You are on page 1of 12

INTEGRISANA KOLA OPERACIONIH POJAAVAA

1 UVOD

U integrisanim kolima ne realizuju se induktivnosti zbog toga to je za to potrebna velika povrina ipa. Ukoliko su neophodne u kolu one mogu biti vezane na spoljane prikljuke integrisanog kola. Vrednosti kapacitivnosti kondenzatora u integrisanoj tehnologiji su relativno male, a postoje ogranienja i u pogledu maksimalne vrednosti otpornosti, naroito u kolima vieg stepena integracije (VLSI). Specifinosti razliitih reenja u linearnim integrisanim kolima savremenih operacionih pojaavaa sadrane su i u reenjima drugih integrisanih kola kao to su amplitudski komparatori, pojaavai za komunikacionu tehniku, spreni uredjaji za analognodigitalnu tehniku (A/D i D/A konvertori), regulatori i tako dalje. Jedna od osnovnih razlika izmedju integrisanih i diskretnih linearnih kola je u nainu stabilizacije radne take pojaavakog stepena sa zajednikim emitorom, kao i u nainu na koji se vri polarizacija aktivnih elemenata u sloenijim pojaavakim kolima. U tu svrhu u tehnici linearnih integrisanih kola koriste se "izvori konstantne struje".

IZVORI KONSTANTNE STRUJE

Standardni oblik stabilizacije radne take u tehnici kola sa diskretnim komponentama za pojaavaki stepen u sprezi sa zajednikim emitorom pomou emitorskog otpornika premoenog velikim kondenzatorom nije podesan za integrisana kola upravo zbog toga to se zahteva velika kapacitivnost. S toga se u integrisanim linearnim kolima za pretpolarizaciju tranzistora i stabilizaciju jednosmernih radnih uslova koriste izvori konstantne struje. Na slici1. prikazano je najprostije kolo strujnog izvora. Napon baza-emitor tranzistora T1, koji je vezan kao dioda, jednak je naponu bazaemitor tranzistora T2 . Referentna struja kroz otpornik R je: (2.1) I R = ( VCC Vbe ) R gde je Vbe napon baza emitor provodnog tranzistora.

Slika 1 Ukoliko su tranzistori T1 i T2 identini (povrine emitorskih spojeva i inverzne struje zasienja jednake) tada su im jednake i bazne i kolektorske struje, jer je Vbe1=Vbe2, pa se moe pisati: (2.2) tj.
I R = I b1 + I c1 + I b2 = I c + 2 Ic 0

48 (2.3)
I c1 = I c2 = I c = IR 2 1+ 0

ANALOGNA ELEKTRONIKA

Pri velikim vrednostima strujnog pojaanja 0 struja Ic2 je priblino jednaka referentnoj struji kroz otpornik R, pa se ovo kolo naziva "strujno ogledalo". Kada referentna struja IR ima konstantnu vrednost i izlazna struja Ic2 e biti konstantna. Izlazna otpornost strujnog izvora jednaka je izlaznoj otpornosti tranzistora T2 i iznosi: (2.4)
R 0 = r02 = 1 g m2

Ako povrine emitorskih spojeva tranzistora T1 i T2 nisu jednake (obeleimo ih sa S1 i S2, respektivno), a kako su emitorske struje srazmerne povrinama emitorskih spojeva moemo pisati: (2.5)
I e 2 S 2 I c2 = =K I e1 S1 I c1

pa je odnos izlazne i referentne struje: I c2 K (2.6) = 1+ K IR 1+ 0 U sluju kada je 0 >>1+K odnos izlazne i referentne struje zavisi samo od povrina emitorskih spojeva, koje se u procesu proizvodnje integrisanih kola mogu tanije kontrolisati nego vrednost koeficijenta strujnog pojaanja 0. Iako u mnogim primenama ovaj najprostiji strujni izvor daje zadovoljavajue rezultate, s obzirom da je izlazna struja (kolektorska struja tranzistora T2) Ic2 zavisna od napona kolektor-baza, zbog modulacije irine baze, to izlazna otpornost strujnog izvora nije beskonano velika. Kako se izvori konstantne struje esto koriste i kao dinamika optereenja u kolektorskom kolu pojaavakog stepena, umesto otpornika RC, veliina izlazne otpornosti ima ograniavajuu ulogu u pogledu veliine pojaanja tog stepena. Kod NPN tranzistora strujno pojaanje 0 je veliko pa je uticaj ovog faktora srazmerno mali. Kada su u izvoru konstantne struje upotrebljeni PNP tranzistori kao na slici 2, koeficijent strujnog pojaanja 0 ima mnogo manju vrednost pa je i njegov uticaj na odnos strija Ic2/IR srazmerno vei.

Slika 2.

Slika 3.

Na slici 3 prikazano je kolo poznato kao "Wilsonovo strujno ogledalo" sa NPN tranzistorima kod koga je uticaj koeficijenta strujnog pojaanja 0 na odnos izlazne i referentne struje u velikoj meri smanjen. Na slian nain realizuje se ovaj strujni izvor sa PNP tranzistorima. Odnos struja Ic2/IR kod ovog strujnog ogledala dat je sledeim izrazom: (2.7)
I c2 = IR 1 1+ 2 2 + 2 0 0

INTEGRISANA KOLA OPERACIONIH POJAAVAA

49

Ovaj odnos struja mnogo manje zavisi od veliine 0. Sem toga, Wilsonov strujni izvor ima mnogo veu izlaznu otpornost koja je priblino (2.8)
r R0 = 0 0 2

Jo jedan strujni izvor sa smanjenim uticajem koeficijenta strujnog pojaanja 0 na odnos izlazne i referentne struje prikazan je na slici 4. Odnos izlazne i referentne struje u ovom sluaju dat je izrazom: (2.9)
I c2 = IR 1 1+ 2 2 + 0 0

Umesto da se odnos struje na izlazu i referentne struje podeava odgovarajuim povrinama emitorskih spojeva tranzistora T1 i T2 esto se primenjuje Widlarov logaritamski strujni izvor sa slike 5.

Slika 4. Slika 5 Ovo kolo je naroito pogodno za dobijanje male izlazne struje, jer je otpornikom R2 napravljena razlika napona baza-emitor tranzistora T1 i T2, tako da i kolektorske struje ovi tranzistora nisu jednake. Ukoliko su ova dva tranzistora identina tada vai sledea relacija: (2.10) Vbe = VT ln( I c1 I c2 ) = R 2 I c2 Oigledno je ovo transcedentna jednaina po struji Ic2. Medjutim, potrebno je istai da se sa malim vrednostima otpornika R2 dobija veoma mala izlazna struja Ic2, i ako je referentna struja IR relativno velika. Kod najprostijeg strujnog izvora (strujnog ogledala) za dobijanje male izlazne struje pri odredjenom naponu napajanja potreban je veom a veliki otpornik R koji definie referentnu struju. Izlazna otpornost Widlarovog strujnog izvora je takodje znaajno poveana ne samo zbog smanjenja struje Ic2 (poveava se gm=Ic/VT, pa se poveava i izlazna otpornost tranzistora r0=1/(gm ) ve i zbog delovanja redno-redne negativne reakcije u kolu preko otpornika R2 u emitorskom kolu. To se moe potvrditi analizom ekvivalentnog kola sa slike 6., a rezultujua izlazna otpornost Widlarovog strujnog izvora iznosi: (2.11)
RO = Vx r02 (1 + g m 2 R 2 ) Ix

Slika 6. Widlarov strujni izvor se moe modifikovati na razliite naine, na primer dodavanjem otpornika i u emitorsko kolo tranzistora T1, ime se odnos izlazne i emitorske struje moe podeavati odnosom otpornika R1 i R2. Za poveanje izlazne otpornosti u Widlarovom strujnom izvoru moe se kao otpornik R2 koristiti najprostiji strujni izvor -

50

ANALOGNA ELEKTRONIKA

strujno ogledalo, ija izlazna otpornost r0 u ovom sluaju zamenjuje vrednost otpornika R2, tako da pri istom naponu napajanja, odnosno pri istom jednosmernom reimu rada dobijamo znatno veu izlaznu otpornost Widlarovog strujnog izvora.

TEMPERATURSKA STABILIZACIJA IZLAZNE STRUJE IZVORA KONSTANTNE STRUJE

Izlazna struja izvora konstantne struje je funkcija temperature, jer zavisi od napona Vbe, koji zavisi od termikog potencijala VT i inverzne struje zasienja kolektorskog spoja Ics ije su temperaturske zavisnosti poznate. Na slici 7a prikazano je kolo za smanjenje uticaja temperature korienjem pomeraa jednosmernog nivoa. Kao mera tog uticaja definie se temperaturski koeficijent TCF na sledei nain: (3.1)
TCF = 1 I 0 0 I 0 T

Slika 7. (3.2) Vz = I 0 R + ( n + 2 ) Vbe to je temperaturski koeficijent dat izrazom: (3.3)


TCF = V 1 R 1 V z ( n + 2 ) be I 0 R T T R T

Kako je prema slici 7a:

Iz uslova da je temperaturski koeficijent jednak nuli dobija se izraz za potreban broj redno vezanih dioda n: (3.4)
Vz 1 R Vz R T 2 n = T Vbe 1 R Vbe T R T

Naravno, broj redno vezanih dioda je celi broj, to znai da se na ovaj nain ne moe dobiti nulti temperaturski koeficijent. Zbog toga se umesto n redno vezanih dioda moe upotrebiti veza tranzistora i dva otpornika prema slici 7b. Napon izmedju kolektora i emitora RA U , i moe biti odredjena odnosom primenjenih otpornika, prema izrazu U ce = 1 + R B be

INTEGRISANA KOLA OPERACIONIH POJAAVAA

51

proizvoljni broj vei od jedan. Tom prilikom treba uzeti otpornike takvih vrednosti da su struje kroz njih daleko vee od struje baze tranzistora.

BLOK EMA OPERACIONOG POJAAVAA

Operacioni pojaava se moe predstaviti blok emom prema slici 8. Slika 8. 1. ulazni diferencijalni pojaava 2. kolo za prilagodjenje simetrinog izlaza prvog stepena na nesimetrini ulaz treeg stepena (ovo kolo je obino u sastavu prvog stepena) 3. pojaava napona 4. pomera jednosmernog nivoa napona 5. izlazni pojaava Ulazni stepen je uvek diferencijalni pojaava koji u najveoj meri definie, tj. odredjuje osnovne karakteristike operacionog pojaavaa, a to su: 1. Ulazni ofset napon - naponska nepodeenost ulaza - to je napon koji treba prikljuiti izmedju ulaznih prikljuaka pojaavaa sa diferencijalnim ulazom, ili izmedju jednog ulaznog prikljuka i mase kod pojaavaa s jednim ulazom, tako da napon na izlazu pojaavaa bude jednak nuli. 2. Ulazna struja polarizacije - srednja vrenost ulaznih struja u sluaju diferencijalnog ulaza, odnosno potrebna ulazna struja na ulazu pojaavaa sa jednim ulazom. 3. Strujna nepodeenost ulaza je razlika ulaznih struja kod pojaavaa sa diferencijalnim ulazom. 4. Naponski i strujni drift - naponska, a naroito strujna nepodeenost su nelinearne funkcijske zavisnosti od temperature. 5. Pojaanje diferencijalnog signala - predstavlja odnos promene napona na izlazu i promene napona diferencijalnog ulaza i naziva se pojaanjem diferencijalnog pojaavaa. 6. Pojaanje sredje vrednosti signala - ovo pojaanje treba da tei nuli, odnosno da faktor potiskivanja srednje vrednosti signala (odnos pojaanja diferencijalnog signala i pojaanja srednje vrenosti signala) CMRR (common mode rejection ratio) treba da bude to vei. 7. Potiskivanje promene napona napajanja - promene napona na izlazu, pored toga to zavisi od promene napona na ulaznim prikljucima, zavise i od promene napona napajanja. Faktor potiskivanja promena napona napajanja definie se odnosom promene napona jednog od izvora za napajanje i odgovarajueg naponskog ofseta ulaza. 8. Naponski opseg srednje vrednosti signala na ulazu - ovaj parametar je odredjen maksimalnom srednjom vrednou signala na ulazu za koji pojaava jo uvek radi u linearnom reimu. 9. Ulazna i izlazna otpornost - ulazna otpornost (za promenljiv signal) definie se za diferencijalni signal i za srednju vrednost signala. Izlazna otpornost se obino daje za sluaj kada kolo reakcije nije prikljueno. 10. Frekventni opseg - o njemu najpotpunije informacije daje frekventna karakteristika pojaavaa, mada se obino navodi samo frekvencija jedininog pojaanja. 11. Brzina promene napona na izlazu, tj. brzina odziva na velike signale (slew rate) to je maksimalna brzina promene napona na izlazu pri pobudjivanju velikim ulaznim signalom i izraava se u V/s. Veina ovih parametara, koji direktno utiu na karakteristike operacionog pojaavaa potiu od razlika u izvodjenju i konstrukciji ulaznog stepena - diferencijalnog pojaavaa.

52

ANALOGNA ELEKTRONIKA

Zbog toga su razliite modifikacije ulaznog diferencijalnog stepena u narednom izlaganju neto deteljnije analizirane.

4.1 Diferencijalni pojaava Osnovno kolo diferencijalnog pojaavaa prikazano je na slici 9, a ekvivalentna ema polovine pojaavaa dobijene primenom bisekcione teoreme za nesimetrine ulazne signale u1=-u2=ud/2 prikazana je na slici 10.

Slika 9. Slika 10. Koristei ekvivalentnu emu sa 10. moe se dobiti izraz za diferencijalno pojaanje diferencijalnog pojaavaa sa simetrinim izlazom koje iznosi: ui A d (0) I R , gde je: A d (0) = g m R C = EE C Ad = = s ud 2 UT 1+ p0

r 1 + T rb p0 = . 0 (1 + T CC RC ) Ako je diferencijalni pojaava sa nesimetrinim izlazom, odnosno ako se izlazni signal uzima samo sa jednog kolektora, diferencijalno pojaanje pri niskim frekvencijama iznosi: g R A d (0) = m C . 2 Kada se diferencijalni pojaava pobudjuje simetrinim signalom - signalom srednje vrednosti (common mode) u1=u2 =ucm, diferencijalni pojaava se svodi na ekvivalentno kolo sa slike 11.

Slika 11. Pojaanje srednje vrenosti signala je u ovom sluaju: g m r R C A cm = . r (1 + 2g m R E ) + ( rb + 2 R E )(1 + sr C t ) Ako se zanemari otpornost rb, izraz za pojaanje signala srednje vrednosti pri niskim frekvencijama postaje:

INTEGRISANA KOLA OPERACIONIH POJAAVAA

53

gmRC . 1+ gmRE Faktor potiskivanja srednje vrednosti signala pri niskim frekvencijama, koji je definisan odnosom diferencijalnog pojaanja i pojaanja srednje vrednosti signala, je prema tome: A (0) CMRR = d = 1 + 2g m R E A cm (0) Naravno, ovaj izraz je izveden pod pretpostavkom da je diferencijalni pojaava potpuno simetrian, ali je u praksi CMRR manji zbog nepodeenosti tranzistora. CMRR se moe poveati poveanjem otpornika RE, to nije pogodno jer se zahteva vei napon izvora za napajanje za ostvarivanje istog jednosmernog reima, a pored toga za vei otpornik RE potrebna je i vea povrina na ipu za njegovu realizaciju. Zbog toga se ovaj otpornik zamenjuje izvorom konstantne struje, prema slici 12. U tom sluaju efektivna otpornost koja deluje u emitorskom kolu tranzistota T1 i T2 jednaka je izlaznoj otpornosti izvora konstantne struje R0 =r03(1+gm3R2). A cm =

Slika 12. Slika 13. Dalje poveanje CMRR moe se postii primenom povratne sprege prema slici 13. Pretpostavimo da se poveava srednja vrednost signala na izlazu prvog stepena. Usled toga poveava se i jednosmerna struja kroz emitorske otpornike (RA i RB ) u drugom pojaavakom stepenu, pa se zbog toga poveava i potencijal na bazi tranzistora T3. Kao rezultat toga raste struja I0 , tj struje tranzistora T1 i T2, pa se smanjuju naponi na kolektorima ovih tranzistora, tj. smanjuje se poetna promena na izlazu prvog pojaavakog stepena.

4.2 Konverzija simetrinog izlaza diferencijalnog pojaavaa u nesimetrini


Da bi pojaanje ulaznog diferencijalnog stepena sa nesimetrinim izlazom bilo jednako pojaanju u sluaju simetrinog izlaza koristi se strujno ogledalo, tj. dinamiko optereenje kao kolo za konverziju simetrinog izlaza diferencijalnog pojaavaa u nesimetrini. Ovakvo kolo je prikazano na slici 14. Kolektorske struje tranzistora T1 i T2 zavise od diferencijalnog napona (ud =u1-u2), ali se u linearnom reimu rada mogu predstaviti kao: I I I C1 EE + I i I C 2 EE I . 2 2 Strujno ogledalo promenu kolektorske struje IC1 , tj. struje IC3 (IC3=IC1) preslikava kao promenu struje IC4, pa je: I I C 4 I C1 EE + I 2

54

ANALOGNA ELEKTRONIKA

Struja kroz optereenje RL je jednaka razlici kolektorskih struja tranzistora T4 i T2 i


I L = I C 4 I C 2 = 2 I Oigledno je da je struja kroz optereenje RL na slici 14. (nesimetrian izlaz), a samim tim i vrednost napona na njemu, srazmeran dvostrukoj vrednosti promene struje jednog tranzistora u diferencijalnom paru, to odgovara vrednosti napona na potroau, koji je spojen izmedju kolektora tranzistora diferencijalnog pojaavaa (sluaj simetrinog izlaza sa slike 12.).

iznosi:

Slika 14. Slika 15. Nedostaci ovakvog naina prilagodjenja simetrinog ulaza na nesimerian su sledei: -postoji nesimetrija u kolektorskim kolima tranzistora T1 i T2, pa se stoga naponi na njihovim kolektorima medjusobno dosta razlikuju. Zbog toga efekti modulacije irine baze kod ovih tranzistora nisu jednaki to dovodi do poveanja naponske nepodeenosti ulaznog kola (naponski ofset). Na nepodeenost kolektorskih struja tranzistora T1 i T2 doprinosi i mala vrednost koeficijenata strujnog pojaanja PNP tranzistora koji ine strujno ogledalo, to ima za posledicu poveanje strujnog ofseta. Ovaj nedostatak se moe znatno smanjiti ako se PNP tranzistori koriste kao ulazni tranzistori u osnovnom diferencijalnom pojaavau, dok je dinamiko optereenje, tj. strujno ogledalo izvedeno sa NPN tranzistorima (slika 15.). Medjutim, ovo reenje daje smanjeno diferencijalno pojaanje diferencijalnog pojaavaa sa mnogo niom graninom frekvencijom.

4.3 Smanjivanje ulazne struje


Strujna nepodeenost ulaza, tj. strujni ofset je jedna od karakteristinih parametara u projektovanju ulaznog stepena operacionih pojaavaa. Iako se struja baze ulaznih tranzistora moe dobiti pomou kola za polarizaciju u samom operacionom pojaavau, jedan deo ulazne struje uvek potie iz generatora signala kojim se pojaava pobudjuje. Ako su otpornosti generatora signala velike, nejednakost ulaznih struja dovodi do znatne naponske nepodeenosti na ulazu. Zbog toga ulazne struje treba da su to manje. Najjednostavniji nain smanjivanja ulazne struje je korienje baznih otpornika, kao to je dato na slici 16. Nedostatak ovakvog naina smanjivanja ulazne struje je to to je potrebna velika vrednost otpornika R1, to zahteva veliku povrinu ipa u integrisanoj tehnologiji. Pored toga, struja I zavisi od napona napajanja VCC, to je takodje veliki nedostatak. Veliko smanjenje ulazne struje moe se postii primenom Darlingtonove sprege tranzistora u ulaznom diferencijalnom pojaavau, ali se na taj nain dobija mnogo vei naponski drift. Zbog svega

INTEGRISANA KOLA OPERACIONIH POJAAVAA

55

toga se u integrisanoj tehnici najee koriste kola sa povratnom spregom prikazana na slikama 17. i 18.

Slika 16. Slika 17 Slika 18 Ukoliko PNP i NPN tranzistori imaju veliki koeficijent strujnog pojaanja tada je ulazna struja operacionog pojaavaa priblino jednaka nuli. Medjutim, s obzirom da je strujno pojaanje PNP tranzistora mnogo manje od strujnog pojaanja NPN tranzistora ovaj uslov najee nije ispunjen. U tom sluaju tranzistori istog tipa moraju biti dobro upareni kako bi ulazna struja bila to manja.

4.4 Pojaava napona


Poto naponsko pojaanje ulaznog diferencijalnog pojaavaa nije dovoljno veliko, operacioni pojaavai imaju izmedju ulaznog i izlaznog stepena jo jedan ili dva naponska pojaavaka stepena. Pored toga ovaj pojaava treba da ostvari i dovoljno strujno pojaanje za pobudjivanje izlaznog stepena. Naponsko pojaanje treba da iznosi 50-60 dB, i da ima veliku ulaznu otpornost da bi se smanjilo optereenje izlaznog prikljuka prvog pojaavaa. Zbog toga se koristi kompaundovana veza stepena sa zajednikim kolektorom i stepena sa zajednikim emitorom i dinamikim optereenjem, koji moe biti i Darlingtonov par tranzistora sa dinamikim optereenjem (slika 19.).

Slika 19

Slika 20.

Drugi nain poveanja pojaanja je kada se stepen sa zajednikim emitorom zameni kaskadnim pojaavaem sa dinamikim optereenjem. Dominantni pol u prenosnoj funkciji

56

ANALOGNA ELEKTRONIKA

pojaavakog stepena potie od vremenske konstante kolektorskog kola tranzistota T3 u kolu na slici 20, poto je ekvivalentna otpornost r03||r04. Mala izlazna otpornost tranzistora T1 sa malom ulaznom kapacitivnou tranzistora T2 daje malu vremensku konstantu, ak 10 puta manju od prethodne.

4.5 Izlazni stepen


Izlazni stepen treba da zadovolji sledee zahteve: - da potroau moe da preda dovoljnu korisnu snagu - da ima dovoljno veliku dinamiku signala (dovoljno velike promene napona i struje) - da ima to manju disipaciju - da ima veliku ulaznu, a malu izlaznu impedansu - da ima zatitu od kratkog spoja izlaznog prikljuka na masu ili na neki od izvora za napajanje. Veinu ovih zahteva ispunjava obian stepen sa zajednikim kolektrorom (velika ulazna i mala izlazna otpornost, nedominantni pol). Nedostatak ovog stepena je velika potronja, koja se moe smanjiti ako se emitorski otpornik zameni strujnim izvorom. I pored toga potronja je velika jer pojaava radi u klasi A. Manju potronju imaju pojaavai u klasi B. Najee se koristi stepen u klasi B sa komplementarnim tranzistorima, koji je prikazan na slici 21. Nedostatak je malo pojaanje PNP tranzistora T1. Zatita od preoptereenja ili kratkog spoja izlaznog prikljuka sa izvorom za napajanje vri se na nain prikazan na slici 22. Vrednosti otpornika RE1 i RE2 su odabrane tako da tranzistori T4 i T5 poinju da vode pri odredjenoj maksimalno dozvoljenoj struji tranzistora T1 i T2. Kada provedu tranzistori T4 i T5 smanjuju se bazne struje tranzistora T1 i T2, jer deo izlazne struje preuzimaju tranzistora T4 i T5.

Slika 21.

Slika 22.

4.6 Brzina odziva na velike signale


Brzina odziva na velike signale (slew rate) predstavlja maksimalno moguu brzinu promene signala na izlazu. Operacioni pojaava se uproeno moe predstaviti kao na slici 23.

INTEGRISANA KOLA OPERACIONIH POJAAVAA

57

Slika 23. Kada na ulazu pojaavaa deluje signal oblika jedinine funkcije amplitude vee od 2UT tranzistor T2 se skoro trenutno zakoi pa tranzistor T1 preuzima celokupnu struju strujnog izvora I0=2IC. Zbog strujnog ogledala tranzistori T3 i T4 vode istu struju tako da se kondenzator CK puni konstantnom strujom 2IC pa je napon na njemu (ujedno i izlazni promenljivi napon) dat izrazom: t 2I 1 uo = 2I C dt = C KC t CK 0 Kako je izlazni napon linearna funkcija vremena, njen nagib predstavlja maksimalnu brzinu odziva na velike signale du 2 Ic SR = o = dt max CK S druge strane kondenzator CK odredjuje dominantni pol i kako je pojaanje dato izrazom: uo gm = u i sC K frekvencija jedininog pojaanja, tj. kritina frekvencija iznosi: C C 1 = K . gm Prema tome, brzina odziva na velike signale (slew rate) je: du 2 C Ic SR = o = = 2 C UT dt max gm i ona je, za datu frekvenciju jedininog pojaanja C, konstanta, jer je i UT, temperaturski napon, konstantan za datu temperaturu. Maksimalna brzina odziva se u tom sluaju moe poveati ubacivanjem otpornika RE u emitorska kola ulaznih tranzistora T1 i T2 i na taj nain se smanjuje strmina ulaznog stepena, i iznosi: gm . g* = m 1 + gmR E Naalost, na ovaj nain poveava se naponski ofset (naroito zbog neuparenosti otpornika RE ), kao i umovi na ulazu operacionog pojaavaa. Kada se pojaava pobudjuje velikim prostoperiodinim signalom, napon na izlazu moe biti prostoperiodian samo za frekvencije za koje je maksimalna vrednost izvoda izlaznog signala manja ili jednaka maksimalnoj brzini odziva. Kako je du o = U o cos t dt

58

ANALOGNA ELEKTRONIKA

to je brzina odziva na velike signale du SR = o = g Uo . dt max

You might also like