You are on page 1of 5

FISKALNI SISTEM I FISKALNA POLITIKA

Jedna od definicija fiskalnog sistema polazi od toga da je on podsistem privrednog sistema koji obuhvata sve poreze, doprinose i slične instrumente kojima se alimentiraju društveni prihodi, kao i svi oblici društvenih (javnih) rashoda i propisi kojima se oni određuju. Fiskalni sistem je uvijek usmjeren na dugoročne ekonomske ciljeve, dok je fiskalna politika više usmjerena na kratkoročne ekonomske efekte i ona se uglavnom odnosi na varijacije kvalitativnih i kvantitativnih elemenata fiskalnog sistema. Fiskalna politika podrazumjeva upravljanje javnim prihodima i javnim rashodima državnog proračuna s ciljem postizanja određenih ekonomskih, socijalnih i političkih ciljeva. Predmet fiskalne politike se svodi na manipulaciju javnim prihodima, javnim rashodima te javnim zaduživanjem. Njene funkcije treba da budu pretežno ekonomske, a ne čiste fiskalne, za podmirenje potreba fiskusa. Pojam, instrumenti, funkcije i ciljevi fiskalne politike Fiskalna politika podrazumjeva upravljanje javnim prihodima i javnim rashodima državnog proračuna s ciljem postizanja određenih ekonomskih, socijalnih i političkih ciljeva.1 Javni prihodi su svi prihodi koje država prima za podmirenje troškova koji imaju opšti karakter, odnosno za pokriće javnih rashoda. U savremenim ekonomskim sustavima javni prihodi se javljaju u različitim oblicima kao što su porezi, doprinosi, takse, nefiskalni prihodi... Fiskalni prohodi (porezi, doprinosi i takse) su prihodi koje država ubire od privrednih subjekata i građana prisilnim putem. Treba odmah naglasiti da se u većini zemalja u svijetu porezni prihodi pojavljuju kao dominantan izvor i osnovni oblik fiskalnih, odnosno javnih prihoda u cjelosti. U osnovi poreza stoji prinuda, što znači da svi porezni obveznici moraju plaćati porez ili će u protivnom biti naplaćeni prinudnim putem. Porezni obveznici za plaćene poreze nemaju pravo tražiti povrat i ne dobivaju izravnu protivuslugu, ali se ipak može reći da se kroz zadovoljenje opštih ili zajedničkih potreba ostvaruju neizravnu
1

Riječ fiskalna potiče od latinske riječi “fiskus” koja je imala sljedeća značenja: državna blagajna, državni imetak, država kao vlasnik imovine u privatnopravnom smislu, državni finansijski interes, itd.; Bratoljub Klaić, Riječnik stranih riječi, Zagreb, 2001. godine, str.432.

pa se skladno tome i uvode onda kada se takve potrebe pojave. Po tom kriteriju direktni porezi su oni porezi kod kojih porezni teret snose oni koji plaćaju porez. koji se danas pojavljuju iznimno ili su potpuno potisnuti. Odnos između visine poreskih stopa i poreskih prihoda. nefiskalne prihode država ostvaruje od poslovanja preduzeća u svom vlasništvu.prevaljivanja. porez na promet i carine. Vanredni porezi služe za pokriće vanrednih potreba. Porezi se danas isključivo plaćaju u novcu. Podjeli poreza na neposredne i posredne obično se prilazi sa stajališta mogućnosti njihovog . na krajnjeg potrošača. dok su indirektni porezi oni kod kojih je moguće porezni teret uračunati u tržišnu cijenu i tako ga prevaliti s onih koji su zakonom određeni za porezne obveznike i koji ga prvobitno plaćaju. obično godinu dana. Ipak. porez na profit korporacija i porezi na imovinu. a u indirektne spadaju porezi na pojedina potrošna dobra (akcize). Između te dvije krajnosti država određuje porezne stope. Već je rečeno da s obzirom na način plaćanja poreza postoje porezi u novcu i porezi u naturi.protivuslugu.. u datim uslovima privrede. 2 . U direktne poreze spadaju porez na lični dohodak. Postoje različite vrste.. mada za to nije dao adekvatno objašnjenje. na krajnjeg potrošača. a samo u iznimnim slučajevima i u naturi. teško je utvrditi i empirijska istraživanja daju različite rezultate. a time i javnih rashoda. jer niko neće raditi ako mora sve platiti državi kroz porez. Koja je porezna stopa pri kojoj se maksimizira poreski prihod. objašnjava se pomoću Lafferove krive: Pri poreznoj stopi od 0% jasno je da nema ni poreskih prihoda. Javni rashodi imaju cilj zadovoljenje javnih potreba i njihova veličina je ograničena mogućnošću prikupljanja poreza od poreskih obveznika. odnosno fiskusa. ovisi prvenstveno o visini poreskih stopa. odnosno podjele poreza. Posmatrano s vremenske tačke mogu se razlikovati redovni i vanredni porezi. Veličina poreskih prihoda.2 2 Artur Laffer je pri objašnjavanju ove pojave eksplicitno tvrdio da je to porezna stopa od 50%. Redovni porezi se kontinuirano naplaćuju za određeni vremenski period. Za razliku od fiskalnih prihoda. isto kao što ih neće biti ni pri poreznoj stopi od 100%. najčešće spominjana podjela poreza je na direktne (neposredne) i indirektne (posredne) poreze. niti je to za takvu vrstu tvrdnje i moguće.

Ipak. vojska. Transferni rashodi ne utiču direktno na promjenu veličine nacionalnog dohotka. zdravstvo. Indirektni porezi takođe opadaju jer se smanjuje poreska osnovica. Ciljevi fiskalne politike su veoma široki. socijalna pomoć. zdravstvenu zaštitu).. Fiskalna politika zajedno s ostalim ekonomskim politikama ima vrlo važnu stabilizacijsku funkciju u privredi. na primjer poreza na promet. Porezima i transfernim plaćanjima. obavlja se funkcija preraspodjele nacionalnog dohotka s ciljem pravednije raspodjele i osiguranja minimuma socijalnih prava za sve građane (pravo na osnovno obrazovanje. a potom i ekonomsko pitanje. Karakteristika proizvodnih je da utiču na veličinu nacionalnog dohotka i u njih ubrajamo rashode javnog sektora (školstvo. nastojeći zadržati vlast u državi. javni rashodi mogu biti proizvodni i transferni.3 Djelovanje mjera fiskalne politike Fiskalna politika obuhvata djelovanje: • Automatskih stabilizatora fiskalne politike i • Mjera diskrecijske (tekuće) fiskalne politike Automatski stabilizatori fiskalne politike djeluju nezavisno i stalno. itd. Diskrecijska ( tekuća) fiskalna politika podrazumjeva svjesne promjene javnih prihoda i rashoda s ciljem postizanja makroekonomskih ciljeva. 3 . u pravcu stabiliziranja konjukturnih privrednih tokova. treba naglasiti da automatski stabilizatori samo ublažavaju oscilacije privrednih ciklusa. Transferni rashodi su npr. aktuelna vlast putem poreske politike i politike javne potrošnje može uticati na broj potencijalnih biračkih glasova. carina i akciza. Naime. ali ih ne mogu u potpunosti ukloniti.Porezi su prvo političko. puna zaposlenost. kao instrumentima fiskalne politike. Kao jedna od najvažnijih ekonomskih politika. naknada za nezaposlene itd.). Alokacijska funkcija fiskalne politike sastoji se u alociranju dijela ukupno raspoloživih sredstava posredstvom državnog proračuna za zadovoljenje opštih društvenih potreba. Instrumentima fiskalne politike (javnim prihodima i rashodima) država obavlja nekoliko važnih funkcija.S obzirom na funkcije koje obavlja država. sudstvo. • Zapošljavanje u javnom sektoru i 3 Često se zato može čuti izreka: .. U vrijeme ekspanzije događalo bi se suprotno. policija. Direktni porezi će opadati jer se smanjuju lični dohoci i profiti. U vrijeme recesije opadaće veličina direktnih i indirektnih poreza. Porezni sustav je najvažniji automatski stabilizator. Najvažniji instrumenti diskrecijske fiskalne politike su: • Mijenjanje poreskih stopa. stabilne cijene i poboljšanje ekonomskih odnosa sa inostranstvom) i mikroekonomskih (proizvodna i alokacijska učinkovitost) ciljeva. nego samo na njegovu raspodjelu. fiskalna politika služi kao sredstvo postizanja opštih makroekonomskih (privredni rast. pa se smanjuju i porezi iz tih osnova. bez preduzimanja bilo kakvih mjera ekonomske politike.

odnosno povećati GDP i smanjiti nezaposlenost. W. 52 sedmice ili 365 dana. aprila naredne godine. kada se želi zaustaviti rast cijena i smanjiti inflacija. tada postoji proračunski suficit koji ima deflacijski učinak. tada je proračun uravnotežen. (2000). kada se želi pokrenuti ekonomska aktivnost. ima inflatorni učinak. aprila jedne do 5. a u USA od 1. bilo inostranstvu ili domaćim rezidentima. Nordhaus. i obično se poklapa sa kalendarskom godinom. Ona traje 12 mjeseci. U slučaju proračunskog deficita država mora smanjiti rashode ili manjak sredstava na neki način namaknuti. Ukupna vrijednost državnih obaveza naziva se javni (državni) dug i njegova otplata je obaveza državnog proračuna. javni dug je instrument i monetarne politike. To se obično radi izdavanjem i prodajom državnih obveznica. odnosno viška rashoda nad prihodima. D. jer se prodajom državnih obveznica reguliše i količina novca u opticaju. Restriktivna fiskalna politika se primjenjuje u situaciji ekspanzije. Osim što utiče na državni proračun. LITERATURA: P.4 Loša procjena budućih ekonomskih kretanja u fiskalnoj godini dovodi do potrebe pristupanja izradi rebalansa državnog proračuna. Samuelson. Ako su javni prihodi i rashodi u fiskalnoj godini izjednačeni. 4 . Ako su prihodi veći od rashoda. jula do 30. Državni proračun (budžet) Državni proračun je pravni akt u kojem se u tekućoj godini predviđaju javni prihodi i javni rashodi države za narednu fiskalnu godinu.• Pokretanje investicijskih projekata (javni radovi). dok postojanje proračunskog deficita. ali i ne mora (u Velikoj Britaniji traje od 6. A. Ekonomija. XV izdanje 4 Fiskalna godina je obračunsko razdoblje za koje se planiraju i izvršavaju javni prihodi i rashodi. Ekspanzivna fiskalna politika se primjenjuje u vrijeme recesije. S obzirom na ciljeve koji se žele postići mjerama fiskalne politike razlikuje se ekspanzivna i restriktivna fiskalna politika. juna).

Tomljanović. Finansije: finansijska teorija i politika. Đorđić.D. (1980). Ekonomika i razvoj nacionalne privrede 5 . II izdanje S.