You are on page 1of 6

prof. dr.

Mateo Žagar

Od praindoeuropskoga do staroslavenskoga (skripta za nastavu Staroslavenske fonologije, u okviru kolegija Staroslavenski jezik, 2009/2010)
___________________________________________________________________________  Literatura: Literatura: Mihaljević, Milan: Poredbena slavenska gramatika, 2002 (Hamm, Josip: Staroslavenska gramatika, /bilo koje izdanje/ Martinet,A: Indoevropski jezik i “Indoevropljani”, Novi Sad 1987 Matasović, Ranko: Uvod u poredbenu lingvistiku, 2002 Kapović, Mate: Uvod u indoeuropsku lingvistiku, 2008 Mallori, J. P: Praindoeuropljani – zagonetka njihova podrijetla, 2006) ___________________________________________________________________________

Opseg jezične povijesti:  cca 6000 godina: cca 5000. pr. Krista (?) – 1200. g. posl. Kr: - od neolitika do razvijenog srednjeg vijeka  (pismo: tek od 3500. g. pr. Kr)  ljudska jezična djelatnost: posljednjih 60.000 godina Kronološki pregled osnovnih pojmova: - jedinstveni praindoeuropski jezik: 5000-3000. g. pr. Krista (V, IV. tisućljeće)  raspad praie: između 3500. i 2500. g. pr. Kr, - tj. oko 3000. g. pr. Kr  najstariji potvrđeni ogranci ie (grčki, anatolijski…) - postojali već prije 1500. g. pr. Kr. kao posebni jezici!  izdvajanje baltoslavenskih jezika – oko 1500. pr. Krista  raspad baltoslavenskog zajedništva i konačno izdvajanje slavenskih jezika (praslavenskoga) kao posebne porodice – između 700 i 200. g. prije Krista, dakle oko 500.  staroslavenski jezik (prvi književni! jezik): jezik prijepisa slavenskih prijevoda Ćirila, Metoda i njihovih učenika iz X. i XI. st.

.kronološki se poklapa s posljednjom fazom praslavenskog jezika (već dijalektalno razjedinjenom) .književni jezik (jezik knjiga) a ne govorni (nije jezik “starih Slavena”) .nezabilježen (osim u posljednjoj fazi – staroslavenskom jeziku) . pr. istočnoslavenska (ruska). (prvi prijevodi Konstantina. st. Baltoslavenska jezična zajednica (prabaltoslavenski?) .cca 1500-500. i XI. i zasebni slavenski jezici Obrnutim kronološkim nizom. pr. g. općeslavensko jezično razdoblje (dijalektalne obojenosti).etape: . st. rano doba.drastična sličnost u više od 100 riječi. st. Metoda i njihovih učenika nisu sačuvani) . češko-moravska. Kr. npr: . i 200. time i Hrvata do XII. .jezik najstarijih slavenskih tekstova.izdvojio se iz baltoslavenske zajednice između 700. Praslavenski jezik .u praslavenskoj domovini (→) i nakon zauzimanja prostora nakon seobe . Staroslavenski jezik .1. . →  3. dakle oko 500.2. iznijansirana stilistika i leksik. > redakcije SJ. srpska…  2.govorna osnovica: makedonsko narječje praslavenskog jezika .3. st. Krista .jezik “starih Slavena”. klasični praslavenski. nedostajala mu razvedena sintaksa. . hrvatska. prijevoda sačuvanih u prijepisima iz X. od početka XII.nije mogao zadovoljiti potrebe prijevoda Svetog pisma i liturgijskih tekstova. opis pojmova:  1.od XII. g. poprima neke osobine jezika naroda u kojemu sudjeluje. . npr: bugarskomakedonska.

lipa. grъlo. (rudjeti) Je li sličnost kontaktna (rezultat intenzivnih dodiraa dvaju jezika u vrijeme zajedništva) ili genetska (jedan prajezik iz kojeg su se razvili prabaltički i praslavenski)? . vilkas.. vъlkъ. žvēris.istočnobaltički – litavski. līpā. golva. lipa. kći. prabaltički se razvio u 2 skupine: . sniẽgas. snijeg. glava. - galvá. gъrdlo.brojčano i prostorno bili dominantni Slavenima (sjeverno od njih) . . rudъ vlъkъ. grlo. raữdas. zvērŭ. glava.. stsl.lit: prsl. hrv..danas vrlo malen prostor uz Baltičko more.nakon cca 500. zvêrъ. dъšti. zvijer. dьkti. sneigъ. vuk. izumrli: kuronski. liepa. semigalski. jatveški . snêgъ.zapadnobaltički – izumrli: staropruski. selonski… . gurklys. latvijski (letonski). g. dŭktĭ.

i 1500. Kr) . J: Indoeuropljani. ŠK 2007):  4. Dezintegracija praindoeuropskoga: (između cca 3000. pr.Smještaj baltoslavenskoga unutar indoeuropske jezične porodice (prema: Mallory. zagonetka njihova podrijetla.

. turski). . * kuningaz (“knez”) prasl. Afrika.?) .. *gardu : got. dijela Azije uralska – 2 potporodice:  ugro-finska: ugrijska (mađarski. st. toharsko-keltskoitalska. estonski. Moskva Uz indoevropsku skupinu (→): afrazijska skupina – semitski (aramejski. finski.. mongolska (. djelo iz 1971: «Opyt sravnenija nostratičeskih jazykov». danski lingvist Holger Pedersen. (o tomu na sljedećem predavanju →) Što još prije?  6. egipatski.... hazarski. istočno od Urala A što još prije? . vogulski i ostjački) i finska grana (npr. pretpostavlja se jedno vrijeme zajedno s baltoslavensko-germanskom (…) . južni obronci Kavkaza dravidska – Pakistan.- kroz to vrijeme izdvajaju se po skupinama: anatolijska skupina..).)  samojedska (. g.. bulgarski. i kontaktne (nakon izdvajanja Germana): prasl. jug Indije altajska .turkijska porodica (avarski. – balto-slavenska skupina (→) 5. gards (“grad”) *kopitej : kaupjan (“kupiti”) *smaku : smakka (“smokva”) oko 1500. laponski.baltijsko-slavensko-germanska skupina (?) -jezične sličnosti – osim genetskih.utvrdio: Vladislav Illič-Svityč.) – širom jugozap. grčko-armensko-arijska koja je bila.postavio: na početku 20. sj.). * kuningu : pragerm. tunguska (. Praindoeuropska jezična zajednica: 5000-3000. Kr. Nostratički prajezik (?) . hebrejski... Bliski istok kartvelska – gruzijski. arapski). fenički.000 g.. pr..(15.

.). kineski... australski. američki. Imaju li i oni zajedničkog pretka s nostratičkim? Odgovor ovisi o tomu kako pretpostavljamo razvoj jezika:  a) monogenetički  b) poligenetički  c) kombinirano .izvan i te podjele ostaju veliki jezici: sinokavkaski (tibetski... kongosaharski (svi afrički južno od afrazijskih).