Part.

priroda lonjsko polje - su~luot eoujeka I prlrode

I. ZRSTO PRINCIPIMR
Covjek je,
liZ

JE

BITNO ZNRNJE I ZRKONITOSTIMA?

0 OSNDUNIM

EKDLOSKIM

ogromnu potrosniu energije, prirodu

onedstio industrijskim otpadom, stetnim plinovirna, pesticidima, tesklm metalima i organskim tva rima, drastkno smanjivsi raznolikost biljnih i zivotinjs-kih vrsta te je poceo mijenjati odnose u prirodi. Promijenjen okolis negativno djeluje na zdravlje ljudi, cak im postupno ugrozava i opstanak (klimatske promjene, efekt staklenika, unistavanje ozonskog omotaca Zernlje), !ndustrija - temelj globalnoga blagostanja - znatno je uzrokovala globalnu prijetnju mogucnostima daljeg opstanka covjecanstva fC Ika 1.1]. Staga budud razvoj treba temeljiti na zastiti akalisa te na odrfivorn razvoju i gaspodarenju, sto znaci da konstenje prirodnih izvora mora biti pcdnoslilvo da bi se ani mogli obnoviti i odriati u tzv, ekolosko] ravnotezl. Ovladamo Ii osnovnlrnekoloskim vjeka i njegova prirodnog okoliSa. Jedino ekolosko obrazovanje i obrazovanje princlplma, lak(01.1. Oneciscenje okotlsa knlidnnrn i trajanjem nadilazi .lokalne okvire i postale globalnim problemom.

se cemo stvoriti uvjete za racionalno koriStenje prirodnih izvora biosfere i pobolisati odnose izmedu
0

prirodi i okollsu te pri-

mjeren suiivot 5 prirodom osiguravaju opstojni razvoj i buduenost novim generacijama. Dakle, da bismo obranili svoju zaiedniCku prirodnu bastinu i svoju zajedniEku budutnost, treba nam znan]e, 5 popularizacijom ekologije- termin ekologija postao je sinonim za okolis, Danas se, primjerice, govori
0

ekoproizvodima, eke,oski zdravoj hrani, odjeCi. automobilima, kucarna itd., u cemu se paglavito od-

tuju nastojanja za oCblvanjemprirodnog i zdravog okollsa, U javnosti se uvrliezilo vrlo slroko paimanje termina ekologija, te se granite jzmedu ekologije, zastite prirode, zastite okollsal znanosti a okollsu ne naziru, Rijec je
0

srodnim podrudima koja se na brajnim mjestima i preklapaju, sto dovodi do ios vece zbr-

ke. Ekologija prije svega pruia znanstvenu osnovu za zastitu prirode te potice i prati uBnkovitost tehniCkjh mjera i uredaja za zaStitu okolisa. Pod pojmom zastita prirode (Nature conservation) danas se najcesce podrazumijeva ocidavanje i njega prirodnih krajoUka
U

skladu

5

ekoloskirn zakonitostima i prerna ekologije i na

drustvenim potrebama. ZaStita prirode temelji se na objektivnim znanstvenim spoznajama prirode u srediStu interesa su biljne i iivotinjske vrste, pa govorlmo
0

subjektivnim druStvenim (eticklm i estetskim) vrednovanjima odredenoga prostora. Sa stanoviSta zastlte ekocentrknorn ili blocentricnom pristupu na osnovi kojega bi prirodi trebalo omogu6ti nesmetan razvoj.

Bftna razlika izmedu zd~te

okoUSa (Environmental

protection)

u usporedbi

sa zastitom prirode jest u

tome sto je u srediStu interJ.a covjek. Rijec je, dakle, 0 zomast poklanja »-medijimaui koji su ad neposrednog radivo

antropocentrknorn

pristupu, gdje covjeka

se osobita po-

interesa za opstanak

(zrak. pitka voda, obinteresa za covjeka. pri-

tlo). Pod pojmom okoDs zapravo podrazumijevamo
probleme zhrinjavanja i uklanjanja

prostor od neposrednog

je svega iz gospodarskih rgije te mnogobrojne

i zdravstvenih razloga. Tu mozemo spomenuti problem koristenja nuklearne ene-

otpada, pri cemu se uglavnom koriste tehniCka rjeznanost 0 medusobnoj povezanosti lju-

senia i postupci. Osnovni cilj svih tih mjera i postupaka je razvoj okolisa, da bi ga covjek mogao koristiti.
Znanost 0 okoUsu (Environmental dske populacije, science) je interdisciplinarna

prirodnih resursa i oneciScenja.

2.

DEFINICIJA

I KARTI<A

POUIJEST

EI<OLDGIJE zivih bica i njihova prirodnog okoliSa. lz praCharles Darwin u
(adaptaci-

E~ologiia je znanost koja se bavi izucavanjem interakdja
kticnih raztoga Znacajnija

obifno je dije'limo na ekologiju bilja, ekologiju zivotinja i ekologiju covjeka.

ekoloska opazania medu prvirna je opisao znameniti prirodoznanstvenik

svojoj knjizi 0 evoluciji ja, prirodna lima, medu

a podrijetlu

vrsta (1859.). Darwin obiasniava

brojne primjere II evolud]l

selekdja, borba za opstanak, lzumiranje vrsta), koji ukljucuju citav splet medusobnih odnoi njihove interakcije 5 uvjetima okolisa. Termin ekologija
=

lak-

sa organizama

(grcki: olkos

ca-

= kuca, dam, bora-

viste, stanlste: logos

smisao, govor iIi znanie) prvi je put rabio njemaCki blolog Ernst Hackel u svojem 1866. godtne.

su te pri-

djelu Sveopta morfoiog/}a organizama

~, da bis-

fe, govo~Vit~ oci-

3.
1)

P A E D MET

I N T ERE 5 A E K 0 LOG I J E [Slika 1.2]
U odnos

...

hlanre te-

i.u ne navece zbr-

Organizam kao jedinka
vanje

ie

rvi

i osnovni predmet interesa ekologije. Poznai terenska

biotoglJe pojedine vrste ima posebno znacenie u agrcmomiji i medicini (npr. unistavan]e »stetprevencija ; dr.). Danas su cesta laboratorijska utjecaj raznlh ekoloskih

nika«, antiparazitarna kama pojedinih

istrafivania

5 jedin-

r.se

ost tehni-

vrsta, da bi se utvrdio

cimbenika

na poledlna genetska, 11bllie,

na]-

zioloska i rnorfoloska
notipa nie, na dominantne

svojstva te na sposobnost

i naCin promjene gradevnog ustroistva na razini feusredotocuiu na kultivirano

r I.:r~ma
glJe I na om pri-

i genotipa. Ovakva se lstrafivania
vrste ugrofenog

ponajvise

dornace zivotiut-

okolisa, vrste pokazatelje

kakvoce odredenog

okellsa, te vrste

na temelju kojih se mogu pronad odredene prirodne zakonitosti

ad opcega znacenja. tspltlvanlem

jecaja pojedinih

ekoloski~

cimbenika

jill njihovih

kambinacija

zele se utvrditi kultura).

najbolji i Illajmanji zivo-

tni uvjeti (npr. radi do i

ania

najvec-ega prlnosa pojedinih

biljnih

2)

poauladja - Jedinke u porod] ne dolaze zasebno nego su medusobno povezane i ovisne
0

drugim jed in-

kama iste vrste. Tako dolazimo pod kojim ~oje

~-~----~~---=-7~~~ podrazumijevamo kup svih 'edinki iste
OJlre{e~~l1J.-Pgdru~ ~de~~ pripadnid tste pa~avezanl
01-

do pojma populacije,

~e~

~su zorn svojstava:

slican genotip . fenatip, razmnofava-

IV

nie, isti naon prehrane i ponasan]e. Pripadnici jedne papulacije drugih populacija. se livotni

3) Biocenoza
votnom nika

ne iive izNa istam ii-

dvajena ad pripadnika podrudu

ispreplku

interesi pripad-

razliCitih populacija.

koji medusobno

utiecu jed-

po

ni na druge.

Medu njima cesta pastoje odnosi uzaja,ye biljke I fi~-

ta\
bit
_-

moe ovisnasti i bibloske povezano
yotinje koje

five u nekom
_

da
05

prostoru

visu organ]zajednicam

tadjsku jedinicu kola se naziva iivotnom

ill biocenazom. r--4) EkQ(oski sustav
~vorne

rfa ii'v

(e.kosistem)

-

Svaka

jedinka unutar ...______

Ne
te

zajednke

im3 svoje :;gniS1e.l!i bioto!::.

Sve or-

ganizme ne rnozemo promatrati izdvojeno iz njihova
prirodnag zivotnog okolisa. Taka npr. iivotne zajednice rijeke u velikaj mjeri ovlse a cimbenicima
(brzina strujanja vade. karakter dna, kolidna

votrE

okollsa otoplje-

de elc
pI-"

nag kisika, kolidna i kvaliteta hrane i dr.), koji zapra-

vo odreduju koja
biotop i mijenjaju

ee

se blccenozr razviti na odredearganizm • .-1koder djeluju na
POPULACUA

zi_

nom stantstu, No, iivi

matra.,
ZL..

ga (npr. stvaranje

sedre, taloienje

ugi'ra.llih biljnih i iivotinjskjh organizama, promjene u
koncentradji nom I biota

metaballCklh plinova i dr.). Dakle, bioce~,

i i medusabno ovisni. Zbog
JEDINKA

VE

er
p
od

1.2. Osnovni predmet tnteresa ekologije jedinke do biosfere

Z

k

5) Biosfera -

Organizmi djeluju na okolis

i mijenjaju gao Istovremeno promjene u okolisu utjecu na organizme u ekoloskorn sustavu. Na Zemlji postoji velik broj ekolosklh sustava, koji se prozlmaju i medusobno utlefu jedni na dru,ge. Svi ekoloski sustavi zajedno cine biosferu -tj. podrucje u kojem se odvija zivet (voda, zrak, tle). [Slika 1.3]. Zbog objekta svojeg interesa (livo bite, populacija, zivotna zajednica, ekoloski sustavi, biosfera), ~ logija je prvenstveno bioioska discipLina. ~sobito valja naglasiti da je bavljenje ekologijom nernoguce bez osnovnih bioloskih znanja, kao sto su morfologija, anatomija i taksonomija biljaka i zivotinja, genetika, evolucija, fiziologija i dr. No,
{.

.

vet

od svojih pocetaka ekologija je in-

terdisciplinarna znano-st: za davanje odgovora na mnoga pitanja kojima se bavi, potrebna je suradnja drugih struka. Osobito to dolazi do izrafaja kad je predmet interesa ekoloski sustav iii biosfera, pa su tada neophodni kernicari, fizicari, geolozl, klimatolozi, hidrolozi i dr. [Slika 1."1]. No, kad predmetom interesa postanu promjene koje u okolisu izazivaju covjekove aktivnosti (npr. razne vrste oneciscenja),ekologija se povezuje i s drugim disciplinama: medicinom, veterinom, energetikom, agronomijom, urbanizrnom, grad iteljstvom , sociologijom,
1.'1. Ekologija kao multidisciplinarna znanost

pravom, ekonomijorn. psihologijom i dr. Zbog ogrankena prostora i vremena u ovom udzhenlku teziste je na osnovnim ekoloskirn principima i zakonitostima, a zastitom okolisa i zqstitom prirode bavit cerno se u manjem opsegu.

logija je znanost koja prouEava medusobne znanost 0 o-drzavanju iivoga

odnose organizama

i njihova zivog i nezlvog okoliSa. tj.

svileta uopce. Ekoloska tstrafivania

mogu biti usmjerena na jedinke, popuosnovnim ekoloskim prindpima.

ladle, zivotne zajednice. odnosno

na ekoloske sustave. Ako ovladamo

lakSe cerno stvoriti uvjete za racionalno koristen]e prirodnih izvora biosfere i pobotlsatl ad nose izmedu
ovjeka

i njegova prirodnag okoltsa. Jedino ekolosko obrazovanje i obrazovanje a prirodi i okolisu te prt5 prirodom osiguravaju opstojni razvoj

mjeren suiivot

i buduenost novim narastalima.

PITANJA Sto Sto

ZR PONAULJANJE:

Sto je ekologija i sto je predmet njezinog istraZivanja? je

zastita prirode?
nalazite
U

je ekoloski sustav?
svom zavicaju? omoguceni opstanilk i razvoj?

Koje ekoloske susta

.-

I _ EK 0 l D5

Kif

1MB

E NI

" I E K 0 L 0 ~ K R U R LEN C I J A

Ia.

-t'1.

Staniste iii biotop predstavlja prostor na kojem obitava odredena vfsta, a obiljezava ga niz~oskih cimbenika (abiotjCkjh cerno samo neke.

opu-

Ima,
\edu pri-

i biotickih). Od velikog broja razlidtlh ekolosklh cimbenika, spomenut

RBIDTICKI

EKOLOSKI

CIMBENICI

Mozemo ih grupirati u tri skupine:

Primamo periodicld ekoloski cimbenici pokazuju izrazito pravilan ritam variranja vezan za okretanje
Zemlje aka svoje osi (lzmiena dana i naci) ?oko Sunca (izmjena godisnjih doha). Konkretno, rUecie
....... 0

te-

mperaturi i svietlu .::::.dvama temeijnim i najsnaznijim Cimbenicima. kollrna sva ziva blca moraju biti stroSekundamo periodiCki CImbenici mijenjaju se u ovisnosti
0

go prilagodena, da bi opstala na odredenom podrudu. primarno pericdickim ekoloskim cimbenicima. Tu prvenstveno treba spomenuti vlainost lraka i topljivost metabolickih plinova u vodi (osobito su znacajlli kisik i ugliikov dioksid).
~ ->

Aperiodicki ekoloski cimbenici ne pokazuju nikakvu pravilnost u pojavljivanju i variranju. pa im vecina iivith bica uglavnom nije prilagodena._U ovu skupinuekoloskih
-..... I

cimbenika ubrajamo vulkanske erup-

dje, jake potrese i poplave te brojne utjecaje covjeka. poput razudtih vrsta oneciSeenja.

BIOTICKI

Osim spomenutih abiatickih cimbenika kaji djeluju na ziva bka, postoje broins vrlo sloiena medusobna dielova nja zivih arganizama. koja jednim lrnenom nazivamo biotiCki cimbenici. U osnovi je rijec odvijaju unutar populacije. a najznaeajniji su brojni odnosi vezani uz razrnnofavanie ni odnosl ~medu jedinki ll\i.E0_2ulacij&_razlieitih vrsta Onterspecijsld odnosp.
0

-------------~--------

EKOLOSKI

CIMBENICI

dvije

skupine cimbenika. Jednu cine odnosi izmedu jedinki iste vrste Ontraspecijsld odnosO, koji se najeesee (npr. trazenje partnera, izgradnja gnijezda, padizanje mladih). Drugu skupinu cine takoder brajni i osobito raznovrsni i slofe-

EKOLOSKA

URLENCIJA

Prije navedeni, a i ostali manje bitnl abioticki cirmbenici u okollsu kolebaju ad neke najniie do neke najvise vrijednosti. Najmanja jaCina Ontenzitet) nekmg ekoloskog cimbenika koja

vrste jest minimum. a najveca ma~um.~urna irTiaKSimuma za odredeni ekominimum

<Donia gtIInlca

IDIMancIje

~

....

R.spon optimum.

...,_..>

makalmum

ne vrste i njihove razvojne stadije. Unutar granica ekoloske valencije.

tj. izmedu minimuma i maksimurna,
postoji najpovaljnija [adna nekog
2.1. Shematski prlkaz ekoloske valencije

ekoloskoga cimbemka, koju naziva-

~ Svako -----=== ----- od udaljavanje

~ mo ekoloski optimum [Slika 2.1]. optimuma
stenOlennna
VTSt" euJitemma vrsta -

pogorsava zivotne uvjete. a presudan utjecaj imaju cimbenici izvan granica ekoloske valencije. Njih na\--'

stenot~nnna
vrsta

i -.

o
2.2. Ekoloska valencija. vrste (saran) tern peratura Stenotermne vrste (pastrva, gupi) i euritermne

Svakako treba napame.nu.ti da optimum malo ksimuma -

te--

kad tacna aritmetk-

ka sredina izmedu minimuma i rnapomaknut [e blize mlnimumu iii makslmurnu.

U prirodi postoje velike razlike u prilagadenosti pojedinih vrsta kolebanju ekolosklh su vrste sposabne podnositi velika sto nazvane i

Cimbenika. Neke cimbenika

k9

anja 'ednog iii vise ekoloskih Eimbenika

(eurivalentne vrste, ce-

neralistl1.

dok druge rnagu opstati sama unutar malih kolebanja ekoloskih

(stenovalentne vrste iii SpedjaUSb). Kad je rijec a temperaturi, kao primjereuritermne vrste mozerno navesti sarana. a medu stenotermnim vrstama razlikujemo one cija je valencija u donjim granicama tog eko-

loskoga cimbenika (poput potocne pastrve), ali i vrste koje abitavaju u gornjim podrudlrna
ekoloskuga zlike. Dudov svilac jede

navedenog

cimbenika (npr. riba gupi) [Slika 2.2). I u pogledu prehrane pajedinih vrsta pastoje velike rarna jednu vrstu hrane, pa govorimo da je usko specijalizirana vrsta, dok hra-

stov gubar jede vi~ od 350 razlldtih vrsta biljaka. 0 abita treba naglasiti da su stenavalentne (Iii usko spedjalizirane) vrste znatno osjetrivI"e na svaku pramjenu u okollsu, pa u pravilu pripadaju kategoriji lzrazito ugrozenlh vrsta.

2.
ilksimum

T E M PER A T U R A 1'1 5 U JET L D 5 T
kaji je mogu lskorlstavatl, valnih duljina Su-

Zivot na Zemlji zapravo posto]i zahvaljujuCi Suncevo] energiji i organizmima nee je osnovni izvor svjetlasne gavaraju vidljivom i toplinske energije. Za fotosintezu

sluzl svjetlost

kaje ad-

dijelu spektra (:380 -

760 nm)

[Slika

2.3].

No, graniee vida razlidte su u zivotinjskom

svijetu. Dak su mnogi kraljesniaci

u tome vrlo slieni

covleku, kukci se veoma razlikuju. Neki su osjetljivi
(UV) svjetlo. Infraerveno OR) zracenie naziva se

i na infracrveni dio spektra, dok veEina vidi ultraliublcasto

i toplinskim

zracenlern i ima najvazniju ulogu u zagrijavanju Zemljine povrsine.
smislu najbitnije su JR. zrake bl14--------

U ekoloskorn

vidljive i UV zrake. Uitraiiubicaste
Ie su njao zivot na lemlji.

vafan izvor energije kad je zapodNo, danas atmosfera

---------1

sadrf ozonski sloj (najgusci je na visini od
20 do

30 kilometara

od povrSine lemlje),

koji

zadrfava

vermu zracenla valnih duljina zracenla za iive
No, UV zraceU

manjih od 290 nm. Ta su organizme

vrlo opasna jer ostecuju nuklei-

nske kiseline i bjelanfevine.

nje djeluje i pozitivno:
nju vitamina fostora u tllelu.

sudleluie

stvarakaleija i

D te regulira

promet

-2.3. Elektromagnetska

--, -- -energija putuje od Sunca do Zemlje u

kolebanja

atrnosfere

su

Neke
!,

~

velika, osobito

uz

tlo kaje se

rzo zagrijava

obliku val ova razilcitih valnih duljina.

i hladi. Velike su temperatume razlike lzrnedu pojedinih (Sahara). krajeva

~

ce~

0

do 140 o'(), jer su najniie

izmjerene temp. aka 80°C

(Sibir), a najvise do +58 °C

enika ) naeko-

Nalveca dnevna i godisnja kolebanja temperature su u pusti njama i kontinentalnim
Tako su dnevna temperaturna kolebanja u Sahari 37°C

podrudima,
ka-

a najmanja u tropima,

(od 3 do 40°C), dok su
Ljeti jezera, mora i 0 ceani manja i u kop-

u tropskim podrudima kolebanja vrlo mala i iznose samo 0,5
pacitetom, ~ apsorhiraju su te~eratuma l.olebanja toplinu,

0c. Voda

se odlikuje visokim topllnskim

snog

u vodenom okolisu mnogo manj"

e rahraisko

a zimi je osUobadaju u okolinu, test;godisnja uz velike vodene povrsme.

kolebanja temperature

nenim predjelima Ptic~ei

mogu kontrolirati

svoju tjelesnu__!:mperat~ru

bez obzira na varijacije temperature

u oko-

ii iz-

lisu te prj adaju skupini

LoklVnlh (homoiotermnih) organizama. Sve su ostale iivotinje
••

hladnolkrvni Njihova se teOf-

(poikiloterm
mperatura

orgamzaml, leT nernalu sposobno
o

nOa5

--------------------------

·eles' e temperature.

mijenja ovisno 0 ternperaturt

okotisa. EkoloSke razUke izmeCIu to lokrvnih

i hladnokrvniih

pnjzama su wenke. Ako, primjerice, temperatura
u okollsu opada, bazalni metabolizam kod toplokrvnih organizama .... uo";va, se n~krv.nib organizama slucaj ~alna dok je k~ladtjele5na

I

m
1,5

~arar

r-----------------,

dana

1,0

zivOl

temperatura savrsenija je prilagodba od promjenji-

ve.

No, I hladnokrvni

organizmi

imaju odredene

0,5

ta k

-dan
dru! ali

a

prednosti

u odnosu na toplokwne: hladnokrvne

zivotinje mogu ved dio energije koju unesu u tije-

10 hranom lskoristitf

za

porast blomase,

ier mini-

malnu energiju trose na bazalni metabolizam. Toplokrvni organi,rni

koje im ornogucuiu odriavanje

-

posjeduju odredene prilagodJM i aktivnost u klimaTako je npr. !!jela 5i~.'i. Pingvini s Antarktike veei su j tezi u odnosu na one koji naseliavaiu clocie Galapagos, a povrsina njihova tijela retativnc mania U odnosu na masu tilela. To je i raz!ogom sto krupni]l toplokrvni orgenizmi gube retatil/no manje topline U odnosu na simiie organizme (gubitak energije iz tijela proporcionalan ie povrsini izloienoj okollsu).

--

em kg

c.nId

~ ...._.. _......,_,._ ~
¢lie

115 30

95 15

....
70 4,9

~

a.....,_

65 4,2

53 2,2

Skr oar
da: [er
tir

--

tski nepovotjnim

podrudlrna,

savaca I?okriveno dlakom, dlakom

a plica perjem.., Medu
koji je do bar izote na taj naCin odrfava

i perjem zadrZava ~

later (los vodk topline), tjelesnu temperaturu.

ni, mOrZevi, tuljani krznasO ispod koze im~beo slo· sala ko··· temperatura

---

Mno~ arkticki sisClVCi.-{tl:Hja-

n

sfi· od hladnoce, Od visokih
stite is..£aravanjem--.

neke se zivotinje

l\
\

r:............ ..- ... .,..,.·---........

.....llode preko Zlijezda znojnica, sluznice ust~jezika te dahtanjem. Postoje i neke druge prilagodbe viObIenIlIsica veel dlo E1I10az;)1I

I ....,,~1 ,.-.
~
'-..{

,

'II'

'.-Sf

.

. .J'/ ,

I '. I

dljive kod srodnih organizama koji zive u razltdtirn klimatskil11 podrudlma ~ smetana odvilanie ka 2.'1 j 2.5J. kojima je rnogute ne'!'etaboUCkih procesa, tj. siva-

ar1<tltbllslca
ck .. Sl..... m.og

pol.

ranje i funkcloniranie bjelancevina veCinom su u
rasponu __ 0 do ,ld

50'-:C. I~

po~din!_9rganizmi

imaju specijalizirane ~stanak

f rmentne sustave koji omokoje prelaze

i!.s. Pustinjska llslca iz Sahare ima puna vece uske ad pol arne lisiee. Organlzrni u hladnijim predjelima irnaju krate tjelesne nastavke - tako srnanjuju povrsinu za gubljenje topline. Obrnuta [e situaciia sa iivotinjama koie nastanju]u pustinjska podrucia.

i pri temperaturama

spomenu te gran ice. Primjerice, neki stanovnici termal ni h vrela ~~lIru!!.Q!g_rg~~~~Jr'lf_na..ter[]j;l__,.J.i.5d~o~8~8~.

~oC::.

Saran spolno sazrijeva za 3 godine u Njemacko;, dok mu je u [ugolstofno] Aziji potrebno sarno godinu dana. Ne razmnozava se u sjevemoj Europi, jer je u doba mrijesta temperatura vode niza ad 18°C.

o ritmickim
~azlikujemo

promjenama osvjetljenja (izmjena dana i nocO ovisi niz pojava i aktivnosti kod biljaka i organizme kratkag i dugoga dana. Ietarn je, primjerice, biljka dugoga dana i cvie-

ta kod dugoga dnevnog osvjetljenja, a kod duhana dugo osvjetljenie spriecava cvjetanje. Staina duzina dana je i razlogom da u tropima biljke evjetaju tijekom cijele godine, dok polarne biljke ne uspijevaju u drugim krajevima jer su prilagodene dugim danima. Pastrva se mrijesti na temperaturi 6 7
O(

(zirna),

ali se eksperimentalno maze postiCi rnrilestenie na visaj temperaturi (lieti), aka se skrati duljina dana. Skracivanle duljine dana potice i seobu ptica selica u juzne krajeve. VeCjna Zivotinja je aktivna ~ nocne zivatinje. Neke - i nocu, npr. voluharica i stepski tvor. svjetlost djeluje i na obojenost zivotinja zivotinje aktivne su i . (na nastanak i promdanju dana te ih nazivamo dnevnima, dak su one aktivne noeu jene boja). Mnoge zivotinje zive na stanistima gdje svjetlost nikada ne dopire (npr. dubokomorske zivotinje i stanovnid spllla), Ekoloski znacaj svjetlosti kao cimbenika orijentarije Zivotinja u prostoru vrlo je velik. Neki sesilni ob~ 7

tid testa zalfzimaju odreden poloiaj prema svjetlosti - fototropiz3(11. Slobodno pokretljive zivotinje mogu raziidto reagirati, Neke svjetlo stimulira na pokretanje, ali bez odredena pravca (fotokin!.za), a druge se krecu uvijek u odredenam pravcu u odnosu na svje!lo (fototaksija, koja maze biti negativna i pozitlvna). Nocni leptiri i muhe lete prema svjetlu, a stonoge i gujavice bjeze od njega.
...

------

ZA

ONE

KOJI

!E

E ZNATI

UISE

Promjenjivost (variranje) temperature okolisa jedan je od bitnih ekoloskih problema za organlzrne, prvenstveno zato sto je posljedica povecanja temperature ubrzavanje kemijskih reakcija u arganizmu. Tako pri svakom porastu temperature za 10
O(

dolazi do ubrzavanja veCine kemijskih reakcija 2 do 3 puta. Zbog

naglog povisenia temperature maze dod do otezanog iii potpunog prestanka funkcioniranja organizama i na znatno niioj temperaturi ad one na kojoj dolazi do raspadanja fermenata, osobito stoga sto dolazl do naglog porasta potreba za hranom i posebice kisikom, koje organizam obkno ne maze zadovoljiti. Treba napomenuti da je porast intenziteta metabolicklh procesa razlidt, ovisno
0

temperaturi na kojoj je

organizam zivio i a brzini promjene temperature. Na te procese velik utjeeaj lma termilko prUagodavanje ill aklimacija. Aklimacija je testa sezonska pojava i odgovor na periodicne promjene u ckollsu. Taka npr. ameriCki sornic tijekom Ijeta izdrii temp. i do 36 digne na 28
0(. 0(,

dok tijekom zime ugine ako se temp. vode po-

ULRGR

dr. No, ravnoj

Voda je okolis u kojem je nastao :livot; takoder se svi metaboliCki procesi unutar organizma vodenorn ca me
IIU.

odvijaju

u

je

rijee

amo rnalobrolne

iivotinje

sadrie manje od

50

% vade

U

tijelu, paput suknenog mol]uvjetima mogu potpu-

ekolosl zrak

aka 42 % (Tablica 2.1]. Treba spamenuti prezivjeti

da se neke iivotinje Eak nekoliko

u odredenim

m

no isusiti i u takvom stanju anabioze

godina, poput dugozlvaca, riblizna jednaka gustoCi citoplazme. Gusopstanak planktonske zajednice, ali i tem-

ne pan

Gwsta;3 vode je
toea

riblizno 775 puta veta ad gustote zraka i

tempe:
se

i vi koznost vode (otpornost tekucine na tecenle) omogutuju

14,.

najvedh iivotinja peratura najdubljih

poput plavetnoga kita. Zbog Cinjenice da slatka voda ima najvetu gustotu kod 40(, dijelova jezera nikada nije niza od te temperature. i ohladivanju vodenih

rimo d rom. I: ze prir organi

Relativno velika speclficna toplina

uzrok je sporom zagrijavanju
/

stanista' [Tablica 2.2J. Molekule vade obiljezava bipoLagano se u vodi otapaju tvari

lamost. tj. atomi vodika imaju pozitiv~isika polariziranom molekulom, poput soli, secera, alko-

negativ~oj.

s

istom

zraka
mogu

hola i kiselina. Voda i vLaznost zraka u uskoj su
vezi 5 temperaturom: de) mnoge zivotinje znojenjem (isparavanjem va-

ku, a
malo

---

-

snifavaiu tjelesnu ternperatuprocesima iii se bore proOrganizam Covjek Dagnja, bez ljustura Punoglavci Venerin pojas 67 % 84,2 % 93 % 99 % ....

ru nastalu metabollfkim
tiv

stalne
put t1 ie pri

pregriiavania za

kod visokih vanjskih temperatura.

Osim sto [e energija Sunca u naivecoi mjeri odgovorna odrZavanje temperatumih obiljezja na

lazi c
zagrij

nasern planetu te za odvijanje procesa fotosinteze, osnovna je pakretaCka snaga i (Slike 2.6].

krufenia vade

REI
Tab!ic:a ~.2.

ULR2NOST

ZRRKR Svoistva vade
Jedinica

1. ..

Vlainost zraka
jan ekolo
y • y.

je izuzetno znaea· benik. jer 0 koli-

Toplinski kapacitet

(kod 25

oq
oq

2 442

kJ/kg

,
r

Gustofa (kod 25 OC)
Maksimalna gustota (kod 4

0,9971 g/ml 1,0000 g/ml 0,89 Centipoisa 1,78 Centipoisa 4,19 k]
2.

ani vodene pare @bitak vade

u

zraku ovisi i

~poracjiQIlJ..

Viskoznost

(kod 25 0Q
0

u izravnoi su

vezi s

Viskoznost (kod

oc)

Speclfltna toplina (kod 25 °C) duiina razvoja i PovrSinska napetost (kod 25 DC)

7,197 x 10 -5 N

dr. No, ista je tako vlafnost zraka u izravnoj ovisnosti vijaju u 'g mol]potpuje s temperaturom. pa

rijee 0 sekundarna cimbeniku.

periodickom Naime. topti vode-

ekoloskorn

zrak moze primiti vefu kolidnu ne pare nego htadan. Tako 1

m3 zraka
najvi-

e. Gus-

temperature

17 DC rnofe primiti

:e, ali
toptina
i

j

se 14.4 g vodene pare -

tada govopa·

C, tern-

rima da je zrak zasicen vodenom rom. lsti volumen

zraka na 11 DC mo-

; istom

----

bipo-

ze primiti naivlse 10 organizme

g vodene pare. Za relativna v~

zraka -

-

je bitna odnos

izmed

',m-a+nc--No,

rnoguce i stvarne kolicine vlage u zra-

ku, a izrafava
malo je stanista

se u postotcima.

gdje je zrak gotovo

statno zasicen vodenom put tropskih kiSnih suma

parom, po-

iii spilja. Uglavnom je kolidna vodene pare manja od zaslcenia, a najekstremniOsim sto je u pustinjama stalan nedostatak vade, zbog suhoce zraka dokapacitet, pa se suh zrak ima mali toplinski

je pritike vladaju u pustinjama. lazi do velikih zagrijava, ali

dnevnonomlh kolebanja temperature i hladi.

brzo

REGULIARNJE
----, rica
1.

VaDE

U TIJELU
vodom na viSe naCina: aktivno uzimaju vodu hranom i
-=:,..

Kopoene ijYotioje opskrbliuju__5€l potrebnom
~apsorbiraju....vlag!J respiracije. ~tahoUlk.a za pustinj5ke koze oslobodi i povrsinom

/kg Imt tmt
isa
isa

tijela iii indirektno

p~zvode

metaboliCku vodu tijekom spojeva i od posebno

procesa

voda nastaje oksidacijom

nekih or~ans*ih

°e znac
1g

la

01

. °ske zivotinje gdje su kolidne vode ogranicene. Tako se oksidacijom
vade, 1 g skroba 0.56

glu-

0.6 g metabotkke

gi

1

g masti -

1,07 g.

2. ~ovodn!-iivotinje

(hipertonic)n~vecu

koncentraciju

tjelesnih

tekuCina nego je to u njihakolldna vade u tijelo osmo-

kJ
~

~lisu.
zorn, odnosno

Njihav je osnovni problem kako sprijeCiti ulazak prevetikih izbaciti suvisnu vodu iz tijela, ako je vee usIa [Stika 2.7].

Svako staniSte obiljeiava niz biotiEkih i abiotiEkih ekolosklh cimbenika. Najvamlji abiotiEki cimbenici su temperatura. svjetlo i voda (vlaga). Ekoloska valencija je raspon izmedu minimalnog i maksimalnog intenziteta nekog ekoloskoga cimbenika unutar kojeg je moguc opstanak odredene vrste. 5 obzirom na ekolosku valenciju razlikujemo dvije skupine organizama. Jednu cine vrste koje podnose velika variranja jednog iii viSe ekoloskih drnbenika (eurivalentne), a drugu osjeUjive na njihova vari ranja (stenovatentne). Od citavog spektra elektromagnetskoga zracenia koji dolazi od Sunca za zive organizme najvainije su ultraljubkaste, vidljive i infracrvene zrake. Temperatura i svjetlost su neobicno znacajnl abioticki ekoloski cimbenici jer djeluju na aktivnost, ponasanie, razmnoiavanje, rasprostranjenost te na opei metabolizam organizama. Ptice i sisavci mogu kontrolirati svolu tjelesnu temperaturu bez obzira na promjene temperature u okolisu te pripadaju skupini toplokrvnih organizama. Svi SU ostali organizmi hladnokrvni, te njihova temperatura tijela prati kretanje temperature okollsa, Vainost vade na nasem planetu Zemlji je ogromna. Dna je medi] u kojem je nastao zivot, svi pracesi unutar organizama takoder se odvijaju u vodenom mediju i voda izgraduje naived dio svih zivih bka, Za opstanak kopnenih organizama lzuzetno je znacalan cimbenik viaznost zraka: u suhim podrudima (pustinje) mala vlainost zraka povecava apasnast ad isuslvan]a, pa su za prefivliavan]e arganizmima neophodne brajne prilagadbe.

-

PITRNJR

ZR PDNAULJRNJE

Objasni sto je ekoloSka valencija. U kakvim bismo staniStima u Hrvatsko] mogti nati stenotermne vrste? ZaSto veliki panda i bjelogiavi sup pripadaju izrazito ugroienim vrstama?

Sto
ivna vla.z-

su ograniCavajuCi clmbenici?
U

Zasto je Sunceva energija neophodna za iivot na Zemlji? Koji su spojevi neophodni okolisu. da bi se fotosinteza mogla nesmetano odvijati? svoju tjelesnu temperaturu?

astambaroinatim

Kako hladnokrvni organizmireguliraju

Kako veliiina tijela utjeee na temperaturu tijeLa? Navedite neke zivotinje koje Zive na stanistima gdje nikad ne dopire svjetlost Kakve posljedice ima mala vlainost zraka na temperatuma obiljezja pustinja? Kakve prednosti donosi Rocna aktivnost pustinjskih Zivotinja? Mogu ll veUke sumske pOvrSine utjecati na temperatumaobiljeija mto temperatura pri dnu
5

okolnoga podrucja?
---o..__

ubokih jezera iznosi +4 °(1 .em vode imaju morske, a kakve stil=tko=-=-vo:..;d~n,;:_:;e:....;iIY:::·~o.;;:..ti::.;· ~7.;;_.

Kakve probleme

reguU

A DBILJE1JA
Populacija je skup jedinki ~Iacj'e

PDPULRCIJA
Osnovna obiljezja populacije ~. vanj;t'e su: prostorni odnosi 'edinki ras-

talH

.

iivc
iste vrste na nekom prostoru. uzrasna struktura, Ni jedna populadja

prir
POI
nis nis

omjer spofova, tijek ras' odvojeno

unuvrsta

~

tar populadje. dijele zajednicki interspecijskim

u prirodi ne zivi potpuno

od ostalih. Jedinke razlldtlh

prostor icesto dolaze u doticaj. Odnosi izmedu razlidtlh vrsta (populacija) odnosima

nazivaju se

i takoder su vrlo bitno obiljezje svake populacije (0 njima ce biti rijeci u idu-

cern poglavlju).

Prostomi raspored. Tri su osnovna nadna na koji jedinke neke populacije mogu biti rasporedene u ~-:---... ~: jednoliko, slueajno (nasumicno) i grupno [Slika 3.1]. Jednolik raspored nastaje kao posljedica ravnomlemo r oreda ekolos 'h cimbeni·
---".

--

-

-

-

mi

ci
dE
vr

ka u nekom biotopu re, svjetla. hraneitd.),

(primjerice temperatu-

iii teritorijalnasti.
SU

Primjer jednalikog (aka U nekom ,----.

rasporeda

stabla

vo-

vocniaku, U prirodi takav ras-

pored imaju primjerice neki puzevi na rniestima jednoUkih Siulajan poloiaj ttuvjeta na morskom dnu.

••••• • • • • • •• • •• •• ••••• •••• ••
•••••
Jadnollko

slutaJno

... .:. A
grupl'lo

•• ·1 •

je

rc
P. H

"-----

raspored je raspored kad kojeg ie
II

svake iedinke ___

prnstoru

-

II

udnosu

3.1. Raspored jedinki u prostoru.

na druge jedinke nepravilan i slueajan. Ovakay raspored imaju ~anktonske ~ma. ~di, Grupni raspored a podrazumijeva manje iii vece Ige u

m..p-

skupine organizama na nekom prostoru. To

moze biti rezultat raznolikosti
socijalnog zivota.

stanlsta iii
(blzon],

Mnogi preiivaci

antllope, jelenj) zive u krdima, ptice iive u jatima to su tlpicni primjeri grupne ras-

podjele u prostoru. GustoCa populacije populacije [Slika oznacava velicinu

2]. Ovisi a nekoliko bit-

3.2. VeliEinu populacije povecavaiu novorodene jedinke (natamet) i pridoslice (imlgraciia). Velicinu populacije smanjuju umrli (mortalltet) i ani koji 5U napustili populaclju (emigracija).

talitet iii smrtnost le broj
zivota je karakteristika 'ostorni rasjedinki unu-

mrtih jedinki

neke populadje.

Zivotna dob organizama je ogranicena. Uzroci smrtnosti su

Duzina

svake vrste, ali varira i individualno.
eksponencijalni ,i lagis~Slika

razlidti: starost, bolest,
rasta gustoca resursa na sta-

prirodne katastrofe iii predatorstvo.

------=-

Rastpopulacije nistu, Karakterizira~

moze biti

3.3 i 3.'t}. Kad logistickoga rast uzrokovan ie ogranlcenoscu

Iieitih vrsta

populacija varira izmedu gomje i donje graniee. t.ogistidd

nazivaju se ijeei u idu-

av.

ka-ltacitet okoliSa .(I() koji oznacava maksimalnu velidnu populacije 5tO je stadobnih kategorija u populaciji najcesce se prikazuje »uzrasnimpira-

niste sa svojim resursima rnofe prihvatiti.

--ioredene
posljedica

Dobna strukbJra. Udio pojedinih

U

rnidarna«. ledan od dobrih primjera za to ie ljudska populacija. Na temelju uzrasnih piramida mofemo doci do zakliutka 0 kretanju velldne populacije: de karakterizira velik udio mladih (malih dobnih kategorija) sazrijeti i pri bazi pirarni-

rastucu

vni, te opet imati najmanje toliko


A

••

[e udio mladih rnanji, rast populacije je usp~

ramida 2). Aka je udio mladih jednak broju odraslih, populacija

-

------

---------~----~~--~
mladih jedinki. 5to (pi-

populaciju

[Slika 3.S].-Mladi ce s vremenam

postati reproduktivno

akti-

sta!'1ira" odnosno njezin je rast jednak nu-

Ii (piramida 3). Postoji i populacija negativnog
gdje je udio odraslih

rasta,
1000

i starih jedinki ved od udjela

..
E C

600 1.5
:K

g

e
~
I:

.:!. :;

1.0

::c ~ 0' ... ..c

c:

600

~

400 .5 200

0-

li

~
godina

0

vrijeme

. 3.'1. Logisticki rast populacije. Populacije u prirodi naji'esce ne rastu unedogled, nego se stabillzlraju na odredenoj razini koju odreduie kapaciLe: okolisa. Tako SU, primierice, ave€ dovezene na Tasrnaniju (Ol()k '.1 hlizin Australije) 1800. godine naglo povecale svoi bro _. 'jo skor. dva milijuna [edinki. Dosia ie do velike kompeticie r rano j 1885. godine njihov Sf' bro] naglo srnaniio te c>" '0 otprilike 1.5 miliiuna iedinki.

3,3. Eksponencionalni rast populacije. unesemo Ii neku vrstu u novo, za nju povolino stanisre, niezina ce se populacija naivieroiatnlie brzo povecati. Ovakav je rast populacije karaktenstkan za beskraliesniake i neke kraliesniake na novom stanlstu.

-

3.5. Uzrasne «plramlde» ljudske populacije u pojedinim zernljama svlieta. Polrazite podatke na temelju kojih biste mogU prikazati uzrasnu «pirarnidu» Republike Hrvatskel

Oru

can~
odrede dinkan ritorija deno ~ brane energE

IlAS'r·o

- -.... _lNMRAST

mladih (piramida 4). Takvoj populaciji gustota opada, aako se negativni trend nastavi dufe vrijeme moze dovesti do izumiranja (ekstinkcije).

~

votlnh
ritorij
I

ZANIMLJIV08TI
lzumiranje. Izumiranje je prirodan ste (popu1acije) nastajale
5U

razliki hrane,
proces. Vrnih cimbenika: razmnozavala da bi se, primjerice, mora postojati populacija broj Vetldr prom] pored manji. rij ce teta tl skuje ste. ~ nost ba p gu i sjev

tijekom evolucije na Zemlji U zadnje vrijeme covjek ponce izumiranje mnogih iii obonegativkad se smanji

minimalan

i nestajale.

jedinki. Takav »kriticni broi- ponce razmnozavanje. Poznato je da se neke vrste ptica (npr. galebi) ne razmnozavaju, male. Koji mehanizmi da se male populacije
niti od predatora,

svojom aktivnoscu vesta. lzumiranje [e. Zanftljivo stopa razmnozavanja, gustoca populacije

se pojavljuje

ako

5U

im populacije

poveca smrtnost stopa rata postaje

to uzrokuju? Utvrdeno je nekih ptica ne mogu brautrositi

je da u mnogih vrsta kod malih

te i ne pokusavaju

na. Zasto se to dogada? NajceSCe zbog socijal-

energiju u razmnozavanie,

1

2.•

DDNOSI

IZMEBU

PDPULRCIJR

se
Pc

KOMPETICIJA
_____________._

Kompeticija ie jedna o~iamnib

veza ZivibJ>ica u biocenozi. Ako su ogranlceni odredeni resursi neol

amen

phodni za iivot populacije, dalazi do suparnistva, cije. Unutar biocenoze m~~o

natjecanja medu njezinim clanovima. Aka se natjecadviju iii vise populacija, sto se naziva interKoje ri i P

nje dogada izmedu jedinki iste vrste, to je intrasped'ska kompeticija. koja mofe ogranldti rast populako~eticije3!nedu specijska kompeticija. Bez abzira odvija Ii se kompeticija izmedu jedinki iste ili razlidtih populacija, dva ~ su nadna na koja se ana mofe ostvariti. ~ je oblik kompeticije u kojem nema izravne borbe za hranom iii prostorom, no bno koristeCi iste izvore jedinke iste iii razlldtlh vrsta rneduso-

kraiu

jedna drugoj kolldnu hrane iii 51. Ovakav oblik kompeticije smanjuje rast. Na slici 3.6 prieksoerlment u kojem je testirana ovisnost tezine punoglavaca i duflne trajanja razvoja (do mek.od ogrankenih koliCina hrane.

rnu '

learn
koA

Drugi nacin kompeticije je izra~o natjecanle, a desava se kada neke je~jjnke stite odredene resurse i ne dijele ih opada, ~me ritorijalnost,
5

drugim je-

:e
"i i? c

1,0 0,8 0,.6 0,4 0,2

dinkama na stanlstu, Tipican ie primjer teo. gdje jedna jedinka bran; odredena podrude od supamika. Zasto iivotinje brane odredeni teritorij? Obrana teritorija je energetski skupa (sarno naivete
j

!

" "

najjace ii-

o

1

2

3

4

votinje mogu ga braniti), stoga odredeni teritorij mora zadovoljiti neke kriterije, koji se razlikuju ad vrste do vrste. Brane se izvori hrane, mjesta
.. rlacija
1

5 tjedni

6

7

8

9

10

za nastambe iii za parenje.
0

Velldna teritorija koje zivotinje zauzlmaju je promjenjiva i ovisi resursima. Aka su rasporedeni ravnomjerno, teritorij maze biti manji. Ako su rasporedeni rij

bro]

tnoza(npr. rlacije

tockasto. terito-

eno je
u bratrositi

ce

u pravilu biti vefi. No, bitna je kvali-

teta teritorija! Braned teritcri] jedinka patio. skuje druge jedinke na manje dobro staniste. Na taj

3.6. lntraspecijska kompeticija kod punoglavaca, U cetiri bazena jednakog volumena uzgaiane su cetiri popu laciie punoglavaca: u prvom bazenu popuiacija od 5 [edinki, u d rugom - 40 jed inki, u trecern 60 jedin ki i u cetvrtorn 160 jedin ki. U sve je bazene dodana [edriaka kolidna hra ne. Najmanjoj populaciji trebalo je samo 5 tjedana da zavrsi razvo], a najveco] - 10 tjedana. Pritom se rnofe uociti da su zivotinje u najvecoj populaciji m rsavije. lz ovoga rnozerno zakliudtl da posredno natjecanje rnofe imati vellkog utiecaja na veliei nu populacije. Naime, kod velikih populacija maze se desiti da zbog posrednog natjecanja neke jed inke iii eak cijela papulacija ne mogu zavrsiti razvo] i razrnnoflti se. U najekstremnijim slucajevlma - zbog posrednog natjecania - neke zivotinje mogu umrijeti ad neuhranjenosti.

nadn smanjuje njihovu rnogucnost razrnnofavania i opstanka. U Skotskoj ba parenja bore za terttoni na kojem ce se gnijezditi. Sarno muijaci koji imaju teritorij za gnijezdenje moo.

i sjevernoj Irsko] zivi ptica skotska Ijestarka. Muzjaci ove vrste vrio su teritorijaini i svake se godine u dogu se pariti, Preostali muzjaci u populaciji zenkama nisu zanimljivi i oni se ne pare! Postoji li kompetiaja i neortiecaJPulaamenzalizam). izmedu biljakci? Biljke se al.elopatijom rjesavaju moguCih kompetitora (vidi

-I, J

interdva

ZANIlILJIVOBTI
Koje su posljedice kompeti.cije? Prvi toboleana mom, bez leda i spojena kopnom s Australijom
i J. Amerikom) dospjeli u Australiju. 'Ioboleari

izrav-

duso6 prlme-

ri i plodvasi poznati su Iz Azije u razdoblju

kraju krede, Neki su se od njib prosirili u Sjevemu Ameriku. Iz Sjeverne su Amerike preci tobolearn krenuli u JuZnu Amerilru I, vjerojatno preko Antarktike (koja je u to ~ba bila obraslasu-

su se rasprostraruli

u Europu preko Grendlan-

da, a odande i u Afriku, ali su na oba ova kominenta kasnije Izumrli, Znanstvenici smatraju da je razlog tomu kompetiti:vn.a iskljuCivost: pea-

--~"'''_'-I

1,- 50puno

bO je prilagoderu

tskoris-

nata u Eocenu (prije 40 mil. godina), prije nego su se pravi sisavci uspjeli Opkoljena oceanom
tamO

tavanju prirodnih

izvoca i gotovo na svim-konti-

rasprosrranni. peaspo-

nentima istisnull toboleare. Danas tobolcara tIema u Europi, Afrid nid u AzijL U Sjevemoj Americi odrZala se samo jedna vrsta, a u JuZnoj Arnerici manji broj. ]edino je Austtalija kontinent na kojem su se tobolcan odrZali velikim brojem vrsta,

poput golernog otoka, dasu zadnjib

leko na jugu, Austcallja je bila nedostupna vim sisavcima. Preostali kontinenti 50 mllijuna godina bili povezani kopnenim no prosirili i uglavnom istisnuli tobolcare,

jevima, te su se pravi sisavci na njima nesmeta-

No, Australija se odvojila od ostalih kontine-

EKOl05KR
~m fiziCki

NISR

ekoloSka_rliSa najpri.je ie oznacavao

oloza] organizma

U

okolisu. Razvo-

J

jem ekologije dobio je novo znacenle: podrazumijeva poloiaj noze neke vrste unutar bioce-

u pogledu prehrane. Pojednostavtjeno

receno, ekoloska nisa je »zanimanje« neke

vrste, a staniste je »adresa« neke vrste! Ta,,_____.-ko vrste koje zive na istoj »adresi« nemo· raju imati isto »zanimanie«, Jedan od dobrih primjera moiemo vidjeti u naSim crnogoricnim sumama: na jed nom drvetu smreke pronaCI cerna nekoliko vrsta ptica. Svaka od njih zauzima svaju ekolosku nisu, odnosno iako se zadriavaju na istoj »adresi«, svaNo, ovakav nadn shvaeanja ekoloske nise poceo se zadnjih 30 godina postupno mijenjati. Danas rnnogi biotal" smatraju da ekoloSka nis. nije odredena sarno naCi· ka ima razlicito »zanirnanjee S'jka 3.1}.

ienego
itraniti,

ELE

ZNATI

vilE

,ka, dana pra:adnjib

Ekoloska nib i kompeticija. BuduCi da nisa nekog organizma podrazumijeva razlidte raspone za odredeni cimbenik, razumijivo je da ce u prirodi dod do preklapanja nisa razlldtih vrsta. To dovodi do kornpeticije. No, izbjegavanjem kompeticije, ili njezinim smanjivanjem razlidte vrste mogu zajedno iivjeti u skladu na istom stanlstul Kako se to postiie? Vrste mogu suiavati iii siriti svoje nise, odnosno prostorno i vremenski ih mijenjati. U planktonu jezera Visovac NP Krka iive cetiri vrste raCita reda rasljoticalci. Od

rn sposmeta-

40

D.longispina vrijeme (mjeseci) • D. cucullata

!r.fj"!:t"Ifl.

,Itr.

-_ :- L

Krk~r~.....\., " .-

rosto7'na i vremenska odvojenost mse dviju vrsta planktonskih rakova rasljoticalaca-' (Cladocera) u [ezeru Visovac.

~111

-.-

L~ "'

toga su dvije

u

izravnoj kompeticiji za hranom,

a

pripadaju i istom rodu vodenbuhe (Daphnia). Vrsta Dap-

hnia longispina je malena vodenbuha, koja se hrani najcesce zelenim algama velidne izmedu 15 201lm. I druga vrsta, Daphnia cucullata takoder se hrani zelenim algama iste velidne, Za razliku od prethodne, moze uzimati nesto vete kolidne sitnih cestica organske tvari. Iednogodlsn] ciklus ovih racita prikazan je na slici 3.8. U ovom slucaju prostorni i vremenski raspored ponajprije je odreden izvorima hrane. Maze se primijetiti da D. cucullata razvija najgusce papulacije u VI. mjesecu kad

u planktonu

jos nema vrste D. longispina. Ona se podn]e pojavtjivati u VII. mjesecu i polako potiskivati prethodnu vrstu. Njihove su populacije tada (VII. mjesec) razdvojene prostorna: D. cucullata dolazi na dubini od 10 i 20 m, aD. longispina na qubini ad 5 i 15 m. U preostalom dijelu godine u planktonu se rnoze nad sarno D. longispina.

M

UR

~H14
kao sinonimi, sto dovodi do zabu-

K[
KOI

Pojmovi simbioza i mutualizam ponekad se izjednacuju iii upotrebljavaju ne. Simbioza

dolazl od dviju grc1<.ihrijeCi: syn - zajedno i bios - iivot. Stoga doslovno znad »Zivjeti za;ebilo kakvu blisku povezanost izmedu populacija razlifrtih

kOI

dl1D«. Ona omacava

vrsta, bez obzira na prirodu
podrazumijeva bilo ko;i btl-

na1
ce,

odnosa (pozitivan, negativan iii neutralan). Drugim rijeama, pojmam simbioza

zak odnos i,Jmedu jedinki razUotih vrsta. a to su: mutuatizam, komenzaUzam i pa1iIZitizam [Stika 3.9].

Mutu

m

je odnos od kojeg obje vrste imaju koristi.

Moze podrazumijevati

tijesnu flzlcku interak-

oc!
va

dju izmedu danova, tualizam abligatan dna individua, .:!!).a
511

Obicno jedan clan takvag para postaje potpuno

ovisan a drugam i za njega je rnupodnju funkciairati kao je-

vii
nici uta

(abavezan). U iznimnim slucajevirna organizmi u interakdji

kao sto je sJueaj 5 gljivama i algama u liSajevima. ledan od primjera _9bligatno.g_ rnutuallzi bakte~e u probavnom traktu nekih iivotlnja, npr.

praiivo.!lnje

prezlvaca iii termita. Taka prafivoNi ne bi mogao prezivjeti oblik mutualizma -

tinje u probavnam

traktu term ita razgraduju celulozu na spajeve kaje domaCin rnofe dalje probaviti. jedan od ovih organizama sam. Mikorizil ie takoder

su ve

asocijacija izmedu korijenja visega bilja (drveca) i g\jiva. Gljiva biljku opskrbljuje biljka gljivu ugljikorn. fakultativan
J.9. Simbioza i odnosi koje ova] pojam uk!juclIje: mutuallzam, "DCnenzaii2am. parazitiram

te s
mal na

hrnnjivim solima, a moze bitii mutualisti

No, mutualizam odnosno

(nije

o bvezan),

mogu normalno

zivjeti jedan bez drugaga. Najcesu rad samd i ne-

sci primjer ovakva mutualizma

RM
Am

ki sesilni zarnjaci: rak se zavuce u praznu pufevu

kudcu, na koju postavi jednu iii vise moruzgvi.
Moruzgva brani raka zamicama, a sesilni organizarn rak io'

budud da je

razl
jen, ___.,

sluf kao »prijevozno
da oba ova or-

sredstvo«, Pritom va~ljaspomenuti

prin
nek

ganizma mogw zivjeti i jedan bez drugoga. Posebnim oblikom mutualizma mogao bi se

terij
iskc vi

nazvati adnos nekih biljaka

i kukaca (ptica) op-

ra.sivaca. Koevo lucija je avdje otisla vrlo daleko, 5to se rnoze uodti u obliku posebnim rnehanlzmlrna hovi cvjetova, boji, ali i

a

koje razvijaju biljke i njiprimjeri mutualiz-

opraslvad, Najneobicniji

u~ Ijak kOjE
krul

rna mogu se maEi u odnosima
Ijaka (Slika 3.IG).

mrava i nekih bi-

KOME~ZRM

I
je odnos u kojem jedna vrsta ima

sbu:ajeodu bli-

KO~HZam

koristi.

s druga nems n1 korist niti trpi ste!u. U

nasern moru zive maleni rakovi porodice cuvarku-

ee,

koji su komenzali u mnogim skoljkama,

mjes-

cicnicama i tuljeima mnogocetinasa.

Od vise redo-

rakllU-

va i vrsta, najcesci su veliki (uvar skollke koji zivi

ieIliz-

u

periski i mali

cuvar skollke

koji zivi u kame-

niei

I dagnji. Skoljkama ovi mali rakovi, koji traze
ne smetaju [Stika 3.11). su i epifitske bitjke. To po tome sto ziPrimjer komenzalizma

vo-

utociste od predators,

Ni
jeti

su tropske bilike, karakteristicne

ve na sjeciStu grana drugih biljaka. Pritam

koris3.11.Mali cuvar skoljke u kamenici

te sarno prostar na kajem se zadrfao arganski
1,

a

materijai I voda, ali nemaju nikakav drugi utjecaj

ti i isti ce-

na blljku dornadna.

RN~

vu
:vi.
je no Amenzalizam r~vrsta. je adnos izmedu dvaju organizma

u kojem je jedan inhibiran i1LYbi. can ni na ko;i nadn, Klaslcan

or-

primjer je

an' ioza III Stetno djelovanje izlucevina
roda

neklh pl"sni se p.0,

Penicillium

na adredene

bak-

terije (Sliks 3.12]. Upravo [e OVO svajstvo lskoristeno u

plijesni

proizvodnp antibiotika. Taka [e i pr"etu dobio naziv penieilin.

ii

iii-

ja je pojava kad neke biljke izlucuju ut kemijske tvari kaje inhibiraju rast drugih bi3.12. Plijes ni roda Penicillium

Ijaka. Taka. primjerice kaje onemogucuju

orah, izlucuje u tlo tvari drugih vrsta u

rast biljaka metara.

na naranli.
__ I _ _

krugu od nekoliko

gljivice - zlbo g svojeg kistastog oblika Iatinske rije.a peniciliius sto znafi kist.
• -

Ove su dobile irne od

PREDAT
To

STUO
u kajem ~ (predator) konzumira drugi argaolzam{pUje.nl:
)

gih

nar

k odnos

Najce5ee se preda-

}ArStya povezuje s mesojerlnim nakon

(kamht.Qmim)__zivotinjama. Pravi predatori ubijaju plijen manlevise odmah

sto ga napadnu, a za vrijeme zivota ubiju nekoliko iii mnogo jedinki plijena. testa konzumiraju clprimjerice: vuk, sokol, bubamara, tigar, i zivotinje (herbivorO. va kljucna problema:_ kako r~ koje brste (odnoskitovl. U sirem se smlslu pod predatorima se podrazumijevaju

jeli plijen, no neki pojedu samo dio plijena. Takve su zivotinje, planktivorni

[511
ne otr

no hrane se tiseem) iii pasu Prilagodbe poznati plijen predatora.

ovce,

koze i goveda, kao i drugi biljojedi se susrecu 5

Kad je rijec 0 plijenu, predatori
SU prilagodbe

i kako ga ulovitL Stoga

-

na je nadn raspoznavanja

plijena. Svaki je predator stvara na temelju svojih osjetilnih loved male sisavce, raspoznaje odredeni plijen, a hijena ras-

njuh, dodir. Sokol, primjerice, poznaju zvuk koji proizvodi poznaje miris.

--~~------~--~--Posebne

predatora usmjerene u ta dva pravca .. »Slika« plijeorgana: vid, sluh,

Gu
caj pr
stetar nisu
l

obrazac boje i oblika, sove ras-

uvije~ ne),s mnoi fane,

,...NaCini lava: loviti sam iIi u grupi? Mnogi predatori love u grupi: vukovi, kltovl ubojice, galebi. Neka su lstrafivania pokazala da je kod predatera koji love koordinirano lov uspjesniji.

rezen
dinki,

metode lava imaju kukcl rnreforkrilcl roda mravlji lavovi [SI ka 3 13]. .1'rilagodbe. pUjena~ vrste koje su potencijalni

doslc
la na

plijen razvijaju posebne nadne obrane. Najeesei su:

snu ~

-=-V.
ptijer

1) Kemijskaz~tita -

mnoge vrste imaju otrovtvorevine

ne zlijezde, te odredene strukuralne

zini I

kojima mogu uStrcati otrov (zubi, zald i sl.).

U (zrnl]

uputuiu otrovne lzlucevlne u njegovoj koii.

na

100 '

Takoder,

jenja

zabe mukaCi u

slucaju napada predatora previ pokazuju svoj triii narancastim
lIIIIltITF~'::',1 ,iI: .. ,I-";l:',
,

p
jer n ener
Izvrcuti se na . feda.'svoiim t~buhom. koji [e prosaran crvenim pjegama. upozorava potenciialne predatore da je otrovan.

rcu se na leda, napusu se buh prosaran intenzivno pjegama (" Il ~ 3) Kripticka
____

iutim

~J.i'i M~k~i, lma, u kozi otrovne zlijezde.

Dru~ bi

obojenost
...... Iu

oznaiava

obojenost

slic-

51

nu ~_ okoU

kojem iivothlja

zivi. Mladi rnno-

gih vrsta kriptiCki su db~jeni: divlja svinja, lanad, mlade patkice i sl, se predaie odmah miraju dna, tigar, ~ (odnos4) Oponasanje (fito . eza i mimikrija). Fitomi-

meza Je op naSanje biljka iii njihovih dijelova [Slika 3.15], a mimikriija pojava kad bezopasne zivotinje bojom i obLikom tijela oponasaiu otrovne i apasne zivotinje. Gustoca populacija predatora i plijena. Utjecaj predatora na populaciju plijena odgledno je stetan. No, udnd predatora na populadiu plijena nisu uvijek laka predvidivi. Razlozi su dvojaki: jedinke plijena koje su ubijene iii ostecene ne odgovaraju uvijek slucainorn uzorku cljele populacije plijena. Predatari biraju plijen koji je lakse ulaviti: mlade (I naivne), stare (i slabe), te bolesne (i bespomorne). Predatorstvo maze djelovati na rast, prefivllavanie i raz3.15. Pa!icnjak - njegova grada i izgled podsjecaju grandee biliaka na kojima :ivi. na

~ ka« plijevid, sluh, sove ras-

mnozavanie plijena. Drugim rijecima: dok je predatorstvo stetno za one jedinke plijena koje su kanzumirane, za jedinke kaje to nisu maze biti povoljno. Poznat le primjer amerkkog jelena, cija je populacija u rezervatu Kaibab kraj Grand Canyona u SADu tijekom
20

godina ad

4.000

jedinki narasla na

100 000

je-

dinki, zbog toga sto su [judi izlovili njihove prirodne predatore purne. Nakon ovakva porasta populacije doslo je do vel.ike kompeticije, prije svega za hranom, te se populadja u iducih nekaliko godina smanjila na
10 000

jedinki. Dakle, mogli bismo zakljuCiti da adnos izmedu predatora i plijena adriava svojevr-

snu prirodnu ravnotezul Vazno je takoder i na koje jedinke plijena je usmjeren utjecaj predatora i za vrijeme koje faze iivota plijena. Mlade jedinke ne mogu reproduktivno pridonijeti populaciji, pa su udnd predatorstva na ovoj razini populacije plijena manji, nego li bi to bio slucaj da predator iztovljava reproduktivno zrele jedinke. Utjecaj predatora na plijen nije neprekidan, nega je

ogranken na odredena vremenska razdoblja: udav

(zmija), nakon sto pojede plijen, miruje neka vrijeme probavlialud svoju zrtvu. Efikasnost lova nije uvijek lao %, a mnoge zrtve

cesto mogu pobjeCi. Ista taka, neki predatari uce loviti, pa im se udnkovitost mi-

jenja s obzirom na dab: mladi lav iii tigar neiskusniji su ad odrasle jedinke. Predatori na

biljkama (herbivon1. ako se mazda na prvi ogled cini da je biljojedima lakse u zivotu,

jer ne moraju loviti plijen, i ovaj vid predatorstva nasi odredene poteskoce. B~e sezon2_ki ijenjaju ?,voj m energetski i mineralni sastav; osim toga. sezonski se mjjenja i sastav vrsta biljaka na nekom podrudu, Drugi vazan problem s kojim se susrecu biljajedi j~mijska bi se obranile ad njih (atravi, dlake, tmje). i mehaniCkazastita koju biljke razviiaj~ da

~------

~NE
Kako

MDJ.

!,:£LE

lNRTI

se bilJke brane od napada bitjojeda?
prom;ene podrazumijevaju

UI~E ------~--------------------------~
dok se

Sobzi laze, rnoi

1) Strukturalne

dlake i tmje, efikasne su samo za velike biljojede.

ma-

~'?e.ara
~
-poslje

le zivotin;e (kukcO rnogu nesmetano hraniti biljnim tkivom oka tmja iii dlaka. KristaliCi silicija istaloieni u biljnim tkivima, asobito u stabljici i listovima, cine ih prekrutima za zvakanje, a time i nezanimlji_

lm biljajedima. 2) Kemr
ne herb prom;ene: Alkaloidi poput morfina, kafe.ina, nikotina mogu djelovati predatare. Taka cieak producira pogubno na patencijalare. Repelenti odbijaju repelent koji odbija licinke njihovih

fiCan izgl grade

me

na smjer

najcescih predatora. Jedan od najcesCih repelenata u biljka su tanini. Neke jeve koji

blljke luce odredene spoprimjerice, izlucuju Kada ga biljne usi as-

Morte
liku

oponasaiu

hormone svojih predatora.

Neke biljke

lz porodice pomocnica,

ti]ei?

feromone slicne anima kaje ispustalu biljne usi kad ih napadne neki predator. jete pobjegnuglavom bez obzira s biljke!

kod slot

parazltl

3) Neke biljke vrlo dugo ostaju u vegetativnoj
herbivori

fazi: barnbus, primierice, maze i do
pojesti. Osim toga, budud samo

100 godina! Onda

od-

tmaiu oi
organa. probavil

jed nom sve biljke u populadil stvaraju cvjetove i sjeme .. Produkcija sjemenki je toliko velika da ih svi

na tom podrudu

ne mogu odjednom

da biljka

vrlo rijetko stvara

sjeme, manje je vjerojaJtno da

ce

se neki biljajed specijalizirati

za

ne, vrla
petljike,

hranjenje njezinim sjemenjem.

F'lZio
ksini da se n

en~

PRRRZITIZRM
a granicu izmedu predatora malocetinasu. • ima

_RaslJ no kod kan . i\'ecu iii manju Stetu. Ponekad je tesko povud
(pufevi, savrseno uklapaju u definicido

40Cl

i parazita: pijavice su, primjerice, predatori na malim beskraliesnlaclma

zlog je istaj je

ali i parazitii na sisavcima (gaveda, covjek). Neke se zivatinje

ju parazita, ali ih

obkno ne ubrajamo u ovu kategoriju. npr. bakterije, virusi, kornard, dok neke jednostatakoder uzrotnike (O~i koji dio iivota (kao 1i5nke) bolesti smatrama pravim parazitima npr. uzrocnika malarije. cijeli Jiyot iii zivotni ciklus provode k.ao paraziti, i

iivc
Inim

nicne organizme -

it

Rqzlikui~anazlte
mene (fakultativne). rna u dijelu

povre-·_

ka jaja ornogi, kavice

iii zivotnoga ciklusa provode kao paraziti. Mnogi kukd parazitiraju sao. potkornjaci. strizibube. Maida je najneoblfnlji primjer leptir veliki pjemjeseci padne na zarnlju,

iivota

gavi plavac, Gusjenic.a oVQg leptira lspocetka se hrani liscem. Nakon nekoliko gdje je pronadu mravi jede ih 300 do 4(0). nu vinjak.a i

i u nesu u mravinjak. Gusjenica se od toga trenutka hrani mravljim liCinkama (poMrawi to podnose jer gusjenica na svojim zacanim koluticirna luci slatkastu tekudiz mra-

»mednu rosu«, kojom se mravi hrane, Nakan sto se gusjenica zacahurl i prode preobrazbu, ~e odrastao heptir ko]l dalje slobodno zivi [Slika 3.16].

5 obzirom na to gdje se na tiielJ domadara nalaze, moferno govoriti
0

unutamjim parazitim"!. 'lSi i buhe.
nadna iivota su spedPrisjetite se izgleda i

lateIji-

~edoparazib1 -

razitima (ektopal3Ziti)
Posljedica parazitskoga fican izgled i grada tijela.

-

trakavice i met4i,i' i vanjskim pa;

31ih
0-

grade metilja! Prilagodbe parazita idu u dva glavna smjera: morfoloske Morfoloske ukljucuju i fizioloske.
z

promjene u izgledu i ob-

--.,..

liku tijela. Paraziti ne trebaju neke organe koji su kod slobodno zivuci,h zivotinja vrlo vazni. Endozivotinja malo kad

iu
5-

.kUkulJlce

paraziti koji zive u supljinama imaju od, a takoder

j-

imaju malo drugih osjetilnih su slabo razvijeni, a

organa. Organi za kretanje

a
I.

probavilo

moze posve nestati. 5 druge pak stratre-

ne, vrlo su razvijeni organi za prihvacanie petljike, kukice i prijanjalke.

F'lZiolo.ske promjene odtuju ksini endoparazita

se u drukdlern

funkcioniranju

tijela, prlrnierlce anaerobni metabolizam. kakakv ima vecina endoparazita,

To-

cesto su produkti

anaerobnog

metabolizma,

budud

da se nalaze u tkivima iii tjelesnim supljinama.

Ponekad samo pojedini razvojni stadiji mogu biti aerobni. u parazita. Osobito je to izraiernofe producirati i

no kod mnogih endoparazita

-

Rasplodni sustav parazita ie jedini sustav koji nije nikada redudran (npr. trakavice). Iedan zreli proglotid

gave de trakavice

do 40000 jaja, a cenurus pas]e trakavice i do milijun pupova (cenurusa). Pravi paraziti su dvospold. zlog je upravo parazitski lst a j [etril nadn li¥ota: tesko bi bilo postld

Ra-

da se bas dva metilja razlldta spola nadu u

~ikills
lnim zivotinjama,

P.araziti imaju veliki potendjal

razmnozavanja

(hiperprodukgj,a

potomak~.

SHena sesida ne-

koriste se jajima i mladim stadijima za pronalazenie do povoljnoga

novih domadara. Mogucnost

ka jaja iii liCinke dospiju ornoguru]e

domadara vrlo je mala. Paraziti stoga stvaraju milijune jaja. sto domadar. Prisjetite se razvojnih dklusa metilja i tra-

da barem jedno od njih pojede prikladan

kavice! Ponovite ih i usporedite!

E KDJI
Parazlti

fELE

ZNRTI

UI~E
pajavljuje

Tablica 3.1.
ODNOS
1. 2.

u legtu. Ovaj poseban oblik parazitiranja

kompetici

se u nekih vrsta ptlca i kukaca. Razvijen je kod nekih pataka u zvlfdece utve, patke batoglavice,

arnenzalf

amerkke mandarinke,

3. parazltlza

a u nasim krajevima u Liske i vlastelice. Kad ovih vrsta parazitizam se ocituje u tame da

4. predators 5. komenz 6. mutualiz
* . negativan

nekoliko zenki leie jaja u jedno
vjerojatno je nastao kao na pod-

gnijezdo. Ovakav nadn parazitiranja posljedica nedostataka

dobrih mjesta

za

gnjeidenje

rucjima rasprostranjenja

ovih vrsta. Zanimljivo

je da iskljuCiPredators

va zenka koja je savila gnijezdo sjedi na jajima, ali citavo jato se brine a mladima!? No, najtipiclliji primjer parazita u leglu je kukavica (Slika nego svoja jaja potaze u
,

i hrani se njl
rjede i odurr jem domada , Interakdja
-

7]. Ova vrsta ne gradi gnijezdo,
-lzvali, mlada kukavica

gnijezda drugih ptica. Parazitira na pedesetak vrsta. Kad se

;2

lzbad iz gnijezda preostale ptite iii ia-

la, te na taj nadn prislli svoje nove roditelje da se brinu sa·
rna a njoj.

.3.17, Mlada xukavlca u gnijezdu trstenja(~a: P.rimlietite koliko je ptic kukavice veE! ',od ,zenke trstenjaka! :;-~~ .J.: ,!i .

na za jednu Mutua listi ck nzalizam je

PI

SRIETRK
Populacija je skup jedinki Iste vrste na nekom prostoru. rastna

Sto su int
Nabrojite i Obiljefavaju je: prostorni raspored, gustoca, uzKakve ob Sto je teri

struktura,

ornjer

spolova,

tijek rasta

i odrZavanje te odnosi jedinki unutar populacije. Prostorni raslucalan i grupni.Rast populacije moze se odvijati ekje za vrste koje razini koju

spored jedinki neke populadje sponenciljalno produciraju odreduje I logisticki.

maze biti: jednolik,

U

(emU je

U prvom sluEaju populacija vrlo brzo raste, a karakteristicna
Kod loglstickoga rasta populacija se stabilizira

Kakve pri~ Kako se b Kojesu
U (emU pI

vetk broj potomaka. kapadtet

na odredenoj

okollsa, Vaino obiljezje populacije je dobna struktura iii udio pojedinih starosnih kaOna nam govori Taste Ii populacija, pada iii stagnira. Sve su populacije podlofne lzu-

tegorija u populao]l. miranju.

je

koje na$tupa

kada se smanji stopa razmnczavanla i poveca martalitet.
sest mogudh odnosa medu populacijama dolazi do kompeticije [tablica 3.1]. Kad su odredepopulacije ogranltenl, medu njezinim clanovima. Ova-

Sto je am

nterspleClllSII odnosi ukljucuju eotlMJdnt za iivot kompeticija
L~~~~~~

maze ogranldti

rast populacije.

Unutar biocenoze rnoze dati i do kornpekompeticija. --~----------

iii vise populacija, sto se nazi va interspecijska ~____________

TabUca 3-1. Interspecijski

odnosi

ODNOS
1.

VRSTA

1

VRSTA

2

kompeticija

2. amenzaUzam

o
+ + + +

3· parazitizam

4. predatorstvn
5. komenzalizam 6. mutualizam

o +

*-

negativan utjecaj; + pozltivan utjecaj; 0 nema utjecaja

Predatorstvo

je interakcija korisna za predatora, a negativna za plijen. Predator lovi plijen, usrnrcuie ga
na biljkama, no oni cesce uzrokuju

i hrani se njime. No, i biljojedi se smatraju predatorima
rjede i odumiranje jem domadaru bHjaka. Parazitizam je odnos koji mu omogucava zlvotne uvjete -

ostecenla,

a

slkan predatorstvu, ali - buduti da parazit ovisi

0 svo-

obicno svojim djelovanjem ne usmrtuie domodara.

Interakcija izmedu dviju vrsta maze biti

i takva da niti jedna ne trpi statu, Ako je takva interakcija korisAko je odnos koristan objema vrstama, naziva se mutualizam.

na za jednu vrstu, naziva se komenzalizam. MutualistiCkim

se odnosom moze postid takva ovisnost da dvije vrste vise ne mogu zivjeti odvojeno. Arneudnka.

nzalizam je odnos u kojem jedna vrsta trpi stetu, a na drugu takav odnos nema nikakvog

PITANJR

ZR PDNRULJANJE

Sto su interspecijski odnosi? Nabrojite i ukratko opisite int.erspecijske odnose. Kakve oblike kompetici;e poznajete? 5to je teritorijalnost? U (emu je razlika izmedu predatorstva i parazitizma? Kakve prilagodbe razvijaju predated, a kakve pUjen? Kako se biljke brane od biljojeda? Koje su pritagodbe parazita?

U cemu je razlika izmedu simbio·ze i mutualizma?
Sto je amenzalizam, a sto komenzalizam?

Skupina j

I

ki razlicitih populacija

na nekom podrudu

naziva se biocenoza

noze se oblcno metodiCki dijel~a Zivotne zajednice

fltocenoze J...zoocenoze. _

--

iii iivotna

¥jednica.

Bioee-

---..;;

,lnu vic
ne »ko~
paju zi'

moiemo podijeliti i prerna nadna na koji dobivaju energiju, odnosno prema tipu oriii samoodrZive sa~rZe i autotrofne
i heterotrofne organizme

ganizama koje ih sacinjavaju. Samostalne biljke i iivotinje). ge 5 vremenom Biljke fotosintezom

0

mao pri
cije. Ta koga d bilja, a rvar bil rijekla. je ima

stvaraju organske spojeve. Biljkama se hrane iivotinje,

a jedne i dru.

umlru, budu razgradene mikroarganizmima primarni proizvodad
.

do spajeva kaje apet za stvaranje organskih

tvari mogu koristiti
q -----

-

biljke. Time je krug zatvoren. Ovakve se zajednice nazivaju i zivotne zaiednlce nema)iJaUzajednica, a buduQ nalazl•

autotrofnh~~. jer za samoodrianje totrofne da sadrZe sarno heterotrofne

trebaju Suncevu energiju. Nesamostalne

orggnizme. Njihova odrZavanje ovisi 0 dotoku tvari i energije ad prethodnih

7

organizme

nazivaju se jos i heterotrofnima. iii je njezina kolldna

Takve zajednice obiino nedostatna

rno na mjestima gdje ne prodire Sunceva svjetlost, teze: podzemlje
30 m dubine

za advijanje fotosin-

podru<

(spilje, lame), jezera ispod
200 m dubine.

se kat:
Pm
ske vi: lJ.3 pri

i more ispod

Sto

obiljeiava

biocenozu?

Slicni ekovr-

laski uvietl uvjetuju

slknu kombinaciju

sta, prema tome jedno od bitnih svake

obi~Zja

----

biocenoze

je biolo5ka

raznolikost biti sas-

(bi~noUk~

. Zajednica moie

tavljena od nekoiiko

ucestalih vrsta,

ili mo5

ze imati mnestvo vrsta, od kojih su neke 5 velikom gustotom populacije, a. druge

malim brojem jedinki. cuje

Biaraznalikost

ukllu-

tzv, bogatstvo vrsta,

koje podrazumijekaja podrazuvrsta. Zajedni-

va bro] vrsta, i ujednacenost mijeva broj jedinki pojedinih ca 5 deset jedinki

ad kojih svaka pripada od za-

jednoj vfsti ima vecu bioraznolikost jednice sa 100 jedinki jednaj

od kojih 90 pripada devet svakoj od

vrstl, a preostalih

preostalih vrsta [Slika SbUkbJl1 biocenoza. ~ noza. slika 'i.2 ~ biooe-

unutar kopnenih

I

Nil

nu je vertikalna 5 uktura uvje-

tovana biijkama. Njihova visina, razgranatn-

sf. koUw.

,Ca odreduju temperaturu,

koli-

cinu vlainosti i svjetla u zajednici. Biljke Bne »kostur« zajednice, u koli se onda uklapaju zivotinjske vrste. Dobra razvijena surna, primjerice, sadrii vise »katova« vegetacije, Taka postoji: sloj visokoga drveca, nis-

koga drveta, grmalike vegetacije, zeljastoga bilja, a povrSinu tla prekriva mrtva organska tvar biljnog (otpalo lisce) iii zivotinjskog porijekla. Najvazniju ulogu u vezivanju energije imaju krosnie drveca, koje u tropskom podrudu mogu izrasti vrla visoka i imati vi· se katova ad surna umjerenog pajasa.· Poveranje geografske sirine i nadmorske visine podrazumijeva sve ekstremnije prilike, te se stoga sastav i izgled zajednica mijenjaju. Na sllci
't '1.2. Vertikalni raspored biocenoza na kopnu

3 prikazan je njihov raspored

5

obzirom na geografsku sirinu i nadmorsku visinu.

velika

mala

I
, 'f

'1.3. Raspored

biocenoza

5 obzirom

na geogra·~ij

, If

sirinu i nadrnorsku

visinu

".

__

I.

"rd sta

jec
ne i zivotinjske vrste do danas opisane i ali

poznate znanosti,

i vrste koje ce tek
~ podrazumijevarija-

OPISANIH
Grupa Kukci Gljive Paucnjaci Virusi Nematoda Bakterije Kritosje menjace

PRETPOSTA VlJ ENIH VRSTA
8 000 000 1000 000

--~
%
12 7 10 5 3 1 83 20 20 35 27 90

ga
ju

biti apisane, a ios nisu poznate. U slrern smislu rijeCi bioraznalikost va razlldte fenotipske

--

VRSTA
950 000 70000 75 000 5 000 15 000 4 000 250000 40 000 40 000 70 000 40 000 45 000 160400e

i genetkke

750 000 500 000 500 000 400 000 300 000 200 000 200 000 200 000 150 000 50 000

51
g

bilnosti unutar jedne populacije

odnosno bio-

vrste. Taknder, u naisirern smislu raznolikost ukljucu]e raznolikost na Zemlji.

i'
~

bioceno-

za i ekosistema

Kolika je bioraznoUkost

na Zemlji vr050-

Protozoa

10 je tesko pitanje. lako je znanost,
vala, covjek raznolikost

Aige
Mekusci Rakovi Kraljesnjaci

bite zadnjih 50 godina veoma napredo-

jos uvijek ne zna kolika je
zivog svijeta na Zemlji. U netropske Slime u

davnim je istrazlvanjima

UKUPNO

12250000

Panami na samo jednoj vrsti stabala ut-

vraeno

1 200

vr5ta i(omjasa.i1amo

Ij da kUKCI cme orpuu ..... uu 1I:

10

U"UI-'''US .." ..... ~'-' ... " ... ' ... ~
J

vt-'.¥~ .......

sta na Zemlji, ovako velik bro] ne iznenaduje. TablicB 'i.1 prikazuje koliko je do danas poznato vrsta pojedinih skupina i koje su pretpastavke Ook je bioraznolikost velikih
0 njihovom

ukupnom dobra

braju. istrazena (primjerice, sisavcl),
0 rnikroor-

organizama

relativno

~J
12

ganizmima ju granifna

se ne zna puna. Teske ih je lstrazlvatl

zbog njihove velidne,

ali i zbog toga sto naseljava-

podruqa biosfere. Ipak, danasnje procjene a broju vrsta na Zernl]i krecu se od 12,5 mil. pa

cak do 30 mil. vrsta.
Sve biocenoze na svijetu nemaju jednaku raznolikost vrsta. Raznolikost zivotinja mijenja se 5 geograf-

7
10

skorn Sirinom. Tropska podruqa imaju mnogo vecu bioraznolikost nego podrucja iste povrsine na veCirn geografskim sirinam_g [Slika '1.'1). Uglavnom se podrazumijeva da su tornu najveCim dijelom uzrok optimalni uv-

5 3
1

jeti koji prevladavaju u tropskom pojasu: visoka vlaznost te relativno visoka i stabilna temperatura tijekorn
'<"""c--:il:-·e;--le-go-d"i"-n-e.-P~a-d--;-t;io;aznolikDstipovezan 5 opdrn pravilom udaljavanja od optimuma. zapravo je lako, dakle, grubo moferno reel da su tropska

podruda

5

naivecorn bloraznollkostu,
5 naivecom

postoje

neke

20 20

»tocke« na kojima na Zemlji.

je Dna vrlo velika.

Stika 'l.S prikazuje

podruqa

bioloskorn raznolikosti

I.''''~!

: ;~

'1.5. Podrulja

naivete

bioraznolikostl

na Zemlji (plavo oznacava

kopno.

a siva more)

Promotri

Ii bolje sllku '1_5, rnoferno primijetiti bioraznoLikoscu

da je i znatan _io Hrvatske

u jednom

od ovih pod-

egzott ve hie u pog

rucja. 5 najvecom

(istoeni Mediteran). Uglavnom je to obalni dio Hrvatske, njezino more podzemnih endemicnih vrsta. Braj vrsta i njihov sastav rni-

i krski pojas pianina koje obiluju mnostvom
jenjaju se
5

vremenom.

Na temelju fosilnih ostataka danas znamo da su prije mnogo godina zivjele vrste Dakle, mozerno zaklludti da

stanak
noliko

koje su izumrle i kojih vise nema. Umjesto njih su se razvili novi organizmi. se bioraznalikost

tijekom vremena mijenja i da je izumiran]e vrsta prirodan proces. No, morama imati na znacaino utjece na prirodu, te osobito zadnjih godina dovodi do

zelirno

urnu da covjek svojom aktivnoscu narusavania najveclm prirodne ravnotefe, •• lorn odgovoma

izlova i izumiranja mnogih organizama. u danaSnoe doba.

Drugim rijedrna, Ljudska je vrsta

za pad bioraznolikosti

Kako zaStititi prirodna podruda

bioraznoUkost?

U okviru zakona, svaka dr.zava ima pravila kojima zasticuje odredena

ili arganizme. U Hrvatskoj je to

nizacija koja se bavi zastitorn biraznolikosti

-

lakon

0 zastiti

otuoae.

na (itavoj Zemlji: to je IUCN (International

-----

2.

S

Na globalnoj

razini postaji orgaUnion for Conser-

Strukti
sukce! biocen kcesij€

,:'ation of Nature and Natural Resources), nastala 1948. godi~

a danas broji 980 udruga u 140 zemalja nadne i stupnjeve zastite vrsta

svijeta. Ova organizacija vodi mnoge programe zastite prirode, propisuje i dr. Zernlie potpisnice propisima.

Konvenciie lUeN-a,

medu kojima je

i Hrvatska, obvezale su se ravnati prema tim
ave organizacije!

Potrazlte na internetu

stranice IUCN-a i saznajte nesto vise 0 aktivnastima

tzv. pr

dno pi gad1iju ~ dasnja

-

ZaStita bioraznolikosti
ruda) , izgradnjom rnogufnost cesta

cesto se kosi 5 ekonomskim prirodnih

in-

od naj je smj. na eks

teresima: lskorlstavaniem

resursa (nafte, plina,

i naselja. No,

eak

i kad postoje

i volia za zaStitom pojedinih problemi.

podruda, javlja-

sploziv
ka bila tau 51\1

ju se odredeni

Na 51 cl '1,6 prikazana su (crvrstama ptica, vo-

nom bojom) padrucja 5 endemlfnirn

dozemaca, sisavaca i biljaka u Africi. Vidimo da se ta podruda ne

Otok R lave dl mjesec ra: jed'

preklapa]u, pa se postavlja pitanje kaje regije i koliko velike one moraju biti.
znaeajna? Zelimo Ii ofuvati

treba zastiti

ZaSto je bloraznoUkost bioraznollkost

i je U nam to potrebno? Razlika lzmedu
vrto je velika. No. kad razmistiarna
0

vanje l godine podruc

op-

vrste, morama Imati na umu da je on venrir'NIIIIt

resurse: hranu. razlidte sirovine za lzgralijekove

(koji se ponekad doiJi\laju lz I

s.s. Podrucja najvete endemicnosti vodozernaca, sisavaca i biftlaka u Africi

pnca,

vine, a stosen

d'Ii-

-,
egzoticnlh biljaka i iivotinja). Iakoder. priroda oko nas i drugi zivi organizmi sudjeluju u odriavanju cita. ve biosfere (sastava atmosfere, u poglavlju
0

klime), ornogucujud Ireba

time i opstanak covjek~. 0 tome cemo vise govorili prirodne ravnotefe utjece i na op-

globalnim

promjenama.

naglasiti da narusavanje

stanak ljudske vrste. Dakle, imamo sasvim dovoljno nolikost.

potrebe 5tititi iivi svijet oko sebe i njegovu biorazmozda jednostavno

I na kraju, kao sto rekosrno, moida to ne bismo trebali raditi iz potrebe -

la to la

ielimo

ljep5i svijet!?

2.

SUKCESIJE
Takye promjene nazivaju se
""""'-0.

Struktura biocenoza mijenia se u yremeoll
--

5ukcesijama. Zapravo, tocnije bi bilo reCi da je sukcesija niz promjena
15iocenoza na nekom stanistu u odredenom vremenskom kcesije se zbivaju i u kopnenimi tzv. primarne i sekundarne dno potpuno ga~ec ogoljelim sukcesr: u vodenim sustavima. razdoblju. SuRazlikujemo

rimarne se odvijaju na prethosekundame se dose nesvakije u [edno]

povrSinama (bez Zjyota). a stanistima.
10:02 sati 28.08.1883.

naseljenim

~ama

sukcesija. U

dogodila

dasn]a katastrofa.

lndonezijski

otok Krakatau eksplodirao

od najveCih vulkanskih

erupcija nedavne povijesti.

Otok Krakatau bio

je smiesten izmedu Sumatre i jave, od koje je bio udaljen 40 km. jacina eksplozije bila je ekvivalentna jacini 100 do 150 tisuCa tona TNT ek-

sploziva, a 18 km3 stijena j prasine izbaceno je u atmosferu. VeCina otoka bila je raznesena u eksploziji. Na mjestu nekadasnieg otoka Kraka-

tau stvorena su dva manja otodca: Anak Krakatau i Rakata [Sllka ~. 7]. Otok Rakata bio je potpuno lave debljlns sterilan (bez iivota), a prekrivao ga je sloj dosla je na Rakatu 8

od 30 do 60 m. Prva ekspedicija

mjeseci nakon eksplozije ra: jednoga

i nasla na otoku sarno jednoga zivoga stvosu nastavili ogoljelo istrafivati naselja-

malog pauka! Znanstvenici i biljaka na ova potpuno

vanje zivotinja

podruCje. Nakon tri su
'1.7, Otok Krakatau nakan vulkanske erupclje .. Otck se nalazlo izrnedu Surnatre i lave. od kojih je bio udallon {fO km.

godine utvrdeni su prvi zivi organizmi~ljavale Podrucja ohladenoga ~dno vulkanskog

pepela. Uz njih su se razvijale maho.

su sacinjavale pionirske vrste koje su prve osvojile opu-

stoseno stanlste,

Pion!rske vrste stvorile su podlogu za naseijavanje

ostalih orga

rna, te je vet nakon par godina zapafeno

ne-

koliko vrsta paprati i trava, te Yeti broj kukaca, Deset godina nakon katastrofe Razvitkam na otoku je zablllefeno 50 vrsta cvjetnica.

~~------------~
Pjescam

travnate vegetacije

dosto je i do razvijanja faune
kornlasa i raznokrilaca. prvesume, a s njima i

400

je takvo tan icki rr jeme za prilike

pauka i kukaca, osobito opnokrilaca, Nakon 25godina pocele su se javljati

karaktenstkna

fauna: ptice,

pufevi, leptiri, sismisL Na popisu

~

vrsta iz 1983- godine pobroiano je ukupno 420 taksona [Slik.a

jim djel. borovin nas pije zaika

<t_B). Tljekorn naseljavanja otoka Rakata nekoliko se zajednica smjenjivalo jedna za drugom. U sukcesijama su biljke uvljek prethodile zivotinjama, stvarajuCi staniste za zivotinje.

m

Sekundama sukcesija nastaje na podrucjima koja su unistena prirodnim katastrofama ili utjecajem covjeka (pofari, ogoljeia, poplave Hi sjeca suma). Ova podrucia nisu potpuno nego sadrze odredene organizme, koji sudjeluju nove zajednice.

100

nu zaje vni

sta:

u formiranju

o~~~~~~~~ tm _
1!E!3 !Sa

su pov
tJa

tJa

godine
~.B. Brej vrsta na otoku vulkanske erupcije Rakata nakon

raju zei ta sum radova

K1i.m.@__ks je zavrsna tocka sukcesije: ostavi Ii se neka pov~a ra kontinentu
hpJ

-----------------------~>flodovotino _, utie~a, njezina ce
promjene mnogo teste ne-

njem p saka u

na kraju dosegnuti sastav karakterlstican za klimu tog pod-

rucja. Mnoge zajednice koje se naizgled doimaju uravnotezenima zapravo pro laze sukcesivne go

Ii ih mi zapaiamo. Stara stabla u sumi 5 vremenom odumse, Na takvom mjestu u surni nastane cistina koju
Zivotn
j

ru i sruse

osvajaju druge biljke. Promjena biljnog pokrova utiece, dakako,

i na zivotinjski svijet uzrokujuCi takoder drukdii sastav
stabilne zajednice stalno su u procesu dinarnickih Staga je klimaks dinarnic-

ganlzn
ni rast zajedr red bi

raspored zivotinja takve Cistine_ Da zakljuCimo, cak i »stare« i naizgled prornjena, ka

veeeg ili manjeg opsega. ravnotefa neke bkoneoze,

Bi(
Bioraj biolo~ zakor dunai je za

Z A 0 If

LE

INATI

UISE
pojma sukcesije vegetacije. U Hrvatskoj je najpoznati-

Pjeseana stanlsta dobar su prtmjer za objasnjenje

je takvo staniSte u Podravlni. DiD te »hrvatske Sahare« u lstocnorn dijelu E!urdevca proglasen je 1963. botanlddm rezervatom pod nazivam »Durdevecki peski«, Rezervat obuhvata biljnom zajednicom trava sivkaste gladicei oko 20 ha

piieska, ko]] je u vri-

jeme zastite bio obrastao

rukavkaste vlasulje .. Na ekoloske

prilike koie danas vladaju na tim pijescima u znacajno] je mjeri raznim SVojim djelatnostima borovima, utiecao eovjek. Velik dio nekadasnj.ih pijesaka posumllen [e i zecjakom radi ucvfsCivanja

bagremom

i smirivanja pilesaka, Oa-

nas pijesd viSe nisu pokretni, Podrude rezervata sastavljeno je stoga ad mozaika manjih povrsina, koji su u razlldtim fazama sukcesije. Pionirsku pjesca-

nu zajednicu cine trave sivkasta gladica i rukavicasta vlasulja .. ldud sukcesivni stadij eini travnata vegetacija, kojom dominira trava sasu!jica. Na drugim

su povrslnarna rasprostranjeni
1.:1

stadiji

grmolike vegetacije

na kojima domini-

raju zecjak. kupina iii bazga. Krajnji sukcesivni. stadij sacinjava ta

vee

spomenu-

surnska vegetacija [511ka '1.S;. Danas - stotinu godina ad pocetka prvih i posumliavan]u pijesaka - javlja se potreba za vracaprvobitno stanje 5 autohtonom u Hrvatsko], vegetacijom pije:_'i.8. f.)urdevecki peskl

radova na smirivanju njem podrucja

rezervata u

saka u smislu ocuvania bioloske raznolikosti

SR2ETAK
Zivotna

zajednica je skup populacija na nekom stanlstu, Maze bitl sarnostalna, aka sadrzi autatrofne
Bioraznolikost podrazumijeva bogatstvo vrsta, ali i brojnost populadja. Vertikalna

Of-

ganizme, iii nesamostalna ni raspored.

aka ih ne sadrZi. Osnovna obiljezja biocenoze su: bioraznolikost i vertikalstruktura koliCina !isca odreduju visini. uvjete na stanistu Raspo-

zajednica ovisi 0 b:iljkama_ Njihova visina, razgranatast. red biocenoza avisi a geografskoj Biaraznolikost Bioraznolikost je sveukupnost sirini i nadrnorskoj

zivoga svijeta na Zemlji. Danas je poznato i opisano 1.6 milijuna vrsta. nekoliko podruda s nalvedm

se povecava od polova prema ekvatoru .. Na Zemlji postoji

btoloskorn raznollkostu.

Dio Hrvatske je u jednom ad ovih pcdruda (istoeni Mediteran). Svaka drZava ima

zakone kojima zasticuje odredena prirodna dunarodna je organizadja

podruda iii vrste. U Hrvatskoj je to Zakon

0

zastiti prirode.

Me-

koja se bavi zastitorn bioraznolikosti

[e IUCN. Zastita bioraznolikosti

neophodna

za opstanak ljudske vrste,

Biocenoze. sukcesije odvijaju

nepresjaho

mijenjaju.

Promjene biocenoza ogoljelim

u vrernenu nazivalu se sukcesije. (bez zivota). Sekundarne

Primame sukcesije

I.

se na prethodno

potpuno

povrsinarna

KRU2EN

dogadaju se na vef naseljenim na u vulkanskoj

stantstima.

Na primjeru otoka Krakataua. Cija je flora i fauna bila unistesukcesije. Sekundarnu sukcesiju dozivljavaju

Osnovni procesi
tvari [Slika S.l]. zapodnjs sa Su

erupciji, vidjeli smo tijek jedne primame nekom prirodnnom katastrofom

zajednice degradirane sije naziva se klimaks.

iii utjecajem covjeka. Zavrsna toCka svake sukce-

-

nimproizvocJaCi '-.--'---(fitofagi

iii herbi

nsku tvar koju ~

PITRNJR
Definirajte biocenozu! U (emu je razlika izmedu samostalnih i nesamostalnih iivotnih zajednica? Nabrojite neke! Sto obilje.iava biocenozu?

- sekundami ~ ~ rebe. Ta energi]
Budufi

da

5\1

lagad sudjeluju
tak). Time cmoj
phodne su u pr kopske gljive

Sto ani strukturu biocenoze?
Objasnite razliku iJrnedu jednolike i raznolike zivotne zajednice! Sto

ie· bioraznolikost?
u prostoru (na pov..sini Zemlje)? u vremenu?

(SC

na rnakroskopsl

Kako se bioraznolikost mijenj Mijenja Ii se biorazno

abro;ite nekoliko mjesta naivete bioraznolikosti na ZemQi!

laSto je bioraznoUkost YaZna?

Sto su 5ukcesije?
Kakve tipove sukceslja poznajete? Sto je klimaks?
BUNtl ENER(

co

)

HRJ
TVI,

5.1. Tvari kruz€

I. KRUZENJE
~novni

TURRI

I

ROTICANJE

ENERGIJE
cjelinu 5b1 prote" cflcrgije-i-kn

procesi ko;i kara~j"

elcolMId sustay kao flJokcionalnu

'lenjfb,

ctvari rSI~a 5.1]. Produkcija u ekoloskorn sustavu ukljucuje iskoristavanie i prijenos energije. Cijeli ciklus zapodnie sa Suncevorn energijom koju zelene biljke koriste u procesu fotosinteze (nazivamo ih primar~im proizvodaoma jer proizvode organsku tvar koristetl prvi izvor energije). Biljkama se hrane bitjojedi (konzumentima)~er prvi koriste i jedu orga(fitofagi ili herbivori). Nazivamo ih i primamim potroSaoma sekundami

nsku tvar koju su stvorile zelene biljke. Biljojede love i koriste u prehrani mesojedi (zoofagi iii karnivori) rebe. Ta energija respiracije u vidu topline napusta ekoloskl sustav i ne maze se ponovno upotrijebiti. BuduCi da svi organizmi nakon odredenoga vremena ugibaju, njihova tijela razgraduju razlagaCi. Razlagad sudjeluju u razgradnji biljaka i zivotinja vracajuci taka hranjive tvari (nutrijente) u ciklus (na pocetak). Time ornogucuiu nesmetan rast i razvoj primarnih producenata. Mineralne soli duslka i fosfora neophodne su u procesu primame organske proizvodnje. Razlagad su uglavnom bakterije (40 %) i mikroskopske gljive (so %), dok na praflvotinie otpada 5 do 9 %, makroskopske gljive aka 0,9 %, a samo 0,4 % na makroskopske zlvotinle razlagace,

.--

potroSa.o. Primarni proizvcdad i potrosad dio energije potrose za svoje metabollcke pot-

RESPIRACUA

SUNI!:EVA ENERGIJA

-------------------/I

---------1

I I I

cO2O
2

.... _

-

.....

c02

O2

H20- ....

.........

HP

TVARI

HRANJIVE

RAZGRADNJA
POTROSAel
--------__ ~ J

5.1. Tvari krufe u ekoloskom

sustavu,

"ok energiia kroz njega proljeie.

2.
~ primarnu

PROIZUODNJA
proizvadnju kapnenih

U PDJEDINIM
ekoloskih suo po-

EKOLO~KIM

SUSTAUIMA
/

rof ju

-.

pn

stava najvise utjece klima, pa se proizvodnja

vecava

5 poveca

'em sredn'e godiSnje ternperatu-

rET-4_oUcineoborina. Kolicina oborina

--.

i temperafotosinteze,

.-tin ek

c-tv •

caj

tura neposredno

utjecu na stupanj

st.
su

odnosno na kolidnu

(pavrSinu) lisca (zelenih dije·

lava) koja se mofe razviti te na duljinu vegetad]ske sezone. To, drugim riiedrna, znad da se pojedini ekoloski sustavi razlikuju u produkciji. Ot=;-'

lie
5\ ubraiaiu u naiproduktivnlle

prilike 1/3 ukupne primarne proizvodnje

.kopQeni ekoloski
\
pokrivaju zvodnia ~ kih sustava. No,

mom, a preostali

dio na kopnu. Najproduktivniji sustavi iesu~ke kiSne

-

nastaje u

s~

l

; 5,2. Koraljni se grebeni di;elove mora i oceana.

~ PI
SI

Ze

me. lako su slatkovodni

~-

sustavi. osobito

----..;

moeva-

re...-medu najproduktivnijima

na svijetu, njihov je udio u globalnoj

~

produkciji

.

malen. Razlag je tamu sto

---..

--r

gl
Zl

relativno malen dio Zemljine povrsine. redena em eraturom i vlaznos(u, Biljke (fitoplankton)

Dak je u kopnenim

ekoloskim

sU5tavima prima rna proihranjivih tvari, ali i ekolos-

u maTima 'e ana agranicena kolicinom u povrsinskorn, osvijetljenam

8

su uglavnam

slaju vodenih

u
n n

i tu primarna proizvodnja avisi a kolldni hranjivih tvari, kaje iz dubinskih podruqa rnou povrsinske

raju biti transportlrane

slojeve. Uglavnom. velik dio soli fasfora i duslka ostane zauvijek izte su najcesce limitirajud i koraljni cimbenik primarne proizvodnje grebeni [Sllka 5.2J. u mo-

gubljen u dubakomorskim rima. Najproduktivniji

sedimentima,

r
i'

dijelovi mora su obalna podrucja

3.

HRRNIDBENI

jerice:

Energjja pohranjena u biljkama prolazi kroz ekoloski sustav nizom kaji se naziva hranidbeni trava ~ skakavac ~ vrabac antilape
---7

--

LRNRC

, HRRNIDBENA

MRE~A
lanae, prim-

-

skanjac. Hranidbeni su land uglavnom kratki. Taka na africkim sa·

-----~-------

vanama pasu uglavnom

i zebre, kojima se hrane lavavi, a ostacima lesina njihova plijena i mrtakoder mre-

tvim lavovima goste se supovi. No jedna vrsta bi\jaka rnofe biti izvor hrane mnogim biljojedima;

mnogi mesojedi mogu loviti istu vrstu plijena. Tako zapravo u ekoloski sustavu imamo hranidbenu

~.
hrane

5 ....~u

Cine mnogi medusobno

isprepleteni

hranidbeni

lan~i. Prije spomenuti

supovi i svi osMnogi organizmi

tali orga 'zmi koji se hran~ mrtvim astacima drugih organizama nazivaju sesaprofa8\
rtvom organskom tvari (biljnog i zivotinjskoga podrijetla), ~dnutim

bakterijama

i sap-

rofitskim gljivama (detritusom) ./ ju detritofagi.

te se naziva-

Njihova se ulaga rnozda na

prvi pogled ne cini taka vafnom, ali su znacajna karika u protoku energije i kruzenju tvari ekoloskim sustavom. Detritivarne zivotinje su: neki beskrilni stonoge, gujavice te dio

----

kukci, neke grinje i

puzeva u kopnenim

ekolosklrn sustavima. U vadenim ekolosklrn sustavima najcesce su to licinke vodencvjetova, Odnose brojnosti svakoj prehrambenoj z;ti ~ su na sto

rnalocetinasl,

neke

obakara i tulara.
i mase organizama na razini m~emo pri!si-

piramidom brojeva i biomase [Slika S.'ll.
hranidbenoga lanca je

--u

odno-

bro] biljojeda s pocetka lanca - rnno0 lancu kao
1%

go manje mesojeda,. To je lako objasniti, ra-

'olIi i

zmisliarno Ii

a lancu energije.

Biljke iskoriste tek

ukupne koliCine dos5.3. Hranidbena mrefa u ekoloskorn sustavu. organizrni su biljojedi koji se hrane sjemenkama. Granivornl
I

JS10-

tupne Sunceve energije, no dio energije utrosen je za odrZavanje vlastitih zivctnih

fuce

iz10-

nkcija. Taj dia energiJe u vidu toplinske energije napusta ekoloski sustav. Biljojedi

nalved dio energije ko]u dobivaju ad biljaka iskoristiti za kretanje, disanje i ostale ziv.Qtlne50Jedl

ne potrebe, pa ce manji preostali dio energije biti na raspolaganju sto mesojedi ~rgije mesojedima. Osim
biljojfill

naT-

/-

---------_-/

potrose za odrza-

~r
!5-

\

vanje metab je i u

rna, velik dio energije utrosen

KAU

potrazi za hranom. Cijeli proces mazeu obliku en~

rna prikazati

,

Ugljik

kaja zorno odtule kolika se brzo energija trosi duz hranidbenaga lanca [Slika 5.5]. Iz avih

~

ugljikl ganizr

se energetskih razmatranja vidi da su krari land efikasniji, odnosno -

Bit
ugljik njom feru. tacijs
I

veta

je koliCina

~

energije koja stoji na raspolaganju potrosacu, pa je njegov opstanak

laksi,

'L BIOGEOKEMIJ5KI CIKLUSI
Unutar biosfere postoje kruzenla spojeva odnosno elemenata zenja se odvijaju
U

.....--:tvan.
5.5 Piramida energl]e - prlrnarnl prolzvcdad rskoriste samo 1% Sunceve energi]e, dok se kolicina energije na svako] prehrarnbeno] razini smjenjuie Z<J jeciOln red velicille.

anaei

nja f.

sastavu tih spojeva.

Kru-

nagic
sida emis

u zatvorenim dklusima.

sustavirna, u
dje -

tzv. biogeokemijskim odlu(ujucu

u sklopu slozenih procesa mineralizacije

i sinteze organske tvari

prije

ulogu imaju zivi organizmi.

Dakle, razlldti elementi krufe izmedu zivih

bka i njihovog okokoug-

logo
vog Ijika

n sudjeluju
~

lisa i pritom ulaze

u razlldte kemijske spojeve (otud i naziv biogeokemijski
ciklusima nazivaju bio enim elementima,

ciklusi). Kemijski elementi a ima ih 66. Elementarni

u biogeokemijskirn

liik, vodlk, kisik, dusik, fosfor i sum or Cine 95 % mase zive tvari na Zemlji (makroelementi).
menti zajedno 5 kalcijem, silidjem, ne 99 % suhe tezine

-

magnezij,!Lm, natrjiem,

kalijem, klorom

zivih organizama. Ostali biogeni elementi (mangan, molibden, bakar, vanadij, nikal,
elemenata u tra ovima. Raspoloflvost za organjegovom riietkoscu u fizickorn smislu ill pak prisutnoscu

-~

Makroele-

i zeljezorn (mlroelementiJ

ci-

UOt

nat!1 -~ ku

-KR

~~~:"::~~~~':':;:~~~.!.:::.=.~~L.!.!.!.!.!U-'L...Jw.Lw-~rupu nekog elementa mofe biti uzrokovana nizam u

-

neprikladnorn kemijskom obliku. UODIKA
ciklus vodika predstavljen je krufenjern vode [ui dl pegl au IJ8 2.~, slika 2.6].

KRUZENJE
Biogeokemijski

mer org.

KRUZENJE

KI51KR
n plin u procesu disanja svih organizama, a oslobada se sarno tijekom

mlk
licir fotosinteze.

dio kisika u atmosferi
nastanjuju

otjece ad primamih

~

proizvodaca,

posebice fitoplanktonskih

-

Vjeor-

sko
rna
hUI

mora i oceane, te vislh vodenih

i kopnenih

biljaka. Znaeajne kolidne

kisika na

razgradnji organske tvari (truleini

procesi).

K A U ZEN

JE

UGLJI KR

[Silk

5.6]

Ugljik je najvalniji ~ljikov

biogeni element; sadrZe ga svi organski

spoievl, Izvor ugljika za sve live organizme je
iz ~ zraka uglj!Lbude ugraden u live or-

dioksid J£OJ ~ atmosferi

i u vodi. Fotosintezom

ganizme (zelene blljke), Biljojedi

ugljik prolazi svima karikama

~

uzimaju ugljik u svoj organizam hraned se biljkama, a mesojedi hraneCi se biljojedima. u hranidbenom lancu. Disanjem svih organizama i rnetabolickorn

- Taka razgrad-

njom razliEitih organskih spojeva u tijelu oslobada se ugljikov dioksid

i na tal nadn vraca natrag u atmos-

--_________ 7 feru. Ug!jikov dioksid nastaje i kao produkt mikrobne razgradnje organske tvari, posebice tijekom fermen-

tacijskih

procesa. Fosilna goriva (ugljen, nafta) takoder razgradnjom mrtve organske

su jedan od izvora ugljika na Zemlji. Nastala su

anaerobnom

tvari, Uslijed covjekova koristenla te izgaranja fosilnih goriva u proteklom se stoliecu naglo povecalo oslobadanje sida u atmosferu. uanasnie ugljikova diokantropogene

emisije ugljika iznose i 50 puta vise ad onih prije

140 godina, a smatraju se glavnim razza povecanie koncentracije ugljikou atmosferi. Dio ukupnog ug-

logom

vog dioksida

Ijika pohranjuje se u sedimentnim u obtiku
»->:

..--stijenama

kalcijeva

karbonata,

te se na taj obll-

nadn iskliuCllje j7 dklusa biljnim

jeT ie ~m

ku nedostupan

organtzmima.

K A U ZEN

JE

[J U

5IKR

[51 ike 5.71
i blelancevina, te ga ubrajamo medu nalvaznlle biogene eleveCini zivih

Dusik je gradevna jedinica aminokiselina

mente. Kao plin (N.) zastupljen je u atrnosferi 5 oko 79 %, ali u takvom obliku nije dostupan organizama. Velike rezerve organskog duslka u tlu takoder su nepristupacne

za vise biljke prije nego ih

mikroorganizmi

pretvore u anorganske spojeve dusika (nitrati, nitriti i amonijevi spojevi). Od ukupnih ko1%

lldna dusika u flu samo je pribllano
t

anorganskoga

duslka,
su najpoznatiji fiksatori at-

Odredeni organ iZITli (neke bakterije. modrozelene

alge i IisajQ imajl! sposobnost _Qrevodenja atmosfer-

skog dustka u nitrate iii amonijSlk (bioloska fiksadja duSika). Medu bakterijama mosferskog dusika simbiontske bakterije iz roda Rhizobium,

koje zive u gomoljitima

korijena nekih ma-

hunarki (npr. djeteline).

Dusik u formi am£lnija i nitrata koriste biljke, asimiHraju ga i ugraduju u aminoki-

a se hrane biIjojedi, a ovima pak mesojedi, te na taj nadn dusik prolazi kroz hranidbene Uginule procesom zivotinje i lance. biljke

me

5~

ko
nlr
tu je\

dekompozicije budu raz-

(mineralizarije)

je~ ov

gradene, ~ produkti takve
razgradnje duslkorn bogatih spojeva su amonijak (amo5.7. Kruienje duslka

pr je;

nifika.dja), nitritl te, na kon-

cu,

nitrati

(nitrifikacija). uvjetima

U mo-

anaerobnim

guCa je razgradnja nitrata i nitrita. Prigodom takvih procesa mogu nastati dusikovi oksidi od kojih bak-

5 U
Ie iz

terije koriste kisik, dok se u atmosferu vraca elementami dusik, Takav proces nazivamo denitrifikacijom. Valja

jos napomenuti da zivotinje i tijekom iivota kolidne dusika gube se iz ekaOvi duSikovi spojevi zauvi-

obogacuiu ekosistem spajevima duslka ekskrecijom i
fekalijama. Odredene

p

sistema ispiranjem stijena iii tla, te se talose u dubokomorskim sedimentima.

jek su lzgublieni, ako nerna morskih struja kaje bi ih mogle dignuti u povrSinske slojeve mora, gdje bi ih primarni proizvodad primane proizvodnje. mogli opet is koristiti u procesu

ri

p n
jE

P

k
KRU

1 EN

JE ~

R R [Sllk.5.B) u izgrad-

11
li

Fosfar je vazan biogeni element potreban

njl brojnih organskih spojeva u tijelu (npr. adenozintrifasfat,

"
(

od duSika, fosfar se ne maze naci u ati stvara spojeve koj; bi na neki nadn
5.8. Kruzenje fosfora

mogH dospjeti U atmosferu. stags'ie

njegovo kruienje

vezano na hidroloski

ciklus, i to sarno djetorrucno, jz

s kopna u more. Glavni izvor fosfora za zive organizme su stijene i minerali bogati ovim elementom. kojih se fosfor oslobada otapanjem, nim stanistillla tu stvarajuti trosenlern iii iskapanjem tlh rudaca, Fotosintetski (POJ3". Ortofosfati uzimaju toplvl fosfor u obliku ortofosfata netopive

organizmi u vodeU

se vrlo lako taloze

sedimen-

komplekse
ispiranjem ortofosfata

5 anionima

a!uminija,

ka!Cija iii najeesce zeljeza (FePOJ. Fosfati dospi-

jevaju u vodu erozijom, [ezeru. Velika kolidna avisi i a rezimu kisika.

sa sljevnog podruqa, rnofe dospjeti

ili razgradnjom

mrtve organske tvari u samom KotiEina artofosfata u vodl

u vodu otpadnim

vodama.

U kopnenim

biotopima

organski fosfor nije dostupan

biljkama,

nego se najprije mora transform irati

procesom mineralizacije

u anorganski. Dia fosfara iz kopnenih ekolosklh sustava bude ispran u mora iii

[ezera, gdje se rnofe istatoflti u obliku netopivih soli.

5. EUTr-JR
U zadnje se vrijeme cesto spomm]e problem eutrofikadje. RijeE eutrofikacija

potiece
-hrana.

iz grckoga jezika i

slofenica
i

je dviju rijeCi:

eu ga

obilan, pojacavajucl,

trofe

Prvi put je upotrijebljena

pocetkorn proslohranjivih tvaorganske

stolleca, a koristi se u svrstavanju jezeprema intenzitetu trofija

ra prema kolicini raspolofivih

ri odnosno
proizvodnje. mijevamo, je vezane

Pod pojmom naime, kolldnu

podrazu-

Sunceve energi-

u bilinu biomasu, tj. intenzitet
proizvodnje. (slabo Taka produktivna),

primarne organske kl,!j_!'!mo oligotrofna

mezotrofna

(srednje produktivna) jezera.

vrijeme

na (vrlo produktivna

rijec eutrofikacija

-

----covjekom tvari, osobita vodama),

razli-

i eutrof-

U zadnje se
za

cesto koristi

oznacavan]e nepovoljnoga,
redovanoga, soti fosfora unosa hranjivih i duslka

pos5.9. Eutrofikacija - prirodan IJfO(€S »starenia« [ezera. Tljekom vrernena rast algi (111oplanktona} i visih biljaka je sve interl' zivniji. Odumrli dljelnvi hiljnih i llvotil1jskih organiJama SC taloie na dna te polako dolaz: do zatrpavanja iezers

(otpadnim

koje pospjesuju

rast algi i viSih blljaka, pa

taka dolazl

znatnoga porasta intenzlteta primarne organske praizvodnje, irna mnago slozenij~ znacenje -

tj. porasta stupnja trofije kap-

organl: caju 5 posebi Eut ziteta puna nstven
1

nenih vada i mora. No »eutrofikacija«

oznaiava i prirodni praces »sta-

renja« jezera, pri (emu dolazi do znacalnih kermlskih-promlena strukturi zajednica [Slika 5.9).

u kvaUteti vade, te promjena u sastavu i

Propadanje

(»starenje«) jezera dugotrajan

je prirodni proces. Svako je jezero tijekom svoga postojanja jer je sadrZavalo malo hranjivih tvari potrebnih Kako vrijeme

na

pocetku bilo slabo produktivno zvaj primamih proizvodaca,

(oligotrofno).

za rast i ra-

a vezano uz njih i drugih organizama. intenzivan

odmke, hranjive se tvaUginule biljke i ztvotiostaci, te fina organska To

ri u jezeru akumuliraju,

uzrokujud

rast biljaka, te porast broja iivotinja. Nerazgradeni biljni i i:ivotinjski

Objasl

nje padaju na dno, gdje ih razgraduju tvar talofe

bakterije.

Obias' Sio je ZaSto Sio
U
S.l

se na dnu povecavajuci sloj sedimenta, sve

tj. jezero postaje sve

plke i sve produktivnije.

ta-

koder znad da je praces eutrofikacije podnju ha, vrba

brfi, Uz palagano zatrpavanje, na rubavima jezera polacano se
dijelovima i neke grmolike i drvenaste biljke. primjerice jo-

razvijati trska i sas. a na vrlo plitkim

i topola. To jos vise ubrzava prates zatrpavanja jezera. Siobadna vodena pavrSina se smanluie,
zone i jezero prelazi u baru, a zatim

U koj« koj.

nestaje donje neosvijetljene potpunim iSuSivanjem jezera.

i mocvaru - taj prates mofe zavrsiti

Mogu-::
Objas

SA2ETAK
Tvari kruZe u ekoloskom sus k energija njime protlece. Prigodom svoga protjecanja kroz ekoloski pretvara-

sustav energija se mijenja (transformira): ju u kemijsku te je veiu uz novostvorene nska energijl ~benoj

ulazi kao Sunceva energija. koju primarni proizvodaCi organske spojeve. Energija na usta ekoloski proizvodali

sustav kao

toplt-

razin~ni vremena

(zelene biljke) i potrosaCi (iivotin~) raz\agac.i~vracaiu-

rmaju svoj z~otni vijek te nakon odredenog

ugibaiu, Njihova tijeia ~rad~

ci hranjive

tvari na potetak

dklusa. dijelo-

N~' roduktivniji

ekoloski sustavi na kopnu su tTopske 5ume i moevare, dok su najproduktivl1iji

yj mora obaine podrucja Kemijski

i koraljni grebeni.
naSve potrebne biogene elemente i vodu organizmi dobivaju iz okollsa. Biote uLaze u razlidte kemijske spojeve. ciklus. On oznacuje kruienje Kruzenje biogenih ele-

koji sudjeluju u izgradnji zivih organizama i bez kojih oni ne mogu funkcionirati
o kruie u ekosistemima,

!JLl~.!!!IItIl!.!!~!S!~!!!!:~
k..... ..!!!~I!!~.~~~_rl_CJ~~~~~~k~em~ijski

i izmjenu elemenata izmedu

topsta-

orgarrizarna i njihovog prirod caju se u

g okolifa. Tvari i minerali koje su iskoristili bilini i zivotinjski organizmi vraE •

okolls djelomice tijekom zivota (npr. ekskrecija);_ a u potpunosti
je prirodan dugotrajan proces postepenoga

nakon smrti organizama.

Od

vu i

posebnog su

znacenla krufenja vode, kisika, ugljika, dusika, fosfora i sumpora.
starenja jezera, kao posljedica porasta intenJezero postepeno prelazi u baru,

Eutrofikacija

ziteta organske proizvodnje.

a ona u rnoivaru, dok konacno voda pot-

puno nestane, tj. nastane kopneno nstveno kao posljedica

staniste. U zadnje se vrijeme taj pojam veze uz utjecaj covjeka. prve-

pojacanog unosa otpadnih organskih 1vari i hranjivih soli.

-,
na

falIa-

PITRNJR

ZR

PONRULJRNJE

rtlka

Objasnite znacen;e tvrdnje: energija protjele ekoloskim sustavom. Objasnite kako se odvija kruzenje tvari u ekoloskom sustavu. 5to je hranidbena mreza? ZaSto je u prirodi zabilieieno najvise sedam ,tanoYa u hranidbenom lancu (najlesce 3 do 5 clanova)? 5to su biogeokemijski tiklD'si? U kojem spoju ugtjik najleSCe kruZi kroz biosferu? U kojem obliku primami proizvodaci koriste duSiene i fosfome spojeve? Mogu Ii pojedini organizmi koristiti elementami dusik? Objasnite: 5tO je eutrofikacija?

tase
iO-

ie, iti

I_ K0 PN

IN I E K 0 LOS K I 5 U S T R U I
u

Blljnl pokrov na Zemlji moze se grupirati nekoliko

cjelina. Ovakve cjeline nazivaju se

ba,ll

~

biomi

Nekollko je glavrtlh kopnenih bioma:

velik
dave sest male ke v Iisic

tundra,

travnic!tc., 5uma ~-------~ pustinia, tajga,vegeta~ timjerenog pojasa, medrteranska

cija i tro ponajvlse

sica kiSna suma

(5lika 6.1]. Klima

odreduie biljni pakrov i zivat u

njemu. Usporedimo

Ii biame

5 temperatu-

rom i kolldnom aborina, uvidjet cerna ad-

Mne

redenu pravilnost [Slika 6 2].

U al

TUN[]RA
Zaledena ravnica pod nazivom tundra okru-

zuje vrh sjeverne hemisfere. Karakteriziraju je rnahovine i sasevima bogate moivare
[Slika 6.31. Vegetacija sliena arktiCkoj tun-

---~--pojIM -'''''
T~'''''

........

'.........

-zraka

ne •

za,

TA Tra
v~

6.1. Biomi 5 obzirom na koliCinu padallna i temperaturu

dri [avl]a se na velikim nadmorskim vlsinarna, na planinama Sirom svijeta, a naziva se
alpska tundra. I alpskU

1ra
Ijol
OVI

i arkticku tundru
kratka

karakteriziraju

ntska temperatura.

nit
dn vn na zh ja
-5 0 5 10 20

vegetadlska sezona i mala kolicrna oborina. Od blliaka su cesti sltnousnt zimzeleni i na hladnocu otporni patuljasti grmovi - borovica, breza, erikaceje i niske vrbe. Raznolikost faune

ie

mala. BeskraljeSnjaci su ugla-

vnam vezani za povrslnu tla, te biljni pokrov. Na tlu i u tlu tundri mogu se nati neki ma,loEetinaSl. beskrilni kukd, dvokrild. Dominantni
Kukci se u veukoj mjeri prisutni ljeti, a asobita kraliesnlad
50~_Sredn,--,-=- ria ~j3 ~

(t) padallna

ja
i ternperaturu

su billole.i,- glodavd poput lernlnga,

6.2. 8inom( zraka

S

obmom

na koliEinu

p

ba, losa, mosusnog goveda, arktlckoga zeca. lako veliki herbivori lrnalu najvetu
j

biomasu,

mali glotri do

davci poput leminga

zeceva konzumiraju

sest puta viSe biljaka. Herbivomih
ke vrste gusaka. Glavni predatori Iisica, blje!i medvjed, bijela

je ptica vrlo vUk. arkticka

malo, ceste SU, primjerice, alpska snlemica te neSU

soya

i pomornici.

Mnoge migratome U alpskim tundrarna

vrste ptica hrane se kukcima. prosirene su u Emoaziji razdivoko-

-

ne vrste ovaca i koza: muflon, planinska

za, alpski kozorog.

TRAUNJRCI
Travnjaci umjerenog pojasa u proslosti su pokrivali otprilike 42 % kopna na Zernlji, a danas travnlatka
vegetacija cini manje od 12 % Zemljine povrsine. Vecina je pretvorena ih i.ivotinje
U obradive

povrsine

iii paSnjake.

Travnjad se nalaze na ravnom terenu. a oblljefavaiu [jam. Svi prirodni travnjaci na svijetu podriavaju

koje pasu

iii kopaju nastambe pod zem-

ovakve zivotne oblike. Za odrzavanie vedne travnjaka potrebni su povremeni pazari koji uklanjaju
drvenaste biljke. Biljne vrste kaje naseljavaju travnjake su trave, ali pajavljuju se i rnnoge mahu-

narke, te glavoCike. U razlidtlrn dljeicvima sviieta ave travnjake nazivaju razlidtim imenima. 1. Stepa [e naziv za travnjake umjerenoga jasa u Europi [Slika S.lf] 2. Prerija je naziv za travnjake umjerenoga pojasa u 5jevernoj Americi. [Slika 6 5J po-

3. Pampa je naziv

za travnjake

umjerenoga

polasa u JuilJoj Americi. '[Slika 6.6}

6.'1. Travnjaci umJerenog pojasa, Stepa (Madarska)

VlaZnoS1

to bHjkE dio srec

biju i VI
ja prila:

antilop: marne potross

6.5, Travnjaci umjerenog .-'~

pojasa, prerija (SAD)

.5,6, Travnjaci umjerenog
,,
-

pojasa, pampa (Argentina)

ME D I
Grmoli

Spomenuti

tipovi travnjaka

razlikuju se medusobno.

dakako, sastavom hi!jnih i zivotinjskih

vrsta. Ve-

liki pre·zivaci poput bizona karakteristknl

su za njih. Po arnericko] preriji nekad su lutala velika krda arnead kojih su neke u meduvremenu izumrle:

klima~
vatore mom: Afrike

rickog bizona, dok su u europsko] stepi pasla krda zivotinja,

koja b

tarpan ili europski divlji konj, te europski bizon koji je, doduse, sacuvan u svih tipova svjetskih travnjaka

zatocentstvu rezervata. Tri ad
leta. U Australiji hemisfere je nemaju zbog gu-

imaju posebne vrste plica, koje nemaju sposobnost nandu, a u Africi no], lako travnjaci sjeveme

to emu, u juznoamerickim ovako velikih herbivornih bitka

pampasima

ptica, u europskoj

stepi zivi velika droplja. Njezin je broj u opadanju

lila. l
U
gdje_ tvore

stanista,
a drvenaste biljke pojavljuju se u vecern ill manjem broju.

kola

Tropski travnjad najcesce su poznati pod imen a m savana [5 Iik B 6.7 i 6, BJ. Vazno je napomenuti da
savanu uvijek saCinjava travnjaCka vegetacija,

iii ca kila,
plutt im
bar.

ce kc

5

te p tavr

<-I

je 5
6.B. Tropski travnjak, Kampos (Brazil)

pm

kar

Vlaznost, obilnost i raspored padalina te sastav tla odreduju pojavu drvenaste vegetacije. Uglavnom su to biljke kratka iivotnoga vijeka (nekoliko desetlieta), izuzev africkoga baobaba. Savana pokriva najved dio srednje i juzne Afrike, zapadnu Indiju, sjevernu Australiju. velik dio sjeverozapadnog Brazila, Kolumbiju i Venecuelu te jedan dio Malezije. Savane su podlozne povremenim pozarima, pa je stoga vegetacija prilagodena ovim izazovima. Africke savane imaju mnostvo velikih prezivaca: slon, zebra, iirafa, razne antilope i gazele, nosorozi. lako su lako uodiivi i relativno veliki, ovi biljojedi konzumiraju samo potrosad biljne biomase, osoblto u africkim savanama.
10

% pri-

marne proizvodnje nastale u savanama. Sitni biljojedni beskraliesniaci, ali i detritivorni termiti glavni su

MEDITERANSKR

UEGETACIJA

Grmolika vegetacija je u suhim iii polusuhim podrutjirna svijeta klimazonalna (sjeti se sukcesija i pojma klimaks poglavlje 4.2). U pet mjesta na svijetu koja leie izmedu 32° i 40° sjeverno i juino ad ekvatara nalaze se podruda 5 mediteranskom klimom: Kalifornija, sredlsnji Cite, Sredozemlje, vrh Afrike, te sjeverozapadna i sleverolstocna Australija. U tim podrudirna raste posebna vegetacija koja se naziva mediteranska vegetacija. U Sredozernlju, u dugo naseljenim krajevima, gdje vee tisudledrna djeluje erozija, suma je pretvorena u zimzelenu slkaru tzv. makiju [Slika 6.9]

iii cak u kamenjar s niskim grmovima (garig). Makija, dakle, nastaje degradacijom sumske zajednice koju
U

ovom podrudu sadniavaiu hrast crnika, pinija i a\epski

6.9. Mediteranska

makija (Hrvatska)

plutnjak i ostrika. te maslina i rogac, Prikljucuju im se razni sredozemni borovi bar. No u zajednicama makije i ganga pojavljuju se i brajni zlmzeeni grmovi (borovica, planika, ~a mnos~demicnih guster~.

stipavacl

te penjaCice.ad sisavaca mozemo spomenuti caglja i divljeg kunica. U nasem priobalnom padrucju obi- .. U umjerenom se pojasu grrnolika vegetacija i slkara razvijaju na mjestima gdje je doslo do degradacije Suma. Biljni sastav ovakvih slkara je promjenjiv, a od faune rnogu se pronad vrste koje zive u rubnim podrudirna, ali i specifiEne bas za ovakav ekoloski sustav. Taka" primjerice. u Europi, u zajednicama kara i zivica five vrste ptica koje su posve ovisne
0

si-

njima: grmusa pjenica, [uridca, kos i zuta strnadica.

PUSTINJE Pustinje su rezuttat djelovanja kretanja zracnih rnasa i reliefa
[Slika 6.10). Tako, primjerice, visoki planinski land Siera Neva-

da i Cascade Mountains sprlecava]u prodor kisnih oblaka hog oceana
U

5

Ti-

sjevernoameriCku Veliku pustinju. Druge su pUS-

tlnie, npr, pustinja Gobi, vrlo duboko u kontinentu, pa hladniji

i vlazniji zrak 5 mora bude potpuno osusen, kada dode do pustinje. Sve pustlnje imaju nisku kolldnu vlage. Druga bitna karakteristika je veliko dnevno kolebanje temperature: danju do +40°C, nocu oko
0

°C Kada pada, kisa je obkno u obliku pllu-

/

6.10. Pustlnja Atakama (Cile)

skova, taka da vedna vode ne stigne biti upijena u tlo, nego povrsinski otjece.. lpak, izmedu pojedinih pustinja postoje odredene razlike.. Uglavnom
5U

to razlike u vlafnosti, temperaturi, vodnom kapacitetu tla, salinitetu, a on-

da, 5 tim u vezi - u vegetaciji koja rnoze opstati u takvim uvjetima. Postoje tople i hladne pustinje, vlaine i ekstrernno suhe. Najveca pustinja na svijetu je Sahara. U pustinH se pojavljuju tri osnovna zivotna obtika bilja.ka:
1.

jednogodisnje

zeQaste biljke pojavljuju se sarno u vrijeme vece vlaznosti. a iscezavaju 5 pocetkorn
5

suse,
2.

Visegodisnje kserofitske vfste - vrste

grmolikim i trnovitim habitusom;. listovi su reduciranI, a

korijenje vrlo duboko usadena. 3. Sukulenti su sposobnl akumulirati vece kolidne vode, a imaju relativno plitak korijen, I zivotinje su prilagodene susl, U pustinjama se mogu nad razne vrste zivotinja, koje su uglavnom aktivne nocu: komja.si skakavd, gusteri, zmije, ptice i sisavci, Ipak, fauna ovisi
0

tlpu pustinje i njezinom

poloza]u,

ZANIIlLJIVOBTI
Atakama se rasprosnre planinama, as Ad_Ina
U

obalnom

podrucju obalnim koliCinu

cu! Srednja godisnja kolicina oborina je aka 3 mm! To uzrokuje
tzv.

\.

Cilea. Sa zapadne je strane omedena rafski poloZaj vrlo nisku

rermalnu inverziju: Wad-

Andama. Ovakav geognajsuSnije podrucje na

na morska voda, donesena hladnom antarktickom Humboltovom strujom, oslobada hladan zrak koji tople zracne mase potiskuje visoko u atmosferu. Zbog toga u pustinji pada vrlo rna-

mlji. KiSa pada samo nekoliko puta u stolje-

Ie.' kiSe, temperatura

je cesto 'niska, a [edina

vlaga najcesce je magla, Vegetacija [e rijetka, izuzev na mjestima nekih manjih oaza. Atakama zauzima oko 960 km2 povrsine. Zanimljiv je podatak da se na rubnim dijelavima ove pustinje gnijezdi humboltov pingvin! Ova vrsta redovito obale }ufne se susrece uz zapadne hJadnoj Amerike zahvaljujuci

Humboltovoj struji, au pustinji pingvini nemaju prirodnoga no gnijezde neprijarelja, pa se nesmeta[Slika 6.11].

3

on-

, vla-

TRJGA kom li, a Nalveca vegetacijska farmacija na Zemlji je tajga. To je pojas 5uma cetinjaea koji se pajavljuje na sjevemoj hemisferi, a pokriva ak11

% ukupne kopne-

ne povrsine Zemlje [Sllka 6.12]. U Euroaziji zapodnje u Skotsko] i Skandinaviji i protete se aka pala preka cijeloga kontinenta, prekrivajud velik dia Sibira sve do sjevernoga Iapana. U Eurapi,od Skandinavije u tim 5umama dominiraju obifna smreka, bijeli bar i breza; dalje na istaku, u Sibiru sibirska smreka, sibirski bar i arK Hladna je kontinentalna klima velikim sezonskim varijacijama
ill"" ""

10m

03
ad-

5

6.Jc. Tajga (Sibil)

karakteristlcna za pojas tajgi. Ljeta su kratka, hladna i vLaina, a zime duge i suhe; snjezni se pokrivac dugo zadrZava. Zbog duge i hladne zime mnoge se zivotinje sele u juznije krajeve; to asobito vrijedi za velike sisavca i ptice. Mali sisavci oblcno prezimljavaju u svojim podzemnim nastambama. U euroazijsko] tajgi pojavljuju se vjeverice, voluharice i tekunice. Nizu pticjih vrsta, kao sto su bjelokrili krstokljun, kreja, te razliati djetUCi.glavna su hrana sjemenke cesera. No najcesce i najrasprostranjenije ptice u taiL _

le-

r
[)U

a-

prip~daju parodlci tetrijeba -

liestarka i tetrijeb gluhan. Osim vee spomenutih

losova i sobova, tu se momrkoga medvjeda, a

gu naCi attajski jeten i mosusnl jelen. Od velikih predatora svakako treba spomenuti ad manjih risa. Razlidti grabezljivci, medu kojima su i oni s vrijednim

krznom poput slblrskoga samu-

ra, sibirskoga tvora, te zderonje. uglavnom se hrane voluharicama. Na kraju treba spomenuti veliku raznolikost ptica

predatora, osobito soya: usara, sjeverna soya, velika soya i (uk batoglavac.

~UME

UMJERENOG

POJRSA
visina, odnosno i listopadne poplavama. od toplih i suhih do hladnih i vlaznih stani-

Rasprostranjene

su ad nizina do planinskih 5ume letinjaca

sta. Ukljucuju vazdazelene

5ume (Slika 6.13.]. Ove su surne u nekim podruListopadne

cjima lzlozene sust, a u drugim povremenim tacija sume stvara svojevrsnu vertikalnu slojevima

surne svake zime gube lisce. Vegeekoloskcg
sustava. U pojedinim

slojevitost,

koja je karakteristika

nalaze se stanista razlidte osvjeUjenosti, vlage, temperature, strujanja vjetra i kolidne CO2• Dio
5uma umjerenoga pojasa rasprostranjen je u planinskim predjelima na Zemtji. U srednjoj Eu-

vazdazelenih

ropi u takvim surname dominira smreka, koja pokriva subalpsku zonu u Karpatima i Atpama. U Sjevernoj Americi rasprostire se na najviSim planinama (na Stljeniaku, te planinama

uz pacificku obalu).

Tlpicno tlo 5uma cetinjaea jest podzot. Sastoji se ad debeloga sloja iglica djetbmicno raspadnutu

i cesera koji prekriva emu,
usporeno niskim temrazne vrste grinja. U ovim te rujni-

organsku tvar (humus). Slojevi su debeli jer je raspadanje sviiet je raznolik i ovisi 0 tipu sume, U tlu prevladavaju

peraturama. iivotinjski se 5umama

nnoie

pronaCi i dosta kukaca. Od ptica vrlo su ceste razne vrste sjenica, krstokljuni, se

ca. Sisavci u ovim 5umama pojavljuju vecina zivotinja tijekom me

i u bjelogorknirn

sumama umjerenog

pojasa, Kao i u tajgama,

spava zimski san, a

mnoge kopeju podzemne nastambe. Ustopadne

SlIme nekad su pokrivale

velike

povrslne Eunope, Kine, luzne i Sjeverne Amerike,
te vise

predjele srednje Amerike. U Europi i Aziii
uglavnom iskrcene,
SIU mjesto

su tjfekom p roteklih stoljefa a ustupile

poljoprivrednim

povrslnai
visirn

rna. U floristickom

smislu to su sume bukve na topografski stanistima,

hrasta. Bukva je razvijena mjestima njak i eer

i sednje ~m domini

Hrast kit-

suhim tllma, dok se hra6.13. Listopadna sum a u jesen IHrvc',ka)

st luznjak, topola i Vrba razvijaju na povremeno

e rno-da, a .amuazno-

Na raznoUkost iivotinjskoga o tome u poglavl]u
0

svijeta u sumi utiecala je u vellko] mjeri njezinaslojevitost i njihovaj

(govorili srno

biocenazama

strukturi). Najveca raznolikost
rnnostvo beskrallesnjaka,

iivoga

svijeta u sumi je na

tlu i u sloju tla odmah ispod povrsine. Tamo iivi dozemd

ali i mnogi mali sisavd i vo-

karl kopaju nastambe u tlu iti se hrane biljkama

i mrtvorn organskorn tvari na tlu: sumski mis,
mali slavuj, kukmasta sjenica. Ceste su i gra-

rida voluharica,

sumska rovka, dlvlji kunk, jazavac i jei. Ptlce se krecu kroz vise katava: zelena iuna i cr-

na iuna, veliki dijetao,. troprsti djetlic, soika, sumskl zviidak, bljivice, primjetice: ko spomenuti kobac

ptiear, sumska soya i sumska usara. Od vellkih sumskih sisavaca treba svakazerdava, lisicu, divlju rna-

jelena lopatara, obicnog [elena i divlju svinju, a od grabeiljivaca:

cku, kunu zlaticu, U krosnlama se magu pronaci ;tani-

man sisavd - vjevericai

puh.

Jdru·

'egelinim .Dio

SUME

TROPSKOGA

POJRSA

Tropska .kisna suma uglavnom [e ogranlcena na
ekvatorijalna podrude, a oblliezava

i Eu·
rmo]

le topla i via-

lna klima tijekom djele godIne. Najveca tropska
suma razvijena

[e u podrudu riieke Amazone u ju-

.mu,

lnoj Amerid [Slika 6.1'1). VeHke farmacije protezu se u Azi;i od zapadne abale Indije; preko jugoistocne Kine, Malezije, lave i Nove Gvineje. U Africi su razvijene u podrudu Gvinejskoga

.ern)vim
Jjni·

zalieva

i za6.1'1.Tropska kisna suma (B razil)

vale Kongo. ManjI dijelovi ovakvih surna takoder su razvijeni u lstocno] Australiji, Madagaskara, bioraznollkoscu dobra izraienu na istocno] obali

dielomkno na Havajima i Bahamima. Tropske klsne surne pripadaju podrudima
vertikalnu slajevitost (aka

5 najvecim

na Zemlji. Braj drvenastih vrsta biljaka procjenjuje se u tisucama ..Tropska kisnasuma

ima

5 slojeva), a takoder i obilje epifita, penladca i poviiusa .. Opmilijuna biljnih i iivotije vellk broj mutualistiCkih odnosa unutar bicenopripa-

cenito se smatra da u tropskim

surname raznih dijelova svijeta obitava nekoliko ovih podruda

niskih vrsta. Druga znacaina posebnost

ze. 98 do 99 % cvjetnica oprasulu livotinje, daju razli5tim velidnsklm

dok se vrlo malo biljaka oprasuie vjetrom. Oprasivad skupinama: ptice (kolibrid), sisavci (Sismisi) i kukci,

i taksonomskim

Monsunska 5uma prostlre se na indomalajskom
ponovno llstanle.

poluotoku

i prolazi susno razdoblje tijekom kojeg aka
Povecanie temperature u to doba utjece na

30 % najvecega drveca gubi liSce.Kise dolaze s monsunom.
Neke biljke listaju i stvaraju cvjetove poklapa se 5 pocetkom susne menki i plodova nadmorsku

mjesec dana prije dolaska monsuna. Razvoj sie5 obzirom

sezone.. Kaa i kod tropskih kisnih surna surna ..

na

visinu -postoje

tazliciti tipovi monsunskih

2.

KOPNENE

UOOE
od ukupno gotovo

---

YabUca 6.1. Raspodjela voda Mora i oceani Led na polovima Podzemne vade Voda u tlu Voda u atmosferi lezera i druge staiadce Tekucice razvoja industrije

udio (%) 97,3 %
2,19

Usprkos cinjenici da -

1,4 milijarde km3 vode na nasem planetu kopnene iii slatke vode cine tek nesto vise

%
%

0,5

I
\

od 0,5 %, njihov je znaca] izuzetna

velik

0,005 0.0001 0,018

%
% %

[Iatillea

E 1'. Tomu u prilog govori cinjenica

da se za pice, higijenske potrebe, za potrebe industrije i poljoprivrede, gotovo isklju-

0,000096 % i nasega neodgovornog od-

dvo koriste slatke vode. No, zbog porasta broja stanovnika, nasa prema vodi, osieca se njezin sve ved nedostatak. Izmedu mora i slatkih tavu

kopnenih vada postoje brojne razlike. Najuocljivija
U

je razlika u kemijskom

sas-

i koncentraciji soli:

slatkim je vodama koncentracija

soli oko

100

puta manja od one u rnoru, gdje kopnene vade obiljezatjelesnih te-

dominiraju

kloridi, a u kopnenirn vodama karbonati.

Organizme koji naseljavaju

va niz osobitosti.

Velik ih je dio iz mora presao u slatke vode (na sto upucuje koncentracija

kuCina priblifno jednaka ono] morske vade), a drugi dio cine kopnene zivotinje mnogi kukci, puievi, gmazovl. Takoder treba spomenuti obakari, vretenca, dvokrilci

koje su se vratile u vodu

da rnnogi kukci dio zivota provode u vodi, a

dio na kopnu (vodencvjetovi, U

i dr.).
im je stalma temperatura vara prosiecno] relativno niska i odgotemperaturi toga

slatxe

kopne vode ubrajamopodzemne

(Slika 6 IS] i nadzemne iti povrSinske vode. Podzemne vode
godisnjoj

imaju nekoliko vrlo znacajn ih obiljeija.

Zbog izoliranosti

podnucja. U podzemlju

takader nema svjetbilla-

la, pOl nema ni zelenih fotasintetskih

ka, koje su temelj svake zivotne zajednice.

Zbog toga podzemna stanista, pa taka i vodena, nastavaju relativno malobrojne laclie dobra prilagodenih zivotinja. popuVedna

su emdemi iii relikti, a vrlo cesto i oboje. Plo\frsinske vode dijelimo na tekucice i

stajacjce. U tekuCice ubrajamo izvore, potoke i rijeke [Slika 6.16 i 6.17]. [zvori su mjesta g<dje podzemna -voda izbija na povrsinu

[Slik,a 6.18 i 6.19].
Tte~ucice

obiliefava uzdufni gradijent fii biolosklh cimbenika.

zikaLni h. kemijskih

[ilk

Potok Bliznec . Medvednica

6.17. Rijeka Kupka

Osnovni je cimbenik brzina vode, koja ima za posljedicu razlike u izgledu dna te brojna ekoloska obiIjezja od izvora prema uscu. U lzvorlsnom su podruciu, primjerice, vrlo mala godisnia kolebanja temperature, koja prema donjem dijelu toka rastu. Zimi temperatura ad izvora prema uscu pada, a Ijeti raste. Uocljive su i promjene u kolidni kisika, ugljikova dioksida i dr., koje uvjetuju i razlike u sastavu zivot· nih zajednica. Tako u izvorisnlrn dijelovima i gornjim tokovima obitavaju stenovalentne vrste, osjetljive na promjenu temperature i otopljenoga kisika, Tu nalazimo brojne predstavnike lz sljedefih skupina: obalcarl, vodencvjetovi, tulari, vimjaci, desteronozni rakovi i dr. 5 druge strane, u donjim tokovima obitavaju eurivalentne vrste, tj. one koje podnose veta kolebanja temperature i otopljenoga klsika, poput malocetlnasa, pijavica, lednakonoznth rakova i dr.

6.IB. Izvor Kupice . Gorski kotar

IUS. Izvor erne riieke . Plitvicka jezera

StajaCice dijelimo na lokve. moevare. bare i jezera.
Lokve su zdoblja.

obkno male plitke udubine ispunjene vodom. koje vrLo cesto presusuiu tijekom suSnoga ra-

Moevare predstavljaju skup vodenih (lokve, bare, [ezera, tekuCice) i kopnenih (poplavne i vlaZne llvade.

trSCaci, surne) stanista, Ta velika raznolikost uvjetuje i izuzetnu raznolikost flvoga svijeta. pa su ta

stanista izuzetno znacalna za

ocuvanie

bioraznalikosti.

Malo ih je i veoma su ugrozena coviekovom

dje-

latnoscu. Kod nas treba spomenuti Bare su plitke staladce,

Kopackl rlt, Lonjsko polje i donji tok Neretve. Na-

kod kojih svjetlo prodire do dna. pa su zbog toga izuzetno produktivne. starenja jezera iii kao ostaci odvojenih

jlesce nastaju kao jed an od stadija prirodnoga [5lika 6.20]. )ezera su vece

rijecnih meandara

i dublje staiaclce [Slika 621). Njihovo je glavno obiljefie vertikalna temperaturna slojevode od povrsine do dna. odvijaju se procesi fotosinteze primarne proizvodnje. sloiu potrosad U dubokoriste sloju, koji je osvijetljen, diielovirna

vltost, tj. razlike u temperaturi U povrslnskom kim, neosvijetljenim

jezera, organsku tvar proizvedenu

u povrsinskorn

kao hranu ili [e razlagad razgraduju na mineralne soli, ugljikov dioksid i vodu uz potrosniu Ikisika.

Tek je nestankom temperature guce -

termokline,

tj. lziednacavanlern rno-

od povrslne do dna (izotermija) -

pod utjecajem vjetrova

mijesan~e die-

log stupca vode

i izjednacavanje ekoloskih obilje-

i.ja vode cijeloga [ezera,

5:.20. Bara - Park prirode lonjsko

polje

3.

MORE
mora i oceani. Velika gustota morske vode uzrok je naj-

Nesto vise od 70 % povrslne Zemlje pokrivaju vaznije osobitosti

zivota u moru, a to je njegov trodimenzionalni

raspored, tj. proteze se od povrsine do cestica u vodi orncgucuie izuzetno boopstanak

najveCih dubina koje prelaze 11 000 m. Velika kolicina organskih gatstvo zivota u slobodnoj brojnim sjedllatkirn vodi. »Kisa« hranjivih koji pripadaju

cestica, sto polako skupinama

pada na dna, ornogucava

oblicima,

razlldtirn

zivatinja.

Gustoca morske vode, ko]a ovisi 0 kolidnl cificnosti. pribllfno

soli, temperaturi

i tlaku, uzrok je nekih njezinih fizickih spena +4 0(, morska je voda najgusca na

Za razliku ad »slatke« vode, koja ima najvecu gustocu
+2,8

0c.

I tocka lediSta je drukdja

-

na oko 2,4

0c.
(saUnitet), dotocima koja se krece od 35 do slatke vode s kopna iii a slatke vode po-

Slijedece je znacsjno obiljezje morske vode njezina velika slanost

41%0, a ovisi
padalinama. dmorskim

0 vise Cimbenika:

intenzitetu

isparavanja.

razrjedivanju

Juini Jadran ima vecu slanost od sjevernog,

u kojem su znatno yeti dotod

izvorima (vru!je)

iii rijekom Po.
i vremenski, po cemu se mora takovoda.

Sastav morske vode vrlo je stabilan i malo se mijenja prostorno der razlikuju ad kopnenih

[Tablica 6.2) U morskoj je vodi utvrdeno vise ad 50 kemijskih elemenasoli u moru, Ostalo su tzv. elementi i polarnim podrudima. u tragovima. Najveca godisnja ko-

tao ali njih deset cini oko 99,92 % ukupne kolidne

TemperabJra mora ima najslabija kolebanja u ekvatorijalnim lebanja temperature su u umjerenom klimatskom podrudu,

tj. izmedu

25° i 45° sjeverne i juine geografkrecu od
12 O( U

ske sirine. U Jadranskom moru, koje pripada to] zoni, ta se kolebanja temperature do cak
20 O( U

juZnom

sjevemom Jadranu. Opcenito mozemo reCi da se ta kolebanja odnose na povrsinski sloj modublja ad 500 m oblliezava stalna temperatura obiljezja: Ijeti temperavode. Jadransko more kao dio Mediterana

ra, dok podruda

ima osobita temperaturna tura povrsinskoga dok istovremeno

sloja maze biti visa od temperatura najdubljih

25°C.
dijelova

TBblicB B.2. Sastav morske vode

ne pada ispod 12°C. Tijekom hladnijega dijela godine ohladuje se povrSinski sloj, pa se krajem zime temperatura jelova izjednad 5 temperaturom dubokih di-

Spoj/element Natrijev klorid Sulfati Magnezij Bikarbonati Kalcij Kalij Brom Borat Stroncij Fluor

udio (%) 85,6

7.6
3,7
0,4 1,2 1,1 0,,2

njezine su vrijednosti

izmedu 12 i 13°C.

Suprotno tomu, temperatura

dubokih slojeva osta-

lih mora i oceana uglavnom je oko +2.8 vrijednosti Na iivot

0c, a to

SU

na kojima je morska voda najgusCa. morskih organizama obalnoga podru-

0,08 0,04 0,003

cja vrlo velik utjecaj ima pravilna izmjena pUme i
oseke. koje nastaju zbog djeLovanja

privlacnth si-

la 5 nca te, osobito, Mjeseca. 5 obzirom da iedan lunarni dan traje 50 minuta dui:e od Zernliina, plima se ponavlja svakih
12

sati i 25 rninuta, sto znad da svakoga dana kasni 50 minuta. Razlika izmedu plime i oseke na Juznom jadranu je oko
30

em, a

na Sjevemom i vise od 70 em. No, u svije· tu lma mjesta, kao sto je sjeverozapad Francuske,gdje te razlike mogu biti vece od 15 metara. Razlikujemo dva velika podruda u rnoru, u kojima se odvija zlvot: dno i slobodna voda [Slika 6.22]. Slobodnu vodu naseIjavaju organizmi koji »lebde« u vodi (plankton) te aktivni pllvad (nekton). Osobito je znacalan povrsinski osvijetljeni sloj mora i oceana, maksimalno do dubine od pia kton) 200

6.22. Zivotna podrucia

u moru

metara, u kajem dolazi biljni plankton (fitoglavni primami prolzvodac i glavni izvor energije za ostale, pa i naivete morske zivotinje. Morsko dna je vrlo raznoliko staniSte. Moze biti evrsto (stjenovito iii kamenito) i pomicno (pjeskovito i muljevito). Osim dnice ovise i
0

osobitosti podloge, sastav i brojnost zaje0

drugim Cimbenicima, a naj05-

vaznija je dubina. 0 njoj avisi intenzitet

vjetljenja, kolebanja temperature i drugih ekoloskih dmbenika. Morsko dno se na temelju dubine dijeli u nekoliko stepenica, a nama je najzanimljivije obalno podrucie ili

literal koji se pro.

do dubine ad

200

metara. To se pod(i.fje istice raznolikoscu i bogatstvorn vrsta, brojnlrn biocenozama te
dostupnoscu,

No, ni to nije jedi-

~Tr~W

1 T~

,

r":!i.2'1.:Koraligeno
~~

naselje - jUl:ni jadran. 1YaKve zajednice razvua~jll ~~na kamenittrn podlogama u Infralitora~U!t
l~

~f..

..

.

nstveno staniSte -

diJelimo ga na nekoliko pojasa [Slika

6.23]. Kakva ce se zalednica razviti avisi prvenstvena a tl-

pu padlage [Stika 6.2'1].

ZA

ONE

KDJI

~ELE

ZNATI

UI§E --------------------------~-------------------tako, treba naglasiti da na pos-

Gibanje morske vode takader je vrlo znacalan ekoloski cimbenik. Najvaznije su morske struje koje nastaju pod utjecajem vjetrova, razlika u t1aku, temperaturi i saliniteta.lsta tanak i smjer struja bitan utjecaj ima i ratacija Zemlje. Opcenito, struie rnogu biti horizontalne (povrstnske i dubinske) i vertikalne. Mediteran je toplo zatvoreno more koje zbog veceg isparavanja nego je dotok ima nizu razinu od razine Atlantika. Kroz Gibraltarski tjesnac stoga u Mediteran stalno ulaze povrsinske vode Atlantika i stvaraju struju koja prolazi uz obate Afrike, Male Azije, Grcke, Hrvatske, Italije, Francuske i Spanjolske, te izlaze iz Mediterana kao pridnena stru]a, odnoseCi sa soborn mineralne i organske tvari. Mnogostruka je bioloska vainost struja: donose na povrslnu hranjive tvari, obogacuiu kisikom dublje slojeve i znacajan su dmbenik u rasprostiranju biljnih i iivotinjskih vrsta,

Valovi nastaju pod utjecajem vjetrova i imaju velik utjecaj na obale i povrsinski sloj mora, jer omogucuju izmjenu plinova, hranjivih tvari i topline. Valovi su vrlo snafni, pa mogu razarati obalu i odnositi rnaterijal - tu zive organizmi nim uvjetima.
5

izrazitim prilagodbama, koje im omogutuiu preflvliavan]e u takvim ekstrem-

SA~ETAK
Budud da klima nalvecim dijelom odreduje hiljni pokrov na Zemlji, velike dijelove kopna pokriva slicna vegetaclla. Takve se cjeline nazivaju biomi. Nekoliko je glavnih kopnenih bioma: tundra, travnjaci, pustinje, taiga, sume umjerenoga pojasa, mediteranska vegetacija i tropske kisne sume. U prethodnom ste dijelu upoznali osnovna obiljefja svakoga bioma: njegovu rasprostranlenost te biljne i zivotinjske vrste koje ga sacinjavaju.

lako

pnene (»slatke») vade cine tek nesto vise ad 0.5 % voda na Zernljl, njihav je znada] izuzetna i poljoprivrede.
i povrSinske vade. -Povrslnske vade cine tekuCice (izvari, poteet i rijepovrsinskl asvijetljeni

r.
o
u
IT

velik, jer se gotovo iskljudvo koriste za pice. higijenske patrebe, za potrebe industrije
Kopnene vade one podzemne ke) i stajaCice (lokve, bare, mocvare i jezera). U jezerima razlikujema duboki neosvijettjeni (neproizvodnO slaj. Svako jezero takoder

(proizvodni) i obillef]a, po-

ima osebujna temperaturna

sljedica kojih su i ekoloska abiljezja

povrsinskoga i dubokoga jezerskog podruqa,
dubina. Kemijski sastav morske vade vrlo je stabllan, ko\ebanja povrsinskoga a

Mora
njegovi

oceani pakrivaju viSe ad lojevima -

70 % povrslne Zernl]e, a gustoca morske vode omogucava zivot u svim
sloja mora ovi-

d
C

ad povrslne do najvedh

vise ad 85 % ukupne koliEine soli otpada na NaCl. Temperaturna

5

se

a geagrafskom

polozaiu,

a

naiveca

su u umjerenam

pojasu. Duboke vode

oblliezava stalna tempera-

.:
t

tura. U moru razlikujema

dva zivatna

podruda.

dna i slobodnu vodu, Marska dna [e vrlo raznolika staiii literal. Siobodnu vadu naseljava-

niste, a raznollkostu
ju planktonski

zivoga svijeta osobito se istice obalno podrude organizmi.

i nektonski

PITRNJA
Sta su biomi?
Nabrojite

ZA PONAULJANJE

osnovne tipove kopnenih bioma. organizama?

Koji su bloml zastupljeni na podrulju Hrvatske? Koja su specificna obiLjezja slatbvodnlh ZaSto je pa Objasnite sto Koje su posljedlce a stanovnlk gomJIh tokova tekucica? ml)4!ralturrleslojevitosti na ekoloska obiljeija jezera?

razlnwllM
SVlItkGlra

i nekton.
kolebanja temperature Jadranskoga mora? dana kasne 50 minuta? vrste obalnoga pojasa pUme i oseke.

ZaSto pUma (J oseka)

Navedite neke karakteristi

1. UTJECRJ

fOUJEKA

NR

KOPNENE

EKDLD~KE

SUSTRUE

Od pamttvijeka je covjek svojim aktivnostima utjecao na svijet oko sebe. 5 razvojem moderne civilizacije utjecaji na okohs postali su sve znaeajniji. lako su nacini djelovanja ljudske papulacije razlidti, na stupnju makroekasustava (bioma), koje ste upoznali u prethodnom poglavlju, postoie odredene posebnosti. Tundra. Ljudi vee dugo egzistiraju u tundri (Eskimi. Inuiti). No, tek se s dolaskom zapadne civilizacije dogodio znacajan utjecaj na tundru. Socijalne i kulturne promjene davele su do unlstenia okolisa. Tradicionalne nastambe (iglui i satoril, primjerice, zamijenjene su gradenim kucarna, u izlavu zivotinja koristi se moderno oruz]e. unijete su neke dornace zivotinje. Dodatne stete na zajednicu tundre lmala su otkrlca nafte i zemnoga plina (Ukrajina, Rusija i Aljaska). Alpska tundra pretrpjela je drugi naCin utiecala. intenzivnom ispaSom domacih iivotinja. izgradnjom sportskih terena (posebno skiialista. staza za planinarenje iii terensku

vcmiu biciklom). Budud da alpska tundra zauzima rniesta sarno na visokim planinama.

njezina je zastita uglavnom vezana za pojedine zemlje u kajima se mogu nad takvi sustavi. Arkticka tundra raslrena je oko Sjevernoga pola, pa je njezina zastita globalni problem. Travnjaci. Najveci dio travnjaka umjerenoga pojasa danas sluii za uzgoj iitarica. dok su ani manje produktivni iskoriSteni za ispasu stoke. Pritom su na njih unesene nove vrste, a stada velikih izvornih biljojeda odavno su potisnuta. VeLikje dio prirodnih travnjaka nestao. Travnjaci tropskog pojasa pogodeni su isusivaniem, eiji je uzrok razvo] poljoprivrede, uzgoj domaEih iiYotinja, gradnja naseLja, te pretvoreni u polupustinje i pustinje. Paradoksalno je da savana maze podriavati do pet puta vecu biomasu divljih prezivaca, u odnosu na dornace zivotinje. Divlji su prezivaci ucinkovitiji potrosad, bolje prilagodenl klimatskim prilikama i otporniji na parazite i bolesti. U nekim diielovlrna Afrike savansku su vegetaciju zarnijenile sadene sume eukaliptusa i bora radi proizvodnje celuloze i papira. Mediteranska Yegetacija i sikare. U podruqu koje okruzuie Sredozemno more Ijudska civilizacija prisutna je vise od
10 000

godina, a njezin je utjecaj na vegetaciju velik. IskoriStavanje surna za gradnju ku-

ca,

naselja i brodova, sjeca 5uma za prikupfianie drveta

za ogrijev iii stvaranje poljoprivrednih zemljista.

te ispa.sa dornacih zivotinja udnili su svoje. Mnoga su zemljista izloiena eroziji, a prirodna vegetacija je veoma unistena. 1 u drugim je dijelovima svijeta vegetacija sikara i niskih grmova imala slicnu sudbinu: u Sjevernoj Americi izloiena je intenzivnom unistavanju od dolaska Spanjolaca 1779. godine. U Cileu i Australiji najvecu stetu vegetaciji sikara nanose unesene damace zivotinje ovce i zefevl, Sukcesivne sikare na podrucjima gdje je klimatogena zajednica suma nastale su izravnim utjecajem covjeka, ali su cesto - takoder pod utjecajem covjeka - jos vise degradirane i pretvorene u pasniake, travnjake iii mjesta za gradnju kuca Hi naselja. Pustinje. Danas su podruCja pustinja, osoblto na Bliskom istoku, srediste naftne industrije. a mnogi su polupustinjski predjeli navodnjavanjem pretvoreni u poljoprivredne povrsine. Takoder, na mnoge se pustinje u zadnje vrijeme utjece rekreacijskim i nekontroliranim isprobavanjem i natjecanjima terenskih

vozila. U mnogim pustinjama daja donosi veliku zaradu. Tajga. tstrafivanie u 17.

Svijeta iive posebne i endemlfne

vrste biljaka i zivotinja,

cija ilegalna pro-

i eksploatacija

tajgi seze daleko u proslost,

Intenzivnije

iskoriStavanje

zapocelo je

stoliecu (oko

1600. godine) trgovinom

krznima. aka krzna i zbog krzna vodili su se cak i ratovi!

Dru-

gi veliki nadn lskoristavanja

tajgi ukllucuje sjecu 5uma. Tajga je najbagatije

podrude

mekaga drveta u u Sjeve35 % te

svijetu, Polovica ukupnlh svjetskih

rezervi nalazi se u Rusiji odnosno u Sibiru. druga polovica -

maj Amerid i Europi. GodiSnje se u Rusiji posliece oko 3 mil. ha ave surne, a samo se otprilike povrsine panovno

oosurnllu]e.

Krcenje ovih surna uglavnom

uzrokuje

prosirenje tundre na jug, sto sliei

prosirlvanju

pustinja u podrudu

africkih savana. Podrude tajgi bogata je nalazistirna zeljezne rude. zlata, rudnih bogatstava

ugljena, zemnoga plina i nafte. lskoristavaniern dio slatkovodnih sustava bio je podvrgnut

povetalo se zagadenje zraka, a velik elektricne energije. Takvi zah-

hidroregulaciji

radi proizvodnje

vati imati su velik utjecaj na okolis. Sume umjerenog pojasa. Utjecaj eovjeka na surne umjerenoga pojasa je ogroman. vijeku! Njihova je degraDanas je to po-

dacfja pocela vrlo rano, a u Europi su gotovo potpuno

iskrcene vee u srednjem

drude poljoprivrednih
vise poiuprirodnom

zernliista

i urbanih sredina. U Sjevernoj Americi ove su se surne odrzale u manje-

obliku. lako pod utjecajem covjeka, jos uvijek pokrivaju velik dio Istocne obale. SaPosiecenl dijelovi surne najcesce se spaljuju. Tada
meto-

rno se mali dio posjecene surne ponovno posumliava. se sadi nova suma

iii se ceka da se podrude sarno obnovi. avo je jedna od eestih primjenjivanih
posiecena ; iskoristena,

da u Arnerid, ali i u mnogim dilelovirna istofne Europe. No, veCina sadenih suma ne dostize starost veeu ad 100 do 150 godina, nego bude ponovno uspostaviti Na taj se nadn nikada ne maze da bi se surna kao zajednica originalan ekoloski sustav, [er je vrernensko razdoblje prekratko obnoviti.

mogla ponovno

Tropske sume. Barem 20 stolieca ljudi SU zivjeli u bliskoj asocijaciji s tropskom usli u sumu kao lovd

surnom. Prvi su Ijudi

i sakupliad hrane. Nomadski nadn zivota i umjerena potrosnia prirodnih bogatstaodnosom. No, neke su Ijudske populacije napustile nomadski

va sume rezultirali su gotovo simbiotskim la eesta poljoprivredna

nadn zivota. stvorile veta naselja, te pocele intenzivnije
proizvodnja, izgradnju naselia i obradivih

iskoristavatl

surnu, U takvim je zajednicama blza

koja je rezultirala siecom tropske sume i krceniem veCih povrsina

povrslna. Budud da je kruzenje tvari u tropskim surnaria vrlo brzo, njihovo
Sve dok su zajednice bile dovoljno male, odnosno

je tlo sirornasno hranjivim selima, pa su ovakve \judske zajednice svakih nekoliko godina krdle nove povrsine, da bi osigurale svoju egzistenciju. jelovi surne nisu

iskrceni di-

hili veliki, tropska se surna mogla relativno dobra oparavljati.
tropskih suma podnie s dolaskom procijenjuje Europljana u podruda njihova rasprostranjenja.

Vece iskoristavanje
PoCinje iskoristav.
106 ha tropske

za drvnu industriju:
~me u svi,etu

se da se godisnje

zbog drveta iskrCi otpriUke ako znamo da su to

15.4

[Slika 7.1)' Gubitak je neprocjenjiv,

podruda nal-

bioraznoUkosti.

Posljedice krcenja i siece 5U a su: povecano otjecanje vode, erozlia tla i katastrofalne u nizinama. Osim toga, unistavanjern pop lave

surna pove-

cava se brzina vjetrova i ekstremne temperaturne
.J

razlike, smanjuje pojedine

se

kolidna oborina te nestaju
vrste. Unistavan]e su-

biljne i zivotinjske

rna razlog je

i sirenju pustinja u mnogim dijelovi-

rna Afrike, Azije, Amerike i Australije.

"' c 2 []NEfIStENJE
Pojam oneciscenje

7.1 Krcenje tropskih

suma

U[]OR
voda podrazumijeva svaku fizicku

ili kemijsku

promjenu

obiljezja povrsinskih

iii po-

dzemnih voda, koja ima negativan oneciscenje smanjuje he, npr. za proizvodnju
3.

utjecaj na live

organizme.

Osim nepovoljnog

utjecaja na zivi svijet, u druge svr-

rnogucnost upotrebe voda. Vode nepovoljne elektrkne energije u hidroelektranama,

za pice mogu se koristiti

navodnjavanje,

za hladenje klasicnih i nu[Tablica 7 '1.

klearnih termoelektrana Jedan ad spedficnih javljivanje

ili u rekreacijske svrhe. lzvori i vrste oneciScenja mogu biti razlidtl oblika onedscenia je i unosenje stranih razlidtih (alohtonih)

vrsta u ekoloske sustave. Po(npr. raznim prijevoznim

novih vrsta rnoze biti slucajna posljedica uvozom roba iz drugih podruda).

ljudskih aktivnosti

e
a
Ii
1-

sredstvima,

No, ipak je cesce namjerno

unosenie, u kajem su osobito

aktivni ribid. U brojne nase vode unesene su razlidte vrste iz drugih sljevova ili iz drugih zoogeografskih podruqa, tohtone) uglavnom bez ikakvih znanstvenih podlaga, a pasljedice su obkno vrste, Osim ribica, veliki »doprinos« unoseniu katastrofalne za izvome (au-

novih vrsta daju i brojni akvaristi te uzgajivaci poput amerilkog drugih skupistakora i

drugih zivotinja. somlca, babuske.
<,

Tu bismo mogli navesti brojne vrste riba unesene lz drugih podruda suncanlce.

~i
j.

No, u nasirn vodama nalazima unesene brojne predstavnike cerno samo vodenu vrste na podrudu kugu, a od drugih kraljesnjaka Parka prirode Lonjsko polje. utjecaj na vodene ekoloske

na. Od biljnih vrsta spomenut nutriju sada vee uobicalene

bizamskog

a
0
I'

Sve otpadne tvari imaju ved iii manji negativan

sustave i njihov iivi svirelativno velika spoonecisceotpo-

jet. lpak, u svemu tome treba naglasiti i jednu znacainu cinjenicu, a to je prirodna sobnost samoociScenja voda. osobito tekuCica. Zivotne zajednice smanjuju intenzitet

j.

koje se razviju u organski onedscen]a, pa ee -

nim vodama svojom aktlvnoscu
I.

(razgradnjorn)

aka kolifina

padnih tvari nije bila prevelika primiti obiljezja

i ako nema toksicnih

tvari -

nakon odredenog

taka voda ponovno To, drugim

4

vrlo sHena anima kakva su bila na dijelu taka prije oneeiscenja. zajednice tipifne

riiecirna,

i-

znad da

te

se ponovno. mod razviti prirodne nekih kemijskih

za eiste vode. Za ilustraciju

su prikazazajed-

ne prornjene

eimbenika (kisik, mineralne soli, organska tvar) i raspored zivotnih

Tabl!~a 7.1 Vrste. izvori i utjecaji Oneci5cenja na vodene ekoloske sustave VRSTA ONECISl:ENJA Uzrolnici bolesti (bakterije, virusi, praZivotinje i nametnici) Biorazgradive organske tvari IZVORI ONECISa.NJA Otpadne vode domadnstva, bolnka te zivotinjskog porije.kla Prirodna ispiranja 5 kopna: komunalne otpadne vode, otpadne vode prehrambene industrije., prerade papira i 51. lndustrflska postrojenja, rudnici, ispiranje 5 kopne i prometnica, benzin 5 olovom, neki pesticidi j fungicidi i dr.

UTJECAJ
Bolesti poput, hepatitisa, kolere, dizenterije i 51. Za njihovu razgradnju bakterije trose kislk, to maze biti uzrok ugibanja iii migracije riba i drugih zivotinja; voda ima neugodan miris Ugibanje mnogih vodenih organizama; opasnost za (ovjeka; voda postaje neupotrebljiva u domaclnstvu, za navodnjavanje i za odredenu industriju Cvjetanje algi i bujanje ostaloga vodenog hiLja; eutrofikacija; ugibanje riba te promjena vodenog ekosustava; neugodan rnlris

Anorganske kemijske tvari (kiseltne, luflne, soli, teski metali)

Anorganske hranjive soli (fosfati i nitrati)

Prirodna ispiranja 5 kopna i obradivih povrsina, detergenti 5 fosfatirna, domadnstva, neadekvatni uredaji za blolosko (iSeenje otpadnih voda; industrija lndustrija; promet; surnarstvo i poljoprivreda; unistavan]e

Organske tvari (nafta i derivatl, pestiddi i herbicidi i sL)

komaraca i sl.

Ugibanje riba, ptic.a i drugih vodenih zivotinja; nagomilavanje u tkivima zivotinja i Ijudi; genetske pramjene., kanceragenost i sl Smanjena sposobnost samooEiscenja; otefana opskrba kisikom vodenih organiyama te smanfenje populacija riba; zatrpavanje akumulacija i jezera Imaju kancerogeno djelovanje; uzrokuju genetske promjene

Suspendirane cestice

Prirodna erozija

5

ogaljenih

i obradivih povrslna, separadja ugljena j drugih ruda; gradevinski zahvati Radioaktivne tvari Rudnid urana i njegava prerada; nuklearne elektrane; nukleame probe; neadekvatno odlaganje Toplina Otpadna topla voda lz industrije i termoelektrana

Smanjena sposobnost otapanja kisika u vadi; mijenja i razara zJvotne zajednice; rnofe pogodovati razvoju bolesti i pojavi nametnika te pojaeati djelDvanje toksina u vodi

3

c
nica dui toka rijeke. pocevsi od (iste zone, zone najjaceg oneciscenja do zone zavrsetka procesa samOlocllsamja 5 a .2J.

a

-.'

'.-.

...
~':'~--:.'~':

---

......

, ,

...,--- __ _ - _ - -...... __ -__Mineralnesoli

Rijeka ..

-

_

--- -------Otopljeni kisik

'--------

A

I

= rakusac

(Gammarus)

B

1 2

= lieinka trzalca

(Chironomus)

C

1""

liEinka muljara (Megaloptera)

llflnka vodenrvjeta (Erdyonurus 3 = pui rijecna zdjelica (Aney/us]
:2 '"

= crvena g\ibnjaca (Tubifex)

2 ~ puz barnlak (lymnaea)

3 = Licinka dvokrilca (Erista/is)

4 = li(i nka obalcara (Plecoprera) 5 = lifinka lUlara (5erimstamll)

3 ~ pijavica (Erpobde/la) " ~ vodenbabura (Asel/usl 5 = liejnka lrzalca (Chironomus)

o

1 .2

= Heinka

tulara (Hydrops\,che)

E

(Simulium) 3 = pijavica (G/ossiphoniaj 4 = licinka vodencvjeta (Baetis) ,; = vodenbabura (Asellus)

= licinka dvokrilca

= IiCinka oba Icara (Plecopter a) 2 = lii.'inka vodencvjeta (Epi1emereilaj
1

3= ~= 5= 6=

pui rijefna zdjelica lAncy/us)
rakusac (Gommart1S) virnjak lDugesia) liunka tulara (Umnephilus)

7.2. Prikaz sukceslia zajednica dna, tekucice i promjene .;samociscenja

nekih kemijskih

Eimbenika kao posliedlca

procesa

3.

ONEflStENJE

ZRAKR

Onecisceni zrak sadrfl stetne tvari u koncentracijama koje izazivaju posljedice na zdravlje ljudi, zivotinja i biljaka. Zrak se smatra oneciScenim i ako sadrii tvari koje su strane njegovu prirodnom sastavu. Glavni oneciscivaci su razlidtl pUnovi i cestice prasine koje mogu biti anorganskog i organskoga podrijetla. Na-

jceso

i najvainiji pllnovi koji oneciscuju atmosferu su: sumpomi dioksid (SOJ. duSicni oksidi (NOJ. ug-

liiln' monok,sjd
ustJlkovodici porovodik

(CO), ozon (OJ. amonijak

{NHJ,

(npr, rnetan, butan, propan), sum(HF), freoni {CFCI3 i

(H2S). ftuorovodik

CF2ClJ i teSki metall. Spojevi 502 i NOx su glavni oneciScivao atmosfera u Hrvatskoj (Tablica 7.2). Navedeni spojevi dospijevaju iz atmosfere na tlo, vodene povrsine i vegetaciju mokrog talofsnja, ispiranjem
U

obliku suhog iii

kisorn, snijegom i kiselim kisama). BroIisaja na

maglom te mogu oksidirati u sumporastu iii duslcnu kiselinu (vidi poglavlje jna istrafivania oneosceni zrak [Slika 7.3].
0

potvrdila su osjetIjivost

7.3. lisaji su 510 pura osjellji.iji na 502 nego (vjelnict'. sroga se koriste kao blopokazarel]l kakvoce zraka, te su rlietki u urbaniziranirn i lndustrijaliziranim podrucjirna.

IZUORI

ONECISCENJA

Promjene u sastava zraka mogu biti prirodne (vuIkanske erupcije, oluje, polan) i antropogene (spaIjivaftje fosilnih goriva, prerada i uporaba kemijskih tvari), te ih je ponekad tesko razlikovati. Najbolji
5U

Iabltca 1.2. Emisija glavnih oneciscujuCih tvari L; Hrvatskoj. 1999. godlne. Hrvatska ima relativno male emisiju SO~ i NO.. u usporedbi s ostalirn Europskim ZE':r1 [arna.

primjer pozart koji mogu nastati prirodno
Emisija (t/god.) [zgaranje u termoelektranama i u postrojenjima za pretvorbu energije Izgaranje u neindustrijskim lozistima Izgaranje u industriji Proizvodni procesi Cestovni transport Ostall pokretni jzvon i strojevi 2984 169
0

(npr. u stepama). ali ih mofe izazvati i covjek. Na sastav atmosfere znatno utjecu prirodne ernisiie. Prigodom vulkanskih erupdja
Si,ka 7.Ll]. na prim'

502

NOx

jer, u atmosferu se izbacuju znatne kolidne razlldt1h plinova (prevladavaju 502• CO2 i H2S) i cestica vulkanske prasine. Pri erupdji vulkana EI Chichona u Mexicu 1982. g. u atmosferu je dospjelo milijuna tona S~. sto je pribtifno njem fosilnih goriva (ugljen i nafta). Glavnina emisija 502 antropogenoga [T ·S podrijetla dolazi od procesa izgaranja. i to posebice ugljena
a 151. U emisiji NOx najveci udio
10 20

61526

14 393

6158 14 475
1

3820
8551 1612 28634

% godisnie

281

emisije sumpornoga dioksida emitiranog spaljiva-

4075

15 018

Obrada i odlaganje otpada Poljoprivreda Ostali izvori

43
0

Da se smanll emisija dusicnih oksida

UKUPNO

55
90 72]

I .uglJICnogamonoksida iz ispusnih cijevi autornobila, uvedeni su katalltifki konverted (katalizatori). koji se ugraduju u sustav Ispusnlh ciievi automobila. Njihova je zadaca da otrovne plinove pretvaraju u manje otrovne (N2 i COJ, inace prirodne sastavnlce atmosfere. Emisija NO~najvecim je dijelom uzrok nastanka prizemnog ozona na rubovima urbanih
7."1.Vulkanske erupcije oneciscivaCi atmosfere.
su prirodni

podruda

7.S. Dimnjak jedne nase secerane

jer se kemijske reakcije ne stignu razviti na podrudu gradova. Izlaganje ozonu steti zdravlju zbog respiratornih tegoba osjetljivih
050-

ba, a nanosi stetu usjevima i surnama (smanjen prinos te ostecenia na liscu). Kad se govori a tesklrn metallma i njihovu utjecaju na zdravlje. naivise se pozomosti posvecule olovu (Pb), kadmiju (Cd) i i:ivi (Hg). Kadmij sluzi kao dodatak bojama i plastici, alma ga I u baterijama i automobilskim gumama. Ziva se rabi u baterijama, zubnoj tehnici, tluoroscentnim svjetiljkama. a odasil]e se u zrak pri spaljivanju komunalnog otpada. live ima i u fosilnim gorivima (ugljen). te u prirodnom plinu. Problem je sro prigodom izgaranja goriva ili otpada i:iva prelazi u plinovito stanje, pa se ne maze ukloniti standardnim filtrima za cestice. Najveca je emisija olova uglavnom iz prometa. U tom je pogledu zadnjih godina ucinjeno mnogo, jer se potrosnia olovnog benzina smanjila, a uskoro ce lzad iz uporabe. Mogli bismo, zapravo, reCi da je 5 industrijskom revolucijom doslo do veceg odlaganja stetnih plinova u atmosferu. Iznad velikih urbanih sredista ta su zagadenja toliko jaka da u nekim gradovima dolazi do formiranja smoga magle nastale ispusnim plinovima automobila i industrije, koja sadri:i navedene sumporne i dusikove okside, hidrogen karbonate i ozon.

Tlo je sastavljeno od anorganskih i organskih cestica koje pokrivaju povrSinski slo] Zemlje procesu formiranja I odri:avanja svoistva tla vrlo vainu ulogu imaju njegovi brojni stanovnici

litosferu. Na[Slika

stalo je tijekom tisudietnoga raspadanja stljena, dielovanjern vode, topline, svjetla, zraka i organizama. U 7.6). Zivi organizmi u tlu sudjeluju u unosenju I razlaganju organskih tvari, u mijeSanju slojeva tla, sprjeeavanju

-----------------

t2D_

_

0-

.....

erozlle te povecaniu propusnosti Covjek svojim djelatnostima

i prozrarnosn

t1a.

rske
one
Otpi

posredno

iii neposre-

dna utlece na gradu t1a te na niegcva fizikalna, ke.
mijska i bloloska pretvorene svoistva. Ogramne su povrSine u oranice, Iivade, pasniake, u sela i

dug

gradove. Glavni uzroci degradadje

tla su krcenje
raporadi Lju
ro\J

suma, pretjerana ispasa te lose gospodarenje
tarskim povrsinama Ijodjelstvo, Intenzivno

5

i ekstenzivno
kao nulnost

koje se nametnulo sve

prehranjivanja

vecega broja stanovnika na naMnoga su t1a oslromakemijski elementi

sem planetu, ima - osim nedvojbeno korisnih i brojne stetne posljedice. sena, nedostaju im pojedini

vot
mr tal No iz~ du

(npr. kalij, fosfor i dusik), pa se taj nedostatak nadoknaduje stalnim gnojenjem. sarno polovicu Racuna se da bilje unesenih hranjivih

rnofe koristiti
7.S. Brojnost pojedinih o do 30 (111 skupina faune tla u
510lU

tla ad

tvari, dok druga polovica ostaje u tlu, pa nastaju

co
.-nj

promjene u kemijskom sastaw i kiselosti tIa. Dio
mineralnih soli ispire se tijekom kiSa i odnosi u vodotokove, jezera

a.

i mora, sto negativno djeluje i na 0Ir0posipaju se obraKao

te ekoloske sustave (sjetite se eutrofikacije).

vnim kemikaUjama (pestiddima)
dene

povrsine i ubijaju stetnid,

i umjetna

gnojiva, pesticidi su naoko vrlo korisni jer vaju prinose

poveca-

i kontroliraju bolesti koje prenose kuuzrokuju veliku, na prvi peg-

kci. No, istovremeno

led tesko zamjetnu, stetu zlvomu svijetu. Biljke koje rastu na oneciscenom tlu i same 7.7. Odlagatista krupnog otpada i srnetlsta testa su mjesta sakupljanja galeba, koji tu nalaze izvore hrane. Oni na vodene povrsine (npr, na akumu!acije iii iezera koja SIU1<' Z3 napajanje pitkom vodom) rnogu prenijetl poiedine toksii'ne rvari. staju orredscenima,

po-

Korijenovim sustavom i liscem

biljke apsorbiraju stetne tvari, najcesce pesticide i

teske metale (kadrnl], ziva, clove i dr.). Podrijetlo
teskih metala je prirodno (npr. vulkanska aktlvnost) iii antropogena (djelovanje covjeka). Na prirod-

ni sac]~. tesklh metala ne moferno znacajnije utjecati, ali na antropogeni mozemo u veco] mjeri. Antrana raspodjelu te5kih metala

ved je ad prirodnog, a najcesEi izvori oneCiscenja

5U:

atmosfe-

rske emisije iz industrije,

ispusni plinovi kopnenog

i zracnoga prorneta, ostaci u rudarstvu i dr. Tlo se ne

oneoscuje sarno kernijskirn toksknlrn otpada (stan hladionid, televlzorl,

tvarirna. nego i odlaganjern velikih kolicina glomaznoga komunalnog automobili

stedniad,

i dr.) {51ik a 7.7]. Zbog spore razgradnje taj otpad

dugo ostaje u Ijudskom okoliSu.

5 GLOBRLNE
Ljudi su oduvijek

PROMJENE
imali blizak odnos
5

prirodom.

Od pamtivijeka

5U

u njoj nalazili hranu, sklonlste,

te si-

ravine za izgradnju sklonista, votinja.

oruda i orufja. usavrsavaniem

tehnika lova doslo je do sve veceg izlova zi.-

Danas se smatra da je za vrijeme zadnjega ledenog doba coviek bio glavnim uzrakom nestanka medvjeda. Utjecaj covjeka sirio se i dalje: prlplsastav biocenoza aka sebe.
5 unutarnjim

mnogih velikih sisavaca, primjerice mamuta i spiliskoga tomio je i uzgojio mnoge vrste blljaka i zivotinja

te poceo aktivno mijenjati

No, tek je zadnjih stotinu godina utjecaj covjeka na prirodu vrlo znacaian. izgaranjem, njegovom masovnom proizvodnjom i upotrebom, masovnim

5 izumom motora
koristenjern

fosilnih goriva

i inU

dustrijallzadlorn covjekove

doslo je do remecenja prirodne ravnoteze na globalnoj narusiU su Dsnovne pratese kaji odriavaju livot

razini. Drugim rijeoma, na dje.om zatopljenja,

produkti

aktivnosti

na.sem planetu! problem

ovom poglavlju

razmotrit

cerna posljedice efekta staklenika kiselih kisa

i globa'nog

uniStava-

nja o.zonskog amotaa,

i unistavanja

stanista.

EFEKT

STRKLENIKA

I GlOBALNO
340

ZRTOPLJENJE
Koliana CO2 u atmosferi. Zadnjih se cija
100

godina koncentra300 go-

(02 u atmosferi povetala oko

25

%. U zadnjih

eo.
"J:

330 320 310

dina CO2 je varirao u rasponu

280 -

340 ppm [Slika 7.8).

.S:
.!

Do tih se spoznaja doslo analizom Ijenih u ledu ledenjaka

miehurica zraka zarobOsobito se kad je

na Grenlandu i Antarktici.

i
:0

..
0

nagao porast emisije CO2 u atmosferu dogodio doslo do veceg iskoristavanja tarnjim izgaranjem).
5U

r5
o

fosilnih goriva (motor 5 unupokazuju da je ad
1989.

= o
I! E
C ,.

..

300

Neka mjerenja

~ c:

290

1958. (kad
u atmosferu

pocela rnjerenja CO2 na Havajima) do lspusteno aka 85,S Gt ugljikovog

dioksida.
1700 1800 1900

Pretpostavimo tefina

Ii da je teflna

prosjecnoga covjeka 70 kg,

2000

ispustenoga

CO2 jednaka je tezlni 14 miLijardi Ljudi!

7.B. Porast CO2 u atmosferi

Velik dio CO2 apsorbiraju
U

mora i oceani, a manji kopnene biljke.
2

Jos jedan od razloga nakupljanja CO
posumijavanje sjeveme

prij'

.

2

atmosferi

jest i unistavanje

surna. Smatra se da uzlrnan]e CO u fotosintezi
stoljeta gotovo potpuno

nadrnasuje otpustanje tije-

rast

korn respiracije u kopnenunekolosktm hemisfere. koja je zadnjih nekollko noga zemlllsta, Utemu jeprobiem

sustavima. Velik bi pomak bilo ponovno

iskrcena za potrebe stvaranja poljoprivred_

preveUke koliane

CO2 u Zemljinoj

atmosferi?

Zemljina povrslna apsorblra solar-

Koj

re i Osim ugljikova rugljici dioksida (COJ,

i neki

novi imaju »staklenkka«

svojstva:

metan (CHJ. klorfluo-

sk(

«(Fe).

klorfluorugljikovadid

(HCFC), didusik aksid (N,O). ozon (OJ

i sumpor dioksid (SOJ. Prema
zraka na Zernljl aka 2 0(, No. bit ce mo-

nekim predvidanjima to ne podrazumijeva manje na ekvatoru,

do 2100. godine povecat ce se prosiecna temperatura da ce se temperatura a vece sjevernijei

toliko povecati na cijelaj Zemlji.. Promjene temperature skali te promjene. primlerke, s puno vise aluja

juznije ad njega. Na regionalnaj

gu biti ad 0,6 do 7,0 0(. Takoder se ocekule da

ce

klima biti nestabilnija,

i alujnih pa-

ra'

dalina, No ova predvldanja ne maraju biti nimala tocna, Prirnlieceno je, naime, da je u zadnje vrijerne povecana ko[iclna aerosols u atmosferi pliice vode ...). Aerosol ima svolstvo efektu (cestice razlidtog poriiekta. prasina, zrnca tla, vulkanska prasrna, kareflekslje sunceve energije natrag u Svemir, stoga djeluje suprotno

staklenlka, Najvera koncentracija aerosola je iznad najveCih gradskih sredista i posljedica je Ijud(izgaranje fasilnih goriva).

m

ske aktivnostl

n

I"

n

1

ZAN I M LJ IVOBT
Promjeoa koncentracije

I
Prije otprilike 450 mil. godina prve su biljke pocele osvajati kapno. U iducih 50 mil. godina bilike su potpuno osvojile kopno, U to doba nije u korist fotostPrije otprilike bila kopnenih zivotinja (biljke nije imae tka jesti), pa je ravnoteza pamaknuta zultiralo globalnim hladenjern.

eCh.

Da u atmosferi

r

nema CO2• Zemlja bi hila tuzno i hladno mjesto. Poznaro [e da se koncentracija CO2 u atmosferi drasticno mijenjalatijekom biljojeda razvoja zivota
i posred-

na Zemlji. Koevolucijska utrka izmedu biljaka i uzrokovala je ove promjene no utjecala na !dimu u zadnjlb nekoliko stotina
milijuna godina. Biljke iskoristavaju

nteze. KoliCina CO2 u atmasferi je pala, sto je re360 mil. godina pojavile su se prve kopnene Zivotinje. Biljojedi

CO2 proceisto

sorn fotosmteze, bio

a disanjem ga otpustaju

su poeeli jesti bUjke -

tada je

kao i Ziwtinje. U pojedinim fazama geoloskog i razvoja ravnoteza izmedu respiracije
ze bila je omaknuta na jednu srranu.

doslo do pomieanja ravnoteze u korist respiracije, povecanja Co.2 u atmosferi i globalnoga zawpljenja_ Prve golosjemenjace pojaviJe su se

prije 100 mil. godina. Njihov brz reproduktivni rast ponovno je pomaknuo ravnotefu u korist

totesmreze, emanjua se temperarura r pUJ<lVUI se prvi sisavci,

~u

lR

ONE

KOJI

lELE

lNATI

UI~E

Koje bi mogle biti posLjedice gl.obalnoga zatopljenja? Promjena rasprostranjenosti biljnih i iivotinjskih vrsta Ekoloska valencija i promjene temperature i vlaznostl mogu biti glavnim razlogom nestanka pojedinih vrsta s odredenih podruda. Na globalnoj ce skali sigurno dod do promjene u rasporedu vegetacijskoga pokrova na Zemlji. Podizanje razine mora za oko
1m

zbog zagrijavanja i otapanja ledenjaka. Velik dio liudske populaad
20

cije zivi u obalnorn podrudu, Tako je

13

najvedh svjetskih gradova smiesteno na obali. Najugro-

zenije driave svijeta su: Nizozemska, Surinam, Nigerija, Banglades, Proizvodnja. hrane - Kao i sva druga bica, i zitarice imaju svoju ekolosku valenciju. Promjene temperature, ali i vlafnosti, mogle bi dovesti do suzenla njihova sadasnicg areala, tj. do nernogucnosti uzgoja na podrudirna na kojima se sad uzgajaju. Ljudsko zdravlje Promjene klime osobito utjecu na kronicne bolesnike (npr. srcane iii astmatlcare). do 30 °C te relativna vlafnost visa ad 60 %. Komarci umiDrugi vid toga problema su zivotinjama prenosene bolesti poput malarije lli zute groznice. Optimalna temperatura za razvoj matarlcnoga komarca je
20

ru, aka se temperatura podigne iznad 35 DC,a vlamost zraka padne ispod 25 %. S promjenom klime malarija bi se mogla prosirif duboko u sadasn]i umjereni pojas. Virus lute groznice takoder prenose kamarei (Ades). Njihova rasprostranjenost ogranicena je na podruda gdje je srednja dnevna temperatura iznad
10

"C, Virus zute groznice pocinje biti aktivan kada temperatura dostigne 24 DC,a epidemije se javljaju u
20 0(.

podrudlma gdje je srednja godiSnja temperatura iznad

Trenutno se iuta groznica pojavljuje u Afdo Bristola, Philadeiphije i Halifaxa.

rici i Iuzno] Americi, ali nedavno se rasprostranila sjevernije -

KISElE

KI~E
priro-

Sto su kisele kise? Oborine poput kise i snijega imaju - zbog odredene kolidne CO2 u zraku v~~~e ~ijevaju

dno blago kiseli pH, obltno izmedu 5 i 5,6. Naziv kisele kiSe oznacava oborine fiji je pH nizi ad 5. Taknastaju zbog vece'koliCine sumpornoga dioksida (SOJ ; dusikovih oksida (NO.), ko;i

';:0'

ak raznim z.agadivacima[51ika 7.9].. Najcesce su to postrojenja i strojevi koji koriste fosilna

goriva (ugljen i naftu). Kada stetni oksidi dusika i sumpora dospiju u atmosferu. dolaze u dodir s (esticama vodene pare, te uzrokuju stvaranje sumpome i dusicne kiseline. Ovakve cestice vodene pare sakupljaju se u oblake iz kojih pada kisela kiSa.

ZaiID su kisele kiSe St.etne? Oborine s
nisklm pH ostecuju biljke. Najosjetljivije su cetinjace poput bora, smreke i jele. VeUk dio avakvih surna u Sjevemoj Americi i sjeverozapadnaj Europi veoma je ostecen kiselim abarinama (Stika 7.f[)]. Osim na biljke, s~

u
0

tt
5
NO;

n

klsele kiSe djeluju i na vadene ekoloske suo
stave. Ktsele kise zakiseljuju jezera i rijeke izravno dielujud na zivi svijet u njima. To je osobito izrafeno na podrudima
14 000

a
jl
H1SO~ HN~

zapadne Nizak

S02 NO:.

Europe; primjerice, aka

jezera u Sve-

dskoj pogodeno je zakise\javanjem!

pH ostecuje skrge riba i drugih vodenih z;· votinja, a uzrokuje i odumiranje vodenoga bitja. Zanimljivo je da je podrude rna postedeno zakiseljavanja Hrvatske vodenih
I

iako djelornifno zahvaceno kiseiim kisa·

7.9. Nastanak i posljedice

kiselih kisa

stanista. Razlog je tomu geoloska podloga:
vedna naslh rijeka i jezera je na vapnenackoj podlozi, te u vodi sadrZe velike kolidne hidrogenkarbonata sprietavalu i karbonata spojeva djeluju kao prirodni pufer, drugim rijeCima zakise\javanje i balansiraju pH vade. No kisele kise rnogu, osim zakiseIjavanja slatkovodnih zakiseljavanje
% ottetenJe .25% lS·2$% 015%

tuma

stanlsta, uzrokovati i

tla. Posijedice toga odtuiu se

u razgradnji kompleksnih spojeva koji sadrZe teske metale te njihovog ispiranja u vodene ekcloske sustave. TeSki su metali toksicni za zive organizme, a u kraliesnjaka se najcesce

talofe u jetri i mozgu, te mogu uz-

rokovati ozbiljna ostecenla tih organa.

7.Hl. Kolilina kise\ih kisa

U

Europi i ostecenje ~uma

UNISTAURNJE

OZONS~DG

DMDTRfR

uv
0,-0+0,-

Ozon je jedan od oblika elementarnog kisika. Mplekula ozona sastoji se ad trl atoma kisika. Ozononski sloj nalazi se
50
U

stratosferi na visini izmedu

20

i

!

km. Apsorbira 99 % uvzracenia.

UVzracenje maze izazvati teska ostece-

nja DNA. Taka ozonski ornotac zapravo ornoguCava fivot na Zernlji. Kako ozon stiti ad UVzracenja?Kad UVzracenje dopre do molekule ozona, razbija je na molekulu kisika i atom kisika uz oslobadanje infracrvene radijacije (topline). Ozon stetnu UVradijaciju pretvara u neopasnu toplinsku energiju. Budud da je u stratosferi kemijska ravnoteza na strani ozona, atom kisika je nestabilan i brzo se ponovno veze 5 molekulom kisika, tvoreci opet ozon..Taka se ovaj sloj regenerira, stiteCi opet Zemlju od UVzracenja.

STO

ARZRAA

OZONSKI

OMOTAC?

I

1.

Upotreba freona -

Po kemijskom sastavu freoni su klorfluorugl]ici, a upotrebljavaju se kao potlsiii za hladenje u zarnrzivadma
100 000

ni~prejevima) radikal klora rnoze unistltl

i hladionicima. Samo jedan slobodni

molekula ozona! Reakdja se odvija u tri stupnja: freon pobuden UVpritom se stvaraju molekule kislka, oslobada se

svjetlom oslobada atom klora, ko]i tada »napada« ozon, pri cemu se stvara molekula kisika i kloroksid. Kloroksid reagira dalje sa slobodnim atomima kisika klor i sve opet maze krenuti lspocetka.

CF2CI) ~ CF 2e1 + CI Cl + 0) ~ CIO + O2
ClO + 0 ~
2.

CI + O2

let nadzvuc.nih aviona - Oslobada se dusikov oksid (NO), koji nastaje kao produkt izgaranja kod

rada nadzvucnih motora. I klasiini putnkki avioni ispustaiu dusikov oksid, ali u znatno manjim kolidnama. Osim toga, oni ne lete na takvim visinama kao nadzvutni aviani. NO + 03
~

Cl + O2

3. Detonacija nukleamog oruija - Tom se prigodom takoder oslobada dusikov oksid (NO). Nuklearni pokusi provedeni ad
1940.

do

1950.

uzrokovali su manje i prolazne »rupe« u ozonskom ornotacu, sto

dokazuje da bi nukleami rat mogao uzrokovati velika ostecenia ozonskog sloja! Godine 1989. potpisan je Montrealski protokol. Najrazvijenije zemlje svijeta njime su trebale smanjiti proizvodnju freona na pola. NQ, 5 druge strane, zemljama treceg svijeta ornoguceno je da proizvodnju

freona udeseterostruce

i tek 1999. zamrznu na po-

primjerice, BIOCATEe7 proizveden lz kore narance no zbog zapaljivosti se nije pokazao dobrim.

stignutoj razini. Zadnjih dvadesetak godina pokusaLase nad spojeve koji bi zamijenili freone. Tako je,

.

ZANIMLJIV08TI
Oodine 1974. kernicari F. S. Rowland su svjetsku znanstvenu ozonskog omotaca.
i M_ Moli-

na iznenadili gubnog

javnost

tvr-

dnjom da rnoze doci do znacajnog, unistenja bili sumnjicavi, do drugog ozonski cast potrosnje no znanstvenici predvidanja:

ako ne i poMnogi su

su 1980. dosli nastavi li se za aka

sokantnog

freona od 4,5 %, do 2050. godine bile rezultat satelitsko-

bi omotac mogao bitl smanjen

60 %. Ove su projekcije viSe zabrinjavala vrdeno menom
5U

ga pracenja koliCine freona u atmosferi.
satelitska mjerenja

Jos

su

ozona iznad

AIltarktike. Tamo je, naime, svakoga proljeca utpojavljivanje rupe veliCine SADa. S vreUtvrdeno je da drugih dijelova svijeta. I NASA je 1987. pocela omotac, Tada je ozoza 1,7 do i klimatski uvVjetar tljekom onemorazistraZivanja vezana uz ozonski na iznad sjeveme hemisfere 3,0 %. Iznad nekih podrucja Europe to smanjenje
i juznog dijela Argentine

se ta rupa povecavala. osim freona -

uzrok tomu -

jeti koji vLadaju iznad Antarktike. zime cirkulira gucujuci datok voju polarnih

utvrdeno da je od 1969. do 1988. kolifina smanjena

tako da hladi stratosferu stratosferskih unistava

toplog zraka. To pagaduje

Sjeverne Amerike i

oblaka, koji sad.rie kristalica se, pod utozon. Ozonska puna pokazala
i iznad

je 3 %, a Iznad Amarktike Cat 5 do 10 %. UniSte·

kristalice Ieda. Na povrsini jecajem zracenla, otkrivena je i nad Sjevemim

rupa manja. da su nekih

nje ozonskog posljedice smanjenje povecanje va DNA. pa -

sloja moglo bi imati vrlo negativne

poLom, no znatno

za :livot na Zemlji. LN zracenie unistaprema nekim predvidanjima omotaca ozonskog za 1 % uzrokuje

je manja, jer su i zracna strujanja [Stika 7.11]Istraiivanja koncentracije ozona su takoder smanjene

raka koze za 2 %.

UNISTAURNJE

STRNISTA
napamenu-

Vee srno na pocetku ovoga paglavlja

Ii da je covjekov utjecaj na prirodu velik. laka rae
zumna blca, Ijudi se nisu uvijek taka i ponasall kad je
0

priradnom

ckolisu rijec. Taka je nekadakaraktera u globalni. un15-

snji ekaloski

problem lakalnog prerastao

tavanje stanista

Gradqja
7.12. Rascjepkano (fragmentirano) stanlste cano cestama i poljoprivrednim povrsinama) (lspresije-

cesta, pruga, dalekavada, rivrednih dnih povrsina

sirenje naselja i poljoppriro(frag-

uzrokom su unlstavania rasejepkavanja

stanista

Hi njihovog

mentiranja)

[Stika 7.12]. Takvi komadld

prirodnomnogih papulacija, kaje su dotad na njima zivjele. Jedan pajasu. Listopa-

ga stanista cesto su nedostatni ad najveCih problema dna surna umjerenaga cenoza, na navedenam unistavania

za odriavanje

stanista svakako je krcenje surna, osobito u trapskom

pojasa u Europi je iskrcena vee pocetkorn srednjeg vijeka! Osim degradacije biose podrudu mijenjaju i klimatska obiljezja!

ZA

ONE

KOJI

2ELE

ZNATI

UI~E

--------------------------2.0

Utjecaj hidroakumuLadja na okoUs. U Hrvatskoj se u stiiededh
elektrkne

do 30 godina ocekuie parast potrosn]e

energije za oko 2.5 % godisn]«, Zbog stalnog porasta potrosn]e elektricne energije, mogucnosSpedficno-

ti su: izgradnja plinskih elektrana, elektrana na uglien, nuklearnih elektrana te hidroelektrana.

5t fisijske nukleame elektrane je visoka radioaktivnost
Cito sirenje radioaktivnog materijala
U

nuklearnoga

gariva, te opasnast

koju bi prouzro-

okolis. Nadalje, kod nuklearnih postrojenja,

elektrana velik je problem zagrijanuklearni atpad

vanje rijecne vade koja se koristi za hladenje nukleamih

i izgradnja odlagaelektrkne energina stanistu.

lista, Izgradnja novih elektrana na fosilna goriva nije prihvatljivo rjesenje radi emisije stetnih plinova (C02,
502• NO..). No, valja naglasiti da danas ne postoji niti jedan poznati nadn proizvodnje
je bez negativnog utjecaja na

okolls,
hidraakumulacijskih sustava dogadaju se i odredene promjene

Pri gradnji gradnji velikih

Jedna ad naivedh brana na svijetu trebala bi biti izgradena do 2009. u Republici Kini, na rijeci Jangce. Jednom izgradena brana bit ce visaka 185 m, a hidroakumulacijsko rnilljuna Ijudi i imati nesagledive jezera ee sadriavati 39.3 milijarde m3 varaseljavanje oko 2 Pregradnja rijeke i stva-

de, bit ce dugaCko 600 km i duboko oko 180 m. Ova ee hidroakumulacija

uzrokavati

pos\jedice na prirodni svliet i klimu tog podrudal

1.13. Hidroakumulacijska

[ezera na riled Dravi (satelitska snirnka)

ranje akumuLacijskog jezera ima za pasljedicu brojne promjene u podrudu mjeri utjece i na stanista nizvodno od pregradnje. Pregradnjom vodotoka ra u [ezerski, jer dolazi do promjene brzine, sastava i temperature nih zajednica koje na tom prostoru obitavaju; lje, utjecaji hidroelektrana

aka hidroelektrane.

ali u velikoj

rijecni se ekoloski sustav pretva-

vode. Posljedica toga je promjena zivotriblje faune. Nada-

asabito se to odnosi na oslromasivanle

na rijecni ekoloskl sustav su: promjene razine podzemnih voda, nestajanje izvo-

ra, potoka i poplavnih zona, promjene prirodnog rezima protoka, gomilanje sedimenta ltd, No, naiveca posijedica, koja nastaje izgradnjom HE, odnosno unlstavaniem izvornih stanista, jest smanjenje bioraznolikos-

ti. U Republici Hrvatskoj su ovakvim promjenama nalvise pogodene rijeke Drava [Slika 7.13.) i Cetina.

SRfETAK
Pod onedsceniem voda podrazumijevamo svaku kemijsku iii fizicku promjenu koja ima negativan utjecaj Brojni su tipovi oneas-

na zive organizme, ali mole utjecati i na smanjene mogucnostl tenja voda kOji uzrakuju raztiCite posljedice na vodeneekoloske nih vrsta oneciStenja. st

njezine upotrebe.

sustave i iivi svijet u njima. Kod pojedi-

kao sto je to organsko, vodena stanista i njihov zivi svijet imaju veliku sposobno-

sarnoodstenla, Za utvrdivanje intenziteta oneoscenja uglavnom se koriste kemijske i bloloske metode.

Bioloske metode najceste Onecisceni zrak sadrZi

se temelje

se na analizi sastava i brojnosti

zivotnih zajednica.

Sterne tvari u koncentracijama ko]e izazivaju posljedice na zdravlje (judi, iivotinja
i organskoga podrijetla. Glavni ratarskim povrsinama. Tlo krupnog otpada.

i biljaka. Zrak se smatra oneCiscenim i ako sadrZi tvari koje su strane njegovu prirodnom sastavu. Glavni
oneciscivaci su plinovi i cestice prasine koje rnogu biti anorganskog krcenie suma, pretjerana ispasa te lose gospodarenje se oneciscuje kemijskim toksioiim

tvartma, ali i odlaganjem velikih kolidna

ad svog postanka covjek aktivno
,"'i~,vnlm

utjece na prirodu oko sebe. No, ovi utjecaji postaju znafajni tek 5 uzrokovata promjene u akolisu kaje dovode

dvilizacije.

U

ie doba covjekova aktivnost

u pitanje normalno funkdoniranje bi'osfere1Te se promjene nazivaju globalnim promjenama, a ukljucuju efekt staklenika i globalno zatoptlenie, uniStavanja ozonskog ornotaca, kisele kise i unistavanla staniSta. Zadnjih se stotinu godina kolldna CO2 u atmosferi znatno povisila. BuduCi da ovaj plin ne propusta toplinsko zracen]e, zbog njega dolazi do tzv. efekta staklenika, a posljedica je g\obalno zatopljenje. Srnatra se da bi ova promjena mogla dovesti do znacajnih promjena u sastavu i strukturi biocenoza, te posredna lrnati i velikog utjecaja na liudsko zdravlje. Kisele klse nastaju zbog vece kolldne sumpomog dioksida (SOJ i dusikovih oksida (NOJ koji dospijevaju u zrak raznim zagadivadma, stave i tlo. Ozononski sloj nalazi se u stratosferi na visini izmedu
20

Oborine 5 niskim pH ostecuju biljke te djeluju na vodene ekoloske sui km. Apsorbira 99 % UV zratenia, koje

50

inace maze izazvati teska ostecenia DNA. Ozonski ornotac razaraju freoni (spojevi koji se koriste u rasprsivacima i uredajima za hladenje), te duslkov! oksidi koji nastaju -tljekorn leta nadzvucnih aviona i detonacije atomskog

oruf]a.

Gradnja cesta, pruga, dalekovoda, sirenje naselja i poljoprivrednih povrsina uzrokom su unistavania prirodnih stanista ili njihova rascjepkavanja. Takvi komadid prirodnog stanlsta cesto su nedostatni za odaavanje mnogih populacija koje su dotad na njima zivjele.

PITRNJA

ZA PDNAUlJRNJE

Sto podrazumijevamo pod onec.scenjem voda? Koji su osnovni izvori oneascenja abnosfere? Objasnite stetnost velikih koncentradja SO" i NOx u atmosferi. Kako se stetnost prizemnog ozona odraiava na five organizme? Kako povelana kolicina pesticida i hranjivih tvan rnofe ugroziti vodene ekoloske sustave? Koji su glavni izvori onelisienja Sto su globalne promjene? Objasniteefekt staklenika. Koje bi mogle bili posljedice globalnoga zatopijenja? Kako nastaju kisele kise i zaSto su stetne? Kako dolazi do razaranja ozonskoga sloja? Sto je fragmentacija stanista? Koje su posliedice unistavanja stanista na prirodne populacile?

tala?

Nastanak pojedinih

vrsta (specijacija) dugotrajan

je i prirodan proces, promjena ekoloskih

5 druge strane, izumiranje i nestaCimbenika u proslostl Zemlje. Vr. Kad pojedinim vrstama prijeti nes-

nak pojedinih vrsta djelomice je rezultat i prirodnlh ste kaje vise nemaju zivih predstavnika tanak u bliskoj budutnosti, tropogeni -

na Zemlji nazivarno izumrlima.

nazivamo ih ugroienima.

U novije su doba glavni uzroci ugrozenostt vrsta an-

smatra se da je zadnjih 400 godina najveci dio vrsta izumro upravo zbog djelovanja

covleka.

i.

GlRUN'1

UZAOCI

IZ'UMIARNJRI

'UGAIJ~E'NOSTI
vrsta predstavljaju

UASTR
promjene iii unistavanje stanista, pa je zbog opsefnih krcenja suma,

Najvecu opasnost za vecinu biljnih i zivotinjskih to cesto razlogam njihave ugrozenosti. lsuslvania mocvara, kanaliziranja votinjske

Iz srednje su Europe, primjerice

rijecnih tokova, slrenla naselja te razvoja industrije

nestale mnoge zi-

i biljne vrste. jos je niz drugih razloga koji su doveli do nestanka pojedinih

vrsta. Uzroci ugroze-

nosti biljnih i zivotinjskih

vrsta na Zemlji uglavnom su isti i danas [SliK8 8.1.]. Veliki sisavcl, kao 5tO su go· su preijeranim lovorn radi mesa. Grabezljivci poput medvjeda, vuka i risa suparnici nemilosrdno proganjanL U pojedine

veda tur, bizon, los, istrijebtjeni povremeno

su napadali stoku, pa su -

kao covjekovi

dijelove svileta covjek je unio nove zivotinjske vrste, koje dotad tamo nisu zivjele, sto je prouzroCiio nestanak izvornih (autohtonih) vrsta one se nisu mogle suprotstaviti novcpridosllrna. Taka je, primjerice,

u Hrvatsku, na otok Mljet. unesen indijski rnungos, da bi uniStio guste populacije razrnnofio,

poskoka. No, ubrzo se zivotinjama!

pojeo veCinu poskoka na otoku i tada se poteo hraniti drugim autohtonim pojedinih vrsta jesu razlidtl

Jedan od razloga smanjenja brojnosti

tipovi oneciScenja te uporaba bledinsekticida vr!o je sirok, te se -

da, koji se koriste kao otrovi protiv tzv. 5tetnika. No, spektar djelovanja osim tzv, stetodna unlstavaiu i i mnogi drugi

kukci poput leptira, korniasa

pcela. Osobito je

opasno neizravno djelovanje biocida, jer se nakupljaju uzduf hranidbenih lanaca (bioakumulacija). na kraju hraostecenia

Ostaci otrova toliko su koncentrirani nidbenih

dO'; O~ t't d!e

tJvonNJE

PllCE

SISAVCI

IlEKU§CI

lanaca da dolazi do osjetnih Posljedice za jeieve,

organizama. grabljivice

sismise, save,

i ptice vodarice,

kaje se hrane ribom, sivo-

jesu neplodnost

i smrt. Opadanje brojnosti

ga sokola, [astreba, kopca i nekih vrsta so va takoder se pripisuje biocidima. U Europi se, npr., u
B.l. Glavni uzroci izumiranja krug oznacava 100%) i ugrofenostl faune (puni

rnliieku danas rnofe nad viSe dioksina od najjacih mutagenih spojeva), nego je le-

:a·
lt-

galno dopuS-tenou kravljem mlijeku. unatoc svemu, kolidna pesticida kojima se zasticuju poljoprivredne povrslns u svijetu povecala se u zadnjih 50 godina 26 puta. Odredsna zivatinjska iii biljna vrsta podn]e izumirati kada je stopa smrtnosti veta ad stope prirastaja. Kod malih gustoca populacija stopa prirasta postaje negativna. Kad jednog dijela zivotinjskih vrsta, da bi se populacija razmnoiavala, mora postojati minimalan broj jedinki. Utvrdeno je da se male populacije nekih ptica ne mogu braniti ad predatora, pa i ne pokusavaju utrositi energiju za razmnozavanle. Naipoznatiji primjer je izumrli sievemoarneridd golub setae. Kad je velidna papulacije te vrste pala ispod cdredenoga praga, brojnost se naglo srnanilla i bez covjekova utjecaja. Biolozi su lzracunali da ce tijekom slijedeCih 25 godina nestati aka
20

% poznatih vrsta, a ~ zadrf Ii

se dosadasn]i trend - do kraja stoijeea moglo bi nestati 50 % bioloske raznoUkosti. Smanjenjem biolos-

a,
~i·

ke raznolikosti nekoga podruCja smanjuje se cvjetnica. a vise od

r njegava ekoloska

ravnoteza, pa ana postaje sve ugrofenl108

je i neotpornije na vanjske utjecaje. U' Europi je u skoraj budutnosti u opasnosti ad izumiranja
1 400

vrsta


J.

vrsta su vrlo rijetke. Istrebljenje prijeti i za 36 vrsta sisavaca te 59 vrsta ptica.

;a 2.

RIJETKE

I UGRO~ENE

URSTE

U HRURTSKOJ

Hrvatska je u faunistkkom i tloristickom pogledu veoma raznolika, obiluje endemima i reliktima, ali i po,e jedinim vrstama koje su u naivecem dijelu Europe iscezle. Endernicne i reliktne vrste i podvrste najveCim su dijelam vezane za krs i krsko podzemlje i· svjetski znacainu osabitost ovoga dijela Europe
[Slika 8 2}. Taka je u svijetu poznata endernkna,

reliktna vrsta vodozemaca covjecja ribica [Slika 8.3]' Medu brojnim endernlcnlm beskraliesniadrna podzemlja isticu se razliCite vrste i podvrste podzemnih kornjasa, laziStipavaca, puzeva i rakusaca.

o

prirodnosti prastranih gorskih suma najbolje

govore stabilne populacije medvjeda i vuka. Vuk je 1994. godine proglasen ugrozcnom i zastkenom vrstom, sto je rezultiralo povecanjem brojnosti. oanasnle procjene govore
0

vise ad 16a jedi-

nki. Istovremeno, uEestalesu stete na stod za koje driava izdvaja znatnu svatu novca, Znacajan pokazatelj ocuvanosti vl.aznih nizinskih surna su svjetski prorijedene gnjezdarice poput stekavca

6.6. Sredoze [adranskorn 'TIO

{Slika

B.'ll. orla kllktasa i erne rode .. Relativna vemotvarnih biljaka,
.8.'1. StekaVdC - ugrozena vrsta, opstanak koje u . Hrvatsko] ovlsl 0 nacinu gospodarerua sumarna I saran"skim ribnjacima u koilma-gnliezdl,

liko bagatstva i raznallkost mocvarnih stanista rezultlra bogatom zastuplienostu koje su na europsko]

veni popis

ugJ

vene knjige ll ci: golerni vee medvjedica (S

razlni ugrozene iii rijetke (sl-

birska perunika [Slika 8.5]' rezac, vodeni orasac,

kockavlca, sitna leta te pojedine vrste orhideja),
No, vidra je prije bila simko svim mofvarnlm ugrozena v rsta,
5 obzirom na braj~t

su: kvamersk
ro.zenim sisav Clveneknjige

rasprostranjena

u

stanistima

Hrvatske, a danas je

broia u Hrvats
nas

endema Hare i faune, Jabiogeografska ejeli-

Ie u Hrvs

dran

5e

izdvaja kao Ifsebna

(npr. kudravi ugrofenih vrs blistavog ibis Bleloglavi sur razini, ali rot manja. Nairne nag stocarenl jeda vise nisi lavog supa.

na Sredozemlja. Prekomjeran gospodarski i sportski ribolov znatno je narusio ekolosku ravnotefu u Iadranu, UnoSenje tropske zelene alge kaulerpe (u Iadranu je pM put otkrivena 1994. godine), ko-

sarno djelomice. iii rlietke iLUQl":~'U I ce (1994-0 ...n,illn,,.,

Crvene

su u Hrvatskaj ugrofene

parova, a za
su najsveobl njska skupill

o za viSe biljke i za sisavptice (2003. godine). Cr-

8.6. Sredozemna Iadranskom moru.

medvjedica

ne obitava

viSe u

B.7. Na podruqe Lonjskoga polja nedavno je ponovno naseljen dabar, koji je zbog pretieranog izlnva u Hrvatskoj nestao jos prije stotiniak godina.

veni popis ugrofenih vene knjige

biljaka i zlvetinja

Hrvatske tiskan je 2004. godine, a u pripremi su i neke nove crU

iliste (npr. za slatkovodne ribe). Prema dostupnim podacima,
(Slika B.6J i dabar, koji je nedavno ponovno krtica, nekoliko naseljen [Slika

H.rvatskoj

su izumrli sisav-

ci: golemi vecerniak i dvobojni
medvjedica su: kvarnerska

siSmis (SiSmisi), sljepas (vrsta lz porod ice rniseva), tekunica, sredozemna

B.7}. Kao rijetke vrste navedeni
voluharica i break, Medu ug-

vrsta sismisa, ris, mrki medvjed, jez,

divokoza,

rozenim sisavcima u Hrvatskoj su bjeloprsi

vuk, vidra te nekoliko vrsta sismisa. Prema podacima lz
ugrozenostl je gotovo polovica (180) vrsta od ukupnog

Crvene knjige za ptice, u razlidtirn kategorijama broja u Hrvatskaj zabiljezenih nas je u Hrvatskoj pticjih vrsta. Do da-

izumrlo pet vrsta gnjezdarica

(npr. kudravi nesit, velika droplja i crkavica), a ad ugrozenih vrsta valja spomenuti blistavog 8jeloglavi kosca [Slika

B.B].
supa.

ibisa, aria krstasa i bjeloglavog sup nije

ugrofen

kao VIsta na globalnoj u Europi sve i ekstenziv-

razinl,
nag

ali mu je rasprostranjenost

manja. Nairne, vise nema nomadskog

stocarenja, a prirodne populacije velikih biliopopuladja broji oko 80

jeda vise nisu dostatne za vece populacije bjeloglavog supa. Kvarnerska

parova, a zadnje joj je uporlsta otok (res. Ptice
su najsveobuhvatnije njska skupina. zakonskl zaStifena zivoti-

Zastitene su sve gnjezdarice i sve

B.B. Kosac je ugrozen radi isusivanja prostranih vlaznih podrui'ja (gnije2di na vlainim livadama) Ie krivolo .... a.

ti

ri~ r51

oc

rii

z
Ze.
B.S. Mekousna pastrva riietka i jedna najugrozenljih salmonldnih riba Hrvatske. ad B.lO. Velebitska degenija ugrozena i zakonom zasticene bilika, Kao simbol osobitostl hrvatske flore postala je motivom kovanlce ad ')0 lipa.

z

ostale europske vrste, izuzevsi divljac prerna zakonu 0 lovu, te velikog vranca na gospodarskirn rna

rlhnlad-

Z.

i Cvorka na poljoprivrednim
iskliudvo

povrsinama,

Po broju svojti slatkovodnih riba Jadranskoga

riba Hrvatska je na drugom rnjesUjeva,

ce
ra
nj

stu u Europi. Tako su, npr., od je 11 rasprostranjeno Od zastitenlh

64 vrste slatkoyodnih
u Hrvatskoj

33 - endernl, od kojih
226 svojti.

[Slika B.9). Crvena knjiga biQnih vrsta obraduje sliiedece: biokovska zecina, velebitska
tisa

biljnih vrsta valja spomenuti

degenija (Slika B.IO),

hrvatska sibireja, zviezdasti Ijiljan, obicna kockavica. runolist, bozlkovina,

i druge.

m

51

3.

ZRSTITR

PRIR[]DE

U HRURTSKOJ
Hrvatske. u kojem je navedeno da su ocuvaUs-

n
ni

p;
ZaStita prirode u Hrvatskoj se temelji na Ustavu Republike nje prirode i eovjekova okoliSa najvise vrednote ustavnoga poretka Republike Hrvatske. Odredbama

tava takoder je propisano da more, morska obala i otod, vode, zracni prostor, rudno blago dna bogatstva, ali i zemlilste, sume, biljni osobitog.a kulturnog, povijesnog,

i druga prlro-

z.

i zivotinjski svijet i drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od
i ekoloskog znacenla, za koje je zakanom adredeno da p

gospodarskog

su ad interesa za Republiku Hrvatske imaju njezinu osobitu zastitu, Temeljem toga danesen je i Zakon 0 tike ocuvanja bioloske i krajobrazne
rvnlvo,niti

p

zaStiti prirode (2003·), kaji Cini asnavu za reguliranje problemau Hrvatskoj. Prema njegovim odredbama zastita prirode ocuvane i »divlle« prirode te u izteme-

o p

raznolikosti

na 100 % teritorija

Republike Hrvatske, u podrudima

n

gradenim ljill se i

gospodarski

koriStenim podrudlrna.

To znad da zastlta prirode mora biti integralna

d

na zaStiti vrsta i njihavih staniSta, te zaSticenim podrudlma,

ali takoder nadzirati i upravlja-

z

ti procesima i djelatnastima kaji ugrozavalu ocuvanle i odrfivo koriStenje prirode. Sve djelatnosti kaje koriste prirodna dobra (Sumarstvo, paljoprivreda. lovstvo, morsko i slatkovodno riharstvo, vadno gospodarstvo i druge), te prostorna planiranje i planiranje razvojnih programa moraju biti uskladene odredbama Zakona
0 5

temeljnim

zastiti prirode, odnosna -

nufno ih ie provoditi taka da se sto manje ugrozi od-

rzivost prirodnih resursa.

ZASTITA
Zastita

IN-SITU

insitu znad ofuvanie vrsta i ekolosklh sustava u njihovam prirodnam okruzenlu.

ZASTITA

PODAUCJA
insitu ocuvania bioloske i krajobrazne raznolikosti. Zasti-

Zastita pojedinih pcdruda temeljna je metoda

cena podruda cine okosnicu sveukupne zastlte i kljucne cvorove ekoloske mreze. Za djelatnu zastitu bioraznolikosti numo je da je prostor izmedu njih popunjen sto ravnomjemije rasporedenim raznoHkim rnanjim biotopima, no upravo zasticena podruEja predstavljaju utodsta i spremnike bioraznolikosti. Danas je u Hrvatskoj ovakvom zastitorn obuhvaceno aka 9,9 % kopnene teritorijalne povrslne, a u planu je avu povrsinu znatno uvecatl, lakon nacionalni park, park prirode. strogi rezervat, posebni rezervat, regionalni park. spomenik prirode, zilSticeni krajolik, parkSuma i spomenik parkovne arhitekture. NajveCi dio zasticene povrsine odnosi se na parkave prirode i nadanalne parkove (8,7 % kopnene povrsine) [Slika
0

zaStiti prirode odreduje devet kategorija prastorne zastite:

a.uj. VeCina

planiranih zasticenih podruda odnasi se takoder na parkave prirode. To
SU

prastrana pod-

rucja ad nacionalne iii cak medunarodne vrijednosti, cija je zastlta u ovlasti drzave_Dak se
B.lI. Geografski polcfa] nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj

u nacional 'im parkovima lavnom se dopustalu

zabranjuje gospodarsko

kori5tenje koje bi utjecalo na prirodne vrijednosti i odredene turistiCke aktivnosti), u parkovima

(ugprius. Ugr

tradicionalni

oblici gospodarstva

rode ovakve su djelatnosti kladenoscu.

dopustene,

ali uz odredene ogranicavaiuce
U

mjere i nadzor nad njihovom

Od ostalih kategorija,

Elje [e upravljanje

ovlasti zupanija, stroie mjere zastlte bioraznolikokoja su uglavnom od iupanijama.

biljl
ta,

sti odredene su narodto nacionalne

za stroge i posebne rezervate. lako je rijee a podrudima razine vrijednosti, rezervati su za sada povjereni

iii medunarodne

na upravljanje

ifanje

Struktura nacionalnih de. TTl su nacionalna kazuju zanimljivosti stori 5 raznolikam

parkova i parkova prirode dobra oslikava bogatstvo

i raznolikost hrvatske prtromore, dva prjplaninski pro.

parka na otocima (Komati, Brijuni i Mljet), ukljucujuCi i pripadajute krske hidrografije i morfologije (Plltvicka jezera i Krka), a trl su tipkno

vegetacijom prirode

I reljefam (Risnjak, Paklenica i Sjeveml Veleblt). (Veleblt, Biokovo, Medvednica, bioloskoga Papuk, Ueka, Zumberae. bogatstva nizinskopla(Vra-

Medu parkovima koSamoborsko vnih podruda nsko jezero).

sest je planinskih

gorje), jedan je otocni (Telascica). dva su predstavnici

(Kopaekl Tit I Lonjsko polje), a jedan obuhvaca najvere prlrodno

jezero u Hrvatskoj

Koji

Sto
i vrilednosti,
nekoliko je zastlcenlh dijetova prirade uvrsteno na popise u UNESCOov Popis svjetske

ZahvaljujuCi svojoj posebnosti medunarodno vrijednih podruda:

Nav Nav

Plitvicka jezera -

prirodne
-

bas.tine,. Ve·

lebit u popis rezervata biosfere (UNESCOov znanstveni

program Covjek i biosfera

MAB), a cetiri po-

Sto

druda (Kopackl rit, Lonjsko polje, donji tok Neretve I (rna Mlaka) na Ramsarski popis.

ZASTICENE
U tu su kategorlju

SUOJTE
ukliucene strogo zasticene i zastlrene divlje svojte te zasticene zavicaine udomacene takoder stite teo

svajte. Oakle, osim zasticenih dijelova prirode, pojedine se vrste blljaka. gljiva I ilvotinja meljem Zakona a zaStiti prirode. To su prvenstveno get npr. ugroiene cije na medunarodnaj ugrofene

ili rijetke vrste u Hrvatskoj, ali i neke drukonven-

razini, pa na njihovu zastltu obvezuiu razlidte medunarodne

ili npr. vrste koje je radi slicnog izgleda tesko razlikovatl ad ugrofenih vrsta.
Sve zasticene prirodne vrijednosti rasporedene su prema znacalu u tri skuplne: medunarodne vazno-

stl, driavnog

i lokalnog znaeaja.

SA2ETAK
Ugroiene vrste su one kojima u bliskoj buducnosti prijeti nestanak. Glavni uzroci ugroienosti lov, unosenie pojedinih pajedinih biljnih i iivotinjskih vrsta su: uniStenje stanista, pretjerani vrsta na nova stanisflare

ta, raztldts vrste aneciScenja te uporaba biacida. U odnosu na druge europske zemlje, raznolikost

i faune Republike Hrvatske relativno je dobro ocuvana. Zakon
nje problematike

0 zastlti prirode

(ini osnovu za regulira-

ocuvanla

bloloske

i krajobrazne raznolikosti

u Hrvatskoj.

PITANJR

ZR PDNRULJRNJE

Koji su glavni uzrod izumiranja i ugrozenosti vrsta? Sto su crvene knjige i ko;i je njihov znaeaj? Navedite ugroiene biljne i Hvotinjske vrste u svejem zaviEaju. Navedite kategorije zaStite prirode u Hrvatskoj. Sto su nacionalni parkovi?

Svako star temperatUl nika unun skupine (eurivalen

Ekalos~

0

ad cit, 3- Morske zivoUnje imaju obrnut problem od
~vodnih kako zad Yi vodu u tijelu"7
iTIOI'Ska voda SLATKOVODNA RlBA voda + sou

ultraljubi< kicimber
Voda

zbog velike koncentracije soli u morsk . vodi. Pojedine skupine zlvotlnla imaju razlie]· te mehanizrne za odstranjlvan]e suvlska njaci u moruimaju
50'

organizat rature u nova ter
Vaznl

Ii i ocuvanje vade u tljelu. Taka beskraljestjelesne tekudne istog
lZotonJenl urln
s;oII

unutar ( (pustinj. neopho

Za 01

osmotskog potencijala kao i rnorska voda, a neke morske ptice l ribe mogu piti mOTsku vodu jer posjeduju zHjezde za izludvanje soli [SI.ka 2.7].
MORSKA IRlBA

ul'escesu

ea.2I'Mg2+

so:

Objasl

!ELE
Zlvatinje koje zive u suSnlm podrudlma
1. Izbjegavanjem
2.

ZNRTI

UI~E

U kak'

nedastatak vade riesavaiu na nekoliko nadna:

lasto
Sto
Zasto Kako

SI

suSe - estiv.acija (Ijet no mirovanje), anabiaza iii seoba (africki kopltari) ..
efekata 5use. Mnage su male zivotinje aktivne nocu, kada je relatlvna vlazi nastarnba-

UmanjivanJem nepovoljna

Koji ~

nost zraka veta, a dan provo de ukopane u pijesak iii barave u podzemnim pukatinama plolama (grnazovi). Isto taka, vodu stede lucenlern koncentriranog urina suhih fekall]a,

mo... Da hi smanjile gubitke vade, povrsina tijela im je pokrivena hitinom i voskom (kukd) iii rofnatirn
j

Kako
Nave Ka~

KW

Mo!

ZaS!

Ka~