Mr Ahmed č

PRILOG č ISTORIJE LJUBUšKOG l OKOLICE
U XV l XVI Ć
Ljuhuški, kao grad sa đ prvi put se spominje 1444.
godine, kako je utV"rdila Desanka č ć

đ Oilla opšir-
nije ne govori ni o gradu ni o đ ta:ko da ne llnamo č
đ niti č posade u gradu. š ć navodi da se
Ljuhuški prvi put spominje 1452. u pismu vojvode Vladislava Ko-
č Dubrovniku,' Ljubuški je prvi put pao u vlast Osmanlija 1463.
godine i u njihovoj vlasti ostao kmtko vrijeme.' Kada je definitivno
pao pud tursku vlast, ne zna se posve ,sigurno. š ć i
ž ć u radu Stari č gradovi navode da je to bilo
1465. i 1466. godine, što je malo vjerovatno, jer u sumarnom po-
pisu bosanskog sandžaka iz 1469. godine u kojem su bili popisani
i dijelovi Hercegovine koji su bili u vlaJSti Osmanlija Ljubuški
se ne navodi. Flrema tome, sigurno tad nije bio u vlasti Osmanlija.'
š ć je d1'll!gi put u 'radu Kapetanije u Bosni i Hercego-
vini naveo kako je Ljubuški pao pod osmansku vlast 1471. godine
u vrijeme kad je pao i č u osmanske I1llke.
5
Hazim š ć
u svom Bosanskom pašaluku nije dao č datum pada Ljubuškog
u osmans•ke ruke, nego je ostavio ć da se to desilo đ
1468. i 1477. godine i pretpostavio da je to bilo nešto prije posljed-
nje navedene godine.' Mi danas, đ ne raspolažemo podatkom ,
1 Desanka č ć Gradska naselja srednjovjekovne Bosanslw
države, »Veselin Masleša«, Sarajevo, 1978, str. 115.
2 Hamdija š ć Kapetanije u Bosni i Hercegovini. č
društvo NRBiH, Sarajevo, 19S4, str. 2S3-2S7.
3 Hazim š ć Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela. Sa-
rajevo, 19S9, str. 39, 46, SS. i 160.
4
Hamdija š ć - Hamdija ž ć Stari č
gradovi, Naše starine II, Sarajevo, 19S4, str. 13-14.
s Harildija š ć nav. dj., str. 253.
6
Hazim š ć nav. dj., str. 160.
187
"
o definitivnom padu Ljubuškog pod osmansku vlast. Ali s obzirom
na postojamje popisa č samdžaka koji je završen 1477.
godine, pretpostavljamo da je š ć tvrdnja orealna i
da je š ć cimao pravo što je pad Ljubuškog stavio u nave-
deno nrzdoblje.
7
Prema detaljnom popisu Hercegovine završenom
1477. godine upisana je đ Ljubuški sa posadom od 35 č
va odnosno 19 zasebnih č timara. To je dos•ta brojna
posada i č da je grad Ljubuški igrao č ulogu u tom
periodu." U istom popisu spominje se i selo Ljubuški i u njemu
svega 7 ć što č da je Lj<ubuš•l<i bio mala naseobina.
Pa ipak, mi pretpostavljamo da je ta naseobina predstavljala pod-
đ grada Ljubuškog. Porema tom popisu vidi se da se bila č
formirati i nahija Ljubuški, jer pored sela Ljubuškog, za koje se
kaže da pripada Ljubuškom, upisana su još dva sela sa naznakom
da pripadaju Ljubuškom. To •su: selo Studenci i ·selo P•rokat ili sl.
prihod Ljubuškog tada je iznosio 1388 č a ostvarivan je od
poljoprivrednih proizvoc:[a: pšenice, č raži, zobi, šire š -
vino), bostana, košnica, poreza 'na svinje, sijena i gl-oba. S obzirom
na postojanje jake utvrde, pa i đ č bi se da -se
na tom mjestu razvije gradsko u-rbano naselje. Nažalost, Ljubuški
-se u tom pravcu veoma sporo razvijao tako da -do •kraja XVI sto-
ć Ljubuški nije imao status kasabe, nego sela i varoši. Mi danas
ne znamo č kada je Ljubuški postao kasaJba, ali pretposta'V-
ljamo da se to desilo do polovine XVII ć U ad:ministrati'V-
nom pogledu Ljubuški je pripadao kadilucima: ddnskom; imot-
skom, mostarskom i gabelskom, dok nije i sam postao <zaseban
kadiluk u prvlm decenijama XVIII ć
želimo da naglasimo da mi nismo posebno istraživali i•storiju
Ljubuškog i da ovaj rad nema cilj da da potpunu istoriju Ljubu-
škog. Zbog toga smo se č da prikažemo Ljnbuški do kraja
XVI ć i to u ·smislu priloga za dalje č istorije Lju-
buš·kog i njegove okoline i to na osnovu tzv. katastarskih popisa
Hercegovine koji su nam dostupni. Prema tome, ovaj ·rad pcred-
ć ugla'Vnom, đ za izoradu istorije Ljubuškog i njegove
okoline.
ć smo naveli da je u prvom popisu Hercegmdne iz 1477.
godine nahija Ljubuški bila u formiranju i da su u njoj upisana
tri mnije navedena sela.
Naredni popis Hercegovine je vlaški popis i u njemu je upi-
sano više naselja da pripadaju nahiji Ljubuš.ki. što č da se
ova nahija ć bila oformila i da je zahvatala dosta velik prostor.
10
7 O tome č č popis sandžaka vilajeta Hercegovine,
BBA, OS, Orijentalni institut, defteri br. 94.
a Isto.
9 Hazim š ć nav. dj., str. 194, 197. Vidjeti deftere za hercego·
č sandžak u Orijentalnom institutu.
to Vlaški defter za Hercegovinu, BBA, N:<. 987, Orijentalni institut u
Sarajevu, defteri, br. 97, fol. 7-24.
188
Istina, u ovom popisu nema spomena •selu Ljubuški, što je razum-
ljivo, jer je njegovo stanovništvo. bilo ratarska. Taj popis č
pokazuje da je okolina Ljubuškog bila naseljena pTetežno Vlasima.
Nužno je navesti još jednu č a to je da je ć
č zapadne Hercegovine upisivrun mostars·koj nahiji, pa
Je VJerojatno bilo i sela koja daJUas pripadaju ć Ljubuški upi-
sano u mo>Starskoj nahiji. Mi ta sela nismo istraživali. U navede-
SL l -- Stari grad u Ljubuškom
nom vlaškom defteru prvo je upisano selo Vitina i to u dva dijela.
Prvi pU!t upisano je 17 odraslih Vlaha, 10 oženjenih i 7 neoženjenih,
a dmgi put 12 oženjenih i 5 neoženjenih Vlaha, tako da je ukupno
u Vitini upisano 22 oženjena i 12 neoženjenih Vlaha. đ u
popisu •se navodi i mezra Vitina, što č ·da to selo nije billa'
potpuno naseljeno. Mezru ·su đ Vlasi, što č da nije
bilo rataDSkog strunovništva. Zatim je upisano selo Studenci sa
11 oženjenih i 7 neoženjenih Vlaha. Interesantno je da se ovo •selo
č da pripada Mosta•ni. Ako uZJITlemo u obzir da •su Studenci
u najranijem popisu Hercegovine upisani da pripadaju Ljubuškom
i da je u njemu hHo ratarskog s•tanovništva, možemo č
da je u ovom selu bilo i ratarskog i vlaš•kog stanovništva, a mi
smo ga iskazaH đ selima Ljubuškog, ć u vidu njegov
189
najraniji popis i današnju prip&dnost ć Ljubuški. U Studen-
cirila je upi1san jedan ml1in koji sc z.(J>Ve Herccgov mlin, za.tin1
liv&da Zgon koja ć se u kasnijim popisima navoditi kao mezra, i
mezra Kralovina? u blizini Studenaca. Oba ova lokaliteta su mi
dan&s nepozn&ta. Nije mi poznato ni to da li je č u tradiciji
postojanja Hercegovog mUna. Zatim .slijede ć sela:
Selo ć za koje pisar kaže da prip&da č Vidje-
ć se kasnije ela se č upisuje kao selo koje pripada Ljubu-
škom. U č je bilo 5 oženjenih i 9 neoženjenih Vlaha.
Selo Zaostrog, sa 30 oženjenih i 20 neoženjenih Vlaha. Kako
se vidi dos<ta dobro n&seljeno.
Selo Crni Grm, koje pod ovakvim nazivom dan&s ne postoji,
ali postoji selo Crveni Grm i ja pretpostavljam da se radi o tom
selu. Kako je došlo do izmjene naziva ne znam. ć je da je
pisar loše napi·sao ili je vremenom promijenilo naziv. U njemu je
bilo 10 oženjenih i 5 neoženjenih Vlaha. Uz selo je upisano jezero
Bile vode. Nakon toga su upisane tri mezre: Zavala, Kopode? i :Si-
č (ili č Nijedna nije dan&s poznata i nijedna se nije
rijzvila u selo.
Zatim su popisana tri sela i to: Prst (nepoznato) sa 5 oženje-
nih i l neoženjenim Vlahom;
Selo Brehar (Brehal)? (nepo:mato), sa ll oženjenih i 4 neo-
ženjena Vlaha. Postoji ć da se ovo č kao Brela, ali
nisam siguran da se radi o tom lokali tetu.
Selo Hrasno sa dvije vlaš·ke baštine i 3 neoženjena Vlaha (da-
n&s Hrasno u ć Caplj·ina).
Selo Veljak (danas Veljaci u ć Ljubuški) sa 23 oženjena
i 28 neoženjenih Vlaha.
Selo ć (danas selo u ć Vrgo.rac) sa 4 oženjena i l
neoženjenim Vlahom.
Selo Zahod (nepoznato) sa 4 oženjena i 5 neoženjenih Vlaha.
č se spominje selo Prokat (nepoznato) koje je ranije
bilo upisano da pripada Ljubuškom.
U Sumarnom popisu č sandžaka iz 1519. godine,
koji je nepotpun, spominju se ·samo dva lokaliteta iz nahije Lju-
buški i to Studenci koji ·su bili podijeljeni u dva tima;ra i Vitaljina
kao mezra sa prihodom od 269 č Studence su đ Vlasi
i davali desetinu.U
Prema jednom nedatiranom popisu Hercegovine koji je, naj-
vjerovatnije, nastao sedamdesetih godina XVI ć u Hmarima
posade Ljubuški, pored na;selja koja su izvan nahije Ljubuški, po-
pisa;n je ć broj naselja iz te nahije.
12
đ ć broj naselja
u Sumarpi popis Hercegovine, BBA, N2 76, Orijentalni institut;· defteri
br. 95, fol. 122 i dalje.
12 Nedatirani sumarni popis Hercegovine, Tapu ve Kadastro, Ankara.
Orijentalni institut, defteri br. 137, fol. 85-96.
1'90
iz ove nahije je popisan u timarima posad_e đ Vrgorac.
ć o"IOdje izdvojiti samo ona naselja koJa su pnpadala nah!Jl
Ljubuški, bilo da su u timarima posada đ Ljubuški ili đ
Vrgorac. ,
Prvo je upisano jezero č (nepoznato) sa 1000 č pri-
hoda. Prema prihodu ovo jezero je bilo dosta veliko, mada ne
znamo od č su formirani ovi pdhocli. č je da nisu samo ili
nisu nikako od ribolova. Ustvari, nije nam ć jasan pojam jeze-
ra koje 'se u ovom materijalu č š ć spominje. č se da se jezerom
naziva prostrana ravnica privedena kuLturi. Zatim slijedi popis
zemina (ziratnog zemljišta) zvanog č za koje se kaže da _je
na jezeru č sa 2SO č prihoda. Ovoli-ki prinos đ svje-
č da je to ziratno zemljište bilo prostrano. U posjedu Rade,
sina Juraja navodi se zemin Juraja sa prihodom od 200 č i
mezra Dvorište, đ u posjedu navedenog Rade, sina Juraja
sa prihodom od 280 č U nastavku je popisano nekoliko zemina
i to: zemin Mustafe, sina Alije u selu Glibar (nepoznato) koje pri-
pada Ljubuškom sa 70 č prihoda, zemin č u posjedu Mu-
hamed-age i Ibrahima u đ Ljubuški sa prihodom od SO č
dio mezre Sionka ili sl. (nepoznato) sa p1ihodom od 100 č !dio
mezre č (ili č (nepoznato) u posjedu Hasana, sina Marka,
pripada Ljubuškom sa prihodom od SO č livada 4hmeda, Meh-
meda i AHje u sela Glibar sa pdh6dom od SO č ' ·
Potom je upcisano »selo Ljubuški j dr.« kako kaže uaže u sa-
mom popisu. Nije nam jasno šta č »i dr.« ako nisu neki sitni
posjedi kao što su njive ili sl. sa prihodom od 1000 č Selo
Ljubuški ć se ponoviti još dva puta i to jednom kao selo sa pri-
hodom od 700 č a drugi put kao varoš sa prihodom od 1400
č Prema tome, ukupan prihod -sela i varoši Ljubuški ć
3100 č Iz ovoga zapisa jasno se vidi da je Ljubuški ć bio
u 'statusu varo§i iako mu je zadržana i odrednica sela. Ali isto
1
tako se vidi da nije kasaba.
Zatinl je popisano selo Blatnica (danas u ć č sa
prihodom od 1000 č Slijedi jedno č zapisano selo, selo
Dado ć (nepoznato) sa prihodom od 1SO č Zatim je upisan
zemin Likan? č (danas nepoznato) i to dio Ahmeda, Hasana
i Ishaka sa prihodom od 2SO č
Ponovo slijedi upis ·sela Blatnica sa prihodom od 700 č
Zatim slijedi popis sela Studenci sa š ć Studenci su
danas istoimeno selo u Ljubuškom, a lokalitet š ć je nepo-
znat. OvaJ lokalitet se tn puta ponavlja sa prihodom prvi put 1400
č Prema tome, ukupan prihod sela Studenaca sa š ć
iznosi 4220 č Slijedi zemin ć ć Hi 1sL, nepo-
mato) sa prihodom od 782 č Zatinl je upisan ribnja!k Kmetica
(nepoznato) sa prihodom od 200 č
MeZJra Ljubuša (Lomina?) (nepoznato), sa prihodom od 400
č Potom je upisan zemin Crno Jezero (nepoznato) i šuma !J'vfa-
191
"
leševa sa prihodom od 40 č Upisane •SU i dvije njive sa priho-
dom od 4U č i dva bezimena vinograda.
Zatim je upisan prelaz č preko rijeke zvani č
(nepozna;to) za koji je č da pripada č sa prihodom od
kopnene carine u i.znosu od 100 č
Selo č za koje je č da đ pripa;da ć sa
prihodom od 100 č
Zemin Marovina (nepoznato) u nahiji Ljubuški.
Zemin Bodun ili sl. pripada Ljubuškom sa prihodom od 800
č U ovaj popis uneseni su hajmani (oni koji nemaju •stalnog
borav.išta, a ć porez isto kao Vlasi) Capljine sa prihodom od
250 č
Slijedi dio mezre Orahov Do u Rabitnom (nepoznato) sa pri-
hodom od 300 č Isto tako upisani su mlinovi Sulejman-bega
kapetana sa selom č pl jina ...
Ko je ovaj kapetan Sulejman-beg ne znam. Možda se radi o
kapetanu Gabele za kojega š ć kaže da je bio prvi
kapetan Gabele. Teško je vjerovati da je kapetan Ljubuškog, jer
k;pHko se zna Ljubuški je postao kapetanija tek u XVIII ć
đ ako je kapetan Ga;bele, onda je gabelska kapetanija orga-
nizirana kao kapetanija mnogo prije nego to navodi š ć
Po š ć to se moglo desiti potkraj XVI ć (1591.
g." Kako je ovaj popis nastao najkasnije 1572. godine, a svakako
jest prije 1585. godine ć da je ovaj Sulejman"beg bio gabelski
kapetan mnogo prije navedene godine. MoMa je bio dugo na toj
dužnosti pa ga š ć na toj dužnosti nalazi i do 1605.
godine. Prema tome, smatramo da je gabelska kapetanija osnovana
pr.ije 1572. godine i da je pnije te godine u njoj bio kapetan Su-
lejman-beg.
Za;tim je popisano selo Vitaljina koje pripada Ljubuškom, a
koje su držali ć i Jusuf, sinovi di2ldara Ajdina.
Potom su upisane dvije mezre Borimilje (nepo!Znato) i Gra-
dina (danas zaselak u ć č sa prihodom od 200 č
Mezra Osoja u sinoru sela Jasenica u ć č
sa prihodom od 100 č Zatim je upisan jedan ribnjak na .rijeci
Brezovnici i Vukovini sa prihodom od 400 č
Slijedi dio jezera Rastok sa prihodom od 300 č Kao Š•to
je ranije č pojam jezera koji se ć u ovom popisu nije
ja;san, jer se ne navodi nomenklatu.-a prihoda. Da li su služili kao
ribnjaci Hi su bila ziratna zemljišta koja su se č kao je-
zera, ne zna;m. Vjerovatnije je da je ziratno zemljište, kako je ranije
č
Zatim je popisano selo Moštanica (nepoznato) u kojem su bili
hajmani sa prihodom od 100 č
Posjedi navedeni do sada biLi su u. timarima posadnika đ
ve Ljubuški, a u nastavku ć biti prikazani posjedi Ikoji tlu pripa-
dali ljubuškoj nahiji, a u. timarima posadnika đ Vrgorac.
192
Selo Ljubuša (nepoznruto) pripada LjU'buškom sa prihodom
od 3600 č P:rihod pokazuje da je selo bilo dosta veliko ali je
danaJS nepoznato.
Selo Brestica (danas u ć č u rb!i.zini Veljaka sa
prihodom od 300 č
Mezra ć ]stoimena selo) imala je dl'Ugi nru20iv Bur-
mak? i mezra Koda iii sl. (nepoznato) sa prihodom od 300 č
Selo Vrgorac Rastok, č da pripadaju Ljubuškom sa
prihodom od 600 č ·
Ponovo su upisani selo š ć (nepoznato) sa prihodom od
339 č i selo Studenci sa prihodom od 236 č
Slijede mezra Siva Poljana (nepoznato), Bilo polje poljana (ne-
poznat) i mezra ć koje uživaju stanovnici sela Doli (vj.
danrus Dole u ć Ljubuški), drugi naziv ć (ili ć
sa prihodom od 1400 č Zatim ponovo selo Vrgora (vjerovatno
je u pitanju Vrgorac) i Rastok sa prihodom od 1400 č
Ponovo V.rgom i Rastok sa prihodom od 700 č
Mezra Visoka i ribnjak Okolovrgorca luka sa pxihodom od
600 č
Mezra Dusima (danas istoimena selo) :sa G. i D. Gorom (nepo-
znato) blizu sela Brehala (Brela ili sl.) sa prihodom od 800 č
Slijedi selo Završnica (Zavrnica) (nepoznato) sa prihodom od
160 č
U ovom defiteru .upisan je još jedan prelaz preko rijeke zvani
ć (nepoznato) sa prihodom od 390 č
Selo Seljenje (ili Jeljenje) (nepoznato) u blizini Vrgorca, pri-
pada Ljubuškom sa prihodom od 500 č
Ribnjak u selu V11go.ra ...
Dio sela Girenica ili sl. (nepoznato) sa dijelom jezera Rastok
i sa dijelom Preselice (nepoznato) :sa prihodom od 250 č
Upisane •su zasebno dvije njive u blizini Veljaka i to Orahovina
i Vodima.
Selo Tihaljina (danas u ć Grude) i u njemu hajmani sa
prihodom od 326 č
Selo Rakun? ili s•!. sa prihodom od 246 č
Me20ra Orlac (vjerovatno danas zaselak u ć Ljubuški).
Selo Brehal ili sl., pripadalo je Ljubuškom :sa prihodom od
800 č
Mezra Zavrnica pripruda Ljubuškom sa prihodom od 300 č
Selo Vitina i u njemu hajmani sa prihodom od 160 č
Mlinovi Sedrenik.
Zemin Crkvine u selu Mutnica (nepoznato), sa prihodom od
200 č
Zemin č u selu Mutnica, sa pi1ihodom od 200 č
Zemin Zgon pripada Ljubuškom •sa prihodom od 255 č
Zemin Kali sa prihodom od 100 č · ..
Mlinovi Kašila Kukavica? u Veljaku sa prihodom od 120 č
Ponovo zemin Zgon sa prihodom od 250 č
ll -- 100 godina Muzeja na Hurncu
193
Zemin Mitanka sa p:rihodom od 350 č
Ponovo zemin Kali sa prihodom od 100 č
Selo V č (nepoznato) sa prihodom od 240 č
Selo Papratnica (pored Vrgorca), sa prihodom od 300 č
Ovdje je upisan i prihod od đ u selu Vrhdol (nepozna-
to), pripada Ljubuškom sa prihodom od 60 č
Upisano je i selo Hum/jani, al\i je za to selo č da pri-
pada Imotskom, i č
selo Ljubuša (nepoznato) sa prihodom od SOO č
Ovaj popis nastao je s•igurno :sedamdesetih godina XVI sto-
ć o č č posljednji popis Hercegovine koji je pri-
č a č iz 1585. godine. Naime, vrlo je mala 1razl1ka ru
popisu naselja i d:rugih posjeda u ova dva popisa.
Prema posljednjem popasu Hercegovine iz 1585." godine u
nahiji Ljubuški bilo je 39 seoskih naselja zajedno sa va:roši Ljubu-
ški. Ovdje se Ljubuški nwziva selo i varoš što zna(:i da nije bilo
kasaba. To č da se nije dijelilo na mahale, nego je kao đ
popisano kao vamš u kojoj je živjelo zajedno muslimansko .i ·l<rš-
ć stanovništvo. Mada je š ć u Kapetanijama naveo
da je u LjUibu§kom i prije ovoga popi•sa bila đ jedna dža-
mija, u ovome popisu joj nema spomena niti njenim vakufima ako
ih je imala. Vjerovatno je bila u krugu đ jer da nije tako,
ona bi u đ predstavljala mahalu. ć stanovništva ka
varoši Ljubuški 1585. godine pTeclstavljali su muslimani. Prihod
varoši je đ upisan kao i za sva ostala naselja, tj. č po-
rezi stanovnika i natuTalne dažbine. Da:kle, nije bilo povlaštenog
stanovništva, kao što je č sa stanovnicima ·drugih kasaba. Pored
baština i č č uz samu varoš je popisano i petnaestak
·drugih posjeda, đ kojima i jedna crkva koja se zvala Sveti
Avgustin, ali je držao musliman Ahmed, sin Huseina i davao dese-
tinu. Ovakva zabilješka nije sasvim jasna, pa •se može pretposta-
viti da crkva nije radila, pa je njene posjede đ kako je
č musliman Ahmed, sin Huseina. Kod onih koji ·su upisani
bez posjeda kao oženjeni ili neoženjeni jasno se vidi da su preš1i
· na i>Slam nešto prije ovoga popisa, jer su gotovo kod svih navedena
im imena č š ć Vidi se da su •samo trojica biM oženjeni.
Prihod Ljubuškog je dosta velik i iznosio je 8400 č
Nije odvojeno popisavana varoš od sela, što č da je ipak
.ovo mjesto ±malo karakteristiku varoš.i i prije ovoga popisa. U
Ljubuškom je upisano 42 ć č i neoženjenih muslimana
i 16 š ć sa baštinama Hi bez baština. Pored toga upisano je
16 raznih drugih posjeda od kojih se prihod ć odsjekom. To
su ć zemini. Zemin je zemljišni posjed koji nema č
đ č kao što je č sa baštinom i č č
se· zemini pojavljuju tamo gdje je bonitet zemlje dobar ili gdje
tJ č popis Hercegovine iz 1585. godine. Tapu ve Kadastro
Ankara, 483 i 484 (7 ,8), fotokopije u ANBiH .
.194
sve obradivo zemljište nije bilo izdijeljeno u baštine i č Mi-
slimo da je takav č i sa Ljubuškim. Na·ime, poznato je da je
okoLina Ljubuškog plodna pa nije oudo što se tu pojavljuju i ovi
posjedi. ·
To bi bili svi podaci o samom Ljubuškom prema osman-
skim izvorima do kraja XVI ć Vjerovatno brzo poslije ovoga
popisa Ljubuški ć postaH kasaba. Nažalost, mi ne znamo kada
se to desilo, jer nemamo izvora za to. Znamo to1iko da je u doba
krud je Evlija č prolaZJio kroz naše kmjeve .bilo u statusu
kasabe, iako nažalost nemamo njegova opi·sa. Prihod Ljubuškog bio
je relativno velik, a ć se od č i natura!.nih poreza, i to
isprendža i porez na č kao č porezi i natura·lni od pšenice,
č zobi, km p nika, prosa, mošta (vina), poreza na vinograde,
deseti-na od meda, porez na sijeno, porez na bostan, porez na lan,
porez na č desetine od ć poreza na mlinove, kopnena
carina i tržna taksa, mukate (zakupi) •raznih posjeda, globe svadba-
rina i porez na tapiju. To su č redovni porezi koje su ć
ratari, izuzev carine i tržnih taksa koje su se ć tamo gdje
su postojali trgovi ili č prelazi ili ·drugi. Prema ovom popisu
mnoga sela oko Ljubuškog đ su V•lasi i oni su tada ć
naturalne dažbine, dok; č poreze raje nisu ć
Spomen Vlaha u mnogim selima č da je okolina Lju-
buškog bila naseljena pretežno VIrusima, jer i ona sela gdje je
rataTsko stanovništvo nisu u veJ.ikom broju naseljena. Zatim veliki
je broj pustih selišta koja nisu postrula sela, nego su dh držali po-
jedinci. U ovom popi·su upisana su naselja i drugi posjedi koje
ć prikazati:
Selo G libar (nepoznato). Ovo selo ć je dešif.drati kao
Glinaz, pa bi se truda moglo pretpostavhtd da je današnje selo
Glinac u ć č U sastavu ovog sela bilo je pet •raznih
posjeda đ kojima i selo Dvorište. Svi posjedi su bili pod mu-
katom. Ukuprun prihod svih mukala iznosio je 1800 ak6i. Zašto je
selo Dvorište popisano u ataru sela Glibar, ne znam? U •seLu nije
prikazano ostalo stanovništvo, jer ga č nije ni bilo. U selu
Dvorište su upisruna tri š ć • ć sa prihodom od 250
č Za jedoo zemin je č da je dio jezera č a sastojao
se iz nekih vinograda i zemalja. Za jedrun zemin je č da Ise
zove Jezero č i da je u posjedu posadnika đ Ljubuški.
Dva zemina su pripadala š ć Juraju, .Braci i Martinu.
Zemin Likanj? ·sc sastojao'" iz više dijelovi\, a držaLi sa ga za,
č Ostoja, Pavle i Radonja. Prihod je iznosio 2000 č
Selo ć u kojem je bilo upi•sano samo jedno doma-
ć hajmana. Prihod je iznosio 150 č Zašto nema drugog
stanovni·štva ne znam. Selo se č do danas u nazivu H ardo"
milje. ·
Pr-elaz Mi.ladi dernek ž ć dernek?), sa pašnjakom ć
č poljana i njiva Berislava u posjedu Balije, -sina Huseina. Pd-
13*
195
hod je .iznosio 100 č Bio je u timmcu Balije, ·sina Huseina, po-
sadti1ka đ Ljubuški.
Dernek đ ć sa prihodom od 100 č od kopnene
carirne.
Selo Ljubuša (nepo20nato) u timaru Rizvana posadtiika đ
Ljubuški. U selu je up,isana samo jedna baština koju je držao Musa
i Mus.tafa, •sin Ahmeda i ć porez u iznosu od 100 č
Selo Studenci, za č •stanovnike·je č da nakon što plate
po 100 č filurije, uživaocu timara daju desetinu. Prema tome,
stanovnici ovog sela su prema ovom popisu bili u vlaškom statusu.
U selu je upisano 8 baština i jedan zemin. Prihod od desetine izno·
sio je 1900 č Stanovnici su bili muslimani i š ć ali za
baštine u posjedu muslimana nije č da su č što ppet
č da nisu biLi stalno nastanjeni. Selo je bilo u timaru po-sa>dnika
đ Ljubuški.
Selo Vrbovnik (možda š ć (nepoznato). I u ovom selu
stanovništvo je vlaškog po-rijekla i statusa, jer je i za .njih č
da, nakon što plate fil uriju po l OO č uživaocu timara daju
desetinu. P:rihod od desetine iznosio je 2420 č U popisu je za-
č iskazan prihod sela Studenci i š ć u iznosu od 4320
č osim filurije.
Selo Kruševo u timaru Sulejmana, sina I1ijasa posa>dnika tvr·
đ Ljubuški. Stanovnici sela su ratari, muslimani. Jedanaest od
nj-ih ć ispendžu, odnnsno njihove baštine nisu prevedene na
č Priho-d sela iznosio je 765 č
Mezra Visoka sa ribnjakom Okolo Vrgorca Luka, sa prihodom
od 300 č
Mezra Dabrica i č č sa prihodom od 60 č
Mezra Dretelj sa prihodom od 140 č
Selo č u kojem su upisane dvije vlaške baštine sa
prihodom od 163 č Ovdje -se vidi da sve baštine :nisu bile
jedtiako ć Naime, jedna baština ć 100 č a druga
63 č Da Li je to zavis.i!o o-d č baštine, ne 1znamo.
Slijedi popis jednog zemina dva vinograda i jedna njiva sa
prihodom od 313 č
Mezra Dusina koju su držali stanovnici koji su ć b.ili naselili
ovu mezru. Stanovnici su bi1i š ć osim jednoga ·koji je bio
musliman. Prihod je iznosio 800 č
Mlinovi Kaš Kukavica (ne znam da li se radi o današnjem lo-
kalitetu š č u ć Ljubuški). Tu su bHa tri mlina i jedna
stupa za valjanje sukna. Prihod je iznosio 120 č č je
da pripadaju selu Veljaku u timaru posadnika • đ Vrgorac.
Selo Blatnica. č da pripada Ljubuškom. Za selo je
up1sano da je to od davnina srpska (rajirnska) zemlja, a ·da Vlasi
sada u1Jivaju to selo i daju desetinu timarniku. Prihod je iznosio
4450 č Bilo je u timaru posadnika đ Ljubuški.
Mlinovi Sedrenik u selu Veljaku, sa prihodom od 150 č u
timaru Ahmeda, sina Nesuha posadnika đ Ljubuški.
196
Jedan mlin i jedna stupa za v::vljanje sukna sa prihodom od
45 č
Mlinovi Veljak i Fragustin u timaru Ahmeda posaclnika tvr·
đ č č Upisano je 20 mlinova i uz njih ll ć .. Od
mLinova 14 je radilo cijelu godinU- a šest pola godine. P!rihod od
mlinova iznosio je 510 č Mlinove su držali muslimani i š ć
i vidi se da je hHo više sudionika u posjedovanju mlinova, je!!" je
za nmoge č "· .. uživa ga taj i taj i ostali kampanjoni.«
Sedam č i jedan zemin. č •su pnipadali muslima-
nima. Jedan od nj•ih bio je naseljen i to č B<rraka ć koji
se nabzio u selu Kotez i koje je pripadalo Vrgorcu. Naseljenici su
o6ito bio!i Vlasi, jer im nisu navedeni č pm·ezi kao kod č
raje. Prihod sa č iznosio je 1084 č
U nastaV'ku je pop1sano nekoliko 6ifluka i mezri. Za jedan
č po imenu Gorica kaže se da je nekog Mustafa-paše pokojnog,
Selo Vitaljina u blizini Ljubuškog. Selo su držali Mehmed ć
haja i Jusuf, sinovi -dizdara Ajdina, a bi-lo je u timaru A!lije, 1sina
Ahmeda posadnika đ Ljubuški [ Hasana, s1na Ahmeda serbu-
ljuka đ Imotski. Prihod sela i2ll1osio je •svega 300 č Uz
ovo selo posebno je op1sana baština Radonje, sina Milovca, koju
je sada držao Hasan, sin Ishaka sa prihodom od 200 č u timaru
Murata, sina Baje20ida posadnika đ Ljubuški.
Selo Hrastova Glavica? u bli20ini •sela Ljubuški, sa prihodom
od 400 ak6i u timaru posadnika đ Imotski. U tom -selu nije
iskazano stanovništvo niti je č ko ga drži. Vjerovatno su
ga đ Vlasi.
č Alije silahd<rra koji je sada bio u posjedu HaJSana i
Dželala. Prihod je iznosio 175 č
Selo Brehal? u tTffiaru posadnika đ Imotski i Vrgorac.
U se1u je upisano 9 baština, a svaka baština ć je po 200 č ·
tako da je prihod iznosio 1800 č Baštine su bile u rukama mu-
slimana i š ć MiJSlim da su bili Vlasi.
Selo Vrgora u Ljubuškom (nepoznato ako se ne !radi o selu
ć i neoženjena. ć su ispendžu i porez na benak i
Vrgorac u ć č U selu su bila upisana 22 muslimanska
na mudžered. Prihod od ispendže, ra2ll1ih sitnih poreza, poreza
na srtnu stolm, globa, svadbarine i poreza na tapiju i1lnosio je 2400
č ·
Zatim su popisani zemini i mlinovi koje su držali muslimani
i š ć ali je č da ih drže stanovnici sela. Za neke od mh
mezri i zemine upisano je da pripadaju nahiji Duvno ili Blagaj.
Selo Studenci drugi, sa tri vlaške baštine i prihodom od 236
č
Selo š ć (Vrbovnik) u timam posadnika đ Vrgo-
rac •kao i prethodno selo Studenci. U š ć ,su upisane 3 ba-
štine i globe i svadbarina. Prihod je iznosio 239 č · · .
Selio ć (ili ć U njemu su upisane samo dvije
mezre sa pnihodom od po 400 č Bile su u 1imarima posade
197
đ Vrgorac. U jednoj baštini je navedeno da je drugi naziv
za ć Doli i da pripada Ljubuškom (vjerovatno danas Dole u
ć Ljubuški. Naziv druge mezre je Radovina Kruška i držao je
Hasan, sin Mustafe i_ Jusuf, sin Ajdina sa ostalim kompanjonima
i to Hasan i drugi iz sela J asenJi/;a.
Selo Hrastova Gtavica (nepoznato) !i u njoj jedan zemin, jedan
prelaz p>reko rijeke i: jedna baština. Za sva tri posjeda prihod je
đ paušalno i on je iznosio 700 č
Selo Rastok sa jednom baštinom i dvije filurudžijske ć
Mislim da su to bili Vlasi, jer je za svaki posjed posebno đ
prihod u iznosu od po 100 č
Jedan zemin i dio mezre Orahov Do. Prihod od zemina izno-
sio je SOO, a od dijela mezre 200 č
Selo Capljina, pripada Lj!Libuškom. U č je upisano S mli-
nova i p-rihod od 1SO č i tri ć hajmana i prihodom
od 2SO č Hajmani su š ć
Selo ć (vj. Dole). U selu su upisana ć
hajmana koji -su ć po 120 č ukupno 240 č
Selo Papratnica u timaru Mustafe posadnika đ V'rgo-
rac i u njemu dva ć haj mana koji su ć po l SO č
ukupno 300 č
đ (skup) u selu Vrhdol (nepoznato) koje pripada Lju-
buškom i za koji je đ prihod od 60 č kopnene carine.
Selo Vrgora (ponovo) koje pripada Ljubuškom i u toimaru je
Mustafe, sina Mehmeda posadnika đ Vrgorac. U selu na
ovom mjestu je upisan samo ribnjak i to, dio Krneti{Je, dio Rasto ka
i dio Mitanice, sa prihodom od 2000 č
Njiva Orahovina u blizini sela Veljak sa prihodom od 78 č
Selo Radobara ili sl. koje pripada Ljubuškom (nepoznato) u
'timaru Mustafe, s•ina Mehmeda posadnika đ Vrgorac. U selu
su upisane dvije vla&ke baštine sa prihodom od 246 č Taj pri-
hod je naknada za filuriju.
Selo Tihaljina koja pripada Ljubuškom. U timaru je Musta-
fe, sina Mehmeda posadnika đ V•rgorac. I u ovom selu su
upisane dv!ije vlaške baštine sa p11ihodom od 326 č što č da
naknada za filuriju tu iznosi 163 č Na nekim mjestima je manja
a na nekim ć naknada.
Selo Dusina dio je sela Rastok Jezero sa ribnjakom u blizini
sela Dusine, a držali su ga stanovnici sela. Prihod je •iznosio 300
č Nisu navedeni s.tanoV'nici.
Selo ć je dio sela Rastok Jezero sa ribnjakom u blirz:ini
spomenutog sela i dio sela Rastok Jezero. Pnihod je iznosio 3SO
ak č i.
Selo Selce je dio jezera Rastok sa ribnjakom u posjedu sta-
novnika sela sa prihodom od 3SO č
_ Selo ć To je mezra Ravnica, Zagornji Dolac i Plavlwva
njiva u blizini sela Rastdk u posjedu stanovnika sela. Prihod je
198
iznosio 400 č Sva č mrprijed navedena sela bHa su u timaru
Alije, sina Mehmeda, posadnika đ LjllJbuški.
Selo Zavrnica (Za'Vlršnica), pripada Ljubuškom, timar Mehme-
da, posadn1ka đ Ljubuški. U selu je upisana jedna baštrina i
jedan zemin. Obuje su držali muslimani i ć prihod od 120
č
Selo Moštan1ca, u timaru Balije, sina Mehmeda, posadnika
đ Ljubuški. U selu je upisana samo jedna baština i prihod
od 100 č
Selo Glibar (ponovo) sa jednim ć hajmana i pri-
hodom od 100 č
Zemin ć sa vinogradom č i jednom livadom u
posjedu sinova Mehmeda ć sina Sulejmana ć pripada
Ljubuškom. Prihud je iznosio 162 č
Dio mezre Unovište (Hi sl.) u posjedu Juraja ć i
ostaJih kompanjona, u timaru Ahmed". pu,adnika đ Ljubuški.
Prihod je i2mosio 100 č \i
Dio mezre č č č (nepoznato) u posjedu
Hasana sina Marka, pripada Ljubuškom, sa prihodom od 60 č
Timar Ahmeda, posadnika đ Ljubuški.
Jedna livada (bezimena) u timaru navedenog Ahmeda, a u
posjedu Ahmeda i Mehmeda, sinova Alije u blizini Glibara koje
pripa:da Ljubuškom.
Selo Vitina (ponovo) sa jednim ć hajmana i pri-
hodom od 160 č U timaru je Ahmeda, sina Nesuha, posadnika
đ Vrgorac.
Zemi.n Zgon u posjedu Baraka, sina Alije, Halila, sina Dede
i Mehmeda, sina Behrama. Prihod je izmosio 2000 č i bio je u
timaru Huseina i Mustafe posadnika đ Vrgorac.
Zemin Blatašnica u posjedu Mehmed-age i ostalih kompanjona .
sa prihodom od 350 č U timaru je Memije, sina Huseina i Mu-
stafe, posadnika đ Vrgorac.
Zemin Kali, u posjedu Ilijasa, sina Hasana, sa pvihodom od
100 č Bio je u timaru Huseina i Mustafe, posadnika đ
Vrgorac.
SeJo Papratnica, sa jednom vlaškom baštinom i pvihodom od
160 č ·a u timaru Huseina posadnika đ Proložac.
Selo.Bojna? U ovom selu upisrun je dio mez:re Jezera Rastok
i vinogradi Jovana u blizini spomenutog sela. Prihod je iznosio
300 č a bio je u timruru Huseina posadnika đ Pmložac.
Ribnjak na jezeru Rasto k •sa prihodom od 100 č a u Hmaru
Huseina posadactika đ Proložac.
Mezra Vinica (postoje Vinine u Ljubuškom i ć ne
znam da li se radi o tom lokalitetu) u posjedu Ha:sana, sina Mumina
sa prihodom od 200 č a u timaru Ahmeda, sina Hasana i SeHma,
sina. A1ije posa:dnika đ Vrgorac.
199
Mezra Zavrnica sa ispašom, u posjedu Hasana sina Mumina,
a u timaru Ahmeda sina Hasana posadnika đ Vrgorac, sa
prihodom od 300 č
· · Zemin koji se sastoji iz dijela mez•re ć dijela
zemina Alije, sina Muslima i dijela baštine Alije, sina Mehmeda koji
je sada u posjedu Mehmed-age sina Muslima, sa prihodom od 200
č a u timaru Mahmuda, sina Mehmeda posadnika đ Vr-
gorac.
Zemin živka u posjedu Mehmed-age sina Muslima u selu Vrgo-
rac, sa prihodom od 100 č a u timaru Mahmuda, sina Mehmeda,
posadnika đ Vrgorac.
Zemin č u blizin sela Vitina, u posjedu stanovnika
sela Vitine. Na ovom zeminu upisana su dva manja zemina i jedna
baština. Sa sva tri posjeda ć je filurija od po 100 č a
bili :su u timaru Mahmuda sina Mehmeda, posadnika đ
Vrgorac.
Zemin Orahovina u timaru Mustafe posadnika đ Vrgo-
rac. Zemin je bio u blizini sela Bojna, a njegovi stanovnjcr iz š č
koje drže, uživaocu :Hmara daju desetinu od luka koji p•roizvode.
Prihod je iznosio 2000 č
Zemin koji se •sastoji od dijela Rasto/ea, u timaru Alije, sina
Mustafe, posadnika đ Vrgorac. Prihod je iznosio 2000 č
Zemin Huseina sina Abdije koji ga je kupio od djece Ajdin-age.
U timaru je Mehmeda, sina Huseina posadnika đ Vrgorac, a
prihod je iznosio 100 č
Zemin I vaša u posjedu Alije, sina Mehmeda u blizini sela
Papratnica koja pripruda Vrgorcu. U timaru je Mehmeda, sina Sken-
dera posadnika đ V·rgorac.
Dio mezre Dabrica (Dabrica je dio č i č č (vjero-
vatno Celjevo)" sa vinogradom i baštama. Prihod je iznosio 200
akoi, bile su u timaru Mehmeda, sina Nesuha posadnika đ
č
Dabrica (ponovo) u timaru Mehmeda, sina Nesuha posadnika
đ č sa prihodom od 150 č
Mezre Dabrica i č č (vjer. Celjevo) ponavljaju se sedam
puta zajedno, sa prihodom od 60 do 240 č a u posjedu .raz.Ji-
č osoba i u timarima č timamika.
Mezra č č ponavlja se samostalno dva puta sa prihodom
od SO do 450 č u timrurima posadnika đ P č j.
Selo Surmanci, za koje je č da je baština Juraja sina
č i da je izvan deftera. Prihod je iznosio 150 č
Selo K/isina (Glisina, Celasina?). Držao ga je Alija, sin Per-
vane-hajman. Pripadao je Gabeli. Prihod je iznosio 100 č Oba
navedena sela bila su u timadma posadnika đ č
Cifluk koji je dio mezre č i baština Junusa i dio Ilijasa,
a držao ga je Hasan, sin Mehmeda. Prihod je iznosio 150 č
Zemin .koji se sastojao od baštine Pavla, sina Mihovila i dije-
lova Jovana i Radice, a držao ga je Ahmed-aga u selu Dretelj. P'l'i·
200
'
...
hod je iznosio 230 č a bio je u timaru Mehmeda, sina Ahmeda
posadnika đ Ljubuški.
Zemin ko:ji se sastojao iz baština Vukoja, J ovana, Milorada i
Nikole i zemina š č sa ispašom u selu ć Držao
ga je Ali-aga, sin Mustafa-age. Prihod je iznosio 500 č i bio u
timmu Mehmeda, posadnika đ č
Zemin Juraja, u ruci ·kneza Vukosava, sada u ruci Ahmed·age
u selu Dretelj. Prihod je iznosio 60 č
Zemin Vukmira, sina Vukasa u selu Dretelj, pripada Blagaju,
u ruci Mehmeda, sina Hasana. P·rihod je iznosio 150 č a bio je
u timaru Junusa, sina Hasana, posadnika đ č
Selo Cap/jina (ponovo). U selu je upisano jedna baština i dva
zemina. Dio baštine bio je u ruci Nesuh-age i njegove ć Pri-
hod odsjekom 50 č J edan zemin bio je u posjedu Sefera, sina
Durmiša u selu Lipe koje pripada ć sa prihodom od 200
č i u timaru Sefera, sina Durmiša, posadnika đ Ljubuški.
Drugi zemin bio je u posjedu Mahmud-age i njegova brata Ibrahima
u selu Ljubuški sa prihodom od 50 č a u timaru Mehmeda,
s·ina Mahmuda ekonoma đ Ljubušl<i.
Zemin Marovine, dio Hasana sina Mustafe, vurum? dizdara
pripada Ljubuškom, •sa prihodom od 200 č u timaru Hasana po-
sadi::dka • đ Ljubuški.
Selo Ostro g. U selu su bila upisana dva ć haj mana,
a u timaru Hasan-kola posadnika đ Ljubuški. Prihod je izno-
sio 200 č
Dio sela Dretelj sa dijelom baštine Crlwv Dol i dio baštine u
selu č ć (vjerovatno č ć Sada u mei ć sina
Alije. Pr.ihodi odsjekom godišnje 140 č
Ponovo je upisana Dabrica i č zajedno sa ispašom Cer-
nica i vinogradima Rastale, u posjedu Skender-age. Prihod 200
č i 100 č od vinograda, ukupno 300 č Upisano je 20 dunu-
ma vinograda.
Dio sela Dretelj (ponovo) koje je držao Mehmed, sin Junusa.
Prihod je iznosio 170 č a bio je u tima·ru Ahmeda, posadnika
đ č
Još je upisan đ (džemiyet-skup) u blizini crkve Petrova
u selu Dusina i K1obuk sa prihodom od 200 č u timaru Ahmeda,
sina Mehmeda posadnika đ Vrgorac.
201

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful