You are on page 1of 15

BANKARSKI SUSTAV RH HNB (Hrvatska narodna banka) je središnja banka Republike Hrvatske i u isključivom je vlasništvu RH  samostalna je u obavljanju svojih

poslova, a odgovorna je Hrvatskom saboru  osnovni cilj HNB je postizanje i održavanje stabilnosti cijena, što je u uskoj vezi s njenom samostalnošću budući da postoji uska veza između samostalnosti središnje banke, brzog gosp. rasta i niske inflacije pri čemu veća samostalnost središnje banke to omogućuje ZADACI HRVATSKE NARODNE BANKE: 1. Utvrđivanje i provođenje monetarne i devizne politike  a) operacije na otvorenom tržištu b) kreditiranje poslovnih banaka c) diskontne poslove d) trgovanje stranom valutom 2. Držanje i upravljanje pričuvama (rezervama) 3. Izdavanje novčanica i kovanog novca 4. Odnosi s bankama i regulacija bankovnog poslovanja 5. Poslovi platnog prometa 6. Poslovi HNB za RH 1. UtvrĎivanje i provoĎenje monetarne i devizne politike  mjere i instrumenti za reguliranje kreditne aktivnosti i likvidnosti banaka, za reguliranje količine novca u optjecaju i mjere u svezi s kamatnim stopama i tečajem domaće valute  glede toga banka provodi: - operacije na otvorenom tržištu  izdaje vlastite vrijedn. papire koji glase na domaću ili stranu valutu i ugovara na financ. tržištima kupnje, prodaje i zamjene vrijedn. papira (ugovori o promptnoj kupnji i 1 prodaji, kupnji i prodaji na rok, zamjeni, prebijanju, povratnoj kupnji (REPO poslovi) i dr.) 2 - kreditiranje poslovnih banaka  krediti solventnim bankama sa sjedištem u RH na rok do 6 mj., uz instrumente osiguranja povrata: a) zlato i plemenite kovine, potražna salda plativa u konvertibilnoj valuti, ukupni iznos posebnih prava vučenja, mjenice i druga imovina b) zadužnice koje je izdala HNB ili RH, plative u RH, a koje čine dio javne emisije c) zadužnice čiji je izdavatelj ili za koje jamči osoba čije su kratkoročne obveze utvrdile dvije međunarodno priznate agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga i svrstale ga u dvije najviše kategorije, a koji su indosirani na banku, s preostalim rokom dospijeća do 3 mj. od dana kad ih je HNB diskontirala d) iznimno HNB može odobriti kredite solventnim bankama na rok do 12 mj. ako je zahtjev za odobrenje uputila RH i ako jamči za njegov povrat - diskontne poslove  HNB može na temelju ponude solventne banke diskontirati: a) zadužnice razvrstane u jednu od 2 najviše kategorije s preostalim rokom dospijeća do 3 mj. b) zadužnice koje je izdala ili za koje jamči RH ili HNB, plative u RH, a koje čine dio javne emisije i dospijevaju u roku od 3 mj. od dana kad ih je HNB diskontirala - trgovanje stranom valutom  na promptnom i terminskom tržištu, gotovinskim, financijskim instrumentima ili drugom imovinom koja čini međunarodne pričuve RH  HNB određuje tečaj po kojem kupuje i prodaje valute na deviznom tržištu, a može i prodavati i kupovati valutu RH u inozemstvu 2. Držanje i upravljanje pričuvama (rezervama)  HNB propisuje obvezu banaka da izdvoje i održavaju obveznu pričuvu na računu za namiru i u blagajni ili na izdvojenom računu u HNB  to je kvantitativni instrument monetarno-kreditne politike koji utječe na: a. kreditni potencijal banke
1

REPO poslovi – kreditni sporazumi prema kojima banka prodaje vrijedn. papire koje posjeduje uz istovremenu obvezu da će ponovno otkupiti te iste vrijednosnice ''na prvi poziv'' kupca-zajmodavca ili točno određenog dana po cijeni koja zajmodavcu donosi ugovoreni prihod 2 solventna banka – banka koja u svakom trenutku može podmiriti svoje dospjele novč. obveze

kao i materijala koji služi za izradu novčanica i kovanog novca  HNB planira i osigurava redovitu opskrbu novcem i zamjenjuje novac koji je postao neprikladan za promet (pohabane novčanice u punom iznosu. mase se provodi emisijom novca. uključujući i numizmatičke kovanice te utvrđuje nominalni iznos. mjere. Poslovi HNB za RH  HNB vodi račune RH i obavlja platni promet po tim računima. težinu. potražna salda plativa u konvertibilnoj stranoj valuti na računima HNB kod stranih središnjih banaka i međunarodnih financ. vodi račune banaka i obavlja platni promet po tim računima (svaka banka sa sjedištem u RH mora otvoriti račun u HNB). sigurnost i pohranu neizdanog novca. usmjeravanje kredita banaka i namjenska raspodjela primarne emisije  u praksi povećanje novč. zlato. Odnosi s bankama i regulacija bankovnog poslovanja  HNB izdaje i oduzima odobrenja za rad bankama.informacijska mreža za banke  HNB može uspostaviti i održavati informacijsku mrežu za cjelokupni bankarski sustav RH 5. valuti dužnika 6. obveznice i ostali dužnički papiri koje drži HNB ili netko treći za račun HNB. plemenite kovine i drago kamenje koje drži HNB ili netko treći za račun HNB 2. i određuje sudionike i plaćanja koja se izvršavaju putem platnih sustava 6. veličinu i povećanje depozita i drugih obveza banke. izdaje odobrenja za rad međubankovnih platnih sustava. a te podatke ne smiju učiniti dostupnima neovlaštenim osobama . multiplikaciju depozita obvezna pričuva određuje se u postotku propisanom s obzirom na vrstu. te sva plaćanja po nalogu deponenta vrši do visine deponiranih sredstava na računu  deponentu HNB plaća kamate na deponirana sredstva. te čuvanje i uništavanje novca povučenog iz optjecaja. institucija 4. potvrde o depozitu. a oštećene uz uvjete koje sama odredi) 4. Izdavanje novčanica i kovanog novca  reguliranje količine novca u optjecaju imaju središnje mjesto u funkcijama i zadacima svake središnje banke.zakonom je zabranjeno odobravanje kredita RH od strane HNB . ukupni iznos posebnih prava vučenja koji HNB drži kod MMF 5. a smanjenje njegovim poništavanjem  HNB ima isključivo pravo izdavanja novčanica i kovanog novca. pričuvu ili je ne izdvajaju u roku. a koji su plativi u konv. a za svoje usluge naplaćuje naknadu  HNB može obavljati poslove fiskalnog agenta za RH vezane uz: a) izdanja zadužnica RH b) isplate iznosa glavnice. kamata i ostalih troškova vezanih uz vrijedn. a ujedno se propisuje i osnovica i način obračuna obv. a njima se osigurava opseg novč mase. izgled i ostala obilježja novca kojeg izdaje  odgovorna je za tiskanje novca. pričuve  banke koje nepravilno obračunavaju obv. institucijama 7. nadzire njihovo poslovanje i obavlja druge poslove koji su joj Zakonom povjereni: . mjenice. ročnost. druga imovina koja se po svom sadržaju i značenju može izjednačiti s ovom imovinom - 3.- b. Poslovi platnog prometa  HNB nadzire obavljanje platnog prometa. dužne su platiti naknadu HNB HNB upravlja meĎunarodnim pričuvama RH koje sačinjavaju: 1.suradnja s inozemnim institucijama ovlaštenim za nadzor nad poslovanjem banaka  HNB i institucije ovlaštene za nadzor nad bankama mogu međusobno razmjenjivati sve podatke o bankama.dostavljanje informacija HNB  odlukama HNB propisuju se podaci i izvješća koje su banke dužne dostavljati HNB te rokovi za dostavu tih podataka . papire c) ostale poslove u skladu s temeljnim ciljem HNB . terminska kupnja ili REPO ugovor koji je sklopila HNB s drugim središnjim bankama ili međunarodnim financ. novčanice i kovani novac u konvertibilnoj stranoj valuti koje drži HNB ili netko treći za račun HNB 3.

a ovlašten je da: . plana HNB . stopa HNB i naknada za usluge HNB . a u posjedu je isključivo RH i ne može se prenositi ili biti predmetom zaduženja 2. Savjet HNB: guverner HNB. računovodstvo.odlučivanje o osnivanju i zatvaranju podružnica i predstavništava HNB 2. te stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i monetarne politike . godinu u skladu s računovodstvenim propisima i međunarodnim računovodstvenim standardima  temelj financ.odlučuje o drugim pitanjima za koja je prema Zakonu o HNB nadležan Kapital HNB  čine ga temeljni kapital i pričuve 1. izvješća HNB su: 1.donošenje statuta HNB .organizira rad HNB . Temeljni kapital: 2 mlrd.odlučivanje o apoenima i obilježjima novca te o njegovu puštanju ili povlačenju iz optjecaja . Ostala izvješća OSOBINE I SPECIFIČNOSTI SUVREMENOG HRVATSKOG BANKARSKOG SUSTAVA Uvjeti i način osnivanja banaka  u RH banke se mogu analizirati s dva motrišta: 1. pričuve banaka . banke kao dionička društva posluju kao i ostala trgovačka društva po načelima likvidnosti.davanje suglasnosti za pripajanje banaka i stjecanje dionica banaka . Mjesečna skraćena bilanca stanja 3.utvrđivanje monetarne i devizne politike i donošenje financ. plan koji se donosi godišnje  financ.imenuje i razrješava osobe s posebnim ovlaštenjima u HNB . stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i monetarne politike 2. stanju. stanju.odlučivanje o članstvu HNB u međunarodnim organizacijama . stečaj.određivanje vrsta i oblika imovine prikladne za držanje međunarodnih pričuva RH . institucija.donošenje izvješća o financ. i 500 mil. Informacije o financ.utvrđivanje osnovice za obračunavanje obvezne pričuve i stope obv. a na njih se primjenjuju odredbe Zakona koje se odnose na trgovačka društva.propisuje pobliže uvjete i način obavljanja kontrole banaka. a obvezne su poslovati u skladu s uvjetima poslovanja propisanim posebnim Zakonom.izdavanje odobrenja za rad međubankovnih platnih sustava . te vrste i rokove . banke su specifične institucije koje svojim zadaćama i poslovima spadaju u red posebnih gosp. Guverner HNB  odgovoran je za provođenje odluka Savjeta HNB. izvješća kao i cjelokupno poslovanje HNB su predmet revizije koju obavljaju nezavisni vanjski revizori  financ. izvješća za svaku financ.davanje suglasnosti za imenovanje predsjednika i članova uprava banaka . sigurnosti i rentabilnosti s ciljem ostvarivanja dobiti.donosi opći akt o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta u . kuna. sanaciju i rekonstrukciju 2.utvrđivanje insolventnosti banaka i davanje prijedloga za pokretanje stečaja nad bankama . Pričuve  sastoje se od općih i posebnih  opće pričuve se formiraju radi pokrića općih rizika poslovanja HNB i njihova visina nije ograničena  posebne se formiraju radi pokrića uočenih gubitaka u skladu s odlukom Savjeta HNB Financijska i ostala izvješća  financ.donosi akte o funkcioniranju i razvoju informacijskog sustava HNB .izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad banaka i podružnica stranih banaka . zamjenik guvernera i viceguverneri te najviše 8 vanjskih članova  predsjednik Savjeta je guverner HNB koji saziva sjednice i njima predsjedava  Savjet HNB odlučuje dvotrećinskom većinom a dužan je održati sjednicu najmanje 10 puta u jednoj godini  zadaci: .utvrđivanje kam. te u skladu s propisima koje je donijela HNB . izvješća je financ.Ustroj HNB  tijela HNB su: 1.upravlja i rukovodi poslovanjem.donošenje odluka kojima se regulira devizno poslovanje pravnih i fizičkih osoba . te predstavlja i zastupa HNB .

kapitala može pored poslova koje obavlja banka s minimalnim tem. kapitala je 20 mil. pružati ostale financ.banka mora radi osiguranja stabilnog poslovanja i osiguranja obveza prema vjerovnicima raspolagati s odgovarajućim jamstvenim kapitalom koji se sastoji od temeljnog i dopunskog kapitala koji može iznositi najviše do visine tem. čekovima i certifikatima o depozitu za svoj račun ili za račun komitenata 4. primati sve vrste depozita 2. kn . kupovati i prodavati financijske izvedenice 5. obavljati poslove sa stranim sredstvima plaćanja u zemlji (mjenjački poslovi) 5. kapitala Zakonom su propisani poslovi koje neka banka može obavljati  banka na osnovu upisanog minimalnog tem. izdavati jamstva i bank. posredovanja Banka koja ima uplaćen najmanje dvostruki iznos minimalnog tem. obavljati platni promet u zemlji kreditne poslove s inozemstvom i platni promet s inozemstvom pružati ostale financ. papira 6. a strane banke to mogu učiniti u RH pod uvjetom uzajamnosti (izuzeće su banke sa sjedištem u zemljama WTO) Kapital banke . kapitalom. kapitala (20 mil. trostruki iznos minimalnog tem. ulaganja u vrijedn. kapitala  minimalni iznos tem. obavljati poslove s mjenicama. 3. obavljati financ. davati kredite manjim i srednjim poduzetnicima te drugim bankama 3. certifikate o depozitu) i vrijednosne papire RH ili HNB 7. likvidacija. kupovati i prodavati za svoj račun ili za račun svojih komitenata instrumente tržišta novca (uključujući čekove.- banke mogu osnovati domaće fizičke i pravne osobe. garancije 3. mjenice. usluge koje odredi HNB Banke koje uplate i: 1. spajanje banaka) su uvjeti prestanka odobrenja za rad banke  banke mogu u inozemstvu osnivati podružnice u skladu s hrvatskim propisima i propisima strane zemlje uz prethodnu suglasnost HNB. a strane fizičke i pravne osobe pod uvjetom uzajamnosti (izuzeće je kad osnivači imaju sjedište. pozajmljivati. i za pokriće gubitaka koji proizlaze iz poslovanja banke  radi sigurnosti poslovanja banka mora formirati i posebne rezerve za osiguranje od potencijalnih gubitaka koji proizlaze iz rizičnih plasmana Izloženost banke  izloženost banke prema jednoj osobi podrazumijeva iznos svih kredita i drugih tražbina. davati sve vrste kredita. 2. usluge koje propiše ili odredi HNB Rezerve i posebne rezerve banke  rezerve se koriste za otpis nenaplativih potraživanja. pružati usluge platnog prometa i obavljati novč. kn) može obavljati poslove: 1.radi pokrića rizika koji nastaju u poslovanju banke formiraju posebne rezerve za osiguranje od potencijalnih gubitaka koji proizlaze iz rizičnih plasmana  ovisno o visini upisanog tem. kapitala mogu pored svih navedenih poslova. papire i vlasničke uloge te preuzete obveze prema jednoj osobi  ukupan iznos svih velikih izloženosti banke ne smije premašiti 400% jedinstvenog kapitala  banka je dužna opseg poslovanja usklađivati tako da iznos jamstvenog kapitala u svako doba iznosi najmanje 10% ukupnog iznosa aktive i aktivnih izvanbilančnih stavaka raspoređenih po stupnjevima rizika . davati informacije o bonitetu komitenata na njihove zahtjeve 9. leasing i faktoring 8. obavljati: 1. odnosno prebivalište u zemljama WTO) zakonom je točno propisan postupak osnivanja banke te uvjeti koje osnivači trebaju ispuniti s tim da moraju osigurati dokaze o ispunjenju propisanih uvjeta  banka započinje s radom tek nakon dobivenog odobrenja za rad kojeg izdaje HNB  statusne promjene banke (stečaj. obavljati poslove s vrijednosnim papirima za svoj račun ili za račun drugih osoba 6. primati sve vrste depozita u domaćoj i stranoj valuti od trgovaca pojedinaca i fizičkih osoba 2. davati jamstva i bankovne garancije 4. izdavati i upravljati sredstvima plaćanja 7. prikupljati sredstva izdavanjem vrijedn.

tj. izvješće o promjenama u kapitalu 4. bilanca 2. traži sazivanje sjednice Uprave.stalan i cjelovit nadzor nad pravilnosti. pisani nalog banci da potpuno ili djelomično obustavi isplatu dividende 6. i rokove dospijeća potraživanja i obveza te druge uvjete 5. pisani nalog banci za poštivanje odredaba Zakona o bankama odnosno propisa HNB 4. propisuje uvjete poslovanja banke koji mogu sadržavati najniže.nadzire provođenje općih akata i njima propisanih postupaka Mjere za poboljšanje stanja u banci .Nadzor i kontrola poslovanja  HNB obavlja nadzor nad poslovanjem banaka. oduzima suglasnost za imenovanje predsjednika ili člana uprave 7. imenuje povjerenstvo 9. knjiga provjerava i ocjenjuje ovlaštena revizorska tvrtka u skladu s propisima o reviziji. a njezini zadaci su: . stope. ažurnosti i zakonitosti poslovanja banke . daje pisane naloge prema kojima jedan ili više dioničara koji imaju značajan broj dionica banke moraju prodati te dionice (u roku od 30 dana od primitka takvog naloga) 8. najviše kam. izvješće o promjenama u financ. račun dobiti i gubitka 3. HNB poduzima neke od mjera: 1. pismeno upozorenje 2. ukida odobrenje za rad banke .određuje ima li banka opće akte i postupa li u skladu s njima . koja je dužna bez odgađanja obavijestiti HNB o svakoj povredi Zakona u poslovanju banke  banka je također dužna organizirati unutarnju kontrolu koja je izravno podređena Upravi banke i organizacijski odvojena od drugih dijelova banke.ako banka krši odredbe Zakona o HNB ili propise koje donese HNB ili postoji opasnost da neće uredno ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima. podružnica i predstavništava stranih banaka u RH u skladu s Zakonom o bankama te na osnovi međunarodnih ugovora  HNB nadzire zakonitost poslovanja banaka i ocjenjuje sposobnost banaka da upravljaju rizicima u poslovanju te donosi mjere za uklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti  svaka banka je dužna voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća: 1. NO ili glavne skupštine banke 3. položaju u obliku koji propisuje HNB Financijska izvješća uključujući i vođenje posl.

instrumenata. police osiguranja.financ. aktivnosti 3. tržište nije izdvojeno samostalno tržište. Stečaj ovisno o težini zatečenog stanja ili u slučaju da poduzete mjere nisu dale očekivane rezultate  osim HNB prijedlog za stečaj mogu podnijeti i vjerovnici banke i sama banka 3. tržište u širem smislu obuhvaća cjelokupno kratkoročno kreditiranje: centralna banka–poslovne banke–komitenti . ček.udruženje je otvoreno za sve nove članice ukoliko prihvate Kodeks dobre bankovne prakse te to pismeno zatraže  izvori financiranja HUB su članarina i doprinosi članica Financijsko tržište i financijske institucije  tržište kojem je predmet poslovanja novac ili njegovi reprezentanti (zamjenice)  podjela: novčano tržište i tržište kapitala  vremenska podjela na novčano ili kratkoročno tržište odnosno dugoročno ili tržište kapitala nije jedina podjela financ. vrijednosnice. banaka.Ovisno o težini stanja u banci.HUB je donijela Kodeks dobre bankovne politike koji je temeljen na solidarnosti i lojalnoj konkurenciji svih članica .03. donosi projekte značajne za rad i razvoj udruženja. instrumenti su novčani oblici s različitim (većim ili manjim) stupnjem likvidnosti odnosno s većim ili manjim prinosom (kamatom) i rizikom . tržišta. izvješća od renomirane revizijske kuće u dvije uzastopne posl. izrađuje godišnji financijski plan . posrednika uvjetuju tu podjelu .) osnovana s ciljem da brani.funkcije suvremenog tržišta su: 1. mora imati obavljenu reviziju godišnjih financ. 2000. i glavne skupštine 2.bitne odrednice financ. Izvršni odbor i direktor Udruge  Izvršni odbor utvrđuje ukupnu strategiju i poslovnu politiku udruženja.10. novac od plemenitih kovina.financ. instrumenti (novac. maksimiziranje ili bar optimizacija gosp. sredstava 2.) i postojanje financ. institucija . 1999. Sanacija  ako je to od posebnog drž.HUB je pridružena članica Bankovne federacije EU od 27. i sl. godine . NO. optimalizacija novč. te sve više uloga i drugih financ. subjekata) i investicije što u konačnici znači i potrošnju . Privremeni upravitelj koji će nakon procjene stanja u banci predložiti određene mjere za buduće stabilno i profitabilno poslovanje banke  tu prestaju sve ovlasti uprave. štiti i promiče interese svojih članica kao i čitave bankovne industrije u RH . prikupljanje i realokacija novč. interesa i ako su iscrpljene sve mogućnosti za sprječavanje narušavanja stabilnosti ukupnog financ. sustava države. mjenice. cirkulacije .organi HUB su Skupština. učinkovit transfer novč. dok novč. već financ. tržišta: raznolikost financ. uloga središnje banke i posl. dionice. akreditiv.uvjeti za članstvo: min 1% tržišnog udjela. odnosno imovine banke Mogući pravci glede prevladavanja zatečenog stanja u banci: 1. Vlada RH može na prijedlog HNB dononosi odluku o provođenju sanacije banke Hrvatska udruga banaka (HUB)  neovisna i profesionalna ustanova (15. . sredstava 4.novčano tržište u užem smislu je mehanizam pozajmljivanja novca centralne banke poslovnim bankama na vrlo kratke rokove.g. obveznice. HNB imenuje povjerenika ili privremenog upravitelja banke čiji zadaci su:  predlaganje plana mjera i aktivnosti kako bi banka ponovno poslovala u skladu sa Zakonom  obavezna dokapitalizacija  plan spajanja s nekom bankom ili pripajanja drugoj banci  plan prodaje dionica. već je integralni dio tržišta roba i usluga te je usko vezano uz štednju (stanovništva i gosp.

dostignuća i standarde s područja platnog prometa i informatičke tehnologije te jednak postupak rada i računalno-komunikacijsku mrežu  poslovi Zavoda: 1. tijekova evidentiranih kod ovlaštenih organizacija platnog prometa 3. ostali poslovi određeni propisima i na osnovi ugovora Upravni odbor upravlja Zavodom. i ima svojstvo pravne osobe  posluje preko svojih jedinica i ekspozitura.Zavod za platni promet  samostalna organizacija ovlaštena za obavljanje platnog prometa u zemlji. od kojih 4 imenuje Savjet HNB. ima 5 članova. predstavlja i odgovara za njegov rad  glavnog direktora imenuje i razrješava Savjet HNB na prijedlog guvernera HNB . platni promet 2. a glavni direktor je član UO po položaju i rukovodi Zavodom. vođenje statistike financ. a u obavljanju poslova primjenjuje znan. izrada analiza i informacija 4. zastupa ga.

izvatka u obliku datoteke modemskom komunikacijom 4. . a zatvaranje računa se može provesti na dva načina: 1. Naknade za poslove koji se obavljaju na temelju ugovora 3. obvezu nije moguće podmiriti bez volje dužnika i vjerovnika Platni promet čine sva plaćanja između sudionika u platnom prometu preko računa koji se vode kod ovlaštenih organizacija. izvatka. telefaxom Dugovanja i potraživanja se mogu podmiriti i bez novč. 2. likvidacija) Postupak otvaranja računa: 1. dobivanje inform. izvještaje. virtualni)  najviše se koristi zbog osobina kao što su: jeftina i brza uporaba. račun za redovno poslovanje. b. po službenoj dužnosti (stečaj. telefaxom 3. rješenje o upisu u sudski registar 2. podnošenje zahtjeva za otvaranje računa Zahtjevu za otvaranje računa potrebno je priložiti: 1. izvatka na zahtjev – u povratnom pozivu. automatsko dobivanje inform. ali je to rijetko te se najviše koristi novčani prijenos: . dobivanje informacijskog izvatka na zahtjev – u istom pozivu. akt nadležnog organa o osnivanju 3. financ. prijenosa (kompenzacijom. obveza u cijelosti . sredstva u obliku primarnih depozita to omogućuju  isto kao i gotovi novac on je definitivan novac jer se predajom gotovine odnosno preknjižavanjem depozitnog novca izvršava novč. govornu informaciju o stanju računa 2. cesijom. te polugodišnje i godišnje izvješće o radu INFOZAP servis je osnovan s ciljem osiguranja informacija i povećanja brzine njihove dostupnosti zainteresiranim korisnicima.Zavod ostvaruje prihode od pravnih i fizičkih osoba: 1. po želji (zahtjevu) imatelja računa. isplata s računa Otvaranje računa je zakonom propisana obveza.Prenosivi vrijedn. račun za obavljanje novč. asignacijom). dobivanje inform. proračun prihoda i rashoda.Gotovina  korištenje kovanog i papirnog novca  manje zastupljeno i strogo zakonski regulirano . 3. 2. a pod plaćanjem u platnom prometu podrazumijevamo: 1. obračun preko računa. uplata na račun. Računi pravnih osoba: a. kreditni. tako da Zavod podnosi Savjetu HNB program rada. papiri  nisu definitivan novac što znači da novč.Depozitni novac (knjižni. te jednostavni postupak preknjižavanja zbog čega se lakše kontrolira  depozitni novac čini osnovicu za stvaranje sekundarnih depozita (multiplikacija depozita) jer svaka deponirana novč. a omogućava: 1. obavijest o razvrstavanju prema djelatnosti 4. ugovor o deponiranju sredstava 5. prometa organizacijskog dijela pravne osobe. Naknade za obavljanje poslova platnog prometa koje se naplaćuju od sudionika s njihovih računa ili u gotovini 2. prijava potpisa za potpisivanje dokumentacije platnog prometa Zakonom regulirane vrste računa: a. zaključenje ugovora o obavljanju platnog prometa u zemlji 2. telefaxom 5. Ostale naknade ostvarene poslovanjem Nadzor nad poslovanjem ZAP-a obavlja HNB.

3. c. račun za naplatu javnih prihoda Računi fizičkih osoba – s registriranom djelatnošću Računi fizičkih osoba – građana Računi javnih bilježnika . 2. drugi račun određen propisom f. prolazni račun za naplatu prihoda e. obračunski račun.1. d.

prometa organizacijskog dijela sudionika.opskrbljivanje gotovim novcem jedinice ZAP-a .prati stanja novč. račun za redovno poslovanje 2. ZAP. banke. štedionica. račune organa uprave i samouprave. osoba Pravna osoba može imati račune kod više ovlaštenih organizacija.upravljanje Hrvatskim sustavom velikih plaćanja (HSVP) . obračunom 2.obavlja blagajničko-trezorske poslove . a štedionice samo fizičkih osoba . koji mogu biti: žiro i tekući računi.kontrola obavljanja platnog prometa zavoda. osoba . kretanja .opskrbljuje gotovim novcem ovlaštene organizacije . vlasništvu. gotovim novcem . sredstava na računima pravnih i fizičkih osoba i njihovu solventnost .evidentira naplatu javnih prihoda i vrši raspodjelu tih prihoda korisnicima .prate stanje novč. štedionice i štedno-kreditne zadruge kao ovlaštene organizacije platnog prometa: .prima uplate od fiz.primanje depozita s računa depozitara utvrđenih zakonom i na temelju posebnog ugovora . koji je sastavni dio računa za redovno poslovanje 3.obavlja druge poslove platnog prometa određene zakonom Banke.osigurava podatke za vođenje kreditno-monetarne politike i praćenje tekućih gosp.primaju uplate od fizičkih osoba u korist računa koji se vode kod ovlaštenih organizacija . pošte ZAP-a kao ovlaštena organizacija za platni promet: . račune za obračun platnog prometa i obavlja platni promet preko tih računa .vodi račune ostalih pravnih i fizičkih osoba i obavlja platni promet po tim računima .obavlja platni promet između sudionika koji račune vode kod različitih ovlaštenih organizacija . a strane pravne i fizičke osobe pod posebnim uvjetima  platni promet u RH se obavlja preko pet grupa ovlaštenih organizacija s tim da HNB i ZAP imaju i kontrolnu funkciju Ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa: HNB.vodi račune za naplatu javnih prihoda.vođenje računa banaka i štedionica . druge račune određene zakonom Plaćanje preko računa obavlja se: 1. račun za naplatu javnih prihoda 5. s tim da sudionici platnog prometa mogu otvoriti: 1. račune pravnih osoba u drž.obavlja zamjenu i povlačenje oštećenog i pohabanog novca .Sudionici u platnom prometu su domaće pravne i fizičke osobe. pošta. štedno-kreditnih zadruga i Hrv. bezgotovinski 3. račun za obavljanje novč.prima uplate dnevnog utrška gotovog novca u korist računa pravnih i fiz. štedionice i štedno-kreditne zadruge. i Hrv. osoba koje imaju račune kod ovlaštenih organizacija .primaju uplate dnevnog utrška u korist računa pravnih i fizičkih osoba . osoba i njihovu solventnost Hrv. banaka. a djelokrug i opseg poslova je različiti za svaku od njih Funkcije HNB u svezi platnog prometa: . osobama za račun pravnih i fiz.banke vode račune pravnih i fizičkih osoba. obračunski račun 4. pošta preko svojih jedinica : . sredstava na računima pravnih i fiz.obavlja isplate fiz.

Opća uplatnica (obrazac 10-1)  služi za uplate u gotovom novcu po različitim osnovama u korist računa primatelja koji se vodi kod ovlaštenih organizacija PP  razlikuje se od obrasca 10 po obliku i namjeni  tiskana je u jednom primjerku. a umanjen za plaćanja u tom danu Ovlaštena organizacija je dužna naloge za plaćanje izvršiti sljedeći radni dan od dana primitka. a u skladu s tim HNB propisuje: a. nalozi drž. nalozi za plaćanje koje daje HNB 2. nalozi čiji prioritet utvrdi HNB Zakonom o platnom prometu utvrđene su i posebne ovlasti HNB i ZAP. nalozi depozitnih institucija 3. a izuzetak su: 1. način i postupak kontrole obavljanja platnog prometa kod ovlaštenih organizacija e. sadržaj naloga za plaćanje Vrste platnog prometa  platni promet se dijeli na tuzemni i inozemni. a izrađena je na samokopirnom papiru b. nalozi za plaćanje između deponenata iste depozitne institucije 5. za arhiv) c. uvjete koje moraju ispunjavati banke da bi mogle voditi račune pravnim osobama d. ZA ISPLATE a. i to na tri načina: 1. Opća uplatnica (obrazac 10)  gotovinski i bezgotovinski nalog platnog prometa  kao gotovinski nalog služi za uplate u korist vlastitog računa sudionika PP te za uplate građana i pravnih osoba na račune koji se vode u ZAP  kao bezgotovinski nalog koristi se pri obračunu bariranih čekova i kad pravna osoba obračunava gotovinske isplate  sastoji se od dva istovjetna primjerka (priznanice i izvještaja za arhiv).Bezgotovinska plaćanja (prijenos s računa na račun) i gotovinska plaćanja (uplate i isplate) preko računa obavljaju se putem naloga za plaćanje u korist odnosno na teret računa koji se vodi kod ovlaštene organizacije  nalozi za plaćanje daju se na propisanim obrascima platnog prometa prilagođenim za elektroničku i optičku obradu podataka. za arhiv) ostaje u ZAP 2. obrascima platnog prometa. nalogom na magnetnom mediju 3. način i postupak obavljanja platnog prometa b. i nije kopirna. kovanog novca i vrijednosnica f. elektroničkim nalogom Obrasci za gotovinska plaćanja 1. a može i računalnom komunikacijom između sudionika i ovlaštenih organizacija  plaćanje s računa provodi se do visine pokrića na računu  pokrićem se smatra raspoloživi saldo na računu od prethodnog dana uvećan za priljev sredstava tijekom dana i sredstava kredita. Posebna uplatnica (obrazac 11)  koristi se za gotovinski promet kao i opća s tim da ima jedan primjerak više od opće uplatnice jer se uplatitelju pri uplati uručuju dva ovjerena primjerka (priznanica i izvještaj nadležnom organu) dok treći (izvj. a sastoji se od 2 dijela (priznanice i izvj. uvjete i način ostvarivanja računa kod ovlaštenih organizacija c. uvjete i način plaćanja gotovim novcem g. način rukovanja i čuvanja novčanica. Ček (obrazac 20)  izdaje ga sudionik PP (trasant) kada na teret svog računa nalaže isplatu određenog iznosa  naziva se i gotovinski ček jer služi za gotovinske isplate  podnosi se na naplatu jedinici ZAP kod koje se vodi račun izdavatelja čeka (trasanta)  najčešće se tiska u čekovnim knjižicama i sastoji se od dva dijela talona i samog obrasca čeka koji se sastoji od originala i kopije . a tuzemni platni promet je gotovinski ili bezgotovinski  svako plaćanje između sudionika u platnom prometu počinje davanjem naloga za plaćanje ovlaštenoj organizaciji kod koje se vodi račun. ZA UPLATE a. (obrasci na kojima se izdaju nalozi za obavljanje gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja u RH) 2. proračuna 4. pismenim nalogom. proračuna i korisnika sredstava drž.

a njime se prenosi novac s računa trasanta na račun remitenta 7. te on onda nalaže da se na teret njegovog računa prenesu sredstva u korist više računa primatelja  sastoji se od dva dijela (zbrojnog naloga i kopije) . Obračunski ček (obrazac 45)  služi za bezgotovinsko plaćanje.  sastoji se od dva dijela (naloga za naplatu i kopije) 5. Posebni nalog za prijenos (obrazac 41)  isti kao opći nalog za prijenos (obrazac 40) osim što se sastoji od tri kopirna dijela tako da drugi dio potvrđuje ZAP da je nalog primio na izvršenje 3. Uputnica (obrazac 25)  koristi se kao gotovinski nalog PP kad sudionik PP na teret svog računa vrši isplatu određenoj osobi  namijenjena je isključivo gotovinskim isplatama i to fizičkim osobama  doznačeni novac se isplaćuje primatelju preko jedinica Hrv.  sastoji se od dva kopirna primjerka (naloga za obračun i kopije) 4. garancija i sl. Nalog za naplatu (obrazac 43)  najviše se koristi pri naplati čekova tekućih računa građana. pri naplati mjenica. cesijom. Nalog za gotovinsku isplatu (obrazac 28)  upotrebljava se pri isplati gotovine na osnovi doznake građanima. asignacijom i sl. Nalog za obračun (obrazac 42)  služi radi evidentiranja podmirenja obveza i potraživanja između sudionika PP obračunskim oblicima – kompenzacijom. pri isplati obveznica. pri isplati mirovina i sl. Zbrojni nalog za prijenos (obrazac 47)  koristi se kad platitelj ima više obveza prema različitim primateljima. a drugi ostaje kod uplatitelja 2.  sastoji se od dva kopirna dijela (naloga za gotovinsku isplatu i kopije) Obrasci za bezgotovinska plaćanja 1. Nalog za prijenos s računa-akreditiva (obrazac 44)  na osnovu njega korisnici akreditiva vrše plaćanja preko otvorenog akreditiva terećenjem istoga i odobravanjem računa drugog korisnika  sastoji se od dva primjerka (akreditiva i kopije) 6.b. Opći nalog za prijenos (obrazac 40)  upotrebljava se kad sudionik PP (nalogodavac) nalaže Zavodu da na teret njegova računa prenese sredstva na račun drugog sudionika  sastoji se od dva dijela (naloga za prijenos i kopije)  prvi primjerak se podnosi Zavodu. pošte (na kućnu adresu ili na šalteru)  rok isplate uputnice je 30 dana c.

u iznosu navedenom u garanciji. ali svota je umanjena za kamate  kreditira se imatelj mjenice . poziv da se plati odreĎena svota.kredit koji je banka. potpis trasanta. faktura i sl.)  ako nije drukčije ugovoreno. indosiranjem (prenošenjem) mjenice između korisnika dolazi do međusobnog kreditiranja sudionika indosamenta 3. stvarno-pravna sredstva osiguranja – hipoteka. pravni instrumenti osiguranja plaćanja – bank. svotu ako do određenog vremena bude udovoljeno uvjetima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva  mora biti u pisanoj formi i nezavisan je od pravnog posla temeljem kojeg je otvoren Vrste akreditiva: 1. ali i prema svim kasnijim imateljima mjenice  načini korištenja mjenica kao kreditnog instrumenta: 1. remitent dolazi do novca prije dospijeća mjenice. osobni (obični) i dokumentirani  kod osobnog vlasnik žiro računa putem banke stavlja na raspolaganje određenu svotu trećoj osobi  kod dokumentiranog isplata se uvjetuje predajom određenih dokumenata (tovarni list. ovisno o predmetu garancije (npr. prenosivi i neprenosivi 3. svaki dokumentirani akreditiv se smatra opozivim pa čak i kad je ugovoren na određeno razdoblje  neopozivi dokumentirani akreditiv može biti ukinuti ili izmijenjen samo sporazumom svih zainteresiranih strana  dokumentirani akreditiv je prenosiv ili djeljiv samo ako je banka ovlaštena u uputama prvog korisnika da plati u cjelini ili djelomično jednom ili većem broju korisnika Ček  instrument plaćanja ali se može koristiti i kao instrument osiguranja.Instrumenti osiguranja plaćanja: 1. odnosno da će ju sama platiti ukoliko ta osoba to ne učini  avalist koji je isplatio čekovnu svotu ima pravo regresa od onoga za koga je jamčio Mjenica  izdavanjem mjenice izdavatelj (trasant) se obvezuje izvršiti mjeničnu obvezu prema korisniku mjenice (remitentu). ime trasata. ček će biti valjan s tim da je izdavatelj pri tom počinio kazneno djelo  kao pokriće za izdavanje čeka mogu poslužiti: . oznaka mjesta izdanja čeka) i da je trasiran na banku .dospjela potraživanja trasanta prema trasatu Bitni sastojci čeka: da ima sve bitne elemente (oznaku da je to ček. i on jamči da će osoba za koju se daje aval isplatiti svotu naznačenu na čeku. akreditiv.ček se može avalirati u cijelosti.novac na računima kod ZAP-a. Bankovna garancija  banka se obvezuje da će korisniku garancije. opozivi i neopozivi 2. izvršiti obvezu ako ju u ugovorenom roku nije izvrši glavni dužnik  banka ostaje u obvezi ispunjenja i kad obveza glavnog dužnika prestane postojati ili postane pravomoćna  mora biti izdana u pisanoj formi (ima oblik ugovora). a čekovni avalist može biti bilo tko osim trasata. odnosno štedionica odobrila trasatu . odnosno predajom mjenice prije njenog dospijeća. djeljivi i nedjeljivi 4. eskontiranjem. banaka i štedionica . a ta osobina se zasniva na pokriću koje izdavatelj čeka (trasant) ima kod isplatitelja čeka (trasata) u trenutku izdavanja čeka i u mogućnosti avaliranja čeka  u slučaju da trasant izda ček bez pokrića.kredit po tekućem računu građana . a mogu glasiti i na kune i na devize  banka namiruje obvezu iz garancije i ako je garancijom osigurana nenovčana obveza  supergarancija  banka izdaje garanciju za pokriće obveza po garanciji druge banke  koristi se kada su veći garantirani iznosi. založno pravo i dr. ček i mjenica 2. mjesto isplate. garancija. izdavanjem (trasiranjem) mjenice za podmirenje neke novč. veliki investicijski radovi) Akreditiv  banka se obvezuje nalogodavcu da će korisniku akreditiva isplatiti određenu novč. obveze odgađa se plaćanje do roka označenog na mjenici  kreditira se izdavatelj mjenice 2.

svaki dužnik je ovlašten da mjeničnu svotu položi u mjestu plaćanja kod prvostupanjskog suda Protest mjenice  protest mjenice je javna isprava koju je izdao javni bilježnik. ime onoga kome se ili po čijoj naredbi se mora platiti (remitent) 8. a temeljem tog postupka putem sudske odluke više se ne mogu ostvarivati nikakva mjenična prava Plaćanje gotovim novcem  korištenje gotovine u obje ili samo u jednoj fazi novč.000. ''prihvaćeno'' Avaliranje mjenice  osigurava se isplata mjenice u cijelosti ili jednim dijelom  avalist je u pravilu treća osoba ali to može biti i netko od potpisnika mjenice  aval se daje na mjenici izrazom ''per aval''. za potrebe opskrbe ovlaštenih mjenjača gotovim novcem 3. te pravnih i fizičkih osoba koja se vrše izravnom predajom gotovog novca. učinkovito i relativno jeftino sredstvo osiguranja plaćanja jer dužnik predaje mjenicu vjerovniku koji u slučaju da dužnik ne podmiri obvezu u ugovorenom roku u cijelosti naplaćuje mjenicu Bitni sastojci trasirane mjenice: 2. ''kao jamac''  ako dođe do naplate mjenice na teret avalista on stječe pravo regresa od ostalih dužnika Dospjelost mjenice  po viĎenju. naznaka dana i mjesta izdanja mjenice 9. potpis izdavatelja (trasant) Indosiranje mjenice  mjenica se može prenijeti indosamentom osim mjenice na koju je trasant stavio riječi ''ne po naredbi''. osobe dužne su gotov novac primljen tijekom dana uplatiti na svoj račun kod ovlaštene organizacije istog. vrijeme od dana izdanja. na odreĎ. nakon dana izdavanja ili po viđenju  u slučaju da se mjenica ne podnese na isplatu u roku naznačenom na njoj. vrijeme po viĎenju. uplatama i isplatama gotovog novca jedne osobe na račun druge  isplatama u gotovom novcu smatraju se i isplate preko žiro računa: isplate čekom fizičkim osobama obveznicima poreza na dohodak isplate na tekući račun ili štednu knjižicu građana u posl. osobe mogu plaćati gotovim novcem drugima: 1. na odreĎ. oznaka dospjelosti 6. banci ili pošti pravne i fiz. ime onoga koji treba platiti (trasat) 5. bezuvjetni poziv da se plati određena svota 4. a njome se utvrđuje da su nastupile činjenice za ostvarivanje regresa.Mjenica je praktično. za nabavu proizvoda i usluga do iznosa od 1. dan Plativost mjenice  mjenica je plativa na određeni dan ili na određeno vrijeme. transakcije bez obzira da li se radi o uplati ili isplati  Odlukom o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem određeno je da se plaćanjem gotovim novcem smatraju sva plaćanja između pravnih osoba i između fizičkih osoba. za namjene temeljem posebne odluke guvernera HNB .00 kn po računu 2. one mogu zadržati gotov novac krajem radnog dana do visine blagajničkog maksimuma čija se visina određuje Zakonom o računovodstvu  u Odluci o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem određeno je da pravne i fiz. a indosamentom se prenose sva prava koja proistječu iz mjenice. a indosant odgovara da će mjenica biti akceptirana i isplaćena  indosament mora biti bezuvjetan. a indosant može zabraniti da se mjenica dalje indosira  osoba koja posjeduje mjenicu se smatra njezinim zakonitim imateljem ukoliko svoje pravo može dokazati neprekinutim nizom indosamenata Akceptiranje mjenice  akceptom se trasat obvezuje mjenicu platiti o dospjelosti  akceptiranje se vrši unošenjem riječi ''priznajem''. no ona se može prenijeti ustupanjem (cesijom)  indosiranje se vrši potpisom na mjenici ili na listu koji je uz nju vezan (alonž). mjesto gdje se treba obaviti plaćanje 7. oznaka da je mjenica 3. i da je imatelj mjenice poduzeo prema trasatu sve propisane radnje  protestom se utvrđuje da su u cijelosti ili djelomično odbijeni akcept ili isplata Amortizacija mjenice  postupak kod nadležnog suda u slučaju nestanka mjenice. na odreĎ. a najkasnije idućeg radnog dana  za potrebe poslovanja gotovim novcem.

računi za evidentiranje plaćanja preko računa deponenata banaka/štedionica u ZAP-u koja su izvršena putem NKS . a zajedno s Nacionalnim klirinškim sustavom (NKS) čini sustav za obračun svih bezgotovinskih plaćanja u zemlji  sudionici HSVP su HNB. računi obračuna uplata i isplata deponenata banaka/štedionica u pošti 3. dok kontrolu iznosa gotovog novca u blagajnama i trezorima ZAP-a. prenošenjem računa banaka i štedionica iz ZAP-a u HNB.HNB ima mogućnost zadavanja direktnih transfera  direktni transfer predstavlja plaćanje na teret odnosno u korist računa za namirenje sudionika u HSVP. banaka. a putem HSVP izvršavaju međusobna plaćanja  naloge za plaćanje na teret svoga računa direktni sudionici daju prema zakonom propisanom redoslijedu plaćanja . travnja 1999.Kontrolu primjene Odluke kod pravnih i fiz. uvećano za ev. transakcija koje nisu obuhvaćene HSVP-om i Nacionalnim klirinškim sustavom (NKS). odobreni limit od strane HNB  limit predstavlja visinu dozvoljenog negativnog stanja na računu tijekom dana . s tim da su prioriteti 1 – 10 rezervirani za zadavanje plaćanja za koja je zakonski propisan prioritet izvršenja . bez korištenja SWIFT telekomunikacijske mreže  također HNB ima mogućnost zadavanja direktnog transfera s prioritetom izvršenja 0 što predstavlja najviši mogući prioritet U ZAP-u se vode i obračunski računi čija svrha je uključivanje onih financ. a to su: 1. štedionica i jedinica HP vrši HNB Hrvatski sustav velikih plaćanja (HSVP)  počeo s radom 6. sve banke i štedionice (direktni sudionici) te institucije koje posreduju u obavljanju platnog prometa (ZAP) kao posredni sudionici . osoba obavlja Financ. računi obračuna sredstava depozita po viđenju banaka/štedionica u jedinicama ZAP-a 2. policija i Porezna uprava. računi za banke/štedionice koje nisu uključene u rad s NKS 4.direktni sudionik ima mogućnost određivanja prioriteta izvršenja u rasponu od 1 do 98 (1 je najviše).direktni sudionici HSVP imaju svoje račune za namirenje u HNB i to u kunama.g.pokriće na računu predstavlja raspoloživo stanje na računu direktnog sudionika u trenutku primitka plaćanja u HSVP.