SVEUČILIŠTE J. J.

STROSSMAYERA U OSIJEKU Odjel za matematiku

Kognitivni razvoj u dojenačkoj dobi i najranijem djetinjstvu Psihologija odgoja i obrazovanja

Mentorica: Dr.sc.A.Metzing Studentica: Marija Brnatović,3.g.

Osijek, 3.2009.

.......Testovi inteligencije za dojenčad 5............. ZAKLJUČAK .........Skrb o djeci mlađoj od dvije godine 6...... Socijalni kontekst ranog kognitivnog razvoja . 2......1.. Individualne razlike u ranom kognitivnom razvoju ..........2..............................Istraživanja nakon Piageta 3..........2... Jezični razvoj ....................... 3... .... 7............Senzomotorički stadij.................3....................... 5............... UVOD ...................................KAZALO 1..................3............................................. 8.......... LITERATURA ................. 2....1...................................Struktura sustava obrade informacija 4....Rana okolina i kognitivni razvoj 5....... 2......1.. Obrada informacija ................................. Zanimljivosti .................... Piagetova kognitivno-razvojna teorija........................................... 2................................................................. Kognitivna struktura i procesi koji određuju mentalni razvoj..... 5...

Većina razvojnih istraživanja bavila su se djecom uglavnom iz 5 razloga: • djetinjstvo je period najbržeg razvoja. Utemeljitelj ovakvog umjerenog nativističkog pristupa švisarski je psiholog Jean Piaget. st. komunikacijske vještine. kognitivna funkcija drukčije se evaluira kod dojenčadi i starije djece jer dojenčad ne može komunicirati govorom. Najutjecajniji predstavnik ove struje je ruski psiholog Lav Vigotski. • složene procese lakše je razumjeti tokom njihova nastajanja.“ (Literatura 2. • iskustva u djetinjstvu imaju posljedice za čitav život. Druga struja zastupa mišljenje da u misaonom razvoju ključnu ulogu imaju odnosi djeteta s odraslim osobama u njegovoj okolini koje mu pomažu u spoznavanju i tumačenju zbivanja. Npr. aktivnost i nivo svijesti. mišljenja. uočavanja i rješavanja problema te kreativnog stvaranja. 47.str. Uspoređuje se neurološki status sa stupnjem razvoja. . • poznavanje temeljnih procesa može pomoći prilikom rješavanja problema u djetinjstvu i • djeca su sama po sebi zanimljiva za istraživanje. Početkom 20.u razvojnoj psihologiji neovisno su se pojavile dvije utjecajne struje razmišljanja o činiteljima koji potiču taj razvoj. facijalna ekspresija. Predstavnici jedne struje drže da je rani kognitivni razvoj posljedica međudjelovanja biološkog sazrijevanja živčanih struktura i spontanog djetetovog djelovanja i istraživanja pojava u svijetu oko njega.UVOD „Kognitivni razvoj obuhvaća razvoj složenih misaonih procesa poput rasuđivanja.) Procjena kognitivne funkcije Za procjenu kognitivne funkcije promatraju se ponašanje djeteta.1.

Usporenujući način mišljenja i kod jedne i druge djecenije ustanovio nikakve razlike. Bio je biolog kojeg je psihologija posebno zanimala. Dok ne dostigne određeni stupanj znanja dijete ne može usvojiti neke sadržaje niti uočiti odnose između njih. Piagetove faze kognitivnog razvoja: Senzo-motorička faza (od rođenja do 2.god. Iskustvo – iako je redosljed stadija konstantan.do 7. a primjer za to je da je redosljed stadija isti kod svakog djeteta. Za njega je inteligencija integralno svojstvo živih organizama koja se mijenja zbog sazrijevanja i stjecanja iskustva u dodiru s prirodom. Piaget je zaključio da se misaoni razvoj odvija kroz četiri stupnja.2.god). do 11. . Promatrajuć najprije vlastitu. faza konkretnih operacija (od 7.). Zrenje ili maturacija – razvojni proces koji se odvija po unaprijed određenom programu. predoperacijska faza (od 2. Socijalno nasljeđe – ima značajnu ulogu u kognitivnom razvoju. Zrenje određuje tok kognitivnog razvoja.) . Ono se očituje u promjenama do kojih dolazi u živčanom sustavu. 2.god) te faza formalnih operacija (od adolescencije tijekom odrasle dobi). vrijeme njihovog pojavljivanja varira i to zavisi od iskustva sa objektima. Piagetova kognitivno-razvojna teorija Piaget inteligenciju shvaća kao dinamičku osobinu ličnosti koja se nalazi u osnovi onih ponašanja koja omogućavaju optimalno preživljavanje u određenim prilikama. pri čemu je prijelaz između stupnjeva određen specifičnim misaonim procesima.Smatrao je da je pronašao način na koji može odvojiti djecu epileptičare (u načinu mišljenja)od onih koji se normalno razvijaju. 3. U Genevi u„Institutu za razvoj“ on je prvenstveno bio zainteresiran za kategoriju djece epileptičara. pa se zbog toga posvetio kognitivnom razvoju kod djece. ali to nije dovoljno jer dijete može usvojiti pojedine informacije putem govora i obrazovanja od odraslih jedino kada je dostiglo stupanj razvoja da može razumjeti datu informaciju. Faktori kognitivnog razvoja Piaget ih navodi da bi objasnio prijelaz s prve faze na drugu: 1. Do svoje teorije došao je slučajno. a zatim i brojnu tuđu djecu (Piaget je svoja iskustva iz psihologije sticao u Binetovom laboratoriju u Parizu.

shemama (opći potencijal za izvedbu neke vrste ponašanja)– s dobi se mijenjaju. Sadržaj sheme određuje uvjete koji su potrebni da se određena shema očituje. Sheme kojima raspolažemo određuju naš način reagiranja prema okolini. a 3* do u 1. Faze predstavljaju poseban i kvalitativan način rješavanja istog problema na različitom uzrastu. Prema Piagetu. Zaajdeničke karakterisitke faza 1. g Ubrzan razvoj mozga (do 2.1. sluh izvrstan U prvoj godini dijete naraste najviše (20 ak cm). specifične psihološke strukture – organizirani načini pridavanja smisla proživljenim iskustvima. 90% težine mozga odraslog) – velika glava 2. god 75%. on će reagirati tako da postigne ravnotežu.-8. Svaki od ovih različitih načina mišljenja predstavlja strukturalnu cjelinu centralnog živčanog sustava. Faze predstavljaju hijerarhijsku integraciju – dijete problem rješava na najvišem intelektualnom nivou na kojem se ono trenutno nalazi. Faze predstavljaju nepromjenjljiv redoslijed (sva djeca prolaze kroz sve faze.nema izostavljanja i preskakanja). Faktor uravnoteženja ili ekvilibracije – je osnovni i najvažniji po Piagetu.oponašanje izraza lica) Osjeti dobro razvijeni (vid mutan do 6. . tj.mj. mj. i ako se suoči sa vanjskom situacijom koja nije uravnotežena. One se očituju u vanjskom ponašanju kao određeni postupci ili pak djeluju prikriveno i tada možemo govoriti o mišljenju (misaonim operacijama). U procesu spoznaje subjekt je aktivan. npr. Tako se. težina 2* veća nakon 4. a 5. 2. U početku su to sheme na razini djelovanja koje se kasnije pomiču na mentalnu razinu. 4.4. Kognitivna struktura i procesi koji određuju mentalni razvoj Naša je kognitivna struktura izgrađena od osnovnih elemenata ili shema i predstavlja skup svih shema kojima raspolažemo u određenom trenutku. 3.hvatanje. Prvi stadij je senzomotorička faza: Rođenje s refleksima-prilagodba okolini(sisanje gutanje.).shema bacanja predmeta odnosi na opću klasu interakcija s okolinom u kojoj se dohvaćeni predmeti zamahom ispuštaju iz ruku.

Kada se djeca ne mijenjaju mnogo – u većoj mjeri asimiliraju. Ravnoteža između asimilacije i akomodacije se mijenja s vremenom. odvojeno od izravnog kontakta s okolinom. Sheme se mijenjaju i kroz organizaciju. Adaptacija je proces kojim se postojeće sheme mijenjaju u skladu s novim informacijama. Suočavanje s novim činjenicama koje proturječe postojećim shemama dovodi do stanja mentalne neravnoteže. dijete će ga. Sastoji se od dviju komplementarnih aktivnosti: Asimilacije i akomodacije. pokušati dohvatiti i zatim baciti na pod. glavni procesi pomoću kojih se mijenjaju sheme Kko bi se ostvarila što bolja prilagodba okolini jesu adaptacija i organizacija.U Piagetovoj teoriji. preuređuju ih i povezuju s drugim shemama kako bi stvorila čvrsto povezan kognitivni sustav. Ako je to orah. bacanjem nesalomljivih predmeta. Proces uspostave ravnoteže kako bi se osigurala uravnoteženost misaonih struktura naziva se ekvilibracija. Piaget drži da ljudi imaju urođenu sklonost za uspostavu skladnih odnosa s okolinom. Ekvilibracija je za Piageta glavni motivacijski pojam kojim objašnjava poticajnu snagu u pozadini intelekutalnog razvoja. ponašat će se kao već poznati predmeti poput zvečke ili kocke i dijete će tu spoznaju asimilirati u shemu tvrdih. No ako se djetetu u ruci nađe čaša. primjerice. njezin pad na pod izazvat će neočekivane posljedice. U dodiru s nepoznatim predmetom. proces koji se događa na unutrašnjem planu. Zato nastoje smanjiti neravnotežu mijenjajući stare ili stvarajući nove sheme sve dok se narušena ravnoteža ponovno ne uspostavi. Jednom kada djeca izgrade nove sheme. Asimilacija je proces kojim se novi podaci iz okoline uključuju u već postojeće misaone sheme. . Adaptacija obuhvaća stvaranje shema kroz izravnu interakciju s okolinom. Dijete će shvatiti da se neki tvrdi predmeti bacanjem na pod mogu razbiti i tako će morati promijeniti svoju predodžbu-shemu o tome što se događa bacanjem tvrdih predmeta na pod.

3. Sekundarne cirkularne reakcije (4-8 mjeseci) Ponašanja su usmjerena na ponavljanje zanimljivih događaja u okruženju. Do informacija dijete dolazi i preko senzornih organa (oko. dodir…) i preko motornih aktivnosti. 5. pa ponekad koriste svoju sposobnost namjernog ponašanja u pokušaju njihova mijenjanja. Koordinacija sekundarnih cirkularnih reakcija (8-12 mjeseci) Djeca se upuštaju u namjerna ili prema cilju usmjerena ponašanja. Stoga je u prvim godinama života potreban što veći broj podražaja. ono će ga stisnuti 2.2. Djeca mogu imitirati ponašanja koja su malo različita od onih koja uobičajeno izvode. Imaju sposobnost pronalaženja skrivenog predmeta na mjestu na kojem je prvo nestao (stalnost predmeta – shvaćanje da predmeti postoje i onda kada su izvan njegova pogleda). Primarne cirkularne reakcije (1-4 mjesec) Dijete stalno iznova pokušava ponoviti određeno iskustvo. Veća kontrola nad vlastitim ponašanjem omogućuje djetetu i učinkovitiju imitaciju ponašanja drugih – imitacija poznatih ponašanja 4. Tercijarne cirkularne reakcije (12-18 mjeseci) Istražuju svojstva predmeta kroz djelovanje na njih na nove načine. ono će okrenuti usta i pokušati sisati prst. namjerno koordinirajući sheme kako bi riješila jednostavne probleme. Imaju fleksibilnije obrasce ponašanja koja im omogućuju imitiranje mnogo većeg .Senzomotorički stadij Dijete spoznaje svoju okolinu prvenstveno na osnovu motornih radnji. uho.Refleksne sheme ( od rođenja do mjesec dana) Novorođenački refleksi – dotaknemo li prsto dječji obraz. mekoća…). tj. tvrdoća. Piagetovi podstadiji senzomotoričkog razdoblja i adaptivna ponašanja 1.motornom manipulacijom spoznaje predmete (zvuk. Bolje im je predviđanje događaja. To su jednostavne motoričke navike usmjerene na djetetovo vlastito tijelo gdje je predviđanje događaja ograničeno.2. stavimo li prst na dječji dlan.

Istraživanja nakon Piageta Neka kognitivna postignuća u prve dvije godine života 1. omogućuje odgođenu imitaciju (sposobnost prisjećanja i oponašanja ponašanja modela koji nije prisutan). čvrstoću predmeta i gravitaciju. kad je ispušten iz šake ispod krpe i kada se premješta s jednog mjesta na drugo (pravilno A-B traženje). 2. 8-12 mjeseci Sposobnost traženja skrivenog predmeta u različitim situacijama – kada je prekriven krpom. poput sisanja dude kako bi se vidjele zanimljive slike ili čuli zanimljivi zvukovi 2.mjesec Sekundarne cirkularne reakcije u kojima se koriste postojeće motoričke vještine. imitacija novih ponašanja odraslih osoba prema predmetima nakon kraćeg vremena odgode (jedan dan) 4. Mentalno predočavanje omogućuje igru zamišljanja ili „kao da“ igru. Imaju već sposobnost traženja skrivenog predmeta na nekoliko različitih mjesta. uključujući stalnost predmeta. Mentalno predočavanje (18mjeseci do 2 god) Sposobnost stvaranja unutrašnjih reprezentacija kojima um može baratati: mentalne slike predmeta. Ono djeci omogućuje rješavanje složenijih problema stalnosti predmeta koji uključuju nevidljivo premještanje – pronalaženje igračke koja mijenja svoje mjesto dok ju dijete ne vidi.broja ponašanja (nepoznatog). sličnim problemima . imitacija izraza lica odrasle osobe nakon kraćeg vremena odgode (jedan dan) 3. Rođenje – 1.3. Tada već imaju sposobnost rješavanja senzomotoričkih problema po analogiji s ranijim. ljudi i prostora te pojmovi ili kategorije u koje grupiramo slične predmete i događaje. 4-8 mjeseci Rezultati istraživanja s iznevjerenim očekivanjima upućuju na postojanje temeljnog znanja o brojevima i poboljšanog fizikalnog znanja. 1-4 mjesec Rezultati istraživanja s iznevjerenim očekivanjima upućuju na svijest o mnogim značajkama predmeta. Djeca do rješenja problema dolaze naglo (ne putem pokušaja i pogrešaka ). 6.

oca i djeteta u igri zamišljanja („kao da“ igri) Sposobnosti koje se pojavljuju prije nego što je Piaget očekivao: • sekundarne cirkularne reakcije • razumijevanje karakteristike predmeta • prvi znakovi stalnosti predmeta (utvrđeno je metodom iznevjerenih očekivanja da postoje već u prvih nekoliko mjeseci života) • odgođena imitacija • rješavanje problema po analogiji Zaključak: mentalno predočavanje se pojavljuje već u prvoj godini života Danas istraživači vjeruju kako novorođenče ima više nasljeđene kognitivne opreme za spoznavanje svijeta oko sebe nego što je pretpostavio Piaget. 18 mjeseci.2 godine Odgođena imitacija ponašanja koje odrasla osoba pokušava izvesti. Imitacija socijalnih uloga. a ne na jedinstven način . poput uloge majke.5. 12-18 mjeseci Imitacija novih postupaka odraslih osobaprema predmetima nakon dugog vremena odgode (nekoliko mjeseci) i u promijenjenom kontekstu 6. Jedni tvrde da su djetetovi kognitivni počeci prilično ogrančeni dok drugi kažu (prema perspektivi sržnog znanja) da se djeca rađaju sa sržnim područjima mišljenja koja pomažu ranom brzom kognitivnom razvoju (fizikalno. Razilaze se oko pitanja s koliko početnog znanja djeca raspolažu. Istraživanja znanja kojima raspolažu djeca dojenačke dobi rezultirala su proturječnim nalazima. lingvističko i psihološko znanje te znanje o brojevima). čak i ako ih ne uspije izvesti do kraja. što pokazuje početak sposobnosti zaključivanja o namjerama drugih ljudi. Postoje slaganja oko: • mnoge kognitivne promjene u dojenačkoj dobi su postupne i kontinuirane • različiti aspekti djetetove spoznaje se razvijaju nejednoliko.

. pamćenja. refleksni dio radnog pamćenja – koordinira ulazne informacije s onima koje su već u sustavu – upravlja pažnjom – nadgleda upotrebu strategija (izabire. veća je vjerojatnost da ćemo ju pohraniti u dugoročno pamćenje. manipulirati njima čime povećavamo učinkovitost mišljenja i vjerojatnost njihova zadržavanja. primjenjuje strategije) Informacije najprije ulaze u senzorni registar koji u neprimjenjivom obliku vrlo kratko zadržava slike i zvukove.3.Struktura sustava obrade informacija Čovjek zadržava informacije u tri dijela mentalnog sustava njihove obrade: • senzorni registar • radno ili kratkoročno pamćenje • dugoročno pamćenje Korištenjem mentalnih strategija možemo vršiti operacije nad informacijama. 3. Tu su informacije kategorizirane u trajnu bazu podataka (neograničen kapacitet). Obrada informacija Teoretičari obrade informacija razvoj smatraju potpunim i kontinuiranim te se bave različitim aspektima mišljenja (od pažnje. Što se informacija duže zadržava u radnom pamćenju. i vještina kategorizacija do složenog rješavanja problema). Središnji izvršitelj – svjesni. Dosjećanjem se informacija vraća u kratkoročno pamćenje. Temeljna struktura mentalnog sustava je slična tokom cijelog života. a njihov razvoj počinje već u prve dvije godine života. On je maloga kapaciteta.1. Putem pažnje informacije prelaze dalje u kratkoročno pamćenje koje zadržava ograničenu količinu informacija s kojima se radi kako bi se pospješilo njihovo zapamćivanje i rješavanje problema.

4. Vjeruje se da na prestanak dojenačke amnezije utječe pojava autobiografskog pamćenja (njoj doprinose biološki činitelji i socijalno iskustvo). za vrijeme igranja igračkama) Pamćenje Kako djeca odrastaju. Oni su osobito prikladni za pospješivanje razvoja. Za vrijeme prve godine života dječju pažnju najviše privlače novi i upadljivi podražaji.Pažnja S dobi djeca obraćaju paznju na više aspekata okoline i primaju informacije sve brže jer učinkovitije upravljaju svojom pažnjom. Bebe su sposobne za pamćenje prepoznavanjem. Kategorizacija U prvoj godini života djeca grupiraju podražaje u sve složenije kategorije i kategorizacije se mijenja iz pretežno perceptivne (temelji se na sličnom općem izgledu ili sličnom istaknutom dijelu) na pretežno pojmovnu (temelji se na zajedničku funkicju i ponašanje). dojenče ovladava zadacima unutar ZONE IDUĆEG (mogućeg) RAZVOJA – zadacima koji su tek malo ispred njegovih trenutačnih sposobnosti. U drugoj godini života djeca počinju aktivno kategorizirati. Socijalni kontekst ranog kognitivnog razvoja Prema sociokulturalnoj teoriji Lava Vigotskog. Već u prve dvije godine života kulturalne razlike u socijalnim iskustvima utječu na mentalne strategije. . a u drugoj godini se smanjuje pažnja i interes za novost a poboljšava kontinuirana pažnja (npr. mjesta i predmeta je izvrsno. svoja iskustva pamte duže vrijeme. spontano sortirajući predmete za vrijeme igre. složene mentalne aktivnosti imaju porijeklo u socijalnim interakcijama. Uz podršku i vodstvo iskusnijih i vještijih partnera. Krajem druge godine života dosjećanje ljudi. dok se krajem prve godine mogu dosjetiti (stvoriti mentalnu sliku) prošlih događaja.

Nastoje izmjeriti ponašanja koja odražavaju kognitivni razvoj i odrediti rezultate koji omogućuju predviđanje budućih postignuća. Testovi inteligencije za dojenčad KVOCIJENT INTELIGENCIJE ili IQ je mjera kojom se rezultat pojedinca na nekom testu inteligencije uspoređuje s rezultatima većeg. developmental quotient). . 5. (Ćuturić kod nas. istraživači su se okrenuli pristupu obrade informacija.) Kako bi procijenili rani kognitivni napredak. Individualne razlike u ranom kognitivnom razvoju Autori kognitivnih testova usmjereni su na kognitivne „proizvode“. a ne IQ. bolje predviđaju kasniji IQ. Oni slabo predviđaju kasniju inteligenciju i zato se ti rezultati nazivaju RAZVOJNIM KVOCIJENTOM ili DQ (eng. reprezentativnog uzorka iste dobi. Zadaci koji se odnose na kognitivne vještine poput habituacije/oporavka na vidne podražaje. pažnju. pamćenje i reakciju na novosti. stalnost predmeta i kategorizaciju.5. Temelje za to je dao Alfred Binet – prvi uspješan test inteligencije (za predviđanje školskog uspjeha). Testovi za dojenčad se većinom sastoje od perceptivnih i motoričkih zadataka (i ranih jezičnih i kognitivnih sposobnosti).1. jer mjere brzinu mišljenja.

Rezultati dobiveni u okviru intervencijskog programa američke savezne države Karolina pokazuju kako siromašna djeca obuhvaćena intervencijom u usporedbi sa kontrolnom skupinom imaju viši IQ sve do 21.5.3. s puno svjetla i nenapučenim prostorom za igru). njihov dobar odnos s roditeljima. igračke i oprema. Premda je povezanost između rezultata na upitniku HOME i IQ dijelom posljedica nasljeđenih činitelja. Skrb o djeci mlađoj od dvije godine Kvaliteta izvanobiteljske skrbi o djeci mlađoj od dvije godine ima veliki utjecaj na djetetov mentalni razvoj. . životne prilike obitelji nesumnjivo utječu na kognitivni razvoj.god. 5. roditeljsko prihvaćanje djeteta i raznolikost svakodnevnih podražaja) dosljedno predviđaju rezultate na testovima kognitivnog razvoja u ranoj dobi. Primjeri: fizičko okruženje (koje je čisto. fleksibilne dnevne aktivnosti. organizacija fizičke okoline i osiguravanja materijala za igru) te roditeljska uključenost. podrška i emocionalnost (emocionalna i verbalna ponašanja roditelja. Ona postižu i bolji školski uspjeh. interakcija djece i odraslih. Rana okolina i kognitivni razvoj Istraživanja u kojima je primijenjen upitnik HOME (mjeri bogatstvo kućne okoline) pokazala su da organizirana i poticajna kućna okolina (npr. Standardi RAZVOJNO PRIMJERNE PRAKSE specificiraju karakteristike programa koji odgovaraju razvojnim potrebama male djece. Intenzivnom ranom intervencijom mogu se spriječiti postupno smanjivanje inteligencije i slab školski uspjeh velikog broja djece pogođenih siromaštvom.2. života.. obrazovanje odgajatelja. te u većem postotku završavaju srednju školu..

U SAD. U centrima za skrb o djeci na jednog odgajatelja dolazi najviše troje djece mlađe od godinu dana. te šestero djece u dobi od jedne do dvije godine. pjevaju i čitaju. ima dopuštenje za rad dobiveno od države ili od okruga. Ustanova. već fleksibilan. Prostor je opremljen krevetićima. Odgajatelj ima neku vrstu edukacije iz dječje psihologije i iz prve pomoći i zaštite Roditelji su u bilo koje vrijeme dobro došli. kako bi se svakom djetetu omogućilo zadovoljenje njegovih potreba. Atmosfera je ugodna.Američka nacionalna udruga za odgoj male djece: Pokazatelji razvojno-prikladne izvanobiteljske skrbi o djeci mlađoj od 2g. pričaju im. Kada su djeca prisutna. Na znakove djetetove uznemirenosti odgajatelji odmah reagiraju. čista. u takvoj grupi najviše je dvoje djece mlađe od dvije godine. Vanjski prostor sadrži male igračke za jahanje. dokaz su da se radi o posebno kvalitetnim programima Omjer broja odgajatelja i broja djece Dnevne aktivnosti Interakcije djece i odraslih Obrazovanje odgajatelja Odnos prema roditeljima Licence i dopusnice 6. i spremljen na niske police s kojih se može lako dohvatiti. tobogan i pješčanik. Za djecu do godine dana veličina grupe (broj djece u jednoj prostoriji) ne smije biti veća od 6 (uz dvoje odgajatelja). KARAKTERISTIKA PROGRAMA Fizičko Igračke i oprema POKAZATELJI KVALITETE unutrašnjost objekta je u dobrom stanju. spavanje te veće i manje obroke. ljuljačke. visokim stolicama za hranjenje. osjetljivi su na djetetove potrebe i uvažavaju interese svakog djeteta i količinu podražaja koje svako djete tolerira. djecu drže. tako da djeca s njima mogi izgraditi blizak odnos. te stolovima i stolicama dječje veličine. Odgajatelji s roditeljima često razgovaraju o djetetovu ponašanju i razvoju. Jezični razvoj . dopusnice izdaju Nacionalna akademija za predškolske programe ili Nacionalno udruženje za obiteljsku skrb o djeci. prostor nije prenapučen Materijal za igru primjeren je djeci mlađoj od dvije god. Postoji vanjski prostor za igru koji je ograđen. Odgajatelji su stalni. U domovima za skrb o djeci jedan odgajatelj odgovoran je za najviše šestero djece. topla i podržavajuća i djeca nikada nisu bez nadzora. prozračna i dovoljno svjetla. dječjim sjedalicama. bez obzira radi li se o centru ili o domu za skrb o djeci. tihu igru. On nije krut. Dnevni raspored uključuje vrijeme za aktivnu igru.

roditelji one koji su najsličniji riječima potkrepljuju osmjesima i vlastitim govorom. gramatika. Moguće je da u stvarnosti biologija. te bogata jezična i socijalna okolina udružuju se kako bi djetetu pomogli izgraditi sustav komunikacije (individualne razlike).Skinner (1957. Biheviorist B. 6. Nijedna od ovih teorija nije u potpunosti testirana. Urođena sposobnost. komunikacijske vještine). Tri teorije jezičnog razvoja BIHEVIORISTIČKO GLEDIŠTE -jezični je razvoj u potpunosti rezultat djelovanja okolinskih činitelja. (Dok beba proizvodi zvukove. rječnik. Istraživači su imali teškoće u identificiranju jedinstvenog sustava gramatike(Chominski-nalazi se u osnovi svih jezika) 2. Imitacija i potkrepljivanje su činitelji koji podržavaju jezični razvoj. Djetinjstvo je osjetljivo razdoblje za učenje jezika.) utemeljio je nativističku teoriju koja kaže da su sva djeca prirodno opremljena sredstvom za usvajanje jezika (urođen sustav koji sadrži skup pravila zajedničkih svim jezicima). snažna želja za interakciom s drugima.2. Teorija Chominskog djelomično objašnjava jezični razvoj: 1. kognitivni činitelji i socijalno iskustvo u različitoj mjeri utječu na različite aspekte jezika (izgovor.F.Chomski (1957.1. PRIPREMA ZA GOVOR .)tumačio je kako se jezik stječe putem operantnog uvjetovanja. to je stalan i postupan napredak INTERAKCIONISTIČKO GLEDIŠTE Nove ideje o jezičnom razvoju koje naglašavaju interakcije unutrašnjih sposobnosti (geni) i vanjskih utjecaja (socijalni kontekst u kojem se jezik uči). Djeca ne usvajaju jezik baš tako brzo kao što to tvrde nativisti. 6.) Neki bihevioristi smatraju kako se u usvajanju složenih jezičnih izraza djeca oslanjaju na imitaciju.Razvoj percepcije i spoznaje u dojenačkoj dobi utire put čovjekovoj sposobnosti – jeziku. NATIVISTIČKO GLEDIŠTE Lingvist N. On omogućuje djeci da razumiju jezik kojem su izložena i govore u skladu s njegovim pravilima čim usvoje dovoljan broj riječi.

odrasli potiču djetetov jezični razvoj. uspostavljanjem združene pažnje i imenovanjem onoga što dijete vidi. igranjem igara u kojima dijete i odrasla osoba izmjenjuju uloge i naizmjenično preuzimaju red te reagiranjem na djetetove predverbalne geste. Mala djeca često . Djeca i roditelji uspostavljaju združenu pažnju i roditelji često imenuju ono što dijete gleda. Pojavljuje se razumijevanje riječi. dodajući samoglasnicima suglasnike i ponavljajući isti slog veći broj puta. većinom samoglasnike Od 4. poput pokazivanja prstom.mjeseca dalje Djeca sloguju. kako bi utjecala na ponašanje drugih. S godinu dana djeca u takvim igrama djeluju aktivno. Svojim reakcijama na djetetovo gukanje i slogovanje. poput jednostavnih pjesmica uz koje se plješće rukama i igre skrivača („nema me-tu sam“). proizvodeći ugodne glasove.Glavna postignuća u jezičnom razvoju u prve dvije godine života 2 mjeseca Djeca guguću. U dobi od sedam mjeseci u slogovanju djece koja čuju počinju se pojavljivati mnogi glasovi zrelog govornog jezika. 8-12 mjeseci Slogovanje uključuje kombinacije suglasnik-samoglasnik i obrasce intonacije koji su tipični za jezik zajednice u kojoj dijete živi. Interakcija roditelja i djeteta uključuje igre naizmjeničnih uloga. 12 mjeseci Dijete izgovara svoju prvu prepoznatljivu riječ. 20-26 mjeseci Dijete počinje spajati po dvije riječi. Djeca počinju koristiti predverbalne geste. 18-24 mjeseca Rječnik se povećava s oko 50 na približno 200 riječi. Sredinom prve godine života djeca počinju razumijevati značenje riječi te u dobi od oko godinu dana izgovore svoju prvu riječ.

gramatiku. uključujući rječnik. Djevojčice ostvaruju brži razvoj od dječaka. 7. U mnogim kulturama se odrasli obraćaju djeci posebnim oblikom govora – govor usmjeren na dijete. komunikacijska pravila te informacije o pismu i strukturi priča. Pruža iskustvo s obrascem naizmjeničnog preuzimanja reda karakterističnim za ljudsku konverzaciju. a oprezna i zakočena djeca mogu čekati neko vrijeme prije nego što počnu govoriti. Takav izričaj se naziva telefonskim govorom. Povezano je s ranijom pojavom govora i bržim razvojem rječnika. Postoje individualne razlike u ranom jezičnom razvoju. Potiče dijete na eksperimentiranje glasovima koji se poslije mogu spajati u prve riječi. Konverzacijske razmjene između roditelja i djeteta jedan su od najboljih prediktora ranog jezičnog razvoja i kasnijeg školskog uspjeha. Većina djece koristi referencijalni stil usvajanja jezika u kojem se prve riječi uglavnom sastoje od naziva predmeta. Poticanje ranog jezičnog razvoja Savjet Posljedica Na djetetovo gukanje i slogovanje odgovorite izgovaranjem riječi i govornih glasova. Pruža iskustvo s obrascem naizmjeničnog preuzimanja reda karakterističnim za ljudsku konverzaciju. Često uključite dijete u konverzaciju. Omogućuje uparivanje riječi s radnjama koje označavaju. Često čitajte djetetu i potaknite razgovor o sadržaju slikovnica. Pruža iskustvo s mnogim aspektima jezika. Povezano s bržim ranim jezičnim razvojem i sa školskim uspjehom. Uključite dijete u zajedničku igru zamišljanja („kao da“ igru). Zanimljivosti . U svim dobima jezično razumijevanje je razvijenije od jezične produkcije. Igrajte se socijalnih igara kakve su igre skrivača te pjevanje ili recitiranje jednostavnih pjesmica praćenih ritmičkim pljeskanjem. U dobi između 18 i 24 mjeseca dolazi do naglog porasta djetetova riječnika i dijete počinje spajati dvije riječi u jedan izraz. Uspostavite združenu pažnju s djetetom i komentirajte ono što dijete vidi. Pospješuje sve aspekte konverzacije.čine pogreške preuske i preširoke upotrebe riječi(to je dobro jer održava djetetovu osjetljivost na kategorije). To je pojednostavljen govor koji je dobro prilagođen djetetovim potrebama za učenje. Manji broj djece koristi ekspresivni stil usvajanja jezika u kojem su češće zamjenice i socijalne fraze i kod kojeg riječnik raste sporije.

ljubav i njega u ranom razvoju mozga Članak preuzet iz časopisa "Dijete. Važno je uključiti dijete u ove aktivnosti i naučiti ga da u njima uživa i otkrije radosti muziciranja. Kvalitetna briga za djecu u jaslicama i vrtićima. vrtić. s barem jednom odgajateljicom na troje dojenčadi. odnosno četvero male djece. obitelj". ali pritom je važno naglasiti da nije igračka ono što potiče razvoj mozga. dr. čitanja i pričanja – jer i to su aktivnosti koje će uvelike pridonijeti kvalitetnom psihosocijalnom razvoju djeteta. 48 (ljeto 2007. LITERATURA . Sigurno i zdravo okruženje omogućuje djetetu zdrav i neometan razvoj. Zagreb 8. Za razvoj djetetovih potencijala bitno mu je od prvog dana omogućiti interakcije s odraslima (prvenstveno majkom) pune razumijevanja djetetovih potreba i prikladnog reagiranja na njih.Što nam je sve potrebno za kvalitetan razvoj „Iz dosadašnjih istraživanja može se izdvojiti deset čimbenika koje svako dijete treba za kvalitetan psihosocijalni razvoj. Ne zaboravimo. pjevanja. već je to iskustvo igre. Cvijeta Ježić.“ Izvor: Nasljeđe. Majka koja pokazuje samopouzdanje i vlada situacijom naučit će dijete da ovlada svojim emocijama. Stabilna i predvidljiva atmosfera djetetu pruža osjećaj sigurnosti i omogućuje mu razvoj znatiželje za okolinu. Milivoj Jovančević Dr.) Izdavač: Pučko otvoreno učilište "Korak po korak" Doc. prim. sc. omogućit će svakom djetetu dobru socijalizaciju. dijete sve uči kroz igru. med. Dodir se smatra prvim signalom koji djetetu poručuje da je voljeno i time potiče stvaranje sinapsi u njegovu mozgu. br. Posljednja dva čimbenika koja potiču kvalitetan razvoj mozga su glazba i čitanje. Komunikacija s odraslima omogućit će dobar razvoj jezika samo ako se dijete uključuje u razgovor.

7.559 18.1.Zagreb 3. Hrvatski časopis za javno zdravstvo.htm 18.3.3. Naklada SLAP 2.ppt 15.pdf 18.hr/?child=news.3.unmo.2009. Broj 2.net/BEBE.2009. travnja.3.roda.2009.1. Berk 2008. Psihologija cjeloživotnog razvoja.hr/tekstovi.nf. 4. 2005 5.2009. Vol 1. 6. http://www.3. http://www.unipu.3. http://www.crolink. http://www.hr/pr. 8.hr/uploads/media/odg_ped_2_Rast_i_razvoj. IET Vern. http://www. http://razvojdjece.php?id=12479&rnd 18. Laura E.php? TekstID=7&Tekst2ID=156&Show=2548 18. .2009.pravobraniteljzadjecu.2009. Vlasta Vizek Vidović 2003.hcjz.ba/dl/Psihologija/Razvojna_psihologija/Kognitivna %20teorija%20Jeana%20Piageta. 7. Psihologija obrazovanja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful