You are on page 1of 21

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

Izradio: Dubravko irola,mag.ing.prom.

Ravnatelj: Ivica Fanjek,dipl.ing.arh.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

SADRAJ:
1. UVOD 2. POSTOJEE STANJE 3. PRIJEDLOG RJEENJA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

1. Uvod:
Bicikl je vozilo koje ima najmanje dva kotaa i koje se pokree iskljuivo snagom vozaa. U mozaiku ljudskih pronalazaka od vatre, pluga, mosta, kruha, pisma i knjige kota, uz kruh, predstavlja najvee otkrie. ovjek nije do sada otkrio nita tako vrijedno i veliko to bi se moglo usporediti s njim. Stari Sumer poklonio je ovjeanstvu kota, onda su dola kola i dvokolica. Nezadovoljni sanjari su nastavili dalje i svoje snove pretvorili u izgradnju najpopularnijeg prometala koje nazivamo biciklom. Bicikl ide u red najpoznatijih ovjekovih pomagala uope. Poslije psa i konja, ova dvokolica je ovjekov najbolji prijatelj. Ideja da se zajai neko mehaniko sredstvo koje bi se pokretalo ljudskim miiima dosta je stara. Povijest biljei da su stari Etruani trali drei u rukama osovinu kotaa. Prva prijevozna sredstva s kotaima projektirao je i Leonardo da Vinci. Kratka povijest bicikla rijeima i u slikama bi bila slijedea:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

Biciklizam je nain kretanja kopnom koritenjem bicikla, prijevoznog sredstva na ljudski pogon. Iako je prvotno nastao u Europi u 19. stoljeu, kao nain breg i lakeg transporta ljudi, danas je osim naina prijevoza i vrlo raireni sport te oblik oputanja. Otkrie bicikla nije vezano za jedno odreeno vrijeme, odnosno ime konkretnog izumitelja. Kroz povijest bilo je vie primjera vozila pokretanih ljudskom snagom, ali su esto ona bila bitno drugaija od dananjeg koncepta bicikla. Prvi bicikl bila je naprava na dva kotaa koju je voza pokretao jaui i odgurujui se nogama od zemlje. Taj stroj nazvan je drveni bicikl, a napravio ga je 1791. godine u Francuskoj grof od Sviraca. Ovakav pojednostavljeni bicikl morao se zaustavljati pri svakom zaokretu jer nije imao upravljaki mehanizam. Zato su prvi bicikli sluili samo za zabavu. Prvi bicikl sa zakretnim prednjim kotaem izradio je njemaki barun Karl von Drais de Sauerbrun 1817. godine i nazvao ga draisinne (drezina), a upravo taj jo postoji u muzeju Paleis het Loo u Apeldoornu u Nizozemskoj. Okvir je tog bicikla od drva, a drveni su kotai imali bice i eljezni obru. Znaajan napredak u razvoju bicikla dogodio se 1838. godine kad je kotski kova Kirkpatrick Macmillan izumio prvi bicikl na pogon pedalama. Uz pomo pedala, poluge su pokretale stranji kota dok je drugi kota bio uglavljen u prednju vilicu. Izmeu 1850. i 1860. godine, tonije 1861. godine je Francuz Ernest Michaux sa svojim uenikom Pierre Lallementom razvijao bicikl s pedalama na prednjem velikom kotau. Taj je bicikl Michaux kasnije i patentirao. Ovakvi su bicikli bili teko upravljivi i opasni, nisu imali konice, pa su bili esti padovi. Problemi s upravljanjem donekle su smanjeni uvoenjem upravljaa i pomicenjem sjedala u bolji poloaj, meutim pravi napredak je bio uvoenje lananog pogona kojeg su osmislili J. K. Starley, J. H. Lawson i Shergold. Starleyev model bicikla iz 1885. godine naje e se smatra prvim modernim biciklom. Daljnje poboljanje bilo je uvoenje pneumatskih guma, 1888. godine, koje je uveo kot John Boyd Dunlop. Konstrukcija suvremenih bicikala temelji se na biciklu razvijenom poslije 1870. godine. Bicikli su omiljeni jer se njima najbre putuje kroz gust gradski promet. Prednosti su bicikla to ne troi gorivo i lako se odrava, a vonja bicikla korisna je za zdravlje. Osnovni koncept bicikla do dananjih dana nije se bitno mjenjao, osim to je tehnoloki napredak donio primjenu kvalitetnijih materijala u izradi te su dananji bicikli daleko upravljiviji i sigurniji. Ovisno o namjeni, bicikli se bitno razlikuju po: a) konstrukciji b) veliini kotaa i irini guma c) obliku kostura i upravljaa te d) drugoj dodatnoj opremi

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

Meutim, bicikle moemo podijeliti i prema drugim karakteristikama kao to su: 1. broj osoba 2. broj brzina i vrsta mjenjaa i 3. broj kotaa. Otkako je poetkom 20. stoljea postao siguran i pristupaan cijenom, bicikl je u velikoj mjeri obiljeio moderno drutvo jer je omoguio pokretljivost i onima koji sebi nisu mogli priutiti skuplje oblike transporta; ene su ga stoga nazvale vozilom slobode. Danas je bicikl sve popularnije sredstvo prijevoza i rekreacije, jer udovoljava mnogim zahtjevima dananjice: njime se moe brzo stii do posla ili kole, ali i u polaganom tempu uivati u ljepotama prirode, voziti zahtjevne utrke, ali i samo odravati kondiciju, svladavati teke staze i putovati u najudaljenije krajeve svijeta, ali i jednostavno uivati u ivotu. A ne treba zaboraviti ni to da je bicikl ekoloki potpuno prihvatljiv, jer ni na koji nain ne zagauje okoli, te postao prvo ekoloko vozilo na svijetu. U svijetu se smatra da bicikla ima priblino dvije milijarde. Biciklizam se rano dokoturao i u Zagreb (otud i naziv Koturaka cesta). Prvi zagrebaki koturai iliti biciklisti vozili tzv. velocipede, udne naprave s golemim prednjim kotaem i majunim zadnjim, a vozilo se da bi se nogom odguravalo od zemlje. Ve 1885. u Zagrebu, gradu od otprilike 36 tisua stanovnika, osnovano je bili Prvo hrvatsko drutvo biciklista, koje si je uredilo trkalite, a godinu dana kasnije ve organiziraloi i prve koturake utrke oko Zrinskoga trga. Sam je sebi izradio bicikl i biciklizmom se bavio i famozni Ferdo Budicki, koji e na dva kotaa prei cijelu Njemaku, Skandinaviju, Rusiju, Francusku i panjolsku. U kronikama, Budicki, ostaje, meutim poznat po prvom automobilu s kojim se u Zagreb dovezao 1901 g.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

2. Postojee stanje:
Svakodnevno se suoavamo da su u 99 posto sluajeva rasprave s tematikom gradskog prometa oznaene sa negativnim predznakom i da ukratko u sustavu prometa grada postoje slijedei problemi: - problem povezanosti gradskih podruja - problem odvijanja prometnih tokova i nekvalitetna rjeenja usmjerenja i organizacije prometnih tokova, te problem upravljanja prometnim tokovima - problem javnog gradskog prijevoza putnika - problem parkiranja i nedovoljan broj parkiralinih mjesta, te posljedica visokog udjela vozila u potrazi za parkiralinim mjestom u prometnom toku - vrlo niska propusna mo prometne mree - uska grla smanjena dostupnost sredita Grada - nepovoljan utjecaj na okoli po pitanju ispunih plinova, buke i devastacije ambijenta - od 1995. do 2005. godine broj vozila u Zagrebu se udvostruio, tj. od 176.970 na 367.098 vozila Istovremeno po pitanju javnog gradskog prometa postoje ocjene da autobusi i tramvaji ne nude ni djeli komfora koje daju automobili, da cijena karte ZET-a nije zanemariva, da se u javnom prijevozu kasni i vozi neredovoto i sporo, te da je eljezniki sustav u funkciji gradskog prometa marginaliziran uz konstataciju da predstavlja fiziku i vizualnu barijeru kineski zid razvoju grada. Slijedom naprijed reenog bicikl se namee kao vano prometno sredstvo u smanjivanju prometnih guvi i zagaenja okolia u Zagrebu. U desetak posljednih godina u Zagrebu radilo se intezivno na organizaciji mree biciklistikih povrina, te se nastojalo pri svakoj rekonstrukciji postojeih prometnica uspostaviti biciklistiki tok s ciljem: omasoviti upotrebu bicikla kao prijevoznog sredstva u svakodnevnim putovanjima, te taj vid prometa uiniti ravnopravnim sudionikom u ukupnom prometu grada. ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

Provedena istraivanja pokazala su da je bicikl prije svega prijevozno sredstvo mlaih, da je na izgraenim biciklistikim stazama i trakama malo biciklista (max. 1,5 biciklista u minuti), te da se preteito koristi u svrhu posla, studiranja, rekreacije i sporta. Zapaanja korisnika bicikla o postojeem stanju su slijedea: premalo je organiziranih biciklistikih staza u gradu i one nisu meusobno povezane nema dovoljno uputenih rubnjaka u smjeru kretanja biciklista pjeaci ne uvaavaju oznaene bicikistike staze biciklistike staze esto koriste za svoje kretanje motociklisti biciklistiki promet nije dovoljno zakonski reguliran, te kontroliran

Rekapitulirano, postojei biciklistiki tokovi u gradu Zagrebu skronmih su dimenzija i znatno ispod razine ulaganja u biciklistiku infrastrukturu i oekivanja. Sadanji malobrojni sudionici biciklistikog prometa uglavnom su uvjereni biciklisti koje u koritenju bicikala ne prijee brojne prepreke i tekoe koje su uvelike posljedica neizgraene svijesti (drugih) da bicikl treba biti ravnopravno prijevozno sredstvo u svakodnevnim gradskim putovanjima. Prema programu regulacije i ureenja biciklistikog prometa grada Zagreba tvrtke ISIP-MG d.o.o. iz Zagreba iz srpnja 2008.g. postojee biciklistike povrine su slijedee:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

Slike u nastavku ilustriraju stanje, a na primjeru Maksimirske ulice i naselja pansko:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

3. Prijedlog biciklistikih staza u iroj zoni Savske ceste:


U cilju unapreenja stanja u prostoru po pitanju biciklistikog prometa u nastavku je dat prijedlog unapreenja postojeeg stanja, a koje karakterizira: 1. Uspostavlja se kontinuirana biciklistika veza Ilice i Save, tj. sredita grada i zone rekreacije 2. Uspostavlja se povezivanje postojeih i novoplaniranih biciklistikih staza u mreu 3. Uspostavlja se biciklistika povezanost veine Donjogradskih fakulteta sa Studentskim centrom, studentskim domovima i bibliotekama 4. Uspostavlja se biciklistika povezanost veine srednjih kola Donjeg grada 5. Postava potrebne opreme za parkiranje bicikala (pa i zatvorenih/uvanih garaa za bicikle), naroito u gradskom centru, pri sveuilinim i drugim javnim zgradama, pri poslovnim zgradama i eljeznikim stanicama

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

Ilica-Trg M.Tita:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

Zona Rooseveltovog trga:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

Zona Krnjavoga-Jukieva:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

Zona Studentskog centra:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

Zona od Cibone do Vukovarske avenije:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

Zona od Zagrepanke do Plinacra :

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

Zona Slavonske-Zagrebake avenije prema Prisavlju :

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

Zona od Ulice Prisavlje do Veslake :

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

Zona od Veslake do Save :

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA

Prilikom izrade koritena je fotodokumentacija i digitalni ortofoto tvrtke Studio HRG d.o.o. Program regulacije i ureenja biciklistikog prometa grada Zagreba tvrtke ISIP-MG d.o.o. iz Zagreba iz srpnja 2008.g., kao i javni slobodni izvori

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB rujan 2009.