HRVATSKA KNJIŽEVNOST

1. Značajke hrvatske srednjovjekovne književnosti ( vremenski okvir, nositelji, jezik i pismo, najstariji spomenici hrvatske glagoljice) Razdoblje od 7. Do 16. St. Dolazak braće Ćirila i Metoda na poziv kneza Rastislava Ćiril sastavlja abecedu prema grčkim slovima i izgovoru – glagoljica. O tome svjedoći najstariji tekst slavenske pismenosti Traktat crnorisca Hrabra. Najstariji pisani spomenici na glagoljici su Valunska ploča (11. St. Cres) i Plominski natpis (11. St. Plomin), najpoznatiji književni spomenik je Bašćanska ploča (1100. g.) Ostali tekstovi:ljetopis popa Dukljanina, Vinodolski zakonik, Zapis popa Martinca, liturgijski tekstovi: Hrvojev Misal, Misao kneza Novaka, Misal po zakonu rimskog dvora, poezija: Vu se vrime godišća, Narodi nam se kralj nebeski. 2. Marko Matulić kao humanistički i renesansni pisac; Judita(tematika, kompozicija, idejna osnova dijela, jezik) Ep u 6 pjevanja (libara). Judita je prvo značajno umjetničko ostvarenje pisano narodnim jezikom. To je pjesnička izrada starozavjetnog biblijskog motiva, u kojem pjesnik progavar o svom vremenu. U uvodu je invokacija (prizivanje, zaklinjanje). Na početku nas upoznaje s temom, govorit će o smjelim djelima udovice Judite. Pjesnik iznosi svoje refleksije o životu i ljudima. Kaže da će oholim ljudima koji se izdižu iznad drugih biti teže kad padnu. Asirski kralj Nabukodonosor je nerazborit čovjek koji misli da slava traje viječno. Želi biti Bog. Autor ga uspoređuje sa psom i zmijom. Holoferno – vanjski izgled: crveno lice, krvavo oko, prosjeda brada, debeo trbuh. Vanjskom izgledu odgovara i njihov karakter. Pjesnik daje detaljan i realan opis vojske čiji dijelovi odjeće odgovaraju turskim zavojevačima (subaše, veziri). Židovi su skromni ipošteni ljudi koji štuju Božje zakone. Ona je oličenje vrline, odana vjeri i svojim sunarodnjacima. Ne prihvaća ponašanje nedostjnog čovjeka i odlučuje spasiti dostojanstvo i živote ljudi. Njezina ljepota dana je detaljno - prikaz prave renesnasne ljepotice. 3. Hrvatski petrarkistički pjesnici (vrijeme, utjecaji, predstavnici – Šiško Menčetić, Hanibal Lucić i dr.) Petrarkisti – pjesnici koji slijede Petrarkin stil. U središtu je postavljena tjelesna ljepota žene, senzualna crta. Motiv neuzvračene ljubavi, ljubavni nemiri. Najznačajniji hrvatski petrarkisti – Šiško Menčetić, Džore Držić. Šiško Menčetić; Prvi pogled – u središtu je tjelesna ljepota žene koju gradi tipičnim petrarkističkim elementima (zlatna kosa, vrat, čelo, prsti ruke, bijelo ruho). Cijeli taj prizor stavljen je u proljetni pejzaž koji ovdje nosi određenu simboliku, pokreće ljubavne osječaje. Menčetić je bio iz plemićke obitelji i ostavio je oveću zbirku ljubavnih pjesama, sljedbenik je pretarke i slavitelj ženske ljepote. Hanibal Lucić; Jur ni jedna na svit vila – tema: slavljenje ženske ljepote. Motivi: čelo zlatokosa, crne tanke obrve, oči, usta, drobni zubići, tanki prsti, uznosit stas, bijela prsa, tipični petrarkistički motivi. Pjesnikov zanos ljepotom. Senzualna crta – žudnja za uživanjem te ljepote. Poanta: težnja da ta ljepota vječno traje. Jezik i stil: slikovitost izraza, sugestivne usporedbe (usta popud koralja, zubi kao biseri). Osmerac, stroga struktura strofe (strofa završava sa stihovima s kojima i počinje, samo u obrnutom poretku). Usporedbe su slićne narodnoj pjesmi. Vrsta: ljubavna pjesma. 4. Epika u hrvatskoj renesansi (vrste, predstavnici i djela; Petar Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje) Razdoblje: 16.st. Vrste: ep(biblijsko-religiozni i povijesni epovi), roman, pastirske igre, komedija Predstavnici: Marko Marulić - Judita Brne Karnarutić – Vazetje Sigeta grada Petar Zoranić – Planine

književne vrste. Za njega nema nerješivog problema. Dolazi u Dubrovnik prodati svoju robu. Razvoj književnosti osobito u priobalnom području zbog gospodarske ravijenosti i blizine Italije. zna iskoristiti situaciju. pisci i najpoznatija djela). Barok u hrvatskoj književnosti (vremenske. Tema: osnovna radnja vezana je uz dolazak dunda Maroja u Rim po sina Mara koji. Mladići govore dubrovačkim jezikom a Stanac štokavski. jezik) ili Novela od Stanca (mjesto i vrijeme radnje. predmet šale im je Stanac. Da im ne bi bilo dosadno. mudri i sretni ljudi ( ravnopravni). Hvar. način života. Bezobrazni su i grubi. Seljaci – Mudri. On kazuje o utopijskoj zemlji.. Novela od Stanca Hanibal Lucić – Robinja 7. radljivi.odabire put prema uspjehu na račun nesposobnih. varaju očeve iskradajući se u noćni život. Likovi: Dundo Maroje i Bokčila. Vrsta: to je i pokladna igra ali može biti farsa – prikaz grube šale. St. Demokratičnost – plemić se druži sa seljacima (ljudima niže klase). On je dosjetljiv i lukav.. bistri. književnost na kajkavskom narječju. marljivi. Maro i Popiva. pošteni. Vrijeme: 16. Govori se o sukobu generacija starih i mladih. Ugo i Pomet. Dubrovnik. središnji problem komedije. Realistički opisi (opis predmeta za ribarenje). u kojoj žive plemeniti. Dubrovnik. u jezik umeće poslovice. komediografsko stvaralaštvo Marina Držića. smeten nesiguran. Novela od Stanca: radnja se odvija u Dubrovniku.. Gospodar je ravnima i nižima od sebe. Žive teškim životom. jači. zabavljaju se pričajući poslovice. pjevaju narodne pjesme. važniji) dominira i nadređenima. tema. dominantni likovi. Kaže da se vremenu treba akomodovati (prilagođavati). prepletanje sjevera i juga. Držićeva kritika) Dundo Maroje : 5 činova. barokni spomenici u Varaždinu) . Teme religiozne. umjesto da trguje. Izgubiti novac najveća je nesreća. Pomet je najmarkantniji. 5. pučke izraze i dosjetke. Lica: Vlaho. postavljajući si zagonetke. književne vrste. Šturi opisi pejzaža. Šibenik. dukati su mu važniji od sina. trgovac. grem. vjerodostojni i realni.Petar Hektorović – Ribanje i ribarsko prigovaranje Petar Hektorović – Ribanje i ribarsko prigovaranje Prikazano je trodnevno putovanje pjesnika u društvu dvojice seljka od Hvara do Šolte i Bača. dobri. Te ljude naziva Nizbilj. Miho i Dživo – patricijski sinovi. 6. tematika. One koji su zli i nemaju te osobine naziva Nahvaj. Na kraju shvaća da je izigran i i prevaren. snalažjivi. St. Djelo ima pustolovni karakter. Stanac – seljak iz Hercegovine. Tema: Dubrovački život 16. povijesne i stilske odrednice. St. Jezik: čakavština 16. Lirika: Šiško Menčetić – Prvi pogled Džore Držić – grem si. Želi uživati u svemu što život pruža – hedonizam. 2 prologa. Jezik i stil: likovi su pokazani kroz postupke i govor. Dundo Maroje je dubrovački trgovac kojem je glavna osobina škrtos (plantovski tip). Renesansna središta: Split. troši novac na Lauru. hrvatski humanizam i renesansa (vremenski okvir. Hanibal Lucić – Jur ni jedna na svit vila Mavro Vetranović – Moja plavica Epika: Marko Marulić – Judita Brne Karnarutić – Vazetje Sigeta grada Petar Zoranić – Planine Petar Hektorović – Ribanje i ribarsko prigovaranje Drama: Marin Držić – Dundo Maroje. Zadar. arkadjskoj. pitalice. Intelektualno je superioran (nadmoćan. Laura i Petrivjeka.. Dundo Maroje ( prolog. Mladići ga ismijavaju i podkradaju. Podlogu renesansnoj književnosti stvorila je djelatnost humanista.

Ivan Belostenec – autor je latinsko hrvatskog riječnika Gazofilacijum Fran Krsto – Frankopan – ljubavni kanconjer na kajkavskom Gartlic za čas kratiti. Od Radmia saznajemo o mjestu. prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti (vremenske. Osnivaju se isusovački samostani i škole. Miljenko predstavlja dubrovačko plemstvo. radnja. Osman na kraju smaknut.“ DUBRAVKA – dramsko djelo – pastirska igra u 3 čina. Smjenjuju se 12. te kajkavsko – latinskog rječnika – Dikcionar. Dobro pobjeđuje zlo Poslovični stihovi: „Kolo sreće uokoli vrteći se ne prestaje.. ali su vidljivi i elementi petrarkističke lirike. U kojoj je dotad neporaženu tursku vojsku pobjedio poljski kraljević Vladislav. Dubravka je Dubrovačka vlast. književno stvaralaštvo Ivana Gundulića: Dubravka ili Osman (vrsta. Sinteza renesansnog (opis djevojaka). Adama grijeh i Zrcalo marijansko. ko bi gori. a traje sve do druge polovice 18. Nedostaju – nadopunjuje ih Ivan Mažuranić) Ep je inspiriran povjesnim događajem bitke kod Hoćima 1621. pravda – nepravda. Osman za poraz kod Hoćima krivi svoju plačenićku vojsku – janjičare. neposlušnost mladih i pretjerano trčanje za užicima. radnje gotovo da nema. zatim rasipnost. Tituš Brezovački: Mtijaš grabancijaš dijak. glavni lik. prvi čin ima 10 skazanja – prvo je uvodno. Jezik i stil: simbolika likova – Sunčanica – slaboća. sastavljen od 20 pjevanja (14. Djelo temeljeno na kontrastu: ropstvo/sloboda. Dalmatinsko – Dubrovački krug – glavni predstavnik Ivan Gundulić – Dubravka. koji likovi sudjeluju u radnji i koji je središnji događaj. Osman. sramota – čast. stilski postupci. predstavnici i dijela. Za širenje baroka zaslužni su isusovci. St. Zapad/Istok. Obilježja hrvatske prosvjetiteljske književnosti: 1. Osim povijesnog okvira. Obilje kontrasata. Pjesnik osuđuje pojavu korupcije i neprilične brakove. ružnoća – ljepota. a ko bi doli. sad je doli.erci i 8-merci. usporedbi. Dubrava je arkadijska zemlja. Kritizira nerad i ljenost zbog kojih Dubrava siromaši. I 15. tema. tema. simbolika) OSMAN – Povijesni ep. Kazlar aga – sila i tiranija. Alegorijsko djelo: dubrava je Dubrovnik. u djelu se događa niz zasebnih epizoda koji govore o Sunčanici koju Kazlar – aga želi pribaviti svome gospodaru.Brok u hrvatskoj književnosti počinje s prvim desetlječem 17. On iznosi ideje: a) slobodna država osniva se na zdravom braku utemeljenom na ljubavi b) propada država u kojoj srebro i zlato više vrijede od poštenja. Njegov monolog je pun kontrasta. pretjeranu kićenost i luksuz žena. Grdan predstavlja bokate građane koji ugrožavaju slobodu. svaki čin ima 9 skazanja. od epike je najzastupljeniji barokni ep i epsko pjesništvo. Petar Katančić c) sjeverozapadna Hrvatska – Tituš Brezovački . gore ustaje. Ivan Bunić – Vučić – Plandovanje U razdoblju baroka najznačajniji autori i kajkavska ostvarenje su: Juraj Habdelić – autor je moralno – nabožnih djela na kajkavskom Prvi oca našega. Sve više se piše na narodnom jeziku. Suze sina razmetnoga. Grubovec i Andrija Kačić Miošić b) slavonski književnici – Antun Matija Reljković.. Za starca Ljubdraga su država i sloboda najvće vrijednostgi koje mogu ugroziti sami građani.od književnih žanrova dominantna je lirika. Glavni lik je Osman. metafora. Oni se boje i pobune se protiv njega. Ljubdrag – narod. St. Kontrasti: ropstvo – sloboda. prosvjetiteljske ideje. baroknog ( Kazlar – agin govor) i narodne pjesme ( Ljubdragova tužaljka). povijesne i stilske odrednice. 8. 9. jezik djela) Ideje prosvjetiteljstva dolaze preko austrougarskih vladara Marije Terezije i Josipa II (provode reforme). turski vojskovođa i sultan koji je u Carigradu silom došao na vlast. Regionizam – predstastavnici pojedinih područja : a) dalmatinsko područje – F.. kršćanstvo/islam. Cijelo dijelo je zapravo himna slobodi.

Bio je pjesnik.ljubavna i misaono – refleksivna poezija. 1873 postaje prvi hrvatski ban pučanin. 10. likovi. veselo raspoloženje Putnik Tema: ljubav prema domovini. sonet Motiv nezadovoljstva. djelo. spada u drugi naraštaj pjesnika romantizma u hrvatskoj književnosti. jezik. vraća se i plače od radosti. misaono – refleksivna Motivi: lutalica – luta po svijetu. siromaštvo Pjesma je u alegoriji. prolaznosti Tema: nezadovoljstvo ljudi. Poezija Petra Preradovića (život. Utilitarizam – shvaćanje literature da ona služi praktičnom životu. Svoje nadnaravne sposobnosti Matijaš koristi da bi izvrgnuo ruglu i kaznio pojedince zbog njihovih mana: gluposti. Smokalo – pastir. Prva hrvatska pjesma Primorac Danici. osjeća se čežnja za domovinom. SMRT SMAIL – AGE ČENGIĆA Umjetnički najzrelije djelo razdoblja ilirskog preporoda Objavljen je 1846. Kritika – odnos između pjesnika i svijeta. Zora puca Domoljubna pjesma. U Zagrebu. Mrtva ljubav Ljubavna pjesma On ju doživljava kao idealnu ženu i želi je staviti u raj. Lica: Matijaš Grabancijaš. ima puno turcizama i arhaizama . vilenjačku te ima nadnaravne sposobnosti. usamljen je. a umire 1890. St. stroga forma. budnica Simbolizira da će doći novi dan i bolji život za cijeli hrvatski narod. Ljudske mane i društveni poroci trebaju biti kažnjeni. u nebo da sjaji među zvijezdama. 1844. vrhovni odvjetnik. Pjesmu je posvetio svojoj vlastitoj ženi Pavici. nepovjerenje ljudi. pohlepe. Ljudsko srce Misaono – refleksivna pjesma. kompozicija. U okolici Zagreba. uvijek teže za nečim višim Govori o potrebama ljudskog srca Preziremo ono što imamo Jastreb: simbolizira pohlepu Život je kratak i zato trebamo uživati i biti zadovoljni s onim što imamo Utjecaj narodnog pjesništva 11. 3 tematska kruga poezije: domoljubna poezija. pohlepni su Ton – elegičan Pisana je u strogoj formi Ozbiljan stav pjesnika prema pjesmi. kancelar. Veselković – čuvar općinske sigurnosti Grabancijaš je đak koji je uz obaveznih dvanaes škola završio i trinaestu. pjesma po izboru) Prva njegova pjesma sa simboličnim naslovom Zora puca objavljena je u časopisu Zora Dalmatinska koji je izlazio u Zadru. praznovjerja. 1846 Smrt Smail – age Čengića nejgovo njaveće djelo. ali se načini njihova razotkrivanja i kažnjavnja razlikuju od Matijaševa načina u komediji. Ivan Mažuranić: Smrt Smail – age Čengića (tema. jezikoslovac i hrvatski ban. Preveo je Osmana na hrvatski jezik. da odgaja i podučava. A nastao je na temelju istinitog događaja iz 1840. Djelo je pisano kajkavštinom. (godina smrti Smail – age) To je priča koju je čuo od jednog Crnogorca Stil je aforističan. Takva književnos gubi na umjetničkoj vrijednosti. Godine je nadopunio 14. Vuksan – krznar.2. Bio je najmlađi Ilirac. i 15. Tema: ismijavanje primitivnosti i naivnosti građana. izgubljen je. predstavnik hrvatskog sabora. jezik hrvatski (štokavski). Jugović – propali plemić. TITUŠ BREZOVAČKI – MATIJAŠ GRABANCIJAŠ DIJAK Radnja se događa u 18. čežnja za domovinom Socijalni problemi. Bio je službenik u Karlovcu. zaostalosti. osnovna poruka) Ivan Mažuranić rođen je 1814. U Novom Vinodolskom. nema prenoćište. Pjevanje Gundulićeva Osmana.

boji se i Crnogoraca i Turaka Novica je vođen individualnom željom da se osveti Četa: Započinje veličanjem čete. je zabranjeno ilirsko ime i to je nagovještaj kraja. 1830. Pišu se putopisi. U ovom razdoblju pišu se gotovo sve književne vrste. a danju se skriva. Ivan Derkos. Četa. Stanko Vraz. 1815. 1843. blagoslivlja ih Svečenik poziva četu na ispovjed Dolazi Novica i pokrštava se Harač: Harač – porez Mjesto radnje: Gacko polje Smail – aga kupi harač Raja je siromašna.tema. borba dobra i zla Ep započinje invokacijom „sluge zove Smail – aga“ Noćnik: Noćni putnik Novica Započinje opison noćnog pejzaža Novica odlazi iz tabora Smail – age u želji da se priključi Crnogorcima kako bi se zajedno s njima osvetio Ago Noću putuje. Tema: Sukob Turaka i Crnogoraca. a javlja se i književna kritika. Poznati ilirci su Ljudevit Gaj. Gaj vraća novinama stare nazive. 1840. Antun Mihanović izdaje brošuru „Reč domovini o hasnovitosti pisanja vu domovinskom jeziku“ u kojem govori o potrebi uvođenja hrvatskog jezika umjesto latinskog. Ivan Dekos piše „Genij domovine“ – traži da književni jezik bude utemeljen na štokavskom narječju. 1842. Dragutin Rakovec. Slavonsku i Dalmatinsku“. Vjekoslav Babukić postavio je temelje znanosti o jeziku. nositelji pokreta. dolazi do razmimoilaženja među ilirskim pravcima.Kompozicija: Agovanje. plodovi narodnog preporoda) Hrvatski narodni preporod – predhodi mu pripremno razdoblje gdje zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovec traži od svećenstva da počne prikupljati i popisivati narodno blago. Smail – aga želi pobjeći ali ne uspijeva. a pogotovo ne novac ili zlato Mučenje raje Dolazi četa. Romantizam u hrvatskoj književnosti – hrvatski narodni preporod ( vremenske i stilske odrednice. Ljudevit Gaj piše „Kratku osnovu hrvatsko – slovenskog pravopisanja“ na kajakvskom narječju – to označava početak preporoda. ističe pravo na borbu za slobodu.g. sukob vjera. nemaju kruha. Harač i Kob Agovanje: Aga – gospodar. novele. 1835. 1840.g. ali prevladava lirika. Matija Smodek otvara katedru za hrvatski jezik. Osniva se matica ilirska. isticanje njihove hrabrosti i junaštva Mjesto radnje na Cetinju Crne Gore Četa se sastoji od 100 hrabrih junaka Osnovni motivi slobode i vjere Dolazi svečenik koji ističe važnost te zemlje ( monolog) Domoljubni moment. Ljudevit Vukotinović. pjesme i pripovjetke. niži turski plemić Mjesto i vrijeme radnje: Stolac.Prozno stvaralaštvo Augusta Šenoe (životopis i književno djelo. Smail – aga je ubijen Kob: Kob – sudbina Lutka u liku Smail – age u svečanoj odjeći Klanja se prema zapadu – pobjeda kršćanstva nad islamom 12. godinu dana kasnije mjenja naziv novinama „Ilirske narodne novine“ i „Danica ilirska“.osnovne značajke) . Janko Drašković. 13. želi napustiti svoju vojsku. povijesne značajke.Zlatarevo zlato ili Prijan Lovro. Gaj izdaje „Novine Horvatske“ i „Danicu Horvatsku.likovi. Noćnik. Vraz izdaje „Kolo“ i time se potpuno odjeljuje od Gaja.

Nakon nekog vremena dolazi i Laura s kojom Ivica živi nevjenčano. Rasplet. umiljata. odnosno sudbina ostalih likova rješavaju se u posljednjih pet poglavlja. tupog i crvenog nosa. svatko bi rekao da je vještica. plemenita. radi protiv Pavla i Dore u suradnji sa Klarom -Šenoa stvara 2 skupine likova: idealizirani nose sve najljepše ljudske osobine. kao i majke su je priželjkivali. osvetoljubiv. dražesna. glava debela poput kupusa. kćeri zlatara Krupića i sina Stjepka Gregorijanca. Protiv njih splektare Grga Čokolin koji želi Doru za sebe i Klara Gruberova. mnogi građanski i plemički sinovi. lijep. Pripovijedanje započinje prikazom Ivičina djetinjstva i školovanja na selu. poznata po svojim paprenjacima. osobitost Kovačićeva pisanja) -realizam (1880.približio je književnost običnom puku -uvodi realističke elemente u hrvatsku književnost -romani: Seljačka buna. Smrt Petra Svačića. Čuvaj se senjske ruke. crne kose. suhonjav. plemenit. Ona donosi mnogo novca koji je uzela Meceni nakon što ga je ubila. suha kao svijeća. poglavlja u kojem Dora umire od podmetnutoga otrova. Grga Čokolin otruje Doru. Kletva(nedovršena) -pripovijetke: Prijan Lovro. lažljivac.poznat majstor svog zanata (zlatar).krupićeva kći koja je zarana ostala bez majke pa se za nju brinula Magda. Potom ljubavna fabula kreće nizbrdo sve do 21. One se isprepliću do polovice romana tj. ali je postala žrtva osvetoljubivog Grge Čokolina i Klare Petar Krupić. munjevita oka. naborana lica poput seljačke košulje. ima 26 poglavlja -prvo poglavlje daje opći uvid i naznake zapleta. pobožna. U drugom dijelu Ivica se vraća na selo.starica. -likovi: Dora. Kugina kuća. pored svih uspjeha nikad se nije uzojolio. a Pavle pogine kao junak u borbi protiv Turaka -stilska obilježja: romantičarska u oblikovanju ljubavne priče.-1881. hrabar. odvažan. idealiziran Magda. a treće ljubavnu. a jedan od registratora počinje pripovijedati njegov život. vlasnica samoborskog dvorca koja je zaljubljena u Pavla. gustim obrvama. -to je povijesni roman čija se radnja događa u Zagrebu u 16. pisanje iz perspektive objektivnog pripovjedača-elementi realizma -tema: prikaz života Zagrepčanina u 16. bistra. portreti likova.-90-ih.). po duši je bila dobra. -povjesnice (epsko-lirsko-dramske-posebna vrsta epske pjesme: tematika iz hrvatske prošlosti) Propast Venecije. kompozicija romana. drugo započinje povijesnu fabulu. tehnika pripovijedanja. lijepa. itd.šenoino odstupanje. želi se osvetiti Dori jer ga je odbio njezon otac kod prošnje (Doru je otrovao).-najznačajniji pisac proturealizma ili predrealizma (1860. dok negativni likovi postaju utjelovljenje zla 14. Diogenes. kao što je fizički savršen tako mu je i karakter savršen. Prosjak Luka. 13. žuta kao vosak. Kovačićev doživljaj sela i grada. takva mu je bila i duša. Ubojstvo je prekriveno zbog požara u kojem je izgorio Mecenin .Ante Kovačić: U registraturi (književno razdoblje. oris nosi realističke elemente Grga Čokolin.. nije imala samo lijepo lice nego i lijepu dušu. Branka. pametna.st. pravedan i pošten zbog čega so ga zavoljeli građani i izabrali su ga za vođu Pavao Gregorijanec. Nakon toga opisuje se njegov odlazak u grad na školovanje. tankog brčića. Karanfil s pjesnikova groba. Zagorja-seoska sredina -roman je komponiran u 3 dijela -prvi započinje opisom registrature u kojoj radi već ostarjeli Ivica Kičmanović. ne odgovara unutarnjem opisu. oblikovanje likova. poglavlja u kojem se prikazuju igre oko novog hrvatskog bana i pokušaj spašavanja hrvatske državnosti.mlad. vjerna je bila Pavlu. prevrtljiv. pobožna. Pavla.st. dobra. -radnja je oblikovana kroz dvije fabule: povijesnu koju čini sukob feudalca Stjepka Gregorijanca s građanima Zagreba i ljubavnu koju čini nesretna ljubav Dore Krupićeve.gradski brica kojem se prohtjelo Dore.Naša književnost-programski članak -stvara čitalačku publiku. malih crnih bodljivih očiju. -feljtoni: Zagrebulje -komedija: Ljubica ZLATAREVO ZLATO -prvi roman novije hrvatske književnosti (1871. Kameni svatovi. sramežljiva. itd.)-to razdoblja se naziva Šenoinim dobomnastoje se prikazati društveni odnosi čime se utire put realizmu -uređuje časopis Vijenac od 1874.g) -predstavnik hrv.

st. Vjenceslav Novak: Posljednji Stipančići (tema djela. tematika. Osobine: grub. Portret: malen. problematika odabrane pripovijetke. -glavni lik Cintek. Ksaver Šandor Đjalski: Pod starim krovovima (kompozicija djela. ideja. ne može se pomiriti s time da na očevinu mora plaćati porez. ali i mjesto koje omogućuje lagodniji i lakši život. prevrtljiv. ona je puna suprotnosti: strast i bezosjećajna. prodor kapitalizma na selo(gazda Medonić). nemorala i površnosti STIL -realistički elementi. selo za njega predstavlja idilu djetinjstva. Laura moli Ivicu da se pomire i započnu novi život. gruba i milostiva. dugoljastih mršavih nogu. Realizma -potomak stare zagrebačke plemićke obitelji -opisuje propadanje plemstva s tugom i nostalgijom -glavno djelo mu je zbirka pripovijedaka: Pod starim krovovima. U trećem dijelu Laura postaje hajdučica. nagla i proračunata -kompozicija roman je razbijena.propast zagorskih plemića u novonastalim društvenim i ekonomskim prilikama i Hrvatskoj u drugoj polovici 19. Vodi bezuspješnu parnicu.ne prihvaća novo vrijeme. a jedna od najpoznatijih pripovijedaka je Ugjedni i blagorodni Cintek. Laura-grad Laura -demonski lik. površnost. mjesto iskrivljenih ljudskih vrijednosti. Želi zadržati staro. Iznose se prilike na selu i Ivičin ponovni povratak u grad radi završetka školovanja. CINTEK -tema. Komičan: živi u prošlom vremenu. Ivica započinje vezu sa susjedovom kćerkom Ančicom. Pavao Šegota. grad: sredina je pokvarena i zla. 16. Na kraju odstupa od svojih načela (kada mu se rodi sin) da bi obitelji osigurao egzistenciju UNIVERZALNI LIK-predstavlja ljude koji se ne mogu prilagoditi novom vremenu. sotonsko biće. nježna i okrutna.propali plemić.događaji vezani uz Lauru. tvrdoglav. obučen u razgoljenu pocrnjelu košulju i hlače od grubog seljačkog sukna u narodnom kraju. a ona mu se osvećuje… Roman završava tako što Ivica Kičmanović zapali registraturu te u njoj sam izgori. ljubavni zapleti -naturalistički elementi. Tragičan: ne prihvaća državnu službu. nježnost i ljubav prema majčinoj moralnoj čistoći i požrtvovnosti. vrijednost Đalakog kao književnika) -književnik hrv. a napola je plemić. odnos selo-grad. škrt. Kičmanovića. začetak kriminala u gradu(Fekonja) -romantički elementi. zlobu. a u grad vodi guske i purane kako bi mogao platiti advokate. Zapreke . surov. sitničav. pripovjedački postupci) -pisac hrvatskog realizma -napisao je sedam romana i oko stotinu pripovijedaka -djela: Podgorske pripovijetke. puna bezdušnosti. no on je odbija. Napola je seljak. -tema: djetinjstvo. Ivičina razapetost između sela i grada izražena je njegovom ljubavnom razapetošću između dvije žene: selo-Ančica. a na nogama ima čizme s mamuzama. pun gorčine i nezadovoljstva.na oblikovanje Laurina karaktera utječe njezino podrijetlo: naslijeđe i okolina Ivica Kičmanović -razapet između sela i grada. rečenice isprekidane što odgovara duševnim stanjima lika 15. barbar(divljak). očima bez određene boje. nego život na selu. Tragikomičan lik. čudak. zdepast. sklonost svađama i ljudskoj bezobzirnosti. O prostom konopcu visi mu sablja. fatalna žena.dom. Gotovo karikirani opis. a grad postaje mjesto nemorala i grijeha.djetinjstvo i školovanje I. likovi.školovanje darovitog seoskog dječaka Ivice Kičmanovića i njegov život kasnije -problem odnosa selo grad-selo: pisac zauzima kritičan stav. Politički nestabilan.priklanja se onoj strani koja bi mu vratila privilegije. koja se također zapošljava u gradu. prikazujući primitivizam. žali za onim što je prošlo. stil.

Najvjernije su prikazani otac i kći.prevrtljivost. tiranin Ante Stipančić i nesretna kći Lucija -tema. socijalna.POSLJEDNJI STIPANČIĆI -roman -roman je realistička slika propasti ugledne patricijske obitelji sredinom 19. rastrošni i nemoralni sin Juraj nesretna kći Lucija. religiozna -zbirke: Bugarkinje. sebičnost. povukavši za sobom u ponor sve što je živeći dotakao: obitelj. političke spletke i borbu za vlast. književno djelo.u romanu pratimo prodor ilirskih ideja u Senj te nastojanje Ante Stipančića da stekne neka političke položaje kako bi njegov sin Juraj nakon završetka školovanja lakše napredovao Razlozi propasti Stipančićevih: -društveni. Članovi te obitelji su autoritarni otac Ante. školovanje LIKOVI Ante Stipančić -oličenje čovjeka koji stradava zbog čvrstog vjerovanja u izuzetnost vlastite ličnosti -život završava teškim razočaranjem.Stipančića. Izabrane pjesme. ekonomski.odgoj. pjesma po izboru) -1865. Pjesme MOJSIJE -pjesma započinje Mojsijevim obraćanjem Jahvi s molbom da izvede njegov narod iz ropstva u obećanu zemlju Hanan -Mojsije biblijski lik -tema. bez osjećaja za obitelj i za narod -kulturni. ona ne traži ništa osim prava svakog ljudskog bića na život Juraj Stipančić -najtragičnija je ličnost ljudske zablude. njihove društvene.žrtva i stradalnik. radi kao učitelj u Bosni -jedini pjesnik među piscima hrvatskog realizma -tematika stvaralaštva: domoljubna. patrijahalna i požrtvovna majka Valpuga te njihova djeca. umro u Sarajevu -zbog sukoba sa vlašću protjeran iz Hrvatske. imanje i ugled vlastitog imena Valparuga Stipančić -bespomoćnost žene u strogoj hijerarhiji patrijahalnog društva učinila ju je bespogovornim izvršiteljem volje svoga tiranskog muža i gospodara Lucija Stipančić -žudila je za običnom ljudskom srećom. odnarođenost (primjer Jurja) -ekonomski. ali ni da bešćutno uništi majku i sestru do kraja. neracionalno trošenje -etički.propast jedne patricijske obitelji. društveni. moralni i psihološki razlozi propasti Stipančoća -vrsta romana: obiteljski. nego samo troše ono što su naslijedili. refleksivna. žrtva bolesne podijeljenosti svijeta A. socijalni. No osnovnu ideju (propast obitelji) pisac prati pravom realističkom objektivnom metodom. 17.g -rodio se u Senju. Uz opsežnu i uvjerljivu sliku života obitelji Stipančić. Novak daje i prikaz buđenja nacionalnog zanosa u Senju. povijesni -društveni položaj obitelji Stipančić: -patricijska obitelj(patricij-pripadnik gradska aristokracije) . nije ga spriječila da spozna tragičnost vlastitog postojanja. humane i psihološke kvalitete. emocionalna oštećenost koju je stekao živeći u izoliranosti izazvanoj očevom bolesnom idejom o njegovoj predodređenosti za velika djela. psihološki. pokvarenost. Trzaji.tragična sudbina genija i proročnog vođe naroda .gleda se samo na osobnu korist (Ante Stipančić želi se domoći nekih društvenih i političkih funkcija kako bi sinu pomogao.ne rade.-1908. do detalja slikajući njihove sudbine.st. Poezija Silvija Strahimira Kranjčevića(životopis.

(spaljivanje mađarske zastave) do 1914.-motiv-nenaglašena ljudska težnja za humanijim i svjetlijim oblicima života. Zbog spaljivanja mađarske zastave mnogi intelektualci su izbaćeni sa sveučilišta i studij nastavljaju u Pragu ili Beču gdje se susreću s modernim literarnim tendencijama.svečani ton). Gjalski.g.Josip Kozarac (Tena. Neshvaćanje važnosti povijesnog trenutka. uporan. vremenske i stilske odrednice.Ante Kovačić (U registraturi. pisci.biblijski izrazi i struktura stiha (na početku veznik i. hrabar. čovjekova sičošnost naspram veličini svemira. odnosno do 1895. pobožan) i kolektiva (materijalist. predstavnici. neprobuđena ljudska svijest o potrebi za izbavljanjem iz ropstva. uljuljan u lagodni život i zadovoljan neslobodom) -suprostavljanje triju svjetonazora-Jahvin.Gjalski (Pod starim krovovima) -slavonska sredina. odabir građe iz suvremenog života -promatranje neposredne stvarnosti -uvjerljiva psihološka karakterizacija likova (socijalno-psihološki motivirani postupci nositelji su uzročnoposljedično utemeljene fabule) -književni oblici: proza (roman i pripovijetka) Predstavnici i djela: -lirika: Silvije Strahimir Kranjčević -epika: Ante Kovačić. Mrtvi kapital) -primorska i istarska sredina. kada na književnu scenu stupa novi naraštaj hrvatskih pisaca značajke: -napuštanje romantičnog sentimentalizma u izboru tema. točnije od Šenoine smrti 1881. od početka moderne 1892. Mojsijev. Vjenceslav Novak. modernističke grupe..Kozarac. Josip Kozarac. naroda Jahve-u njegovim očima su svi jednaki. za početak se također navodi godina 1880. (objavljivanje Matoševe pripovijetke Moć savjesti-prve modernističke pripovijetke hrvatske književnosti). povezanost kao zakon života. Modernizam u hrvatskoj književnosti (pojam.Š. fabula i likova -usmjerenost na socijalnu tematiku.misaona ili refleksivna pjesma 18.st. (studentski nemiri u Zagrebu povodom dolaska cara Franje Josipa. Realizam u hrvatskoj književnosti (društveno-politički okvir. (Matoševa smrt). sloboda jednakost. ljudska zaokupljenost malim sitnim svakodnevnim stvarima. opće značajke.Novak.Gjalski. tematika) -obuhvaća posljednja dva desetljeća 19.arhaizmi -vrsta.dijaloška(Jahova-Mojsija-narod) -jezik i stil. djela) -to je razdoblje u povijesti hrvatske književnosti koje slijedi poslije realizma -razdoblje od 1892. časopisi. pomaže Mojsiju ali ga upozorava „Mrijeti ti ćeš kada počneš sam“ -kompozicija. . Eugen Kumičić -regionalna usmjerenost pisaca hrvatskog realizma: -zagorska sredina. Kumičić -povijesna tematika.Vjenceslav Novak (Posljednji Stipančići) Eugen Kumičić (Začuđeni svatovi) tematika hrvatskog realizma -propadanje plemstva. Ksaver Šandor Gjalski. K. ili 1895. Novak -psihološke i opće ljudske teme. Fiškal). protjerivanje studenata sa zagrebačkog sveučilišta). Kumičić -odnos sela i grada. paljenje austrougarske zastave.Kozarac. Mojsijev psihološki slom i smrt prije ulaska u Hanan -Kranjčević preko ovoga lika razmišlja o odnosu pojedinca(idealist. vrijeme. Kranjčević 19. Kovačić.

Branimir Livadić.Mladen Bogović. novelist. Duga.ljubavni.Notturno.pjesma po izboru. -Matoševom smrću završava razdoblje hrvatske moderne -bio je pjesnik.. Srodnost itd.simbolička novela -mjesto radnje-Pariz.Franjo Kiš( Hrvatsko zagorje). poezija.. Jesenje veče. pejsažni -uzor mu je Baudelaire JESENJE VEČE -sonet -u njemu Matoš iznosi sliku atmosferu u prirodi-jesenje sivilo. -cjelokupnim svojim djelom vezan i za tradiciju i za smjela traženja u književnoj tematici i stilskom izražavanju. što pronalazi u vezi sa glazbenicom Funny koja postaje za njega fatalna. a ponajprije u shvaćanju umjetnosti kao specifičnog.pisci koji su u domovini i slijede našu književnu tradiciju. a literatura je zaštićena realizmom pa su se mladi lakše afirmirali u književnoj javnosti.st. Beč. domoljubni.Misao na vječnost 20. Milutin Cihlar Nehajev.odabir proznog djela po izboru) -rođen u Tovarniku 1873. Viktor Car Emin (Istra).Cammao. vrbe i vrane -u trećoj strofi povezuje taj sumorni jesenji krajolik s ljudskim nemirima. Janko Leskovar. blatnjava jesenja rijeka. Antun Gustav Matoš ( životopis. prozno stvaralaštvo. Ujak umire pa se Kamenski sam probija kroz život. književno djelo.predstavlja je Milan Šarić. zla kob (sudbina) -Funny-mlada žena. Josip Kosor. Amerikanac -Alfredov ujak-biskup JEZIK I STIL .Bečka grupa.-stvorene su dvije skupine: . Srđan Tucić.Praška grupa. bio je iz siromašne seoske obitelji. Vladimir Vidović.Utjeha kose. sunce na zalasku. Realisti su već dobili vrhunska dijela.Kozarec Novak i drugi -novi realisti. putopisac -najistaknutiji pjesnik hrvatske moderne -poezijom se javlja 1906. Ivan Kozarac (Slavonija). Alferdova ljubavnica -Forest-njezin muž. „Hrvatski salon“. nije bio naročiti učenik ali pokazuje izuzetan talent za glazbu pa ga njegov ujak biskup školuje u inozemstvu.tradiciju povezuje e modernim elementima . Samotna ljubav. Živi u neimaštini. Utjeha kose. tmurni oblaci. Ženeva -tema-teško probijanje Hrvatskog umjetnika kroz život u stranoj sredini -likovi: -Alfred Kamenski. da je cijeli taj pejzaž uznemirio pjesnika i dao mu priliku da konkretizira doživljaj svojih nemira -u četvrtoj strofi se javlja motiv jablana koji se gordo suprostavlja bezdanu svemira te u prostoru smrti i umiranja uvjerava da je život moguć -Jablanom možemo smatrati i izdvojenog pojedinca. pjesnika koji u sveopćem ništavilu govori o životu -prozno stvaralaštvo -piše novele iz domaće (zagorsko-zagrebačke) sredine CAMMAO. Svoje ideje propagira preko časopisa „Život“. Dinko ŠimunovićMuljika. Antun Gustav Matošlirika. na kajkavskom DJELA -pjesme. Dodjeljuju 3 generacije pisaca: -stari realisti. teži za nečim tajanstvenim i nedokučivim. Život mu se gadi. Vladimir Nazor. kritičar. intimni. Upravo taj nemir pokazuje da je čovjek tu.odbacuje tradiciju i traži novu literaturu.glazbenik. magla koja skriva kućice i toranj. Ivo Vojnović.. autonomnog izraza ljudskog duha -motivi u poeziji. napisao oko 80. umire 1914. Proputovao je gotovo sve europske gradove.tak pjesama -započeo dijalektalnu poeziju u 20.predvodi je Milivoj Dežman Ivanov.naturalistička drama -modernisti (artisti). proza. Maćuhice.

Paralelizam duhovnog života i krajolika.Poezija Antuna Branka Šimića (djelo. Tuđinac. govori o Srninoj tragičnoj sudbini. „Književnik“. Priroda živi svojim životom u njoj je prisutan pokret.Poezija Vladimira Vidrića (književno razdoblje. Preobraženja -dio je književni kritičar i urednik časopisa „Vijavica“. Srna čezne za nedostižnim – motiv ljudske želje koja se ne može ostvariti. pripovijetka po vlastitom izboru) -pripada razdoblju hrvatske moderne -pripovjedač i romanopisac -smrt i ljubav osnovni su polovi oko kojih se kreće radijus Šimunovićeva pripovijedanja DJELA: Đerdan. 22. bijela. pjesma po izboru) Vladimir Vidrić jedan je od najznačajnijih pjesnika hrvatske moderne. osamljenost. Seradovi nemaju istinski dodir sa svijetom. žuta. On se obraća prirodi. stvaralačka osobnost pjesnika. pjesma po izboru) -glavni je predstavnik i najznačajniji pjesnik ekspresionističke faze hrvatske književnosti -objavio je jednu zbirku pjesama 1920. a vlastitu krv kao – jelo -osjećaji koji obuzimaju siromašne: stid. Unutar lika očit je sukob između želje i stvarnosti. ograničavaju se ljudske slobode. žuti. U pjesmi postoje metafore. crvenaimpresionistička paleta boja. U njemu je prisutan čovjek (pjesnik) ushićen i zanesen ljepotom noći.Prozno stvaralaštvo Dinka Šimunovića ( razdoblje. toliko je određen glađu da i svoje tijelo doživljava kao tuđe. Potpriča o sudbini kljaste Save je paralelna situacija – nesreća ženskih bića (fatalistički doživljaj svijeta). zlatna. Porodica Vinčić. Duga DUGA ili MULJIKA -pripovijetka utemeljena na mitskoj predaji o simbolici duge. 23. mjesec – iskrice. Snažne su vizualne i akustičke slike. zbirka pjesama. djela. bijeli. Mrkodol. a stih je muzikalan. PEJZAŽ 2 -doživljaj noćnog pejzaža nakon kiše. To je odlika moderne proze -simbolika: papiga Cammo-simbol zle sudbine-odala je ljubavnike 21. vizualni doživljaj – mnoštvo boja: plava. osjećaj krivlje -Šimić u pjesmi ne analizira i ne istražuje društvene korijene siromaštva. To je mističan i tajanstven pejzaž. gađenje nad samim sobom. Uz vizualni prisutan i zvukovni doživljaj ( asonance i aliteracije).-tajanstvena i mistična atmosfera. Bogato je zahvaćen život jedinke. Raskoš i ljepota prirode. To je pejzažna pjesma vedrog raspoloženja – odraz pjesnikova vedrog raspoloženja. nego osjećaje siromašnih i osjećaj krivnje zbog obilježenosti u društvu ( ali i nemići da se bilo što promijeni) SMRT I JA -smrt je za pjesnika nešto posve uobičajeno i normalno: ona s čovjekom raste od rođenja -smrt nastupa u trenutku kad ona nadraste tijelo onoga u kojem se nalazi i počinje samostalno kraljevati . Pisac prikazuje malograđanske uske okvire u kojima Srna ne vidi drugu perspektivu nego biti dječak. cvjetovi vise plavi. Pjesme: PEJZAŽ 1 -ugođaj ljetnog podneva. udaljeni su od prirode i svog djeteta i tragično završavaju. Pjesma se temelji na kontrastu svjetla i tame: noć – dan. strah. pisac ulazi u Alferdovu podsvjest (njegova priviđenja-susret s pokojnom majkom). „Juriš“ -djela: Preobraženja. Alkar. Nad ljudskom prirodom vrši se nasilje. Izabrane pjesme RUČAK SIROMAHA -siromaštvo utječe na međuljudske odnose i način na koji pojedinac doživljava i sebe i druge -groteskno je to da čovjek doživljava drugog kroz prizmu hrane.

Nakon što je majci ukrao novac kako bi ga potrošio u javnoj kući. njegova je posljedica. agramerske smicalice. struktura djela.g. ti znakovi dijele pjesmu na tri dijela. 1936.viši smisao života . jesen Osnovni motiv je motiv povratka i svemu što se u romanu dogodilo. Balade imaju nacionalnu povijesnu dimenziju u kojima je prikazan nehuman feudalni sistem koji kroz stoljeća ugnjetava seljaka. Balade Perice Kerempuha (povijesna pozadina. opsjednut mislima kako izraziti svoju ekspresiju. miris. a između njega i majke ništa se nije izmijenilo. Na temelju svih tih izvora Krleža je stilizirao svoju kajkavštinu digavši je na visoku estetsku razinu i dokazavši tako da se na kajkavskom može napisati pravo književno djelo. zbirka ratnih novela Hrvatski bog Mars. zvukove i osnovna mu je želja naslikati množinu svojih osjetila ( zvuk.jedina mogućnost da se u građanskom društvu prevlada ono što čovjeka udaljava od njegove prirode. zaostalosti. jezik. ali je ona već upletena u mrežu svog odnosa s Baločanskim. na kraju nema interpukcije što potvrđuje pjesnikovu misao o neizmjernosti kraljevstva smrti 24. kasnije se otkriva plemića Liepacha. ali u njenom odnosu prema njemu nedostajalo je topline i iskrenosti. Sličan je njemačkom narodnom junaku Tilu Ojlenšpigelu ( Till Eulenspiegel ). Svoje viđenje majke kao bludne stare žene Filip otkriva slikajući njezin portret. on samo shvaća da je smrt neobjašnjiva i beskrajna -od interpukcijskih znakova u pjesmi se javljaju dvotočje i točka. su: a) pitanje identiteta: Filip je dijete trafikantice Regine i nepoznata oca. ljeto . tematika. Majka se trudila da se Filip ne razlikuje od ostale djece . njezina su vrata za njega zauvijek ostala zatvorena.-Šimić ne mistificira smrt i ne tuguje zbog smrti. Oni su i dalje stranci. boju) . – izlaze u Domžalama kod Ljubljane „Balade“ su reakcija na španjolsku revoluciju 100 godina nakon što je proglašena štokavština zajedničkim jezikom Hrvata (Gaj – 1836. likovi) Prozno stvaralaštvo Miroslava Krleže obuhvaća romane i novele – Banket u Blitvi . Zastave . 25.l. on najprije misli biskupa. želi se osjećati „doma“ ali ta je njegova želja neostvariva jer je on čovjek bez nacionalnog i obiteljskog uporišta. balada po izboru) -zbirka kajkavskih pjesama (balada). Balade je stvarao na nekoliko jezičnih izvora Bolestenčev rječnik « Gazophilaciom » komedije Tituša Brezovačkog. nagonskog i na trenutak se čini kako bi možda mogla spasiti Filipa. Kerempuhova popevka je prosvjed protiv nehumanosti u povijesnoj drami hrvatskog naroda. c) pitanje umjetnosti: umjetnost je za Filipa: .preko slike izražava svoj pravi odnos prema njoj.izgledom.Poezija Miroslava Krleže. Odsutnost obiteljske topline uvjetovalo je: a) Filipovu preranu zrelost. Filip želi osjetiti podlogu .) je prvi moderni roman u hrv. Međutim. taj prosvjed dobiva i opću crtu što znači pobuna protiv svega neljudskog. Varaždinke Terezije Gončanec. kmeta. do 1930. c)iskompleksiranost b) pitanje pripadnosti društvu: Filip ne osjeća pripadnost hrv. . Filip stvarnost doživljava kroz boje. b)neuravnoteženost. književnosti. propalim advokatom .to je jedina čistoća u životinjstvu oko nas Filip je ekspresionistički slikar . Radnja romana odnosi se na razdoblje između 1920. Glavni lik balade je Petrica Kerempuh. simbolika. Inače lik P. društvu. ali samo po vanjskim osobinama.Neke motive zato i ne može naslikati. Novele Povratak Filipa Latinovicza (1932. Pitanja koja su vezana uz glavni lik – Filip l. Povratak Filipa Latinovicza ( struktura djela. Filip je dalek i od najnižeg sloja koji predstavlja Joža Podravac i od najvišeg koje okružuje njegovu majku ( za njega su oni maske koje žive u prošlosti i pričaju o ispraznim stvarima) . stil. Ona bi htjela biti bliža sa sinom.Vremenski sam roman obuhvaća nekoliko mjeseci: proljeće. po strukturi vrlo kompleksan i složen. jedna od najvažnijih vrijednosti u životu. Filip odlazi i vraća se nakon 23 godine. Prozno stvaralaštvo Miroslava Krleže. d) ljubav: Bobočak je simbol tjelesnog . veseljak i vragolan koji ismijava vladajuću Klasu ali često podruguje i svojim vlastitim nevoljama i mukama. Kerempuha je obradio kajkavski pisac Jakov Lovreničić. klasične kompozicije i razgranate fabule. tematika. jezik. ali napor je uzaludan. Povratak F. govor bake. Na rubu pameti.. To najbolje potvrđuje njegovo viđenje Jože Podravca – simbol stoljetne hrv.).

a Leon je kao umjetniku stran materijalizam . kradljivci u ubojice) 27. Poezija Tina Ujevića ( stvaralačka osobnost. Adam i Eva. Dramski sukob ne postoji toliko u međusobnim odnosima. Glembaj je varalica . On je nezainteresiran za Leonovo slikarstvo . nažalost svih nazočnih uništava jer nije prikazao kako treba donju čeljust koja je za njega materijalno obilježje glembajevštine. interpretacija pjesme po izboru) . nevjerojatno mutno…“ na kraju će se potvrditi da se niti Leone . GOSPODA GLEMBAJEVI-: . Michelangelo Bounarotti.Leone. književno djelo.moć >LAŽ . baruničina smrt Glembajevi su bogata patricijska zagrebačka obitelj u čijem životu postoji dvojnost između: PRIVIDA SUŠTINE ISTINA .). Gospoda Glmbajevi ( ciklus o Glembajevima .ratna tematika čine drame: Golgota. vrsta djela . od 1914. U ovim dramama Krleža rješava neka osnovna pitanja sudbine čovjeka i čovječanstva. b) drugi dramski ciklus: . Ove drame sadrže ekspresionalne stilske karakteristike.Leone je ubojice. ludilo. preduvjet čovjekove sreće. stil. Dramsko stvaralaštvo Miroslava Krleže. Galcije ( kasnije u logoru). shvaća da je prevarena i pokazuje svoje pravo lice. ubojstvo i samoubojstva u svim glembajevskim krizama. tematika . Maskarata.sreća Rasipništvo.e) koji je na kraju zbog ljubomore ubija( pregriza joj grkljan) . Svoju viziju oca Leone prikazuje crtajući očevu posmrtnu masku koju. smatra ga bezvrijednim kao i Leonov poziv. draga moja Beatrice. Glembajeva smrt c) u trećem činu. U agoniji. Krleže dijeli se u tri faze: a) prvi dramski ciklus: pod imenom Legende. c) treći dramski ciklus: Gospoda Glembajevi. Ona govori Leonu što misli i konstatira istinitost Barboczy legendu( da su Glembajevi lažljivci . Barunica se pokušala približiti Leonu govoreći mu da ne skriva razloge svoje udaje za Ignjata.Beatrice. modernistički elementi .lažljivci -potvrđena i u Barboczy . što je početak Glembajeva kraja.( 30-tih god. Leone i Ignjat:sin i otac su različiti: Ignjat je poslovan i racionalan bankar. lijepog i profinjenog. 20. Kraljevo. Beatrice je oličenje duhovnog.ljepota .eseju jer cijeli fragmenti teksta i nisu nego eseji o umjetnosti i slikarstvu. stil: roman pripada monološko. .sukob Leona i oca Ignjata. Početak i završetak: drama počinje Leonovom replikom : „ Mutno je se to u nama. Beatrice i barunica Castelli: njih dvije su dva potpuno različita ženska lika. do 1912. Leda.barunica Castelli.drama u 3 čina: a) u prvom činu. ali jedinim svojim dijelom pripada i romanima izričaja odnosno romanu. jezik.asocijativnom tipu proze. To je najbolji i najsnažniji dramski opus. toliko bitne u viziji očeva lika. 26. Međutim telefonski poziv ruši tu njenu iluziju bogatstva . čine drame: Legenda .ubojice Charlotte je bludnica u ubojica . Kristofor Kolumbo. a mržnja se pojavljuje i zbog Ignjatovog odnosa prema Leonovoj majci. Leone je srušio očevu iluziju sretnog braka ( koja se temeljila na vjerovanju da ga Charlotte voli) razotkrivajući njezin preljub sa Silbebrantom i s njim. Vučjak. koliko unutar njih samih. tematika.st. čovjek kojem je novac mjerilo svih vrijednosti.kradljivci > .napisani 1928.sukob Leona s glembajevskom okolinoma b) u drugom činu. Iako zadržavaju neke ekspresionističke karakteristike Krleža stilski ide dalje i uvodi realističko. ispunjen psihološkom motivacijom i psihološkom analizom likova. problematika. djela) Dramsko stvaralaštvo M.psihološku karakterizaciju. ne može suprotstaviti glambajevštini. a barunica predstavlja nagonsko – animalno u ženi što je Leone odbacio i na kraju ubio. iako to želi. Tko je na kraju romana krug zatvoren i Filip je opet na početku možda s još dubljim kompleksima nego prije. predstavnik građanstva koji uživa u gomilanju i komforu.novac.bogatstvo .

.eksterijer je blistav i prozračan . dubina osjećaja.pjesnik daje vizualni dojam doma i zimske noći koja uokviruje dom. bez dekorativnih elemenata. lakoća ritma. Baladaiz predgrađa . Na kraju se ponavlja osnovni stih što sugerira cikličnost – sve se ponavlja . Reakcija na postojeće stanje je želja za krikom. itd. na mladost tijela. tematika. originalni sadržaji. hrvatski Baudlaire. U pjesmi postoje dva obraćanja bogu koja su ispunjena pjesnikovim porukama i prijekorom – obećanja u djetinjstvu u odnosu na ljepotu života koji je ispred nas. Moj prijatelju. S tim je povezan osjećaj slabosti. lutanjima. Balada o zaklanim ovcama.renesansnih ugođaja Lelek sebra. jadikovka je vječna Stih je osmerac. pariška.svijetlost simbolizira težnju za ljepotom djetinjstva. stil. naglašeni ritam i muzikalnost stihova zbirke: Sunce nad oranicama. Dugo u noć.antologijske pjesme :Slap. Tragično je jedino to što se . traženjima i usamljenošću. pjesnikov doživljaj ljubavi.- - rođen je u Vrgorcu 1891. Svakidašnja jadikovka. Dani djetinjstva. prodirući duboko u riznicu svojih unutarnjih doživljaja. zgusnut muzikalan 29. Pjesnik vapi za radošću života i očekuje odgovor na svoja pitanja.motiv doma: blagost i mir . toplinom doma i vremena prvih spoznaja .zagrebačka piše poeziju i esejistiku. o mogućnosti da nakon smrti ( u nekom drugom životu) sretnemo one koje smo voljeli. Slobodan stih. osjećaj prolaznosti i pritajene boli.) . bijela noć.motiv majke: tuga i usamljenost .. Svjetla za daljinom.1980. . Povratak.pjesma ugođaja.sjetna i tužna osjećanja mijenjaju se sa radosnim doživljajima djetinjstvima.zbirke: Pjesme. Poezija Dragutina Tadijanovića ( djelo. interpretacija pjesme po izboru) Dobriša Cesarić (1902. Kolajna . U ZIMSKU BIJELU NOĆ: . Slap. s elementima trubadursko. Lelek sebra u zbirci Kolajna pjeva o ljubavi prema imaginarnoj ženi. Pjesma mrtvog pjesnika. Poezija Dobriše Cesarića (pjesnički svijet. . u formi klasičnog stiha. ispunjena sjećanjima na selo. Srebrne svirale antologijske pjesme: Večer nad gradom. pjesnik svakodnevnih zbivanja. tišine i mira ..u poanti je bol. prevodi zbirke: Auto na korzu. Pepeo srca. . U zimsku bijelu noć. nemoći . slobodan stih. Bog mu je obećao i ljubav i pobjedu i slavu. prokleti pjesnik faze stvaralaštva : splitsko. pjesnik grada. . misli o prolaznosti iskonski vezan za miris i doživljaj zemlje izraz: elegičnost stihova.napušta pesimistički odnos prema svijetu Antologijske pjesme: Notturno.refleksijama progovara o svojim unutarnjima stanjima Auto na korzu. a život je ispunjen patnjom.tematika: novi. . tragičan odnos selo-grad . ali ona se pretvara u pjesmu. ostale lirske teme. . Ojađeno zvono.izraz: jednostavnost.paralelizam slika . jedinstven i neponovljiv izraz .… POVRATAK: u ovoj pjesmi Cesarić iznosi misli o kružnom kretanju vremena i života. interpretacija pjesme po izboru) - tematika: autobiografska poezija. očaja. Žedan kamen na studencu. ovaj se motiv odnosi na starost duše. Oblak. Visoki jablani. vezani stih . Drugo obraćanje započinje riječima „ O Bože žeže tvoja rije“ iskazivanje pjesnikove ogorčenosti.variranje slobodnog stiha – gluha. beogradska.zagrebačka. DUGO U NOĆ. splitsko. jednostavna metaforika. umro u Zagrebu 1955. strofa tercina 28. pusta. Pobratinstvo lica u svemiru SVAKIDAŠNJA JADIKOVKA: na početku se javlja motiv starmladosti( uveo ga je Baudelaire) .

teme. . Poezija Vesne Parun ( pjesnički svijet. A kad bi svaki pojedinac u sebi to postigao. pjesma po izboru) JOSIP PUPAČIĆ : Iskonska veza sa zavičajem jedna je od osnovnih pokretača njegove poezije. otuđenost (od svijeta).motivi : prevladavanje ljubavne boli. Tri moja brata. eseje Književnu karijeru započinje uoči Drugog svjetskog rata novelama i grotesknom dramom iz dalmatinskog svijeta „ Albatros“ .antologijske pjesme: TI koja imaš nevinije ruke. -tema: žrtvovanje za sreću drugog( voljene osobe) . svijet ne bi bio ružan i ne bi bilo gorko biti čovjekom. topline i ljubavi nad vlastitom sebičnošću i povrijeđenom ponosu. -Vizija života . nego puna razumijevanja s molbom da usreći voljenog muškarca kad ona to nije mogla. Oporuka.prva zbirka: Zore i vihori . Govori o relativnosti ljudske spoznaje ( krhko je znanje). motivi. Riječ je dakle o pobjedi ljudskosti. .simbolika: križ: simbol patnje .rođena u Zlarinu 1922.ideja : za sreću je potrebna obostrana ljubav . Dosljedan je na svom putu na kojem vidi perspektivnost ( puta ne vidim nigdje). mukotrpan . vjeruje u beskonačnost. teme.misaona pjesma 32.tematika poezije: ljubavna. strijele. Zbirke pjesama: Kiše pjevaju jablanima.nezadovoljstvo ostavštine (rat. Moj križ svejedno gori. pjesnikinja . romane. likovi.muka i patnja -Pjesnikov križ jest svijet (njegov i svijet općenito) .slomljen . nesigurnost. začudnost prema njenim ljepotama i zagonetkama i potpuna stopljenost s njom. stil.težak.majka Margarita . okrutan. Mladići.razapet. ali ne s mržnjom i ljutnjom.pesimizam -Odnos prema tradiciji . Mada doživljava razočaranje. Zaljubljen u ljubav. Otkriva nam da je njegov život određen patnjom koju nastoji dostojanstveno podnositi ( Moj križ svejedno gori uzdignut ). strah.ironija i cinizam prema njenim suzama -Ponavljanje .kontrast : svečan. djetinjstvo .… Antologijske pjesme: More. simboličnost romana) Suvremeni hrv. Pjesnikov doživljaj svijeta je panteistički: u gotovo svakom stihu osjeća se divljenje prema prirodi.1944. rane) -Biblijski motivi . svečan. beznađe. problematika.možda nećemo prepoznati. domoljubna.“Moj križ svejedno gori” . uskraćeno materinstvo .slobodan stih ( moderni elementi) . pisac. metaforičnost i direktno obraćanje drugoj osobi ( dijaloška forma) 31. Ne pitaj više TI KOJA IMAŠ NEVINIJE RUKE: U pjesmi pjesnikinja se obraća svojoj suparnici. razočaranje u svijet. Cvijet izvan sebe. struktura. Ranko Marinković : Kiklop( tematika. -Tema ove pjesme je izgubljenost. egzistencijalne tjeskobe.slutnja vlastite smrt. Mati čovjekova. Piše novele. pjesma po izboru) Vesna Parun: .… MOJ KRIŽ SVEJEDNO GORI: Pjesnikov rastanak sa životom. Mladoj vrbi. Međutim iza svega toga provlači se diskretna doza tragizma.jezik i stil: bogate pjesničke slike temeljene na motivima iz prirode. Pjesma ima dosta poruka i misli ( refekslivna i ljubavna pjesma) 30.suvremena hrv. nesebičnost ( altruizam). Poezija Josipa Pupačića (pjesnički svijet. drame. motivi. Moj križ svejedno gori.

zajedničko im je eksperimentiranje jezikom i njegovim mogućnostima te naglašena refleksivnost . defabularizacija. U Kiklopu Marinković tematizira tjeskobnu atmosferu u zagrebačkoj sredini uoči nadolazeće ratne kataklizme: egzistencijalni strah.drame: Glorija. Never more KIKLOP: Jedan od najboljih romana suvremene hrv.… . razdoblja – ( 1914. Zajednička kupka.najava novih književnih smjerova .objavljena „ Hrvatska mlada lirika“ antologija KNJIŽEVNE ZNAČAJKE RAZDOBLJA: .Pojavljuju se značajne pjesničke individualnosti. preko torture u vojarni i suludog puzanja u Zoopolis (u kojem su isčeznule sve ljudske vrijednosti i moralne kategorije )što predstavlja njegov konačni slom. ljudsku animalnost.uvođenje novih pjesničkih oblika .puni su vizije i simbola . dominira socijalna tema s prikazom unutarnjega svijeta likova. kontrasti.povratak realizma u književnost: prikazuje se unutarnji svijet ličnosti i likova. Radnja se događa u stvarnim i zamišljenim ambijentima. Kiklop= rat U Kiklopu Marinković iznosi utjecaj rata na psihu čovjeka kao i vlastitu osudu rata Stil: maniristički. Maestro. rata . pjesnici i pjesničke zbirke ..društvo Parampionska braća) ili se upušta u ljubavne veze sa ženama čudna morala ( Enka.) – književno razdoblje. – 1952. Jednooko mitološko čudovište u naslovu romana simbolizira infernalnost rata.smrt A. Pustinja. G. Pod balkonom.traženje novog jezičnog izraza . rasapad svih etičkih kategorija. dehumanizaciju.Dijela: . Vivijan ).romani : Kiklop.raspada se Austro – Ugarska . U snovima ga neprestano progoni simbolička slika ljudoždera ( kiklop Polifem).Antun Branko Šimić – zbirka pjesama „ Preobraženja“ . – 1929. karakteriziraju ga dvosmislenost. Fernando. aluzijama na brojna mjesta iz svjetske i hrv. razdoblja – ( 1929. predstavnici i najvažnija djela 1914. On je opsjednut manijom straha i smrti.novi grafički izgled pjesama .pisci i djela. iskaz podsvijesti. u stvarnosti mu se život kreće od grčevitog nastojanja da gladovanjem izbjegne voju obavezu. Glavni lik je novinar . tipovi proze. Pregled hrv. intelektualac Melkior Tresić.August Cesarec – Bijeli lutala 34.napuštanje vezanog stiha i uvođenje besjedovnog stiha . književnicima i boemima ( Ugo. uvođenje slobodnog stiha ( besjedovni stih) STILSKE ZNAČAJKE RAZDOBLJA: . Tri drame. u besplodnim intelektualističkim raspravama sa svojim kolegama novinarima.) – proza. .otpor tradiciji . književnost II. kanibalski svijet. provodi život uglavnom pa kavanama ( Daj dam). U središtu romana su intelektualci i poluintelektualci zagrebačke sredine uoči drugog svjetskog rata. .početak 1. napuštanje vezanog stiha.Ivo Andrić – Prokleta Avlija . dezorijentaciju u intelektualnim krugovima. asocijacije. svj. književnosti. književnosti. a usprkos različitostima.Miroslav Krleža – Hrvatski bog Mars . Pregled hrv.zbirke novela: Ruke. Matoša . 33.škrtost izraza .kolaristički kontrasti PREDSTAVNICI: . književnost I. igre riječima. Djelo je bogato mitološkim simbolima .

Lirika . Horvatić. Pregled hrv. g. Proza govori o traumama čovjeka. poema Jama (štokavski stih) Drago Gervais . ali i svakodnevni život. Šegedin –Na istom putu . uglavnom seoske i regionalne. Vlado Gotovac. to su:Nikola Milčević. Parun.predstavnici: D. Vjekoslav Majer – Život puža .Zore i vihori 35. Kaštelan -Crveni konj .Krleža ima značajan utjecaj.V. G. Lelek sebra . Jedan broj pjesnika traži izvore i u narodnoj književnosti. razmišljanjima – nema fabuliranja.realističko-humoristički: Slavko Kolar . romani.Prevladavaju realistične teme. crtice. Ugledaju se na zapadnoeuropske smjerove i dolazi do ponove integracije s Europom.. . Pjesnici pjevaju o svakodnevnim problemima i nevažnim zbivanjima. Parun .1958. Z. usamljenosti. Slavko Mikalić. -1952..esejističko. Novak Simić Brkići iz Bara . U drami M.realističko-lirska: Ivan Goran Kovačić – Dani gnjeva. Sve je više introspekcije i psihološke analize. Tadijanović -zbirka: Lirika . izlazi list „Krugovi“ oko kojeg se okuplja nova generacija književnika koji čine pokret. g. Slamnig. A. o njegovim dvojbama. Izražavaju nezadovoljstvo socijalnom literaturom.Moj križ svejedno gori . praznina. Neki se služe jezikom filozofije i egzaktnih znanosti. ideološkom prisilom i pisanju po narudžbi. Neki pjesnici govore o smrti.D. -1952. najčešće intelektualcu . Krleže na 3. žargon pa i područni jezik. U djelima s urbanom tematikom govori se o pojedincu . lirsko pjesništvo. drama. nemoći (egzistencijalne situacije).1949.kritičko. Žedan kamen na studencu.filozofska: Miroslav Krleža .1968. paradoksalnost svijeta. Kovačić – zbirka Ognji i orože. Slobodan Novak. pokreće se časopis „ Razlog“. Marinković – Anđeo. kongresu književnika označuje pobjedu književnika koja je u skladu s voljom umjetnika. Antun Šoljan.Stamać.realistička: August Cesarec – Bijeli lutalac . izlaganje M.Tin Ujević. skloni su racionalnosti. proza.zbirka Čakavski stihovi . Cesarić. Pišu se prozna dijela: novele. pripovijesti. „krugovaši“. Milivoj Slaviček.Ili jesmo – ili nismo. a pridružuju se Jure Kaštelan i Vesna Parun. Vodeći kritičar i urednik toga lista Vlatko Pavletić ( cijela se poetika može svesti ma članak iz prvog broja „ NEKA BUDE ŽIVOST“) zalaže se za umjetnički pluralizam. Kolajna . zbirka: Ruke.. Danijel Dragojević .Mrkonjić.ostali pjesnici:. Pupačić .Tvrđava koja se ne predaje . Teme su beznađe.) – značajke. U poeziju unose razgovorni jezik.Povratak Filipa Latinovicza .J.prozaisti: Desnica – Proljeća Ivana Galeba . Kaštelan . . Petar Šegedin na Drugom kongresu književnika započinje borbu za slobodu umjetničkog izraza. književnost druge moderne (1952.Auto na korzu.D. Traže slobodu umjetničkog stvaralaštva. najviše se pišu pjesme. Igor Zidić. „ Krugovi“ prestaju izlaziti . Nema više crno-bijele tehnike niti heroizma.dijalektalni pjesnici: I.psihološko – realistička: Milan Begović – Pustolov pred vratima . Ivan Slamnig. o njegovoj borbi za samoodržanje moralne odgovornosti. strahu. ali se preko regionalnog želi prikazati univerzalno . Razlogovci izjednačuju poeziju i filozofiju. „razlogovci“ . Ivan Dončević – Životopis bez svršetka .1962.pjesnici: Mihalić.tipovi proze: . Osnovna oznaka stvaralaštva je mitski realizam – uzimanje sadržaja iz stvarnosti. misaonosti pa kontroliraju emocije. sumnjama.