TRAGOVI

knjiga 5
NASLOV ORIGINALA Plutarh Isis y Osiris PRIJEVOD Ljiljana Zivkovic LEKTURAI KOREKTURA Ljiljana Zivkovic PRIPREMA ZA TISAK »ZNAK« Zagreb LIKOVNO RJESENJE OMOTA Koraljka Beker UREDNIK BIBLIOTEKE Bernard Gospodinovic IZDAVAC }>INTEGRA« Zagreb, Koraceva 20 TISAK »PRINT KOCI}ANCIC« ~

Biblioteka

Plutarh

o Izidi i Ozirisu

PREDGOVOR

5

PREDGOVOR
Djelo plodnog i autenticnog antickog pisca Plutarha "0 Izidi i Ozirisu" spada u najznacajnije pisane izvore svih nasih saznanja 0 Egiptu sa prijelaza iz stare ere u novu. Poput Herodota, Ptolorneja i Manetona, Plutarh je, iako njegovo doba pada nesto kasnije (1-2 st.) svjedokorn zivog Egipta kakvog danasnji znanstvenici, ni uz svu rnastu i podatke kojirna raspolazu, ne rnogu izravno dozivjeti. On je suvrernenik jednog doba u kojern se intenziviraju duhovna kretanja, u kojern Rim prozivljava svoj posljednji procvat dok Grcka postaje njegovorn provincijorn, vrernena u kojem jos uvijek ziva Aleksandrija, sa svojirn egipatskirn i helenskirn bogovirna, svetistima i knjiznicama, predstavlja rnuzej koji cuva velicinu starog Egipta tek trenutak prije nego sto ce on zauvijek zaspati. "De Iside", kako se djelo skraceno naziva u literaturi, jedno je od posljednjih Plutarhovih rukopisa, vjerojatno napisano poslije 120 godine poslije Krista.

r

i

6

PLUTARH

PREDGOVOR

7

Ono je izraz eklektickog i platonistickog usmjerenja -autora koji u zreloj stvaralackoj dobi sazirna svoja filozofska prornisljanja 0 egipatskoj religiji, izrazavajuCi divljenje njenom bozanskom podrijetlu i povezujuci je s grckom tradicijom. Djelo je napisano u doba kada rimski vladari, nakon dugotrajnog otpora, pocinju pokazivati blagonaklonost prema egipatskim kultovima koje dinastija Flavijevaca konacno i prihvaca, Egipatska religija 0 kojoj Plutarh govori, vise je mjesavina egipatskih, grckih i drugih utjecaja pomijesanih sa filozofskim strujanjima kasne ant ike kao sto su novoplatonizam, novopitagorizam i druga, nego izvorna vjera Egipcana, No djelo nedvojbeno svjedoci 0 Plutarhovoj upucenosti u dr:evne tradicije i poznavanje egipatskih vjerovanja. Stovise, tumaceci nacin pisanja Ozirisova imena, Plutarh pokazuje i poznavanje egipatskog pis rna. Tumacenja koja daje u skladu su s Platonovim ucenjima koja govore 0 daimonima i bogovima kao visirn bicima koja upravljaju ljudskom sudbinom, a imaju dosta zajednickog i sa zoroasterijanskim dualizmom. To se prvenstveno odnosi na odnos Seta i Ozirisa kao na polaritete dviju vladajucih sila. Njihov odnos tipican je primjer kozmickog dualizma u kojem se suprostavljaju snage dobra i zla, dok su poredbe bozanstava sa cetiri elementa dio helenisticke tradicije.

Treba istaknuti da je Plutarh jedini rnedu antickirn autorima u cijelosti prepricao mit 0 Ozirisu koji bi bez njegovog zapisa bilo vrlo tesko rekonstruirati, buduci da su 0 rnitskirn zbivanjima oko Ozirisova ubojstva i uskrsnuca u egipatskim izvorirna preostale tek malobrojne kratke aluzije. Plutarhova verzija pokazuje snazan helenisticki utjecaj. Takay prizvuk ima primjerice fragment prema kojem je Oziris nakon slavlja, pod utjecajem vina, zamijenio Neftis sa Izidorn te s njom zaceo Anubisa, kao i neke druge epizode koje odudaraju od klasicnog egipatskog mita, On Izidu povezuje sa Demetrom 5tOje ocigledan utjecaj eluzijanskih misterija, Horusa sa Apolonom, itd. Vee su Ptolomejci, grcko-makedonska dinastija koja vlada Egiptom nakon sto ga je Aleksandar oslobodio od Perzijanaca, izjednacili grcke i egipatske bogove; u njihovo vrijeme cvatu eklektizam i sinkretizam, Iste usporedbe povlaci i Herodot koji je posjetio Egipat jos u doba saiskih vladara. "De Iside" je u Plutarhovo vrijerne moralo biti izrazito ambiciozno intelektualno djelo namijenjeno skolovanom citateljstvu. Plutarh u njernu stalno i iznova sklapa mozaik simbola razlicitih aspekata koji povremeno pokazuju i suprotnosti, On prenosi ucenje prema kojem dogadaji opisani u mitu nisu, kao 5tOprimjerice tvrdi Euhemer, djela ljudi pripisana bogovima, vee djela bozanskih bica, iznoseci da su Izida i Oziris bili dobri daimoni koji su svojim

8

PLUTARH

PREDGOVOR

9

besmrtnim zaslugama postali bogovima. Djelo nosi obiljezja Pitagorinih i Platonovih ucenja, Tako se Tifon u skladu s Platonovim etickim ucenjima povezuje s niskirn strastima, dok u 56 poglavlju spominje sirnbolizam pravokutnog trokuta dimenzija 3, 4, 5 uz irnena Ozirisa, Izide i Horusa, sto podsjeca na pitagorejska ucenja 0 kozrnogoniji. Po Plutarhu je Oziris istovjetan s grckim Hadorn, odnosno Plutonom, jer upravlja sudbinom mrtvih. On je mjesec koji privlaci duse nakon smrti tijela, ali i sunce koje stvara zivot, Tifon iIi Set je pak negativan aspekt sunca u njegovoj jakosti koja unistava i ubija. Sve verzije tumacenja ovih bozanstava Plutarh uvodi oprezno i profinjeno po uzoru na Platona ogradujuci se izrazima: fI neki kazu", "neki vjeruju", i slicno. U zavrsnim poglavljima Plutarh prekida s nabrajanjem najrazlicitijih tumacenja i simbolickih aspekata Izide i Ozirisa te jezikom rnisterija, izrazirna: "ono sto se moze sarno jednom vidjeti" odnosno "sarno jednorn dodimuti", iznosi iz eluzijanskih misterija one sto drzi najblizim istini, usporedujuci Ozirisa sa samirn bitkom i jedinstvorn, a njegovu bijelu odjecu sa bojorn svjetla. Izida, Cija je odjeca sarena, predstavlja svijet u mnostvu pojavnosti i snagu koja taj svijet inkarnira, dok je bijelilo Ozirisa krajnji cilj spoznaje do koje vodi inicijacija (epopteia) iIi filozofska spoznaja urnorn, po kojoj dusa zavrsava i nadilazi svoje zernaljsko lutanje.

"De Iside" je nezaobilazna literatura kako za povjesnicara, tako i za filologa, teologa, rnistika, kao i za svakoga tko zeli dublje proniknuti u povijest ljudskih promisljaja 0 bozanskom.

Igor Uranic

IZIDA I OZIRIS

13

o Izidi i Ozirisu

IZIDA I OZIRIS
1. Nedvojbeno se cini nuznirn, 0 Klea', da razborite duse mole bogove za sva dobra, ali bi se prije svega trebale posvetiti - u skladu s covjekovim mogucnostima - spoznaji 0 bogovima preklinjuci ih da se umilostive te im udijele ta dragocjena dobra. Covjek zacijelo ne bi mogao postici nista uzvisenije, a bozanstvo ne bi moglo dopustiti nista dostojnije postovanja do istine, Bozanstvo Ijudima donosi sva ostala dobra da zadovolje svoje potrebe, a ustupajuci im znanje i mudrost dopusta da trajno postanu dije10m njega samog. Uistinu, ni zlato ni srebro ne cine bozansko blazenstvo, kao 8tO ni bogovi ne duguju svoju moe gromu ni munji, vee znanju i mudrosti. 2 Nikada se Homer nije jasnije izrazio, u mnostvu onoga 8tOje rekao 0 bogovima, kao kada uzvikuje: "Potjecu obojica od istog roda i iz iste domovine, ali je Zeus prvorodeni i njegova je mudrost najveca", Time nam pjesnik jednostavno daje do znanja da Zeus

Izabrani su da bi nam omoguCili razumjeti kako su ucenja glede bogova dijelom mracna i ovijena sjenama. cuvajuci ta znanja od praznovjerja i otkrivanja. da nas obicaj pustanja brade i odijevanja iznosenog ogrtaca ne cini filozofima kao sto nas ni obicaj nosenja lane- t I I . Zaista. gospodara. a dijelom svijetla i sjajna te odijevaju sveto . pa ih upucuje gdje ga treba traziti buduci da u njoj i s njom zivi. Kako bi to dokazali jedni Prometeja drze uterneljiteljem mudrosti i predvidanja.horn da bi se istaknulo kako je bozja rijec s njima kada prelaze u drugi zivot ne noseci nista sa sobom osim te jedinstvene rijeci. Boginja ih ipak uspijeva prikupiti u jednu cjelinu drzeci ih u tajnosti prema vlastitoj uredbi te ih prenosi onima koji su upuceni u tajnu. Teziti bozanstvu znaci zeljeti istinu. PosjedujuCi sveta znanja vezana uz bogove unosi im ih u dusu kao u posvecen kovceg. Buduci da je mudrost u njoj. Izidine netom preminule svecenike pokrivaju jednakim ru. Zato se Izida u Herrnopolisu 10 vee rano upoznaje s Muzama i Pravdom. u vjestinama kojima je cilj umom spoznati prvobitno Bice. sastoji u slijedecern: ono sto jest mora spoznati sarno sebe. pokusavaju dokazati da je Prometejeva kci.ruho da bi se jasno razlikovali od ostalih. 2. prijateljici mudrosti. Neki uzori podupiru ideju da je Izida Herrnesova kci. I I IZID A I OZIRIS 15 uziva najveCi ugled zasnovan na znanju i mudrosti. N a taj ih nacin primorava da se prilagode umjerenom nacinu zivota. Znamo. a ona ih podrzava da ustraju u posvecenim sposobnostima trajne pozrtvovnosti. Zaslijepljen neznanjem i zabludama Izidin neprijatelj Tifon unistava i razbacuje svete zapise. kojoj je posvecen poseban kult. jednako brojni. Tako prestaju biti mekusci. djelatnosti osobito dragoj toj ucenoj boginji. Mislim da se blazenstvo vjecnosti. Ta je zelja usmjerena svetim stvarima koje valja spoznati bilo putem poduke bilo putem proucavanja sto nas ne usmjerava ni ociscenju niti svecenickorn zvanju vee djelatnosti duhovnije prirode. onima koji su posveceni njenom kultu. dok drugi. upravo ona otkriva bozanske stvari onima koji zasluzeno i pravedno dobivaju imena hijerofori i hijerostoli. 3. S druge strane sarno ime Iseion koje nosi njen hram jasno pokazuje da je pod zastitorn mudrosti i znanosti Bica. 0 Klea. da se 6 uzdrzavaju slasnih jela i Afroditinih uzitaka te smiruje u njima neumjerenost i putenost. dok drugi Hermesa smatraju izumiteljem pisma i glazbe. ime koje je istice pokazuje da joj mudrost i znanost vise odgovaraju nego 4 nekoj drugoj. nadasve istinu vezanu uz bogove.14 PLUTARH I [ L I. To ime oznacava kucu u kojoj nam Bice omoguCava stjecanje znanja ako pobozno i pozrtvovno prolazimo trijemovima svetista posvecenih boginji Izidi. to bozansko svojstvo. Izida je zapravo grcka rijec kao i Tifon'. Kada bi ga lisili rnogucnosti spoznaje i razumijevanja istine ne bi bilo besmrtnosti.

Ima onih koji se ne zabrinjavaju sto nisu usvojili ni dio tog ucenja.""" •. gove vode pretjerano debljaju. ". kako nam kate Heziod: "Ne bi smio s grane s pet ogranaka tijekom svete gozbe u cast bogova sjajnim macern odstraniti suhe ogranke od zdravih". Bilo bi dakle smijesno kada bi se Izidini svecenici. Dodaju k tome da briju glave u znak zalosti. iz Nila niti sami piju tu vodu. ovcetine i svinjetine jer te namirnice uzrokuju puno suvisnih izlucevina. vee sto vjeruju da nje. sto krokodili oneciscavaju njegove vode. jer one nosidusn. odnosno razlog iz kojeg se Izidini svecenici lisavaju kose i nose lanenu odjecu. Kao jedan od razloga ovakove zabrane navode to sto sol. nudi nam jednostavnu i cistu odjecu. Uzdrzavaju se i uporabe soli u hrani tijekom razdoblja ociscenja. Svi se ti obicaji turnace jednim jedinim istinskim uzrokom. onome tko je cist doticati one sto je necisto iii da su ostaci hrane i suvisno lucenje gnusna i necista stvar te je sve sto potjece od vune. posvecujuci se produbljivanju istine putem filozofskog ucenja. radi se 0 biljci koja raste na besmrtnoj zemlji. kao sto kaze Platon. Izidini svecenici uzdrzavaju nosenja odjece od ovcje vune i ovcetine. pa idu do te mjere da se uzdrzavaju vecine povrca". koji se pri ociscenju lisavaju kose brijuci glave te istovrerneno odstranjuju dlacice sa svih dijelova tijela. ukoliko ne postoji istasto Egipcani stuju vise od samog N:la.16 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 17 ne odjece ili brijanja glave ne cini Izidinim svecenicirna. Aristagorino misljenje da je sol necista. medutirn. ali ima i onih koji kazu da se.. a lanenu odjecu nose stoga $to playa boja cvijeta lana nalikuje boji neba koje okruzuje svijet. glede onog sto osjecaju prema ovci. jer njenokristaliziranje uzrokuje smrt nepreglednog rnnostva sicusnih zivotinjiea zarobljenih medu kristalima. U stvari. Prica se da su bika Apisa" napajali na posebnom izvoru drzeci ga tako podalje od Nila. potpuno je besmisleno. Izidini se sveccnici strahovito boje izlucevina. utjece da se pretjerano jede i pije. dlacica. pa ne daju biku Apisu '-. otvarajuci apetit. Tako pokusavaju njegovano i vitko tijelo. 5. da nije dozvoljeno.. laganu i prigodnu za sva godisnja doba te se u svezi s tim kaze da se u njoj ne razvijaju odvratni crvi. Morat cerno ovdje pojasniti primjer u kojem nam se nalaze da svecanosti pristupimo ocisceni od navedenih prljavstina i izbjegnemo da se za vrijeme svetih obreda lisavamo i cistimo suvisnih izluCivanja iz tijela. daje jestiv plod. vlasi i noktiju proizvod izluCivanja zlijezda.. Glede lana. biti predmetom nekog drugog djela.<1U· . Ta ce tema. kako neki vjeruju. Istinski Izidini sluzbenici su oni kojima se zakonskim putem prenosi sve sto je nauceno i iskusana u svezi stirn bozanstvorn te oni koji to podvrgavaju pomnoj provjeri razuma. 4.. Nije to stoga.L. odijevali i prekrivali ovcjim runom. Vecina Ijudi zanemaruje one sto navodi na to elementarno i znacajno ucenje.

Ne uzdrzavaju se Egipcani svih vrsta ribe. prepricali sami svecenici. Tako rade racunajuci s dva vazna razloga." naprimjer.se za~ovo~ ljavaju onim sto potpuno iscezava u vatn. uobicajen i svima dobro poznat. nije dio ~svijeta niti je elemenat. jer je vezan uz filozofska i vjerska ucenja glede Ozirisa 19 i Tifona _ na to cu se vratiti kasnije . Hekatej nas izvjestava da su sarni egipatski kraljevi" pili onoliko vina koliko je bilo propisano svetim knjigama. Da bi to jednostavno izrazili Egipcani kazu da je more proizaslo iz vatre i da ga je tesko jasno opisati. uopce nisu jeli ribu. Njegovi prethodnici nisu pili vino niti su ga prolijevali u cast bogova vjerujuCi da takvim ponasanjern zadobijaju naklonost svojih bogova. dok egipatski narod pred ulaznim vratima svojih domova jede pecenu ribu.~ dobrih vijesti 0 nadolasku vode. svecenici .18 PLUTARH IZID A I OZIRIS 19 kako bozansko nacelo ne bi bilo sputano niti pod pritiskom nadrnocnog i teskog prolaznog elementa. Zitelji Oksirinka. U Sieni18je zabranjeno loviti ribu pagar. Cini se da se ta riba pojavljuje kada se Nil pocinje izlijevati iz korita te je zbog toga drz.e glasniko.mo-6llspominje da Feacani.14 drzeci neprikladnim piti ga danju pred svojim kraIjem i gospodarom. ne jedu ribu ulovljenu udicom. ali u vr10 malim kolicinama. buduci da su kraljevi imali i svecenicku ulogu. Njihovi se obicaji u izvjesnim . 7. iako neki tako misle. dakIe. Ako pijanstvo uzrokuje stanje nerazboritosti i razjarenosti to je stoga sto ih ispunjava krvlju predaka. 6. Sve su te pojedinosti. Potvrduje to i Homerovo svjedocenje u koje. Svecenici koji se u Heliopolisu" posvecuju bozjoj sluzbi nikada ne unose vino u hram Sunca. kao i zitelji Itake. za razliku od prvog. Nekoc davno Egipcani nisu poznavali nerazumna nacela u svojim vjerskim obredima niti su dodavali izmisljotine nadahnute praznovjerjem. Ostali ga svecenici piju. svecernci se uzdrzavaju svih vrsta ribe. ali se moraju odreci barem nekih.a drugi je razlog. a Odisejevi su pratioci za plime i dugog boravka n~ moru jeli ribu jedino kada bi zapali u tesku oskudicu. U moru vide samo jednu vrst izopacenog i stetnog izlucivanja. Cesto se ciste i tada im je zabranjeno piti vino. Medutirn. riba kao namirnica nije nuzna niti osobito ukusna. Devetog dana prvog mjeseca. Jedan je gIavni i svet. u~alJenoJ ispred njihovih vratiju. Prvi ga je poceo piti kralj 16 Psametik. izbirljiv narod. otocni narod. a podrijetlo vinograda pripisivali su krvi onih koji su se nekoc davno borili protiv bogova i Cijisu se lesevi pornijesali Sa zemljom. a ociscenje se privodi kraju kada se sasvim posvete ucenju. proucavanju i poduci bozanskih stvari. kako ih izlaze Eudoks u drugoj knjizi svog Putopisa. 8. Buduci da stuju ribu oksirink boje se da se neka od tih svetih riba slucajno ne nahrani mamcem s udice i postane necistom.

a u nekim slucajevirna nalaze opravdanje u dornisljatim historijskim zapisima iIi tumacenjima koja imaju izvore u djelima prirode. on je od trenutka svog izbora ulazio u svecenicki stalez. cuvaju luka to je stoga sto se ta biljka istice svojom prirodnom sklonoscu rastu i stjeeanju snage tijekom mjesecevih mijena. Bokorisov otae." Cija je dojilja bila boginja Izida. s~ zadovolJstv~m jeo sto mu je prvo palo pod ruk~l spavao tvrdirn snom na postelji od lisca. Za drevne se Egipcane kaze da nisu poznavali mekusnost. pao u rijeku i udavio se pokusavajuci sakupiti nekoliko glaviea luka. slucaj neosnovane sumnje u luk.cita~i slij~de~i n~t~ pis: "}a sam sve 5tOje bilo. . ali ona i~a~ izla~i na v~.l. Kaze se da Je 22 Teknaktis. na postolju jednog kipa moze pro. vodeni svetom nesklonoscu i krajnjom odbojnoscu. Predaja da je Diktis. sve 5tOJest I sve sto ee biti i jos uvijek nijedan smrtnik nije podigao moj veo". kao i u mnogim drugim slucajevima. na primjer. pronasao drveni kovceg u kojem je cuvano Ozirisovo tijelo i raskomadao gao Mnogi ne prihvacaju tu predaju oejenjujuCi da se.Mjesec. U Izidinom hramu u Tebi podignut je stup na kojem su uklesane optuzbe protiv kralja Menesa. radi 0 lose protumacenoj verziji. prvi odvratio Egipcane od umjerenog n~Clna zivota . u pohodu protiv ~rapa. Egipcani i svinju smatraju necistorn zivotinjom. On )e. a njihovo mlijeko uzrokuje lepru i druge strahovite rane na kozi. kako s:. kada je zakasnila opskrba hranom. Egipcani je~m godisnje. Ako se svecenici. Takav je. raskos i uzitke. optuzujuci Menes~. loveci svinju za puna mjeseea. pa su ga prema tome upucivali u filozofiju u kojoj toli~o stvari . To se rnisljenje naizgled zasniva na cinjeniei da se te zivotinje pare tijekorn posljednje mjeseceve cetvrti. djelo dajuci se naslutiti. nav~~i. a kada ga jedu tjera ih u plac. jednostavno je neodrziva.am na~ zele dati do znanja da je mudrost njihovih svetih · 24 h ucenja potpuno zagonetna-U Saisu se.20 slucajevima PLUTARH IZIDA I OZIRIS 21 21 temelje na moralnim nacelima iIi koristoljubivim pobudama.os~aj~ skriveno u formulama i mitovima kOJI okruzuju istrnuprividnom nejasnocom. buduci da ta dva staleza. uzivaju poseban ugled I postovanje. _u ran:u po25 svecenorn Ateni koju tamo izjednacuju s Izidom. a dru~i na temel~u svoje mudrost. kada je pun. MnogobroJm~ sfm?ama koje podizu ispred svojih hramova ~glpc. Kraljevi su u Egiptu birani medu s_vecenieima iii ratnicima. jedan zbo? svoje odvaznosti. Tako Je postao naklon umjerenom nacinu zivota. Kada su kralja birali iz ratnickog staleza.u kojem su novae i bogatstva nepoznati. tumaceci to time sto je Tifon. 9. Luk ne odgovara ni onima koji se zele uzdrzavati od jela niti onima koji zele sudjelovati na nekoj od svecanosti buduci da ih zbog luka muci zed. pa Je Tekvnaktls ~apovjedio da Menesovo prokletstvo uklesu na jedan stup. raskomadaju ~venu svinju. Te su optuzbe prihvatili i svecenici.

Eudoks. Ratnici nose pecatnjake s urezanim skarabejima. zna raspoznati prijatelje od neprijate- .neton 1Z Sebenitosa vJeruJe da to ime znaci taJnu stvar" iii "tajnovitost". Ima onih koji pokusavaju tumaciti da njegovo ime predstavlja 1/ onoga koji ima mnogo oCiju". On je pokusao oponasati njihov sirnbolicki jezik i tajna ucenja. kao da zeli pokazati da pravda ne smije biti potkupljiva te se ne smije dati zavesti. Ne zabo~avimo ~~ ~a. koje su sakatili i koji su propatili mnoge prividne patnje. Atenu tjednom a Posejdona prvom kockom zeleci oponasati egipatske hramove i ono sto je tamo uklesano. 11. a osirn njih.22 PLUTARH IZIDA IOZIRIS 23 Ako se drzimo onoga sto neki kazu. da upotrijebim rijeci samog Platona. U Tebi su izlozeni kipovi sudaca bez ruku. u Am. Tako se prica da je Eudoks isao na predavanja Konufisa iz Memfisa. rnoramo imati na umu sto smo vee spomenuli te ne smijemo vjerovati da se sve zbilo kao sto se prica. Time postuju velicinu razboritosti i mudrosti egipatskog znanja u svezi s bozanskirn stvanma. Svaki put kada cujerno sto egipatska mitologija govori 0 svojim bogovima gresnicima. "Ne smije se rnacern raspirivati vatra na ognjistu". a tako se obracaju i glavnom Bogu kojeg drze sastavnim dijelom Svemira. Hekatej iz Abdere dodaje da Egipcani ovu rijec upotrebljavaju kao uobicajenu opcu imenicu pri oslovljavanju ljudi. 0 tome svjedoce i najmudriji medu Grcima kao sto su Solon. ali ga ne mogu vidjeti jer je skriven. tako mi Zeusa.. Pitagora Enufisa iz Heliopolisa. Egipcani su psu dali irne HerrnesPostivajuci opreznost svojstvenu toj zivotinji. Kako se cini osobito je Pitagora pun divljenja prema tim ljudima koji su mu ukazali postovanje na svoj nacin. prikazuju srcem na zeravici ciji plamcn cuva njegovu toplinu. Vjerujem. Zacijelo nema velike razlike izmedu hijeroglifskih tekstova i velikog dijela Pitagorinih uputa: " Ne smije se jesti na kolima".da pitagorejci nazivaju Apolona monadom. pronicljivost kojom. prema nekim izvorima i sam Likurg. ani su odlazili u Egipat zeleci prouciti zivot svecenika.. spremnost za obranu. S druge strane. Buduci da nemaju zenke. u egipatskom jeziku bi Zeusov026 ime bilo Amun. Prizivaju ga nazivajuCi ga Amunom i nagovaraju da im se otkrije i prikaze. muzjaci skarabeja" odrzavaju vrstu pohranjujuCi licinke u neku vrst oble mase te se posvecuju sarno hranjenju i osiguravanju mjesta za uzgajanje potomstva. Pitagora.on . " N e smiju se saditi palme". ukoliko u egipatskom jeziku OS znaci /I mnogo" a IRI "oci". 10. a vrhovnog suca sa zatvorenim ocima. " Ne smije se nitko koristiti rnjericama zrnja". Solon Sonkisa iz Saisa." Mi Grci smo ga fsr~mijenili. Tales. Na primjer. Nebo koje ne stari jer je vjecno. ukljucujuci ih u svoje ucenje putem zagonetki. Artemis dijadom. Egipcani svog boga i gospodara Ozirisa prikazuju okom i zezlorn. Platon.

sto podrazumijeva da se suncev plamenhrani vlagom. prihvacajuci jedne. Pridobio je Reinu naklonost kada je igrajuCi kockice s Mjesecorn" izborio za nju sedamdeseti dio svakog od dana koje Mjesec obasjava. da je Izida Hermesova kci. Petog se dana poja45 vila Neftis. koji je poc~nio naJjezivija ubojstva zaklavsi i bika Apisa da. Dodaje se k tome da je Sunce Ozirisov i Haroerisov otac. NesumnJlvo Je da su ga zeljeli prikazati u skladu s njegovom osnovnom osobinom usporedujuci ga s orudem za klanje zbog nehumanosti i okrutnosti. Nju nazivaju jos Teleutom. Egipatski narod ne vjeruje da se sunce rada IZ l~tosova cvijeta. Tih pet dana su jos uvijek u Egiptu poznati pod imenom dodatni dani. a da su Tifon i Neftis zaceti s Kronosove strane." Bog Sunce je stoga bacilo na nju slijede~~ kletvu: "Neka ne dajesvjetlo ni tijekom mjeseca niti 12. Zahvaljujuci Tifonovu rodenju kraljevima je od pet dodatnih dana treci bio crni. izbjeci ees zlo vece od ateizma i P' aznovjerje.d tlI? imenom pojavljuje na . a Kronos mu je povjerio Ozirisa na odgajanje i naredio da utemelji pamilijanske svecanosti koje nalikuju nasim faleforijanskim..~ultove i vjerujes da nijedna zrtva koju pnnosis :e nijedno dijelo koje bi mogla ostv~riti ~e zas~~zuJu vise naklonosti bogova od tvog uvjererija u njihovu pravu prirodu. Cak se I danas p~. Najokrutnijem i najperverznije~ perzijskom kralju zvanom Oko. vee je. te su os~bine pripisali najostroumnijem medu svojim bO?OVIrna. U tom se razdoblju slavi godisnjica rodenja bogova. iz Zeusova hrama cuo glas koji mu je naredio da izvikuje: "Veliki kralj Oziris se upravo rada". S druge strane pricaju da je u Tebi izvjesni Pamil trazeci vodu. Razmotrimo tijekom cijele godine". Afroditom i Viktorijorn. povlace~1 se u samocu te putem filozofskog ucenja. rumacenja od kojih nastaju rnitovi. U samom trenutku njegova rodenja cuo se glas: "Gospodar svega se pojavljuje na svjetlu dana". ako pratis ust. zadajuCi mu vrlo jak udarac.30 vee taj cvijet alegorijski predstavlja izlazak sunca. a ignorirajuci drug~.se dana usred mocvare rodilalzida. Pamil se pokorio. pazljivo odstranjujuci sve sto bi bilo nepotrebno i suvisno. Prica se da se prvi rodio Oziris.anovliene.listi kraljeva. A~o od sveg~ sto je vezano za bogove izlucis i prihvatls. I Hermes je volio bozicu." a neki ga zovu i Horusom starijim. bi g~ mo~ gao posluzjti svojim prijateljiI?a na ~OZbl. Cetvrtog . Nije se rodio na vrijerne niti na uobicajen nacin. Kaze se da Je nekoc davno Rea3! u tajnosti odrzavala odnose s Kronosom.24 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 25 Ija. Tog dana nisu radili niti . Egipcani su nadjenuli nadimak "mac". Treccg je dana na svijet dosao Tifon. Drugog se dana rodio Haroeris kojeg izjednacuju s Apolonorn. Spojivsi sve te dijelove upotpunio je pet dana dodajuci ih broju od tri stotine sezdeset dana koji su vee postojali. slijedecu legendu koju cu ispricatina najkraCi moguCi nacin. iskocio iz materinskog boka razderavsi ga i otvorivsi.

26 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 27 su se cistili. Sve se to zbilo sedamnaestog dana mjeseea Hator kada sunee prolazi znakom skorpiona. Svi su uzvaniei bili zapanjeni i ocarani kovcegorn. izvode se prorieanja. dok Koptein znaci "lisiti nekoga necega". Tajno uzevsi mjeru Ozirisova tijela Tifon je naredio da se ~ nacini velicanstven. Izida je saznala i to da je Oziris u nastupu strasti . Na kraju je Oziris legao u kovceg i -rnogao se u njemu ispruzitikoliko je dug. nastao tim sjedinjenjcm. Svakoga koga bi susrela na svom putu." prvi su saznali sto se zbilo. Iz uzvika i rijeci koje slucajno izgovaraju igrajuCi se u hramovima. Odmah su pronijeli vijest 0 dogadaju koji cak i danas izaziva stravican strah te zaprepastenje rnnostva. Rijetko je bio primoran upotrijebiti oruzje. donoseci im zakone i poducavajuci ih da stuju bogove. Nasavsi vjencic I . a Tifon je u sali obecao da ce pokloniti kovceg on orne kome bude odgovarao po velicini. Na istom se mjestu nalazi grad koji do danas nosi ime Koptos. Izida je na mjestu gdje ju je zatekla [osa vijest odrezala uvojke i obukla haljine za zalost. Jedni su zakivali poklopac a drugi su ga pecatili rastopljenim olovom. ali nikoOrne nije odgovarao. U pravo su djeea vidjela kovceg te su joj pokazala rukav Nila kojim su Tifonovi prijatelji otisnuli lijes do mora. Tifon se za Ozirisove odsutnosti nije usudio ista poduzimati zahvaljujuCi tome sto je Izida bila na oprezu i odrzavala red. kojeg Egipcani nazivaju Horusom starijim a Grei ga znaju kao Apolona. raskosno ukrasen kovceg i donese na gozbu. Zato Grei 46 vjeruju da je Oziris zapravo Dioniz. Dovrsivsi posao kovceg su odnijeli do rijeke i otisnuli ga prema moru tanitskim rukavom Nila koji je jos i danas poznat kao "prokleti". @Pan i satiri. Kazu da je Tifon uzeo Neftis za zenu. Putovao je zemljom prornicuci civil izaciju. Tifon mu je postavio zasjedu uz pornoc etiopske kraljiee Aso 47 i sedamdesetdvojiee zavjerenika. a preziru ga svi Egipcani.. Izida je lutala zemljom bez ikakvog eilja prevaljujuci velike udaljenosti. pa cak i malu djeeu. jer je u vecini slucajeva naklonost ljudi pridobio razurnnim uvjeravanjem. Zato se u Egiptu djeei pripisuje prorocanska sposobnost. ispitivala je 0 sud bini kovcega. (2J~-ada j~ Oziris po~eo kraljcva~i po~v~ti. a tijekom dvadeset i osrne godine Ozirisove vladavine. a Izida i Oziris su se zaljubili i sjedinili vee u majcinoj utrobi prije rodenja. Neki dodaju da je Haroeris. Kada se Oziris vracao s putovanja.o s~ ol5raeanJu Egipcana od zrvota u neimastmr 1 divljastvu navodeci ih da se upoznaju s plodovima zemlje. a ponekad ih je znao ocarati pjesmama i ostalim glazbenim vjestinama. Prema nekim autorima to znaci "nevolju". Shrvana neopisivom tugom. koji zive u blizini Kernmisa.imao odnos s Neftis koju je greskom zamijenios njom. Jedan za drugim uzvaniei su lijegali u kovceg. \ U tom su se trenutku svi prisutni baeili na kovceg da ga zatvore.

Kada je k~:)fla~n~ pronasla lijes Izid~ se b~cila. Najstariji sin joj je p_omo. Nocu Je spaljivala one sto ga cini smrtnikom. koje se odaziva na irne Anubis. tJ.im n:irisom kojirn je i sama odisala. pa je razbjesnjela bogmJa isusila v rijecno korito. a kraljica.~. Ovo posljednje irne su Grci preveli kao Atena. naredivsi irn da jepotraze.~a se kralj doticne drzave zvao Malakander. Po[ozena u Izidinom hramu ta je greda i danas predmet obozavanja stanovnicima Biblosa. To je trajalo sve dok jednog dar:a . Pripisuje rnu se sklonost cuvanja bogova kao sto se psirna pripisuje sklonost cuvanja Ijudi. d~zave je bio zapanjen neobicnim rastorn grrna. Izida je dobila vijest da su u 51 podrucju Biblosa rnorski valovi njezno polozili kovce~ pod grrn tamarisa.gao da ukrca [ijes na brod i da ga vrati tamo gdjc pnpada. Kraljica Je~vld~c~ svoJe mlade sluzavke. S lakocom je razrusila deblo tamarisa i razrezala ~a~a ~atim prekrila najfinijirn platnom. tarnaris je zag:adlO kovceg sakrivajuci ga svojirn deblorn.kralJ1~ ca nije pocela uhoditi bozicu. VideCi sto ~ogmp ra~l stala je vristati i time je svom sinu uskratila povlast1~ cu da bude besmrtan. pa Je :~dao narec1enje da se deblo u kojern je bio saknven lijes odreze i da se napravi stup koji bi nosio krov palace.I)Nedugo zatirn.cl tako da je najmladi kraljev S111 izdahnuo zbog ~Jelllh jecaja. Teskom su rnukorn psi usli u trag djetetu. htjela doznati tko je strankinja zahvaljujuCi kojoj se iz njihove kose i tijela sirio rniris bijele zvonike.i natopi tijela ?eo~ocn.28 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 29 od zdraljike 49 koji je Oziris ostavio kraj Neftis. Brzo rastuci. rna ponudivsi se da im isplete kosu . ali kada su kraj izvora prolazile kraljicine sobarice pozdravila ih je i dobrocudno porazgovarala s nji.Da bi nahranila dijete Izid~ rnu j. Kada je cuveni bozanski vjetar Izidi donio vijest 0 tom dogac1aju. n~ njega tuzno Je~aJu. T?g se ?:~a u zoru nad rijekorn Fedar digao strasan vJe~a:. donijevsi ga na svijet. Astarta. . Kralj dotlcne. ona je krenula u Biblos. uzela ga je kao nepobitan dokaz njihova odnosa.umjesto da ga doji. Izida se istorn pokazala u sVOJ svojoj raskosi i zatrazila one sto joj pripada. Izida Je preuzela na sebe odgovornost da ga hrani i tako se dijete. napustila izlozivsi ga opasnosti u strahu od Ti~ona. J~Cl~ego uobicajeno. Obeshrabrena i uplakana sjela je pokraj nekog izvora. \i§]. Izidu je ucinila vrlo prisnorn prijateljicom povjerivsi joj dojenje svog sincic~~ Kazu . S3 prema drugirn izvorima zvala se Saosis.potraziti dijete koje je Neftis. na~a~ala ~:r~smm uljirna i ostavila ga na cuvanje kralju 1 kraljici. stavila prst u usta. Prica se da se povremeno ~retva~ rala u golubicu54 te je kruzila o~o stupa kOJI nO.~l krov palace. Odlucila je . po nekima." pretvorilo u njenog pratioca i cuvara. dok neki jos uvijek tvrde da je irnala ime Nemanus.

ga pOJel~ ribe lepidot.30 PLUTARH osarnljenornrnjestu koje je pronasla. izrazavaj~Ci ~elJu d~ se OZlrisu ukazu najvise moguce pocasti. Neki daju drugaCiju verziju njegove srnrti govoreci da je pao u more kada ga je boginja pogledala. mjestu na ~ojem je otkrila komad lesa podigne po jedna grob~lea. Oziris je Horusa uza se kao svoju desnu ruku u bor".. ~ krenula u potragu." pagar i oksirink. nije bila sarna. ~rije no 5tOje krenula na put da vidi svog sina Horusa" kojeg su odgajali u Butu.eu. kako neki tum ace. ." Izida je sakrila l17J1'Ia prvorn IZIDA I OZIRIS 31 I •• kovceg na neko udaljeno rnjesto.zagrlila ga i zaplakala. U Egiptu su brojne Ozinso:re grobmce. Urnjesto s~olovlla I~ld/a J~ napravila njegovu imitaciju i posvetll~ gao Ef?pCam jos uvijek odrzavaju falusne svecanosti u Ozirisovu Cast. Ot~da om kOJ1 ~love u t~~ kvim brodicama ne strahuju od krokodila. Ne radi se ovdje. 0 sjecanju na Ozirisovu tragicni sudbinu. Okrenuvsi se i spazivsi ga. Ukreala se na la. Izida Je pm .a je Izida napraviia kopije. zahvaljujuCi tom dogadaju Egipcani ga u svojirn svecanostirna slave pod irnenorn Maneros.sve~l strah koji utjeruju te ribe.tJece. prislonila li~ uz OzirisoYO.o. ve 1 oznavsi tijelo raskomadao ga na cetrna~st di1J~ov~. Prerna nekirna Manerosovo se ime ne odnosi na osobu vee tu rijec oni koji piju na svecanostirna upotrebljavaju sa znacenjern "sve treba raditi umjereno i na vrijerne". Ipak. p vuda ih razbacajuci." Drugi drze da se mladie zvao Palestine iIi Palusi056 te da je boginja tim irnenorn nazvaia grad koji je na tom rnjestu uterneljila. vee tog tuznog uzvanika pokazuju onima koji piju opominjuCi ih da iskoriste svaki trenutak i uzivaju u njemu.orusa.~d pap1rusa i zaplovila mocvarama. ~Zlda jedino nije uspj~la p~onaC1.e ucinjeno sve da se pronade pr~vi ~~irisov grob. Zato uzvanicirna pokazuju kip rnrtvaca polozena u lijesu prenoseci ga u krug sa stola na sto1. ZlnS?VO spolov:lo. u trenutku kada je pornislila da je potpuno sarna Izida je otvorila lijes. UJe~no Je orn~la Tifona u mogucern pokusaju da prev~r~ H. J~r se Tifon strasno razocarao zbog cinjernce da J. Takvirn brodieama ne str~h~j~ . jer ce svi za kratko vrijeme zavrsiti kao on. Ima 'autora koji ne prihvacaju ovu legen~u. Jedne je no~i. Prica se da su Egipeani pjevali u Manerosovu cast smatrajuCi ga tvorcern glazbene urnjetnosti.d krokodila buduCi da se te zivotinje boje boginje :h Je zbog Z. 10Tifon pronasao kovceg 1 preC/1'na mjesecini. buduci da se te zivotinje boje boginje ili je zbog Zeusa p_ostuju. akon povratka iz svijeta rnrtvih. O Tifon ga je iscupao 1 bacio u rijeku gdJe su . vee ju je kraijev sin slijedio i prornatrao sutke. Saznavsi 5tO se zb110. Izida rnu je dobacila tako strahovit pogled da je rnladie urnro od straha.dieu. Po npm. . Tvrde da to znacenje Egipcani daju rijeci Maneros svaki put kada ju izgovaraju. "jer je Izida naredila da se na . Otuda pO.. sa postuju.svakorn. Bilo kako bilo.

_:. .32 PLUTARH . ifon e dozivio jos dva poraza u bitkama.:~ j ~\(''''- lD~~)~ ttiT'._ (.1(. Tako su te fantasticne price koje sam ti ispricao odraz izvjesnog stvarnog zbivanja koji nase misli usmjerava drugim obzorjima kao da nam zele ornoguciti da razumijemo rituale obiljezene prividnim bolom i tugom i arhitektonska rjesenja hramova ciji se dijelovi prostiru kao krila ili Cl cl:e_ ..mesovu pornoc Horusa proglasili zakonitim a . Znam da osjecas izrazrtu odbojnost prema onirna koji pretjeruju ili su barbarskog misljenja glede bogova.1V' j a pndruz11a rm se 1 Taueret (Taurt). ] ednom prilikom ga je upitao koje djelo smatra '. One sadrze.:1 u obran.. Tifon je pokusao pokrenuti postupak protiv Horusa zeleei dokazati da se radi 0 nezakonitom djetetu. To su uglavnom najvazniji dijelovi legende.""': Egi~ean: 'po~eo je _fadaprelaziti u ~?rusovu vojsk_1:!:... tkaju ih i rasprostiru bez ikakvog uzorka.. ti to dobro znas. Tifona su. 0 Klea. bogovi su uz FIer.~ T re-... ~ konj . dobro svezanog. Zatim ~.. Strahovito ponizeni Horus digao je ruku na svoju majku strgnuvsi joj kraljevsku trak~ s cela. Horus je rekao: "Osvetiti oea i maj. predali u Izidine ruke ali ona ~ije n~redila da mu oduzrnu zivot.a. Dobar dio ::.~ ~c.i da ga se unisti pri bijegu" bio je Horu-::::: . . Cuvsi sto mu je Horus ~ odvratio zaprepasteni Oziris nije uspio shvatiti zasto ~ nije spomenuo lava" umjesto konja. Ako price ovog tipa pripisemo blazenoj i besmrtnoj prirodi (tako valja prikazati prirodu bozanskog bica). ga je Oziris zamolio da mu odgovori koju zivotinju ~ drzi n~jkorisnijom ratnieima. Nakon Ozins e smrti Izida je prerano rodila slabasno dijete nedovoljno razvijenih udova koje je dobilo ime Harpo63 krat 20. da pos~dim Eshilov izraz. Izostavio sam najpotresnije dogadaje kao sto su Horusovo sakacenje i Izidino odsjeeanje glave.. so~ ?d~?vor .1' 04L Q..sluzi da se neprijatelju presijece ~ odstupnica. Stoga nece biti potrebno da ti tu macirn kako price koje sam ti upravo ispricao ne nalikuju tim pricama bez sadrzaja. da se cini neophodnim /I odbaciti ih i pogljuvati odmah ispi:uci ~sta" '. ako vjerujemo u njih i prepricavamo ih kao da se radi 0 stvarnim zbivanjima ne trebam ti poscbno naglasavati. tim praznim izmisljotinama koje potjecu od pjesnika i prozaika koji kao pauei izvlace niti.. U zarnjenu za tu traku Hermes joj je po~no glav~ kapom koja izgleda poput kaeige u obliku kravlje glave. ~ najplemenitijim.bemel rasko~adali i ~ spomen na taj dogadaj eak 1 danas u svojun redovirna rasijecaju komad uzet~. \"O\l.. Medutim. IZID A I OZIRIS 33 bi. Maternaticari kazu da je duga odraz sunea a svoje boje duguje tome sto odvracamo pogled od sunea i upiremo ga u oblake.:. ~?zieu je progonila zmija pa su je Horusovi ~lJed. zavrsivsi Horusovom pobjedom. Oziris je bio odusevljen odgovorima"~ ~ uvidjevsi da je Horus spreman za rat. "Lav je koristan '. Tifonova konk~bina. ku ako bi se s njima nedostojno postupalo". i stvarne dogadaje. vee ga je ~dvezala 1 pu~t11a na slobodu.Q ¥~cl~t."-.i. Ubrzo se razvila velika borba koja je trajala nekoliko dana.

j:r im.. a Egipcani kao SOtIS. U odredeno vrijeme na otok dolaze svecenici da bi prinijeli pogrebne zrtve i okrunili grobnicu koja 68 pociva u sjeni biljke metide cija stabla nadvisuju maslinovo drveee. potvrduje da je njegovo tijelo pokopano u Busirisu imajuci na umu da taj grad smatraju Ozirisovim zavicajern." gdje bika Apisa drze simbolom duse tog dobrog boga." Vee sarno ime tog grada znaci "Ozirisova grobniea". Zahvaljujuci cinjenici da su legende i spomeniei ove vrste mnogobrojni. da bi zatim pali u najstrasniju nemilostkada bi ih napustila sreca. pokopana u njihovoj blizini da im se ukaze osobita cast a da njihove duse blistaju na nebu poput zvijezda. UJL . D~?aju da Izidi~~ ~us~ Grei ~n~ju pod imenom "zvijezde psa". "". Ondje se siri glas da ime grada oznacava "luku svih dobrota". paranja platna. . Spominje se tako Diokit kao grad u kojem se rnozda nalazi pravi Ozirisov grob. No. Oni ne priznaju smrtna bozanstva pa tako boga koji nosi ime Knef 71 drze nestvarnim i besmrtnim." jer se smatra posebno casnim imati grob u blizini grobnice koja cuva Ozirisovo tijelo. a Tifonovu Velikim Medv:jedom.34 PLUTARH IZID A I OZIRIS 35 se skrivaju pod zemljom uranjajuCi u mrak gdje cine niz prostorija u kojima se obl ace bogovi. a Oziris ern. NlSU Izidini 1 OZlf1S0Vl svecenici jedini koji tvrde da su tijela tih bogova. obicaje cijepanja greda.' 21. se pricama povjesnicara. Prica se da u blizini otoka File!'7postoji neophodan i nepristupacan otocic koji ne nastanjuju ptice niti mu se priblizavaju ribe. Te prostorije istovremeno podsjecaju na kapelice i grobnice sto nam jasno pokazuje tradiciju Ozirisovih grobnica. Tako na lak nacin izbjegavaju priznati da te legende imaju odredenu tezinu i spretno pridaju ljudirna svojstva necasna bogovima koristeci. Ovom prilikom preskacem. status prvog N a isti nacin pokusavaju potvrditi da brod. U Mernfisu.. pociva njegovo tijelo. neki autori smatraju da su izmisljeni kako bi sacuvali sjecanja na prvobitna djela kraljeva i princeva kojima je zbog istaknutih vrlina i velike moci pripisana bozanska slava. Horusovu dusu zovu Orionom. a neki ga upravo nazivaju "Ozirisovom grobnicom". U grobove svetih zivotinja svi narodi Egipta stavljaju svoje priloge s izuzetkom zitelja Tebaide. Kada nam Eudoks prica da se mnoge grobnice u Egiptu pretvaraju u Ozirisove. Ozirisu priznaju rang stvaratelja a Kanoposu. "'_" . imajuci na umu da je njegovo tijelo pokopano na vise mjesta. po kojem je nazvana jedna zvijezda. se pr~p~s~j~ mn?~obr?jna taj~o_vi~a~u~ macenp. Mocnije i sretnije Egipcane radije pokapaju u Abidosu. prolijevanja pica. da je Tifon bio ervenokos. Egipcani stoga nastoje dokazati da se Hermes rodio s jednom rukom kracorn od druge. ne dodajuci nista onome sto vee postoji. da je Horusbio bijel. umorna od postojanja. kao i drugih nestvarnih i neizopacenih bozanstava. nije potrebno podrobnije ispitivanje da se dokaze kako se grobniea nalazi u Tafosirisu.

Taj je kralj bio slavan zbog svojih vrlina i moci. Uza sve to se u Egiptu stuju i istaknuta Sesostrisova djela. kralju koji je nekoe davno zivio rnedu njima. nisu postigli nista vise do slave prolaznog karaktera. pisuci mitologiju nepotkrepljivim cinjenicama bez ikakvog realistickog pristupa. da upotrijebim jedan Platonov izraz:"pustili da ih ponese ponos predajuCi dusu. a on~ koji su zakonima podrzavali njihovu bezboznost 1 omalovazavanje kaznjeni su zahvaljujuCi svojoj tastini i oholosti: "odneseni preranom srnrcu rasplinuli su se poput koluta dima". 24. pa mu je u Ozirisovu cast dato mjesto medu zvijezdama nedaleko od Oriona i Kanikule. ali nisu za sobom ostavili nista vise do slave i sjecanja na to da su bili dobre vode. nije nista drugo do imitacija Ozirisova broda. Nerna dakle ni jednog barbarina. a Kanikula Izidi. imena koja su po njemu zapisana ziatnim siovima u pankeanskim godisnjacima. koliko zbog svoje mladosti toliko i zbog nepromisljenosti u zaru strasti" i prihvatili da ih se stuje kao bogove te da im se posvecuju hrarnovi. a medu Asircima Semiramidini junacki pothvati. svesti bozanska bib na covjekovu mjeru i dati svoj pristanak neistinitim izlaganjima Evemera iz Mesine. Lizip . Orion je posvecen Horusu. po cijeloj zemlji prosirio potpuno bezvjerstvo. a ni Grka. Strahujem da cu s neba na zemlju spustiti obozavana imena. ne sarno dugom nizu stoljeca vee i mnogobrojnim Ijudskim rasama te obiteljirna koje su jako privrzene svojim vjerskim osjecajima prema tim bozanstvima. otvoriti sirorn vrata mnostvu bezvjernih. 23.kipar Lizip kritizirao slikara Apelesa sto je napravio Aleksandrov portret prikazujuCi ga s munjom u ruci. Cuvena djela dostojna postovanja Frigijci jos i danas nazivaju po Manisu. S razlogom je. kojem bi ti pankeanski iIi trifilski godisnjaci bili dostupni jer ustvari ne postoje niti su ikada postojali igdje na svijetu. a umjesto njihovih imena nadjenuo im je imena generala. na stranu sto se samom Evemeru cini. uzviknuo: "Rob koji vodi brigu 0 mojoj nocnoj posudi zna kao i ja da mi takvi naslovi ne odgovaraju". Ukoliko su. a neki su ga nazivali i Mazdes. prornijeniti i unistiti vjerovanja i kultove koji su od davnina urezani u Ijudska srca. po Simonidovom misljenju. Perzijanci su pod Kirovim vodstvom a Makedonci pod Aleksandrom svojim silnim pobjedama dostigli krajnje granice zemlje.72 To su dva zvijezda koja Egipcani smatraju svetim. I dan danas ih kao prognane robove bez prava i zastite skidaju sa ohara i pijedestala te im preostaju jedino obicni grobni spomenici.36 PLUTARH IZID A I OZIRIS 37 L rnedu Grcima poznat kao Argo.. On je. Iako sam usvojio slicno tumacenje bojim se da cu pokrenuti nesto sto ne bih smio i objaviti rat. admiral a i kraljeva. cuvsi da ga je izvjesni Hermodot u svojim pjesmama proglasio "sinom Sunca i bogom ". Sve bogove koje znamo oslikao je jednim potezom s nejasnim obrisima. Zbog toga je Antigon stariji.

upotrebljavajuCi naziv "duh" NE RAZLII\UJE DOBRE OD ZLIH DUHOV A.i u tome se slazu s drevnirn teolozima . izvjesnim zlim Kronovim 73 djelima. da "se ponasaju kao bogovi" i "dijele misljenje bogova". S druge strane. sto se ljubomorno cuva kao tajna inicijacija i sto se stiti od pogleda mnostva. a sve naklonosti koje proizlaze iz tih promjena unose nemire. svecanosti na kojima se bicuje. a primajuci ih stite covjeka od jos vecih zala. Platon bogovima s Olimpa pripisuje urnjesnost i neparan broj. Ipak. kada se Ijudi udaraju u prsa izgovarajuCi zlosutne rijeci i opscene izraze zacijelo ne prilice stovanju bogova i dobrih duhova. Heziod nam govori 0 "milosrdnim duhovima" koji su dobri i neiskvareni. Ozirisa. Oni prenose zaklinja.kaze zasto sijes takov strah rnedu Grke?" Nastavlja govoreci: "Onda je poput duha krenuo u cetvrti napad".pripisujuci im prirodu snazniju od prirode obicnog covjeka. 26. N aziva ih jos "cuvarima Ijudi". duse . utvrdi kako /I nalikuju bogovima". Ustvari. Ernpedo- . kao i njihove namjere. Dodaje k tome da se u zraku koji nas okruzuje nalaze krepke i snazne. -Ksenokrat misli da crni dani. a bozansko se nacelo u njima ne pojavljuje u cistern obliku jer su istovrerneno dio bestjelesne prirode duse i osjetilnih mogucnosti tijela. onima koji ih osjecaju. ono sto Grci pjevaju 0 podvizima divova i titana. Dionizovim putovanjima i Demetrinim lutanjima nimalo se ne razlikuje od Ozirisovih i Tifonovih dogodovstina niti ostalih mitoloskih prica koje svatko moze protumaciti po svojoj volji jer se toliko toga rnoze ispricati 0 onome sto ostaje prikriveno u tajnim obredima. u vecoj iii manjoj mjeri. poroci i vrline uvjetuju razIike medu tim preuzvisenim duhovima jednako "kao i medu obicnim ljudima. koja su to velika zlodjela koja pocinise Prijam i njegovi sinovi da u bijesu zelis unistiti dobro utvrdeni Ilion? Izrazava se na taj nacin da bi shvatili kako je priroda tih duhova. Bolje je popustiti sudu onih koji misle da u pricama 0 zloj sudbini koja je zadesila Tifona. 25. jer vrijeme nije umanjilo slavu koju je Aleksandar postigao tim oruzjern. a u drugom dijelu:"Preuzviseni duse. Uocljivo je da Homer koristi svaku priliku da.38 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 39 mu daje koplje. Ksenokrat i Krisip . Osjetljivi su na ugodu i bol. zamrsena i prevrtljiva. "PRIDI BLIZE. vee u njima velike duhove slave Platon. pricajuci 0 smrtnicima istaknutih zasluga. Zapravo. i usrdne molbe ljudi na nebo a natrag donose iII'IO"rnTA'"'' i dobra koja potjecu od bogova. a i covjeka. Platon ih drzi turnacima i slugama koji zauzimaju polozaj izrnedu bogova i ljudi. Pitagora. surove i mracne prirodne sile koje uzivaju u slicnim pocastima. govoreci da "im omogucuju izobilje" i imaju "tu kraljevsku povlasticu". i Izidu ne radi sarno 0 nesrecarna bozanskih bib. Njihova ih snaga stavlja daleko iznad naseg polozaja.

Svoju je viziju ispricao nekolicini prijatelja. Kaze se da Serapis" ustvari ne bi bio drugo do Pluton. i Dioniz. Ozirisova sestra. Fizicar Heraklit kaze da su Had . Timotej i Maneton iz Sebenitosa su.nosio. a ujedno i supruga. Njih su dvojica dugo i naporno radili da bi uz bozju providnost kradornice uspjeli vjesto ukrasti kip. Izida odlucila je da mu se osveti. a jedan je od njih. ispunivsi cijelu zemlju i ocean zlom. ali kada je prenesen u Aleksandriju dobio je ime Serapis zahvaljujuCi Egipcanima koji tim imenom 76 nazivaju Plutona. Dioniza i Serapisa ujedini- . 27. prorocanstvo 28.40 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 41 zapravo klo kaze da duhovi snose krivicu zbog gresaka i nemara tumacecir''Snazan ih vjetar baca u more. Bolje je Ozirisa. zahvaljujuci tome sto na zemlji i pod zemljom imaju najvecu viast. Bog mu je naredio da ga hrze bolje prenese u Aleksandriju. po obi75 ljezjima koje nosi. izjavio da je u Sinopeu vidio diva slicnog ovome iz kraljevih snova. kako neki tvrde. Saznajemo da je iz zavisti i ogorcenja pocinio strasne zlocine koji su prouzrokovali kaos. a Herakiid iz Pon- ta vjeruje da Je Kanopusko Plutonovo. videci kip. Putem slikovnih prikaza. jedan te isti bog. tada ponovno zauzimaju polozaj i castkoju im dodjeljuje priroda. lutanja. ali se Ptolomej zbunio ne znajuci gdje se statua nalazi. ali nije obracao paznju na svoju viziju ne prepoznavsi lik iz snova. To izjavljuje Arkemah iz Eubeje. Kada je rijec 0 Tifonu govori se 0 prevrtljivosti. zemlja ih salje put zraka vjecnog sunca. a sunce ih prepusta vihorima. pretpostavili da se radi 0 statui Plutona pa su nagovorili Ptolomeja da mu ime promijeni u Serapis. Reci da rijec "Had". Jedan ih prima od drugoga. za~luzeno primaju casti koje pristaju bogovima i velikim duhovima. ali je na kraju ipak platio za svoje zlocine. Ptolomej je u Sinope poslao Sotela i Dioniza. nije nista drugo do pozivati se na oskudnu i neosnovanu aiegoriju. kao kasnije Heraklo i Dioniz. Ptolomej Soter je u snovima vidio kip diva Plutona izlozen u Sinopeu. koji su kao dobrocudni duhovi zbog svojih vrlina pretvoreni u bogove. psu Kerberu i zmiji. a mnogo je onih koji dijele njegovo rnisljenje. veliki putnik zvan Sosib. u ciju cast padaju u trans i odrzavaju svecanosti tijesaka za vino. more ih ispljune na zemlju. Izida i Oziris. Savladavsi njegov bijes i razjarenost nije mogla dopustiti da sve borbe i sukobi. a Izida i Perzefona su posve jednake. Heraklitu oznacava tijelo u kojem se dusa prepusta cinima ludila i ekstaze. alegorija i predodzbi u svete je inicijacije ukljucila sjecanja na podnesena zla potpuno se posvecujuci upucivanju na rnilosrde i hrabrost ljudi koje je snasla slicna nesreca. jer ih sa strahom udaljuju od sebe "sve dok ne odsluze kazne i ne ociste se. U mjestu iz kojeg je potekao nisu sigurni da je to ime zaista. mudre odluke i hrabrost ostanu po strani i utonu u zaborav.

ukoliko je Oziris zaista nazvan Serapi~om prornjenivsi se. idu duse nakon smrti upotrebljavaju rijec Amenti/' sto znaci "onaj koji prihvaca i dopusta". a Tifon potomak Heraklova sina Alkeja. Tifonova je moe oslabljena i unistena pa se on bori sa smrcu. Za zrtvovanja tijekom Paopi i Paoni mjeseca izraduju male vrceve s likom okovanog magarea. koje izvode od Sevesthai i Sousthai 5tO zn~Ci "pozuriti se" "zaletjeti se". Tako je Serapis bog svih naroda. grcevito se braneci. ostavljamo ovo pitanje za kasnije ispitivanje. a oznacava onoga koji od~zava red u Svemiru. sto objasnjava nasu naviku da predmete od bronee pritiscerno rukorn da ~e bi odzvanjali. treba oznacavati uzitak ili veselje. Vrijec1aju ervenokose ljude ili gone magarca" s vrha strme obale. 29. Filarhovo tumacenje je besmlsl~no:. Egipcanima vlastita imena cesto imaju posebno znacenje. besmislenijs cak i od nekih tumacenja da Serapis lllJ~ ime boga. jer je Tifon ervenokos kao sto je i magareca 80 diaka ervene boje. Dok ne saznamo da li je ova rijec jedna od onih. pretvaraju u bozanstva. VeCina egipatskih ~veeelllka drzi to ime spojem Ozirisova i Apisova imena 5tO nam ocito pokazuje da je Apis lijepo oblikova?a s!ika ~zirisove duse. ti dobrocudni duhovi. vee oznacava Apisov Iijes te da se u Mernfisu vrata od bronce zvana Letina i Kokitova vra~a otvaraju prilikom Apisovih pogrebnih svee~nostl. Rekli smo da se Izida i Oziris. Zaeas cerno nastaviti s tumacenjern koje smo zapoceli. Cini se da pitagorejei Tifonu pripisuju . Trebalo bi odbaciti Filarhovu" p. a Egipcani ga srniruju i udobrovaljavaju zrtvama pokoravajuci ga obasipanjem pogrdama tijekom izvjesnih svecanosti. Po njemu je ime Serapis izvedenr.42 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 43 ti u jedan lik. a to znaju oni koji su upuceni u svete tajne. Platon tvrdi da rijec Had oznacava sina milosrda jer je to bozanstvo omiljeno i blago prema onima koji mu se obracaju. koje se od ~avr:ina pren~:e iz Grcke u Egipat. onima koji stuju to bozanstvo nije dozvoljena upotreba zlatnih predmeta niti smiju hraniti magaree. oslanjajuCi se na egipatski obicaj davanja imena Sairei danima veselja i zanosa. Izida kci.rieu 0 Dionizu koji od Indije do Egipta vodi ?va bika: Apisa i Ozirisa. ukoliko Je egipatska. Da bi oznaCili mjesto u podzemlju kama. Stanovniei Busirisa i Likopolisa" vjeruju da zvuk trube podsjeca na revanje. Nije na odmet zadrzati se na frigijskim knjigama. od Sairein sto prema izvjesnim turnacima znaci "ukrasiti" iii "urediti". bucno odzvanjajuci. u kojima je na jednoj stranici zapisano da je Serapis Heraklov sin. 30. Razumniji su oni koji potvrc1uju da une Serapis. jednako kao i Oziris. Kada prinose zrtve Suneu. oznacava gibanje koje o~lvlpva cjelokupan Svernir. Mislim da rijec Serapis. sto je koptski obicaj. Egipcani misle da je magarae necista zivotinja opsjednuta zlim duhom glede svoje slicnosti s Tifonom.

a s. mo~a . prema Kastorovoj prici. Egipcanima Zapad 11~~ svijeta tako da Sjever postaje desna strana. Svecenici zvani Spragist.desnoj. ne.. ustvari davali su glave zrtava strancima. a mnogokut s pedeset i sest stranica oblikuje Tifonovu snagu. Saznavsi to Oko je odgovorio: "Taj ce magarac stoga s uzitkom pojesti vaseg bika" zrtvujuCi bika Apisa. kako nam prica Dino. Oslanjajuci se na ~rugi ~zor i~pitajmo. . dvanaestokutnik sadrzi Zeusovu moe.uo n~. ocjenjuju ga nedostojnim za zrtvovanje. Tako su najomrazenijem kralju Perzije Ok~ zbog njegove bezboznosri i neCistoee pridali nadImakmagarac. Zato su svecenici nekada davno glavu zrtve odrubili proklinjuci je i bacajuCi u rijeku. Osjecaju izrazitu odbojnost . Dionizovu i Aresovu snagu.44 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 45 snagu nadmocnog duha. prvo najjednostavnija tumacenJ~ 0r:~h k~J1 se na1Zg1e~ izrazavaju na jednom uzvisernjern fIlozofs~?~ r:1you. Hera simbol zraka a Hefestovo rodenje. Tvrde da se bogovima ne s~iju zrtvovati zivotinje koje su im drage vee naprotrv one koje su prihvatile duse nepravednih i bezvjernih Ijudi.' Prethodno smo spomenuli da i rnagarac snosi krivicu zbog svoje slicnosti s Tifonom ko~iko zbog svoje gluposti..":pastl u oci da ocito dodaju zidovske elemente u taJ mit. Tifon je more u koje se ulijeva Nil nestajuci i rasprsujuci ~e. :M_eau. koji tece s juga i gubi ~e u moru ~a sJeveru. 31.o11daju lll~e "Tifonova pjena". racu~ najuci pritom kolicinu vode koju zernlja pnma. Trokut predstavlja Hadovu. rada na lijevoj strani.": postivati je ona koja im ne dozvoljava upotrebu soh za stolom. Afroditinu. napustivsi borbu. To je zato sto je. kako prica Eudoks. To su simbolicka znacenja koja donose ove price. Ne smiju uputiti ni jednu jedinu rijec kormilarima jer ti ljudi smora upotrebljavaju ribarski alat i zive od mora. ZahvaljujuCi vjerovanju da je Tifon crvenokos Egipeani mu kao zrtvu prinose bikove crvenkaste dlake i toga se drze tako savjesno da u slucaju da bik ima jednu crnu iIi bijelu dlaku. a kako se ko~acno spaslO posta~ je ocem dv~ju sino:a J~ruzalema 1 Jude. kvadrat pokazuje Reinu. Jedna od zabrana koje se mora). se~am dana bjezao na magarcu. a Jug hJeva: Za njih se Nil. Onima koji tvrde da je Tifon.iobjesnosti toliko i zbog boje dlake. Hestijinu i Herinu snagu.. a pogin. predstavlja pretvorbu zrak~ u va~r~. 1 upija te se zahvaljujuci rijeci pret:ara u plod~o s)eme.~gip~an~rna ima onih koji misle da Je OZIns NIl kOJ1se sjedinio sa zemljom. Dernetrinu. T~ko svecenici irnaju sveti strah od mora. a nestaje na des. govoreci da je roden usred parnog broja cije obje strane Cine broj pedeset i sest. Neka Grci tvrde da je Kronos alegorijski 11k vremena . odnosno Izidom.::?- 32.e~ili "oni koji zigosu".no). U svetoj naricaljki posvecenoj Kronosu PJeva se da je Oziris roden na lijevoj strani. zigosali su bika koji treba ?Itl zrtvovan" a taj je zig. imao sliku covjeka koji kleci s rukama na ledima i rnacern u vratu.

.doba tt. VJe:-uJu da Je ~omer a i Tales. U Saisu su na trijemu Atenina hrama uklesani likovi djecaka. odjeci. Ovaj slijed slika zeli na simbolican nacin reci: "Prema onima koji se radaju i umiru bog osjeca prezir zbog besrarnnog nasilja". ribe i nilskog konja.. a prema jugu je pomaknuta na istir:~Cin kao 5tO JC sree u Ijudskom tijelu zaokrcnuto ulijevo. Djecak predstavlja rodenje.oplod~je a nije nitko drugi do Oziris. ~rcki !la~lvi za izbacivanje sperme Apousia i ope~nJ~ SynoU:~la pretpostavljaju isti izvor jer se kao 1 rijec HylOS "sin" izvode od Hydoor 5tO znaci "voda" i ~ysma "kisa". Tumacenje pitagorejaea da je "more Kronosova suza" pokazuje da je more necist elemenat i bez ikakve slicnosti s ostalom prirodom. boginja koja hrani i odrzava. Potvrduju da Sunce i Mjesec nemaju kola vee se svojom nebeskom putanjom kr~cu lad~ma. Heleni su cul\ odeglpatskih svecernika da Ozirisovo ime izgovaraju kao Hy- i I . koje nastaje njihovim susenjern. obicavaju JOJ dati ime Kernia a usporeduju je sa sreem jer je topla i vlazna.a Izida Tetis.vrst~ blje~~la. Potkraj jeseni nedostatak vlage postaje prIJe~np bilt kama i sterna zivotinjama. a vlaznost u tijelu rnladica njihovoj kosi daje taman ton. Proljece J~ godlsnJe . Tvrde da je Oziris o~ean . Kako. Tifona drze nacelom svega suhog i goruceg. 33. sokol oznacava bozje ime. vrhovnog gospodara vlaznepnrode. razrnnozava se I . posvccen jc Ozi~isu. nazivaju Hies ili bogom vlaznosti koja . Sva ova tumacenja proizlaze iz onoga 5tOse javno zna a oblikovano je u uobicajenu narodnu tradieiju. VjerujuCi da je Tifon crvenokos i blijedo zuta tena ne povezuju ga s osobama koje mu nalikuju i ne osjecaju nikakvo zadovoljstvo u raspravljanju s njima. oblaeima. sokola. starea. naucio od Egipcana da Je voda poeelo i pl~dna snaga svih bib. Svijetlu kosu imaju oni koji su oslabili. Oziris je prema mitoloskim predajama taman zahvaljujuCi tome sto voda daje srnedkast ton svim stvarima s . Za~ra~ njenim nam rijecima zele pokaza~l d~ sV~Jcro~enJe 1 opstanak duguju nacelu vla~nostl. N aprotiv. Dioniza. a u~azuje na . N ajcuveniji medu svecenicima se ne zadovoljavaju time da Ozirisa nazivaju Nilom a Tifona morem. a i~a onih koji ga srnatraju cak oeem bika Ap~sa. tenzivne tamne boje poput zjeruce oka. starae je slika raspadanja. er~le Je boje te je uz bika Apisa zivotinja ~oja uzrva n~Jv~ec pocasti kod Egipeana. ukratko svega sto je protivno vlaznom.Kaze se da je ta zivotinja usmrtila oea i silovala majku pareci se s njom. Dio je juznog podrucja nastanjene zem~je. 34.kojima se rnijesa: zemlji. je .cglpatska ~~mlJ.a "'.:god~_o l~gle~~. kojem sve evijeta. Bika kojeg cuvaju u Heliopolisu zovu Mnevis. mrznja prerna moru simbolizirana je ribom a vodeni konj predstavlja nasilje i besramnost. Dodaju da je Oziris nacelo i moe svega vlaznog.46 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 47 prema ribama pa za rijec "mrziti" ertaju ribu. uzrok stvaranja i bit razvoja.

povratku u zivot i ponovnu rodenju. vee i sve vlazne tvari te je dovoljno ispitati Pindarovo svjedocanstvo u kojern izrice: "Dioniz bi. cini da je nuzno svjedocenje. Spomenuo sam mnogo toga 0 njegovim 0 35. ako ne i tebi. 36. pogledu naroda izlazu i nose kip cije je spolovilo trostruko vece no sto je prirodno. mogao znati da je Oziris sam Dioniz. Sve sto se prica 0 Titanima i sto se slavi u neCiji spomen u J akovim nocnim svecanostirna slicno je pricama 0 Ozirisu. dopustajuci nam toliku srecu svetim bujanjem vocnjaka. Jedino se za Zeusa rijec trostruko upotrebljava u njenom pravom zna- . vriste i tresu se kao da su opsjednuti Dionizom orgijajuCi. Grci Dioniza smatraju gospodarom a od njega vuku podrijetlo ne sarno vina.tvu svaki put kada tiade bude Liknita. Tko bi bolje nego ti. njegovu komadanju. Sokrat u svom djelu 0 svetim obredima sporninje da te trube skrivaju u stapovirna ovijenim lozom i brsljanorn. grobnica~a. Za umnozavanje se upotrebljava broj tri. Grci Dionizu daju naslov "bikova sina" a prizivaju ga zvukom truba iz zaljeva kada u bezdan bacaju janje cuvaru vratiju. Vee sam rekao da Egipcani na razlicitim mjestima dokazuju postojanje Ozirisovih grobnica. Bozanstvo je u stvari izvor i kao takvo svojom plodnoscu umnozava sve sto iz njega proizlazi.48 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 49 siris pa na taj nacin i dalje nazivaju tog boga vrlo vjerojatno zbog njegove prirode te obreda kojih je predmet. prestat cerno sporninjati tajna poducavanja i zadovoljit cerno se jednostavno utvrdivanjern onoga sto svecenici javno izvode pokapajuci bika Apisa. nose stap ovijen lozom i brsljanorn. Ogrcu se isaranorn lanecom kozorn. Putern sita oznacavaju kralja i juzni dio svijeta.. dok stanovnici Delfa smatraju da su Dionizovi ostaci pokopani u blizini prorocista i mjesta gdje Hosije u Apolonovu hramu prinose tajnu z.c. mogao povecati udio u razdiobi vocaka". jer se prenosenje njegovih ostataka na splavu ne razlikuje od zbivanja na dionizijskim svecanostirna. koje su kako smo spominjali falusne svecanosti. Stoga se onima koji stuju Ozirisa zabranjujc unistavanje vocaka i zatvaranje izvora. Na pamilijanskim svecanostima. kada si vee prva od tiada s Delfa a tvoji te roditelji posvetise Ozirisovim misterijama? Ako se ostalima. na primjer: "trostruko sretan" ili "njegove nerazrjesive spletke bile su trostruke". Klea. Svecenici misle da Oziris potjece ne sarno od Nila vee i svega sto je vlazne prirode te stoga svetim povorkama u cast tog boga prethodi posuda prepuna vode. Zbog identifikacije Ozirisa s Dionizom velik dio grckih umjetnika Dioniza predstavlja likom bika. Zene iz Eleje ga dozivaju u svojim molitvama pozivajuci ga da se prikaze "sa svojom bikovskom nogom". tumaceci da taj znamen predstavlja navodnjavanje i sazrijevanje jer svojom prirodom nalikuje organu stvaranja.

Dodaju cak da je Leta odgajala Horusa kraj Buta jer vlazno zemljiste koje dobro upija bolje hrani od isparavnja koja ubi azavaju i smiruju susu i strasnu vrucinu. Zeusovu i Izidinu sinu. s~ atm~s!era koja okruzuje zemlju priprema cuva~l 1 . a s druge doticu more. Egipcani ne daju ime Oziris. Postoji druga prica u Egiptu u kojoj se kaze da je Apofis. Oziris je priskocio Zeusu u po moe i pomogao mu da porazi neprijatelja pa ga je Zeus prisvojio dajuci mu ime Dioniz." Suncev brat. musku snagu. siri i probija v .zemlja Izidino tijelo.. . 37. slucajno je pronasao Aleksarkovo pismo u kojem se navodi da Dionizu. Stovali su Lava ukrasavajuci vrata hramova lavljim glavama razjapljenih celjusti jer razina vode Nila pocinje rasti "Kada se Sunce priblizava Lavu". zrak i vatru.u da je. pisac povijesti naseljavanja Atene.hraniti sve stvari. ali ga zamjenjuje idolom ukrasivsi kip te naredujuci da mu se vrate pocasti i da se prenese u svecanoj pogrebnoj povorci. kada se izlijeva.1 kazu da se sjedinila s Tifonom. a vjetar ima neprijatelje u susi i vatri. vee Arsafes sto ?znacava. Iz tog sjedinjenja nasta!e Horus. Takav pristup je potvrdi~ 1. Podudarnosti koje pronalazimo u dionizijskim svecanostima i zrtvama su uvjerljivije od svih svjedocenja. Ozirisa ~a Se~apis~)m. EgiJ?eani su Izidi posvetili Sirius. Ne radi se ovdje 0 C1JelOJ ernlji. Ta biljka u egipatskom jeziku nosi ime Genosinis pa kazu da to znaci "Ozirisova biljka". trenutak kada Nil prelazi svoje obale.50 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 51 cenju. Iako susa i vatra nisu sunce. vee sarno 0 dijelu koji Nil pokriva i Z op~oauje mijesajuci se s njom.~8. objavio rat Zeusu. a vlaznost ublazavajuci veliku susu P'> vecava i osnazuje isparavanja koja hrane i ozivljavaju udar vjetra. Prica koja se dodaje ovom mitu 0 tome kako Tifon baca Ozirisov penis u rijeku pa ga Izida ne uspijeva pronaci. Nije spomenuo Mnaseasa koji usporeduje Epafa s Dionizom. Misle da Oziris potjece od Nila te vj~ruj. a izostavio je i Antiklida koji potvrduje da Je Izida Prometejeva kci te da je postala Dionizovom suprugom. Ariston." kao onog kOJ1donosi vodu. Egipcani ime Zeus daju udaru vjetra. Vlazna tvar koja je od davnina uzrok stvaranja svih stvari stvorila jc u pocetku tri prvobitna elementa: zemlju. pokazuje da plodna i stvaralacka bozanska snaga svoj prvi elemenat nalazi u vlaznorn te se putern vlazne tvari povezuje sa svirne 5tOje zahvaljujuci svojoj prirodi sposobno da stvara. Zbog toga Neftis daju epitet "krajnja" . Ustvari. Moze se jednostavno prikazati da se mitska priroda ove price povezuje s istinorn prirodnog poretka. Grci su Dionizu posvetili brsljan. svakako mu nalikuju.He~n:alOs ~ prvoj knjizi svog djela 0 Egiptu u kOJoJOzirisovo nne turnaci kao "snazan". Imenom ~eftis oznacavaju granicna podrucja Egipra koja s jedne strane obrubljuju planine. Kazu da je Horus razdoblje tijekom ~oJeg.

a snaga sunceve svjet osn opa. Prica 0 Ozirisovu tijelu u ko:. a p. a Neftis je potajno rodila Anubisa. nasavsi odbacen vjencic ispleten od tog cvijeca. 40. U kr~ljevskoj ostavstini je zapisano da je Neftis. 2ato se kaze da Oziris nestaje tijekom mJeseea Hator zahvaljujuci tome 5tO etezij- ski vjetrovi vee prestaju puhati. nakon vjencanja s Tifonom. Medu tim biljkama se nalazi zuta zdraljika.vJetr?va kOJ1rna potpuno ovlada~~ju jUZ?l vJet:~)vl. mlJesaJ. a Ozirisa vodenom tvari.1 SVI iziskuju da se upravo ponovo . im ~ra~u J~dnvak? kao i zemlju. sjedinjenjem koje odaju biljke koje rastu na tom podrucju.d1 kao da je pobijedena.~~enJe zernlje 1 goljenje drveca koje ta~a gubc svo lisce. Nil ~onire ~ zemlju . Horusa.?blaka odm~ jela je pobjedu nad Tifonom osudujuci ga -na neki . Kada je Izida prikupila Ozirisove ostatke i pokrenula Horusovo odgajanje raz~ijaj. Tada sveeClllC1pnv~ e. trec~.p tor. Pomagaci ?lZU gra~u. D~ve~r:aestog dana se nocu spustaju prema moru.lC~~ 1 nju nalijevaju slatku vodu. Tifon preuzima vlast spaljujuci sve do eega dolazi da bi vladao kao vrhovni gospodar eijelim Nilom. otkrio sramotu koja mu je nanesena. 39.:etu kutiju u kojoj se nalazi mala zl~~n~vPOSUd. losti d t" vladava tama. ostala neplodna. 10 . stavlJ'a svoje korito prazno.susrecu s O:~r:s?~: Nakon toga ovlaze malo zernlje vodom. vla~nih maglustins l.uci mu sna~ putem isparavanja. Govori se ~ neplodnosti boginje. jer se zeli istaknU~l neplodnost zemlje. nje~ovo povl. a yre . Izida je tada rodila zakonito dijete.n~m . potpuna neplodnost zbog velike tvrdoce tla. Pokrivaju ga platnon: I ukrasavaJ1~Jasno pokazujuCi cia Izidu drze zemlJanom.. craju razne obredne zalosti.osljednjeg se dana oplakujc pust. Etiopska kraljiea koja je Tifonu priskocila u pornoc alegorijski je nacin prikazivanja juznih vjetrova koji pusu iz Etiopije. u znak ~oli pozlacelll ~lP kravt: prekrivaju ernim p~atn~~ Jer.g dana skraCivanje dana kOJI postaJu krac: od n?C1. dana uzastopce od sedamnaestog dana mjescca Han . drugog dana stisavanJe ~Je~erlllh. T~fono~a zasjeda i njegovo okrutno vladanje predstavljalo bi snagu suse koja pobjednicki isparava vlagu koja svoje podrijetlo duguje radanju Nila i porastu nj~gov~ vodostaja. Svaki od tih dana irna svoje znacenje. predstavlja Izidin kip kojeg l~lazu ceti. a mit prica da je Tifon.ce~ 1zgledal.a bi kao aluzija na poniranje i nes~~pnJe vo~a N11a.~tenje.teritorijama nazivaju prisnirn sjedinjenjem Ozirisa 1 Neftis. SvecelllCl no:c s. rvog se dana oplakuje niski vodos~aj ~ila i.52 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 53 rub. tada opada nivo vode i Nil jedva da tece. a ne zene. NoCl postaju dulje. a do mora vodi tanki trag vode klizeci gotovo p~aznim koritom. . Kada prevla~aju etezijski vjetrovi koji tjeraju oblake prerna et~opskoj graniei zaustavljajuCi kise koje po~e~av~Judotok vode Nilu.ucl skupoejene mirise sa zernljorn te izvo~e kIP vUo?h~u polumjeseea.

Da Ii je rnoguce da se otok pomaknuo i priblizio kopnu? Ne.raklo. as kojeg se danas povukIo. zagl~dan~u Sunce razvija s njim a Herm~s s ~J~secom. a posejdon snagu op se SIn morem. Oni koji u svoja tumacenja. Ustvari.Eglp~m Tl~on~ . Egipatska mitologija datira Ozirisovu s~:t sedamnaestog dana mjeseca Hator odnosno u vrijerne . .d. malo pomalo ' more se povlaci a njegovi valovi se gibaju tako da donji slojevi tla postaju gornji ispunjavajuci se naplavinama. Stoici kazu jos da m~re 1 da~ lje osvjetljava i hrani sunceve :atre dok ~oda lzvo~a 1 ribnjaka salje na Mjesec blaga 1 slatkasta isparavanja. drevne m..~se~ev. te u svojoj mitologiji pricaju da se He.zu ~a Mjesec stiti ZlvotlilJ. Pred ocirna nam se pruza iznenadujuci dokaz. Mjesecevi utjecaji nalikuju razummI? ~Jehma. Iz tog razloga .sk! ro~ 1 biljni SVI)e~ posJe~luJe Jer plodnu svjetlost koja vlazi..redstavlja s. 0 fizick~m svojstvima mijesaju izvjesna razriiatranp uz~ta lZ a~troomske znanosti pokusavaju dokazatl da Tifon . Svi izvori i bunari. mj. oslobodila ga jc zeleci prije svega odrzati ustrojstvo svijeta jer Svemir ne bi bio potpun kada bi nedostajalo i nestalo nacelo vatre. ali se meduprostor koji je zauzimalo more. naprotiv. tumacen~rr:~ koja daju stoici. S vremenom je stigao Horus da pobijedi Tifona. Heraklo uzrok udarCl.. sto znaci da obilate kise doprinose daNil natjera more na povlacenje i otvorenu ravnicu pokriva naplavinama.:me Seth. Polozaj vrhovne boginje na Zemlji nije joj dopustao da dozvoli unistenje elementa koji se suprostavlja vlaznorn. 42.a Su~ce ~~vo)~m goruc?rr: i isusujueom vatrom pregnjava 1 SU.. Iako ovakvo turnacenje ne oskudijeva uvjerljivoscu ne smije se zbog njega potpuno odbaciti druga predaja prema kojoj je Tifon nekada bio gospodarem Ozirisove irnovine.udrosti dok su utjecaji sunca slicni udarclma upra~1Janim snagom i nasiljem. 41.54 PLUTARH IZIDA I QZIRIS 55 nacin na vjecne muke. 1?a prednpc~ ~red Mjesecom.aJu.:nce: :vi~et a ?~i~is. ispunjavao rijekom koja je naplavinama povecala povrsinu tla. a ima ih nebrojeno mnogo. Homer 0 otoku Farosu pjeva da je udaljen dan puta od Egipta a danas taj otok cini dio egipatske zemije. U stvari cak ni danas nije moguce vidjeti kako rijeka nanosi svjezi mulj i kako zemlja raste pred njom. a Ammon nacelo osjetila. Oni tvrde da Je Dl?ll1Z .Ka. nekada je citav Egipat bio pod morem pa se u rudnicima i na planinama jos uvijek mogu naci brojne skoljkice.stvaralackl 1 zivotni dah." sto znaci /I snaga koja ugnjetava 1prisiljava .Sl bica u raz~oJu 1 osjetljive pupoljke biljaka te svojorn na~~ocnom toplinom veci dio zemlje pretvara u podrucJe ?otpuno nepogodno za naseljava~je. JJ k. De~et~a 1 ~era predstavra'u snagu koja obuzima zernlju 1 prodire u plodove. sadrze slanu i gorku vodu kao ostatak smrdljivog mora koje je nekada davno pokrivalo to podrucje.ma 1 razdoru. Ova turnacenja nalikuju te~los~im.

Po njima pomrcina Mjeseea nastajekada pun Mjesee. Broj dvadeset i osam odgovara danima tijekorn kojih se vidi mjesecina i vremenu kadaMjesee dovrsava svoju putanju. Dodaju da Apis iz istog razloga pokazuje slicnosti s Mjeseeom. a kada se ponovo oslobada zapocinje borbu s Horusom. na otoku Elefantini 3 najveCi vodostaj bude 28m a taj je broj jednak broju dana u kojima je Mjesee vidljiv i kada dovrsava svoju 3 putanju. U Ozirisovim pogrebnim obredima Egipcani od drveta izraduju mali kovceg u obliku polumjeseea jer se Mjesee za pornrcine priblizava Suneu uzirnajuci taj oblik. 43. Oziris je ustvari dobrotvor i njegovo ime ima razlicita znacenja izrazavajuci prije svega ideju 0 njegovoj zivoj dobrotvornoj snazi. Ozirisa je Tifon raskornadao na cetrnaest dijelova sto nejasno ukazuje na broj dana tijekorn kojih se Mjesee mijenja od punog do mladog mjeseea. pada usred . na primjer ima sjajnu dlaku koja je ponegdje prekrivena tamnim mrljama. Ti isti filozofi zele dokazati da je Apis ziva Ozirisova slika buduci da je Oziris zacet u trenutku kada stvaralacka zraka svjetlosti s Mjeseea dotice junicu za vrijeme parenja. a odgovara broju od sest dana tijekom kojih Mjesec dosize svoju prvu cetvrtinu. Mjeseceve mijene imaju izvjesnu vezu s rastorn vodostaja Nila. i drugo ime tog bozanstva Omphis znaci "dobroCinitelj" prema Hermaiosovu tumacenju. Sigurno je da izmedu kvadratnog broja sesnaest i pravokutnog broja osamnaest. Neki filozofi drze da je taj mit alegorija pomrcina. Za mladog Mjeseca tijekorn mjeseea Famenot Egipcani slave svecanost "Ozirisova ulaska u Mjesee" sto oznacava pocetak proljeca. Ozirisova snaga na Mjeseeu njegovo sjedinjenje s Izidom koja predstavlja stvaralacku snaguoIzidu zovu i "majkom svijeta" a zamisljaju da je zaceta u prirodi koja je istovretneno i rnuska i zenska te oplodena suneem oslobada stvaralacka nacela rasprsujuci ih vjetrovima. Pitagorejei nazivaju taj dan "umetnutim" a prema broju sedamnaest osjecaju potpunu i svetu odbojnost. U stvari. dolazi broj sedamnaest umecuci se zahvaljujuci tome sto oba broja sadrze eijeli broj plus osminu u dva nejednaka dijela. Srednji vodostaj u 3 okolici Memfisa iznosi 14m kada je porast vode prosjecan a odgovara danima punog Mjeseea. Najmanji vodostaj je 10m u Mendesu i Xoisu. Jedni kazu da je Oziris zivio a drugi da je vladao dvadeset i osam godina.56 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 57 kada je pun Mjesee ocito vee prosao. Buduci da Horus predstavlja okolinu koja okruzuje zemaljski svijet nije posteden ni izopacenosti ni stvaranja. Nesumnjivo je da Tifonov razorni utjeeaj nije trajan vee se cesto umanjuje i sputava stvaralackorn snagom. jedinih ploha ciji je opseg jednak povrsini. S druge strane. 44. Dan u kojem se ponovno pojavljuje oslobodivsi se velicanstvenog suncevog sjaja nadrnasujuci tu zvijezdu zovu "nesavrsenim". nalazeci se nasuprot Suneu.

Heraklit nam kaze da: "Sklad u svijetu nalikuje luku iii liri cije strune napinjemo da bi ih zatim opustili". ali ne prestaje ulijevati povjerenje. 45. ukratko receno sve sto . nakon sto je Neftis rodila Anubisa. bez razloga i znanja onog koji njome upravlja. kao sto to Cine stoici. naprotiv. sebe i sve nosi u samom sebi dobija ime psa. Dotaknuo ga je jedino pas izgubivsi pntom povlastieu da bude prva i najcasnija od zivotinja. Postoji drevno ucenje koje od utemeljitelja svetih znanosti i zakonodavaea dopire do pjesnika i filozofa. Podrijetlo mu je bezimeno. a po Eurupidu: "Dobro i zlo se ne m?gu odvajati. Anubisa predstavljaju likom psa zahvaljujuCi tome sto nocu vidi jednako dobro kao i danju. ljaju da zahvaljujuCi tome sto Kron ne stvara iz sa~o~. Iz svega sto smo izloziji proizlazi da svako od tumacenja pojedinacno nije sasvim uvjerljivo. a najprikladnija bi bila izvjesna mj@savina". N~jc sigurno da j~ isusivanje uzrokovano toplinom. Ima nekih koji Tifonovo ime daju Zemljinoj sjeni u koju Mjesec za pornrcine upadne okliznuvsi se.. Ne bi trebalo prvobitna nacela svemira srnjesati u bezivotna tijela kao sto to zele D~mokrit i Epikur niti se cini neophodnim. Cini se da mu Egipcani pripisuju jednaka svojstva kao Grei Hekateju jer istovremeno pripada podzemnom i nebeskom svijet_u Drugima Anubis nalikuje Kronu te pretpostav. Prica se da je Izida. Ta Je njec za one koji stuju Anubisa neizgovorljiva i okruzena tajnovitim i skrivenim znacenjern. morem 1 tamom ono sto Tifon predstavlja kao ni da je sve sto priroda sadrii stetno i razorno. N a svom putu Mjesee skriva i zatamnjuje Sunee tridesetog dana eiklusa svojih mijena ne unistavajuci ga kao sto ni Izida nije unistila Tifona. Dogodilo se medutim da je Kambises naredio da ubiju bika Apisa i baee ga na smetiste te mu se nijedna zivotinja nije u~u~ila _pribliziti. vjetrorn . ono sto je na zemlji i sto se vidi. Ne pos~oF j~d~~ jedini uzrok koji ovladava svijetom upravljajuci npme kao kormilom iIi uzdama obuzdavanja vee se dobro i zlo cesto mijesaju. znamo je kao horizont a dobiva ime Anubis. Obodniea koja spaja te dvije polutke zajednicka je objema. predajama pa cak i u obredima inicijacija te zrtvovanja kako medu Barbarima tako i medu Grcima. prepoznala to dijete.r 58 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 59 Zemljine sjene na isti nacin kako je Oziris pao u kovceg. Neftis obiljezava sve sto se nalazi pod zemljom i sto se ne vidi a Izida. ali u cjelini djeluju pouz~ano. Pas je nekada u Egiptu uzivao najvece pocasti. dobro je ukorijenjeno i sarno se po sebi podrazumijeva u raspravama. To ucenje pokazuje kako Zemlja ne lebdi zrakom slucajno. priznati da iz jednog jedinog uzroka nastaje materija bez osobitih svojstava te da jedan jedini utjeeaj vlada i upravlja svim pojavama. Bilo bi nernoguce zamisliti dobro i zlo ukoliko Bog ne bi bio uzrokom svega postojeceg.

Sarno bi jedan vi -notoca tpot reHja~ jOCi f bacv~ rri f sa tekucine i sipao ih nam kao sto to cini krcmar. psi. Dodaje da se Mitra zadrzava u sredini izrnedu ta dva nacela te mu stoga Perzijancidaju ime Mesites ili "posrednik". treci pravednosti a od preostale trojice jedan vlada mudroscu. Misle da i neke od zivotinja. Zato je mijesanje nerazdvojivo sa zivotom. 46. N akon sto u Omomi umijesaju krv zaklanog vuka tu smjesu bacaju tamo gdje nikada ne prodire sunce vjerujuci da izvjesne biljke pripadaju dobrom bogu a neke zlocudnorn vragu.Zaratustra je Ormuzom nazivao nacelo dobra. To su misljenje prihvatili najveCii najslavniji mudraci smatrajuCi da ustvari postoje dva boga koji su na izvjestan nacin suparnici. Zatim je stvorio jos dvadeset i cetiri bo- . Ako je pouzdano da se nista ne moze ostvariti bez uzroka te ako se dobro ne bi mogio pretvoriti u zio potrebno je da u prirodi postoji. Ima onih koji bozje ime cuvaju za nacelo dobra a vragom nazivaju nacelo zla. pripadaju pokvarenorn vragu. Medu pojavarna koje se mogu obuhvatiti osjetilima svjetlost bi bila ona kojoj izriCito nalikuje Ormuzu dok Ariman naprotiv nalikuje neznanju i tarni. drugi obiljem dok treci ima povlasticu stvaranja ugodne dobrocudnosti koja prati dobra djelaoAriman je sa svoje strane stvorio jednak broj bogova koji bi trebali predstavljasti suprotnost Orrnuzovim bogovima. uz nacelo dobra. a zvijezdi Sirius je dao prednost . price i jezevi. Tada je Ormuz trostruko narastao postavljajuci se toliko daleko od Sunca koliko je ta zvijezda udaIjena od Zemlje. wi bi ukazao cast Hormuzu Zaratustra je propisao zrtvu preklinjanja i milosrdnih djela a Arimanu posvetio obrede zalosti s namjerom da odbije zla. ako ne od Svemira onda barem od naseg zemaljskog i podzemnog svijeta izlozenog hirovima nepravilnosti i razliCitosti te spremnog da prihvati promjene. Perzijanci u muzar nabacuju travu zvanu Omorni istovremeno prizivajuCi Hada i tamu.. ali ustvari sve proizlazi iz dva protivna nacela.60 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 61 priroda proizvodi podlozno je rnijesanju. Ukrasavao je nebo zvijezdarna. Njih su dvojica u stalnom sukobu.na? ostalim zvijezdama postavljajuci je kao svog zastitruka i strazara. 47. . posebno nacelo koje bi bilo uzrokom zla. a Arimanorn nacelo zia. Ormuz je stvorio sest bogova: prvi je bog Cfobrostivosti. te drze sretnim onoga koji rnoze ubiti velik broj vodenih stakora. Takvo je ucenje svecenika Zaratustre. Za nje~ se kaze da je zivio nekih pet tisuca godina prije Tropnskog rata. nerazdvojivo od svijeta. Da T . 0 svojim bogovima Perzijanci obicavaju pricati mnogo mitova kao npr: Ormuz je roden u najciseoj svjetlosti a Ariman je nastao iz tame. jedan kao zacetnik dobra a drugi kao tvorac zla. drugi istine. dvije suprotne snage od kojih nas jedna vraca unatrag namecuci nam osjecaj nelagode.

"izravno". ." Anaksagora nace 1 d0bra nazrva znanjem . Crcko je ucenje gotovo svima poznato. Prema pripovjedacima mitova Afrodita je zacela s Aresom i rodila Harmoniju. Mozes rnisliti 0 Klea. "lijevo" .62 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 63 ga stavljajuCi ih u jaje. Platon se cesto izrazava na prikriven i nejasan nacin pa tim suprotnim nacelima daje imena "uvijek isto" i "ponekad 'ovo ponekad ono". "odredeno". 48: Kaldejci svoje bogove nazivaju imenima planeta koje su ih stvorile. no za Njega je to sarno uobicajeno razdoblje covjekova sna. N ace10 dobra im je "jedinstveno". sam ce Had biti pobijeden. U Zakonima. Ariman je odmah stvorio jednak broj protivnih bogova koji su probusili jaje pa se otada zla rnijesaju s dobrima. uzajamno se unistavajuci te unistavati sve sto su stvoriIi. ljudi ce biti sretni i govorit ce jednim jedinstvenim jezikom. Ne uocava Homer da sunee ne bi moglo prijeci oznacenc granice a da ne naide na Furije. "postojano". ukoliko su Aresa drzali razdrazljivim i rusiteljern a Afroditu carobnicom i stvarateljem. Svecenici dodaju jos i to da ce se Bog koji je doprinio tim rezultatima odnositi i prestati posredovati dugo vremena. ljudi ce ponovo biti sretni nemajuci vise potrebe za hranom te nece bacati sjeme. Teopomp nam kaze da ce po predvidanjima svecenika tijekom tri tisuce godina ta dva suparnicka bozanstva naizmjenicno nadvladavati a tijekom naredne tri tisuce godina ce se boriti. "neodredeno". "desno". postojat ce sarno jedan oblik zivota i jedan jedini nacin vladanja. biti nuzno potpuno unisten i nestati. a Had im je bozanstvo ciji se utjecaj nuzno mora odstraniti." . nakon sto je donio kugu i glad. "duguljasto". djelu koje je napisao u zrelijoj dobi upotrebljavajuCi konkretnije nazive umjesto da se izra-_ . Zeusu olimpskom Grci daju povlasticu da dijeli dobra. a cesto ga naziva i /I skladom milog pogleda". kako se grcki filozofi prilagodavaju tom ucenju. dvojica zlocudni a za trojicu preostalih bogova kazu da su posrednici izrnedu cetiri suprostavljena bozanstva. Dvojicasu dobrostivi. a nacelo zla "dvostruko". zastitnice Pravde". Heraklit otvoreno kaze: "Rat je kralj i vladar svega" i dodaje da Homer ocekuje da /I se izrnedu ljudi i bogova iskorijeni neski ad nesvjesno proklinjuci i jedne i druge jer proizlaze iz borbe i suprotnosti. dok nacelo zla odreduje terminima "pogubne mrznje" i "krvave nesloge". Tako pricaju svecenici u svojoj mitologiji. Empedoklo rijeCima "ljubav" i "prijateljstvo" naziva stvaralacko nacelo dobra. "mracno". "neparno ". "kvadratno". "pokretno". Pitagorejci tim nacelirna daju razna imena. "nejednako" . "parno". Konacno. U svakom slucaju priblizava se trenutak obiljezen sudbinom i dolazi dan kada ce Ariman. "j ednako" . Otada pa nadalje Zemlja ce biti ujedinjena i uredena povrsina. a 0 nacelo zla "beskonacnoscu" a Aristotel "oblikom" i "oskudieom". Ta nacela predstavljaju temelj stvaranja. "svijetlo".

a cesto znaci i "povratak" te "skok unatrag". trajno i korisno a u svezi s godisnjim dobima. u vodi. a sigurno najmanje dvije. u vjetru. Bilo hi nemogu~e da posve nestane nacela zla irnajuci na u~u da Je ?u~oko ukorijenjenou tijelu i dusi Svijeta te Je. Potvrduje to i irne Set koje daju Tifonu ukoliko ta rijec oznacava "tlaciteljsku i suzbijajucu silu". Na ledima te zvijeri nalazi se sokol koji se bori sa zmijom. U Apolinopolisu postoji zakon koji sve gradane bez iznimke obvezuje da jedu krokodile. u Hermopolisu je izlozen kip koji prikazuje ovu zivotinju a drZi se da je Tifonov. rusilacko. sve sto je iredeno. Stoga ce u zrtvenim obredirna sedmog dana mjeseca Tobi. dana koji nasi irne "Izidina povratka iz Fenicije". Say nered . ~a: nebu i zvijezdama.u traJr:oJ . Ta rijce nasi znacenje I! prepreka".64 PLUTARH r I IZIDA I OZIRIS 65 za::a na zagonetan i simbolican nacin. Sve sto je na zemlji. potvrduje da SVIJetne pokrece jedna jedina dusa vee mazda veci broj dusa. 11 ometanje" pokazujuci da je Tifonova snaga oprecna prirodnom toku stvari kao i zivotnorn duhu koji ih usmjerava. ~9. pomrcine Sunca i Mjeseca sve to djeluje kao Tifonov bijeg i njegovo ponovno pojavljivanje. Naprotty. Tog dana love sto je moguce vise kroko-. Tifonu je posvecena najgluplja me au domacim zivotinjama: magarac te najokrutnija . 50. Po Manctonu je upravo Tifon onaj kojern daju ime Bebon.uzrokovan nepravilnostima i nepogodama godisnjih doba. a sokol ukazuje na njegovu snagu i vlast koju cesto stjece silom te ne prestaje koristiti nasilje i zloupotrebljavati vIast zahvaljujuci svojoj zlocudnosti koja je na sramotu ostalima a pokazuje upravo njegovu poremecenost. To ce doci do izrazaja u nastavku ave rasprave koja ce biti posvecena osobito pomirenju egipatske teologije s Platonovom filozofijom. temperaturam~ te. na rnalim vrcevirna oblikuje Iik nilskog konja. prizeljkujei progoni. ! I . Jedna je stvaralae~a du~a dobra a druga jO] je suprostavljena i proizvodi suprotan ucinak.ko razdrazljivo u dusi Svijeta te sve sto Je prolazno I pogubno u tijelu Svemira. Tifon predstavlja sve sto je bolesno. Postanak i ustrojstvo Svijeta su nesumnjivo p~Olzvod. ali uvijek OVISI spomenutim nacelima tezeci tome da a ih sto manje oponasa. Gledc nilskog konja. Poznaju ga i pod imenorn Bebon iako ima onih koji tvrde da je to ime nekog iz Tifonovc druzine. periodicnoscu sve je to Ozirisov izvor koji l~vletU!eda ga Je moguce osjetilno dozivjeti.borbi s nacelorn dobra. Priznaje k tome i trecu posrednicku prirodu koja nije lisena ni duse ni razum~. rnijesanja dviju suprotnih sila koje zacijelo rnsu podjednako rnocne vee prevladava jaca.medu zvijerima: krokodilI nil ski konj. ni kr~t~nja sto joj je po nekima svojstveno. njenog vodica i v:hovnog ucitelja. Oziris predstavlja znanJe 1 razum duse Svijeta. Tifon je prikazan vodenim konjern. Magarca smo vee ranije sporninjali. ~er~zumno i la.

som" bu~ duci da boginja zimi trazi vodu koja sadrzi sol. proizvode je vjetrovi i vode koji se ne mijesaju n~ pravi na~in s~ zernljorn ili zrakorn pa prevladavaju nepravilne 1 neodredene sile uzrokujur'i kaos te zatvarajuci izvore koji bi mogii ublaziti suncevu toplinu. kada su Sunce i Mje~ec u isto] ravnini. uredeno ili stvaralacko. a spusta ih kada utazi zed dajuci tim pokretom do znanja da je na sigurnom. To kruzen.a te zalazi u zakrivljenoj putanji. zdravo. pokrenuto redom ili mjerom ne potjece od Tifona vee se medu njegovim atributi~a nalaze upravo suprotna svojstva. Ovaj obicaj tumace time 5tO je Tifon pobjegao Horusu pretvorivsi se u krokodila. 51. vidljivim sjajem tvari koja se rnoze sarno razumom spoznati. Kazu da je Izidin sin Horus prVl If I I. Kada je zedan obrusava se prema Nilu da se napije podignutih krila. Kaze se da sokol nadlijece nad mrtvima bacajuci zernlju u oci onih koji nisu pokopani. Za zimskog solsticija u procesiji nose kravu' i sedam puta kruze oko hrarna. brzine leta a potrebno joj je nesto malo hrane da prezivi. Prvi simbol oznacava predvidanje a drugi moe. Po cijelom Egiptu izlazu Ozirisove kipove prikazujuci ga u ljudskom oblicju sa spolovilorn u erekciji oznacujuci time njegovu stvaralacku i zivotvornu vrlinu.e nazivaju "potragom za. Zeusu. Cesto ga izjednacavaju sa sokol om. ubijaju ih i bacaju pred Apolonov hram. Trebalo bi odbaciti misljenje onih koji Suncevu sfcru dodjeljuju Tifonu jer nista svijetlo.Oziri. kraIju i gospodaru svega. Ozirisa prikazuju okorn i zezlom. Nazivom "vrhovni" cini se da cilja na Zeusovu moe. posljedicom njegovih zlih aktivnosti i spletki. Goruca se susa koja skodi mnogim ljudima i unistava biljke ne rnoze srnatrati Suncevim djelom. sve biljke i sve pogibeljne i zlokobne dogadaje smatraju Tifonovim djelom. Te kipove prekrivaju velom boje vatre buduci da Sunce drze utjelovljenjem snage dobra. Poznato je da ta ptica ima prednost nad ostalirn pticama zbog zivosti pogleda. odrzavaju svecanost pod nazivom "rodenje Horusovih ociju" jer Mjesec i Sun~e s~atraju Horusovim vidom i svjetloscu. N~kon JesenJe~ ekvinocija trideset i drugog dana mjeseca Paopi odrZavaju svecanost II rodenja Suncevih srapova'' ~okazujuci kako ta zvijezda treba podrsku 1 oslonac Jer joj je oslobadanjem toplote i svjetlosti opada sIl:a~. Sve zivotinje. Homer daje ime "vrhovnog vode". da je izmakao krokodilu. Bro) od sedam revolucija temelji se na tome da se Sunce pojavljuje tijekom sedam mjeseci od zimskog d~ . naprotiv. a terminom "voda" na ostroumnost njegovih odluka te njegovu mudrost.66 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 67 diIa. ostanu Ii mu krila podignuta to je znak da ga je krokodil ipak dograbio. U hvalospjevima Ozirisu Egipcani prizivaju onoga koji se krije u suncevim rukama" a tridesetog dana mjeseca Epep.Jjetnog solsticija. I . 52.

jer nije cist niti je bez primjesa kao i njegov o~ae. h.. a Eudoks nam kaze da Izida sudi u ljubavnim okrsajirna. To sjeme ju veseli te drhti od zadovoljstva osjecajuci da je trudna i ispunjena novim zivotorn. a oni prekriveni crnim velom simboliziraju nestajanje i pornrcinu koje prozivljava dok zudi i traga za Suneem. Iako je ona sastavna tvar i obitavaliste jednog i . Tri puta dnevno obicavaju paliti rnirise u cast Sunea: smolu pri izlasku sunea. vrhovnu . boga kojeg je Izida zacela da bude vidljiva slika svijeta spoznatljivog razumorn. Svako stvorenje predstavlja materijaliziranu sliku tvari oponasajuci bice koje mu je dalo zivot. Svaka od tih zrtava ima neko znacenje koje cu kasnije navesti.iso:va d~sa vj~cna i neiskvarena iako je Tifon sakatio 1 skrivao njegovo tijelo a Izida ga posvuda. Od njega poticu likovi kOJ1s~ oblikuju u tjelesnoj i opipljivoj . Vjeruju da time ukazuju najvece pocasti Suneu i umilostivljuju gaoOtkuda toliko slicnih obiljezja? Imaautora koji izricito podrzavaju ideju da je Oziris Sunee da ga nazivaju Sirius om te da je clan II 0" koji Egipcani stavljaju ispred te rijeci jedino sto moze dati povoda za takvu ideju.pokvarenosti i promjena. u~pijeva~uci p~nov? prikupiti sve dijelove u jednu cjelinu. da su kipovi koji ju prikazuju s rogovima likovi mladog Mjeseea. . da posije u njenu utrobu ono sto od njega potjece i ono sto mu nalikuje. oni koji Tifona drze Suneem ne zasluzuju niti da ih se saslusa.l aktivna ~ . 53. No ti otisci ne traju vjecno. Izida svojom zenstvenoscu predstavlja svijet prirode i spremna je za stvaranje. Tifon stoga optuzuje Horusa da je nezakonit sip. zudi 1 traga za njim dok se ono povlaci odbijajuCi da ga povezuju s nacelom zla. koje zaista predstavlja razum i dobrotu u~ize ~e lz?-ad .tvari od:ed~na ~bhka i slicnosti kao sto se u vosku oblikuje otisak pecata. drugog nacela naklonjena je uvijek boljem nacelu nudeci mu se da je opiodi.0zansko nacelo Cija je bit ustvari je~nost~vn~.68 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 69 prinijeo zrtve Suneu cetvrtog dana mjeseea kako stoji u knjigama koje donose podatke 0 "godisnjicarna Horusova rodenja".nacel? kaosa i nereda koje se izgnano daleko od gornJeg Nila bori protiv Horusa. Iako ta misljenja naposljetku nisu lisena nekog smisla.vlast a identicno je nacelu dobra. Vecina ju poznaje kao "boginju snebrojenim imenima" jer je bozansko nacelo upueuje da stalno mijenja izgled. 54. smirnu kada je na najvisoj tocci i slozen miris zvan Kifi kada zalazi. Blee. Nije besmisleno sto Egipcani u svojoj mitologiji podupiru ideju da je OZir. trazila. U tom smislu.Platon ju naziva "dadiljom" i "utocistern" svemu sto se rada. Uzima ih . Potvrduju i to da nema nikakve razlike izmedu Izide i Mjeseea. U sebi nosi nerodenu ljubav prema prvobitnom nacelu koje posje~~je. Vratimo se ponovo na nasa tumacenja. Iz tog razloga prizivaju Mjesee za uspjeh u ljubavi. zahvaljujuCi njegovu ulasku u tjelesni svqet pokvan- .

Z~rr. mijena. 56. odreden i savrsen. mutr 1 zamrac~Je sVJet~ost. napravio strune za svoju liru. "dadira".lJu)e p0r:-. zaceto".e /I 0 no sto )e •. On predstavlja sliku i sjenu svijeta koji se trebao oblikovati.~ako ga nazivaju Grei. odnosno samog n~~ela.~~. U trokutu broj tri predstavlja strarncu okomitu na bazu. Izidu utocistern a Horusa .. cini se da se P~ato~ u Republici oslanja na taj geometrijski lik ~a bi pf1~azao brak." njihova ujedimjenja: potomst~o If t. MijesajuCi se i spajajuCi s elementima p~~obll1~ da b:udu pretvoreni i promijenjeni na ~azhelte n~~llle to )e nac~lo oslabilo i opala mu je moe na zernlji..Z. unistivsi ih. H~rus rnladi. Najsavrsenija i najbozanskija priro~a sasta~Ijena je dakle od tr~j~ n~c~l~: razuma. Zato meautlm ne prestaje biti uzrokorn potresa zbog kojih podrhtava do.ivo~ razumom.ov~ joj ~ajuCi svjetlost ukoliko se uklanja Zemljinoj sjern. S druge strane. Na i~~~nacin predstaOzirisa izvorom.avlllom. Vjerojatno je da je Egipcanima t::okut ?aJsavrseniji i najstovaniji lik jer g~ ~sporeduJu s pnrodom Svemira. jf:' tvar. Egipeani zele pokazati da je prije no sto je nas SVIJet p~stao. vadenje oka :u~azuJe na pomrCinu te zvijezde kOJ~ Sunee okreP. nije potpuno Um~tlO Tifona vee mu je sarno oduzeo snagu i ucin~OVIt~st. u oko vadeCI~ gutaJuCl 1 vracajuci ga Suneu. PripovjedaCi mitova pncaJu da je Hermes od Tifonovih zivaea. vjetrova koji ~ov~tlaju zra~ te olu~a p?pr~eenih sije~ vanjem i grml. Iz tog mozemo zakljuciti da je nacejo organiziralo svijet i uvelo harmoniju koja potjece od oprecnih elemenata sto nije unistilr. tva~? te prOlzvoda njihova ujedinjenja 111 uredenog sVIJeta. rusilacku snagu vee je ograniceno na t? da je usmj:rava. Iz sukoba s Tifonom Horus izlazi kao pobjednik uz Hermesovu pomoc. . "osnov" ili "utociste stvaranju" a prOlzvo~u J • . Egipeani vjeruju u tu pricu te potvrd~Ju da ~fI~o~ ponekad udara Horu~a. Iz tog razloga Egipeani podriavaju ideju da se Apolon rodio osakacen u mraku te mu stoga daju ime Horus stariji. "model" i "otac".. TaJ Je udara~ nedvojbeno ~legorija Mjesecevih . gorucih susa.l1slimo da stranica okornita na bazu sirnbolizira proizvod njihova ujedinjen~a.70 r PLUTARH IZIDA I OZIRIS 71 la [:. Izida i Oziris su jos uvijek bili u ReIno) utrobi kada se rodio Apolon te nam tim~. _NJ~govlos utjecaj zahvaea 1 vode i vjetrove napredujuci ub:~ano bez prep~eka k Mjesecevoj sferi gdje cesto. koje potvrduje i dokazuje da priroda mijenjajuci se obnavlja svijet na sliku i priliku ustrojstva sI?~znatlj.. broj cetiri bazu a broj pet hipot~nuzu dok mu je moe jednaka zbroju stra~iea. tvari: "majka". vidljivim a tvar usvojila uzrok svog odredenJa pnroda optuzena da u sebi nosi nesavrse~ost prihvatila njeno prvo rodenje. Platen obicava razumu davati nnena: "ideja".ato s~ ka~e da u Koptosu Horusov kip u jednoj rU~l ~OSI Tifonovo spolovilo.

prvo nacelo savrsenstva dovoljan samom sebi. Kaze da je Penia (oskudica). Potvrduju da prva rijec nosi znacenje "majke". broj cetiri je kvadrat cija je stranica parni broj dva dok je broj pet sastavljen od brojeva dva i tri a istovremeno ukljucuje i ocinstvo i majcinstvo. . Kaze se da je broj pet izveden od rijeci Panta "Svemir" te se umjesto rijeci "brojati" upotrebljava slozen termin "brojati do pet". mudar i sposoban da u svemu bude dostatan samom sebi dok mu je majka nesposobna. zeleci imati djecu. Zemlje. Ozirisovo s Erosom. Izidu zovu ime5 nima: Mut. U tom slucaju sarno je potrebno zamijeniti Izidino ime sa Zemljom. zeljen. Ne smijemo prema tome ni u kom slucaju ove rnitove drzati povijesnim pricarna vee bi iz svake legende trebalo prihvatiti ono sto je prikladno i sto se cini vjerodostojnim. Bice koje rada je Svijet iii Horus. 5Z Bilo bi dobro da Hesiod. stvarajuci od Kaosa. nedostaju joj sredstva te prema tome uvijek ima potrebu za necim istovrerneno tezeci uporno necernu drugom. ni zlato ni ulje nisu liseni kvalitete. Putem Penije zeli prikazati tvar koja oskudijeva svime sto je dobro a cak kada se i zasiti uvijek zeli te je spremna da primi vise. Na isti nacin Ijudsku dusu i . Osim toga pet na kvadrat daje broj jednak broju slova egipatskog alfabeta te broju godina zivota bika Apisa. dostojan da bude voljen. To bi bilo kao da kazerno da je ulje" tvar za mirise a zlato za kipove. Glede materije vazno je da ne dozvolimo da nas zavedu misljenja nekih filozofa da je kao tijelo liseno duse i kvaliteta. nije besmrtan. U stvari broj tri je prvi neparan i savrsen broj. Poros je zacijelo prvo dobro. da je neaktivna i da nerna vlastite energije. nije uzeo u obzir postojanje drugih nacela osim ovih spomenutih. Glede Kaosa cini se da je Hesiod zelio njime pretpostaviti neko prikladno mjesto za Svemir. Tartara i Erosa prve elemente. cisto i uredeno.mijenjanja i razvoja kojima je izvrgnut ostaje vjecno mlad i dugovjeean ne bivajuCi ikada prezren.72 PLUTARH IZID A I OZIRIS 73 proizvodom. nije lisen ljubavi ali se stalno ponovo rada te zahvaljujuCi tim promjenama kao posljedicom njegovih . stvorenje mijesane prirode sastavljene od razlicitih teznja imajuci na umu da mu je otac dobar. druga Horusove "zemaljske nastambe" (u istom smislu u kojem Platon Izidu naziva "sjedistern" i "utocistem stvaranja") a treca je sastavljena od dvaju termina koja znace "punocu" i "uzrok". Sarna priroda teme 0 kojoj se ovdje radi podsjeca do izvjesne granice na mit 0 Erosovu rodenju kojeg Sokrat sporninje u Platonovoj Gozbi. 58. Egipcani Horusu obicavaju davati ime Min sto znaci "viden" jer je svijet vidljiv i spoznatljiv osjetilima. Tvar se svijeta ustvari odlikuje svojom punocom a povezana je s onim sto je dobro. Hato/ i Methier. legla s usnulim Porosom (obilje) te je na svijet donijela Erosa.

Neki mudraci vjeruju da zensko sjeme nema snagu niti predstavija nacelo plodnosti. izvedeno od dvije rijeci Theatos i Theoon: prva oznacava "onoga koji predvida". Oni koji se drze ovog tipa misljenja moraju misliti i na to da boginja Izida dijeli zivot s vrhovnim bogom. Episteme 1 Kinesis. Ovo ime nije barbarskog podrijetla vee je jednako kao i ostaia imena bogova. a naIikuje glini pogodnoj da prihvati dojmove 0 onome sto se spoznaje razumom. Kada Tifon napada posljednje izvoriste tog boga. Ona uporno trazi sve sto je ostalo od Ozirisa prikupljajuci dijelove medu naborima njegove odjece. "napredovati". u zemlji. nastojeci ga se docepati.r i 74 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 75 razum drzimo kao tvar odi . kao i medu Egipeanima. buduci da ono proizlazi iz rijeci Hiesthai. Zato je boginji dato ime Izida. koje sjedinjuju znanje i pokret pa tako medu nama. slijedeci tako izvjesne fiIozofe za koje se razum nalazi tamo gdje se sastaju ideje. oslobadajuci ih svoje zastite. spasava. pazljivo sakrila s namjerom ponovnog prikazivanja u trenutku njegova novog radanja. . neprestano zadobija njegovu nakionost i ne prestaje zudjeti za tim da je ispune savrseniji i cisCi sastojci njegove tvari.:t~nu da usvoji znanje i vrline te ih povjeravamo nacelu da ih usmjeri i uputi dovodeci ih u skIad. Ima ideja. a druga "onoga koji trci". moru. Njemu tezi i pokrece ga stvaralacko nacelo koje odrzava prirodu dok se nacelo razaranja i pokvarenosti od njega udaijava pokusavajuci ga unistiti. zivotinjama a koje se rastvaraju. Nacelo odrzanja i plodnosti pohranjuje u njima slabu i bezivotnu klicu. kvare i rasipaju da bi se ponovo pojavile na svjetlu _i p~ika~aIe ~:ug~m rode?j~m. a sluzi sarno kao tvar i hrana stvaranju. a svijest ozivljava njeno kretanje i njime upravlja. Ukratko. a zahvaljujuci dijelovima koje Izida prikuplja. ~a isti je nacin ime boginje oblikovano pomocu dvije rijeci. prevladava bolje nacelo. kako bi to izrazili Platon i Aristotel. Theos. nju pokrece znanje koje joj omogucuje napredovanje. prikaza i izvorista tog boga koji vjecno blistaju na nebu kao zvijezde te onih koje se rasprsuju medu elementima podloznim promjenama. To je ono sto zele reci pnp~v~edaci mit ova pnc~J~c~ da se Tifon pretvara u Neftisina muza dok Oziris ima tajni odnos s njom. Kao sto kazerno da casan i pravedan muskarac voli ako su odnosi cestiti te da se izvanredna zeria imajuci sup ruga sjedinjuje s muskarcern kojeg zeli i boginja zarko zeli svog supruga. sjedinjuje se s njim putem Ijubavi koju gaji prerna plemenitom i dobrom sto iz njega izvire a cernu ne rnoze nikako odoljeti. 1 59. klicu koju Tifon unistava. Neosporno je da su krajnji stadiji tvari koje znamo pod imenima Neftis i Telente (krajnost) vise nego ostali podvrgnuti djelovanju razornog nacela. biIjkama. da bi ih zatim. prikupivsi oskudne ostatke. 60. hrani i ponovo osposobljava. Izida se rastuzi i obuzima je sjeta..

a drugo grcko.: rijec Kakia "grijeh". a podzemne svetima. Grei cesto Izidi daju ime Atena sto u egipatskom jeziku znaci "proizlazim iz sebe same" te upucuje na to da boginja iz sebe same erpi zivotni dah. Prvo je ime strano. Stoga mu Egipcani ponekad zrtvuju bijelog iIi zutog pijetla jer vjeruju da su nebeske-pojave ciste i sjajne. Neka su imena preuzeli pjesniei. To Agathon /I dobro". onernogucavajuci pokret i napredak. pokazuju da su ove aktivnosti dah duha iii Nov Phora. a obicavaju ga zvati i Hermanubisom. Tifonu daju imena Set. Ima tisuce drugih koja su izasla iz Grcke s iseljenieima sireci se po inozemstvu da bi se upotrebom odrzala do danasnjih dana. a Ijudi su nekada nebeske pojave nazivali posvecenima. ja sam drzirn da je ime Serapis vise u duhu egipatskog jezika no Oziris. neki Serapisom a neki cak i imenom Sotis. a ove ovdje dolje mijesane i sarolike. Dodaje da su rijeci Synienai "razumjeti". Platon kaze £fa se za oznacavanje biti. sputava i postavlja mu prepreke. Posljednje ime. Rijee Noesis "razum" te rijec Phronesis "prirnjenjena mudrost". proizasle iz rijeci Hienai "doCi". u davna vremena upotrebljavala rijec Isia. Ania "klonulost duha". 62. "pas". Deilia "kukavieluk". Sotis oznacava trudnocu a ima svoju istoznacnicu u grekom. Behon i SMU koja znace "skrivenu suprotnost". Aporia" nesigurnost". Egipatska imena potvrduju ono sto pokazuju grcka. usporava ga. dano gIavnoj zvijezdi sazvijezda koje Egipcani stuju kao posebno posveceno Izidi. Kako' je receno ranije.Iaze u podzemnom svijetu. Nairne.76 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 77 dobija ime Izida. Dakle. U grckom jeziku je ta rijec opce prihvacena pa je ime Kyoon. bog koji nam otkriva nebeske pojave. a rijeci s oprecnim znacenjern na reciprocan nacin kaznjavaju zlo koje zaustavlja kretanje u prirodi. egipatskom rjecju. ali oni koji te rijeci oznacavaju kao glose i strane izraze optuzuju pjesnike za uvodenje barbarizarna. Kyesis "trudnoca". Prvo ime ovog boga odrazava vezu s gornjim svijetom a drugo njegovu komunikaeiju s donjim svijetom. . Nedvojbeno postoji veza izrnedu nebeskih pojava i onih koji se n. He Arete "vrlina". Cak da je i tako vjerujem da obje rijeci oznacavaju jednog boga i istu moe. pokret duse koja se uzdize i krece naprijed. Theoo "trCim" i Rheoo "1ebdim". Ousia. kao npr. Ozirisovo se ime izvodi iz dvije rijeci: Hosios "svet" i Hieros "posvecen". 61. duh pojava koje streme visinama je Anubis." U ranim zapisi87 rna poznatim pod imenom Hermesove knjige govori se da je u svezi s temom 0 posvecenim imenima zapisano da Egipcani Horusom nazivaju moe koja upravlja suncevorn putanjom . S druge strane nije iznenadujuce da se ta imena oblikuju po grckim pravilima. a Grei je znaju pod imenom Apolona. Nije zabrinjavajuce sto gle~ de imena prevladavaju osobna misljenja. da neki Ozirisom. nazivaju silu koja vlada eterom.

U stvari. urezan je lik macke s ljudskom glavom a na donjem dijelu metalnog potpornja. No cini se da se kod macaka zjeniea oka siri za puna Mjeseea a skuplja tijekom posljednje cetvrti. Glede Zeusa Eudoks narn kaze da pripovjedaci egipatskih rnitova pricaju da je ovaj bog roden sa spojenim nogarna. odbacujuCi ih i ruseci ih u bezdan kaosa. Ako na sve sto se prikazuje uredenirn. Ova nam prica pokazuje da se znanje i razum ovog boga. Egipcani nam tvrdnjom da vibracije sistruma plase Tifona i izazivaju njegovo gadenje daju do znanja da pokvareno nacelo-otezava i zadrzava tok prirode ali ga stvaranje oslobada i ponovo uspostavlja posredstvom gibanja. prepre kif" u. zemlje. 64. Kao sto magnet ponekad privlaci zeljezo a ponekad ga odbija-u suprotnom smjeru na isti se nacin dobrostivo i zdravo kretanje u svijetu vodeno i uredeno razumom okrece Tifonu privlaceci sebi njegovu nasilnicku i neumoljivu grubost pretvarajuCi je u njeznost i poslusnost da bi se preko sebe samog povukao mijenjajuCi svoje postupke. a vatra. Kaze se da ta zivotinja donosi na svijet prvo jednog potomka. da nije mogao hodati pa je od srarna zivio samotnicki.78 If PLUTARH IZIDA I OZIRIS 79 . nije dobro vjerovati da bi voda. N a vrhu konveksnog dijela sistrurna. ispod zica koje vibriraju. vee se jednosta v no treba ograniciti na to da se Tifonu pripise sve sto u njegovim razlicitim stadijima oskudijeva u mjeri i pravilnosti. strasna susa i more Tifona. Tim likovima Egipcani prikazuju rodenje i smrt. Gornji je dio sistruma zaobljenog oblika. sve promjene do kojih dolazi predstavljaju reakciju na djelovanje cetiriju elemenata: vatre. rodenjern i smrcuse ostvaruju promjene i gibanja kojirna su podvrgnuta cetiri elementao Macka predstavlja Mjesec zbog' svoje dlake. Ljudskom se glavom zeli prikazati znanje i razum. nakon toga tri i tako u rastucern nizu do sedam a da sveukupno broj potomaka dosegne dvadeset i osam sto je jednako broju dana Mjesecevih mijena. sunee. Taj IJl~ sadrzi cetiri zice koje vibriraju. Izida mu je razdvojila noge ornogucivsi mu da gipko i pravilno hoda. zemlja i nebo predstavljali Ozirisa iIi Izidu. nocnih aktivnosti i plodnosti. Ukratko. prikazuju tijekom stvaranja putem posredovanjagibanja. moze se s jedne strane vidjeti Izidino lice a s druge lice Neftis. vode i zraka. dobrotvornim iIi . Sistrum 88 pokazuje da se bica nikada ne smiju prestati kretati pa je neophodno uciniti nesto st8 bi ih probudilo i ucinilo okretnim da se izvuku iz dubokog sna i obamrlosti. Jasno je da to nije neko osobito otkrice. zatirn dva. "M aneton nam k azuJe da magnet nazivaju "Horusovom kosti" a zeljezo "Tifonovom kosti". za branu. sto zbog viska sto zbog nedostatka. I 63. dio svijeta koji je zacet i nestao pripada Mjesecevoj sferi u cijoj orbiti sve sto se kreee. koji u jednom nacelu sami po sebi Cine dio onoga sto je nevidljivo i u sto se ne moze prodrijeti.

To se dogada onima koji Dioniza drze vinom a Hefesta plamenom. Ne bi djelovalo zlokobno kada onaj koji se bavi odrzavanjern kulta bogova koji nam nisu zajednicki ne bi naglasavao da Ii se radi iskljucivo 0 egipatskim bogovima. ako to stujemo kao lik. 65. Sve sto je ugodno i dobro u prirodi postoji kroz ta dva bozanstva. Ljudi su opcenito ushiceni ovim tiporntumacenja. jednu Buto iIi Memfis. od samog pocetka svjesni su njihove moci i obozavaju ih. uocivsi da je noseca. sjetvama. Stoga tom bogu nude prve plodove Ieee i slave njegovo rodenje nakon proIjetnog ekvinocija. predstavljanje i podrijetlo Ozirisovo. Stovise. a ljekovite na- . obracunat cerno se s Eudoksovim bezvjerstvorn jer on ne moze objasniti zasto Izida. necerno pogrijesiti. vjerujemo da su Izida i Oziris oznaceni zajednickim razumom koji vlada podrucjern dobra. nit i potku tkalcem. Svi Ijudi ipak priznaju Izidu i njenu bozansku ~~atnju: Ima i onih koji su u kratkom vremenu naucili zvati ta bozanstva imenima koja nose u Egiptu: odavna. pa se taj bog ponovo pojavljuje i ozivljuje kada klice poCinju izbijati. Spominjuci zeteoce pjesnik kaze: "Kada ti snazni Ijudi sakate Demetru". kada ne bi davao pos~bn. bivajuci unaprijed skloni prihvati- ti vjerodostojno tumacenje 0 tome sto se zbiva u njihovoj okolini a sto im je dobro poznato. objesila amulet oko vrata sestog dana mjeseca Paopi te je oko zimskog solsticija na svijet donijela Harpokrata. cas s nastajanjem plodova. kada ne bi pndavao bozanske osobine njegovoj delti i lotosima te na taj nacin druge Ijude lisio sjajnih bogova buduci da nemaju jednog Nila. sjetvama. Oziris zacinje nacela a Izida ih prima i postavlja na svoje mjesto.80 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 81 korisnim gledamo kao na Izidino djelo. slicno klicama koje izbijaju i pocinju se razvijati. a ne Demetra.a irnena Nilu i zemlji kojorn Nil vi ada. vodenim tokovirna. Oni koji vide _neki smisaou ovakvom tipu misljenja ne razlikuju se nimalo od o'nih koji jedra. izjednacavajuci ih Cas s atmosferskim promjenama. poljodjelstvom. nesavrseno i nedovoljno oblikovano stvorenje. Jednako se prica da je Izida. zemljinim preoblikama i promjenama godisnjih doba doci do nezeljenog ogranicenja svih bozanstava da vise ne postoje. Sto se nas tice. 66. N a isti cerno nacin opovrgnuti prosta i providna rnisljenja onih koji nastoje protumaciti sve sto se prica 0 zivotu ovih bogova. uzad isidro smatraju kormilarom broda. smatrajuci da Ozirisa pokapaju kada zrno koje je posijano prodire u zernlju. poljodjeljstvu. Kleante u jednom dijelu daje ime rer~efona dahu koji prodire u zemljine plodove umiruci s njima. budno pazi na Ijubav te zasto Dioniz nerna moe da povisi vodostaj Nila niti da kraljuje mrtvima. Ako se ne poduzmu nuzne mjere opreza i predostroznosti moglo bi u vjetrovima.

Valja ga drzati onim koji ispravlja nerazumn~.82 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 83 pitke i lijekove Iijecnikorn. jedinstveno providenje koje njime vlada te rnoci odredene da mu u svemu pomazu. 68. Slicne stvari nije rnoguce drzati bozjima. oni koji su praznovjerju izbjegli kao glibovitoj mocvari. Zato se cini ~u~~im ?ozivat~ se n~ razum i istinu te se nadahnuti shJedeClm aktlVnostlma da bi mogli upravljati mislirna. ~me amu. onima koji se posvecuju proucavanju svega sto je sveto. a navode. Stoga taJ bog. jezik J~ duh . onima koji zive na jugu iIi na sjeveru Zemlje. Prihvatiti taj stav znaci dati povoda zlokobnirn i bezvjernim misljenjima. more opce su poznati. simr bol uzdrzljivosti i sutljivosti. Barbarima iIi Grcima. kOJI prema P:'l~~:}e~ daCima mitova Izida stavlja oko vrata. se s post?:an}~~ razmatra sveukupnost onoga sto bi se reklo 111 ucmi10. znaci ruec istine". Mjesec. ako se. mracniji iii svjetliji. a~o k:-ivo p:otu~aC1mo ono sto glede zrtvovanp 1 vjerskih svecanosti predviaaju zakoni. Nesumnjivo je da su neki medu njima. Nije sigurno da je bozanstvo bite liseno razurna i zivota. da. na razumijevanje bozanskih stvari. pridavati imena bogova bcscutnim prirodama. Sunce. ne bez opasnosti. podlegli potpunom praznovjerju. zrnje :. nesvjesno su upali u ateizam kao u provaliju. jednako cerno pogrijes. Plodovirna. podredeno ljudskim rnocirna. l?ritisce p:st na usta. iako me au razlicitim narodirna nose razlicita imena. odabravsi pogresan put. a list jeziku. Kaze se da je od svih biljaka koje rastu u Eglpt.nah~narki govoreci: "Jezik je sudbma. c~vJ~k ~avl ~ogovima nitko se od njega ne moze zivlje izrazavati 0 .op su rasprostranjena medu ljudima. nebo. nesavrsena i nepotpuna misljenja glede b~gova k. kojima nas redovno opskrbljuju omogucujuei nam zivot u izobilju. dobara dar govora najsvetiji. koje nam bogovi daju da bi zadovoljili svoje potrebe.iti. tj. pojavama nuzno odredenima da budu unistene ljudskom rukom za potrebe covjeka. da su izvjesni slusatelji lijevom rukom prihvatili rasprave koje su im ponudene desnom ruk?m.leta. Nije tesko Harpokrata zamisliti kao n~savrsenog boga djecackog oblicja.U ~ersea po~ svecena Izidi buduCi da njen plod nalikuje srcu.'~ 1 med go:ore~l: "Istina je slatka". Mjeseca Mesori Egipcani ~u p~m~se. Razlicita imena i rituali sluze kao simboli. Ne trebamo se bojati onoga sto je najavio !eodor. zemlja. 67. Jedini uzrok koji upravlja svijetom. priznajemo da postoje ali ne vjerujemo da su razliciti medu raznim narodirna. kao zrno koje klija. U ovim se okolnostima cini osobito neophodnim za vodica kroz te tajne imati razum ~oji proizlazi iz filozofije s ciljerr. predrneti su obozavanja kao i imenovanja koja variraju s obzirom na obicaje. Devetnaestog da~a prvog mjeseca Egipcani u Hermesov~ cast odrzava~~ svecanost tijekom koje jedu smok'. predrnetima bez duse. ih. Nitko ne sumnja da je od s:ih lju~skih .

Sarno godisnje doba tijekom kojeg se op~akuje dovodi u sumnju pretpostavku da se svecanostl oplakivanja odrzavaju zbog povezan.C10 bogovima najvece gluposti i bezvjerne besmislice. 1 Afro~ite.ost~ plodova sa zemljom. konfuznim i nepromisljenim vjerovanJem iako Je =".ece se pokrece 1 oslobada okova.val pad. a budniee Ijeti. Nairne. zahvaljujuci tome sto je silazak Demetrin: kceri u pakao bio uzrokom njene zalosti.kom.84 njihovu PLUTARH IZIDA I OZIRIS 85 blazenstvu. p~k~?~lm~ bogova davali imena samih bogova.~o. 69. Kada netko od nas treba uci u prorociste savjetujemo mu da misli na svet nacin i da izgovara rijeci s dobrim predznakom. vjerujuCi da se ~e dVIJe pOJ~ve stalno izmjenjuju te pretjerali s ovakvl~ aps~rdm~. Zato ~u tlJekom spomenutog godisnje? doba. No.u.ieal' a s druge strane ne smijemo prorrujemtr misljenja glede bogova. ~eO?OI~p .. tijekom mjeseca sJe~vi.. ih I obozavajuCi zbog koristi koj~ suood ~J:h imali . ~r~gijei vjeruju da njihov bog spava Z1m1.'plodovi sa stabala te zrnje koje su posijali kopaJu~~. ljetu Afrodita.ima koji su gotovo apsurdni? U Grckoj se.edIJu da _postavlja Menandra.tu ~radlelJ. ~~d~ nest~Ju. niti ih smijemo mijesati s uznerniravajucim ~traho:. ti narodi darovima '. a u prol. koja je nuzno sacuvati. buduci da je vecina za to da se birane rijeci izgovaraju sarno na sve~anostima.su ~lodove . . =: . gotovo vjerujuci u njih. =: 70. i festivalima ponasa se drugaCije govore. st~Juel. a budi se ljeti te mu prireduju svecanosti nalik bakanalijama. pjevajuci uspavanke zimi. a onoga koji postavlja Mena~drovu . Kako cerno prinijeti sjetne. Otada su. pa su iz puka neznanp bogovl~a prll~ISIVah prornjene kojima su podlijegali plodovi ze. 1 nuzne da bi . zemlju vlastitim rukarna p~ekrivajuci)e ~lieama ~1J1s~ rast i dozrijevanje eekah s nestrplJenJem. odrzavali razne sveeanosti analogne pogrebnim sveeanostlI?-a.zamisljali kao bozanske darove. Grci Pyanepsionom a Beocani Damatriosom. mjese~a kojeg Egipcani nazivaju Hatorom. nekada davno IJ~dl . Paflagonijei kazu da je njihov bog cvrsto svezan i zatvoren.na.se izbjegao divlji.a u vrijeme pojavljivanja Plejada.s~je ?b. prost i neeovJeean ZIVOt. njihovi nasljedniei ni:u pnhva~l~l . druge strane vjeruju da sva bica potjecu od Kro. a proljecu £erzefona te s. kao sto za onoga kOJ1 Je kupio Platonova djela kazerno da je kupio ~latona. U Ateni zene slave termoforije sjedeci na tlu i uzdrzavajuci se od jela. odrzavaju svecanosti na11k oruma koje se odrzavaju u Izidinim hramovima. vazne. Taj fest1. I danima zalosti..nam prica da narodi koji nastavaju Zapad Z1m1 daju irne Kronos. U Beotiji prernjestaju grobove posvecene "tuznoj Demetri" kada odrzavaju festival "tuge".mlJ~' Tako s~ stajanje i nestajanje plodova povezivali s r~~enJe~ I tajnovitoscu bogova. u l~tO vr!Jeme kao i u Egiptu. tuzne i zalobne zrtve ako s jedne strane ne smijemo izostaviti ono sto p~?pi.

~e~u Grcima irna onih koji nisu nauCili.enJuJ~ njih same. sa~r. Nisu. jednost~vn. niti su se pnvlkn~li uva.:pah. Znajuci da su == ..dovele ~_o potpunog praznovjerja. Prema drugima. oS~lkane III obhkovane u kamenu. kada ih se zapravo hsavamo jeduci ih.sjedinila sa svojim ritualima zlosutne ideje koje su jednostavne i slabe ~.z~vati.~Jenog 1 unistenog za graaanskih ratova.o . podijelio svoje . pas Artcmidi. taj stijeg pretvorio u.ivajuCi se n~ iz:je~tan nacm tijelima ibisa. kraljevi lZ kasnijih dinastija su se pokrivali zlatnim i sreb~~im m~~ka~a nalik divljim zvjerima da bi zastrasili nepr~JatelJ.u zi:~tinJge. ~1. prop.a. pa ih zatim oplakivati.kao prikaze posvecene u njihovu cast. zamjenjujuCi one nestale. stujuci zivotinje i odnoseci se prema njima kao prema bogovima te pretjerano pretrpavajuci liturgiju sluzbama koje ju izvrgavaju ruglu . mogu postajati samo u tijelima tih istih zivotinja. Upravo su Eglpcam postali z:~va~~ obmane. Od onih koji ovom kultu zele dati izrazito PO~Iticku podlogu na jednoj su k~ji kazu ~a Je Oziris nalazeci se na celu velike vojske. zmija Aresu. Ne treba vjerovati niti da sve duse mrtvih.1 obozavanja.u i sazru.Nije bas sve onako kako nam izgleda.sadrzan u tim imenima. kako se rnoze vidjeti u Euripidovim stihoVIrna: "Pretvorit ces se u predivnog psa Hekate koja nosi svjetlo". koji zamJ. bogovima.sto je najmanje od zala u tom odstupanju . Dioniza kako skida Ap~lonov_e p~zlacene uvojke a jupitera s Kapitola zap. Ima i onih koji vrlo dornisljato i vjesto prepricavaju sto je ucinio jedan od kraljeva. to je stoga sto ne ~J~ruJu da su bogovi". Zaista je smijesno usrdno molit. . Vecina je Egipcana.:h?ve . psa ili sokola. a najsnaznije 1 najodvaznije do ateizma i strasne obezglavljenosti. p~ se za sve koji se okupljaju oko tog vjerovanja. opazili d~ su na taj nacin prihvatili i potvrdili iskn. . da bi ponovo nikli 1.10z06 kada kazu da se oni koji nisu nauCili tumacir] znacenj. kipove bogova. Imaju pravo . Pouzdan? Je da s~ nestajanje plodova oplakivalo upuCivan~en: ~olbl stvo. d. posebno glede k~lta posvecenog zrvonnjame. Prica da su se bogovi iz straha pred Tifonom pre~var~~i . . 72. n~ srruju se zalltl.nage na.vl~en.besm~sleno. srrnsao . To ~u oni isti koji se usuduju prikazati Lakara kako plpcka Atenu. Svakom je dao stijeg koji predstavlja ZIVOtlnju i vrstu kojoj ta zivotinja pri1?ada. d~ plodovi nikn. nadilazi cjelokupnu cudovisnost golemog broja moguCi~ prica. gavran Apolonu.ruz~e i~i odrede. p:-e?met ~~lta. predodredene za drugi zivot. izljevene od bronce. kao I za sve na~ sljednike. Ksenofan iz Kolofona je dobro ccueruo Egipcane :-~kavsi: "Ako vjeruju da su bogov~.fl. rijeci bune i kada treba imenovati stvari.r 86 PLUTARH IZID A I OZIRIS 87 oc~~o . Grci misle i izrazavaju se na jasan nacin govoreci da je golubica posvecen~ :'-froditi. kako obicavaju reci Grci.riteljima. ako se zale.

Zivotinje koje je plemenima nametnuo kao predmet obozavanja u kultovima su prirodni neprijatelji koji ratuju bivajuCi plijen jedni drugima.a simbolicka vrijednost. dok su druge istovremeno i konsne 1 slmbohe?e. jer su Sinopolitanei jeli nbu oksirink. zapodjenuvsi rnedu njima bes~~aJ~: r~t u kojern su oponasali sukob zivotinja Zl~elJ1 Likopolisa jedu janjetinu oponasajuCi vuka kOJeg stuju kao boga. ml. ovea i mungo su javno slavljene ~bog sV~Je kon~nosti.uCi se tisinom i mirom.: U?lstav~. pa J~ uveden zakon 0 smrtnoj kazni za svakoga tko ubije ro- . svecenici izaberu pojedin. Ako nevoIje potraju. rtjesio Je da medu njih posije trajan razdor usadivsi im praznovjerje. To je dovelo do rata u kojern su oba n~ro~a ~trasno ~ropatila. takvim. PoCinju s prijetnjarna da ih zastrase. posveC1v~nJe ?kapmh stovanih zivotinja se odrzavalo ~ taJI:ostl. si~boh~~e. kako naZlvaJU ]area lZ Mendesa. ih. Ovaj bi nam mit na taj naCin dao do znanja da okrutne i divije prirode predstavljaju zlog duha kojeg se rnoze umiriti slavIjenjem i stovanjem zivotinja. kult c.Jetar. udruzenih snaga). zl?sta. ~u uzitak koji osjeca zbog srnru svetih ZlVOtl?p.P?" Mane~~mu~. proslJu nJ:h~v pepeo na situ te ga bacaju u . a da toga ms~ ?Ill ru sVJe~ni. U gr~du Ili~iji. Pouzdano je da su Egipcani Apisa i neke dr~ge ~~v~tinje posvetili Ozirisu. l! v v 74. kolj~ ~h i jede kao zrtve. Mnostvo se na taj nacin zabavljalo kao i na pogrebnim svecanostirna. Krava.ljeno. Sukob su kasnije rijesili Rimipm uvodenJem kazni.spaljuju zive Ijude zvane "t~fonsk. tijekom Kamkul~ u ~ocno ?d~ed~no vrijeme. prilikama svecenici su odabirali zrtve koje su pnpadale razlicitim vrstama i pred svjetinom ih baeali u isti grob. Ovakvo okajanje se vrsilo javno. Kada prevlada strasna susa. u ~kIadu s okolnostima..ubaste seve jer ona otkriva jaja skakavaca. Razni autori podrZavaju ideju da su Tifonovu dusu raskomadale te zivotinje. samom Apisu i Mendesu.soko~u. On ih je razdvojio.l ljudi . ~ Tesaliji obozavaju rode koje su istrijebile ZffilJe.88 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 89 Egipcani prirodno okretni i skloni inovaeijama te vidjevsi da mu velik broj pruza jak otpor koji je tesko s~?~iti. tog kulta ostaju korisnost zivotinja i njihov. Kao posljednji od povoda uspostav. koja sobom nosi prekomjerno razorne posasti i druge nepredvidene i cudne pojave. p~oglav~. (buduCi da djeluju slozno. Ako je ova verzija tocn~. okruzuJ. ne dopustajuci d~ bu~e. uvjereni da ce ojaditi Tif?na i ~ma~jiti.se.. prinose ih kao zrtve i zakolju kaznjavajuCi zlog duha iIi okaja- vajuci najveca zla. Svako se pleme stoga brani.e od stovanih zivotinja odnoseCi ih u magIu. Stanovnistvo Oksirinka lovi p. 73.sll1l~~a nasu pa~nJu valja usmjeriti ka i~takn. Tako zitelji Lemnosa odrza:vaJu.ljanju. a ~if?nu veci broj z. Neke su koris?e iIi.lJen. N asuprot tome.utlm ~r~Totmpma koje jednako stuju svi narodi Eglpta: 9~blSU.

Tnt.e cuditi sto se Egipcani zadovoljavaju ovakvl:n ml?:malnim podudarnostima. Krokodili koji doiive duboku starost zive onoliko godina koliko je d~na pro:ek.lo. Bozansko nacelo nema potrebu da artikulira zvuke prikazujuCi se. Mnogi vjeruju i tvrde da lasica zacinje zivot u uhu a koti s. za~lonJena od plime. MJesto gdje zenka izlaie jaja nalazi se lz.etv~nm.vl~dar slusa one sto dolazi lZ ustiju .a koju se na pozivaju astrono~i .oncl. Nernoguce j~ da g~spodar 1. dakle. dajuci time do znan). 75.vrho~n~.1c. Skarabej nema zenku.~ u smjeru suprotnom vlastitoj putanji.v~n granica izlijevanja Nila. buduci da "putujuCi tisinom. oponasajuCi ocito Sunce koje rtocu putuje sa Zapada na Istok. Nakon polaganja jaja i tijekom inkubacije zenka se zadrza~a u voda~a u~ Nil cuvajuCi jaja na suhom.pr~a u~~zala na lijekovito djelo~anje.. Jednakostranicn~m trokutu dali su Atenino ime. klisti:::. treba. Krokodil je.bi predstavljalo sIiku stvaranja pute~ nJ~Ci. Razn?likost i kombinacija njegova crno~ : bijelog pefJa podsjeca na mjesec u trecoj c.90 PLUTARH IZIDA IOZIRIS 91 duo Vratimo se Egipeanima. To je zivotinja koja nam Je.~Jeme u masu oblika kugle i kotrljaju je gu_ rajuci je straznjom stranom tijela. a krece se okretno i s lako. Na Kreti je postaJ.~ n~ usta sto . a po sv?m ra?g~. lstovremen~ simbolicnirn zivotinjama koje _obo~~~aJu s~omenuh smo vee psa. Ibis unistava reptile ~lJl Je ugnz smrtonosan. slika bozanstva kao jedina zivotinjr koja nema jezik. Posejdonove su osti simbol po?rucja koje je pod morem. ima moe predviaanja.d~mu odgovara udatim zenarna.s:nrt. okreeuei nebeski svo.ma.U1ka.. Zenka polaze 60 jaja i ceka da se lZlegu. J~ kipu Atene dodao zmiju. a A£ro~ltmoJ s~at~l u ElIdl kornjacu. ~Jegove razdvojene noge i kljun zatvaraju jednostranican ~ro~ut. s. I G~ci s~ se u razn~m pnh~ kama sluzili slicnim poveZlVanJem ?a sl~kama 1 skulpturama bogova. Ne.dravu vodu niti joj se priblizava. Broj 60 Je pr~a J~d11l.a da djevice treba cuvati te da miran zivot u vlastitu . Poskoka kOJluopee ne stari. svim pojavama upravlja pravedno". Pitagorejci su brojevima i geometrl)Sklm likovima poklonili imena bogova.bu. ~ldlJa. d~laZ1. (Atena je potekla IZ Zeusove .~om. :r:raJsavJ~smJl medu svecenicirna u ritualima ociscenja konst. od pola~anja jaja do izlijeganja. ne polaze ih u vodi ali rut! SUVlsedaleko. Muzjaci pohranjuju sV?Je.ala slika .duCida ?n ne plJe nez. ustvari. Kazu i to da je krokodil jedina vodena iivotinja kojo~ su 06 prekrivene tankom prozirnom ~pnom kOJa se spusta celom. vodu u kojoj je ibis ugasio zed . pa tako on moze vidjeti a d~ ne bu~e viaen? sto je povlastica prvog rnedu ?ogovlma.Zeusa bez usiju.na trece mjesto iza Zemlje i Sunca~ J~r se l~ nJ~cI T~ltos "treci" izvode imena dana An£ltno~~ 1. Oni jos uvijek odriavaju kult poskoka.e. Medu ~onsU1:n 1. lasice i skarabeja videCi u njima odraz rnoci bogova kao odraz Sunca u kapi vode. iako nema organe za kretanje usporeduju sa zviiezdom.

na~~hnuee za obozavanje bozanstva dr~ecl lh. Duadi je nadjenuto ime "nesloga" III II o d vaznost .. lfistrumenttma 1 umJetnickim djelima tog Ist~g boza~s:va k_?je n. vatru ili vodu. Dapace.a T'na di1 "pray d'" . Ozirisova je odjeca jednobojna . ~azhCtte nijanse boja i njeznost prirod~lh ~o~ova all ce zbog svojih svojstava ostati Iisena osjecaja 1 razu~a . svugdje se ponavlja i svetl)l J~ od svih pnsega. ne po~az~Ju Je nrti doticu. pocelo ili kraj. Je~mstvo je nazvano Apolonom. cistu boju.ma koji ih obozavaju vee onima koji u 'tim bl~l~a.oClva ~. ni u eleganciji oblika.~vakvo tumacenje glede kulta posvecenog zivotinjama drzim najrazurnnijim od svih spomenutih. Dobro je ~isliti. one 5to)e bezi.IZ nJegova tri kuta dijele na tri jednaka dl!ela. elm se rnucnim to i dokazati ne o?-i.sa ce:iri.92 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 93 glave vizat~ je ~azvana Tritogenijom) jer ga okomice p~vucene . cini mi se da t~eba postivati osobitosti osjetljivih stvorenja obdarenih Zlvotom.~ 5tO strano te privlaci izvoriste ljepote 1 dIO uma koji. . sJaJu b?Ja. Bozansko ne pociva m u. niti u uglacenosti povrsina.a prvobitno bice. tj. po Heraklitu "vlada sveukupnoscu".sadrzi jednu jedinu. 36. razurnom spoznatlJl. ~~o~ dJelJ1v. zivot ili smrt. O~lns. boju svjetlosti. 7Z Izidina je odjeca obojena svim bojama buduci da se njena moe prostire nad materijom koja se mijenja. ako su prikaz~~e analo~no boz~n~kom bicu. Svecenici sarno jednom odlJevaJu. sklonostima i navikama. Najistaknutiji menu svecenicims su predmetirna b~z duse i anorganskim tvarima pripisali izvjesnu tajnu vezu s bozanstvom. stavise. samoj biti. Ziva pnroda lZ sebe same izvodi nacelo svog gibanja. vjerujuci da ih ne treba zanemarivati niti potcjenjivati.iti u jednom trenutku ne prestaje vladati 1 odrzavati red menu pojavama. uzimajuCi u obzir njihovu pnrodu. naJJasll1J1~ od~azo~ bozanstva stvoritelja pnrode. raspoznavajuCi 5tO j?j je blisko. buduCi da taj nazrv lskljucuje umnozavanje i potvrduje jedno?t. iako bi se na is~om ~jestu ~oglo prikupiti svo zlato i svi sm~ragd~ kO~l~OgO~Ih . Nacelo o~~ajeneta~nutoi.l~.Jer u sredini izmea ~u ?-an:sene ste~e i stete pretrpljene greskom iIi pretJer~va?J:~ StOJl pravda uspostavljajuCi ravnotezu.na svijetu ima.:"?' p. Ta djela m~gu docarau.votn~ manje se 5tl_ljeo~ o~oga 5tOje mrtvo. koja se moze pretvoriti u svjetlost iIi mag.a~ njegovu odjecu oprezno cuvaju. da bezivotna i neosjetljive tvari ne mogu pnpadatl pnrodi superiornijoj zivim i osjetljivim bicirna.avnost monade. daju mu ime Svemir. kao i kipovima od bronce i kamena k~Je cO:J~k oblikuje rukom. S 1zidinom odjecom cesto rukuju Jer su rnaterijalne stvari koje nasa osjetila mogu d~zivje~i ~ stalnoj uporabi i stoje nam na raspolaganju dajuci . v " 76. traz~. Iz toga slijedi da se bozanstvo jednako dostojno predstavlja ziv?tinjaI?-a. jer cini zbr?J prva cetiri parna broja i prva cetiri neparna broja. da~ ili noc.

Ci. priblizavaju prvobitnom.. 79. on Je udaljen od Zemlje. Kada se oslobode okova duse za~jenjuj~ z~vmlju nemat~rijalnom i nevidljivom tvari. neposredno dopiruci do ciste istine koja ih okruzuje. tezeci Ijepoti koju ljudi ne znaju izraziti niti opisati. buduci da mirisi posjeduju moe OZlvotvo:-enp i podsticu.i s~rt. a taj se isti bog pretvatau njihovog vodu 1 _gospodara. Ljudske se duse. liseno prljavstine i izopacenosti ne moze biti dostojno stovanja dusa i tijela koja nisu u potpunosti zdrava i postedena svakog zla zbog ovog vjerovanja.strasti. Iz drevne price dopire do nas vijest 0 ljepoti u koju je Izida vjecno zaljubljena. osim posredstvom filozofije.u tijelu. Postoji t . cistom 1 hs~?Omnemlra . ukoliko ostaju ve~ane uz tIJel? 1 podleg?"u strastima.~1tualima. cistoce i jednostavnosti.. svecenici ustaju i spaljuju smolu. pa~njom propisivali uredbe glede ~dravl? U sv~t1m . No. stran je tvarima spremnim da prihvate lzopacenost . zatim ga na- pustaju. nepromjenjljiv : neiskvaren. kada je Sunee u puno) snazi. Takvo vjerovanje uznemirava ~nostvo okruzeno neznanjem kazujuCi da cist i sveti bog. sjedinjuje se s njom i daruje sve one koji sudjeluju u ljepoti i dobrostivosti stvaranja. dozivljavajuCi ga bez zadovoljstava. u svom posvecenorn ZlVOtU 1 u strogim dijetama zdravlje nije bilo manje vazno od onoga sto je sveto. Nuzno je spornenuti i mirisne tvari koje se spaljuju svakodnevno. kao sto ni zrak koji udisemo i koji nas okruzuJe ne odrzava jednaku kvalitetu niti istu temperaturu. Platon i Anstotel to~ dij~lu filozofije daju ime Epoptika iIi ko~templaelJa. munje koja sijeva u nasoj dusi m~zemo dozivjeti sarno jedan jedini put. Ova je najprikladnije od svih tumacenja glede bogova.radi se 0 bogu kojeg Grei znaju pod trnenom Had.po~apaJu tlJ~la om~ koji su prividno prestali po~toJ~t1. ne udruzuju s ovim bogom 1 ne postaju njegovim dijelom. a iz zemlje prodiru teske pare iniJesajuCi se sa zrakom.94 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 95 n~m p~iliku da se stalno suocavamo s njima tijekom ?JlhoVlh promjena. Egipcani su ~ velikom. Toplina togmirisa zaista ra- 78. vjerovanje koje u svecenicirna budi sveti strah. viziju razuma. Oko podneva. spaljuju smirnu. TIme nam daju do znanja da se oni ko}! ~u r~zumom rijesili kaos raznih pretpostavki. kroz difuzan san nadahnute vlastitim umom. ga jedi. jednostavnom i nernaterijalnom. ona je progoni. Egipeani vjeruju da bezgranicno c~s~o bie~. vee kondenzirajuci se.no krajnje oprezno: Oziris nareduje i kralJu. nocu pada na tijelo unoseci u dusu potistenost i nemir okruzujuCi je sjeto~ i turobnoscu. postizuci krajnji eilj filozofije. Oni ga brizljiv« cuvaju u sebi razotkrivaju. Mlsle da na taj nacin ozdravljuju zrak cisteci ga isparavanjima smole koja odbaeuje potistenost duse z~tvorene . No. ka? st~ je Oz~ris z~~sta pr~b~va u zemlji gdje se .Je mrtvima .

Glede broja 26.96 PLUTARH IZIDA I OZIRIS 97 stvara i rasprsuje isparavanja s rnocvara i mulja koncentrirajuci se u zraku. rosom i vlagom. trslje. Egipcani upotrebljavaju Cifi kao pice i kao pomadu. sto potvrduje razloge njene uporabe. lijecnik Akron" stekao veliki ugled naredivsi da se zapali vatra uz bolesnike. Vecina tih tvari ima arornaticnu vrijednost. a Pindar kaze da se Sunee vi~i "preko pustinje prostora". KRAJ . cini se da je namjerno izabran . Treba istaci da su smola i smirna Suncevo djelo . a zrace njeznorn i zdravom parom. slatkog ljesnjaka. Ti se sastojci mijesaju prerna formulama iz svetih knjiga.to su suze koje je toplina dana prclila na biljke. Medu sastojcima koji Cine Cili su i oni koji uzivaju osobito u noci.. Cifin je mirisna smjesa sastavljena od 26 sastojaka: meda. Egipcani daju smirni ime Bal turnaceci taj naziv "rasprsivanjem ludosti". Nasuprot tome. Prica se da je tijekorn strasne kuge. razlicitih utjeeaja koji se kao kliee rasprsuju medu zvijezdama i Cine jedan jedini spoj. Piju ga jer im se cini da djelotvorno cisti unutrasnje organe.: spaljuju smolu i smirnu zahvaljujuci tome sto su ti mirisi jednostavni. Nocu spaljuju slozcne mirise. jedinom liku Ciji opseg daje broj jednak njegovoj povrsini . smole. Pod cijim se utjecajem mijenja sta- nje zraka. Patnje i agonije svakodnevnih nemira popustaju poput spojeva i rasprsuju se uzrokujuci potpunu opijenost. citanima onima koji spravljaju mirise mijesajuci ih. Aristotel kaze da su mirisna isparavanja cvijeca i livada jednako korisna za zdravlje koliko su i ugodna. velike i male boroviee [obicne i vodene). prepusta snu i dovodi u stanje prizivanja. vina.radi se 0 kvadratu kvadrata. sjenama. kao i oni kojima vlastita priroda odreduje da budu hranjeni svjezim vjetrovima. koja je unistila Atenu. smirne. Svjetlost dana je jedna i jednostavna. suhog grozda. prirodno hladan i nepokretan. spasivsi tako vecinu zarazenih. seseli. ruzine stapke. obavijeno vlagama i ugodnim isparavanjem. bitumen a. mirisnog zutog silja.a jasno je da te zadivljujuce osobine ne pridonose znacajno ovoj temi. pa se tijelo. pitomog stavljaka. a zahvaljujuci svojoj blagosti i njeznosti srniruju mozak. S druge strane lijecnici vjeruju da se protiv zaraznih posasti rnoze djelotvorno boriti paljenjem velikih lomaca jer se zrak cini laksim (kada spaljuju aromaticno drvo. mijesavine koje sadrze vise tipova razlicitih kvaliteta. na primjer: cempres. borovnieu i bor). a svoje rodenje mogu zahvaliti Suneu. noc Je spoj i mjesavina raznih svjetlosti. Iz ovoga slijedi da Egipcani danj. 80. djelujuCi svojim osobinama kao sredstvo za omeksavanje.

Apolon/Ra. kao primjer znanja i autoriteta. bog vremena. bog uma i rijeci. kao vedic dusa umrlih. Dioniz/Oziris.Osoba kojoj Plutarh posvecuje ovo djelo 0 Izidi i Ozirisu. Kronos/Geb. bog vjecnog .Ra.Posebna karakteristika ovog djela je zamjenjivanje naziva egipatskih bogova sa odgovarajucim grckim. bog sunca. bog zemlje. Hermes/Thot. Rea/Nut. Ta se osobitost ne pojavljuje u onim slucajevima kada je to zaista nemoguce.Rijeci slavnog grckog pjesnika cesto su. Hermes/Anubis.. 2Homer . TUMAC POJMOV A 101 I r I TUMAC POJMOVA lKlea . 13ogovi . Kronos/Thot. te u slucajevirna odredenih autorovih tvrdnji. I i \. boginja nebeskog svoda. navodili razni klasicni autori . Plutarh poistovjecuje bogove na slijedcci nacin: Zeus/ Amon. bog nebeskog prostranstva.

egl~atski~ bogom. Na nekIm. 9Hermopolis . Vrhovni bog Zeus otjerao ga je u podzemni SVIJet.a mesa odredenih zivotinja i riba.Grcko ime starog grada Kh:n:ennua u Gornjem Egiptu. Rimljani Je poistovjecuju sa Venero~. Apolori/Oziris. u svezi s mjesecevim as_pektom. U grckoj mltolo~lJ~ T1fo~ J. .102 PLUTARH TUMAC POJMOV A 103 i~vota. Afroditi Plutarh pridruzuje odredene aspekte egipatskih boginja Izide i Hator. vee i da nisu pih vmo. smatra. kao boginja Ijubavi. kao bog svijetla.u obl~cJ~ ie~e sa svojim hijeroglifom iznad glave (hlJeroghh Je pnkazuje kako sjedi na tronu). Afrodita/Hator. Najcesce je prikazana.e opisan kao div sa zmijskim tijelorn. "Povrce _ U opisu egipatskih sveceni~a Plu~arh navodi da se nisu samo uzdrzavali ~d Je~~n. milosrde 1 s~~ad. lutalica.Ime . .U zevsi sjeme vatre sa Hef~st~vo? ~ ognjista (iIi kotaca sunca) pr~metej g.Isis je grcko ime boginje Auset ili Ast. Pr~ds~avl)~ sustinu zenske Ijepote. ~) kao kreativni poticaj ljudskom umu.~ kljuca 0hko kojetru.Pluton/Serapis. Ozirisoya sup~u_ga1 Horusova majka. Sethom. Izida Je kcer boga ~emlje Geba i boginje neba Nut. Plutarh ga poistovjeeuje saegipatskim Thotom. 4Izida . Nalazio se oko 300 km ~uzno od Kaira i danas je u rusevinama..grckog bozanstva kojeg Plutarh poist~vJecu!~ sa. Sin Je boginje Geje.. juci ih necistim.lila koja omogucuje rukovanJe sa metahma 1 kovanie. kao lllspiracip ili kreativna vatra. trgovaca i lopova.ubavl. Takoder su izbjegavali odredene vrste povrea. 8Prometej . Hermes prenOSl poruke mrtvima. muz Ehidne i otac Kerberoy. Sa vatrom J~ Pro~etej povezan na dva naciI1:a: a) kao ?la~en 1 topl. U Hermopohsu se nalazio hram boga Thota.udl-rna.ay prye~~Jel. Tifori/Seth. 12 -l! . u svezi s podzemnim s:IJetom.~ermes je bog gr~kog panteona.a simbolicki se do- Ap is _ Jedna od najpoznatijih egipatskih "svetih . kao bog mraka. ~ncvrscuJe g~ na stijenu i postavlja na njega o_rlakO)1mu danJ1. 5!i~0~ . ~~ro~ita klasicnoj grckoj mitologiji Afrodita je b~gmp IJ. . Zastitnik J~ putnika. 7He:~es. Zeusov sm. Nocu bi PrometeJeva Jetra narasla oI1: liko bi mu je orao nocu pOJeo.. "Muze _ U grckoj mitologiji Muze predstavljaju odredeni aspekt bozanske inspiracije. Zeus ga zbog toga kaznJava . n:jestima ~ois~ovjeCivanje bogova nije u potpunosti jasno. Dioniz/Horus. 6 vodi u vezu sa inicijacijom.

na kojem se cesto nalaze krila. podne. Sunc~ . b) Ime koje su koristili grcki klasici za ribu iz Nila Istrazivanja su otkrila da je prikazivana na pogreb- 24Sais_ Grcko ime egipatskog grada Sa u Donjem Egiptu. svijescu.~) Grcko ime egipatskog grada u. sjedista kulta bogs Ra. "Diktis . utemeljitelj XXVldinastije lZ Salsa. "Oziris . .Sunce je u Egiptu imalo vise znacenja. v •• ' nim monumentima tijekom citave egipatske povijesti. a najpoznatiji je kao bog podzemnog svijeta. l~~eliopolis . Izm~~.Menes je legendarni ujedinitelj Donjeg i Gornjeg Egipta i osnivac dinastije iz grada Tinisa. Sfinga . vee kraljevima. l~s~meti. 23 14 15K~alj~vi Egipatske vladare grcki povjesnicari nisu nazivali faraonima. Njegovi su aspekti viseznacajni. ocitovanje boga Ptaha iz Mernfisa. Plutarh sunce dovodi u vezu sa Horusom. Menes je helenizirana forma egipatske rijeci Meni. Lik sfinge sastoji se od poprsja ili glave zene i lavljeg tijela.k . Ozirisorn i bogOffi ~a. 170ksiri~k (Oxirrinco) . 22Bokoris -Bokoris ili Bokenranf je kraIj'iz XXIV dinastije. Ribe koje su prikazivane u egipatskim grobnicarna mogu se sa sigurnoseu identificirati. erne Je boje sa bijelim trokutom na celu. . Povezuje ga sa aktivnom energijom snagom. psno~om. 21Menes. . Aspekti sunca IffiaJUsVOJegzoterijski i ezoterijski smisao. ~~edstavlJa . 18 iena _ Grcko ime mjesta u Gornjem Egiptu na S granici sa Etiopijom.Dolazi od grcke rijeci sphigko. U kasmJ~m' :e ~azdobljima suncev disk cesto zamjenjivao mjesccevrm.Egipatski vladar.u rogova nalazio mu se suncev disk i ureus. I dinastije egipatskih faraona. Apis )e bog-bik. razumom i sa svime sto je nasuprot rnjesecevim aspektima.Osiris je grcko ime egipatskog Ausar (Usir).~oru. Egipatsko ime Heliopolisa je Annu.KCi kralja koji je pruzio utociste Izidi u potrazi za Ozirisorn. obzor.104 PLUTARH TUMAC POJMOV A 105 zivotir:ja". danasnjeg Asuana . kojern s~ ~r~made~l1dragocjeni papirusi.Grckc i~e grada u Donjem Egiptu. zapad i sunce koje ~lJe~om n~C1zalazi u podzemni svijet.

Takoder je vezana za postmortalni ritual.Vrhovni bog grckog panteona. znanja i plemenitosti. a u Starom kraljevstvu je zajedno sa Izidom imala zastitnicku ulogu nad faraonom 4 4Uioniz .Simbol uskrsnuca. vinom i oplodnjom. kralja IV dinastije za kojeg se smatra da je vladao oko 2500 godine prije Krista. napisao povijest Egipta.U grckom panteonu Apolon je bog sunca. izlazecim sun cern. 320vdje Plutarh aludira na egipatsku legendu prema kojoj se bog zemlje Geb sjedinio sa boginjom neba Nut. po Plutarhu sunee iIi Zeus. Kronosova zena i majka bogova sa Olimpa. te se naziva Amon-Ra. a osobito sa Horusom. U Novom kraljevstvu izjednacen je sa bogom Ra iz Heliopolisa. Plutarh je dovodi u vezu sa grckorn boginjom Nit iIi Neith. Neftis .Dok je papirus simbol donjeg Egipta. Grei su ga nazivali AmA mon i poistovjecivali sa Zeusom. lotos L je simbol Gornjeg.Egipatski svecenik koji je u III stoljecu prije Krista. zastitnica rata. Cesto je poistovjecivan sa bogom Kheperom.Grcka boginja mudrosti. Vezan je za Izidu. Plutarh je poistovjecuje sa Afroditom i Nikom (Viktoria). Bio je povezan sa razlicitim ocitovanjima egipatskih bogova sunea.Thota iIi Hermesa. hijeroglifu "sam" koji predstavlja Egipat. Obje su biljke sjedinjenje u simbolu ujedinjenja. ali ih otkriva bog nebeskog prostora. 28Maneton .Po Plutarhu je Dioniz povezan sa slavljem. Pojavljuje se na prijestolju kupa Mikerinosa. 27 mon ." 33Mjesee. Artemidu. 34Apolon . Mjesee je povezan sa pticom ibis iIi pavijanom. za vrijeme vladavine Ptolorneja I.106 PLUTARH TUMAC POJMOVA Grei je poistovjecuju sa Nut.Grcko ime egipatske boginje Neb-Het. Ime je izvedeno iz egipatskog amn sto znaci "skriven" iIi "nevidlji v". 26Zeus. Ozirisa iii Dioniza.Sirnbolicko iskazivanje mjesecevih aspekata nalazimo kod nekih rnuskih bogova . Dovodi se u vezu sa kucanskim poslovima i ognjistem. {~Skarabej . 30 otos . iii bilo koju boginju koja iskazuje osobine mjeseea. Pitagorejei su Apolonovo ime izjednacavali sa monadom. Takoder je to bog mi- . 31Rea. U ovom slucaju Kronos je Geb.Takoder i Amen.U grckoj mitologiji Rea je zastitnica zena i braka. a ·1" o ba nose titu u otae bogova. Amon je vrhovni bog Tebe. 107 25Atena .

Horus je bog sokol. grcki Panopolis ili grad boga Pana. gospodar neba.Mitoloska etiopska kraljica. Horus Behdetski.Za Grke golubica nije bila sirnbol kao sto je to bila u krscanstvu gdje predstavIja cistocu i jednostavnost. 53 TUMAC POJMOV A 109 sticne ekstaze.Malakander je kralj kojeg spominje Plutarh u grckoj verziji legende 0 fenicanskom bogu mrtvih Malk-Addiru. Takoder se zvao i Abaris.Grad u Donjem Egiptu (Delta) koji su Egipcani nazivali Per. Elat iIi Ba' alat. Horus stariji ili Haroeris. 49Zdraljika . Dioniz da bi se ponovo rodio kao Plutarhovo vrijeme su ga povezivali sa Ozirisom. a Horus je latinski prijevod grckog naziva Horos.108 PLUTARH misticnih odnosa.Rijec papirus dolazi od grcke rijeci papy- . a razIikujemo nekoliko osnovnih formi: Harakti (Ra-Harakti) iIi "Horus obzora". sin Izide i Ozirisa. Maneros je ime sina Aso . 51Biblos. i u oblicju covjeka sa glavom sakala. Ima vise aspekata. Anubis je vodic dusa i on otvara vrata puta sto vodi na drugi svijet. Adonis je bog vegetacije koji krajem godine umire. Harieris iIi Horus mladi.Zdraljika (Melilotus officinalis) se koristio protiv nesanice i emotivnih poremecaja. tj. 513uto .Naziv iscezlog egipatskog grada. da bi potom opet ozivio. Bio je prikazivan u oblicju crnog sakala ili psa sa uzdignutim usirna i viseceg repa. U upravo po toj karakteristici 47 Astarta .Grcko ime egipatskog boga Anpu ili Anupu. Takoder se poistovjecivala sa Izidom i mjesecom.U atchet. Ashtart.Jedan od najstarijih i najvaznijih egipatskih bogova. simbol vjecnog zivota. 56Palusio . 48Kemmis .Prema Herodotu prvog kralja Fenicana.Grad u Gornjem Egiptu. bog sun ca. Imao je vaznu ulogu u procesu rnumificiranja. Izvorni egipatski naziv je Heru. 52Malakander . Nad njegovim rusevinarna izgradio se Port-Said. Asherat. 55Maneros . misterija i biva "unisten" i "nestaje". Papirusi i reljefi iz grcko-rirnskog razdoblja pridaju mu osobine kozmickog bozansrva. 57Horus . 59Papirus . 54Golubica .Ime kojim su Grci nazivali boginju koja je zajednicka mnogim narodima: Istar (Ishtar).Grad u Feniciji poznat po Adonisovu kultu. SOAnubis .

Irne Horusa mladeg iIi Harierisa. Na otoku File se nalazi 67 blizini Asuana.Grcko irne egipatskog administrativnog centra iz Donjeg Egipta.6~shil .Otok na Nilu u neposrednoj N alazio se na granici izrnedu Egipta rna Diodoru Sicilijskorn egipatsko "sveto polje". . i Etiopije.Arheoloski nalazi ukazuju da je lay u Egiptu imao viseznacnu ulogu. 69Tafosiris. Preirne znacilo je Izidin hram. N adzirao je izIijevanje NIia i cuvao granicu prema Etiopiji. To je bog 71 . i pridaje joj karakteristike destruktivnosti. Prikazi bit aka kraljeva XVIII i XIX dinastije predocuju narn kralja u pratnji lava. 60Lepidot . povezuje JU sa Seth om. Postoje dokazi da se u Egiptu lay pripitornljavao. 68Metide. J edan je bio srnjesten sjeveroistocno od Aleksandrije.Veliki grcki dramaticar iz 6-5 stoljeca prije Krista.Helijacki izlazak zvijezde Sirius (od egio patske rijeci Sopt) tj. Horapolon kaze da su likorn lava Egipcani prikazivali dusu. 62T~~re~ E~il?atsko irne svetog nilskog konja. 61 66Mernfis. Memfis je bio srediste Ptahovog kulta. te da je povezan sa bogorn sun ca. Kipovi lavova cuvali su vrata hrarnova. ) .Prerna grckom povjesnicaru Estrabonu postojala su dva grad a tog irnena. 65Abidos . pojava kada zvijezda izlazi neposredno prije sunca dogadao se u isto vrijerne kada i izlijevanje Nila. Njegovo ime vezano je za prvu kataraktu Nila.Nepoznata vrsta biljke. La: . boginJe zasntruce 1 simbola plodnosti u zena. Knufis i Knumu. Bio je glavno sjediste Ozirisovog kulta.Lepidot je velika riba iz Nila koju je tesko p~istovjetiti sa nekorn od postojecih.110 PLUTARH TUMAC POJMOV A Zbog toga se jos i nazivao Busiris. Knef . 70Stis . Plutarhov pr~ka~ pridaje joj neke od muskih aspekata. a drugi jugoistocno. 111 ros sto je helenizacija egipatske pa-puro. jedno je od najstarijih egipatskih bozanstava. Herodot papirus naziva byblus. . . Lav je takoder bio arnblern budnosti i zastite. 6Harpokrat . File .Grcko ime egipatsko grada Abtu u Gornjem Egiptu. Srnatra se da ga je osnovao Menes oko 3000 godine prije Krista. . To je grcka rijec cije je znacenje "pokriven ljuskarna".Takoder Knernu. Izvorno egipatsko irne je Het-Ptah-Ka.

U Crckoj je magarac povezan sa kultom Apolona i Dioniza. 7nemetra . U kraljevstvu mrtvih cini mjesto sjena i dubokog sna. Uspijevaju ga jedino nadvladati Heraklo i Orfej.Grcki povjesnicar iz 3 stoljeca prije Krista. 76Had.Boginja plodnosti. Autori ga poistovjecuju sa grckimHadom. vladar podzemnog svijeta.Takodcr i Amenta. Demetra predstavlja obrasenu zemlju. zapad iIi mjesto zalaska sunea. "0zirisova kuca". Amentet ili Amentis. 72 77Filark. Njihov Tifon 0 kojem govori Plutarh. Po Herodotu se tamo nalazio najvecilzidin hram. No. ima magarecu glavu. 79Magarac Za Egipcane je magarae zivotinja koja ne posjeduje izrazito negativne karakteristike kakve mu Plutarh pridaje. . plod. poistovjecujuci ga sa Sethom.Latinsko ime zvijezde Si- nus. Simbolizira praiskonske energije kaosa. Njegov je kult uterneljen u Aleksandriji.Troglavi iIi viseglavipas koji je cuvao ulaz u podzernni svijet. 75Kerber. Vezana je za ineijaciju i zivot poslije smrti. njegov zapadni dio. 8~usiris .Egipatsko-grcko bozanstvo. Smatra se da su Grei egipatskog sakala pomijesali sa vukom i psom. sredista Ozirisova kulta. Pisao je povijest Egipta koja je ukljucivala i Egipat. 78Amenti. Za vrijeme Ptolomejaca poistovjecen je s OzirisomApisom (Userhapi). Grei prema magareu osjecaju neku vrstu nepodnosljivosti. Za razliku od Geje koja predstavlja kozmogonijski element zemlje.112 PLUTARH TUMAC POJMOV A 113 kreator i stvoritelj oblicja ljudi i bogova. Heraklo snagom. ' 81Likopolis Grcko ime starog egipatskog grada koji doslovno znaci "grad vuka" (Lykos ~ vuk). uoblicitelj svijeta. 74Serapis . ciklicka boginja zivota i smrti. a mrtvima izlazak. S2Apofis Podzemni bog u oblicju zmije. a Orfej muzikom iz svoje lire. Stoji kao protuteza bogu sunea.U grckoj mitologiji Had je vladar podzemnog svijeta gdje vlada zajedno sa suprugom Perzerfonom. Nakon sto je Had oteo njenu kcer Perzerfonu trazi je i nalazi u podzernnom svijetu. Busiris je ime grada Abidosa. Tekstovi i opisi rnu pridruzuju karakteri- Kanikula (Canicula) .Grcki naziv egipatskog Per-Ausar. N ajcesce je prikazivan u liku covjeka sa ovnovom glavom. Zivima nije dozvoljavao ulazak.

"Hermeticki spisi" koji se smatraju ostacima egipatske mudrosti.Grcki naziv egipatske boginje Het-heru. ali ipak vise jarce nego koze. rijec cije Je znacenje stran. a Plinije navodi da je bio prvi medu empiricarima. ali bog sunca ga uvijek uspijeva pobijediti tijekom svojeg putovanja kroz podzemni svijet.114 PLUTARH TUMAC POJMOV A 115 stike destruktivnsoti. Hathor je univerzalni aspekt boginje krave. te mu pridaje karakteristike "boga zla". "Barbaros . Egipatska arornaticna tvar o kojoj govori i Galen. Kaze se da je Akron oslobodio Atenu kuge. Njen simbolizam i aspekti su viseznacajni. Spominju je Herodot i Diodor Sicilijski. Za Egipcane je bila od velike vaznosti. Povezana je s bogom Thotom. te pocetak kalendarske godine. 89Ibis.Zvijezda iz sazvijezda velikog psa." 90 Akron . religiju. 88Sistrum . niti iz njih ista navodi. 91 Cifi .Slavni grcki lijecnik. Prema Jamblicusu njihova je sta- . 83Sirius . Radi se 0 knjigama koje obraduju umjetnost. Egipcani su zvijezdu Sirius nazivali Sotis (Sothis). Horusova kuca. Radio je u Ateni. a pripisuju se Hermesu Trismegistosu. Mendes . jer je njeno pojavljivanje na nebu naznacavalo pocetak poljodjelskih radova. astrologiju. roden na Siciliji 460 godine prije Krista. ni jedan autor krscanskog razdoblja. rost velika.Grcka negrcki.Herodot navodi (II. a takoder i Nak.Stari rnuzicki instrument koji se sastojao od nekoliko zvonaca ili metalnih koluta pricvrscenih na metalnom okviru.ad grckog kyphi. 46): "U Mendesu obozavaju sve koze.Egipatski bog kojeg Plutarh poistovjecuje sa grckim Tifonom i palestinskim Ba'alom. i pastiri koji cuvaju jarce uzivaju velike povlastice. 92 87Hermesove knjige . medicinu. Apef. Egipcani su ga nazivali Apep. Zanimljivo je da ih ne spominje. 84Seth.Sveta egipatska ptica. sto je u odnosu na egipatsku mitologiju i simbolizam vrlo diskutabilno. SHator (Hath or) . moral i ostale teme. inozeman.

.Str. . knj. . lprijevod Ljiljana Zivkovic).Katalogizaeija u publikaeiji Naeionalna i sveucillsna biblioteka. Zagreb UDK 299. . 1993.(Biblioteka Tragovi .114 str. . 4) y Prijevod djela: Isis y Osiris / Plutarehus.3 PLUTARCHUS 0 Izidi i Ozirisu / Plutarh .Zagreb : Integra.KAZALO Predgovor 5 Izida i Oziris 13 Tumac pojmova 101 Kazalo 117 CIP . 5-9: Predgovor / Igor Uranic. . 20 em.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful