Sveučilište u Rijeci Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija

Mobbing na radu u Hrvatskoj
Seminarski rad

Kolegij: Poslovna kultura i etika Mentor: Prof. dr. sc. V. Vujić

Student: Boris Tota Br. indeksa: 19117/07 Smjer: Menadžment događaja i slobodnog vremena Status: Redoviti student

Opatija, siječanj, 2011.

Sadržaj

Uvod........................................................................................................................... 1 1. Glavni aspekti mobbinga.........................................................................................2 1.1. Vrste mobbinga i faze odvijanja.........................................................................4 1.2. Zlostavljači........................................................................................................5 1.3. Žrtve mobbinga.................................................................................................7 2. Mobbing u Hrvatskoj i svijetu...................................................................................8 3. Pravna zaštita od zlostavljanja na radnom mjestu.................................................12 3.1. Pravni instrumenti u svijetu.............................................................................12 3.2. Zakoni o mobbingu u Hrvatskoj.......................................................................14 4. Borba protiv mobbinga..........................................................................................17 4.1. Što žrtva treba i može učiniti...........................................................................17 4.2. Posljedice mobbinga........................................................................................18 4.3. Prevencija zlostavljanja...................................................................................19 Zaključak..................................................................................................................21 Literatura.................................................................................................................. 22

i načini prevencije mobbinga. Konkretni primjer koji je u ovom seminarskom radu opisan prikazao je jedan od oblika pojavljivanja u našoj neposrednoj blizini. Razrađen je konkretan primjer borbe. te su uspoređeni sa hrvatskim zakonima koji reguliraju sve oblike zlostavljanja na radnom mjestu. a sve s ciljem da se čitaocima prikaže da postoje načini da se problem riješi. produkt hijerarhijskih razlika i kaotične situacije koju je izazvao i proces tranzicije. Četvrti i posljednji dio educira čitatelje o tome što trebaju poduzeti . stvaraju se velike razlike između bogatih i siromašnih. Jedan od tih problema je i mobbing. te probleme i posljedice koje on izaziva.Uvod Moderno vrijeme i organizacija društva donosi i mnoge nove probleme. U trećem dijelu opisani su pravni sustavi Europe i načini kojima se oni bore protiv mobbinga. a korištene su metode analize. definirati i pratit s obzirom na brzinu života i količinu stresa koju moderni način života smatra normalnom. Cilj je prikazati zakonske regulative kojima se brane preva radnika i štite od zlostavljanja. te educirati ljude o mogućnostima koje imaju ako se nađu u takvoj situaciji. novac pokreće svijet i upravlja njime. vrsta i faza do opisivanja glavnih osobina žrtava i zlostavljača. javlja se ljubomora koja predstavlja „kugu“ modernog vremena. Svrha je bila prikazati ozbiljnost problema s kojim se susrećemo. Statističkim podacima prikazano je koliko se učestalo mobbing pojavljuje u Hrvatskoj i u svijetu. Predmet ovog seminarskog je proučavanje pojma mobbing. ponašanja zlostavljača. poduzeće i društvo.. metode deskripcije. te metode proučavanja.. te je opisan konkretan primjer mobbinga u Hrvatskoj. Također su navedeni svi načini borbe i prevencije protiv pojavljivanja mobbinga. Ovaj rad podijeljen je u četiri dijela. te kako trebaju reagirati. te svih njegovih oblika i faza. opisane su posljedice i mogući ishodi. 1 . Ovaj oblik zlostavljanja veoma je teško prepoznati. prikazane su posljedice koje slikovito prikazuju zašto treba reagirati. dolazi do iskorištavanja i izrabljivanja jeftine radne snage. Temeljne ljudske vrijednosti u potpunosti su izgubljene. U drugom dijelu predstavljeni su statistički podaci koji nam govore o učestalosti pojavljivanja. metode usporedbe. a na konkretnom aktualnom primjeru prikazana je neposredna blizina i opasnost mobbinga za pojedinca. U prvom dijelu razrađeni su svi aspekti pojma mobbing od definicije.

Moralna maltretiranja postala su uočljivija nego ikada. Leymann je nazvao upravo mobbing. ljudskog dostojanstva i integriteta. 2 . Kod osoba izloženih pritisku mobinga pojavljuju se različiti psihicki i psihosomatski poremećaji. grubo. Mnoštvo je termina kojima se pokušava prevesti riječ “mobbing”: psihološko zlostavljanje. Osnažena je i uloga radničkih sindikata. dobrim informiranjem. psihološko maltretiranje. S druge strane velika konkurencija na tržištu. Školska knjiga. Prvi znanstvenik koji se počeo baviti istraživanjem ovog fenomena je švedski psiholog Heinz Leymann. socijalno i ekonomsko stanje pojedinca. Slično ponašanje ljudi u radnoj sredini. Sindrom mobbinga upozorava na veliko društveno-psihološko znacenje radnog mjesta sa mogucim negativnim uticajima na psihičko. moralno maltretiranje itd. psihološki terorizam. zdravstveno. U Nemačkoj jedan radnik koji je 1 Andreja Kostelić-Martić: Mobing: psihičko maltretiranje na radnome mjestu.1. edukacijom i treniranjem komunikacijskih vještina. ekonomske krize. moze se očekivati sve veći broj osoba koje će se obraćati za stručnu pomoć zbog smetnji nastalih uslijed povećanih zahtjeva radnika. Zagreb. primitivno. Istraživanja su pokazala da je jedan od važnih činioca u povečanju troškova poslovanja upravo mobbing. sve do odlaska sa radnog mjesta. dovodeći ga ponekad i do smrti. napadaju ga i istjeruju iz zajednice. nesigurnost radnih mjesta. globalizacijom i prelaskom na tržišni način poslovanja. Leymann je pozajmio iz etimologije Konrada Lorenza. loših međuljudskih odnosa i zlostavljanja na radnom mjestu. časti. Izraz mobbing potiče od engleske riječi mob (što bi se kod nas moglo prevesti kao banda ili lopovska družina. Glavni aspekti mobbinga Mobbing1 je specifičan oblik ponašanja na radnom mjestu. organizacijske promjene. doveli su do sve češće pojave mobbinga. globalizacija. pa čak i mafija) i mobish (što znači prostački. Sa modernizacijom privrede. Lorenz je tom riječju nazvao ponašanje nekih vrsta životinja koje se udružuju protiv jednog svog člana. vulgarno). 2005. s ciljem ugrožavanja njenog ugleda. kojim jedna osoba ili grupa sistematski psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu. Izraz “mobbing”. Mobbing se može suzbiti sistematskom prevencijom. Sistematsko proučavanje mobinga počelo je prije desetak godina kada je došlo do promjene radnog zakonodavstva u smislu povečanja prava zaposlenika.

psihosomatske i socijalne patnje. Statistički podaci pokazuju da 50% radnika izloženih mobbingu ide na bolovanje 6 tjedana godišnje. Zbog visoke učestalosti i dugog trajanja neprijateljskog ponašanja. telefon.žrtva se stalno izolira. i zadržan je u toj poziciji pomoću stalnih maltretirajućih aktivnosti. vrijeđanje.pretpostavljeni ili kolege ograničavaju mogućnost izražavanja žrtve. ismijavanje. 4. zbog bolovanja. svi se ponašaju kao da i ne postoji. 31% od 1. negativni komentari osobnih karakteristika žrtve itd. Kakve je razmjere u svijetu poprimio mobbing.Napadi na mogućnost adekvatnog komuniciranja .Napadi na mogućnost održavanja socijalnih odnosa . Napadi na profesionalnu kvalitetu – stalne kritike i prigovori. žrtvi se ne daju radni zadaci i oduzimaju joj se sredstva za rad npr. One se odvijaju visokom učestalošću (najmanje jednom tjedno) i u dužem vremenskom periodu (najmanje šest mjeseci). računalo (sindrom “praznog stola”). smanjenja radnog učinka i zbog grešaka u radu. to maltretiranje dovodi do značajne mentalne. nitko joj se ne obraća. 3. žrtva se premiješta na radno mjesto daleko od kolega. ne poziva se na zajedničke sastanke.Napadi na ličnu reputaciju – izmišljanje priča o žrtvi i njenom privatnom životu. čak i po cijenu otkaza za one koji svoj posao rade dobro ali nekog na bilo koji način zlostavljaju. ogovaranje. Jednostavno.se 3 .bio žrtva mobbinga košta poduzeće između 25 i 75 tisuća eura godišnje zbog gubitaka prouzrokovanih odsustvom sa posla.leymann. Prema Leymannu: Mobbing ili psihološki teror u poslovnom životu odnosi se na neprijateljsku i neetičku komunikaciju koja je usmerena na sistematičan nacin od strane jednog ili više pojedinaca. koji je zbog mobbinga doveden u situaciju u kojoj je bespomoćan i u nemogućnosti da se obrani. u kome je uvedeno pravilo da se mobbing sprječava. u Wolkswagenu su svjesni da samo normalna i zdrava radna sredina može donijeti željenje poslovne rezultate. ne primjećuje se podizanje ruke itd.5 do 3 mjeseca. uglavnom prema jednom pojedincu. cilj je natjerati žrtvu da pogriješi). zatrpavanje zadacima i određivanje kratkih rokova 2 www.) 2. pretjerana kontrola. zadaju joj se zadaci koji ne odgovaraju njezinoj kvalifikaciji (zadaci su prelaki ili preteški i zahtjevaju od žrtve sposobnosti koje nema. Postupci i metode kojima se radnik maltretira mogu se podijeliti na: 1. a 11% je na bolovanju duže od 3 mjeseca godišnje2. stalna kažnjavanja i niska ocjena rada. neformalna druženja kolega i slično. najbolje pokazuje primjer njemačkog Wolkswagena. odbijaju se neverbalni kontakti sa žrtvom (izbegavanje pogleda. žrtva se ometa i prekida u razgovoru.

Uzroci takve vrste mobbing mogu biti različiti. 5. Uzrok takve vrste mobbing najčešće je ljubomora prozrokovana brzim napretkom pojedinca.1. Vertikalni oblik najčešći je oblik mobbing i javlja se u 75% slučajeva. Obrnuti okomiti mobbing se odvija kada skupina radnika zlostavlja pretpostavljenog. da se smijeni sa neke funkcije. kvalitetom njegova rada. vertikalni i obrnuti mobbing3. Ovaj oblik javlja se u 25% slučajeva. da bi neko sebi osigurao određenu prohodnost. uobičajeni tračevi. odobravanja od strane nadređenih. Ovaj se oblik mobbinga javlja kada se neki radnici žele odstraniti iz poduzeća zbog toga jer su postal nesimpatični nekom od nadređenih. česte pošalice koje nekada mogu čak biti neukusne i neprijatne.mobbing. To je prljava. Napadi na zdravlje – žrtva se prisiljava da obavlja zadatke koji narušavaju njezino zdravlje i fizičko stanje. Dakle. stalno mijenjanje radnih zadataka i slično. te pokušavaju osigurati svoj osobni probitak eliminirajući prijetnju. Zlostavljači su na višoj poziciji dok su žrtve često zbog niže pozicije nesposobne djelovati. sistematska aktivnost. prijeti se fizičkim napadima. Ovaj oblik mobbinga se često odnosi na ljubomoru i 3 www. Vrste mobbinga i faze odvijanja S obzirom na hijerarhiju i položaj u poduzeću mobbing se može podijeliti na horizontalni. sa točno određenim ciljem da se neko kompromitira. Mobbing je prava agresija. Takav oblik podrazumijeva grupiranje radnika koji žele dokazati da su jednaki ili čak i bolji od žrtve. da mu se nešto uskrati. Potrebno je još naglasiti da mobbing nisu sitna spletkarenja. da se onemogući da dođe na neki položaj. Horizontalni mobbing javlja se između radnika na jednakom hijerarhijskom položaju u poduzeću. rukovoditelji odluče tko treba biti udaljen i mobbing najčešće provodi direktni pretpostavljeni sa svojim najbližim suradnicima. odnosno žrtvu. da se otjera sa posla. ne dozvoljavaju joj se godišnji odmori i slobodni dani. a najbitnije je da se on pojavlja između radnika na različitim hijerarhijskim položajima u poduzeću. seksualno se zlostavlja… Po Leymannu svaki radnik tijekom svog radnog vijeka ima 25% šanse da doživi mobbing na poslu. dobro osmišljena.hr 4 . da se oslobodi konkurencije i slično. 1.za njihovo završavanje (sindrom “punog stola”). organizirana.

faza: U petoj fazi. III.zavist prema nadređenome. ili zbog istupanja u javnost. pravo glasa.. Mobbing prolazi kroz 5 osnovnih razvojnih faza4: I. zlostavljač mora i druge uvjeriti kako je izabrana žrtva štetna za ustanovu. Važno je pritom toliko uništiti žrtvu da postane neinteresantna konkurenciji. faza. Strateški mobbing predstavlja dogovor upravljačkog vrha o tome koji su radnici nepoželjni prije početka provođenja organiziranog mobbinga. prijetnji i psihičkog zlostavljanja i mučenja žrtva gubi svoje profesionalno i ljudsko dostojanstvo i počinje se osjećati i postaje manje vrijednim subjektom koji u svojem radnom okruženju gubi ugled. Zlostavljači 4 S.. faza karakteristična je po očajničkoj "borbi za opstanak" žrtve. 24-26. dokup staža za mirovinu ili nešto slično. jer je primjerice previše rigidna u poštivanju zakona i pravila. Hep. tj. faza: U trećoj fazi već obilježena i permanentno zlostavljana osoba postaje "vrećom za udarce". Da bi realizirao svoj plan eliminacije žrtve. "dežurnim krivcem" za sve propuste i neuspjehe kolektiva.Vasilijević. namjernom neizvršavanju istih od strane radnika ali i u spolonoj diskriminaciji (ako se radi o osobama suprotnog spola). II. Uzroci emotivnog mobbinga mogu se tražiti u različitim aspektima ličnosti zlostavljača. faza: U prvoj se fazi kao potencijalna osnova mobbinga pojavljuje neriješen konflikt među suradnicima. psihosomatski ili depresivni poremećaji V. kronični sindrom umora (burn-out ). 5 . poniženja. kod koje se tada pojavljuje sindrom izgaranja na poslu.2007. U drugoj fazi potisnuta agresija eskalira u psihoteror. U vrtlogu spletki. Seminar: Pravna zaštita od zlostavljanja na radnom mjestu. koji u konačnici rezultira poremećajem u međuljudskim odnosima.2. Također ako se promatraju psihički utjecaji mobbinga na žrtve. žrtve obolijevaju od kroničnih bolesti i poremećaja.9. ali i žrtve mobbinga. IV. tako da radnici sami daju otkaz ne tražeći otpremninu. a zaostale agresivne težnje usmjeravaju se prema odabranoj osobi. napuštaju posao ili posežu za suicidalnim izlazom. potporu. Ono se očituje u svjesno pogrešnom izvršavanju poslovnih zadataka. on se može podijeliti na strateški i emotivni. Velika. uglavnom nakon višegodišnjeg teroriziranja. 1. Izvorni se sukob ubrzo zaboravlja.

veoma je egoističan. u svakoj neprilici svaljuje krivicu na druge i pravi se žrtvom. a iskorištavaju svaku priliku za osobni probitak. npr. zlostavljač željan pažnje i sociopat/psihopat. To čine kada se. s namjerom da naškode drugome ili da ga prisile da napusti radnu sredinu. te nikada nije odgovoran za svoje greške. osjećaju ugroženo (npr.. zbog karijere).mobbing. odlični su glumci i skloni su kriminalu. agresivan i nemilosrdan prema svojim žrtvama. identificiraju se s agresorom. osjećaj morala ili sažaljenje. 5 www. pa uprava poduzme načine kako bi se riješila radnika (npr. Zlostavljači željni pažnje iskorištavaju suradnike u punom smislu riječi. prema kojima oni ne pokazuju nikakvu empatiju. davanje i dijeljenje. Neki zlostavljači to rade svjesno. Ili u situacijama kada postoji npr. U teškim vremenima nekih organizacija " žrtveno janje " izabire se zbog unutrašnjih problema i napetosti. grube ili vulgarne šale koje vrijeđaju žrtvu). Mobbingom prikrivaju nemoć u nekoj drugoj sferi svojeg života (najčešće privatnog. Na taj način osiguravaju si dominantniju poziciju ili miču onoga koji im stoji na putu uspjeha. u braku ili obitelji). Često se zlostavljači zapravo osjećaju inferiorno (iza svake prepotencije stoji neka impotencija). te hipokritične jer glume odanost. igru. Guru zlostavljač je stručnjak koji eliminira sve koji mu na neki način prijete. već ih uvijek na neki način pokušava pripisati drugima. formirajući oko sebe grupu u kojoj dokazuju svoju moć i važnost na račun žrtve. Zahtjeva zasluge koje im ne pripadaju. Sociopat ili psihopat je hladan. Oponašatelj je osoba koja nije stručno kvalificirana. oponašatelj.. No često mobbing-ponašanje započinje nesvjesno (npr. ali moćne osobe bez kapaciteta za ljubav.hr 6 . pretjeranom ljubaznošću pokušavaju održati autoritet. A njima se lako pridružuju slabi drugi u strahu da ne postanu žrtve. emocionalno hladan. a ne plaća putne troškove). kreativnost. jer NE ZNAJU DRUKČIJE ponašanje. dok je prema drugima ljubazan i pristojan. odredi im radna mjesta daleko od doma. pa na njemu svi sami sebi.To su manje sposobne. ali se pravi sa jest. odnosno staju na njegovu stranu. Ako ih se kojim slučajem otkrije svoje pogreške prebacuju na druge i oni koji su ih otkrili automatski postaju žrtve. višak radne snage. vrlo su temperamentne i manipulativne. glumi nadređene samo zato jer se nalazi u njihovoj blizini. Nerijetko to čine iz osobnog straha da neće biti cijenjeni ili da će sami postati nečijom žrtvom. Postoje četiri profila zlostavljača5 guru. tj. žele biti u centru pažnje. radost.

3. čija je karijera u usponu i nije u skladu s očekivanjima okoline ili planovima nadređenih osoba. suočene sa i ovako teškom situacijom. Za mobbing su posebno rizični ispitanici s niskom stručnom spremom. Zagreb 2006. Žrtve mobbinga Mobingu su podjednako izloženi i muškarci i žene. 7 . Posebno su česte žrtve mlade. koji primjete nesavršenosti i prijavljuju ih u nadi da će se situacija promijeniti. Takav se pristup kosi sa glavnom idejom kapitalizma i modernog vremena koja pretpostavlja da će svatko napredovati u skladu sa svojim mogućnostima. J. Dokazano je da su najčešće žrtve mobinga pošteni zaposlenici. oni koji uoće probleme u tvrtki i glasno upozoravaju na njih. Takve mlade ambiciozne osobe češće napreduju brže nego što to njihovi nadređeni planiraju. često zastrašene i osjećajem manje vrijednosti.1. “izviđači”. Stariji ljudi koji su već pri kraju sa svojim radnim vijekom. koje šute i trpe.: Mobing : najčešća pitanja i odgovori . željom i spremnosti na rad. ali ni snage i radnog elana za napredovanjem. Žrtva se najčešće samo zatekne u zlostavljačevoj blizini i jednostavno ne zna kome se obratiti za pomoć. . Najčešće žrtve uznemiravanja tihe su. koje se. najčešće nemaju snage izboriti za svoja prava već podliježu pritiscima na poslu i najčešće napuštaju radon mjesto. mirne i povučene radnice niže razine obrazovanja. kojima se može lako manipulirati. samohrane majke. Također se mobbing nad mladim tek zaposlenim osobama javlja jer stariji zaposlenici smatraju kako mladi ljudi moraju još puno toga proći i “očvrsnuti”. a oko 15 posto žena susrelo se i sa seksualnim ugrožavanjem na poslu. E. Što također smeta više pozicioniranim zaposlenicima. za usavršavanjem i praćenjem razvoja također su izloženi 6 Koić. Muškarci češće doživljavaju prijetnje ili fizičke nasrtaje. Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobinga. Apostolovski. Također su česte žrtve tzv. te se u strahu za svoju poziciju moraju rješavati prijetnji. nemaju ambicija. upravo zato jer se takvom reakcijom ugrožava njihov integritet. Među zaposlenicima visoke stručne spreme najčešće su žrtve6 mlade osobe pune entuzijazma. i s najboljom namjerom za svoje poduzeće i ustanovu.

Norveška. Mobbing u Hrvatskoj i svijetu Mobbing kao problem modernog svijeta u velikom je porastu. te su analizirani i uspoređeni. 2005. Švicarska u kojima zlostavljači. Zaposlenici koji traže promjene koje bi im olakšale rad i poslovanje najčešće se smatraju prijetnjom i buntovnicima. Prvi put je taj pojam uveden u Hrvatsku 2000. Francuska. Najčešće zlostavljači dolaze iz menadžmenta tvrtki. godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa u Zagrebu7. čak i kazneno odgovaraju za svoja nedjela. Aktivnosti u Kanadi se usmjeravaju na osiguranje zdravih organizacija i psihološki zdravih radnih mjesta (sveučilište Queen. Kingston).napadima i zlostavljanju. Dnevno se u našoj zemlji prijavljuje desetak takvih slučajeva. U ovom poglavlju prikazani su statistički podaci pojavljivanja mobbing u svijetu i Hrvatskoj. Zemlje koje su se najviše pokušale zaštititi jesu Švedska. Također javlja se potreba za suzbijanjem tog problema. te se najviše iskorištavaju i stavljaju u još teže pozicije. A. a žrtve su najčešće žene. godine na 8. Mobbing se također pokušava suzbiti formiranjem različitih udruga koje spajaju žrtve mobbinga i omogućavaju im međusobnu interakciju. te olakšavaju zajedničku borbu. a mobbingu su najviše izloženi zaposlenici u državnim službama. stoga je zakonski sustav mnogih zemalja dorađen zakonima koji reguliraju takav oblik zlostavljanja i zaposlenicima daju veća prava. U Hrvatskoj je također po uzoru na svjetsku praksu osnovana udruga mobbing koja se bavi suzbijanjem ove pojave i pruža sigurnost i opciju svim zaposlenicima u Republici Hrvatskoj. trgovini te samohrani roditelji. U južnoj Australiji i Novom Zelandu se otvoreno bori protiv skupe poslovne 7 Kostelić-Martić. Školska knjiga.: Mobbing . Ankete koje su do sada provođene u Republici Hrvatskoj ukazuju da je mobbing prisutan i to u zabrinjavajućem opsegu. a žrtva može tražiti odštetu za nanesene psihičke boli. 8 . kako se obraniti i kako ga spriječiti). što pokazuju i sva strana i domaća istraživanja. Zagreb. 2. a sve s ciljem kako bi cijenili ono što imaju. Kao što je navedeno u većini svjetskih zemalja mobbing je prepoznat kao veliki problem i zemlje su formirale raličite organizacije koje se bore protiv njegove pojave.psihičko maltretiranje na radnome mjestu (kako prepoznati mobbing.

naročito u zdravstvenim profesijama. preko polovine (53%) ih je 8 9 Lyons. a samo 7% od njih smatra da je nešto od toga zapravo mobbing.hr U Hrvatskoj je anketa o prisutnosti mobbinga provedena tek 2005. Posljedenje istraživanje European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions8 provedeno je između 2001. Litvi 10.9%. Rumunjskoj 9. a najmanje u Mađarskoj. Sloveniji 7.: Psychosocial factors related to job stress and women in management. više od pola ih je bilo visokoobrazovanih.g.1%.mobbing. Osim tog istraživanja provedena su još i mnoga druga diljem Europe.7%. Mađarskoj 3. osim na Malti i Cipru gdje je uzorak bio 500 radnika9. Malti 6. U istraživanju radnih uvjeta sudjelovalo je 12 država.2003. Work. . Poljskoj 4. Češkoj 9. 2005 Mobbing u državama EU.4% zaposlenika susrelo s nekim aspektom mobbing (omalovažavanje.mobbing. E.9%. Letoniji 4. Cipru 3. U svakoj je državi analiziran uzorak od 1 000 radnika.0%. Iz ovih rezultata možemo zaključiti da je u prosjeku 6. Zanimljivo je da se čak 15. I u Južnoj Africi postoji fondacija za studij traume na radnom mjestu. Estoniji 8. Grafikon 1. www. najčešće su osječali pojačan stres (64%). Razlozi mobbing na random mjestu 35 30 25 20 15 10 5 0 k ra teris e a k tik Ja a k ž e rtv k urencija onk Z vis a t O obne s k ra teris e a k tik z ta lja los v ča D o rug Izvor: www.9% radnika izloženo mobbing od toga najviše u Litvi. 45% ljudi u najproduktivnijoj životnoj dobi. Anketu je ispunilo 1152 ljudi. . izoliranje). ali ih je na žalost zbog različitih mjernih instrumenata i kulturnih razlika nemoguće uspoređivati. a od toga je 70% bilo žena.5%. Slovačkoj 9.0%. te ih je 50% radilo za istog poslodavca već više od 10 godina. Rezultati istraživanja pokazuju nam kako je u Bugarskoj 6.5%.hr 9 . novih članica Europske unije. izbjegavanje. Na pitanje kako je mobbing utjecao na njihov odnos prema radnom mjestu.vrijeđanje.tajne – mobbinga.5%.5% mobbiziranih radnika.6%.5%. a glavni joj je cilj bio prevencija i sprečavanje.

Nepoznavanje pravnog sustava i zakona o radu. a četvrtina (24%) je počela češće odlaziti na bolovanje10.. Hep. 2007. pola (50%) je osjećalo smanjenu radnu učinkovitost i gubitak koncentracije (49%). 10 .22. Grafikon 2.razmišljalo da napusti sadašnji posao. Ima lijeka za psihološko zlostavljanje na poslu. te prava zaposlenika olakšava mobberima da provode terror i ugrožavaju zaposlenike. str. Također veliki je razlog ljubomora i konkurencija što je čak 11% ispitanika u Hrvatskoj potvrdilo i priznalo kako su upravu iz tih razloga i oni sami postal zlostavljači u nekoliko navrata.hr Vjerovatno zbog načina razgovora i situacije zaposlenici na području Hrvatske otporniji su na mobbing nego recimo zaposlenci u nekim državama zapadne Europe. Malenica.moj-posao. Razlog tome je zapošljavanje na nižim pozicijama i nemogućnost napredovanja zbog teške ekonomske situacije. 10 T. Više od 40% osjetilo je gubitak motivacije i nije htjelo ići na posao. Koji su elementi mobbing prisutni u Hrvatskoj Izvor: www. Također povećan je broj visokoobrazovanih radnika izloženih mobbingu.

Povečana pojava mobbing u Hrvatskoj može se objasniti i strožim zakonskim kaznama u Europi. iako se i ovdje pomalo javljaju mehanizmi koji sprečavaju zlostavljače. 11 .

Prva EU država koja je uvela zakonodavstvo o zabrani psihičkog maltretiranja na radnom mjestu sa Pravilnikom o viktimizaciji na radnom mjestu je Švedska12.9. 12 13 S. Pravna zaštita od zlostavljanja na radnom mjestu Najveći problem kod žrtava mobbinga je neznanje i nepoznavanje prvnih mehanizama kojim se mobbing može spriječiti. E. 3. Žrtvama je najčešće veoma teško otvoriti se i potražiti pomoć jer smatraju da je takav odnos između poslodavca i zaposlenika u potpunosti normalan.2007. Seminar: Pravna zaštita od zlostavljanja na radnom mjestu. U ovom poglavlju detaljno je opisan i uspoređen pravni sustav Erope sa odredbama Republike Hrvatske. Ibidem 12 .3. poslodavac mora definirati način na koji „otkriva i ispravlja nezadovoljavajuće uvjete rada. Hep. Pravni instrumenti u svijetu Europsko udruženje za poboljšavanje uvjeta života i rada izvjestilo je da je oko 8% radnika u EU godišnje žrtva mobbinga. probleme u organizaciji rada ili 11 Lyons. Europski parlament 2000. godine poziva socijalne partnere iz država članica da razviju vlastite pristupe za borbu protiv zlostavljanja i nasilja na radu. I zaposlenici i poslodavci moraju znati da je mobbing kažnjiv id a postoje stručnjaci kojima se mogu obratiti. Work. Većina ljudi koji podvrgnuti takvoj vrsti maltretiranja negiraju postojanje mobbinga i poistovjećuju ga sa stresom na poslu koji spada u svakodnevnicu modernog doba i smatraju ga normalnim. sastoji se od šest kratkih članaka koji definiraju viktimizaciju kao „periodično učestalo ili izrazito negativno djelovanje koje je usmjereno protiv zaposlenika pojedinačno na neprijateljski način i može rezultitati izopćenjem zaposlenika iz radne zajednice“13.: Psychosocial factors related to job stress and women in management. Nadalje.1. no veliki se broj slučajeva mobbinga ne prijavljuje11. Pravilnik zahtijeva od poslodavca da spriječi viktimizaciju i da jasno odredi da se ona ne prihvaća. 2005. 24-26.Vasilijević. odosno da je zabranjena. Velika.

francuski sudovi počinju spominjati psihičko uznemiravanje u svojim presudama. usavršavanje.nedostatke suradnje. Luxemburg je potpisao prvi kolektivni ugovor o psihičkom maltretiranju (2001. 21-24. napredovanje ili obnavljanje ugovora o radu ukoliko je trpio ili odbio trpiti psihičko maltretiranje. str. godine nadopunila Zakon o radu i Kazneni zakon uvrštavajući u njih odredbe o psihičkom maltretiranju. U Velikoj Britaniji postoji prijedlog zakona. Nakon publikacije knjige francuske psihologinje Hirigoyen koja je definirala mobbing 1998. Konačno.4. Velika. a Belgija je usvojila zakon o psihičkom maltretiranju 2002. poslodavac mora poduzeti sve mjere kako bi pomogao zaposlenicima koji su žrtve mobbinga. Francuski zakon o radu kao i Kazneni zakon sadrže otprilike sličnu definiciju mobbinga..2007. Francuski Kazneni zakon propisuje i sankciju za mobbing koja glasi: jedna godina zatvora i novčana kazna u iznosu od 15 000 eura. Zanimljivo je reći da su francuski sudovi prepoznali mobbing još prije nego što je on definiran na zakonodavnoj razini. Poslodavac mora poduzeti odgovarajuće mjere kako bi otkrio znakove viktimizacije. Hep.12 15 13 .).ostale kolege. Zakon o radu također disciplinski kažnjava ostale zaposlenike koji psihički maltretiraju. uključujući i poduzimanje „posebne istrage“ kako bi se uvjerio da se uzroci nalaze u načinu organizacije rada.Apostolovski. godine. Motovunski oglasnik br. 2004. Zakon o radu također propisuje da zaposlenik neće biti kažnjen ili diskriminiran u odnosu na plaću. Francuski Zakon o radu ima i odredbe o teretu dokazivanja u slučajevima mobbinga. no on još uvije nije usvojen. Koić. Raskid ugovora na temelju ovakvih kriterija je ništavan. godine. godine donio odluku da radnici imaju pravo na naknadu štete za kršenje obveza na radnom mjestu uzrokovanih psihičkim maltretiranjem. 2002. a koji bi mogli dovesti do viktimizacije“14.: Programi prevencije mobbinga . Francuska je kroz Social and Modernisation Kaw. Seminar: Zaštita dostojanstva radnika. dok Zakon o radu također propisuje zatvorsku kaznu od jedne godine i/ili novčanu kaznu od 3 759 eura15. E. španjolski sud je 2001. Motovun. 43.međunarodna i hrvatska iskustva. 14 J.

predvođene udrugom mobbing često organiziraju edukacije i seminare o toj specifičnoj pojavi. ono naime mora biti propisano zakonom. 30. Poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika16. Poslodavac je dužan najkasnije u roku od 8 dana od dostave pritužbe. pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom. Prije svega treba dokazati da je posrijedi mobbing. tj. 2004. Nakon radno-pravne evaluacije djelovanja mobbera može uslijediti opomena. tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi psihičkom ili fizičkom uznemiravanju. Vasilijević.2007. 24-26.. E. Motovunski oglasnik br. 43. Također razne udruge. mora postojati protupravno djelovanje u smislu 16 17 Ibidem S. Svaki od tih zakona može se naći na internetu i vemo su dostupni svakome. Zakona o radu. Da bi se neko ponašanje moglo sankcionirati. zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla. te zakonu o radu. Ova zaštita uključuje i poduzimanje preventivnih mjera. premještaj ili – otkaz mobberu. Razlozi malom broju tužbi nalaze se u nepoznavanju postojećih zakona i u nepostojanju kvalitetnih zakonskih regulativa na tom području. Postupak i mjere zaštite uređuju se kolektivnim ugovorom.3. sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. Seminar: Pravna zaštita od zlostavljanja na radnom mjestu. Mobbing se može i zakonski sankcionirati. str. što znači da mora postojati kauzalna veza između štetnoga ponašanja i posljedice. zakonu o obveznim odnosima.međunarodna i hrvatska iskustva. 18 Koić. posljedicama i o borbi protiv toga. Velika.2. Poslodavac na temelju Zakona o radu. internim uredbama i pravilnicima mora razraditi postupak sprječavanja mobbinga u svom kolektivu. Radnik koji je uznemirivan ili spolno uznemirivan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita. Hep. ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastanka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji18.12 14 . uključujući i seksualno17. njenim uzrocima. Motovun.: Programi prevencije mobbinga . Zakoni o mobbingu u Hrvatskoj Mobbing u Hrvatskoj reguliran je stavkama koje se nalaze u Ustavu RH.9. Poslodavac je dužan sukladno "l. a potrebno je i znati kako i u kojim slučajevima potražiti pravnu zaštitu.

Zatim treba dokazati da su štetne posljedice (tjelesne."l. (Narodne novine br. Hep. 154. 1100-1104. br. –obveza plačanja neimovinske materijalne štete .9. a ne zbog drugih sadašnjih ili ranijih problema. 24-26.73/91.siječnja 2006."l. Ako se pak dokažu. 12. je stupio na snagu novi Zakon o obveznim odnosima (ZOO)."l. popravljanje neimovinske štete 19 E. građanskog i kaznenog prava. Hep. 20 Malenica. Seminar: Mobbing i zaštitne preventivne intervencije u sprječavanju negativnih poslijedica stresa na poslu. 262. nanošenje štete protivno dobrim običajima . psihičke) nastale upravo zbog mobbinga. 4.Kojić. ZOO povreda načela savjesnosti i poštenja. koje se sankcionira. 200-203. ZOO-obveza naknade štete zbog nedopuštenog djelovanja . Narodne novine. a koji su doveli do štetnih posljedica. T: Ima lijeka za psihološko zlostavljanje na poslu. zabrana prouzročenja štete .2007.pozitivnog radnog. 7/96.obveza naknade štete zbog povrede ugovora Od 01."l. podršku se može naći u slijedećim zakonskim propisima19: 1.53/91. 35/2005. 2007."l.8. 3/94. Velika. povreda načela savjesnosti i poštenja . ZOO. koji sustavno slijede s namjerom da se nekoga uništi. Zlostavljana osoba može se obratiti i inspektoru rada i pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. 15 ."l."l. koji prekršaje definira na slijedeći način20: . Zagreb. Mora se dokazati da se radi o napadajima tijekom duljeg vremena (najmanje šest mjeseci) u odgovarajućim vremenskim intervalima (najmanje jednom tjedno). 12/99) . Zakon o obveznim odnosima. Kod seksualnog uznemiravanja možese dogoditi da prijestupi nisu zakonski definirani kao "kaznena djela protiv časti i ugleda".

65/95. 1045-1106. 54/95. • Iznošenje osobnih ili obiteljskih prilika.obveza plačanja naknade neimovinske. . KZ RH 5. Narodne novine. Narodne novine. br. 128. "l. glava XIV i XV.. 82/01.. Zagreb.obveza naknade štete zbog nedopuštenog djelovanja. 116/2003. br. 201. 30. i 137/2004. "l. 17/01. pretpostavke poruzročenja štete. "l. 16 . >l. 28/2001. Zagreb. klevete. 4. 417/01 i 55/01. Kazneni zakon RH. Narodne novine. Zagreb. • Nanošenje tjelesnih ozljeda iz nehaja. br. 101. 200. Zakon o radu. . KZ RH • Nanošenje uvrede. KZ RH • Prisila. 199. nematerijalne štete 2. Zakon o ravnopravnosti spolova.. "l. Narodne novine. "l. Zakona o radu 3."l. br. Ustav Republike Hrvatske. 38/95. Zagreb. 110/1997.

Ocijeniti postoji li antisindikalno držanje unutar ustanove. Žrtvi su naravno potrebni saveznici. Mora prikupiti informacije i sustavno zapisivati podatke o mobbingu koje će biti važne za budući odštetni zahtjev poput: sve o zlostavljaču – potrebno je znati sve o neprijatelju. sindikata. 17 . Ne smije donositi nagle odluke i ne napustiti radno mjesto.4.1. dijagnosticirati sve psihofizičke i socijalne posljedice u nekoj ustanovi koja se bavi žrtvama mobbinga. psihologa ili psihijatra – ali i odvjetnik (treba izbjeći odvjetnike koji surađuju sa tvrtkom). 2004. pisma i sl. U ovom poglavlju navode se zaključci. te se opisuju načini prevencije kojom se zlostavljanje može spriječiti. Liječničke novine. opisuju se posljedice mobbing na žrtvu. liječnika. prisutni ljudi). i sl. 4. Z. Važno je znati je li mobbing uobičajena strategija za oslobađanje od nepoželjnih zaposlenika u toj ustanovi. događaj.: Psihološki teror na radnom mjestu. Dobro je kontaktirati i druge koje imaju isti problem ili su ga imale u prošlosti. sat. svjedoci i pomoć koji mogu pomoći tipa starijih kolega koji su zaštićeni. a time in a samo poduzeće. Psihofizičke posljedice21 (kad je bila nesanica.). ali i na poduzeće. i sl. Što žrtva treba i može učiniti Žrtva ne smije popustiti i mora ojačati sebe. Potrebno je i kreirati plan protiv zlostavljača tako da se o 21 Jakša. prijedlozi o tome što žrtva može učiniti. Potrebno je i arhivirati sve dokumente. mjesto. sve o radnoj sredini. posljedice po socijalne odnose (kad je u obitelji izbila svađa zbog posla. Mnogi radnici ma koliko oni bili kvalitetni uvelike smanjuju produktivnost poduzeća ako vrše mobbing. Žrtva treba biti oprezna i ne tražiti informacije od osoba bliskih zlostavljaču. Borba protiv mobbinga Borba protiv zlostaljanja na random mjestu smanjuje njegov utjecaj na zadovoljstvo zaposlenika. Sve privatne relevantne informacije i mobbizirajuće aktivnosti (datum.). koji potkrepljuju mobbizirajuće situacije.

Kada stres i napetost postanu neprihvatljivi.: Mobbing . gubitak koncentracije. depresiji. nemogućnosti prilagodbe. Poduzeće je u slučaju tužbe može izgubiti puno novaca na razne 22 Kostelić-Martić. probavne smetnje. eksplozivnost. vrtoglavice. Posljedice mobbinga Postojanje mobbinga uzrokuje i pojavljivanje posljedica22 i to ne samo na žrtvu. A. stalna okupiranost poslom.psihičko maltretiranje na radnome mjestu (kako prepoznati mobbing. Zagreb. ako žrtva počinje razmišljati o ubojstvu zlostavljača ili samoubojstvu. Školska knjiga. razvod braka. bolje je otići na bolovanje. 2005. suicid žrtve. tjeskobe.2. rigidnost. bezosjećajnost. nesanici. 4. droga ili cigarete. poput glavobolja. različiti sindromi bolesti. pritiska i boli u prsima. Posljedice ovise o karakteru osobe. zaboravnost. potrebi za bijegom u razne ovisnosti kao što su alkohol. pretjerana osjetljivost na vanjske stimulanse. gubitak zraka. Poremećaji u ponašanju se odnose na nekritično rizično ponašanje. anksioznosti. gubitku motivacije i poletnosti za radom. fizičke ili pak neki poremećaji u ponašanju.. Zdravstvene posljedice koje mobbing uzrokuje pojavljuju se kod žrtve i mogu biti psihičke. poremećaj u težini. obiteljski problemi. a i produktivnost drugih koji mobbing primjećuju zbog straha da se isto ne dogodi njima. 18 . dermatoloških promjena. No valja imati na umu da je napuštanje posla u svakom slučaju poraz za žrtvu jer se ona povlači ostavljajući zlostavljača nekažnjenog a to je udarac na samopoštovanje žrtve. ali i na cijelu zajednicu. neritmični otkucaji srca. Fizićki poremećaji podrazumijevaju različite fizičke tegobe. Čak je dobro i trajno napustiti posao. te općenito pad imuniteta. pojava karcinoma koji je uzrokovan prvenstveno stresom. No žrtva se može i udaljiti s radnog mjesta. već i na poduzeće. o intenzitetu i dužini trajanja. kako se obraniti i kako ga spriječiti). Zbog neugodne radne okoline smanjuje se prodiktivnost mobbiziranog radnika. grubost. Psihički poremećaji očituju se u potrebi za pažnjom.. iritantnost… Posljedice za poduzeće mogu biti raznolike.zlostavljanju obavijesti što je moguće više osoba a putem medija učini stvar javnom.

Motovunski oglasnik br. Također zbog premještanja zaposlenika unutar poduzeća dolazi do konstantnog pojavljivanja perioda prilagodbe u kojem je smanjena produktivnost radnika. aktivirati stalni proces izmjene informacija dvosmjerno – i odozgo prema dolje.3. Vrlo 23 Koić. ali i tendencijom prijevremenog odlaska u mirovinu. Zbog povećanja potrebe za fizičkim i psihičkim liječenjem. 4. Povećanje troškova društvenog života. a u kolektivne ugovore i u pravilnike o radu ugraditi klauzule koje reguliraju mobbing i navode kazne za pojedina neetična ponašanja i diskriminaciju. čime se smanjuje radni vijek mobbiziranih zaposlenika. te njihovu edukaciju. povečava se teret državi i pojavljuju se različiti problem za društvo. a time i profit poduzeća.: Programi prevencije mobbinga . promovirati kulturu koja daje prednost poštivanju ljudskog dostojanstva obeshrabriti svaki oblik psihološkog nasilja. Postojanjem mobbing poduzeće gubi ugled i pada zanimanje potencijanih novih stručnjaka za rad u tom poduzeću. te cijelokupni pravni proces. kao što su povećanje troškova zdrevstvenog sustava. a da bi se to postiglo. i obrnuto.odštete. te povećanje troškova mirovinskog sustava predstavljaju ozbiljne posljedice za društvo. Stoga valja educirati i informirati sve zaposlene o mobbingu i njegovim posljedicama. sekundarna i tercijarna razina prevencije. Cilj primarne prevencije jest spriječiti pojavu patoloških slučajeva uzrokovanih mobbingom. E. može biti teško držati ga pod kontrolom ako se odmah ne poduzmu efikasne mjere. Zbog odlaska zaposlenika iz poduzeća ono gubi mnogo vremena i sredstava na zapošljavanje novih. Neophodno je omogućiti svima stručno osposobljavanje i usavršavanje. Sekundarna prevencija odnosi se na mobbing koji je već počeo. Jednom riječju odgovorni za upravljanje ljudski potencijalima moraju bazirati borbu protiv mobbinga na sprečavanje svih faktora koji uzrokuju stres. Prevencija zlostavljanja Prevencija mobbinga23 može se organizirati na tri razine koje se definiraju kao primarna. Kada je mobbing već započeo.međunarodna i hrvatska iskustva. 2004. 43. 19 . potrebno je: optimizirati radni ambijent i radno vrijeme.

zaštitu radnika koji se zauzimaju za samo pomoć u borbi protiv mobbinga i nagrađivanje poslodavaca koji na pojavu mobbinga odgovaraju spremnošću. Savjetnik od povjerenja: osoba koja je zaposlena unutar tvrtke ili je vanjski suradnik koji ima zadatak saslušati svakoga tko se smatra žrtvom mobbinga. Rehabilitacija u specijaliziranim zdravstvenim ustanovama.važnu ulogu mogu imati savjetnici od povjerenja i medijatori. Posredovanju (medijaciji) nije cilj pronaći žrtvenog jarca. moraju uzeti u obzir običaje i lokalnu kulturu te obuhvatiti preventivne mjere za smanjenje pojave mobinga. Zakoni su neizmjerno važni. u Švicarskoj. moraju se poduzeti mjere koje će žrtvi mobbinga pomoci da što brže ponovno uspostavi psihofizičko zdravlje i povrati uništeno dostojanstvo. analiziraju što se dogodilo i definiraju zajedničke točke koje će im omogućiti da nastave zajedno raditi ili da se udalje (odvoje) u klimi uzajamnog poštovanja. usporede različita stajališta. Kao prvo. U nekoliko europskih država. Francuskoj. Njemačkoj i Engleskoj te u SAD-u i Kanadi. Budući da mobbing može uzrokovati vrlo teške posljedice za žrtvu. pravednošću i efikasnošću. Tercijarna prevencija odnosi se na razdoblje nakon što je mobbing izvršen. Rana dijagnoza utjecaja mobbinga na zdravlje može pomoci u smanjivanju posljedica na individualnoj. 20 . kad je moguće. obiteljskoj i socijalnoj razini. medijacija u radnim organizacijama uspješno je provedena kao eksperiment i postala je svakodnevna realnost. nego omogućiti osobama u konfliktu da se bolje razumiju. da pregovaraju o rješenjima. Važnu ulogu imaju već spominjane grupe samopomoći. adekvatnu pomoć žrtvama teškog oblika mobbinga u obliku odšteta za nanesenu štetu i. iskažu emocije. kao npr. ponovno uključivanje u rad. kažnjavanje agresora i poslodavaca kóji su dopustili zlostavljanje kolege. Medijator (posrednik): posredovanje je proces u kojemu treća nepristrana osoba nudi osobama u konfliktu mogućnost da se sastanu i da ponište razlike.

uz sve neprilike koje donosi i nije potrebno dodatno ga otežavati. Također im je potrebno ukazati na pravne mehanizme koji ih štite. Pojavljivanjem mobbinga ruši se integritet i ugrožava ugled pojedinca koji tada sigurno neće moći efikasno obavljati svoj posao. Pojavljivanje mobbinga uvijek se mora sagledavati sa obije strane. 21 . Kako bi se utjecaj mobbinga spriječio potrebno je educirati ljude o njihovim pravima i pružiti im adekvatnu pomoć u situacijama kada je nad njima mobbing izvršen. Takve će osobe bilo prije ili kasnije na bilo koji način naštetiti poduzeću. Mobbing je poput bolesti koja razara zajednicu iznutra i anulira sve dotada postignute rezultate.Zaključak Svaki pojedinac teži napretku. maksimalnom produktivnošću poraziti konkurenciju. Metaforički gledano mobbing je poput karcinoma koji se širi tijelom i polako eliminira žrtvu ako se ne uoči na vrijeme i ne zaustavi. a tko zlostavljač. Postoje zakoni koji reguliraju prava zaposlenika. i tako postići svoj maksimum. najčešće nisu dobre i kvalitetne osobe. nebitno na kojim se pozicijama nalaze. Ponekad je veoma teško razlučiti tko je žrtva. Zlostavljači. a oni ih ne poznaju. razvoju i ostvarivanju svojih snova i ciljeva. izoštravanjem zakona i provođenjem kazni smanjiti će se zlostavljanje i povećati svijest o osobnoj vrijednosti i smanjiti strah od posljedica reagiranja na uočeni problem. Sagledavajući širu sliku uviđamo da se posljedice mobbinga šire i izvan okvira uske situacije koju zlostavljanje uzrokuje. Poduzeće mora težiti stvaranju uspješnog kolektiva koji će. Da bi se tako nešto ostvarilo svaki pojedinac unutar kolektiva mora biti zadovoljan sobom i svojom okolinom. ali ipak veoma važno kako bi se situacija riješila na pravedan način. Isto tako svako poduzeće teži razvitku i širenju svog poslovanja i zato ono mora izvući najbolje iz svakog radnika. te ih je potrebno udaljiti iz sredine bez obzira koliko dobro obavljaju svoj posao. a onaj tko ne poštuje zakone mora biti kažnjen. Organiziranjem edukacije. Put do uspjeha veoma je težak sam po sebi. što se uvelike kosi s politikom poduzeća i njegovim nastojanjima. Kao što je već mnogo puta navedeno stres prouzročen mobbingom uzrokuje brojne bolesti koje uzrokuju izostajanje radnika s posla što osim na radnika i poduzeće djeluje štetno i na društvo.

hr 3. Jokić-Begić.se 4. Zagreb.novi-list.. 6. Socijalna psihijatrija.: Mobbing.: Psychosocial factors related to job stress and women in management. 2005. Iowa.hr 2. Članci: 1. www. Malenica. Hep.dnevnik.: Mobing : najčešća pitanja i odgovori . N. www. 2. Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobinga. Koić. Zagreb. Koić. 2. 3.: Programi prevencije mobbinga . 5. E. A. www. 2007.: Mobbing . Liječničke novine. . E.mobbing. Work. Davenport. 43. Web stranice: 1. 2004.moj-posao. Z. Kostelić-Martić. J. Školska knjiga. A. 2005. 2004.hr 22 .: Psihološki teror na radnom mjestu.psihičko maltretiranje na radnome mjestu (kako prepoznati mobbing. E.net 5.. Školska knjiga. T: Ima lijeka za psihološko zlostavljanje na poslu. I. 4. Motovunski oglasnik br. Kostelić-Martić. www.Literatura Knjige Andreja Kostelić-Martić: Mobing: psihičko maltretiranje na radnome mjestu. :Mobbing: moralna zlostavljanja na radnom mestu. Civil society publishing ames.međunarodna i hrvatska iskustva.leymann. www. Zagreb 2006. 3. 2005. Lyons. 2003 1. emotional abuse in the American workplace. N. Apostolovski. 1999. kako se obraniti i kako ga spriječiti). Nemćić-Moro. Jakša.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful