kakva ... ), kakavgod (G kakvagod ... ), ma kakav (G md kakva ... ), bilo kakav (G bilo kakva ... ), kakav god (G kakva god ...

), kakav mu drdgo (G kakva mu drdgo ... ) i kakav god mu drdgo (G kakva god mu driigo ... ).

448. Od svih neodredenih zamjenica samo zamjenica kolik ima i neodredenu i odredenu sklonidbu (kao i pridjevi). Zato je navodimo posebno i u cjelini. 449. Uz oblike zamjenice koji - kojega, kojeg, kojemu i kojem rabe se i oblici koga, kog, komu i kom. 450. Uz oblike nekoji, nekojd, nelwje i svdkoji, sviikojd, svdkoji: rabe se i oblici neki, nekii, neko i svdki, svdkd, svdkii; koji se sklanjaju kao odredeni oblici pridjeva: G mlddi - mlddiiga / mlddog, mlddii - mldde, mlddd - mlddoga
/ mlddog : nela mlddi - mlddomu - mlddiij : neka / nekome / nekom nekoga / nekiig, neka - neke, neko - nekogq / nekiig, D / mlddome / mlddom : nekomu / nekome / nekom, mlddd nekoj, mlddo - mlddomu / mlddome / mlddom - nekomu itd.

tkogod, stogod, cijigod, kojigod i kakavgod: Ako me netko bude traiio, red I11U da cu doci za pola sata i Ako me tkogod bude traiio, reci mu da cu doci za pola sata; Kad vam neciji automobil bude smetao, zamolite vlasnika da ga premjesti i Kad vam cijigod automobil bude smetao, zamolite vlasnika da ga premjesti. No takve se zamjenice mogu rabiti i u jednostavnim recenicama: Netko ee znati odgovoriti i na ta pitanja i Tkogod ce znati odgovoriti ina ta pitanja; Neciji ce te glas i osokoliti i Cijigod ce te glas i osokoliti itd.

455. Zamjenice se nitko, nista, niciji, nikoji, nikakav i nijedan mogu rabiti i u jednostavnim i u slozenim, ali nijecnim, recenicama: Nitko ti ni 0 kojemu
od tih tvojih izuma nece.znati reci nista; Ako te nitko ne bude nista pitao, suti. U toj ih njihovoj ulozi ne moze zamijeniti nijedna druga neodredena

zamjenica. 456. Zamjenice se itko, ista, iciji, ikoji, ikakav. ikolik i ijedan rabe u upitnim, pogodbenim i izricnim, i to jesnim, recenicama: Hoces li i na jedno pitanje moci odgovoriti?; Ako itko 0 tome moie ista znati, ondaje to on; Ne znam hoce Ii te icije misljenje ondje zanimati. U takvim ih ulogama mogu zamijeniti zamjenice bilo tko, bilo sto, bilo ciji, bilo koji, bilo kakav i bilo kolik: Ako
bilo tko bilo sto
0

451. U suvremenoj komunikaciji, posebno administrativnostilskoga i razgovornostilskoga tipa, oblici se imenicke sklonidbe zamjenice kakav cesto zamjenjuju oblicima zamjenicke sklonidbe, pa genitiv jednine muskoga i srednjega roda mjesto kakva glasi kakvoga / kakvog, dativ mjesto kakvu - kakvomu / kakvome / kakvom itd. Tako biva i u spoju s predmecima i domecima: mjesto nekakva - nekakvoga / nekakvog, mjesto nekakvu - nekakvomu / nekakvome
/ nekakvom itd.

tome moie znati, onda je to on.

457. Zamjenice bilo tko, bilo sto, bilo ciji, bilo koji, bilo kakav i bilo kolik rabe se i ujednostavnim i u slozenim recenicama: Neka onamo ode bilo tko; Dobro

ce biti ako se odlucis bilo za koju od tih zemalja; Ne znam oskudijeva li bilo
II

452. Kad se uz zamjenice nltko, nista, niciji, nikoji, nikakav, nikolik i ltko, lsta, icifi, ikoji, ikakav, ikolik rabe prijedlozi, stavljaju se izmedu predmetaka nii i- i zamjenica: Neces to doznati III od koga; Ako ti I U cemu mogu pomoci, javi mi; Taj ti se ne druzi III skim; Ne klecim III pred kime; Ne moiemo to prihvatiti III uz kakve uvjete. U manje zahtjevnoj komunikaciji (npr. u razgovornome stilu) rabe se i konstrukcije od nikoga, u icemu, s nlkim, pred nikime, uz nikakve. Posebno se to cini kad se neodredene zamjenice pojavljuju u svijesti kao entiteti. Usp.: Bogje stvorio svijet iz nicega. 453. Prijedlozi se stavIjaju i izmedu predmetaka (cestica) ma i bilo i zamjenica tko, sto, ciji, koji, kakav, kolik: Mil skim se druiio, nemoj zaboraviti sto sam
ti rekao; Mil u kakav posao ga uvalio, obavit ce ga; Prije nego se bilo upustis, dobro razmisli.
II

cemu.

458. Zamjenice se ma tko, ma sto, ma ciji, ma koji i ma kakav rabe u dopusnim i pogodbenim recenicama: Ma tko tako postupi, dobro ce postupiti; Zadovoljit ce lila kakav odgovor dade; Ma sto ucinio, dobro si ucinio. U toj ih ulozi mogu zamijeniti zamjenice tko god, sto god, ciji god, koji god, kakav god,
kolik god; tko mu drago, sto mu drago, cij! mu drago, koji mu drago, kakav mu drago, kolik mu drago; tko god mu drago, sto god mu drago, ciji god mu drago, koji god mu drago, kakav god mu drago, kolik god mu drago: Tko god tako postupi, dobro ce postupiti: Zadovoljit ce kakav mu drago odgovor dade; Ucinio sto god mu drago, dobro si ucinio.

sto

Uporaba neodredenih zamjenica
454. Zamjenice se tko, sto, ciji, koji i kakav rabe samo u slozenim recenicama:
Ako me tko bude traiio, red mu da cu doci za pola sata; Bude li vam sto trebalo, nazovite poslugu; Kad vam ciji automobil bude smetao, zamolite vlasnika da ga premjesti; Bude li koji od vas prisutan, neka prenese nase pozdrave; Naidete li na kakav (rag, obavijestite nas. U takvim ih ulogama mogu zamjenjivati zamjenice netko, nesto, neciji, nekoji (neki) i nekakav te

Pridjevi
459. Pridjevi su rijeci kojima se kazuje kakvo je, cije je i od cega je ono sto znaci rijec uz koju stoje. Prvima se (koji odgovaraju na pitanje kaho?) kazuje kakvoca ili svojstvo (kvaliteta), pa ih nazivamo kakvocni (kvalitativni) pridjevi; drugima (koji odgovaraju na pitanje cije?) - pripadnost ili posvojnost (posesivnost), pa ih nazivamo posvojni (posesivni) pridjevi; trecima (koji odgovaraju na pitanje od cega?) - grada (materija), pa ih nazivamo gradiv-

ni (materijalni) pridjevi. Tako visoka u visoka kuca znaci svojstvo
oceva u oceva kuca pripadnost (kuce) i drvena u drvena kuca gradu 460. U posvojne pridjeve u sirem smislu ubrajaju se i pridjevi kojima se odnos, kojima se odgovara na pitanje na sto? (se odnosi). Zato ih odnosni (relativni) pridjevi. Takvo znacenje ima npr. pridjev gradska imenieu kuca (gradska kuca]. Zajednicko je svima njima to sto imaju kategoriju roda: visok covjek _ soka kuca - visoko stab/o, oeev sesir - oceva kuca - oeevo celo, drven - drvena kuca - drveno postolje, seljacki zivot seljacka kuca _ ~nl'~rilr~ dijete. 461. Po tome se (po kategoriji roda) u pridjevne rijeci ubrajaju i brojjedan, jevni pridjevi tipa dvoji (usp. dvoja vrata), zamjeniee tipa moj, ovaj, koji? neki (usp. moj sesir, ovaj sesir, koji sesir? i neki sesir) te obliei glagola spavao (glagolski pridjev radni) (otae je spavao - mati je spavala spavalo) i tipa probuden (glagolski pridjev trpni) (usp. otae je probuden mati je probudena - dijete je probudeno). Pridjevima se iskazuje i kategorija neodredenosti/odredenosti. Tako se pridjevom visoku visok stol iskazuje neodredenost stoIa, a pridjevom visoki u visoki stol odredenost stola. Po tome se pridjevi dijele na neodredene pridjeve i odredene pridjeve. Gramaticki su rnorfemi neodredenih pridjeva kojima zavrsavaju u nominativu jednine -0, -a i -0: visok-O, visok-a i visok-o (s osnovom na nenepcani suglasnik), odnosno -0, -Il i -e (s osnovom na nepcani suglasnik): sl71ed-0, smed-a i smed-e, a odredenih -1, -a i -0 (s osnovom na nenepcani suglasnik): visok-i, vtsok-d i visok-o, odnosno -i, -a i -e (s osnovom na nepcani suglasnik): smed-i, smed-a i smed-e.

na -snj-i (sada-snj-ij i na -asnj-i (jucer-asnj-ii. (Kakoje ustrojstvo izraza i jednih i drugih pridjeva isto, njihova ce se neodredenost i njihova odredenost morati utvrdivati kontekstom. Tako ce, primjeriee, ustrojstvo izraza majcino uz sree i kad je sreu znacenje neodredeno (opce, apstraktno) i kad je sreu znacenje odredeno (pojedinacno, konkretno) biti isto - mdjcino she, pa ce se i jedno i.drugo znacenje morati utvrditi kontekstom. To je razlog zasto ce se pri neodredenome znacenju ustrojstva izraza mdjcino she pojaviti izraz jedan, -na, -no u svojstvu neodredenoga clana: Tu bi sad dobro doslo jedno majcino srce. Nasuprot tomu ce se u svojstvu odredenoga clana pojaviti nulti izraz: Tu bi sad dobro doslo (I) majcino srce. Takav se nacin izrazavanja neodredenosti znacenja pridjeva - u pratnji izraza jedan, -na, -110 - rabi posebno u administrativnome stilu, koji sve vise gubi neodredene oblike pridjeva.) 466. Morfem se -sk- javlja i u svojoj inacici (alomorfu) -le- kad su posrijedi osnove koje zavrsavaju na k, g, h, e, c, i i s. Ispred nje se (inacice -k-) k mijenja u e: junak-k-i > junac-k-is, g u i, pa onda ius (teolog-k-i > teolos-k-ii, h u s imonah-k-i > monas-k-it, d u c ivarmed-k-i > varmec-k-iy; ius (stalei-k-i > stales-k-ii, a e i c (jer su bezvucni kao i k) ostaju bez promjene: jahac-k-i i mladic-k-i. Ponekad se i z i s ispred k mijenjaju u s: vites-k-i (od vitez: vitezk-i > vitez-k-i > vites-k-ii, paris-k-i (od Pariz: pariz-k-i > pariz-k-i > parisk-i), iroke§-k-i (od Irokez: irokez-k-i > irokei-k-i > irokes-k-iy, elzas-k-i (od Elzas), arbanaski (od Arbanas).

462.

Sklonidba pridjeva
467.

Pridjevi bez nepostojanoga
a) Muski rod - jednina N: velik-0 G: velik-a D: velik-u A: (za zivo) velik-a (za nezivo) velik-0 V: velik-i L: velik-u I: velik-im b) Zenski rod - jednina N: velik-a G: velik-e D: velik-oj V: velik-d L: velik-oj I: velik-om

a - neodredeni oblik
Muski rod - mnozina velik-i velik-ih velik-ima / velik-im velik-e velik-i velik-ima / velik-im velik-ima / velik-im Zenski rod - mnozina velik-e velik-ih velik-ima / velik-im velik-e velik-ima / velik-im velik-ima / velik-im

463. Neodredeni oblik pridjeva stoji uz neodredeni predmet iskazan imenicom, tj. uz predmet koji je sugovomieima u komunikaciji nepoznat, a odredeni oblik - uz odredeni predmet, tj. uz predmet koji je sugovomieima u komunikaciji poznat: stol je u visok-0 st61-0 sugovornicima nepoznat, jos nespomenut, a stol u visok-i st61-0 - poznat, vee spomenut. Prvi odgovara na pitanje kakav?, a drugi na pitanje koji? 464. Osnove nekih pridjeva u neodredenome obliku imaju nepostojano au nominativu i akuzativu (kad se odnose na nezivo) jednine muskoga roda: ljiibak-(0) (prema ljiipk- u drugim padezima - npr. ljupk-a covjek-av, diigaeak-(0) (prema di/gaek-), sladak-(0) (prema sliitk-), tiinak-(0) (prema tiink-), krepak-(0) (prema la'epk-), Imltak-(0) (prema kratk-), blizak-(0) (prema blisk-) i teiak-(0) (prema tesk-). Ima medutim pridjeva koji nemaju odredenoga oblika i pridjeva koji nemaju neodredenoga oblika. Sarno neodredeni oblik imaju pridjevi na -ov-0 I -ev-O, -in-0 i -ovljev-O I -evljev-O: Segedin-ov-O, Marinkovic-ev-O, Krleiin-0 i brat-ovljev-O, mui-evljev-O, Sarno odredeni oblik imaju pridjevi na -sk-i (skol-sk-i), na -j-i (mis-J-I), na -nj-i (sinoc-nj-ii, na -inj-i (djet-inj-ii,

465.

134

135

mnozina velik-e velik-ih velik-ima / velik-im velik-e velik-e velik-ima / velik-im velik-ima / velik-im Srednji rod .mnozina ostr-d ost1'-1h 468.mnozina ostr-i ostr-zh ostr-ima /ostr-im ostr-e 136 .jednina N: G: D: A: ostar-0 ostr-a ostr-u (za zivo) ostr-a (za nezivo) ostar-0 Muski rod .jednina N: G: D: A: velik-o velik-oga / velik-iig velik-omu / velik-ome / velik-om velik-o V: velik-o L: velik-omu / velik-ome / velik-om I: velik-im O8tr-z O8tr-oga / ostr-og O8tr-omu / ostr-ome /08tr-om (za zivo) ostr-oga /08tr-og (za nezivo) O8tr-z V: ostr-i L: O8tr-omu / ostr-ome /08tr-om I: O8tr-im b) Zenski rod .mnozina ost1'-e ostr-zh ostr-ima /ostr-zm O8tr-e O8t1'-e ostr-lma / ost1'-lm ostr-ima /ost1'-im Srednji rod .jednina N: O8tr-o G: ostr-a D: ostr-u A: ostr-o V: ostr-o L: O8tr-u I: O8tr-im V: velik-i L: velik-omu / velik-ome / velik-om I: velik-im b) Zenski rod .mnozina velik-d velik-ih velik-ima / velik-im veltk-ii velik-ii velik-ima / velik-im velik-ima / velik-im 470.jednina velik-d velik-e velik-o] velik-ii V: velik-ii L: velik-oj N: G: D: A: Pridjevi s nepostojanim a) Muski rod .c) Srednji rod .jednina N: G: D: A: velik-i velik-oga / velik-og velik-omu / velik-ome / velik-om (za zivo) velik-oga / velik-og (za nezivo) velik-i Muski rod .mnozina velik-a velik-ih velik-ima / velik-im velik-a velik-d velik-ima / velik-im velik-ima / velik-im V: ostr-i L: ostr-u I: O8tr-zm b) Zenski rod . Pridjevi s nepostojanim a .neodredeni oblik a) Muski rod .jednina N: velik-o G: velik-a D: velik-u A: velik-o V: velik-o L: velik-u I: velik-im Srednji rod .jednina N: ostr-a G: ostr-e D: ostr-oj A: ostr-u ostr-i ostr-zma /ostr-zm ostr-ima /08tr-im Zenski rod .jednina N: G: D: A: I: velik-om c) Srednji rod .jednina N: O8tr-o G: O8tr-oga /ostr-og 469.mnozina osir-e ostr-ih ostr-ima /ostr-zm ostr-e ostr-e ostr-zma /08tr-zm ostr-ima /08tr-zm Srednji rod .jednina N: ostr-ii G: O8tr-e D: O8tr-oj A: O8tr-u V: ostr-a L: ostr-oj I: O8tr-om c) Srednji rod .mnozina velik-i velik-ih velik-ima / velik-im velik-e velik-i velik-ima / velik-im velik-ima / velik-im Zenski rod .mnozina ostr-i ost1'-ih ostr-ima /08t1'-zm O8tr-e ost1'-1 ostr-zma /08tr-zm O8t1'-zma/08tr-zm Zenski rod .odredeni oblik a) Muski rod . Pridjevi bez nepostojanoga a . V: ostr-ii L: ostr-oj I: ostr-om c) Srednji rod .mnozina ostr-a ostr-zh ostr-ima /08tr-im ostr-a ostr-« ostr-zma / ostr-im ostr-ima /08tr-im a .odredeni oblik Muski rod .

glup(0) + j(i) > glicplfi. najpokretljiviji. vit-ak-O . hromiji. nijem.deb + j(i) > deblji. ran. -ovljev. a troslozni . ije ce se kao refleks glasa jat mijenjati u je ili e (kad se bude nametnulo pravilo Srje > Sre). koji se tvori tako da se komparativu pridruzi morfem naj-: ndjdraii. d. To je ujedno pravilo 0 naglasku komparativa: dvoslozni imaju kratkosilazni naglasak na drugome slogu od kraja. 139 . najnepokolebljiviji. To je zato sto se dozivlje sarno ono sto je odredeno. e. -a i-e.dal + j(i) > dalji. t. zdrdv i nov. vee spomenuto.kratkouzlazni naglasak na trecemu slogu od kraja: ndjdrazi. k. finiji.l-evljev. skitiji.i rnorfemom -ij-. jed-ak-0 . tmastiji. Neki dvoslozni pridjevi svoje tvorbene morfeme -ak-. Z.i -in-) sklanjaju se i po sklonidbi pridjeva neodredenoga oblika i (u kosim padezima) po sklonidbi pridjeva odredenoga oblika (Segedinova teksta i Segedinovoga (Segedinovog) teksta.krat + j(i) > krdci. sposobniji (od sposobani.I -ev-. kn1t(0) + j(i) > kriici. Pridjevi imaju i treci stupanj . tastiji. tan-ak-O . 475. ji'ii-ak-0 -ji'iskiji. + sri) > Naglasak komparativa 482. Komparativ se tvori tvorbenim gramaticki morfemi -I. kojima se dodaju Tvorbeni morfem -j. slab. i u jednih i u drugih pridjeva. rez-ak-0 . sporiji. fin. kao sto se vidi iz sklonidbi. kosiji. krat-ak-O .sipkiji. ndjtanji. zdraviji. Komparativ 474. strmiji. stal. dcd-ek-0 . najstariji.]ucerasnjega (jucerasnjeg) razgovora). stariji. Ima nekoliko pridjeva toga tipa koji ne tvore komparativ morfemom -j-. najstariji. tmdst. SG. lji'tb-ak-0 . sto potvrduje pridjev cist. sip-ak-O .pitkiji. deb-co-O Vokativ je.slad + j(i) > slddi.i -s-. 111. (Pravopis dopusta i distribuciju Srje: pljeCi. tust. p. Troslozni superlativi imaju dugosilazni naglasak na trecemu slogu od kraja. bijel(0) + j(i) > bjelji. skliz-ak-0 . noviji. -ek. lo'ot-ak-0 . lijen(0) + j(i) > ljenji. i s njima svi ostali. pa onda zeleniji (od zelen].jetkiji. suh(0) + j(i) > susi. st. stdr. 138 476. rjedi. mek-0 + sri) > meksi i lijep-0 + s(i) > ljepsi. mek i lijep tvore komparativ morfemom laksi. kljastiji. raniji. Slican im je pridjev debeo. mlj. kos. jednak. stopiti saj u blj. tj. bjelji.dodaje se jednosloznim pridjevima (muskoga roda) s dugosilaznim naglaskom. viz jotirati. No ima dosta pridjeva koji taj morfem (-ak-) ne odbacuju i primaju komparativni morfem -ij-: gib-ak-0 . miz-ak-O> miskiji. gipkiji. sldn. 472. SPOI. njemiji. nj. -s-: lak-0 Stupnjevanje (komparacija) pridjeva 473. jiik(0) + j(i) > jaCi (prijeIc(0) + j(i) > pljecz > preei). vis-ok-O . Prvo se znacenje izrazava komparativom.vis + j(i) > visi. tj.D: O8tr-oTnu / ostr-ome /08tr-0111 A: ostr-o V: O8tr-o L: O8tr-omu / O8tr-ome /08tr-om I: ostr-0111 471.tan + j(i) > tdnji. Vidjeli smo da neki pridjevi morfem -ak. sposobniji itd.odbacuju i primaju komparativni morfem -j-. tvore komparativ morfemom -ij-: pustiji. sturiji. tast.krotkiji. Kako je pak korijenski slog komparativa kratak.gipkiji. koji moze imati i komparativ eisCi i komparativ cistiji. noviji. dub-ole-O . Pridjevi lak. I Naglasak superlativa 484. kljdst. 480. plj. tustiji.superlativ. G. Krlezina romana i Krleiinoga (Krleiinog) romana). morfemima -j-.kratkouzlazni na trecemu slogu od kraja: drdii. i s neodredenim is odredenim oblikom. a cetveroslozni i viseslozni . a. O8tr-zma /08tr-zTn O8tr-a ostr-a ostr-zma /ostr-i111 ostr-i111a/ostr-i111 't77. To su: past. svetiji. a troslozni i viseslozni .zest + j(i) > zescz. lud(0) + j(i) > liidi. svet. 478.dub + j(i) > di'tblji. iestok-0 . odnosno dajedan predmet ima najvecu mjeru svojstva iskazanoga pridjevom. poznato.) Superlativ 483. a drugo superlativom. -ljev-. sla')t. p'it-ak-0 . n.vitkiji. 479. -ij. cest(0) + j(i) > eesCi.reskiji.odbacuju i primaju takoder komparativni morfem -j-: slad-ak-0 . Pridjevima se moze izraziti i stupanj svojstva predmeta. Pridjevi sa sarno neodredenim oblikom (s osnovom na -ov. dnig(0) + j(i) > drdii. strm. najnesposobniji.ljupkiji. hrom. a pridjevi sa sarno odredenim oblikom sarno po sklonidbi pridjeva odredenoga oblika (skolskoga (skolskog) sata. ndjrjedi. stimiji.kratkouzlazni na trecemu slogu od kraja (stariji. s. vlj i i: gn1b(0) + j(i) > grublji. Iz naglasavanja komparativa mogli smo vidjeti da dvoslozni komparativi imaju kratkosilazni naglasak na prvome slogu (draiz. radosniji (od rddostani . 481. da jedan predmet ima vecu ili manju mjeru svojstva iskazanoga pridjevom od drugoga predmeta.skliskiji. lj. koji odbacuje morfem -eo=t=-el-): . nijem(0) + j(i) > njemlji. tanji) .i -ok. zlv(0) + j(i) > zivlji i bPz(0) + j(i) > Mii. slaniji. Pritom ce se b. pitkiji). neobicniji (od neobicani itd. h. g. Oni. Moze se dogoditi da isti pridjev tvori komparativ i morfemom -j. I.

sezdeset cetiri . / (naj)starij-lm / (naj)starij-lm 2. cetiri. Da bismo imali kvorum. sedamnest. bilijiin (itd. cetrdeset dvd.etiri] i seststo . pedeset pet itd. milijdrdu. trideset jed an.[pedeset.etiri]. dva sela. osamdeset cetiri .[sezdesec: etiri].[devedesed. dvadeset. devedeset cetiri.[sedamdesec. sedamdeset dvd . trfdeset dvd .jednina N: G: D: A: (naj)starij-e (naj)starij-ega (naj)starij-emu (naj)starij-e V: (naj)starij-e L: (naj)starij-emu I: (naj)starij-lm / (naj)starij-eg / (naj)starij-em Srednji rod . dvanaest [dvanajst] itd. Broj jedan ima svojstva pridjeva jer ima kategoriju roda: jedan-(0) .ri].va]. sezdeset jedan.[cetrdesec.[osamdesec. sezdeset tri . cetrdeset jed an.. sedamstii. sezdeset dvd. osamdeset tri . milijiin. osamdeset. osamdeset dvd. devedeset dvd. petnaest. dvadeset dvd . dvadeset dvd.ri]. sedam.ri]. sedamdeset jedan... Iedan je dosao. trideset cetiri [tridesec. pa se sklanjaju kao pridjevi odredenoga oblika s osnovom na nepcanik: 1. / (naj)starij-lm Brojevi Glavni brojevi Glavni broj jest broj kojim se izrice kolicina onoga sto se kazuje imenicom. cetrdeset tri. pets to. na sjednici bi trebao biti najmanje sto pedeset jedan zastupnik.va]. sto. Iedan je ranjen. sedamdeset tri . osamdeset jedan. sezdeset pet itd. deset. tristo. pedeset tri. cetrnaest. Spomenuta se dva sela uzajamno ispomaiu kad godje to potrebno. osamdeset pet itd. cetrdeset cetiri . trfdeset pet itd. U sintagmatskim se odnosima slaze s mnozinom srednjega roda: Ta su dva grada uvijek u opasnosti. Pridjevi u komparativu i u superlativu imaju samo odredeni oblik. Muski rod . sedamdeset.[ses:t6].[sezdesed. dvadeset cetiri. devedeset tri.va]. i to uz njihov genitiv jednine: dva grada.jednina N: G: D: A: (naj)starij-l (naj)starij-ega / (naj)starij-eg (naj)starij-emu / (naj)starij-em (za zivo) (naj)starij-ega / (naj)starij-eg (za nezivo) (najistarij-i L: (naj)starij-emu / (naj)starij-em I: (naj)starij-lm Muski rod . devedeset dvd .mnozina (naj)starij-l (najistarij-ih (naj)starij-lma (naj)starij-e (naj)starij-lma (naj)starij-lma 486. devetstd.etiri].va]. 141 .va]. sesnaest. dvadeset tri. osam.ri]. Zenski rod .ri]. sedamdeset cetiri.Sklonidba komparativa i superlativa 485.[sedamdesed.[osamdeset. dvd. sezdeset.mnozina (naj)starij-e (naj)starij-lh (naj)starij-lma (najistarij-e / (naj)starij-lm (nafsstarij-e (naj)starij-lma (naj)starij-lma / (naj)starij-lm / (naj)starij-lm 3.etiri].etiri]. pedeset. devedeset. Zato se u sintagmatskim odnosima slaze s pridjevima i glagolskim pridjevima u rodu. sezdeset dvd . trideset. sezdeset cetiri. tri. osamsto.. cetrdeset tri . cetrdeset. sedamdeset pet.) 488. trideset dvd. trideset tri.[sedamdeset: ri]. pedeset tri . devetnaest.. trfdeset tri .ri]. pedeset jed an. trinaest. pedeset cetiri. seststo.). Na sastanku je bio sto jedan Clan nasega drustva. dvadeset jedan. dvanaest.jedn-o. tisucu (hiljadu).[devedeset.va]. sezdeset tri. sedamdeset tri. osamdeset cetiri. devedeset cetiri .[sezdeset. pet. dvadeset cetiri .[trideset. devedeset tri . devet. Glavni su brojevi: jed an. sedamdeset dvd. dvddeset pet itd. cetrdeset pet itd.[pedesec.[dvadeset.[cetrdesed.[pedesed: va].[osamdesed: va]. pedeset cetiri .[dvadesed.[devedesec. dvadeset tri . devedeset jedan. dvjesto. (Slog se -aest izgovara [aist]:jedanaest [jedanaist]. pedeset dvd.[tridesed.etiri]. cetiristo. osamnaest. devedeset pet itd.. Srednji rod . pedeset dvd .[dvadesec.. cetrdeset dvd . sest.jednina N: G: D: A: V: L: I: (naj)starij-a (naj)starij-e (naj)starij-oj (naj)starij-u (naj)starij-a (naj)starij-oj (naj)starij-om Zenski rod . sedamdeset cetiri . Tako se ponasa bez obzira na to je li sam ili dio kojega drugog broja: Dvadeset jedan krenut ce sutra. trfdeset cetiri. osamdeset tri. osamdeset dvd . jedanaest.jedn-a .. Broj dvd dolazi uz muski i srednji rod._ mnozina (naj)starij-a (naj)starij-lh (naj)starij-lma (naj)starij-a (nafystarij-ii (naj)starij-ima (naj)starij-lma / (naj)starij-lm / (naj)starij-em / (najsstarij-im / (naj)starij-lm 489. cetrdeset cetiri.ri]. 487. broju i padezu: Iedan je zdrav.etiri].[cetrdeset.

Primjeri: z l e 11 livada. NA V siimornosti G sumornostt DLI sumornostima mn. narodnostima 446 11. oznacenih drugim vrstama rijeci. NA V uzvisenosti. NA GDVL I ucenost. narodnosti G ucenostt. Bez-ost jd. NA V misli G misll DLI mislima 452 mn._ L p~m~t~. i polieijsku. nesvijesti korIscu/korIsti. NA postojanost mn. Na -ao u N jd. nesvijest koristi. nesvijescu/nesvijesti Morfologija D. koristt DLI kortstima/nesvijestima jd. pomisli) I pomIsli/pomIslju jd. narodnosti DLI ucenostima. is" jd. pa~etl) I pamecu/pameti mn. i zeljeznicku. jd. i zivu 448 13. ispovijesti) I zapovij e au/zap ovij edi. GD . i s rv jd. S nepostojanim jd.Jspovijest GDV zapovijedi. /. zdravstvend stanica je uzi pojam nego stanica. rukoveti sirocadi. nesvijesti G nesvijesti. plijesan ravni. d djetja marama. i odnosi medu njima. NA V ravni. NA neotesanost. jd. pamett) DLI pametIma 14. nikovet GDV slrocadi. NA pomtsao GDV pomtsli L pomtsli (I]. I NA zapovijed. NA GDVLI jd. koja osim zdravstvene stanice obuhvaca i meteorolosku. rukoveti/rukovecu NA V sirocadi G sirocadi D LI sirocadima mn. plijesni bojazan bojazni bojaznju!bojazni mn. unucad. zapovijedi) lspovijesti (rj. Pridjevi suzuju opseg znacenja rijeci kojima se pridijevaju. G DLI bojaznt bojaznima 451 mn. 11 po Z 11 t netko. NA V kortsti. Visesloznice s duljinorn u N jd. Cetveroslozne osnove na -ost a. razltcitost uzvisenosti uzvrsenoscu/ozvtsenosti mn. npr. v el ik oluja. NA pogibao GDVL pogtbli I pogrblju/pogIbli mn. narodnosti ucenoscu{ucenosti. rukoveti NA V pomtsli G pomIslI (I]. pomisll) DLI pomtslima (I]. a. Na -ost jd. Dvoslozne osnove s " i duljinom. zapovijedima) PRIDJEVI 1. GDVL neotesanosti I neotesanoscu/neotesanosti 15. s e s tr in a . mn.172 b. zastarjela dubleta s / jd. NA misao GDV misli L misli I mislju/misli 17. Troslozne osnove s duljinom i " a. plijesni G plijesnl DLI plijesnima NAV bojazni mn. LEKSICKE OSOBINE Pridjevi su rijeci kojima se izricu svojstva predmeta i pojava. NA GDVL I 16. lspovijescu/ispovijesti mn. pomislima) NA V pogtbli G pogtblt DLI pogIblima mn. NA V ucenosti. NA sirocad. Na -ao u N jd. jd. au L jd. b. NA V pamet . ispovijesti L zapovijedi (rj. NA GDVL I (pre )uzvIsenost. NA GDVL I a 449 NA V neotesanosti G neotesanosti DLI neotesanostima 450 445 10. knjtga. NA V zapovijedi G zapovijedi (I]. pojam planuuirski dam obuhvaca sarno jedan dio predmeta koje obuhvaca pojam dam. 173 mn. i G mn.. a to su najcesce imeniee. narodnost ucenosti. Visesloznice na jd. i veterinarsku. GDVL postojanosti I postojanoscu/postojanosti Imeniea postojdnost e a e a 453 NA V postojanosti G postojanosti DLI postojanostima moze glasiti i postalanost. narodnosti/narodnoscu -ost s duljinom sumornost sumornosti sumomoscu/sumornosti ravan. zapovijedt) DLI zapovijedima (1]. NAV pameeti1 " G p~metI (rj. NA GDVL I konst. L sirocadi. p~m~:l (1'1:. Peteroslozne osnove na -ost jd. NA potpomoc GDVLI potpomoci b. Na -st jd. razllcitosti G uzvIsenostI DLI uzvIsenostima 444 9. 447 12.

Stoga se ta promjena zove 1men 1c k a. tamosnjl) i v r ij erne (pros!i. kaloricka. lanjski). au drugim _padezlma nastavci su isti kao u odredenorn vidu (u jed. b en zi n s k i motor.. od~. Izricu: tvarna (materijalna. od cega je sto napravljeno. Naglasak i Pregled sklonidbe po . tipovima. i ~ Z. GDL sva tn roda). -z - 2. i to one koji izricu pro s tor (garnji. D Z. -OJ -om . Oblici muskoga i srednjega roda pridjeva slicni su obhCl~a vrs~~ a.. zelen. isto kao i imenica koju Promjena neodredenog vida pridjeva slicna je p~o~jeni imenice uz. zelend.. g o s p o d s k o dijete.174 Morfologija Morfologija Oblici neodredenoga i odredenoga vida pridjeva razlikuju se: 175 459 stanicu. li.: N m. npr. prirodna. gradivne i posvojne.psihicke) osobine-emocionalne.neodr. npr. prednji. npr. dobro dje!o je uzi pojam nego djelo. Osim za rod pridjev ima posebne oblike imaju za svaki rod posebne oblike. N z. top a 0 kriih. odnosno kad se odreduje izmedu vise stvari razlicitih osobina ona 0 kojoj se govori. lug d reva kiica. mno. fizicka) svojstva . GDL m. a oblici zenskog roda slicni su oblicima vrste e. Lm. kineticka. Drugi izricu povezanost s vrstom i blizi su opisnim pridjevima. is. t'i h a glazba. pojava) ima prema kojemu drugomu predmetu. V.0BLICI A. a oba su obuhvacena pojmom djelo. I odredeno: Smeaz sam ubrzo izgubio. . kemijska. i e lj e z n o sidro. netvarne (misaone. Gradivni (materijalni) pridjevi izricu tvarnost. NA sva tn roda.. vllcjit cad. s z -a -it -e -e ml -a -og(a) G s z ml -u -om(u/e) DL s z m A s z -u -u -e -e 455 -@ -o-le - - . jer djelo obuhvaca i zlo djelo. i to a) po fonemskom sastavu sarno u jd. NEODREDENI VID 460 2. kozje mlijeko. u mn. NASTAVCI N m jed. zelenoj . d nos n i pridjevi izricu odnose koje predmet (bice. NA s.odr. p d m e tn a gldva. npr.ot-e -i -a -it 456 Posvojni (posesivni) pridjevi izricu pripadanje iii kakvu drukciju povezanost onoga sto znace imenice uz koje stoje s onim sto znace rijeci od kojih su izvedeni. 454 Opisni (kvalitativni) pridjevi izricu osobine i odgovaraju na pitanje kdkav. ostar noi. m dj c in sk d ljubav. u mn.opticka. nina odr. zl at nt pisten. naglaskom u znatnom broju pridjeva.. D z. 1./s. sareno tele. Oni obuhvacaju po s v 0 j n e i g r a d i v n e pridjeve i neke 0 p is n e. v' • U jednim padezima nastavci su isti kao u imenica.neodr. 458 Po nacinu kako odreduju o dre dena g vid a. a j a k it bol je zenskog glad je zenskog roda. Jedni od njih znace povezanost s jednim primjerkom. Odgovaraju na pitanje Ciji. jer ima i malo djelo. zina odr. npr. Pridjevi se po znacenju takoder mogu podijeIiti na sarno dvije skupine. nastavcima. stoji. Nastavci za padeze ove promjene JEDNINA jesu: Rod M @ S -ol-e 461 ~O!U odreduje. i Z. is. Po znacenju se pridjevi dijele na opisne. o 3. uzi je pojam i vellko djelo. r d i en -a -u -G iliN -N -u -im =N =N kruh. estetske itd. m ira n pas. GRAMATICKE OSOBINE 457 Pridjevi u hrvatskom knjizevnom jeziku j a k bol je muskoga. m d jc in o pismo. duhovne. d o b r o dijete. sl d d a k caj. akusticka. itd. Taj vid odgovara na pitanje koji.. s tar i kino je muskoga. o pis n i su pridjevi isti kao i u trodijelnoj podjeli.ei« -i/-og(a) -e -e -ol-e -o-e -a -it -z . npr. i dl o st an Sin. imenicu obIici pridjeva mogu biti n e 0 d red e n 0g Z -a -e -oj -u -N N G D A N e 0 d red en i vid kazuje promjenjive osobine onoga sto znace imenice i odgovaranapitanjekdkav. i za broj i padez. G m. k o s a etta. neodr. intelektualne. zeleni.. zelena . b) sarno po kvantiteti nastavka: u jd. zelenoj. i a t i list. budua. v ez i k glad je muskoga. npr. e n i vid upotrebljava se kad se pridjevom izrice staln a osobina predmeta.I1fvZ nosim i dan as. a vel i kit a s tar 0 kino je srednjega roda. . npr. i to na opisne i odnosne. b r d t ov kaput. sutrasnjl. v eli ki ndpori. roda. N m. br e z ov a metla.jep dan. zg o d an bicikl. o d red V L I neodredeno: Kupio sam jedan scSir s mea i jedan s IV. d i v en d klupa. npr.

st. Ako osnova zavrsava na -stn. g'ibak . (kuca) (kucarna) m.amorfna. akuz. evidentna. Uzorak3.ml~cna. desertna.?urna. jednine. npr. u dat.kobna. -zdn. vliiian . 1.dob~a. jedn.~ka~ - A V L I ve'lik-im(a)/-ima velik-e (kuce) velik-e (kuce) velik-im(a)/-ima velik-im(a)/-ima (kucama) (kucama) N G D vdi-a-n (grad) vain-a (grada) (gradu) viii-a-n (grad) vdz-a-n (grade) vdzn-u (gradu) vdin-im (gradom) A V L I vdin-u vdin-i (gradovi) vdin-ih. 467 .epostojano a.. bol~n . po~~man .bijesna. a odredenim pridjevima su nastavci dugi u svim padezima.C:sto nezl~~) ume. rekordna. zenskoga roda. sretan . dmorfan . u GI jedn. pitoreskna. jednakje gen. jednine. trijezan .ud~r mudr~. uz imenice koje znace sto zivo i u NA Je. mo"kla. jedn.trijezna. npr. nezgrdpan _ nezg~apna.niska i niska.176 MNOZINA N G D A V L I -e =N Rod M -i Morfologija 177 S -a -ih -im(a)/-ima -N -N Z e N N Ako imenica znaci sto zivo. smijesan .g'ipka i g'ipka.tipka.~n. k6ban . npr. ?1!eSan . -im (a )/-ima -im(a)!-ima 2. ~ ~usko~ rodu u ~V jedn. Ostale se troclane skupine ne okrnjuju. svih rodova. nizak . biijan . akuz. s nepostojanim 463 a oblikom 3. npr. -idn. mdstan . nitidan (i nuian) . u NAV jedn. tipak .ce medu ?jih n.imenica na koju se pridjev odnosi znaci sto zivo. m__.. smaragdna.plevna. jednak je gen. Muski rod a. b. (mjesta) (mjestima) velik-tn velik-e velik-i (gradova) (gradove) (gradovi) (gradovima) (gradovima) velik-im(a)/-ima V L I V L I velik-im(a)/-ima velik-im(a)/-ima velik-im(a)/-ima velik-a (mjesta) velik-a (mjesta) vetik-im(a)/-ima velik-im(a)/-ima (mjestima) (mjestima) ~o .an . kad ~ne znac.teska.sretna. (gradova) vdin-im(a)/-ima (gradovima) vdin-e (gradove) vdin-i (gradovi) vdiF-im(a)/-ima (gradovima) vdih-im(a)/-ima (gradovima) B. u oblicima se s ~astavkom (tj.n i c k a. Srednji rod --0. Uzorak2.kivna.biijna. i u kracim oblicima DLI mn. Jednina Mnozina -e G D velik-a velik-« velik-ih. Jednina N Mnozina velik-e (knee) (kuca) (kuce) yetik-i5j (kuci) velik-u (kucu) velik-a (kuco) velik-oj (kuci) velik-om (kucom) 466 464 U pridjeva kojima ~snova zavrsava na dva suglasnika osim na st. Jednina suglasnik.mdsna. teiak . Zenski rod Uzorak4.vldzna. do~ar. ~uran .nuina. jedn. bez nepostojanog 462 Uzorak 1. kivan .b?:na. Jednina N G D A (grad) velik-a (grada) velik-u (gradu) velik (grad) velik (grade) velik-u (gradu) velik-im (gradom) a Ako osnova pridjeva zavrsava na nenepcani a nepcane osnove imaju nastavak--e. ODREDENI YID pridj Promjena odredenog vida slicna je promjeni pridjevskih zamjenica pa se zove evsko-zamj e. plovan . muskoga i srednjega roda. Od zamjenicke promjene pridjevska se razlikuje time 8tO zamjenice imaju duge nastavke samo u instr.smijesna. promptna. mn. gladak glatka i glatka.. mlac. ima nastavak 465 Mnozina velik-a (mjesta) Mnozina ve'lik-i (gradovi) N velik G D A (gradovima) tud-e velik-o (mjesto) velik-a (mjesta) velik-u (mjestu) tud-e velik-o (mjesto) tud-e velik-o (mjesto) velik-u (mjestu) velik-im (mjestom) velik-ih. pridjev u oblicima bez nepostojanog a ima okrnjenu osnovu.pomdmna. Pridjevi kojima osnova zavrsava na suglasnike nejednake po zvucnosti imaju u oblicima bez nepostojanog a obezvucenu osnovu.

(sela) velik-1m(a)/-ima velik-ii (sela) velik-ii (sela) (selima) velik-lm(a)/-ima velik-im (a )/-ima (selima) (selima) MNOZINA N G D A V L I 3. npr. nastavci koji pocinju s e dolaze iza osnova na nepcani suglasnik. npr. t. Sarno obIike 0 d red e n 0 g vida ima pridjev: a. Ris je s IU an macki.: kriticar ostrag pera. Odredeni i neodredeni vid imaju sarno opisni pridjevi. Jednina N Mnozina koji pocinju s e 470 -1 -agea )/-eg( a) -st-e -a -e -om (u/e)/-em(u) =G ili N =N =N =N -OJ -11 =N =D -om G D A V L I -om(e/u)/-em(u) -im Rod M S velik-o velik-og(a) ve'lik-om(u/e) vdik-o ve!ik-i5 velik-i5m(e/u) velik-im tud-« (selo) tad-eg(a) (sela) tad-em(u) (selu) tud-e (selo) tad-e (selo) tad-em(u) (selu) tud-im (selom) velik-d (sela) velik-ih. Srednji rod Nastavke koji pocinju s 0 imaju nenepcane osnove. Jednina N G D A V L I Mnozina 471 -e =N =N =N =D =D =N =N velik-ii (kuca) velik-e (kuce) velik-i5j (kuci) velik-i: (kucu) vdik-« (kuco) velik-i5j (kuci) velik-om (kucom) velik-e (kuce) velik-ih. 1. 2. 3. npr. Uzorak6. kad je uz imenicu pokazna zamjenica. tad-em(u) (gradu) velik-im (gradom) velik-i (gradovi) velik-ih. Zimi je voda hid d 11 a. (gradova) velik-1m(a)/-ima(gradovima) velik-« (gradove) velik-i (gradovi) velik-1m( a )/-ima(gradovima) velik-im (a)/-ima (gradovima) os t I' a pera. djevojka 2. Poslije bolesti postao je I uz imenicu u atributivnom skupu dolazi pridjev neodredenog vida. Petar Ve li k 1. sjekira ttipog sjeciva. npr. kriticar li j epa stasa. Zenski rod Z -i -a -lh -im(a)!-ima -e Uzorak 7. Upotreba vidova nije sasvim razgranicena. Nov 1 Sdd. pa se cesto u jednakim prilikama maze upotrijebiti iIi jedan iIi drugi vid. G D A V L I velik-i (grad) velik-og(a). 473 . U pridjeva koji stoje uz imenice muskoga roda koje znace sto zivo akuz. c P111prist. a nastavke imaju osnove koje zavrsavaju na nepcani suglasnik. (kuca) velik-im(a)/-ima velik-e (kuce) velik-e (kuce) (kucama) velik-im(a)/-ima velik-1m(a)/-ima I NEODREDENOG (kucama) (kucarna) U NAL jedn. Ipak ima slucajeva kad se upotrebljava iIi sarno neodredeni vid ili sarno odredeni (1801-1804). c. Mtili pas (zvijezde). djevojka lijepag stasa. jednine. sjekira t ~l a sjeciva. je jednak gen. tad-eg(a) (grada) velik-om(u!e). b tjell jdsen. Muski rod 469 Uzorak5. kad je dio naziva. b.178 468 Nastavci za padeze ove promjene jesu: lEDNINA N G D A V L I Rod M S Z Morfologija Morfologija 179 2. ovd] 11 apr e d n i covjek. pit 0 m 1 kesten. Sarno su u n e 0 d red e nom vidu pridjevi kada su dio predikata i u sluzbi predikatnog prosirka. Ali. npr. p a s 111 ddn. UPOTREBA ODREDENOG VIDA PRID1EV A 472 1. Diig! otok. taj tv r dog I a v 1 djecak. ond] v ISO k 1 muskdrac. a oni koji pocinju so dolaze iza osnova na nenepcani suglasnik. kao i kod imenica. npr. tad-em(u) (gradu) velik-i (grad) velik-i (grade) ve'lik-om(e/u). jedn. Jednina N Mnozina osj et ljiv. odredeni vid moguc je u p toj sluzbi. Kaput je nov. M ti II Bukovac. v o d ent kon]. kad je dio vlastitog imena. U nekihje pridjeva ukinuta opreka po odredenosti (v. 4).

2. te su po tome blizi posvojnim nego opisnim pridjevima.u ne vjeruje. mekoci. zaa . npr. Od tih imena-pridjeva obicno se dalje ne izvode pridjevi sufiksom -jev (npr. nocni. npr. mldda . dr i dv n i poglavdr. sarno se upotrebljava u sluzbi imenice. npr. it t n i tigovac. ObIik kojim se izrice da neki predmet ima koju osobinu u vecoj mjeri zove se stupanj ili komparativ. zlo . uboski. ne Dalskove ili Dalskijeve pripovijetke nego pripovijetke Dalskoga. uoii v el i k o g a blagdana. grddski. Turskd 479 . cesto se upotrebljava od prvoga duzi oblik. 480 5. Veseld . I' ii d n i ogitac. unutrasnji.Bldgi. Cehovljev.). 5. Rogovo .Dalskoga. 6.sarno odredeni vid imaju pridjevi izvedeni sufiksima -jt. ddvni. Dostojevskijev. Sa svili su strana navalili c i v e n f. Lijepa . . k op n e n. i 10k. opisni ili posvojni pridjev kao opca imenica: dobro . Zemljaje tv i d a. Ja CU ovdje 1 s ij e d e docekati. . koji kazuju da je ono sto znaci imenica uz koju stoje u nekoj vezi s onim sto znaci irnenica od koje su izvedeni. Duzi se oblici pridjeva obicno uzimaju pred rijecima koje pocinju istim iii srodnim glasom kojim zavrsava kraci oblik.Turskoj. Tomislavljevom. Oblike n e o d r e d e n o g vida nernaju: .s dobrom. 1. normal-· no s drugim znacenjem i koji moze imati i neodreden vid. Dostojevskov).poslije Iiirjeva. -in. te se vise i ne osjeca kao pridjev.) iIi veznikorn nego (s nom. npr. -eni. c. Imenica koja izrice ono s kime se iIi s cim se sto usporeduje uvodi se prijedlozima od. antikni. ostar. Bizi=Btzoga. Imenica koja znaci ono cemu se osobina pripisuje u manjoj mjeri uvodi se prijedlogom od (s gen. npr.Sretni. mj e sn i ured. Za zivota moga p o k ojn o g sve je bilo drukcije. zemni.180 474 Morfologija Morfologija 181 ime i ime blagdana: Kosovo =nad 3. § 869. Jiisna . idiici. To moze biti: a.c) pridjevi mijenjaju se na tri nacina. ru c I1f sdt.poslije v el ik o g a gubitka krvi.ZiUoga. npr. rui d o br o m e mjestu. Pridjev ostaje pridjev po obliku i znacenju. skijaskl..mliidfi. jutamjl. Garibal~i. Haludovo . npr. vojnlckl. Lisillskijev) kao kod drugih tudih imena (npr. b. . PROMJENA POIMENICENIH 478 PRIDJEVA Poimeniceni (v. Avionje brii od auta. jedn. -ljev. oni se mogu razlikovati npr.) iii medu (s instr. t r e c i stupanj . pal~~ov.pridjevi izvedeni od imenica sufiksima -ni. npr. Sretna . k u c I1f red. s t a c n i fond. LjCtta . v jen c an. Kamen je tvrdi n ego zemlja. idrki i jos neki rijetko upotrebljavani pridjevi. b. Znacen]e Istu osobinu mogu neki predmeti imati u vecoj iii rnanjoj mjeri nego drugi. imena mjesta. v 0 den umak (u kojem ima previse vode).u Visokom. Milena . muievog(a). grabov. npr. -ev kao zemljopisno Kosovom.Velikoga. Nii jb r i « prijevozno sredstvo je avion. npr. zetvel1f obiCiij. Kovacicev. npr. bogatdsev. npr. iltan krdj (u kojem rodi zito). Rjecnik hrvatskoga kajkavskog knjiievnog jezika. Avion je najbrii 0 d prijevoznin sredstava. Stdri . k a z 11e n f zdkon. kamenje tv i di.~ bus n i govor. mjeseenl. Dijamant je n djtvr di dragi kamen.sarno necdredeni vid imaju pridjevi izvedeni sufiksom -ov. visini. ljetni. Ddnskd . sit n can ddn (dan pun sunca). Po s v 0 j n i pridjevi imaju sarno neodredeni iIi sarno odredeni vid. a od drugoga kraci.ina -ov (npr. svekrvinom. ni~. D u z ina s t a v c i koji zavrsavaju na -a.Dobroga. po tvrdoci. m li j e c n i priih.Gari?'aldijev). sirini. Avion je brii nego auto. nebeski. kozji. tjednl. Krdtki . npr. Oblik koji izrice da neki predmet po kojoj osobini nadmasuje sve ostale zove se 483 ili superlativ. npr. imena zemaljana -(s)ka. Bldga . Oblik koji iskazuje sarno 0 kojoj je osobini rijec zove se p r v i stupanj iii pozitiv. -snjl. s Lln can f sdt. sinov.Novom. imena i prezimena na -f iIi -ski.Ljatoj. a ostali ako su u prenesenom znacenju.sa zlom. izmedu (s gen. npr. m o lb e n i zdhtjev. Uz neki od tih pridjeva postoji homoniman.. LjubiCin.Tthani. Mirkov. Veliki . gl av n f kolodvor.nad Rogovom. Pridjev ima znacenje imenice.Stdroga. nego se uzima genitiv. mladicki. 4. npr. Ime Bosna nije pridjev. Zvecevo . Ddlski . npr. To su osobito: a. Nek ne zna lij ev a sto daje d e sn d.Zrinskoga. STUPNJEVANJE 1. Is50 je t~ko i s nadimcima. Pridjevi kao Lisinskijev znace 'poput Lisinskoga' (v. Hivdtskii . I z me du dragoga kamenja najtvrdi je-'C dijamant. muskog i srednjeg roda u razgovornom jeziku obicno upotrebljavaju oblici zamjenicke deklinacije.Ddnskoj. srednjovjekovni. -dni.Hivdtskoj.Iiisni. S'it gl d d n. brtjaci. svekrvin.veseli. v o d e ni tok. Debell . Kornpariraju se u pravilu sarno opisni pridjevi.pridjevi koji zavrsavaju na -ci. r ij ecn i promet. -nji.Drdgoga. 1105).pridjevi koji odreduju imenicu s obzirorn na polozaj u prostoru i vrernenu u kojem se nalazi ili iz kojeg dolazi onosto ona znaci. juinl. . Iiikobljev. Novl. podnevni. Taj se razlicit stupanj vidi i spoznaje kad se us po red e bar d v apr e d met a. stricev. posvojni pridjev na -ov. ito: . dubini.i ptsten. -e (iskazani u tablicama u zagradi) upotrebljavaju se podjednako kao i kraci.). drugov. U a tr i b u tn 0 j se sluzbi u gen. C. Mdli-« Mdloga.nad Zvecevom. -u. TIhana .neki neizvedeni pridjevi kao sto su: jdrki. Dalskijev. desni. Za izrazavanje toga relativnog odnosa pridjevi irnaju posebne oblike. npr. bldgo . -ev. U biranom se jeziku to izbjegava. Drdgi . To usporedivanje naziva se stupnjevanje iIi komparacija. bfz.i pojas. Kamenjetvrdi od zemlje.Mileni. stvaci. Avion je najbrii me du prijevoznim sredstvima.Krdtkoga.Debeloga. t . bratovogia). 1333. tvid. Dobri . Kadje vise pridjevajedan za drugim. toplini i s1. s t a r ij em u momku bilo je 18 godina. dat. Potpuno preoblicen pridjev ima i oblik imenice. brzini. Moja s t ii r a jos nije stigla. zato se sklanja kao imenica: LlBosni (a ne it Bosnoji. -skil-ki.s bldgom. drugi = 476 481 477 482 4. ali zadrzava obIik pridjeva. odnosno slican opisni pridjev. Zrinski . npr.nad Haludovom. Visoko . opisni pridjev kao zensko ime: Driiga .Drdgi.Lijepf. 475 3. Iurjevo . npr.

krocl. iat .njemut.tllinijl./s. koji se s njim spaja u jednu rijec. m. 3.tustiji: =sretruji: Pred nastavkom tavkom. G i D m.dillji uz dilii). i mn.~Pi~. u osn?v~ na st zamjenjuje se s sa S. hrom - b. r. Od pridjeva iidak i mizak komparativ se moze tvoriti nastavkom -i ili -iji: zUii i iukiji. TaJ nastavak imaju tri skupine pridjeva. 486 2. vjest . r. s dug~~ ~~m. nepristupacniii.:idjevi s kratkim slogom. lijen. Kraci lik bez -a uvijek ima duljinu: -im. najjadniji. ndjgori. i 3. sladak .bliil. 3. krdtak . vjNiti. rj. -el. sva . kin] .sturijl. Komparativi su od njih stilski obiljezeni. strm . v (lj je rezultat jotiranja): grab~'u~l. s.tjesnji (uz tjesniji).~0 S. ima neodredeni vid (osim u N jd. Duljina u nastavku 1.) u N i A jd. npr.l). Komparativi promjena. t'ih .. ostaju obaj.meksl. svet.stroil. k7'l~.slam. i A Z. strog . najstarijl. U DLI mn.sldsniji. sldstan . mio . nego sa~y~ ne._J e~nosloz?i ~.e11ljl (1 l. ndjdalekovidniji. Za pridjev m'Pkvidi § 311. slanjf i sldniji. iszak . najgusd.. mdlen . npr.182 Morfologija Morfologija 183 487 2. nezadovoljnijt. npr. npr. ito tako da se preda nj stavi prefiks ndj. jo~iranu osnovu.ndjprednji. star . krepak. bez naglasne duljine. ttist."y ~ridjev~. past. 491 zreo . velik . diiblji. najgilsCi. dizak . tiist .vrilcl.d.pust . npr. N Z. Nastavak -i.~d jed~o~~_oz?i~ ~:idj~:a zdraviji.silsi. D m. teiak .iesCl..ittkiii. blijed . npr. npr. Tvorba 484 a. Ovamo idu ~'pridjevi kojima osnova zavrsava na -I mjesto kojega u padezima s n~~tavko:n:. -sl. oni u oblicima bez nepostojanog a imaju okrnjenu osnovu. ljenjf i ljenijl. Ako pridjev pocinje suglasnikomj.truliji. Troslozni i viseslozni komparativ ima naglasak u trecem slogu od kraja.sjert.cvPscf. . r. krepcf. Pridjevi Cija osnova zavrsava na nenepcani suglasnik osim na r imaju ~re.gilsc1. all Je od krepak I krotak obicniji s nastavkom -ijl. skap'. npr. -(e)k. npr.diskiji.TaJ nastavak imaju dvoslozni pridjevi debeo (debel) 1 dubok. rijedak . plitak . b. i m. rj. zadniiji.ilil.~OJI -O'.enjl) . ostroiiman .mtliji. zao .vreliji. najblizl. najgori. ntjetrt . jdk a. r.skiiplji. Naglasak komparativa i superlativa 1. Dvoslozni komparativ ima naglasak ". doniiii. r. krotak ne odbacuju u komparativu zavrsetak -ak.ostoJan~ -a. npr. sretan -iji skracuju se dugi sldgovi. blizak .sldniji (i . c.gorl. Ko~parativ se tvori od osnove pridjeva nastavcima -1 (ili -lj1). niiidan nuiniji. ~a i:n se tat?~~~k tvori od cijele neprosirene osnove: gorcl. slJer . Neki pridjevi imaju oblik komparativa a znace pozitiv. 2. tj. kOJI u komparativu odbacuju sufiks. §irok . i u z. iN Z.~ SUu tim oblicima dvoslozni. -id. najbOljl.ilvljl. .daljf. Pred tim se nastavcima osnovni slog p o kr a cu j e. r. N m. ljabak -ljupkijf.vjestijf.sa. Izuzimaju se: bas.iilcf.manjt. ' Napomene Pridjevi sa zavrsetkom -ak imaju u oblicima bez nepostojanog a obezvucenu osnovu. -jacl. " ~. npr.sifl. test . npr. Nastavak -iji imaju svi pridjevi koji nisu spomenuti pod 1. sldn . Od pridjeva nijem. -(o)k. c. mrk . gal. 2..p. r.stariji. sva tri roda nastavak -ima moze imati dubletu s kratkim i rjede s dugim i: -ima i -ima. Ima nekoliko pridjeva koji za komparativ imaju supletivne oblike (oblike od druge osnove). itv .:av~~~tkom -~~n. kamenit kam~ni~~il. N~stavak :lj1. ~ .veCl. star .. dilil.slavoljubljtviji. bjeljl. 4. -i. sl'ri. Nastavak -sl imaju sarno tri pridjeva: ldk -laksf. krotkiji. r.plia.b. glasi vjecitu. ntqsporijt. U ostalim padezima nastavci su isti kao u odredenom vidu.niii. gal i golgollJl. To su: gliidak .~ijel-::. slanjf). vriu: . p. Ako se u pridjeva sa sufiksom -an ispred toga sufiksa nalazi skup -st. vjeatima i vjNitima 490 vjecitim.glam. stdi . -zd.bieljl. iestok . biz pridjevi s dugim slogom.l._b.imaju jotiranu osnovu s alternacijom sis: bijesan bjesnp (uz bjeS11ljl). hromiji. Primjeri: vjeCita je G m. vjNita. slavoljubiv .tW. lzjen -l. nastavkom. Oni imaju i superlativ kad se radi 0 odnosu barem triju predmeta: donji ndjdonfi./s. a superlativi od visesloznih komparativa imaju i naglasak koji ima komparativ.pustiji. .p.bljem. Pridjevi ~6rak. r. cinji. l. r. a naglasak je u slogu pre d nas! ndjbolfi. visok . ddlek . Superlativ se tvori od komparativa. drag .najgornjl. kao i od ostalih jednosloznih kratkom osnovom. .cescl. prednji .Zrelljl. Od mrk komparativ moze biti i mikiji. N s. c~on-: cinji. C?ni kojima osnova zavrsava na nepcani suglasnik III na -r nemaju jotiranu osnovu. sldn komparativi se prave i nastavkom -iji te oni imaju dvojne oblike: nje'!nlji i njemijl. c.mici. . ndjbliii. -ijl.vzsl. siromasniji. Superlativ ima dugosilazni naglasak na prefiksu ndj-. ito: pridjeva s ditil. mek .kriici. krepkiji. kOJIu komparativu krate osnovu: deblji. r. vjeCite.ostroumniji. Viseslozni i dvoslozni pridjevi osim onih navedenih u t. tanaktdnji. nizak . (I njeml. npr.rjedi.~ma!u pridle~~ s o~novom na.kinji. vrio . i superlativi u deklinaciji (kao odredeni pridjevi) nemaju naglasnih . te u jd. Jednoslozni 488 489 b. Posebne nastavke.strmiji. npr._Neki dvosloz~i pridjevi ~njihove slozenice tvoreni sufiksima -(a)k. truo . lijep -ljepsi. npr. i A Z. tuzan . dug .teil. najjacf. mrii i miskiji.bOljf. vjNito. pametniji.k7'lvlJl.svetiii..og~~sn~~om~ovi: ba~ ~ bosijt. NAGLASAK a. > 485 =.tijesan ../s. cvfst .1. To su dobar . najjuinijl. zldak . mn. Rjede i kraci superlativi imaju dva naglaska.driiii. garnji . Neki jednoslozni dug - pridjevi s kratkim slogom. zddnji ndjzadnji.g(ist .

Tako tijesan .zdrava zdravih. =N Superlativ: najzdravijt PREGLED SKLONIDBE PO TIPOVIMA (a= neodredeni vid. Takve dublete imaju u neodredenom vidu rijetki pridjevi tipa (a) star. NV G DLI A z. odr. odredeni vid stdri. NV G DL A I zddve. elsta elstu. 7. N jd. sa silaznim i uzlaznim naglaskom. zdravt zdravog(a).zdrav6m elste. ima u neodredenom vidu u visesloznim oblicima dugouzlazni naglasak (» . m.plitka -p lit ki. zdravija zdravije zdravijoj zdraviju zdravijom zdravije zdravijemiu) =N/G zdravijrm zdravijt zdravijth zdravije zdravija zdravijrmf a)/-ima =N =N mn. r. Tako: mldd .zdrave zdravoj. s.zdrava = odr.glddna . =N/G (zdrav) =N =odr. zdravtm I zdrav6m. zdrava zdravih. (naj)mekse glddno . s dugim sufiksom -e i ob. Tip bistar . te N jd. moguca i mogiica. elstIm( a)I-ima elsta. Komparativi i superlativi priloga nastali od pridjeva mogu imati nastavak pridjevskog komp. elstIm =N =odr. i superl. s kratkim-e. G jd. zdrave. NV G DLI A c) jd. zdravo. elste elste. u neodredenom vidu imaju dubletne likove. ctste . m.s pomicanjem i bez pomicanja naglaska prema kraju rijeci: G jd. N G DL A V I zdrava zdrave zdravoj zdravu mn.slana. N G DL A V I i superlativ) 2. elst elsta.. 3. zdrav s. zelena szelena. N G DLI A V elsti. zdravije mn. zdrave zdravi. Tip zelen . Tip sldn.duboki.vruca . 4. zdrave zdrave. r. b) V jd. zdrave. u neodredenom vidu bosa i bosa. i: r.mlddi. dubok =duboka i duboka . r. Tip s nepostojanim a i dugouzlaznim naglaskom (» U neodredenom vidu ima u odr. zdravimt a)/-ima zdrave..zdrave 5.bistri u neodredenom vidu ima naglasne dublete: bistar i bistar. 8. A c.zdrave i.tes ki. r.tijesna tij es n f. los. zdravih zdravimf a )I-ima. iN jd. Tipovi 492 1. srednjega r.zdrave m.zdrav6g(a) zdravomtu/e).zdrava zdrave. m/s.vriizji i vrazji. moguce i moguce./s. zdravo zdrava. zdrava. c= komparativ 493 1. NV G DL A I zdrave.184 Morfologija Morfologija mn. zdravoj zdravn. zdravth zdravtmf a )/-ima. elstu =N/G (elst) elstIm. N G DLI 185 zdravi.vriici. ctstu elst6m. m. u neodredenom vidu stiira i stdra i (b) bas. zdravu. b) Naglasne dublete ima u neodredenom vidu tip s -0 u N jd. zdrava zdrave. elsta elstIh. Cist. debeo . zdravt m. b= odredeni vid. zeleni ima u ostalim oblicima neodredenoga vida dublete . vidu silazni C) naglasak: glddan . zdravoj. elsie elst6j. Pridjevi tipazdtl1V. 6.debela i debela . meko . Cisto. odredeni vid sldni. glasi im zdriiva i zdrdva.mldda -'. zdrava.zdravom zdravtm. npr. m.debeli. elst6m ciste. zdrava zdravu.ndgla . zdravo zdravt./s. dakle G jd. teiak= teska . ndgao (uz nagao) . odredeni vid basi. elsta =odr. r. 5. a) jd. vriic . imaju u drugim oblicima neodredenoga vida naglasne dublete. ctsti elsta.zdravi zdrava. Dubletni a) oblici s " i ' jd. Cista. elsie 494 m. s odredenim vidomzdn1vi.(naj)gladnijc. elstoj Cistu.zdrave zdrava. Tako: civen -crvena i civena =civeni. zdravijr zdravijegr a) s. losf. zdravu z. zdravrm. bijel -: bijela bijelf. zeleno i zeleno . elsta Ciste. te N jd. zdravu i. okrugao i okrugao. okrugla i okriigla.(naj)mekse. i. s. C'zstai ctsta. sldno.odr. zdravimf a)I-ima zdrava. i moguc. sarno oknigli. odr. zdravo. (naj)glMnije. a) Tip mogiic neodr.nag If. plitak. bistra i bistra. zdravomtu/e) =N =N/G zdravom. Tip vraiji ima takoder naglasne dublete . losa i loia itd. elstIh elstIm( a)/-ima. (istf. sllpalj -suplja -sap lji. elsto z. r. zdravtm zdrava. 2.gl d d n i.

bosa bosth. bosi bosa. NV Morfologija Morfologija 187 m. bas bosa. clstije Clstije i. lose i. DL A V I =N = odr. lOsa. clstija c) 5. bOslm( a)/-ima =N = odr. bose m. smem i.losa lOsu. Clsta mn. losIm lOsi. smede smMeg(a) smedemju) smede =N = odr. smede i. najsmedijl osnove s naglaskom " jd. bose. N G stare stare 496 4. lose a) m. bose =N DL A I =N/G =N smedtm . smedom DLI A V b) c) bost bosijl. stanh starlm(a)/-ima stara = odr. bosu bosom. cisto. bosa bosu. Na palatal a) jd.losu lOsom. lOs lOsa. DL A V I DLI A V b) jd. startm mn. boso. losi 497 s. s. NV G smede smeda smedth smemm( a)/-ima =N = odr. najlosijI =N DLI A V b) starI starijt. N G =N Superlativ: najclstiji 495 3. Clsto s. bosu =N/G (bas) bosun. stare DLI A b) c) lOse.losa lOse. losom lOse. bosoj bosu. losoj lOsu. Jednoslozne DLI A smede smedijt. boso DL A V I rnn. losa lOSIh. star stara staru =N/G (star) i. bosa bose. smede i. lose lOsI losijI.186 b) c) NV jd. najstarijt osnove s naglasnim alternacijama jd. s. bose bosoj. clsn m. NV G m. smeda smemh smemm( a )/-ima =N Z. lOse. a) jd. bosom =N =odr. smem s. smed smeda smedu =N/G (smed) smedtm smedi s. clstijI s. bosim Z. bosa.losu =N/G (lOs) lOsIm. smeda smede smecioj smedu smedom c) 6. najbosijl bose. Jednoslozne a) 498 s. losIm( a)/-ima =N mn. smeda smede smedoj smedt. N G stari stara stanh. N G m. NV G lOsa. N G m.losIh lOsIm( a )/-ima. cista. star a staroj staroj staru starom stare DL A V I =N = odr. N G basi. N G m. crsn. =N mn. lose lOsoj. bosth bosimf a)!-ima.

n) DL A V I =N/G (slan) =N slanu slan om = odr. m. jd. N G m. bjeljI =adr. N G fini fine jd. mlado. N G m. rj.188 499 Morfologija Morfologija 189 7. n) 501 A s. bijel bijela bijelu =N/G (bijel) bijeltm s. NV G m. stanjI Superlativ: najslanijl. slana mn. N G m. fino fina finu jd. NV G slani shine A b) DLI slane A =N DL V I =N = odr. najslanjt osnove s ' (u N jd. najmladt 10. Jednoslozne a) slanijt. NV G s. m. Jednoslozne a) jd. bijelo mn. N G m. fin i. i. s. slano 502 i. slano slana slanu mtadI mlada mladih mladrmf a)/-ima =N mlade 500 8. slan i. N G bijeli bijela bijelih bijelimf a)/-ima =N bijele e) 9. mladim Superlativ: najbjelijt i najbjelji (Ij. fina fine finoj finu finom b) e) N G mladi mlada mladih mladlmf a)/-ima =N mlade A V I DL =N/G (fin) A V DLI mlade =N =N =adr. =adr. mtadI mlademru) s. mlado DLI bij6le V =N jd. mlad i. slantm slana slanth slanlmf a)/-ima =N s. Jednoslozne a) osnove s rv mn. ") mn. mlada mlade mladoj mladu mladom b) e) =adr. finIm fina finIh finIm(a)/-ima =N mIMI mn. A I DL = GIN =N mtadIm finI flnijt. Jednoslozne a) osnove s ije (u N jd. mlada mladoj mladn mladom mlade mladegfa) A V b) e) DLI fine =N =adr. slant i. slana shine slanoj A DLI mlade =N Superlativ: najmladt. A V I DL =N/G (mIM) mlada mladu =N bijell bjelijt. najbjeljl) . NV m. neodr. najfinijt osnove s ' (u N jd m. bijela bijele bijeloj bijelu bijelom jd.

bistra bistrom. vrazjIm( a)/-ima =N Superlativ: najvrucr. veselt s. NV A b) jd. jadan m. babino vrazje =N m. bistra bistre. btstrtm jadna jadnu =N/G (jadan) jadntm =N = o dr. a) jd.190 Morfologija osnove na palatal s / (u N jd. rj. veselo i. bistar. vrazjI i. N G DL mn. najveseliji a i naglasnom 505 13. babinrm babina babinih babinIm( a)/-ima =N A V I =N/G (babin) i: babina babine babinoj babinu babinom 15. N G DL 507 m. bistnm. vesela veselijt.' i. N G DL alternacijom "I. veselo i. N G DL A s. Jednoslozne a) jd. NV G DLI vrazja vrazjIh vrazjIm( a)/-ima. vruc vruca vrucu =N/G (vruc) vnicrm vnici s. bistrom =N =odr. najvrucI 504 12. N G DLI vnica vnicth vrucIm(a)/-ima vnica =odr. A V I jadna jMne jadnoj jadnu jadnom A V I =N/G =N . NV G DL a i" s. Dvoslozne osnove s nepostojanima a) jd. vnice A jadnt jadne jadna =N jadne =N A V I =N =odr. vruce m. NV G DLI babini babine =N vida i u GDL b) mn. bistar s. ~) Morfologija 191 503 11. NV G DL 506 s. NV c) veseli vesele vesela =N vesele =N U razgovornom jeziku tip moze imati nastavke odredenoga jednine muskeg i srednjeg roda: babinogfa) G babinomru/e) DL m. vrazja vrazje vrazjoj vrazju vrazjom vrazje A V b) c) vruct vrucI vruce vruce A I =N/G vrazjtm vrazjI =N mn. bistro. babtn babina babinu =N =odr. vrazje vrazjeg(a) vrazjem(u) mn. Posvojni pridjevi na-ji b) jd. 16. vesela vesele veseloj veselu veselom A V I mn. veseo vesela veselu =N/G veseltm =N =odr. bistroj bistru. jadnijt. s. bistro bistra. m. bistre bistro]. najjadnijt 14. Dvoslozne osnove s nepostojanim a) jd. Posvojni pridjevi na -in a) jd. i. vruca vruce vrucoj vnicu vnicom b) c) NV jadni m. bistru bistrom. neodr. babine A jd. bistra. bistrtom 50S m. jadno i.

divno NV c) 20. hrastova m. vjecit i. hladnim =N . mn. bistra. ai~ 193 mn. bijedan bijedna bijednu i. Dvoslozne a) osnove s nepostojanim jd. najbjedniji osnove s nepostojanim jd. vjecttiji. =N/G (vjecit) vjecittm =N =o dr. divno NV G DLI A b) c) bistrr m. m. =N i. najvjecltijI 510 18. vjecitt s. mn. a i ije DLI A N G vjeciti vjecita vjecitth vjeCitIm(a)/-ima vjecite 512 s. najblstriji . divniji. hladno hrastove =N s. a i naglasnom alternacijom ~ mn. Dvoslozne a) bijedni bijedni bijedna bijednth bijednimf a)/-ima bijedne bijedne =N =N V I =N/G (hrastov) hrastovtm =N =odr. s. m. hrastova hrastove hrastovoj hrastovn hrastovom N G DL A NV G DLI A b) c) 21. blstri s. vjecito NV c) V I =N/G (bijedan) bijednrm =N =odr. hladna hladne hladnoj hladnu hladnom 513 DLI A b) jd. hrastovo N G DL A =N i. vjecita N G DL A jd. Dvoslozne a) divna mn. hrastov i. r i. hrastovo hrastova hrastovu m. V I (divan) =N/G divnlrn =N =odr. m. =N i. divan divna divnu i. blstre 511 s. hladan. bistra bistrih . bijedno m. vjecito vjecita vjecitu V I DL A N G m. Dvoslozne osnove s a) jd. divni s. bistri. vjecita vjecite vjeCitoj vjecitu vjecitom A N divni divne divna divne V b) jd. hrastovi NV V I =N/G (hladan) =o dr. 509 17. najdivnijl osnove s nepostojanim jd. bistnh b'istrIm(a)/-ima.192 MorfoJogija Morfologija 19. Dvoslozne osnove na -ov a) jd. blstrIm( a)/-ima i. NV G hrastovi hrastova hrastovth hrastovim hrastove m. s. hladan hladna hladnu s. bijedna bijedne bijednoj bijednu bijednom V b) vjecite =N = odr. divna divne divnoj divnu divnorn bistre. =N =odr. bistre. bistre =N =N N G DL A bistrijt. rj. hladno. bjednijt.

DL A (tijesan) tijesnim tijesni =N/G tijesna tijesnu =odr. s. DLI A b) jd. m. 517 s. blazeno N G V I NV c) 515 blazena DL A blazenijt. najgladnijr Superlativ: najplict. gladnt gladne =N/G pliCI =N plica plicth plicIm( a)!-ima =N s. tijesna V =N/G (blazen) blazenu =odr. 1]. m. Dvoslozne osnove s ' i s nepostojanim a) jd. plice plicegfa) plicemfu) =N i. gladno =N i: gladna NV G NV c) DLI A plice =N =N gladniji. blazeno blazena i. NV G DL A mn. NV G tijesna tijesnth tijesnIm(a)/-ima tijesne tijesne m. =N blazenoj blazenu blazenom NV c) blazentm blazeni blazene m. plitko plitka plitku =N i. m. A N V b) =N blazene 25. m. hladne 516 s. s. blazen DL A I N G DLI A b) jd. gladntm c) jd. tijesno =N i. plica plice plicoj pHcu plice V I =N/G (glad an) gladnu =N =odr. tijesna tijesne tijesnoj tijesnu tijesnom NV G DL A b) m. tjesnijt. najtjesnjI) mn. tijesnt =N s. blazent blazena =odr. najhladnijl . najplicI . plitak i. najblazeniji a (plitak) =N/G =N =odr. 195 mn. glad an gladna NV G b) plitki plitke plitka plitkih plitkIm( a)!-ima plitke DL A N G gladna gladne gladnoj gladnu DLI A plitki =N s. m. =N c) 514 mn. tijesan =N =N N G V I hladnt hladnijt. blazena blazene 22. Dvoslozne osnove s ije i nepostoj anim a a) jd. mn. tjesnjI. tijesno i.194 Morfologija Morfologija 24. hladna hladnlh hladnrmfaj/-ima i. gladno i. hladni hladne s. Dvoslozne osnove s a) jd. plitktm 23. plitka plitke plitkoj plitku plitkom jd. Dvoslozne osnove na -tak a) jd. NV G gladni gladne m. s. plict gladnom gladna gladnth gladntmf a)!-ima mn. najtjesnijt i najtjesnj! (1].

zelena zelene. zelenu =N/G (zelen) =N =odr. zelenimf a)I-ima zelena. najtezI 27. najzelenijl . 196 Morfologija Morfologija 197 518 26. N G 521 m. zelena zelenu. supalj A DLI nagle =N Z. Dvoslozne osnove na -ak ispred kojeg je palatal a) jd. 29. zelene Z. zeleno zelena zelene. naglo nagla naglu =N/G (nagao) nagltm =N = o dr. suplja suplje supljoj suplju supljom mn. naglo nagle m. rj. Dvoslozne osnove na palatal is nepostojanim a) jd. zelent c) zeleniji. naglt c) a) naglijt. zelena zelene zelenoj zelenu mn. na -ao) s. zeleni zelena. DL A V I svijetlo =odr. tesko teske teskoj tesku teskom teske DL A V I A DLI svijetle svijetll =N =N =odr. nagao. m. suplje suplja suplju =N/G (supalj) supljlm suplja supljIh supljlm(a)l-ima =N =N =odr. zeleno zelena. najsupljijI a i osnovom na l (N jd. Pridjevi s nepostojanim jd. svijetle m. svijetla svijetle svijetloj svijetlu svijetlom N G zeleni. N G mn. Dvoslozne osnove na -l s nepostojanim jd. svijetla svijetlih svijetllm(a)/-ima =N Z. b) jd. zelena. svijetao DLI A zelene. zelene 28. zelena zelenth zelennnf a)/-ima. najnaglijt naglasnom s. Z. zelentm alternacijom 30. NV G nagli nagla naglth naglIm(a)/-ima =N s. b) c) a) svjetlijt. Z. Z. zeleno. nagla A V I DL b) jd. tezak teska tesku =N/G (tezak) tesktm s. zelentm. zelenu.-. svijetlo svijetla svijetlu =N/G (svijetao) svijetlrm I c) 520 a) zelenom. svijetli s. zelenom mn. nagla nagle nagloj naglu naglom mn. NV G suplji suplje m. Dvoslozne osnove s meduslogovnom jd. N G a s. zelene. zelenoj. NV m. najsvjetlijt ai / s. zelen DLI A suplje =N A V I DL b) supljI siipljijl. N G m. zelene s. teska NV G m. N G 522 i. N G teski teska teskth teskIm(a)/-ima teska =odr. NV m. Z. neodr.nagao DLI A V teske teske A V I DL b) teskI tezI c) 519 Superlativ: najtezt.

glasovito glasovita glasovitu =N/G (glasovit) glasovittm =N =odr. dubokoj duboku. siroka siroke sirokoj siroku sirokom N G DLI A b) c) moguce. moguci DL A V I =N/G (slrok) =N =odr. moguce mogucoj.duboku =N =N/G =odr. moguca DLI A c) 524 duboke dubljt. duboko dubokogta) dubokomt u/e) =N/G diiboklm =N debelom.duboka duboke. debele debela. siroko siroka siroku m. mogucih mogucnnf a)/-ima. mcguce mognca. moguca mogucth. debela. sirokrm mogucr mogucijt. jd. N G mn. debele. Dvoslozne osnove sa zanaglasnom duljinom i meduslogovnom naglasnom alternacijom a) jd. NV G duboki duboka dubokih dubokIm(a)/-ima =N duboke m. debelu. moguctmf a)/-ima =N moguce.dubOke duboka. N G debeli.duboku dubokom dubokom 33.dubOke s. debelth debeltmf a)/-ima. Dvoslozne osnove na -ok a) jd. debela debelu. debelo. N G 526 mn. rj. m. mn. najsirI siroke =N DL A V I . duboki duboke. m. duboki i. Troslozne osnove s uzlaznim naglaskom m. najmogucijt na srednjem slogu osnove s. dubOka.debelim s. duboka duboke dubokoj dubokfi dubokom DL A I deblji. najdubljt. moguce =N mognci. dubokih dubokimf a)!-ima. moguce mognca. debela debele debeloj debelu mn. N G naglasnom s. NV G DLI A b) c) debeli m. debelu =N/G (debeo) debellm. glasovita glasovite glasovitoj glasovitu glasovitom DLI A b) c) srrokt sirI.duboko dubOka. mogucom 32. moguca mogncu. Dvoslozne osnove na -ok i meduslogovnom a) jd. debeloj. moguca. moguctm moguce. (moguc) moguctm. debelo DL A V I =N =odr. najdubljt DL =N A V I moguce. neodr. debela debelih. moguc s.duboka dubokth. mogucu mogucom. N G duboki. najdebljt 34. \ 198 523 31. s. i. dubok i. alternacijom Morfologija Morfologija 199 naglasnom i. (dubok) dubokim. strok i.duboke dubokoj. rj. Dvoslozne osnove na I (Njd. na -eo) i meduslogovnom alternacijom a) jd. debeo debela. rj. mogucoj mogucu. N G 525 DL A V I dubOko. mogucu =N =N/G =odr. debelimf a)i-ima =N debele. N G siroki siroka sirokrh sirokIm( a)!-ima =N siroke 35. debelom mn. najdebljt. debele =N DLI A b) jd. dubokrm m.duboka duboku. dubOkIm( a)/-ima =N =N duboke. debeli debele. a) N G glasovit 527 i.-. najsin.

siguran N A I DL =N/G sviracevu sviracevtm =N sviracevoj sviracevu sviracevom sviraceve G A DL =N/G (siguran) sigurna sigurnu V I =N =odr. glasoviti s. 39. Troslozne osnove s " a) jd. cudnovatI s. A 529 a) DLI sviracevimf a)-ima N =N i. Troslozne N jd. najcudnovatijr Taj pridjev moze imati i lik cudnovat. najglasovitijt cudnovatijt. N V dugacka dugackth dugackirnf a)I-ima dugacke I A DL zelenkastu zelenkasttm zelenkasti =odr. korisno korisnu korisnom A DL I DL konsnu korisntm V I =odr. N b) e) jd. najzelenkastiji osnove s nepostojanim jd. sigurno 531 i. na srednjem slogu NV m. dugacka dugacke dugackoj dugacku dugackom b) e) 40. NV zelenkastijt. dugacak dugacka dugacku =N/G (dugacak) dugackrm dugacki s. najdugackijr e) Taj pridjev ima naglasnu dubletu dugacak . duljinom s. glasovito m.. m. kortsno m. zelenkasta dugackijt. zelenkastom zelenkasta zelenkaste =N zelenkastoj zelenkastu G dugacke A b) DLI mn.di'tgacki. =N =N b) e) 41. zelenkasto i. sigurna 37. najsigurnijt osnove s ' na prvom slogu jd. cudnovato i. =N A . sigurno i. sigurna sigurne sigurnoj signrnu sigurnom NV G sviraceva sviraceve m. glasovita i. N jd. 533 s. zelenkasto i. N sviracevi G sviraceve ai' sviraceva sviracevih mn. sviracevo i.. m. sigurntm mn. zelenkast zelenkasta zelenkasta zelenkaste =odr. cudnovati cudnovata cudnovate m. cudnovat cudnovata cudnovatu =N/G (cudnovat) I eu d novatim V" s. sigurnt s. sigurni sigurna sigurne =N m. N G 532 s. glasovitt s. DL A V I =N N m. cudnovata NV 528 NV glasovrtijt. G =N/G (zelenkast) mn. sviracev sviraceva s. 36. ai" 530 38. 200 Morfologija Morfologija 201 mn. cudnovata cudnovate cUdnovatoj cudnovatu cudnovatom a) N N V I m. Troslozne a) jd. glasovite i. dugacki m. cudnovato i. korisna G G (kortstan) =N/G korisne kortsnoj =odr. dugacko sigurnijt. Troslozne osnove s nepostojanim jd. Troslozne osnove na -ev a) jd. glasovita b) e) mn. zelenkastt s. Troslozne a) osnove s " i zanaglasnom jd. konstan kortsna i.

n is t a ne imenuju izricu razlicite odnose medu govornim licima ili razlicito znanje govornika (iii licima) 0 kojima se govori. okrugle oknigloj.jil i mi onoga koji govori. ono.on. okruglu =N/G (okrugao. i. ani. Dvoslozne osnove na I (N jd. na -ao) a) jd. ali ne imenuju. 0 nego stvarima 537 NV c) 535 okruglijt. ana. najokrugliji Zamjenice se dijele po funkciji i po znacenju. Net ko ti je to oknigli. s. oni. okrugle =N i. Nikad te nisam vidio veselijega. okruglom V I mn. ali ti nisi dosao. npr. m. Upotrebljavaju se: a. m. mi. okniglu. i. ona. ali se iz pridjevskih oblika koji se odnose na njih vidi 0 kojem se rodu radi. ZNACENJE Zamjenice su rijeci koje zamjenjuju druge imenske rijeci. vi. fa te poznajem ad malin nogu. osim sto treba oznaciti tice li se one sto se govori govornika ili slusaoca ili nekog treceg. okrngao okruglo. okrugla =N s. Zamjenice jil. koji slusa. on. a t ices me poslije pitati s t a budes htio aka ti m oj e rijeci ne budu jasne. bake) u kazaliste na predstavu ko j a (tj. NV G DLI A vodenicarevom . pokazne. Licne su zamjenice: jil. one. _. dijete) odvedi baki. fa sam te cekala. ZAMJENICE 1. okrugllm =N =odr. sugovornika. vodenicarev vodenicareva vodenicarevu s. okruglo okrugle. ti i vi onoga kome se govori.fikrugle m. lice. a. Zamjenicama se oznacuju. okrugli oknigle. U toj se izjavi tek iz konteksta vidi govori li to musko . govornika. okrnghmf a)/-ima je pitao za tebe. neodr. okruglo oknigla. odnosne i neodredene. Gdje si to (0 cemu je bila rijec) cuo? b. Uzmi dijete pa ga (tj. ali nije rekao tko je.202 Morfologija mn. LICNE ZAMJENICE 43. to je 3. onda kad nije potrebno imenovati neko bice ili stvar ili njihovu osobinu. okruglu okniglom. Sada j a govorim t e b i. c. okrugao) okrugllm. i z. to je 2. to je 1. 538 0 d nos vodenicarevoj vodenicarevu Lie n e z am j en ice oznacuju Oznacuju: sudionika u razgovoru. oknigla. . N G DLI A b) jd. Viseslozne osnove na -ev a) jd. Tko rekao? Zamjenice su Le k s i c k e i g r a m a t i c k e rijeci. m. povratne. vodenicareve =N Ponekad se ni iz dodatnih rijeci ne moze znati radi li se 0 muskom ili zenskom. Imenicke su licne. rod. ona. Po funkciji se razlikuju imenicke i pridjevske zamjenice prema tome zamjenjuju li imenicu iii pridjev. se. korrsnt NV c) konsno kortsna 536 korisnijt. npr. ali ti nisi dosla. N b) jd. NV G DL A vodenicarevo =N vodenicareva vodenicareve 1. mi i vi nemaju posebnih oblika za m. okrugla oknigle. posvojne. okrugloj N G DL A oknigao. upitno-odnosne tko i sto i neodredene zamjenice nacinjene od njih. lice. onda kad se ne zna koju bi imenicu ili pridjev trebalo upotrijebiti. 1183) iii iz govorne situacije. npr. a ad nj e (tj. jer je to poznato iz onoga sto je vee receno pa se zamjenicom sarno upucuje na to. najkorlsnijl 534 42. ti. ana. Morfologija 203 kortsne Z. povratna. fa sam te cekao. bica. Po znacenju se zamjenice dijele na licne. onda kad se radi 0 govorniku i slusaocu pa nije potrebno nikakvo imenovanje. N e k i covjek: je pokucao na vrata. one. =N/G vodenicarevrm I mn. okrugla okniglu. Zamjenice dobivaju tocnije znacenje ili iz diskurza (v. ti. predmeti. okruglih oknigltmf a)/-ima. lice. predstava) pocinje u 10 sati. ana znace da se govori 0 nekom tko u casu govorenja ne vodenicarevi vodenicareva vodeniearevih vodenicarevtmf vodenicareve a)!-ima =N sudjeluje u razgovoru. npr. m. okruglt oknigla. korisni kortsna s. okrugla oknigllh. upitne. npr. svojstva i kolicine i upucuje se na njih.