You are on page 1of 80

UREDNISTYo:

.lDllulllrKanovk!
Zarb81bit
.... 1IHIor
ARM""""'-.
Da" Mili PI.nlawk!
MI .... S.nit
MI .... IIIoIt-2Iie
.... Yu&do!
GRAfIOro OBLIKOVAMlE:
..... Y1Ketit
FOI'OGIIAfUE:
""'Iv Iu ... """r
TISAK:
IWmMIl-... pIr. Split
NAKlADA:
500 ........
ADRESA:
tu ... Sv. StJep.".I.
Trg Sv. Stjepllna 20.
21450 Hvar
Tel/Fax: +385(0)21741269
e-mail: kNvenlaoOV .... II.co ...
.... J ..... og ilro !'Kun.:
:D-.1100:z38864
Vica ete,
pnwjo se kako je prikojih sto . jedon Foraoin
na Nediju od poime vlaha ea mu je cuvo ovce. Ti 'i9llll1iIIBo.'-If:,
hodi u erikvu, pok je tad po parvi put kako se kanto
to ga je tako potreslo da je zaplako. Pasalo don, i
epeta doni vlaha sluot Muku. A kad je dolo do onega dila
Isukarst ia s apostolima u vartal, vlah je skoci na noge i
di epeta gre u oni vartal, dogodit se isto ea i Ioni! sU
ondanji Forani zavornili od smiha, ma meni se pari da je vlah
reagiro na sluonje Muke puno lipje od svih njih, ma i 90S.
Ova torija mi je pala na pamet kad smo glasali hodit
Govoridu da je povist metroviea ivota. Je, somo ea metrovice
malo ko sluo. Koliko je putih Harvoska hodila u europske
unije (s Austrijon, mi u Dalmaciju s Venecijon, pok i
one zodnje s i svaki put su non govorili da smo ili
svojon vojon, i svaki smo se put slabo pasali. Bad bi i nami oni vlah
zavika: Di epeta u oni vartal!
Niki non prigovora;u da smo Ako pod fobija pellSitl\l . ..:.1
na iracionalni stroh, nimodu provo Imamo se zoe strait Ali, bome
da bismo i mi itili da non u EU bude sve med i mliko. U ruke
Boje! Kruveniea je i ovi put lipa i obilata, pok von apoito
priporucit kojigod tekst, nego -protijte sve. Ovo je dvadeseti
ma jo fetat - neka agvantomo srebrenega
(dvadesetipeti) .
Svi lipo i pasajte ovu Velu etemonu pa
NEKA VON NA DOBRO DOJDE
To von svima elin u
3
KAPELANOVA BESIDA
Put ka "ozdravljenju" blagdana
EUIIARISTI A
BOGATSTVO NED
P
osljednjih se godina (od 2003.) u
Hrvatskoj razvila iva rasprava o
reguliranju rada trgovina nedjeljom i
blagdanom te, to je bitno povezano s tim,
o ulozi i vrijednosti slobodne (neradne)
nedjelje. S jedne su se strane nali Crkva i
sindikati, koji se zalau za neradnu nedjelju te na
drugoj strani predstavnici krupnog kapitala koji,
u svrhu profita kao jedine ivotne norme,
nedjelju nastoje pretvoriti ne samo u radni nego i
dan (dan za shopingiranje).
o ulozi i smislu nedjelje moe se govoriti na mnogo
Tako se govori o povijesnoj, drutvenoj, kulturolokoj,
religioznoj dimenziji nedjelje. U spomenutoj se raspravi, pa
i od strane Crkve, nije toliko govorilo o religioznoj dimenziji
koliko o drutvenom i socijalnom vidu neradne nedjelje. U
naem sekulariziranom drutvu to je i razumljivo. Ipak, malo
da se u drutvu u kojem se velika (preko
85%) ljudi deklarira katolicima, govor o vjerskoj,
religioznoj, obredno j dimenziji nedjelje tako teko
kako i hrvatski jezik svojim nazivom
,,nedjelja" u prvi plan stavlja ne religioznu drutvenu
toga dana. je naziv Dan Gospodnji. Cilj
nam je, ovim tekstom, u odnos staviti upravo te dvije
dimenzije: nedjelju kao Dan Gospodnji i kao neradni dan.
Za nedjelja nije samo "sloboda od" u prvom
redu "sloboda za". Ukoliko se zadrimo samo na dimenziji
"slobode od" dolazimo do drutvenog fenomena zvanog
blagdanska groznica: ljudi neradnim danom, zbog toga to
ne idu na svoj posao, imaju viak slobodnog
vremena koje ne znaju ispuniti. Nekad se to vrijeme,
slobodno od posla, otvaralo blagdanskom
vremenu, vremenu slavljenja i zahvaljivanja. Danas se,
uslijed gubitka smisla za obred, za blagdan, za zahvalnost,
slobodno vrijeme "ispunja" cjelodnevnim
velikih centara. U tom je kontekstu posve
razumljivo da se veliki lanci svim silama bore da
nedjelja ne postane neradni dan.
Moe li u ovom naem, po tradiciji ambijentu,
blagdansko vrijeme ponovno oivjeti i ljude otvoriti za
kreativnost, za nadnaravno, zaBoga? Smjeru kojim se
zapadno drutvo ne daje odvie razloga za optimizam. Ipak,
ne treba Ako postoji put kojim bi se moglo i
trebalo krenuti prema "ozdravljenju blagdana" onda je to
nedjelja. A da bi nedjelja "oivjela" nije dovoljno da bude
neradan dan, iako je to prvi i osnovni uvjet njezina
Potrebno je nedjelju ispuniti smislom,
slavljem. U ovom tekstu pokuati ukazati na neke,
moda malo zanemarene, ivota
koje, po djelatnoj zauzetosti vjernika, mogu ispuniti
obogatiti kako zajednicu tako i drutvo u cjelini.
4
KAPELANOVA BESIDA
Identitet - nedjelja nije tek stvar folklora, tradicije,
Za neke moda jest, no si ne bi smjeli dopustiti da
ono to bi trebalo biti njihov temelj postane tek neto
pristupaju povrno i iz To nam se moe dogoditi ako
se zadrimo samo na dimenziji nedjeljnog a
zabomvimo na slavljenje eubaristije. U takvim prilikama
blagdCl1lSki dan moe izgubiti svoje izvorno
te postati dan pukog i bijega, u kojem se
blagdanski o4jeven ali nesposoban da blagdanu je,
naposljetku zatvara u tako usko obzorje to mu ne doputa
da vidi nebo (Dan Gospodnji - Pastoralna nota talijanskih
biskupa, br. 5). A ako zabomvi na vertikalni odnos vrlo
brzo i horizontalne odnose pokuati podrediti svojim
ciljevima.
Ne ohmbruje nas to se i vjernicima mogo
miljenja koja ne uvaavaju vanost nedjelje. Neki dre
kako je nevano li netko nedjeljom na misu, ili je
pmtiti preko televizije, ili se pak sami moliti Bogo.
Nedjeljno je svetkovanje pitanje identiteta.
se vara ako misli da moe ivjeti bez slavljenja
nedjelje. To nije pitanje zapovijedi, stvar identiteta.
Euharistija - put ivJjenja nedjeJje - u je
civilizaciji nedjelja slobodan dan. Iako je povijesni razvoj
kroz prvo od nedjelje snaan
zatite slabijih i socijalno ugroenih, nedjelja je ipak nastala
iz posve religioznih, vjerskih pobuda. Nedjeljaje dan u koji
se rana zajednica okupljala da slavi
Gospodinovo. Odatle i naziv za nedjelju ,,Dan
Gospodnji". Dan Gospodnjije za postupno postajao
"dan Euharistije, dan molitve, dan zajednice i obiteiji, dan
odmora i blagovanja, dan od svakodnevnih napora
(osobito za siromane, sluge, robove) te je tako
predostvarenje one potpune slobode od ropstva i
bijede "(pastoralna nota talijanskih biskupa, br. 4).
Za nau je temu vano ovaj odnos: slavljenje
Euharistije potakoulo je i mzvitak i
drutvenih vrednota. Taj se mzvoj nije dogodio
Euharistijsko slavlje, koje Sabor naziva izvor i vrhunac
ivota je svojevrsno sjeme iz kojega se mzvija
vjemikov odnos prema sebi, prema svijetu i prema Bogo.
Put navjetaja - se kako Crkva danas suvremenom
ne uspijeva navijestiti bogatstvo i smisao vjere.
Kriza vjere i odnosa prema nadnamvnom, prema Bogo,
svoje izvore ima i u postmodernog
(pa i postmodernog vjernika) da euharistiju shvati kao
egzistencijalno bitnu za svoj ivot). Osobito je teko
dananjem koji je obiljeen individualizmom,
govoriti o zajednitvu, o smislu i vrijednosti Crkve.
Jedan od glavnih putova kojim Crkva treba izraziti samu
sebe svijetu je euharistija. Ne mislimo pritom samo na misno
slavlje u kojem se euharistija slavi, iako je i to vaan
element. Mislimo na ivot koji se treba svjesno hraniti
euharistijom. ivoti vjernika su najsnaniji glas kojim Krist
danas govori svijetu. A da bi vjernici ivo Krista,
momju prvo sami razumjeti njegov govom i susreta s
Upmvo je euharistija najjasniji Bolji govor o
sebi. U euharistiji se bit Isusova ivota.
Uljelovljenje, geste, pashalno otajstvo, u svemu se
tome Isusov odnos prema Ocu i ljudima. U svemu se
tome on pokazuje kao i Bog za druge. Bit je
euharistije upravo u tome: nenametljivo biti za druge. Samo
ono koje svojim ivotom pokazuje plodove
svoga svetkovanja nedjelje, dana Gospodnjeg, moe istinski
navijestiti Krista i obogatiti drutvo u koj em ivi.
Obnova zahvalnosti - Euharistija priznanje,
zahvalnost, zahvaljivanje. Time se u prvom redu eli
usmjeriti na odnos prema Bogo. Njega priznajemo svojim
Gospodinom, Njemu zahvaljujemo, Njega slavimo. No, taj
odnos prema Bogo trai svoj nastavak u odnosu prema
Zahvalnost s kojom pristupamo stolu Gospodnjem
ne zavrava "idite u miru" (postavlja se pitanje
koliko je hrvatski prijevod "idete u miru" adekvatan onome
sto u latinskom ,,Ite, missa est"? se kako
hrvatski prijevod dovoljno ne ukazuje na povezanost
ivota i onoga to se u misli slavi). Ta je
zahvalnost u euharistiji postigla svoj vrhunac, ali je u isto
vrijeme i izvor koji bi trebao u ivot i
doprinijeti ljepoti i bogatstvu odnosa
obiljeenih Nedjelja je vrijeme u kujem se nai
odnosi, zbog posla i mznih briga preko ljedana moda
zanemareni, nanovo mogu obogatiti
i darivanjem. Ne tek darivanjem u
materijalnom smislu nego darivanjem samoga sebe, svoga
vremena. U drutvu u kojem profit sve vie postaje glavni
motiv ivljenja i djelovanja zahvalnost se polagano gobi i
postaje nepotreboa. Ukoliko sve to mi je od drugih
potrebno mogo kupiti te ukoliko sve to ja njima dajem oni
meni trebaju platiti, zahvalnost je nepotreboa i
hmujen euharistijom u takvo drutvo unosi svjetlo
i nadu. Iako je svaki dan podoban na dobrotu i zahvalnost
nedjelja je osobito pogodna da se okrenemo i prema onima
kojima preko ljedna nismo
("neprofitabilnog") zajedniitva - svjedoci
smo vremena u kojem su ljudi, mnotvu
sredstava komunikacije, sve vie zatvoreni u sebe. Svatko
ima neki svoj posao, neku svoju brigu, neke svoje probleme
koje pokuava rijeiti sam bez drugih, bez zajednice.
"Pojam ja i moje u suvremenom drutvu sve
vie izgurava one mi, nQe,jedni s drugima, jednom
izgomva dobro" (K. Sever, Promocija dostojanstva
radnika, str. 61).
Moe li zajednica u takvom svijetu bit
znak zajednitva? Ukoliko zajednica, po uzoru na
Kristovo darivanje sebe drugima (proegzistenciju), bude
5
zajednica solidarnosti, briljivosti i bratstva,
onda zasigurno moe. No, nije dovoljno
nedjeljno okupljanje. Ono je temelj i izvor. Iz euharistijskog
okupljanja proizlazi ivot zajednice koji je za
ponaanje suvremenog svijeta znak i
Samo ivo koje se ivi iz
slavljenja euharistije, nosi u sebi snagu koja se moe
oduprijeti navali mentaliteta koji od
blagdana (dana zajednitva) dan potronje.
Jedan od glavnih suvremenog drutva je logika
profita, prosperiteta, proizvodnje. Takvo sve vie
suzuje ljudski pogled i stvarnosti pa se kako je
svako vrijeme koje nije donijelo neku materijalnu korist
izgubljeno vrijeme. slavljenje nedjelje "prua
novoga i pogledana nas same,
blinje i svijet u kojem ivimo. Euharistijsko se slavlje, u
materijalnom smislu, kao neprofitabiino i nekorisno.
No ono je za (ili bi trebalo biti) izvor slobode,
kreativnosti, zahvalnosti, djelatne ljubavi. Nedjeljna
"sloboda od" prostor je u kojemu bi sve te vrijednosti koje
izviru iz euharistijskog zajednitva trebale dobiti svoj
konkretni Tako se, na prvi pogled "beskorisna"
nedjelja pokazuje kao "koristan" i element kako
vjernika tako i drutva u cjelini.
Euharistija - motiv socijalne osjetljivosti - u raspravi o
radnoj ili neradnoj nedjelji mnogo se govori o pravima
radnika, o socijalnoj dimenziji nedjelje, o potrebi
solidarnosti u drutvu. To su uistinu vana pitanja. Porazna
je to se i vjernicima koji iz nedjelje u
nedjelju idu na misu mogu stavovi kako nema nita loe
u radu nedjeljom, kako treba ljudima dati ansu da idu u
kupovinu. Zaboravlja se da netko treba raditi u tim
trgovinama, da ne moe biti sa svojom obitelji, da gubi pravo
na zaslueni odmor. Iz toga se njihova stava vidi da nisu
razumjeli "logiku euharistije".
Misno je slavlje spomen i aktualizacija Isusovog
pashainog otajstva. I ne samo pashalnog otajstva nego i
cijelog njegovog ivota. A njegov je ivot, kako
rekosmo, bio ivot za druge. Zato moemo kako je
zalaganje Crkve za neradnu nedjelju i prava radnika ne samo
njezino pravo nego i dunost. alosno je to drutvo i mediji
krivo zalaganje Crkve te je pokuavaju
prikazati kao i okrenutu nekim svojim interesima.
6
KAPELANOVA BESIDA
No tome doprinose i mnogi koji svojim
nedosljednim ivotom nisu u stanju pokazati bogatstvo
nedjelje. Bilo bi veoma znakovito kada velike
lance nedjeljom ne bi Vjerojatno bi onda
ostali prazni. Moda je danas utopija govoriti o tome no
slavljenje nas euharistije poziva i na osobno preispitivanje:
kolika je moja svijest o pravima drugih na odmor, na vrijeme
obitelji? Ili se sve mora podvrgnuti mome
komoditetu, mojim potrebama?
Vratimo se pitanju s moe li u naem drutvu
ponovo oivjeti blagdansko vrijeme, mogu li blagdani biti
vie nego tek neradni dani? Odgovor na to pitanje ovisi o
nedjelji, tj. o naem nedjelje. Ukoliko nedjelja
postane tek viak slobodnog vremena koji ispunjamo
posjetom velikim trgovinama i kupovinom, cjelodnevnim
gledanjem televizije ili "surfanjem" po internetu, onda i
nedjelja i blagdansko vrijeme posve gube svoj smisao.
se kako dio drutva ide u tome smjeru.
Nedjelja je blagdan. U ju je slavila mala
skupina ljudi, da bi kroz nedjelja postala i neradni
dan i dan slavlja u cijelom zapadnom svijetu. Da bi nedjelja
danas "oivjela" potrebno je isto ono to se dogodilo u
da je istinski i s vjerom slavi
zajednica koja zna da je to pitanje njezina identiteta. Iz
slavlja i ivot koji
oplemenjuje i drutvo u cjelini.
Nuno je svim se silama zalagati i za pravo nedjeljnog
odmora, tj. za neradnu nedjelju. No jo je potrebnije da
vjernici svojim ivotom pokau kvalitetnog ivljenja
blagdanske "slobode od" koja, ispunjena
ljubavlju i postaje "sloboda za". Slavlje Uskrsa
neka nam bude inspiracija da i u tjednom ritmu nedjelja
postane ne samo neradni dan nego slavlje Isusove pobjede
nad
don Pavao
LITERATURA:
Izjava Komisije" Justitia et pax" o kulture slobodne nedjelje, u: Kultura
nedjelje i dostojanstvo radnika, uredili: Stjepan Baloban i Gordan CENTAR
ZA PROMICANJE SOCIJALNOG NAUKA CRKVE, KS Zagreb, 2005.; Dan
Gospodnji - Pastoralna nota talijanskih biskupa, SADANJOST,
Zagreb 1985. ; Xavier LEON - DUFOUR, biblijske teologije, KS, zagreb
1993.; Nikola BIACA, O euharistiji i zajednitvu u povijesnim mijenama, u:
Crkva u svijetu, 42 (2007), br. l, str. 7-38.; eljko Nedjelja ili "Shoping
day", u: Kultura nedjelje i dostojanstvo radnika, uredili: Stjepan Baloban i Gordan
CENTAR ZA PROMICANJE SOCIJALNOG NAUKA CRKVE, KS Zagreb,
2005. str. 65 -70.; Kreimir SEVER, promocija dostojanstva radnika, u: Kultura
nedjelje i dostojanstvo radnika, uredili: Stjepan Baloban i Gordan CENTAR
ZA PROMICANJE SOCIJALNOG NAUKA CRKVE, KS Zagreb, 2005. str. 49 -
64.
7
PASIONSKA BATINA
Dinko krionoa
SMISAO KRIA NISU VELIKE
"Zapiso son se za nosit kri 1992., kad
son izoa iz bolnice", svoju
ovogodinji krionoa za Vrbosku, 31-
godinji ribar Dinko "Tad son
se bi ispeko i miseca son u
bolnicu. Radi tega son se zapiso. "
D
inIm je peti krionoa u svojoj obitelji. Prvi
njegovog oca, koji je 1960-ih nosio kri, ostao je
kao krionoa u Vrboskoj. Imao
je samo 15 godina. Dinkotov otac barba Toma, ribar koji
gotovo svaki dan ispred svoje kod
strpljivo krpi mree, nosio je kri 1976. godine. Ovogodinji
krionoa kae da je prvi put iao za krien kada je imao pet
godina i ali se da su mu se "kazivali mii prid ujutro kad
su dohodili doma".
je subotnje poslijepodne u oujku, sjedimo na kavi
na rivi i oboruana sam hrpom pitanja. Planje
bio razgovarati sa Dinkotom o njegovim razlozima za
noenje kria, od procesije, pogledu na
procesiju Za krien nekad i sad ... i tako jednako razgovarati
s ostalom petoricom krionoa. smo to se
promijenilo otkada je UNESCO proglasio procesiju
nematerijalnim kulturnim dobrom. Nije li to samo
neizbjeno - da Za krien postaje samo tradicija i
folklor? Dinko kae da je istina kako procesija sve vie
postaje folklor i smeta mu razbacivanje tradicijom i njezino
komercijaliziranje. Ipak, u Vrboskoj je iskonski duh, kae,
jo uvijek prisutan i ne gubi se.
Pretpostavljam da bi to bio odgovor svakoga krionoe, a
opet, da su neka mjesta stjecajem okolnosti vie
ili manje podlona folklorizaciji svega.
A onda se dogodilo neto to me natjeralo da odustanem od
razgovora sa drugim krionoama. Dinko nije osoba,
tijekom razgovora trebalo je iz njega. No sam
izraz njegova lica dao mi je do znanja da on svoju ulogu
krionoe, sve ono to je tome prethodilo i sve to nakon toga
slijedi kao neto to imati veliku, snanu i samo
njemu i njegovim najbliima razumljivu ulogu u ivotu. Na
pitanje to da mu donijeti noenje kria i koja je
njegova glavna elja te dugo je utio. A onda je rekao:
"Da mi ena rodi." Jednako tako kratko, ali snano
svima koji budu ili za krien neka im bude
"zdravja, i vire u Boga".
Vjerujem da bi i ostalih pet krionoa jednako tako,
skromno, ali iskreno i snano progovorilo o razlozima za
noenjem kria i njihovim Niti jedan intervju
ili reportaa ne mogu prenijeti ono to je uistinu u njihovim
mislima i srcima. Jedino to moete primijetiti je izraz lica
koji vas potakne na razmiljanje. Smisao noenja kria za
njih nisu velike I ona svjetla ferala, pjesme, pa i za
neke omraena blagovanja na Uskrsni ponedjeljak i Mali
Uskrs potvrda su daje netko te bio ijest uz krionoe.
Bez velikih njihove brige i njihove nade. Poput
Krista, i oni duboko u sebi proivljavati svoj Veliki
petak ... u ime svih mjetana,
Dragi Dinko i ostali krionoe, neka vas vae noenje kria
priblii Onome koji j e nosio kri za sve nas. Neka vam ispuni
i nade vaeg ivota. Neka vam - i svima nama -
pokae da nakon tereta ivotnih briga i svakodnevice Uskrs
postaj e miri radost. Neka takav bude i ovaj Uskrs.
Zorka
a
PITAM SE PITAM ...
TI(O SU GRI(OI<ATOLICI?
M
nogi ljudi ne znaju tko i to su grkokatolici. Kada ih vide
kako pjevaju u svojim crkvama, kako se kriaju, misle
da je to neka druga vjera, da su pravoslavni. Iako izvana
promatrano vie pravoslavcima, oni su, kao to im i sam naziv
kae, katolici obreda. Njihovi biskupi isto kao i
posjeduju svu onu vlast i slubu koju je Isus dao
svojim apostolima. biskupe imenuje isti rimski papa
koji imenuje i biskupe. da su
biskupi u potpunom jedinstvu s rimskim papom, je da svi
grkokatolici pripadaju crkvi.
Od samog se razvijati na dva bitno
Ono to im je Isus predao apostoli su posijali po
dijelovima svijeta. Isto sjeme na njivi donosi i
plod. Tako je sjeme na jedan izniklo i
procvalo na Zapadu, a na Istoku. Na Istoku se pojavilo
i dok su na Zapadujezik i
bili latinski. Od su se Istok i Zapad
razlikovali u pjevanju, odijevanju, slikanju svetih slika i gradnji
crkava, kao i u manjim crkvenim zakonima. Isus je odredio da se
misa slui tako da se nad kruhom i vinom izgovaraju
pretvorbe i da se zatim vjernici Jasno je da su
kasnije tu jezgru svete mise uresili i proirili pjesmama,
molitvama i iz Biblije. Sigurno je i to da su to prema
svom ukusu i prema svojim Tako su se razvili
slavljenja mise, a s vremenom su tako nastali obredi.
Nema nikakve zapreke za slavljenje sakramenata i za
suivot rimokatolika i grkokatolika. Oni se slobodno jedni kod
drugih ispovijedaju i i slobodno se medusobno ene i
udavaju. Redovito kod takvih mjeovitih enidbi
mladenka prima obred svoga mua, kako bi mogla slaviti
Euharistiju i sve blagdane zajedno sa svojom novom obitelji.
Razlike
Napokon treba spomenuti u se ta dva obreda iste vjere izvana
razlikuju, jer ta razlika mnoge dovodi u zabludu. Razlike, kako
rekosmo, nema ni u vjeri, ni u sakramentima, ni u crkvenom
zajednitvu. grkokatolici se kriaju sa tri prsta, isto kao i
pravoslavni vjernici. Povijest pokazuje da su se i rimokatolici na
Zapadu sve do 13. tako kriali. Papa priznaje i cijeni oba
krianja, sa tri ili pet prstiju. Krianje sa tri prsta svakome
govori ovo: tko se tako kria vjeruje da je jedan Bog u tri boanske
osobe, a Isus je pravi Bog i pravi Zacijelo su se u vrijeme
naih hrvatskih kneeva i kraljeva svi Hrvati, i bizantskog i
rimskog obreda, kriali sa tri prsta. Stoga je pravo neznanje, znak
nepoznavanja vjere i povijesti, kad se kae nekome koji se prekrii
sa tri prsta da se Hrvati tako ne kriaju. manje vidljivim
razlikama je razlika kruha. Rimokatolici slave
Euharistiju beskvasnim, a grkokatolici kvasnim kruhom. U oba
to je pravi, kruh; u oba on se
pretvara u pravo Tijelo Kristovo. Na Istoku se kroz sva
starodrevni da se svi vjernici, a ne samo
pod prilikama kruha i vina. Na Zapadu se uveo da
se vjernicima u daje samo Tijelo Kristovo pod prilikom
kruha, a Krv Kristovu pod prilikama vina uzimaju samo
Ipak, velika vidljiva razlika rimokatolika i grkokatolikaje u
tome to kod grkokatolika mogu postati ne samo oni koji
su se prije dobrovoljno odrekli enidbe, nego i
oni koji su oenjeni. Tko je jednom za ne
moe se vie oeniti; bilo da je neoenjen, bilo da je poslije
postao udovac. biskup moe postati samo onaj koji je
neoenjen. Svaki bogoslov prije slobodno
li se eniti ili postati ne oenivi se i tako do
smrti ostati neoenjen.
Grkokatolici, kao i druge unijatske Crkve obreda su samo
jo jedan u nizu dokaza univerzalnosti Kristove poruke, ali i dokaz
da je jedinstvo obredi pokazuju kako je
Boju i potrebno navijetati u svakoj kulturi. Stoga
ovim putem 400. obljetnicu jedinstva s Rimom svim
vjernicima eparhije. Ova obljetnica nam moe biti
poticaj da jo vie molimo za jedinstvo svih crkava i
zajednica. Namnogaja i blagaja ljeta.
I Hristos voskrese! Voistinu voskrese! Aleluja!
Milan
BI LI ISUS DANAS BIO
NA
facebook

/Iz razgovora s kardinalom Reinhardom Marxom,
nadbiskupom Munchena, za tisak/
Gospodine kardinale, danas govorimo o eurokrizi,
skupom benzinu, brigama oko posla. Sigurno
razumijete ako ljudi nemaju vie vremena za Boga?
Kardinal: Pitanje je ipak to ljudi proputaju bez Boga.
On se moe i bez nas. Ali ako mi svoje planove
napravimo, a ne vremena za mir i za razmiljanje,
to nam teti. Vrijeme za Boga, vrijeme je intenzivnije biti

Za Uskrs crkve su pune. Raduje Vas to ili Vas ljuti kad
vidite te prigodne" vjernike"?
Kardinal: Radujem se svakome koji kae da za Uskrs
treba na misu. Kad bi i nedjeljom crkve bile pune, bilo
bi lijepo. To da na Uskrs mnogi dolaze u crkvu, pokazuje
da traenje Boga ne prestaje i da Isus i danas ljude

Mnogi od nas su u svako doba dana i dostupni.
Je li to prokletstvo ili blagoslov?
Kardinal: Najvanijeje daje Bog za nas uvijek tu, uvijek
dostupan. Ali ako misli da mora u svako doba biti
dostupan, taj mnogo toga izgubi.
to kaete nekome koji za vrijeme mise alje mailove?
Kardinal: Koncentriraj se na ono bitno! Tko za vrijeme
razgovora" esemesa" ili bulji u svoj mobitel, pokazuje
svom sugovorniku da mu nije vaan. A to ne bismo trebali
nikome pokazati, pogotovo ne dragom Bogu. U osobnom
susretu trebamo se potpuno unij eti.
Kako bi Isus danas bio moderan? Bi li imao profil na
/acebooku?
Kardinal: Isus je uvijek imao svoj profil, dugo prije
kompjutera. Njega su slijedili ljudi i ravnali svoj ivot po
njemu. Ali osobni susret bi za njega stajao na prvome
mjestu, tada kao i danas.
Ako bi za Uskrs imali neku elju, to bi to bilo?
Kardinal: Poelio bih da Europa opet svoje
duevne i duhovne korijene, jedinstvo koje nadilazi
ekonomske interese. Radi se o mnogo stvarima od
eura: radi se o i identitetu naega kontinenta.
Oboje je bez za mene, nezamislivo.
Preveo i priredio: Jure
10 ) ) ) ) )
PRIJATELJI MISIJA
MLADIM VOLONTERIMA
Z
nate li da i naa upa ima jednog volontera u
misijama? To je Leo Komazin. Sigurno svi znate da
je bio upao u drogu. Mnogi ljudi vie puta zadu na
stranputicu i zalutaju. se u to se dogodilo i
naem Leu. No ipak dragi Bog svakomu koji zaluta upali
svjetiljku koja mu rasvjetljuje stazu po kojoj moe iz
i tame na svjetlost, samo ako to eli i Bogu
hvala! Na Leo je slijedio to svjetlo i iziao iz te tame.
Sigurno da su ovome mnogo pridonijele molitve i
suze, koja je puno molila za njega. On se sada nalazi u
Argentini i misli ostati tamo dvije godine, a moda i vie.
Ovaj odlazak u misije sigurno ga jo vie oplemeniti i u
ivotu mu mnogo Pratimo ga i mi naim
molitvama. Trebamo voljeti i moliti, i to ne samo nae
misionare nego za misionare cijele svete Crkve.
Danas sve vie mladih odlazi raditi u misijama kao
volonteri. Prole godine su se dva profesora informatike iz
Zagreba iz Gane nakon godinu dana - Kreimir
i Igor Evo njihova iskustva:
Kreimir veli: sam cijeniti ljude bez obzira
se bavili i kako izgledali. Moda malo smijeno
ali sada kad bilo to kupujem, prvo koliko bi
se obitelji moglo prehraniti ili s tim
novcem.
A Igor nadodaje: U Gani sam primio sliku pravog odgoja
koji je postojao i kod nas davno kada su nae bake i
djedovi bili mladi. Potivanje odraslih i svih ljudi oko
sebe, neupitna je vjera u Boga, davanje sebe,
kultura ponaanja i jo mnoge druge stvari koje su
nestale u naim takozvanim velikim i kulturno razvijenim
zemljama. Uistinu sam dobio mnoge nove poglede na
ivot, nova razumijevanja, jedno od najvanijih
stvari sam da ne treba toliko uriti u ivotu kao to
mi to radimo u takozvanim naprednim zemljama, nego da
moramo imati vremena za Boga, sebe i za ljude oko nas,
jer sve ostalo je prolazno.
A Sveto Pismo uri, hiti, da bi to vie
zakasnio.
Misionar Fra Stojan Zrno u svom dnevniku iz Konga pie
kad obilazi sela kako se djeca vesele misionaru, jer znaju
da od njega dobiti jedan bombon, pa kae:
Misli mi idu u domovinu. Mislim da bi bilo dobro svu
hrvatsku djecu skupiti da promatraju radost ove djece.
Trebalo bi da i hrvatske majke vide kako se ovdje ene s
djetetom u guraju oko misionara da njihovom
djetetu dade jedan bombon.
Molimo Gospodina da se velikodunih i
djevojaka koji popuniti njihova mjesta i slijediti njihove
korake. Misionari su zvijezde koje nikad ne zalaze, jer su iz
ljubavi prema Gospodinu dali svoje ivote za one
najbjednije, koji su njemu tako dragi.
Prole godine je u misijama ubijeno 18 misionara,
4 misionarke, sestre i volontera. Njihova se
imena nikad zaboraviti jer su prolili svoju krv i dali
svoje ivote za spas dua poput naega Gospodina Isusa.
Neka imje hvala i slava. Ovih dana sam da u
svijetu svaki peti dan jedan biva pogubljen zbog
svoj e vj ere. Zaista
s. Metiida

OLl
PRIJATELJI MISIJA
KALVARIJA
Kalvarija nije Veliki petak. Kad god mije teko ja
gore, tu nisam sam!!! Mnotvo je tu onih koji mole, koji
se kaju, oprataju, rugaju, proklinju i vjeruju. A
ja???
Stojim, gledam prislonjen na sv. Drvo. I ja govorim
svoju bol, traim oprotaj, kako oprostiti, trpjeti,
moliti i svima oprostiti i za sve moliti. Ovo je sveto
korizmeno vrijeme. Vremena se mijenjaju, ljudi jo bre.
Boga zapostavljamo, za molitvu i pokoru nemamo
vremena ili da znamo.
Prigni svoju oholu glavu, budi ponizan i se Bogu
za ljubav prigrliti kri i nositi ga dok god on to eli. Zato
mi nositi kri koji nas vodi u nebo? U kriu je
spasenje, zatita i obrana. U kriu j e ivot. Zato prigrli
kri da ivi u vijeke. Ako taj kri dobro prepozna,
me u njemu. To je ivota. Boe, da se
ostvari danas i moj Uskrs!
Leo Komazin
12 .... ti .. ti .. ci ti ci ti ci ... ci ci ti ti ci ti ci ci ti .... ci
PRIKAZI
ivan Aktualna razmiljanja jednog kOji bi to htio biti: Oda ljubavi
SAMO SE PO KRISTOVOJ LJUBAVI
MOE DOGODITI OBNOVA SVIJETA I
U
srpnju prole godine u
biblioteci ,,Raskrija" Naklade
izila je knjiga
Aktualna razmiljanja jednog
koji bi to htio biti: Oda
ljubavi (Split, 2011., 296 str.) autora
dipl. iur. ivana ivan
je u Hvaru ll. svibnja 1927. g., a
kolovao se u Splitu gdje je zavrio
osnovnu kolu i gimnaziju.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu u
Zagrebu. Na prijedlog splitskog
nadbiskupa msgr. Frane s
kojim je kao predsjednik
Nadbiskupskog pastoralnog
papa Pavao Vl. proglasio ga je 1977. g. vitezom - Eques
Commendator Ordinis Sancti Silvestri Papae. je hvarske
Bratovtine sv. Kria.
Knjiga Aktualna razmiljanja podijeljena je u tri glave:
l. Razmiljanja o nama 2. Prigodna razmiljanja
(podsjetnici) i 3. Posebna razmiljanja. Recenzent knjige msgr.
dr. Drago imunda u predgovoru o knjizi pie:
Dosta je toga to u tim razmiljanjima otkriti i
doivjeti. Radi se o aktualnim razmiljanjima i
temama, o duhovnom !ivotu i evan4eoskom poslanju u
poticajnom stilu - sve do ostvarenja Kristove ljubavi i osobne
preobrazbe u ivotu. Mnoge bi misli stoga trebalo spomenuti,
no moramo zastati na dva-tri bitna polazita. U sreditu su
svega Kristova ljubav i molitva, perspektiva
nove evangelizacije i imanentni poziv na svetost Autorova su
izlaganja, zakljut!it i aktualna. Iako im je
tematika raznolika, nakane su im plemenite i jasne. Kristova ih
ljubav bitno Samo se po njoj - autor - moe
dogoditi obnova svijeta i t!ovjeka u novim vremenima.
Donosimo i jedan ulomak knjige, aktualan u vremenu Velikog
tjedna:
Razmiljanje:
TVOJ VELIKI TJEDAN
Svaki od nas ima ili imati - svoj" Veliki tjedan"
I ti moda, na razne iz uzroka:
- krvavo se znojiti
- biti bit!evan, popljuvan
- izranjavan
- trpjeti neizdrive boli,
- krivo optu!ivan i nevin
- nositi teki kri, pod kojim moda i padati
- i u svemu moda biti - sam Kao i Krist
-u svom Velikom tjednu.
li, koji ima svoj Veliki tjedan Muke, zgrt!en si pod teretom
kria neizrecivih boli. Kako odoljeti Kako izdrati?
Jedini pravi odgovor je - Krist. Krist je jedini Cirenac koji ti
moe na pravi nositi kri,. Jer On najbolje zna to
je kri, to je bol i kako se ona podnosi
u svojoj uasnoj patnji, bio je sav - jedna rana
Krist je uz tebe. Pokuaj svoje patnje preliti u njegove rane: Tu
im smisao. Njegove rane nastale su iz ljubavi prema
tebi. Pokuaj ti svoje patnje snositi iz ljubavi prema Njemu.
Uzajamno, za svrhu
S Kristovom svrhom, vjeruj, lake ih snositi Osjetit se
tada u svojoj patnji u Ljubavi Oca. U svom tekom
vie biti sam
I nemoj zaboraviti, uz taj Veliki petak tvoje Golgote, na Veliki
i na Hranu koju ti je Krist dao, da izdri patnje svog
Velikog petka. I kada bude mislio, da je sve izgubljeno - budi
miran.
Utami Velike subote te- USKRSI ... (str. 162-163)
Knjiga se moe kod autora (adresa: Domovinskog rata 35,
21000 Split, tel. 021/383 204, e-mail: zivan.sikiric@gmaiLcom) po
cijeni od 1001m.
Priredio: Joko B.
D
PRIKAZI
Pustinja Blaca
HRVATSKI DRAGULJ
DUHOVNOSTI, KULTURE I GOSPODARSTVA
K
njiga ,,Pustinja Blaca - malih svjetova" Darka
koju je nedavno objavio nakladnik
,Netgen d.o.o." u Zagrebu, na tragu je svih njegovih
dosadanjih radova, u kojima autor pie o vrijednostima
hrvatske kulturne i duhovne batine, kao i o
prirodnim vrijednostima. njihov za na
kulturni i nacionalni identitet, Darko uvijek gleda
u Za njega bi se moglo da je "tradicijski
vizionar", to se na prvi pogled nespojivim.
upravo je to vrijednost koja moe spasiti i nae
nacionalne, kulturne, duhovne i prirodne resurse pred
agresijom anacionalnog i kapitala, za koji je
profit mjera svih vrijednosti. Radi se, naime, o
prostorima, koji predstavljaju iznimno vrijedan resurs od
stratekog za hrvatsko gospodarstvo i ako ga
"potroimo", nikada ga vie revitalizirati.
Darko ima uistinu pravi odnos prema
prostorima, arhitektonskim i prirodnim, koji se sastoji u
mjeri i skladu, u kreativnom odnosu i prirode koji
pridonosi kvaliteti ivljenja i to ne nego

Pustinja Blaca zacijelo je vrijednost hrvatske batine koja
upis na UNESCO-vu listu svjetske kulturne i duhovne
batine. No najprije ovo kulturno, duhovno i gospodarsko
na moramo sami "upisati" u svoju svijest, jer
mijo uvijek, naalost, nismo u dovoljnoj mjeri svjesni svih
prirodnih, duhovnih i kulturnih vrednota to ih je hrvatski
narod kroz minula batinio na prostoru svoje
domovine, kao i onih vrijednosti to ih je sam u svojoj
povijesti stvorio. Ako je igdje "stvaranje" prikladna za
djela ljudskog duha i ruku, onda je to na
Pustinje Blaca. Premda se "stvaranje" rabi uglavnom u
sferi, za sve to je u Pustinji Blaca ostvareno u
tijeku uistinu nema prikladnije od
"stvaranja", jer sve to je je od nitice,
odnosno od uvjeta za preivljavanje, na to
upozorava i sam naziv ovoga prostora koji imenujemo
"pustinjom". Doavi u pusti prostor 1550. godine, u kraj
koji se nalazio daleko od naselja, bez staza i putova, koji je
bio krevit i bez plodne zemlje, redovnici-glagoljai su
radom svojih ruku, koji je bio proet obiljem duhovnosti,
pusti krajolik ubrzo pretvorili u ugodno mjesto za ivljenje
ne samo za sebe nego i za ire zajednice. u
uvjetima ostvarili su "hvalospjev"
ljudskom duhu i ljudskoj
marljivosti. Plod njihova djelovanja je obilno duhovno i
materijalno blagostanje i visoka kulturna razina. Ako znamo
da se to ostvarilo u pustoi, koja nije pruala nita osim
w
PRIKAZI
prostora", doista moemo govoriti o na
koje zapravo nije je istinita stvarnost, koja
se poput zemlje" moe ostvariti na svakom dijelu
naeg globusa. To da se zapravo
zemlja" nalazi u i treba je samo
snagom duha i voljom svijesti otkriti i
oploditi.
No osvrnimo se na odnosno na stvarne plodove
djelovanja "pustinjaka", odnosno koji
su u Pustinji Blaca ivjeli i djelovali od 1550. do 1963.
godine, kad je umro posljednji don Niko
ml., doktor i profesor astronomije. na
gospodarskom su u kraju u kojemu nije
bilo plodne zemlje "pustinjaci" razvili su
vinogradarstvo (600 barila vina), maslinarstvo,
(staklenik za limune i (preko 1000
ovaca) i s 330 kamenih ulita, godinje
15 kvintala meda), a svoje proizvode su izvozili
vlastitima brodovima (tri jedrenjaka) kojima su plovili do
Venecije, sjeverne obale Afrike, juga Pirinejskog poluotoka
te do Crnog mora. O na kulturnoj i duhovnoj
razini ostavtina i dokumenti iz kojih doznajemo da
je u Pustinji Blaca postojala bogata knjinica s vie od
10.000 knjiga s matematike, astronomije, fIzike,
geodezije, knjievnosti, beletristike, te notni zapisi,
astronomske i zemljopisne karte, zatim pinakoteka, tiskara,
u kojoj je prva knjiga tiskana 1895. godine. U Pustinji Blaca
otvorena je i kola za djecu susjednih naselja koju je u
jednom razdoblju 47 Don Niko
ml. je 20. osnovao i
opservatorij za koji je nabavio poznati Bremerov teleskop i
3.500 astronomskih knjiga. Svjetski poznati astronom i
vrhunski intelektualac don Niko otkrio je dvije
nove komete i novu zvijezdu u Sacertae. Danas
kada se obilno pie i govori o globalizmu, odnosno o
komunikacijskoj "umreenosti" svih naega
globusa, uistinu nas i zadivljuje da je jedan
iz Pustinje Blaca prije sto godina bio u
kontaktu sa svim vanijim astronomskim zavodima u svijetu
i od njih primao publikacije. Slobodni smo
ustvrditi da je Pustinja Blaca, s obzirom na izolirano
u kojemu se nalazila te na komunikacijske
onoga doba, po komunikacijskoj povezanosti sa
svijetom u svom vremenu doista bila svjetski fenomen. U
samostanskim prostorima nalazio se i veliki broj
slika, uglavnom portreta, koji pripadaju
koli iz 2. polovice 18. te glasovir,
gramofon, kolekcija 65 satova, od kojih je neke
izradio sam don Niko ml.
potrebno je naglasiti da Pustinja Blaca naoj
gospodarskoj i eliti moe biti putokaz i svjetionik i
u ovom naem "modernom" vremenu. Naime, svjedoci smo
na globalnoj i nacionalnoj razini pohlepnog zgrtanja
materijalnih dobara, pri su moral i etika gotovo
nepoznate vrijednosti. Stoga i ivimo u svijetu u kojemu
5
PRIKAZI
ivi na rubu gladi, a manjina pliva u
obilju bogatstva, da je bogatima prvenstveni cilj
osobni interes, a i dobro je u drugom planu,
ili su u potpunosti zanemareni.
Spomenuli smo u da Darko o
tradicijskim vrijednostima, misli na a to je na
najbolji potvrdio milju u koja glasi: ,,Blaca
kao prostor ispunjen trudom i marljivih ruku i
vjerom svojih graditelja danas podlogu za
prepoznavanje ekolokih i estetskih kriterija u nizu
aktivnosti obalnoga prostora." Bilo bi spasonosno i
plodonosno kada bi odgovorne i gospodarske
strukture prihvatile ovu dobronamjernu i vizionarsku misao
Darka posebice kad je u pitanju na obalni
prostor kojemu prijeti, figurativno
"pretvorba". Naime, pojedini planirani megalomanski
projekti gradnje, koji ne potuju tradiciju i identitet
krajolika, mogli bi "zlatni" prostor hrvatske obale i otoka
pretvoriti u "izgubljeni
Tin
MATERINE LIPE
Kad me mat za ruku
u crikvu vodila,
kad je trudna iz poja
s brimenon
i s menon hodila
i Boga molila,
kad je robu prola,
kad me dobre voje
"sunce moje" - zvola,
kad je luijala u matilu,
kad je bile lancune
prostirola na suilu,
kad j e fregala pod,
kad je anjola zumrod,
kad mi je sa zlamenon
Oca, Sina i Svetega Duha
dovala pinku kruha,
kad je zalivala
i potiho kantala,
kad j e sa susidon
kad me buivala,
kad me korila,
kad se s juton nevojon
i borila,
ma god da je govorila,
god la:urala,
mlje
lipe
Tin
SVECI
sv. LONGIN
I KOPLJE SUDBINE
U
izvjetajima o Isusovoj muci u
zabiljeeno je da je Isusu nakon to je umro bok
proboden kopljem (Iv 19,34), te daje nakon njegove
smrti rimski satnik uzviknuo "Zaista je ovaj bio Sin
Boji" (Mk 15,39). Predaja je ovog satnika poistovjetila s
osobom kojaje probila Isusa kopljem, a apokrifno
po Nikodemu dalo mu je i ime - Longin. Samo ime dolazi od
za koplje - longche. Navodno je bio rodom iz
malog mjesta Lanciano u dananjoj talijanskoj pokrajini
Abruzzo (po drugima iz Isaurije u Maloj Aziji). Kasnije se
obratio na i primio krtenje od apostola. ivio je
u Cezareji i mnoge je pokrstio. Nakon to je odbio rtvovati
kumirima, slijepi upravitelj osudio gaje na smrt. Longinje
upravitelju da progledati nakon to on bude
pogubljen. I doista, nakon to je Longinu odrubi j ena glava 2.
prosinca 37. g., upravitelj je progledao i postao
Zemni ostaci sveca 533. g. doneseni su u talijansku
Mantovu, gdje se kao zatitnik grada. Legenda govori
da je pokraj Mantove sv. Longin, prije nego se vratiti u
Cezareju, zakopao spuvu natopljenu Kristovom krvlju. Ta
je spuva u srednjem vijeku i pohranjena
u Mantovi. Papa Inocent VI. je 2. prosinca 1340. uvrstio
Longina u popis svetaca, a spomen mu se slavi 15. oujka.
Oko samog koplja kojim je Longin probo Isusa - svetog
koplja ili koplja sudbine - ispreplele su se brojne legende.
Antonin iz Piacenze u 6. st. pie daje u bazilici
na brdu Sionu u Jeruzalemu vidio sv. koplje, a to i
Kasiodor i Grgur iz Toursa. Vrh toga koplja kasnije je
odlomljen i odnesen u Carigrad. Latinski kralj Carigrada
Balduin II. prodao je u 13. st. relikviju francuskom kralju
Luju IX., koji je pohranio u SainteChappelle u Parizu. Za
Francuske revolucije prenesena je u BibliothequeNationale
odakle je kasnije nestala. dio koplja iz Jeruzalema je
odnio perzijski kralj Hozroja II. 615. g. zajedno sa sv.
Kriem i ostalim relikvijama koje je kasnije vratio bizantski
car Heraklije. Do 1492. je u Carigradu, a tada je
sultan Bajazid II. poslao ga papi Inocentu VIII., kako bi ga
udobrovoljio da i dalje dri u zarobljenitvu sultanova brata i
rivala Dema. Ova relikvija vie nije naputala baziliku sv.
Petra, gdje se iznad stupa koji dri kupolu - na stupuje
prikazan lik sv. Longina (ostali stupovi prikazuju Veroniku,
sv. Jelenu Kriaricu i sv. Andriju apostola, a u njima su bile
relikvije Veronikinog rupca, komad kria i lubanja sv.
Andrije - sada se sve osim potonje - koju je papa Pavao VI
vratio crkvi u Patrasu - u kapeli nad Veronikinim
kipom).

No postoje i druge relikvije koje nose ime sv. koplja. Jedna
takva je u 4. st. bila u vlasnitvu zapovjednika rimske
Tebanske legije, Mauricija. Legija je bila sastavljena od
samih a na poziv cara Maksimijana dola je iz
Egipta u Galiju kako bi uguila pobunu. Car je zahtijevao od
vojnika da kazne lokalne to su oni odbili. Tada ih je
car desetkovao, tj. dao je pogubiti svakog desetog legionara.
Kada su kasnije opet odbili carevu zapovijed, pogubljeni su
svi. Mjesto u dananjoj vicarskoj u kojem su nastradali po
njihovom zapovjedniku nosi ime SaintMaurice-en-Valais. U
srednjem vijeku smatrao se zatitnikom svetorimskih
careva, a njegov i ostruge koristili su kao relikviju i
habsburki carevi u obredu krunjenja sve do 1916. godine. U
samo koplje je navodno jo car Konstantin Veliki umetnuo
jedan Kristov Predaja kae kako je bilo u vlasnitvu i
cara Karla Velikog te njegovih nasljednika. Car
igmund (ujedno i ugarsko-hrvatski kralj) prenio gaje 1424.
iz svoje prijestolnice Praga u rodni grad Nurnberg.
U strahu pred napadom Francuza, Nurnberga poslali
su koplje 1796. u na ali ga kasnije nisu dobili
natrag. Nakon Ansch1ussa je u Nurnberg, a kasnije
je skriveno. Pronaao ga je general George S. Patton i
vratio u gdje se i danas I iz ovih nastale su
legende koje smrti Adolfa Hitlera i generala Pattona povezuju
s posjedovanjem koplja sudbine. Testiranja na koplju 2003.
pokazala su da koplje vjerojatno iz 7. st., ali bi zato
mogao potjecati iz 1. st., tj. iz vremena muke Kristove.
sv. koplje, tzv. Geghard, nalazi se u armenskom
duhovnom sreditu Prvi put se spominje u 14.
st., a po legendi u Armeniju gaje donio apostol sv. Juda Tadej.
Godine 1804. koplje su oteli Rusi i pohranili ga u gruzijskom
Tblisiju, alije kasnije Znanstvenici dre da ovo nikad
nije bilo koplje, vjerojatnije vrh bizantske
zastave. Pretpostavlja se da je ono istovjetno antiohijskom
svetom koplju, izgubljenom u vrijeme kriarskih ratova,
otprilike kada se ovo pojavilo uArmeniji.
Sveto koplje bilo je popularno u srednjovjekovnim
legendama, gdje se pojavljuje u povorci sv. Grala - iz njegaje
stalno kapala krv u kale. Povezanost koplja s
Hitlerom pridonijelo je modernoj popularizaciji teme,
posebno kod zavjere.
Znanstvenici sumnjaju u postojanje sv. Longina, no poruka
ovog svecaje jasna. Ona pokazuje snagu boanskog
koje je spremno oprostiti i onome koji je Isusu kopljem
probio bok, ukoliko se iskreno pokaje i slijediti Krista.
Joko
400. OBLJETNICA HVARSKOG KAZALITA
Srednjovjekovna crkvena prikazanja
TEOT AR PRI TEOTRA
P
rije 400 godina zbio se prijeloman
trenutak: za Hvar, kada je vizionar, knez
Pietro Semitecolo u znak pomirenja
i stvorio kazalite. Ipak:, hvarsko
kazalite nije nastalo ni iz niti je za to
zasluna velika Semitecolova ljubav
prema kulturi i kazalitu. U naem su se gradu
cijelo i pol prije znamenite 1612.
odravale zanimljive priredbe - crkvena
prikazanja.
Od bratimskih
pjesama do teatra
Prikazanja su na scenu donosila prizore Kristove muke,
scene iz kanonskih ili apokrifhih i ivota svetaca
kako bi puku na slikovit i
razumljiv govorili o najbitnijim stvarima njihove
vjere. U srednjem vijeku prikazanja su se odravala po
cijeloj Europi, a su ih izvodile druine,
koje bi na trgovima ispred crkvi postavile montanu drvenu
pozornicu. U naim krajevima prikazanja su se razvila iz tzv.
dijalokih i narativnih pjesama i Najstariji
zapisi pjesama na hrvatskom jeziku iz 14. st. (tzv.
"najstarija hrvatska pjesmarica"- Pariki zbornik iz 1380.) i
oni opisuju Kristove patnje i muku, pohvale Bogorodici,
legende o svecima u stihu i sl. Te najstarije pjesme pozivaju
na aktivno sudjelovanje: Nut mislimo o tom danas/
ki na kriu umri za nasi misli muku, gledaj karv
na sve strane.
Batinici ovih pjesama (moda i autori) bili su bratimi
dalmatinskih, pa i hvarskih bratovtina. Recitiranje stihova
jednostavan je postupak u bratovtini - tako se npr. pjevaju
uloge u Muci na Cvjetnicu i Veliki petak - no bio je pravi
izazov stvaranje uloga iz predloaka pasionskih pjesama i
ivota svetaca i njihovo postavljanje na scenu. Pretpostavlja
se da su se prva hrvatska prikazanja odigrala u Zadru jo u
14. ili 15. st., odakle su se proirila na sjever i jug Jadrana.
Njihov razvoj trajaojedo 18. st.
Najraniji zapis o prikazanjima u Hvaru odnosi se na njihovu
zabranu. Naime, nakon Tridentskog koncila (1545.-1563.)
prikazanj a su dola na zub crkvenim vlastima, j er su smatrali
da su postala previe svjetovna i da sadre mnogo
nepotrebnih scena (ljubavnih ili svakodnevnih, premda su to
tek bile ili dvije koje nisu ometale tijek i smisao
radnje), te da su izbijale Tako je hvarski biskup
Petar Cedulin zabranio prikazanja krajem 16.
se da se to zatije odnosilo na
crkveni prostor, dok su pjacete i ostali prostori bili izuzeti.
Desetak godina nakon zabrane osnovano je hvarsko
kazalite i u periodu prve polovice 17. st. dolazi do
uspona crkvenih prikazanja. Hvarani su novootvorenim
kazalitem doli na svoje.
je desetak tekstova starih prikazanja koja su se
izvodila u Hvaru i(1i) na oblinjim otocima. Njihje 1893. g.
objavio Matija Valj avec prema rukopisu iz 17. st. i naziva ih
hvarskim prikazanjima: Prikazanje slavnoga uskrsnutja
Isusova; Skazanje slimjenja s kria tila Isusova; Skazanje od
Osiba, sina Jakova patriarke; Prikazanje
Divice Marije; Prikazanje od uastja na nebesa
slavne Divice Marije; Prikazanje kako Isus oslobodi svete
oce iz limba; Prikazanje sv. Beatrice, Faustina i Simplicija
bratje; Prikazanje ivota i muke sv. Ciprijana i Justine;
Prikazanje sv. Margarite, divice i Prikazanje sv.
Ivana Krstitelja porojenje i smrt; Skazanje ivota sv.
Guljelme, kraljice ugarske.
Hvaranima najpoznatije prikazanje - sv. Lovrinca -
objavljeno je 1874. u zbirci djela Petra
da mu se dugo vremena pripisivalo autorstvo. Kasnije je
da je ovo prikazanje starije cijelo od
t t.tttt t t
400. OBLJETNICA HVARSKOG KAZALITA
njegovih djela. Hvarska prikazanja su anonimna, no
nekoliko njih se pripisuje don
iz koji je u Hvaru boravio od 1594.-1597. i
poznatome Marinu
dvama hvarskim prikazan jima
scenu - Prikazanju sv. Lovrinca (Hvarsko kazalIte) I
Prikazanju sv. Beatrice, Faustina i Simplicija bratje
(Dramski studio mladih) - moemo iz prve ruke saznati kako
su ona izgledala u vrij eme kada su prvi put bila 15.
i l6.st. Prikazanje sv. Beatrice malo je osuvremenjeno (npr.
pokazuje znakovni jezik), ali se time nije naruila bit
djela. . ..
Scena bez raskone pozornice i ukrasa, relatIvno malem brOJ
likova skroman i jednostavan tekst pokazuju da su
bila pisana upravo za male sredine i njihovu
izvedbu diktirao je nedostatak materijalnih sredstava. Iz
tekstova i spomenutih obnovljenih izvedbi
moemo rekonstruirati kako su izgledala u srednjem vijeku,
tko su bili glumci a tko gledatelji, kako je izgledala scena i
koji su bili posebni efekti.
Glava Ivana Krstitelja
Na samom prikazanja pred publiku bi izaao
(glumio bi ga ili koji bi izrekao prolog -
ukratko bi o se radi i pozvao bi publiku da se
emotivno unese u predstavu (Svih vas molju, o krsijane, od
Boga strane, ui vae naklonite, tere s pomnjo"!
sliite ... ). U kasnijim prikazanjima prolog zatItnik
mjesta ili neki drugi svetac. Nakon toga slijedi izvedba, koju
su izvodili bratimi. Uloge su igrali mukarci, dok
bi se enske uloge dodijeljivale starijoj mukoj djeci ili
Iz dananje perspektive to moe izgledati
smijeno, no u to vrijeme se takva
Pojedini dijelovi prikazanja su se pJevalI, no IZ samih
tekstova saznajemo tek maleni dio glazbenog repertoara
(Osib i Nikodem zajedno govori: ton di pange lingua), kojije
bio sastavljen od svima poznatih liturgijskih pjesama.
Pozornica na kojoj se odvijala scena bila je simultana, to
da su se na istoj powrnicijedno pokraj drugog mogla
vidjeti mjesta na kojima su se odigravali dijelovi radnje. Na
jednom kraju bio je "raj", na drugome ''pakao'', u sredini
koje su prikazivale dom.
400. OBLJETNICA HVARSKOG KAZALITA
Iz tekstova i didaskalija (uputa glumcima o
kretanju na sceni, pjesmama, gestama i
vrlo je teko saznati kretanje na pozornici, da
su didaskalije vrlo saete i ture. Srednjovjekovni ljudi nisu
zapisivali svaki detalj jer su se mnoge stvari
podrazumijevale. Tako ostaje nepoznato kako je izgledao
"raj", "pakal" ili "vartal". Ostaju pretpostavke da su ti
dijelovi bili odijeljeni platnenim zastorom ili kartonskom
pregradom, a i na samoj publici je ostalo zamiljanje
pojedinih prostora. U nedostatku scenskih efekata,
je da su glumci izgovarali i didaskalije, kako je i danas u
izvedbi "Lovrinca". Ipak, moemo zamisliti pojedine
kretnje. U Prikazanju kako Isus oslobodi svete oce iz limba
nalazi se uputa "ovdi Isus vodi sfete oce u raj zemaljski kako
u procesiun dva i dva za sobon". Taj dio bio je izveden kao
malena procesija po crkvi ili na trgu. Ni u drugim
glumci-bratimi nisu bili Oni su
leali na tlu, padali kao pokoeni u prizorima
Mnoge zbunjuje kako su srednjovjekovni glumci
odigravali brutalne scene Imali su potrebne
rekvizite: drvena koplja i sjekire ... Primjerice, u
Skazanju slimjenja sa kria na samom na scenu
izlazi 17 od kojih svaki nosi po jedan
simbol Kristove muke: Judine srebrnjake, kocke, trnovu
krunu, klijeta, itd. Najbizarniji rekvizit hvarskih prikazanja
je glava Ivana Krstitelja (Prikazanje Ivana
Krstitelja smrt iporojenje), koja prelazi iz ruke u ruku, dok
je Igrua ne daje majci, a majka je baci psima. Kako su to
bratimi-glumci izveli? Vjerojatno imje kao glava posluila
krpena lutka, dok bi glumac pokrio glavu velom ili polako
otiao sa scene. U francuskom prikazanju o sv. Bartolomeju
glumci su izveli nj egovo j e na da su rabili stol sa
pokretnom Glumca bi poloili na gornju, praznu
stranu a zatim bi je hitro okrenuli i piliti lutku
to je bila za donju, skrivenu stranu
Dospite Velu crikvu!
Kako su gledatelji reagirali na takve, i brutalne
scene?
Iz dananje perspektive, prikazanja se krutima,
naivnima i dogmatskima, sa neuvjerljivim i skromnim
scenskim efektima. Valja razumjeti mentalni sklop
srednjovjekovnih ljudi. Za razliku od nas, koji vjerujemo u
neto tek kada to spoznamo, srednjovjekovni je
spoznavao vjerom. Zbog toga se lako mogao uivjeti u
scene na pozornici - raspinjanje, lomljenje udova,
odrubljivanje glave i spaljivanje - jer je to bio i preutni dio
njihove svakodnevice. Strah od Boje kazne, neprijatelja,
okrutni zakon kanjavanja odsijecanjem udova, breme
sukoba i - sa tim je ivio srednjovjekovni
Hvaranin.
Zanimljivo je kako se iz tekstova prikazanja mogu
aktualna situacija i problemi tadanjeg Hvara. U
prikazanju sv. Beatrice lik hvarskog
zatitnika sv. Stjepana progovara o odnosima
stalea u gradu: "Ako ivit s Bogon/ ljubite se meu
sobon! jer u miru i ljubavi/ svaki grad se, znaj, zastavi/ a
rasrba sva zla stvoril nenavidnost grade ori." N a drugom
mjestu poziva Hvarane da se vie angairaju oko dovrenja
gradnje Vele crikve: "Ja Stipan molit Boga! da vas
zla svakoga! vi moj tempal naresite/ ni dospiven, toj
vidite ... "
Prikazanja su se izvodila u crkvama ili na trgu
ispred crkve. Promotrimo li Hvar, gotovo svaka crkva ima
pjacetu, to bi moglo daje na grad u to vrijeme bio
prirodna, velika pozornica, dok nije utemeljeno kazalite.
Pretpostavlja se da su izvedbe bile u satima, kada
su ljudi zavrili sa svojim dnevnim poslovima i dunostima.
U prilog tome govori i stih "Tot budite, ter ne spite".
Povijesni zapisi govore o dvije hvarske bratovtine koje su
izvodile prikazanja: u arhivu Bratovtine sv. Kria nalazi se
popis rekvizita za predstavu iz 17.st. - kartonske maske,
drvena koplja, platna, obojene tkanine ... Drugi zapis odnosi
se na ugaslu Bratovtinu sv. Propera, koja je u 18.st. odrala
prikazanje za koje je podij i kruna bunara od
obojenog i kartona. Arhivi ostalih bratovtina
ute ili su izgubljeni, no velika je vjerojatnost da su i one
predvodile tadanju hvarsku kulturnu scenu.
Zbog toga nij e da je u ovoj malenoj, ali bogatoj sredini
izraslo hvarsko kazalite - farski teatar, kao prirodni
produetak dugog i bogatog srednjovjekovnih
prikazanja.
Zorka
Literatura:F. S. Perillo, Hrvatska crkvena prikazanja, Split, 1978.; Zbornik radova
Dani hvarskag kazalita: Srednjovjekavna i JolJdoma drama i kazalite, Split,
1985.; Hvarsko kazalite (zbornik radova), prir. Nika Hvar, 2005.
23
400. OBLJETNICA HVARSKOG KAZALITA
ZASLUNI KNEZ I PROVIDUR
PIETRO SEMITECOLO
Ne sumnjam kako slogom ovdanjih male stvari doskora postati velikima, kao to sam iskustvom
uvidio da velike neslogom propadaju.

17. st. Hvar se jo uvijek


oporavljao od tekih katastrofa
koje su ga pogodile 70-ih godina
16. st. (turski napad 1571., kuga 1576. i
eksplozija baruta na Fortici 1579.). No,
je problem gradu predstavljao
sukob i Skoro
100 godina nakon krvavog uguenja
Hvarskog ustanka situacija
staleima je i dalje bila napeta.
U ovakav Hvarposlanje 1611. g. za kneza i providura (conte
et provveditore) Pietro Semitecolo. O njegovu
ivotu prije i poslije Hvara do sada se u hrvatskoj
historiografiji nije znalo skoro nita. Pretragom na internetu
su neki novi podaci: obitelj Semitecolo
(Simitecolus) po predaji preselila je 843. g. iz Istre u
Veneciju, a 1297. primljena je u Veliko u kasnijem
razdoblju dio obitelji preselio je u posjede na
Kreti (v. http://it.wikipedia.org/wikilSemitecolo - i danas
ovo prezime nalazimo u Italiji i pa i Hrvatskoj, na
Rabu); Pietro je 1555. g. (otac mu se zvao Benetto, a
djed Nicolo); 1583. g. je izvedbi talijanske
komedije Fanciullana Krfu (v. posebni okvir), a 1596.
spominje se u Kopru kao savjetnik blagajne (Statuta
Iustinopolis ... , Venetiis, MDCLXVIII, 173-174); umro je
1620.g.
rw. Puchner, Griechisches Schuldrama und religioses Barocktheater im
agaisehen Raum zur Zeit der Turkenherrschaft 1580-1750, 1999., 14).
Knezovi, koje je Venecija slala na dvogodinju slubu u
Hvar, su koristili tu dunost za vlastiti probitak.
Semitecolo je u tom smislu iznimka - on je svojim
djelovanjem zaduio Hvar vie nego ijedan njegov
prethodnik i nasljednik. Semitecolo je kako
hvarskih problema od nesloge stalea. Nakon
mnogo napora postigao je da u Velikom i
u svojoj Kongregi prihvate kapitule.
(p. Sernitecolo II depei vladi 14. travnja 1611.)
Franz Thiard la Forest: Loda i Kneev dvor oko 1870. g.
kongrega postala je skoro ravnopravna a
kapituli su rjeavali i pitanja raspolaganja
blagajnom, slube na komunalnoj galiji, dijeljenja soli,
fontika (zaliha ita), imetka,
puka i dr.
Izmirenje stalea
Nakon postignutog sporazuma, kapitule je, na
prijedlog sudaca Ivana i Frane
te advokata Nikole i Ivana Jakova
dana 23. oujka 1611. g. prihvatilo sa45 glasova za
(i 2 protiv) Veliko u kneza, katelana i
kamerlenga. U su pisali:
Neprestana neslaganja i ovaj su
bijedni i nesretni grad dovela u tako katastrofalno stanje
da se, uz to to se utroilo mnogo javnoga i privatnog
novca, sruilo toliko sjajnih zgrada, puteni su
najplodniji tereni i izgubljena vrlo velika mnoina
najplodnijih stabala, da dovodi do suza ne samo vlastite i
zainteresirane stanovnike nego i strance koji iz dana u dan
dolaze na ovaj otok. I da Boja nije bila
400. OBLJETNICA HVARSKOG KAZALITA
dovoljno brza da prui ruku bez svake sumnje
trebalo je ili napustiti dragu i ljubljenu domovinu ili
unutar toliko mrnje i strovaliti se u
dubok pakleni bezdan. Potaknut time, presvijetli je
gospodin Pietro Semitecolo, knez i providur na, arkom i
stalnom voljom nastojao da se do mira,
s ljubavlju sada s sucima
i defensorima, sada s prokuratorima puka, i mnogo puta
s jednima i drugima, a ponekad pozvavi i
najstarije i najuglednije ljude u gradu, i s jedne i s druge
strane. On je napokon s Bojom savladao mnoge
a grozan i straan udarac smrti, kojim
je sam Bog posjetio njegovu poto je priveo stvari
na tako stanje da ako da kodimo sebi
samima, ne samo da se vratiti grad i komuna u svoje
prijanje stanje nego ovo plemstvo ponovno uivati onu
udobnost i one koje su mu prola neslaganja i
bili ugrabili.
Isto je 10. travnja 1611., na prijedlog prokuratora puka
Markantuna Luke Jerolima
Ivana Colderasija, Ivana Andrije i Vinka
prihvatila i kongrega sa svih 108 glasova
za. Dana 19. svibnja 1611. kapitule su delegati plemstva
(Jakov i Vidal i puka (Frane i
J. predstavili umoljenih u Veneciji -
kapitula je u cijelosti, dok su ostali
ili uz manje korekcije. Jo je ranije, 7. svibnja,
dud Leonardo Donato hvalio u pismu Semitecolov uspjeh u
izmirenju stalea te ga uvjeravao kako kapituli sigurno
biti
Znak saveza
v
vJecnog m1ra
Uspomena na ovo izmirenje puka i plemstva su natpisi -
ANNO PRIMO PACIS MDCXI (Prve godine mira 1611.)
na vratima Arsenala i ANNO SECUNDO PACIS
MDCXII (Druge godine mira 1612.) na ulazu u kazalite.
Ovoj uspomeni bila je i kapela u Kneevu dvoru.
I o tome je natpis koji se danas u lapidariju sv.
Marka:
KRISTU SINU I MARIJI MAJCI / I
TROKOM KOMUNE / SVETITE OVO UZNAK
MIRA PIETRO
SEMITECOLO/ KNEZ PODIE I /
GODINE GOSPODNJE 1611,9. SRPNJA.
Natpis iz kapele Adolorate, danas u Sv. Marku
Kapelu Gospe alosne (Adolorate) dao je dakle Semitecolo
obnoviti i 1611. g. kao spomen-crkvu sklopljenom
miru. Dana 25. listopada 1612. g. Semitecolo je izdao
proglas kojimje traio osobitu brigu komune za ovu crkvu te
u tu svrhu odredio da se na dvogodinji mandat biraju dva
prokuratora - jedan i jedan Kapela se
nalazila u sredinjoj zgradi Kneevog dvora, i nad njom je
bio zvonik na preslicu. Poruena je zajedno s cijelim
kompleksom dvora 1880-ih godina zbog gradnje Hotela
carice Elizabete (danas Palace). U prizemlju Palaca
je nadvratnik kapele s Bogorodicom na sredini i
natpisom VNICA LVX - MEMENTO MEI (svijetlosti
jedina - sjeti se mene) te krievima sa kraticama IC XC (Isus
Krist) na kutovima. Uz to se i oltarna pala
Oplakivanja Krista, prenesena u grobnu kapelu, koja je i ime
batinila od crkve u dvoru. Slika prikazuje Bogorodicu s
mrtvim Kristom (motiv Pieta) na sredini. Uz nju, desno je
Marija Magdalena s posudom za pomast. Lijevo i
pridrava Kristovu glavu sv. Ivan U kutovima
slike prikazana su jo dva lika - lijevo Josip iz Arimateje i
desno Nikodem koji u ruci dri tri Stilski pripada
kasnoj renesansi, tj. prijelazu 16. na 17. st., to daje
pretpostavci da je i sliku za kapelu nabavio knez
Semitecolo. Pripisuje se majstoru flamanskog
porijekla Paolu Fiammingu (Pauweis Franck). Slika je,
naalost, po premjetaju u grobnu kapelu tj.
uklonjen je polukruni zavretak pale, a nad njom je
postavljen reljef Boga Oca s dva Kasnije je original
pohranjen u Biskupskom muzeju, a u kapelu je smjetena
replika (kadaje ta izblijedjela, nova replika postavljena je u
listopadu 2011).
Semitecolo je u dvogodinjem mandatu dovrio Arsenal te
kazalite na dijelu njegova kata, sagradio Fontik i
nad njime Belveder, obnovio kneev dvor i kapelu u njemu,
kao i Lodu, gradnju za kapetana Kulfa, a
namjeravao je i obnovu Fortice. Ti su radovi,
naravno, kotali. Trokovi su se podmirivali iz
blagajne i zaliha jednogodinje prodaje soli. Kako je
uredenje Arsenala bilo prioritetno za Komunu, Semitecolo
400. OBLJETNICA HVARSKOG KAZALITA
je pribjegavao i nepopularnim mjerama, kao to je zapljena
dobara. Takoje aktom od 15. srpnja 1612. g. zaplijenio
jednogodinji prihod od agrara crkvenih beneficija na Hvaru
i Visu ovom dokumentu imamo popis
svih crkvenih beneficija tog vremena). Takve mjere izazvale
su reakciju dijela plemstva i puka.
"Dragulj Republike koji
prodiru
1612. defensori Komune Ivan i
Bondumjer odbili su isplatiti
i kamerlengu. Nakon to su se prvi put ogluili na
poziv kneza, drugi poziv stigao imje pod prijetnjom izgona
iz Hvara. Oni su nato pobjegli iz Hvara generalnom
providuru Antoniju Venieru u Zadar. Ovaj je ukinuo
Semitecolovu odluku o izgonu. No uskoro je Veniera na
dunosti zamijenio generalni providur Agostino da Canal,
koji je spor prenio na desetorice mudrih.
Semitecolo je na pritvor osudio prokuratore
Markantuna i Luku Negodovanje
izazvala je i Semitecolova odredba da svi Velikog
bar est mjeseci godinje moraju boraviti u gradu
Hvaru. Naime, su u to vrijeme preferirali ivot na
svojim posjedima u sredinjem dijelu otoka i na Visu.
Semitecolo ih je prvo pokuao pridobiti da ive u sjeditu
komune grada. No, kasnije je morao izdati
spomenutu odredbu. se pred optubama,
Semitecolo j e pisao u Veneciju:
Kako se ow.ije radi o gradu nanovo umirenom, treba
postupiti s mnogo strogosti, da se mogu sruiti zavjere
koje svakoga dana stvaraju s namjerom da
pomute mir u kojemu se djelotvornom Bojom
ivi i ivjet se uvijek, ako to Vaa Prejasnost i
njezini predstavnici Hvar je dragulj Republike i
vina koje daje za vau mornaricu i poloajem na
kojem se nalazi, pa se ba moe da je srce Kulja
(Jadranskoga mora). Tome dodajemo i bogatstvo ove
blagajne, kojim bi se, kad se ne bi pustilo da ga prodiru
mogao grad dovesti u bolje sta,ye i to se
zgrada i to se vojske za katel, vrlo mnogo
treba. Ja sam, prejasni vladaru, presvijetla i preuzviena
gospodo, potroio gotovo pet dukata za razne
gradnje: su oni koji primaju i jo se u
gotovom novcu nalazi vie od dvije dukata.
Drugom prilikom pisao je dudu:
Sve me to zlo snalo jer sam mnoga dobra djela u
ovoj upravi. Ja sam svojom stekao toliko zlata
ovoj komuni daje arsenal mogao dobitijedan vrlo udoban
hodnik, koji je od velike koristi ne samo za mornaricu Vae
Prejasnosti nego za sve stanovnike ove komune, koja je
dobila u svoje vlasnitvo magazina za
fontik i spremanje soli za dijeljenje. se graditi i
gosp. kapetana Kulja, koja je od tolike potrebe za
javnu slubu i da se postigne da ovaj grad bude ponovno
nastanjen, a koja bi bila bez sumnje do sada svrena kad
mi ne bi bile, kako sam kazao, zaustavljene gradnje i
sastanci Malog odbora. je jedna kapela
naem gospodinu Isusu Kristu i njegovoj
blaenoj Majci na spomen mira.
Nezadovoljnici su se sve alili Veneciji na Semitecola.
Providur Canal je oslobodio kazne optuene i
zabranio daljnje radove u Hvaru te dozvolio
sastajanje Velikog kongrege i Malog
koje je Semitecolo suspendirao. No, Semitecolo je i dalje
dobivao pohvale od umoljenih i samog duda.
1613. je svoj mandat i vratio
se u Veneciju.
Uskoro su stigle i nove optube Velikog - 17. oujka
1613. je da se u Veneciju poalje poslanik s 10
kapitula. Prvi odnjihje glasio:
Pietro Semitecolo treba nadoknaditi komuni sve trokove
koje je poslije odlaska generalnog providura
Veniera iz Hvara i protiv njegovih zapovijedi i uputa, za
belveder nad magazinima privatnih osoba, za
crkvice u kneevoj a te su isprazne,
suvine, tetne i zabranjene raznim javnim odredbama i
protiv specijalnih komisija pa i triput
postavljenih zabrana od pokojnog generala Canala,
kojegaje u tu svrhu odredio senat.
Nadvratnik kapele Adolorate u hotelu "Palace"

400. OBLJETNICA HVARSKOG KAZALITA
Daljnji kapituli traili su zabrane raznih Semitecolovih
odredbi te uklanjanje svih njegovih javnih natpisa. Zatimje
u Veneciju stigla i delegacija, no oni su se alili na
koji su kriti kapitule mira.
traili su da se autori 10 kapitula zauvijek lie
dunosti na koje su izabrani i privilegija. Spor se nastavio do
5. oujka 1616. kada je desetorice da kapituli
mira ostaju na snazi te izdalo posebnu pohvalu Pietru
SemitecoluzanjegovodjelovanjeuHvaru.
Uz sve nevolj e s Semitecola j e u Hvaru zadesila i
osobna tragedija. Tu mu je preminula supruga Elizabeta
Condulmer i pokopana je u samostanu. U njen
spomen Semitecolo je podigao natpis na pilonu izmedu
glavne i sj everne lade u crkvi Gospe od Milosti:
Elizabete Condulmer iz roda Eugena Nj pape ovdje
kosti/ Petar Semitecolo hvarski knez i
providur/ jedinu i ljubljenu suprugu, na rastanku/ vlasti
Krista sina i Marije majke/ spremno Godine
Gospodnje 1612. i druge mira.
Hvar se Semitecolu nije ni do danas oduio za sve dobre
stvari koje je Natpisi koji su biljeili njegova
su uklonjeni. Ulicu (sa 4 broja) u
Hvaru je dobio jedva - na intervenciju Sinie
kada je bio zamijenjen "palim
borcem". Modaje dolo vrijeme da grada,
koji jo uvijek debelo koristi dovdene ili
popravljene njegovom zaslugom, podignu spomenik (ili bar
natpis) u Pietra Semitecola.
JoAko


FANCIVLLA
cOMEDIA
Del S. Caua1ier G I O. B A T T I S T A
Marzi.
1{uollamente po/l4 in luce da M. Benedefto
GiorgejChi.
IN B o L o G N A, Per Gioual1ni Ro(d ..
Con l;cen"a de' Superiorj
400. OBLJETNICA HVARSKOG KAZALITA
U
vrijeme karnevala lako nam
misli odlutaju prema makarama,
maskenbalima i ludorijama koje
prate vrijeme prave zime i
Ove godine, kada
obiljeavamo 400-tu obljetnicu hvarskog
kazalita, osvrnut se na
povezanost vremena karnevala i naeg
veterana kulture.
Hvarsko kazalite, osnovano 1612. g. pod zaslunim
knezom Petrom Semitecolom, od samog je osnutka trebalo
biti prostor u kojem se priredbe, drutvena
okupljanja i plesovi. Prostor u kojem svi itelji
grada H vara, kao i Komune, gledati kulturne priredbe,
pa i biti to nije manje vano ni danas.
Novovjekovna kazalita, koja su se od kraja 16. st.
osnivati diljem Europe na dvorovima, u u
akademijinim prostorima, a tek kasnije u posebno
objektima za tu svrhu, prvenstveno su sluila povlatenim
staleima. Via, bogata klasa, na taj je imala
privilegirani poloaj i u konzumiranju kulturnih
sadraja. Hvarsko je kazalite prvo u Europi otvorilo svoja
vrata svim iteljima Komune i na taj je utrlo put
demokratizaciji kulture. Stoga hvarsko kazalite ima
posebno i j edinstveno mj esto u povij esti europskog teatra.
Naalost, nisu nam povijesni dokumenti iz
vremena osnutka Kazalita koji bi nam opisali kako je
prostor izgledao, te koji i kakvi su se sadraji u njemu
odvijali. poznato nam je da su se u gradu na
javnim prostorima i ispred crkava izvodila crkvena
prikazanja. Isto tako su se u gradskoj nekim
objektima, pa i u biskupskom dvoru i prije osnivanja
kazalita odravali plesovi i glazbene priredbe, na
kojima su svirali crkveni orguljai i glazbenici.
Tako se, primjerice, 1611. g., dakle prije osnutka Kazalita, u
Hvaru odigrala viteka igra "Moreka". Ova igra
nadmetanja dobra i zla i poganskog)
je u ranom 17. st. bila poznata i u Hvaru, a ne samo u
Moda je upravo zbog ovakvih priredbi, kao i jo
otprije poznatih crkvenih prikazanja, Hvar dobio kazalite
tako rano.
400. OBLJETNICA HVARSKOG KAZALITA
Let sa kampanela
Glavna sezona se u zimskim mjesecima,
upravo u vnJeme karnevala. Karneval, mesopust, fanik,
kako se u krajevima Hrvatske naziva,
je duine Nastupa nakon Sveta tri kralja i traje do
Pepelnice - Ciste srijede, kada vrijeme korizme.
Tada, u raspoloenju slavljenja i
zazivanja uspjene i plodne godine, ljudi i na selu i u gradu
makarani (zakrabuljeni) svakakve veselice
plesove i zabave. Stoga su se u Kazalitu
priredbe, igre, plesovi - kavalkine (chavalehine)
koje su bile pod maskama. '
Najvjernije takvih priredbi donosi viki
knjievnik Antun Karamaneo, koji je 1712.,
dakle 100 godina nakon osnutka Kazalita, podrobno opisao
igre i koje su se priredile za karnevala u
zapovjednika Kulfa - Jadranskog mora, Marina Capella. Jo
godinu ranij e, 1711. Grifico iz Hvara pie svom
prijatelju u Jelsi kako se"'
H
ovdje u Hvaru daju razne
priredbe i odravaju maskerate ".
Iz Karamaneovog slikovitog opisa lako je zamisliti sliku
makara i igara na hvarskom trgu.koje sa belvedera ispred
Kazalita, okruen svjetlom baklji, promatra Marin Capello
sa sv?jom svitom, i zakrabuljen. Hvarski karneval je,
sudec1 po ovom 0P1SU, preuzeo mnoge vesele igre i
u renesansi bile omiljene u Veneciji.
Jedna od tih 19ara Je tzv. "volo" - let. Sa zvonika katedrale
sputao se konopac sve do Po tom konopcu
sputali su se oni hrabriji u malim brodicama do samog
mora. Igra ,,kukanje" bilaje penjanje uz namatenjarbol na
visio prut, kojije dobivao onaj koji se
USp10 popeti do vrha. Osim toga, bilo je i nadmetanja u "igri
akama", nekoj vrsti boksanja ili hrvanja, a sve su pratile
makarane skupine i pojedinci. Nakon zavrenih igara na
Pjaci se nastavljala u Kazalitu, gdje se odravao
ples ili su davane predstave, aljivog karaktera -
komedije. su se tu i priredbe "uzvienog sadraja"
- drame ili tragedije.
je ka:alite doivjelo puni procvat u 19. st., kada je
1803. g., obnovilo kompletni
mterIJer prIje unItenog Kazalita Novak,
Hvarskokazalite u 19. st., Prilozi povijesti otoka Hvara V,
1978.). drutva skrbili su o odravanju Kazalita
kao i o programima. Isto su tako kao glazbenih ili
dramskih diletantskih druina u njemu i nastupali.
400. OBLJETNICA HVARSKOG KAZALITA
Inteligentna
hvarska publika
u glavnoj kazalinoj sezoni, dakle upravo za vrijeme
karnevala, u hvarskom se kazalitu odigravalo od deset do
priredbi karaktera. Upravo zbog
sudjelovanja u i scenskim priredbama, u Hvaru je
1842. g. osnovano "Hrvatsko muzikalno drutvo
koje je izvodilo kantate, glazbene recitale i
sadraje u Kazalitu. God. 1866. osnovano je
drutvo" koje je plesove i
priredbe. su postojale dramske diletantske
skupine koje su svoje priredbe uvjebavale za kazaline
sezone. u hvarskom kazalitu gostovale su tada
poznate profesionalne i diletantske druine iz Splita, Zadra,
Sibenika i Dubrovnika, kao i one iz Ancone i Barija u Italiji.
Jedna poznata talijanska druina, kojaje 1829. g. gostovala
u Dubrovniku, naredne je godine eljela nastupiti u Hvaru
jer su da inteligentna hvarska publika veoma cijeni
kazaline priredbe. U njemu su se kao i u Zadru, a to je u to
vrijeme bila rijetkost u cijeloj regiji, davale i cjelovite opere.
Stoga nije da u arhivu obitelji nalazimo veliki
broj libreta za opere: "Normu", "Otelo", "Rigoletto" i
mnoge druge. U Kazalitu su 1839.g. odigrane dvije opere:
"Lucia di Lannnermoore" i "La Foresina". Prigodom
crkvenih i dravnih blagdana, kao i za
velikodostojnika, u Kazalitu su se davale akademije,
recitali, kantate i druge prigodne priredbe. Maskirani
plesovi bili su veoma popularni, kao i drugi plesovi.
Tradicija ovih plesova odranaje do dan danas. God. 1836. u
Kazalitu su se odrala dva krabuljna plesa i igrana
,,Moreka". Odravanje plesova nije vezan
za hvarsko kazalite. Stovie, i splitsko kazalite s kraja 19.
st. projektirano j e na da se cijeli prizemni prostor moe
preobraziti u jedinstvenu dvoranu u kojoj se mogao odrati
ples ili neko drugo drutveno okupljanje. To je vjerojatno
razlog to gledalite ispred pozornice u hvarskom kazalitu
sve do sredine 20. st. nije imao fiksne sjedalice, su se za
sjedenje koristile klupe i stolice. Prve drvene fiksne stolice
hvarsko je kazalite dobilo na poklon od
kazalita Marina 1958. godine. je htio da je i
druge, ovaj put tapecirane stolice, hvarsko kazalite dobilo
od Dubrovnika 1989. godine. Zanimljivo je da su te
stolice bile inventar prve opreme Hrvatskog narodnog
kazalita iz Zagreba, 1895. godine. Ovdje
moram navesti da sam iste stolice, kao tadanja ravnateljica
Centra za zatitu kulturne batine, dobila marom naalost
prerano preminulog Marina
Slane srdele kao
ulaznica
Kazalite se i popravljalo i za
kazaline sezone, dakle prij e karnevala. Tako nam je
poznato da je 1819. godine dolo do radova na
pozornice, kada je zatvoren jedan prozor na
zidu. Istovremeno je na zidu pozornice Petar
Galaso naslikao imaginarni grad kao trajnu scensku sliku.
Ova zidna slika jedna je od starijih fiksnih scenografija u
europskim kazalitima, za koja su se u to vrijeme
scenografije radile na panelima. U sezoni
1819/20 u Kazalitu je izvedeno preko trideset priredbi.
1824. Kazalite je imalo i za grijanje, dokje 1881.g. u
Kazalitu postoj ala i za pripremanj e toplih jela i
Svi nam ovi podaci govore koliko je Kazalino drutvo
ulagalo truda u odravanje prostora i scenskih sadraja, ali
jednako i koliko je Kazalite stanovnicima grada
Hvara i cijelog otoka. Poznata je da su sestre Angelini
iz Jelse (koje su bile i vlasnice loe u Kazalitu), dolazile na
predstave iz Jelse na konjima i isto se tako doma.
se u kriznim zimama, kada ljudi nisu imali novaca
za odlazak u Kazalite, ulaznica sa nekoliko slanih
srdela.
Ne govore li nam svi ovi podaci u prilog mudroj odluci
naprednog kneza Petra Semitecola, koji se 1612.g. ujednom
malom gradu republike usudio izgraditi kazalite?
Semitecolo je bio veliki ljubitelj i poznavatelj
kazalita. Osnutkom kazalita u Hvaru pokazao je da je
potencijal ovog kulturnog renesansnog otoka i dao mu
sadraj koji je Hvar kroz naredne vjekove u potpunosti
opravdao.
I kroz 20. je hvarsko kazalite brojne
nacionalne i poznate kazaline iz bive drave, s
kojima su dolazili naj eminentni j i glumci i redatelji. Knjige
utisaka o brojnim dravnicima iz cijelog svijeta,
kulturnim radnicima, i inim dostojnicima koji
su posjetili hvarsko kazalite i njemu se divili,jednako kao i
i Posebno su posjetitelji bili
oduevljeni doivljajem interakcije umjetnika na
sceni i gledatelja u publici.
Hvar je cijenio svoje Kazalite kroz proteklih 400 godina.
Cijeni ga i danas u jubilarnoj godini njegova postojanja, i s
nestrpljenjem kompletnu obnovu i revitalizaciju
kulturnih sadraja. Eto, karnevala
jednu makaranu kavalkinu na kojoj nam svirati
novoosnovana hvarska glazba, a uz Hvarane plesati
valcer i kontradanse, "veliki" i "mali" "altina".
Mirjana prof.
IZ PROLOSTI
SAD U ZVONA NE ZVO NITE,
NER U DASKE
P
jesnik Osorsko-hvarske pjesmarice u uvodu
Gospina ovako poziva redovnike (hvarske
franjevce?) na
I redovnici! Isusovi naslidnici,! sada
metra draga,! Isukarsta vele slavna,! na kri za vas ki
pohodi,! vele vas ohodi.l Zato crikve
tere pogasite!/ Sad u zvona ne zvonite,! ner u daske
i oltare nage svuc 'te! tere gorko svi sad
tu'te!/ Ostavite sad bikante! tere pojte kante! da
puk na probudite! ter zajedno svi tuite! jer sad gine
vaa svitlosti u kom bie prava kripost
i dr., str. 517)
Ovaj tekst, koji se priblino datira oko 1530. g. donosi nam
opis velikotjednih koji su se do nedavnih
vremena, a neki i danas. crikve" na
prekrivanja slika i kipova u crkvama od Gluhe
nedjelje do Velike subote, a "gaenje na "Barabon"
(uz koji je povezano i "pojanje kantih"), kada su se
nakon pjevanja psalama i polako gasile na
"trijongulu" dok cijela crkva ne bi ostala u mraku. Potonji
donekle se - sada nakon to otpjevaju
,,Miserere" ugase koje dre u ruci. Nakon gaenja
uslijedilo bi u daske". , tj.
ruenje oltara postoji i danas, kao obred nakon mise Velikog

Samo u daske" odnosi se na stvaranje buke
udaranjem ili ibanjem po klupama i podu te drvenim
instrumentima - ovo stvaranje buke bilo je i u
liturgijskim knjigama prije Drugog vatikanskog sabora za
kraj jutarnji na Veliki petak i subotu (koje su se
zapravo pjevale tj. u srijedu, i petak). Te
jutarnje su u Dalmaciji zvane baraban (u Hvaru barabon; od
imena Baraba, razbojnika kojeg je Pilat oslobodio umjesto
Isusa). Simbolika buke je u raznim krajevima ali u
Dalmaciji se smatra da simbolizira
Krista.
Drveni instrumenti za buke
koriste se nakon "zavezivanja zvona" - od
"Glorije" na Veliki do "Glorije"
na misi uskrsnog bdijenja. Oni zapravo
zamjenjuju zvona u liturgiji. U Hvaru su
u upotrebi trepetojke ikarabatue.
karabatue (knj. sastoje se
od korita s i nazubljenog kola
kroz koji je drka. Danas se
koriste u Velikom tjednu, a
kao ili rekvizit.
Popularnije trepetojke zapravo su daske
s metalnim ipkama koje okretanjem
proizvode buku. Osim u liturgiji, koriste
se i u procesijama Velikog petka - po Bojin grebima i
procesija - nakon pjevanja moj".
Joko
Literatura: Dragan Nimac: Povijesno-etnografski presjek barabana,
Nuvaprisutnost 8 (2010) 2. 197-215; A. D. K. trkalj Despot, Hrvatsko
srednjuvjekovno pjesnitvo, Zg, 2010.

IZ PROLOSTI
cijelu je Dalmaciju, pa i na otok,
" iznenadila vrlo hladna fronta i obilni snijeg. Na grad
. bijeli no moglo se gutati u
. ado.s!ima u Brusju i Grablju. Mediji su proglasili
ovu Z1mu Jeooom od najhladnijih u povijesti. Ipak,
najhladnija zima u Hrvatskoj - otkada postoje mjerenja -
bila je u i 1929.g. i do dan danas je poznata
kao "zima U gradu Hvaruje tada palo (samo) 5cm
snijega, temperatura se spustila do -6C, no u ostatku
Hrvatske je bilo daleko gore. U je izmjerena
rekordna temperatura od -36C, a fratri sa Koljuna
mogli su do nekoliko stotina metara udaljenog Punta
naKrkujedino-pjeice.
Na vrijedni suradnik i prijatelj, barba Zorko
Banju nam je rekao kada je, otkada postoje mjerenja, u
naem gradu padao snijeg. Valja upozoriti da je snijeg
mjerljiv jedino ako se zadri na mjernom uz
meteoroloku stanicu, tj. na pozornici Venjerande.
Osim 1929.g., snijeg je u Hvaru padao 1942., kada je u
izmjerena visina od 13 cm. je bio 1956.g.
Padao je puna tri dana, od 11.-13. oujka. Napadalo je 25cm
snijega, a na okolnim brdima i 70-80cm. Autobus iz Starog
Grada u Hvar stigao je u Hvar tek 19. oujka. Snijeg koji je
pao 16. oujka 1962.g. je najkasniji zabiljeeni snijeg u
Hvaru. Padalo je i 1963.g. Tada je palo 2-3cm
snijega, no punih 67 sati, od 21.-24. je temperatura
bila ispod nitice. Snijeg je padao 1979. i posljednji koji se
zadrao u Hvaru bio je u 1993.g.
Kao podsjetnik na snjene radosti, Rade nam
je iz svoje arhive poslao sliku snijega iz 1956.g., snimljenu
na velikom zavoju ispred Brusja. Kada nismo mogli
uivati u grudanju i sanjkanju, moemo ovako, sa slika ...
_ _ x::=...
Senj 1929.
L o a , 1884. - L o a , 2012.
Priredio: Zoran Tepa
SLAVNI PUTNICI I NAMJERNICI
Iako je od
smrti Ive (Travnik, 1892.
- Beograd, 1975.), kao da nema
kraja sukobima i prijeporima s njim
u vezi: osporavaju se i oko
njegova (tako neki
tvrdi da se rodio u - vlaku: "Jutarnji list", 28.
VIII. 2001.), dok njegovih izabranih
djela D. navodi daje zapravo umro 7.
III., a ne, kako je bilo slubeno objavljeno, 13.
III.; istoga dana je umro "narodni heroj" Veljko
pa da je bio "dran na ledu"
(doslovno!, naime tijelo) dok nije bio obavljen
sprovod (Prokleta avlija, Zagreb
1996, 10). Vanije su najnovije nesuglasice o
tome kome zapravo pripada: samo
srpskoj, ili (i) hrvatskoj i bosansko-
knjievnosti? Spor je dospio do
suda, pa se pravorijek (!). Drim daje
pitanje najbolje rijeio S. Primorac u glasilu
Matice hrvatske (Vijenac, 20. X. 2011., 13):
Hrvatska je knjievno povijesna znanost. napokon
definirala osnovne okvire odnosa prema i
njegovu opusu . i u pogledu kompetentnosti i u
pogledu na korektan, prihvatljiv
Pripisuje mu trojnu pripadnost: pisca Ivu i
njegovo djelo - naravno, kompletan opus, ne samo onaj
dio koji je pisan hrvatskim jezikom - smatra sastavnim
dijelom svoga knjievnoga korpusa, jednako kao to ga
svojim dre i i srpska
knjievnost. .. -
Najgore je proao u rodnoj Bosni, kojoj je posvetio glavninu
svoga knjievnog djela i - za njezine knjinice - darovao
cjelokupan iznos novca dobiven od svoje Nobelove
nagrade: Dio intelektualne elite ... krenuo je
frontalno na opus optuivi ga da u svojim djelima
"muslimane prikazuje u negativnu svjetlu" ili da je njegovo
pisanje "Bonjacima nanijelo vie tete od svih vojski koje
su poharale Bosnu ". Doista ,,nitko nije prorok u svom
(Lk, 4, 24): apsurdno je da u rodnom Travniku, za
koji bi malo tko u svijetu znao da ga on nije
svojih djela, ovaj pisac nema ni ulicukoja
mu nosi ime (SlobodnaDalmacija, ll. VI. 2008.,20).
Ma koliko bio sporan po svom ivotopisu,
pripadnosti i drugom, nesporno je (barem
potpisanom) da je o istinski veliku piscu. Kad mu je kao
takvom bila Nobelova nagrada (Stockholm, 10. XII.
1961), on u 1962. dolazi u Hvar na svoje
prvo (?) zimovanje; odsjeda u "Dalmaciji" i daje intervju
"Slobodnoj" (14. II., 4): pohodio je i Stari Grad (gdje mu se
posebno svidjela galerija), Vrbosku te Jelsu (tu
mu se dopalo kako su brodari, nakon ukrcaja granja, za
sobom pomeli obalu). U Hvaru se odmarao od puta u
vedsku i - a na pitanje da li pie, odgovara da u ovom

SLAVNI PUTNICI I NAMJERNICI
kraju sunca i mora mora Ovdje je posjetio
i samostan, a fotografija za njegova
razgledavanja tamonje crkve je bila objavljena (Prilozi
povijesti otoka Hvara XI.l2002, 298 i 301). Ovdje se
objavljuje jo nekoliko njih se u Muzeju hvarske
batine, Hvar, Mali fondovi 20). Njegovu fotografiju na
Fabrici, negdje s kraja 1960ih, objavila je "Slobodna
Dalmacija" posmrtno (14. III. 1975., 4), a onu na istom
prostoru, iz 1970., donosi biograf i gotovo-prezimenjak
(kojije, kao Eckermann Goethea, pratio ovoga pisca
i biljeio svaku njegovu vaniju tu je u drutvu s
knjievnicima B. A. i G. Krklecom. I,
napokon, posljednja? hvarska fotografija, iz
1971. g., ispred palme" na Rivi (u ostavtini
Josipa Kirigina, uz popratno pismo S. Glumca, koji je na njoj
krajnji lijevo, a tu je i opet je tada odsjeo u
,,Adriatiku" (danas ,,Adriana"). Kako se vidi, Hvar je onda
imao (danas davno "pokojni") zimski turizam.
Krajem listopada 1973. izjavljuje svom biografu: Vie ne
volim zimi na Hvar. .. okupi se na ostrvu pola Beograda,
pa imam utisak kao da sam na Terazijama. Ali, moram
priznati, takve lepote nema nadaleko na svetu. Provesti
januar i februar na Hvaru, to je blagodat koju
moe sebi priutiti. ne verujem da je takav raj
pouzdan saveznik za onoga ko misli na stvaranje. iz
koraka u korak mame sve same boje, predeli, vedrina, tako
da pisanje ustupa mesto Ne verujem, niti sam da
je neko delo nastalo na Hvaru, a pouzdano mislim
da zadugo ni nastati (Ljubo Sa Ivom
2. izd., "Veselin Maslea", Sarajevo, 1982.,343 i foto uz str.
128). Ovdje je svakako pretjerao; tome usuprot je
hvarska knjievnost od renesanse do danas. No, laskava
ocj ena o gradu i otoku ostaj e.
Joko
Gustirne, dio esti
VODA
S
ubota, 25. Joko i ja idemo u izvidnicu,
ispitati gustimu koja se nalazi u sada devastiranom
samostanu dominikanaca uz crkvu sv. Marka.
Zadatak je vrlo zahtjevan jer do gustirne jednostavno nema
pristupa. se posjetiti samostan male tj.
u frotrih", a sv. Marku se vratiti u ponedjeljak.
"U frotrih" nas je lijepo i gvardijan fra
Joakim Jaki Gregov, posudio nam metar (lOm) i dao sve
podatke o gustimama. Ukratko o samostanu - osnovan 1461.
(lani smo slavili 550. obljetnicu), gradnju crkve Gospe od
Milosti financirao je iz zahvalnosti to se tu spasio nakon
oluje kapetan Kulfa Pietro Soranzo, a su
pomogli i hvarski pa je od 1465. do 1471. crkva
zgotovljena. Ovdje nas zanima klaustar o kojem dr. Joko
pie:
Klaustar tlocrta ima po sredini povienu i
nakapnicu (cisternu) s krunom (bucalom). Na
obodu krune cisterne je natpis:
... RADO DASI ... N ... ?
po ovome cisternu smatra djelom Rade
iz ibenika (umro prije
1497.). I njegov otac i sin Juraj bavili su se gradnjom
nakapnica, pa su dobili nadimak "de cisternis H. Nie na
kruni je drugi natpis:
PIVSETIVSTVSFRANCISC(us) NOBIS
NOVA IVRA DARET ... A (e?)RIS
CEPTAPA ... VI
- koji rekonstruira: HPius et iustus Franciscus nobis
nova iura daret liberis cepta pace lrui H; u slobodnom
prijevodu: "Pravedni i poboni (sv.) Frane neka nam dade
novi zakon da se kao (slobodna) djeca (Boja) okoristimo
(samostanskim) mirom u koji smo uli H.
samostan i crkva u Hvaru, 2009.,59-60)
Gustirne, dio esti

VODA
Kruna klesana od jednog komada kamena visoka je 95cm, a
podnoje je visoko 20 cm (sa zapadne strane izlizano je
desetak cm jer se upravo na tom mjestu najvie grabilo
vodu). Na kruni je vie ljebova i do 15-ak cm dubokih.
Gustirna nema (kao drugih) limeni poklopac je
doslovno na kamenu krunu postavljena kruna od eljeznog
"tondina", rad fra Jakija, postavljena 1977. g. kada je
dananji gvardijan bio bogoslov. Tada je dolazio i
boravio u samostanu. Sjeverno od krune nalazi se kamenica
dimenzija 125x62cm sa dva korita 50x50cm. Gustirna se
nalazi na terasi 8,70 x 11,50 m. Na kamenom
ukoenom podu su filtera za sakupljanje kinice.
Osamnaest pilona dri gornju terasu oblika s
koje se voda kroz otvora slijeva na donju terasu.
Knjige piu da gustirna zaprema 300 t vode, a fra Jaki nam
veli da je zapremnina 40 vagona. Ispod terase je
odvodni kanal do ispred klaustra, kojije sluio za napajanje
brodova vodom, poglavito u vrijeme uprave, ali i
kasnije. Samostanski ljetopis biljei (a prenosi dr. u
citiranoj knjizi, str. 93-94): 1806., 13. VIII ale se fratri
generalnom providuru Dalmacije Vicku Dandolu da je dio
hvarskog francuskog garnizona smjeten u njihov
samostan ... Komandant imje opskrbu vodom,
a vodu (iz njihovih gustirni) dijelio kome je htio, zabranivi
fratrima dijeljenje vode" caritatevole ", pa se velika cisterna
iscrpla 18. lipnja, a uskoro i ona "della Vasca ", te im je
ostala samo mala nakapnica uz kuhinju, kojom se vojnici
bezobzirno koriste... Vodu iz ove gustirne koristili su i
Hvara, posebno oni iz Burga i Glavice, sve do 1960.
godine. Hidrofor je na nju 1985. g., a voda se
koristila za zalijevanje u vrtu. Sada se u klaustru ljeti
odravaju koncerti, pjevaju klape, solisti, zborovi ...
Prekrasan A gustima postojano stoji .
broji ...
i drugu gustirnu u samostanu, onu u dvoritu-
vrtu, od stoljetnog kamenim
zidom 5,80x6,30m, podje kamen i ukoen sjednim filtrom.
Kinica se skuplja s krova olukom. Kruna - visine 85cm,
otvora 100x100cm - je lijep rad od jednog kamenog bloka.
Kasnije je postavljena eljezna konstrukcija s kolotumikom
za lake vode. Pokrov je drven, a postavljen je i
hidrofor - slui za zalijevanje vrta. Gustirna je duboka oko
7m, a zaprema 4 vagona kinice.
Opisane dvije su poznate gustirne, a fra Jaki namje pokazao
jo neke. U masliniku, od biveg
groblja novija je betonska gustirna. Podij i kruna zatvaraju
"ivu stinu" koja kinicu. Kruna je dimenzija
80x80x80 cm. Vode ima i pitka je, a slui za
zalijevanje. Jo je jedna gustirna tik uz samostan, U
nju se voda kroz oluk i filter slijeva s krova, krune nema, a
zaprema l vagon. Uz gospodarske zgrade i komin u vrtu
nalazi se jo jedna manja gustima. Krunu ne vidismo,
zatrpana je materijalom (drvom). Fra Jaki nam da je
voda a sluilaje za pranje rublje i
Gustirne, dio esti
t t.tt t t
VODA
Dan je bio i topa. Lijepo obavili smo
zadatak, smo dobili i poklon. Hvala fra Joakimu,
mladom gospodinu Niki Hamletu i njegovoj supruzi Nedi.
Ponedjeljak, 27. Vratili smo se sv. Marku s
i opremom - produne ljestve, konop (hvala
Marku i metrom. Pomau nam Ante
i Dragan Ante i Joko
popeli su se do gustirne, Dragan dri skale, a potpisani
promatra i zapisuje. Vano je znati: crkva i samostan sv.
Marka spominju se 1326. g., u 14. i 15. st. tu se skupljalo
Veliko a tu je i plemstva imala
svoje grobove. Crkvaje imala 9 oltara u trenutku zatvaranja-
fratri su 1806. pobjegli pred Francuzima koji su
godine podravili crkvu i samostan. Danas je ruevina, a
nadamo se skoroj obnovi. Samostan je, naravno, trebao
imati dosta vode. Plato-terasa na kojoj se nalazi gustima
je kamenom, a dimenzija je 5,30x6,70m, visina
zida koji dri terasu oko 6m. propao, a i
raslinje ga unitava. Nali smo samo jedan filter, a moda ih
je bilo vie - je ustanoviti zbog raslinja. Lijepa
kruna gustirne klesana je iz jednog kamenog bloka.
Dimenzije su joj 90x90x90cm. Otvor je promjera 68cm. Do
krune je kameni stup osmerokutnog oblika (duina svake
stranice je 20cm) visok 78cm. Vjerojatno je sluio za
naslanjanje posude - kojim se hvatala voda. Na kruni je
lijepi metalni pokrov. Po utorima na otvoru, brojnim i
dubokim do 15cm, vidi se da je dugo bila u upotrebi. Od
otvora do dna izmjerili smo dubinu od 7,8Om, a vode je bilo
do 2,6Om. Puno. I jasno - voda je pitka, kinica. Za
orij entaciju - plato s gustirnom nalazi se juno od zvonika sv.
Marka, a kako smo istakli, pristup je vrlo teak i sloen.
Puno hvala Antetu, Ayali i Jokotu kojije sve fotografirao da
moemo pribliiti dragim
o gustirnama se nastavlja. A kad se snig otopi napunit
se i jezera i rike i bit - fala Bogu - vode i iz pinih. Ma
isto tukalo bi cuvat gustirne i vele i mole, i store i nove jer -
nikad se ne zno.
Miko

HVARANI- tJ KONVOJU
JJ
O
stavimo, zasad, je li i ostvarena upravo onakva
eljena Hrvatska kakvu zamiljali,
sve njene Po oruzJe za Hvar trebalo Je Ot1CI
u Daruvar i odatle ideja za razgovor sa Antunom-Tonkotom
Zapovjednitva TO 1990.
godine. Na razgovora je
nekoliko mjeseci nakon to je oruje I streljivo JNA odnijela
iz Hvara gledao TV snimak autocisteme sa gorivom ispred
jedne vojarne.
Za mene su te rata. Otiao sam u
Hvar i tom prilikom upoznao novog zapovjednika TO
Panajotija Gilve-Totija.lznio sam moje miljenje o
tekoj hrvatskoj situaciji i da biti rata, a mi razoruani
kao narod. Toti mi je rekao da je predsjednik Kruno
Peronja da se nita samoinicijativnone poduzima
jer da moda biti rata, u to osobno nisam vjerovao -
govori nam Tonko. Sigurno da su i
dolazile takve naredbe od predsjednika I Vlade Jer
u tim trenucima 1990-te, bez ikakve vojne organizacije i bez
oruja, bilo bi ravno samoubojstvu za izraenu narodnu
volju na referendumu suprotstavljati se neprekidnim tekim
provokacijama. Bili smo beznadni.
Dva lica diplomacije
Za osobe od 30, pa i 40 godina, evo hvarskog pogleda
na slike za Hrvatsku, posebno kad se promatra i
druga strana, kako bi se bolje shvatio Domovinski rat. Sve je,
bar ono to je i pisano, sa odravanjem Osme
sjednice CK Saveza komunista Srbije odrane 23. i 24. rujna
1987. godine. Ova sjednica donijela je na srpsku
scenu Slobodana ali ijednu osobu - "nae gore
list" - Vladimira tambuka, o kojem se u naim krajevima
malo zna. No evo to o toj Osmoj sjednici pie Dejan
Bila je u povijesti ne samo SKS, nego i
same Srbije, te za sam raspad (i svake druge
Jugoslavije). Iako bi bilo pogreno utvrditi da je s njom
raspad Jugoslavije, njen je ishod dao
doprinos onome to kasnije, godine nakon njenog
odravanja prerasti u konflikt, koji miran
rasplet jugoslavenske krize. Ona je zato prije svega to je
slijedilo postala simbol kraja jedne epohe i
druge,kojuje sve do 2000 godine simbolizirao njegov
predstavnik Slobodan
na Kosovu" 28. lipnja 1989. na Gazunestanu MIlosevIc Je
t t t t t.tt

rekao: Opet smo u bitkama. One nisu oroane,mada i takve
nisu Godinu dana kasnije, u lipnju 1990., osniva
se partija Srbije. Vladimir tambuk je jedan
od prvih ideologa i SPS-a i jedan od njenih
jastrebova, kako l! Partiji tako i ytadi. Tko je
zapravo Vladimir Stambuk? Je u. Sphtu 1.942.
Zdenko na bio je Uspjean dIplomat I
Vladimir je krenuo stopama su
dali nemjerljiv obol u Domovinskom ratu, a
tambuk dovoljno je spomenuti doktora Dragu Stambuka I
hvarskog biskupa msgr. Slobodana tambuka koji je U vie
navrata i sam sluio mise za pripadnike postrojbi hrvatske
vojske. No, istinu o nekim treba
"svjetlo dana" pa tako i o VladimIru tambuku). BIO Je
sekretar i predsjednik Komisije za odnose
Saveza studenata i Saveza omladine Jugoslavije. Zavrio je
fakultet nauka. Oenio se Jelicom
direktoricom Instituta za politiku U Beogradu.
Upravo su njih dvoje imali znanja i saznanja i utjecaje u sve
odnose SFRJ sa svim dravama. To je
bilo potrebno je u visoku politiku doao
iz bankarskih poslova. Dok je on trubio u ratne trube na
terenu, zbog 21. lipnja 1990. u Beograd dolazi
tajnik za vanjske poslove James Becker, njegov ideolog
tambuk, a onda i govore i "podravaju"
Jugoslaviju kao ,,modernu i jaku federaciju". Takvu
Jugoslaviju podupire i ambasador u
Warren Zimmerman, sa kojim Je tambuk u odliCnIm
(s)vezama. Europa uti. A mi razoruani i bez "d" od
diplomacije. . ...
Evo jednog malog kapilarnog pokuaja probIjanja
diplomatske blokade Hrvatske od srpsko-jugoslavenske
strane koji se zbio listopada 1990. na Hvaru. Po
nagovoru jednog hrvatskog znanstvenika svjetskog glasa, u
Hvar je zbog znanosti stigla jedna osoba, po znanstvenom
statusu u SAD vana spona i sa tadanjim predsjednikom
Georgeom Bushom sr. Da bi njen posjet proao u to
diskreciji, na znanstvenik je zamolio barba Jureta
Tajnikova i njegova sina Ivicu da u njihovoj u
Grabiju pripreme za ,jednu osobu
Amerike". Teta Marija pripremila je za "pet", ali
rezultat razgovora dvoje znanstvenika u smislu diplomatske
kapilarnosti nije imao takvu ocjenu. Nakon povratka u Hvar
i nakon to je osoba iz Amerike u hotel, na
znanstvenikje alosnim glasom rekao: Naje ... mi! Govorio
sam o potrebi priznavanja hrvatske volje za
izraene referendumom i upozorio da ako Amerika nita ne
poduzme, da nam se, najvjerojatnije, sprema napad na
Hrvatsku. Americ'1d znanstvenik sve to razumije, ali odgovor
je bio: Beograd ima jaki utjecaj na Zimmermana, Beckera i
Lawrenca Eagelberga. Srpska diplomacija je a
jugoslavenska je u njenim rukama. Poruka je. -v
strpljivi. vam bolji dani. Na PJaCI
pokunjeni i sa strahom otili smo spavati. Strah je bIO
opravdan. Pokazali su to koji su slijedili - "krvavi
Uskrs 1991.", masakr hrvatskih policajaca u Borovu
naselju... . ..
No tu je Tonko, on nije pokunjen, te nastavlja govont1:
Nikola postavio me zapovjednikom puta za
Daruvar.
Put u Daruvar
Ovo je bilo prvi put da grupa vojnika ima zadatak izvan
otoka. Za cilj naeg izbivanja sa otoka nitko nije znao, pa ni
nai najblii. Sve je jednim putovanjem trajektom u
kojem sam upoznao Daruvarce Valtera prajca,
Vladu Vinka i Dragu imalu. Putovali su u
Hvar, gdje su bili smjeteni prognanici sa njihova
posebno djeca kojima su dovozili hranu.
su mi da su osvojili puno oroja u vojarni Doljani kod
Daruvara. Ovo saznanje prenio sam i predloio
razgovor s njima. Tijekom razgovora puno je pomogao
Milivoj kojije te ljude prije upoznao u Hvaru. Reklz
smo im da su nam povjerili svoju djecu koju u
neprijateljskog napada nemamo s braniti. Uvjerili smo
odgovornog Valtera prajcera da nam je oroje potrebno i
neka nam pomognu. Nije to bilo lako jer je za obranu
nedostajalo oroja. Dogovorili smo u tajnosti odlazak u
Daruvar. Otili smo kamionom Vinarije, kombijem
"Radosava i jo jednim kombijem i osobnim.
vozilom Vlade sa kojimje bio Drago imala. Ukrcalz
smo se u trajekt Liburnija. To je bio jedini za
do Rijeke sve kopnene prometnice neprijatelj
presjekao i okupirao. Trajekt je bio pun izbjeglih
uglavnom ena i djece. Bilo je uasno
nevrijeme. Djeca i ene i zapomau. Tragedija.
Egzodus naroda. Iskrcali smo se u Rijeci i nekako uspjeli
do Daruvara. Milivoj je vozio kamion, s njim je bio
Mate Piha i ja smo bili u kombijU. Zdravko
Tihi vozio je drugi kombi koji se kvario. U Daruvaru
smo ostali est dana. Od svuda se dolazilo i svatko je htio
oroje za sebe. Vojarnu su nadlijetali avioni, a kad bi nestali
urili smo po oroje. Bilo je opasno. Smjeteni smo u
improviziranu vojnu bolnicu. Prikupljeno oroje dralo se
ispod kreveta. Nije bilo puno cijevi, vie streljiva i
eksplozivnih naprava. Doma smo imali oroje stare
proizvodnje i bio je problem streljivo. Za
tih est dana bilo je u okolici Daruvara i
artiljerijskih napada. Milivoj i Mate bili su u Grubinom
Polju. Bio je to opasan put, jer su oko njih padale granate.
Velika hrabrost. Isplatila se. Iz Grubinog Polja donijeli su
nianske sprave i par od 60 mm. Sakupilo se 12
tona streljiva i 30 cijevi. U pripremi za povratak njihov
zapovjednik nam je rekao da se njegovi vojnici ne slau da
toliko oroja odnosimo. Zbog toga smo napustili Daruvar u
dva sata Izali smo na praznu autocestu kod Kutine.
Blizu nas su padale granate, a smo i detonacije od

napada na Sisak i okolicu. Kombi nam se kvario, avioni
iznad nas. Dovukli smo se do Rijeke. Sa strahom smo se
ukrcali uLiburniju jer sad vozimo oruje i ako nas zaustave
neprijateljski brodovi i naprave pregled tereta? Na veliku
nisu. Sretno smo se vratili na otok, gdje je samo troje
ljudi znalo cilj naeg izbivanja, to smouspjeno
izvrili, rekao je Tonko o ovoj prvoj akciji Hrvatske vojske
izvan Hvara u Domovinskom ratu.
Kad bi koj irno timun ...
Dubrovnik. Druga polovica listopada 1991. godine. Njegovi
stanovnici gladni, edni, bez vode, promrzli, i zbijeni na
povrinu manju od 10 km2. Slikovito - od punte Kovoca do
Mi1ne uz more, a prema bardima ne ire od dvo kilometra, i
manje na mistima, stislo se pedeset mijorih du. Pristigli su
prognanici iz Konavla i cijelog primorja.
Maloprije je Tonko o njihovom istjerivanju,
egzodusu Liburnijom. To su "humanitarno" doputali, to je
bio i cilj pa da onda Dubrovnik Apolonijev bude srpski
vazal. Opisani su i puni straha od smrti, jer ih sa
okolnih brda,osim na vrebaju stalno zli
neprijatelji sa orujem na nianu. Takvim
od ostatka Domovine, htjelo se nekako
Organiziranje konvoj brodova za nazvan Libertas,
koji je imao i neke garancije. Krenulo se iz
Rijeke glavnim brodom Slavija. Smjelo se samo voziti
potreptine za preivljavanje. Bio je to uvjet neprijatelja.
Kako je konvoj krenuo, tako su se veliki i mali brodovi du
Jadrana konvoju. u ne
samo materijalnu, otili su i Hvarani, i to broda:
Plankton, Stupica, Tri sestrice i Sveti Nikola. U proloj
Kruvenici smo ih ispratili sa punte rive. Eno, su kod
Konvoj Libertas je dva sata plovidbe iza njih.
Ovako to opisuje Joko-Igor Novak-Kronjac:
Prvi je bio Plankton. U moj brod Sv. Nikola uglavnom je bila
hrana to je dao don Joko. Imali smo i nekoliko boca plina,
vode i drugih stvari. Osim mene u brodu su bili Milan
i Augustin Bilo je grubo vrime,
levantora velika, more uzburkono. Kad smo doli do
je pala Vozili smo bez svitla. Isto su nas
neprijateljski brodi uhvatili na radar. Bili su u kuro. Ispalili
su crvenu raketu ispred prove i preko radio stanice su nas
pitali pripadamo li mi konvoju. Na moje -JJ da!" - naredili su
nam da se okrenemo za 180 stupnjeva i natrag u Hvar!
Manevrom smo se sklonili iza u repor i izvan
otkrivanja radarom. Tu smo plutali oko dva
sata, dok nije stigao konvoj kojem smo se U
je bilo razvrstavanje u konvoj i u dvi ure ujutro
napustilo se Kod Mljeta, ispred uvale Sobra, je
svitalo. Presreli su nas neprijateljski brodovi. Uz svaki na
brod pristala bi i iz nje bi se iskrcala po tri
vojnika sa pukama. Vojnici su pregledavali svaki brod
oruje. U niti jednom brodu oruja nisu nali. Oko
nas su bile koje su na provama imale
pripremljene topove koji su nas drali na nianu. To je
trajalo do Tada su nas pustili u daljnju plovidbu.
Kod punte Mljeta ponovno su nas zaustavili. je
bila Preko radio stanice su zaprijetili: "Ako se
pomaknete, pucat Bacali su rakete da nas
vide. Mi njih nismo vidjeli. Puhala je jaka tarmuntana.
Valjalo nas je. Bilo nas je strah. Ma ne od valjanja, od
onog to smo iz mraka mogli vidjeti i sa kopna. A mogli
smo vidjeti samo riganje vatre iz raznog oruja i bljeskove
granata. Sluali smojezivu riku topova, tektanje mitraljeza
ili To smo gledali i sluali cijelu Jezivo.
Napadali su Dubrovnik. Sutradan ujutro taj uas je
prestao, a nas su pustili.
u Gruku luku, vidjeli smo "golim" okom na
vrhovima brda neprijateljske vojnike sa orujem uperenim
prema nama. Strah se u nas uvukao. Kako smo pristajali,
strah se mijeao sa do suza, do Plakali smo
zapravo. Na rivi nas je mnotvo, se svi
Mahali su hrvatskim zastavama. TI ljudi su
plakali. Bilo je to oko podneva. Neprijatelj nije pucao,
po sporazumu. smo pristali su u pola sata
iskrcali sve to smo im donijeli. Bilo je dobro organizirano
tko i to gdje odnijeti. su brodovi konvoja ispranjeni
su se razili. Upozoreni smo, zbog snajperista,
neka dobro pazimo kako se Iako je bilo ugovoreno
"zatije" dokje konvoj u Dubrovniku, isto su pucali sa brda
snajperima i mitraljezima. Nisu pucali u nas iako se jedan
metak zabio u moj brod. su pucali u more
mitraljezima blizu naih brodova to je djelovalo
Skrivali smose. Na Slaviji je bila pripremljena
skromna Tamo je bio i Stjepan koji je
rekao Terezi Kesoviji: "Kad bi na koj imo timun, mi bi von
sa kojon doli ovamo!".Svima koji su to ove

usjekle su se u do dan danas. Nakon otili
smo na svoje brodove i pokuali zaspati. Teko. Iako su iza
nas dvije neprospavane Sutradan,oko 9 urih isplovili
smo iz Gruke luke sa pogledom na brda i neprijateljske
cijevi uperene prema nama. Nikakva uvjeravanja nismo
imali. Odahnuli smo nakon to smo se dobro udaljili od
kopna. su im ostali kao glineni golubovi sa
ljudskom preivljavanja i u tim uvjetima. Prije
dolaska do grada don Vojko je na
Planktonu sluio misu. Bio je to dan Svih Svetih. Ministrirao
muje (Ante) Novak-Bakica. Radio stanicom misu su
sluali sa sva tri broda. Na Planktonu su bili pored Galija,
don Vojka i Bakice jo zapovjednik Karmen te
Antun pok. Propera, Marin Mileta, Cvjetko
Novak-Ciko, Zdravko i Ive Na
brodu Stupica bio je zapovjednik Zlatko te Juraj
i Mladen Tabak. U nas je Tri
sestrice. Pristajanje u hvarsku luku i nisam sposoban
opisati. U zraku se neto uzvieno, zavrio je Joko-
Igor Kronjac.
Zanimljivo, zapravo zbivanje dogodilo se
brodu Tri sestrice koji nije stigao do Dubrovnika. Vlasnik
Mladen Slonac to ovako opisuje:
Na brodu je pored mene bio i moj brat ime, Joko Rosso-
Frane i Damir Prilikom
pregleda kod Sobre iskrcali su se tri vojnika i na moju
Pri pregledu broda ti vojnici su postali uzrujani to je brod
pun mlijeka. Odmah su bajunetama koje su imali na
cijevima puaka parati ambalau i mlijeko je poteklo
u santine. Provocirali su nas da to nosimo mlijeko u
Dubrovnik kad ga tamo ima u izobilju. utjeli smo. Na
pitanje: "U smo vode? ",
odgovarali smo:" U nae ". Dok su nas maltretirali,
zanosili su nam se u lice se, a vrkom bajoneta
"mazili" nam podbradak. Prijetili su. Meni je jedan vojnik iz
epa odjakete izvadi kacavidu i s njom mi arao po licu, pa
bi malo upirao. Stajao sam mimo. No najtee je bilo
kada su imeta, jer nije imao osobnu, ali upisan kao
posade, odveli patrolnim brodom na njihov zapovjedni brod.
Upoznao sam radio-vezom brod Slavija, na kojem je bio
Stjepan Nakon dugosatnogplutanja i od
jugovojske je dobiven poziv da pristanem uz njihov brod.
Tada su nam rekli da se vratimo u a da imeta voze
u Crnu Goru. Nismo pristali. Sa topom su nas stalno imali na
nianu, dok smo oko njih kruili i plutali odgovor sa
Slavije. Postignut je dogovor da se ime ukrca u Tri sestrice i
da se u pratnji njihova patrolnog odmah uputimo za
Kad su nam doveli imeta tako je i bilo. Sto je ime
proivio na njihovom brodu, to samo on zna. U konvoju,
sudbinu kao i mi doivjeli su dvatrabakula iz Krila
Jesenica. Mi smo bili u drugom i konvoju, zavrio je
ovu Mladen Slonac.
na topovima
No ni na obrani otoka nije se mirovalo. Dana 20. 12. 1991.
doao je u Hvar kapetan fregate Josip Sa sobom je
donio zapovijed HRM o ustroju - slubeno: 7 ..
artiljerijske brigade - Pelegrin (7. OAB). Za zapoVjednika
baterije predloen je eljko Novak-Piha, je u vojsci
bio topnitva, koji je predloio zapovjedni
sastav OAB. Njegov prijedlog odobrio je admiral Sveto
Letica-Barba, te se 7. ustrojila u PU?om
sastavu. Tijekom jutra 23. proSInca na zbornom mjestu
Fortica zapovjednik eljko Novak-Piha izvrio je prijem
postrojbe i izdao zapovijed da se postrojba odmah sa
osobnom opremom i naoruanjem na poluotok Pelegnn u
uvalu Parja i na poloaje kako bi pripreme
za razvoj bojnog rasporeda bitnice. Sutradan, na Badnjak,
zapovijedi admirala Letice, otili su u preko
po topove zapovjednik eljko Novak-Piha, Mate
artiljerijski Ivica
Petar i jo tri vojnika sa dva kamiona. U
su vojarne i tamo su primili dva
pokretna topa 85mm i dva vozila za
topova, kao i je ov.o opasan pu!:
Iako je poraena jugomornanca napustIla splItskI akyatonJ
25. studenog, onajejo bila sa velikim snagama u VISU, na
Lastovu ... i djelovala na junom bojitu, a njihovi brodovi
su patrolirali i ovim akvatorijem. Zato su se u Badnjoj
posebnim trajektom prebacili na da b.i
topove izvukli na borbene polozaje l sta,:t11 Ih u funkCIJU.
Prema zapovjedi zapovjednika HRM admirala Svete Letice
bojna 7. OAB "Pelegrin" bila je kratka ijasna:
U sukladnom paljbenom djelovanju sa OAB Solta
neprijateljske flotne snage koje baziraju na otoku Visu da
izvre prodor prema Splitskim vratima i nametnu pomorsku
blokadu tog vanogpomorskogpravca.
Odmah je na poloaju bilo 60 ljudi i isto toliko bilo u
pripravi u bazi Parja. Takav je bio 1991. g. u l na
Hvaru. Nova, 1992. g. i pucnjavom iz vatrenog
oruja na Pjaci od strane lake ranjenih vojnika koji su se u
hotelu Dalmacija oporavi j ali.
to namje donijela 1992. godina? Donijelaje
priznanje Republike Hrvatske, o DebelOj Bertl l
njenim sestrama, ali, naalost, i prvu mladu rtvu sa Hvara u
Domovinskom ratu ..... o u nastavku.
Hvala na suradnji Antunu-Tonkotu
Joku-Igoru Novaku-Kronjcu, Mladenu -
Sloncu, eljkotu Novaku-Kronjcu - Pihi, (Antetu)
Novaku-Bakici. ..
Damir
0
BATINA

UGROENOST I ZATITA
V esto moemo kako bi
C
trebalo zatititi. Dva su pitanja koja
se iz ove to je to
Od koga ili je treba
zatititi?
Odgovorna prvo pitanje sigurno bi mogli i trebali dati za
jezike, ali kako to biva, ne voli ni struka gdje je malo koristi,
a velika muka, pa je tako jo uvijek za neke jezik, za neke
dijalekt, a za neke ili moda neto sasvim drugo.
Odgovor na drugo pitanje ne zahtjeva veliku struku niti nauku,
samo protupitanje, tj. razmiljanje o tome tko ili to napada
paje potrebna njena zatita?
Ako se vratimo unatrag stotinjak godina i promotrimo ivota
bilo kojeg mjesta, ne samo sela, nego i onih manjih shvatit
da je ono ivjelo jednim modelom. Ljudi su se
bavili uglavnom poljoprivredom, ribarstvom i a
njihova komunikacija s ostalim mjestima bila je gotovo
zanemariva. U takvim uvjetima svi uzusi pojedinog mjesta
zadravali su svoju bilo da se radi o
govoru ili, na primjer, pjevanju. Moemo da je svako
mjesto imalo svoj prepoznatljivi dijalekt govora i pjevanja. Ista
pjesma govorila se i pjevala sasvim u mjestima udaljenim
svega nekoliko kilometara.
U ovo novije vrijeme, kada je komunikacija pojedinim
mjestima intenzivna, kada se ljudi drue, kada nove
tehnologije sa sobom donose nove model puca,
te razlike "dijalektima" postaju sve manje i manje. Potpuni
krah hermetike i postavke univerzalnog donosi mrea svih mrea,
koja je zapasala svijet i svojim jezikom polako popunjava
razlike u dijalektima.
Sada bismo mogli da je to onaj napad od kojeg bi se trebali
zatititi, ali, poteno nitko se do sada ba nije previe
odupirao naletima tehnologije, nitko nije odbacio automobil,
televiziju, mobitel, kompjuter i sve te agresorske snage koje sa
sobom donose svoje jezike, te ugroavaju nae dijalekte. Nitko se
zbog toga i ne treba krivcem, jer kad se svijet vrti, ne
moemo ni mi stajati u mjestu.
A ako sve ovo i shvatimo i prihvatimo kao nekakav napad, onda bi
bilo najbolje da primijenimo, sportskim argonom taktiku-
"napadje najbolja obrana".
Najbolji da ili obranimo jest da je
govorimo ili pjevamo. I nema razlike obrane ili
od obrane ili bilo kojeg drugogjezika, dijalekta ili
Kae se da svakog dana u svijetu umre neki jezik, tako da
ne treba misliti da je samo ugroena, ili da je netko
posebno eli ugasiti. To je jedan od primjera globalizacije,
unifikacije i esperantizacije, a kao plod sve internetizacije
svega i
Naalost, jezici uglavnom izumiru jer izumiru oni koji su ih
govorili i nije to neto to se negdje daleko, na drugim
kontinentima. To se tu, nama, u naim malim mjestima,
u kojima izumiru oni koji su znali pjevati i govoriti nama danas
nepoznate jezike, dijalekte ili Sve je broj crkava,
vinograda, konoba, brodova i drugih mjesta u kojima vie nema
onih koji znaju pjevati i govoriti nekadanji dijalekt.
Na nama je da zabiljeimo svatko u svojoj sredini to vie od jezika
za to mjesto, kao uostalom i bilo kojeg drugog oblika
te da na generacije prenesemo svijest o vrijednosti
naeg vlastitog, kako bismo mogli zadrati kakvu takvu
prepoznatljivost.
Ako se svijet a mi ne moemo stajati u mjestu,
pokuajmo se onda makar malo sporije vrtjeti.
Miki
t tt t
BATINA
VINSKkI(tJtTURA
P
ojam kulture je zasigurno jedan od onih koje ne
moemo definirati jednom pa
ni nekim jednostavnijim opisom. Ako bismo
pokuali, naprimjer, definirati pojam kulture,
morali bismo uzeti u obzir njegovo ponaanje, govor,
obrazovanje, znanje, higijenu, drutveni ivot i toliko toga
drugog, ovdje nespomenutog. Kada bi dakle na osnovu
svega uspjeli odrediti kuturu tj. je li
kulturan, ne bi nas trebalo ako taj ne bi
vrijedio za nekog drugog na nekom drugom dijelu
kugle zemaljske. Drugim kultura
povezana je sa rasnim, vjerskim, nacionalnim,
regionalnim i ostalim podjelama.
Jedna od karakteristika prema kojoj se sigurno
moe odrediti njegov nivo kulture jest odnos prema vinu.
Taj odnos se moe prepoznati od samog odabira od
kojeg se napraviti vino, na koje ono biti
na koji vino biti njegovano i u
svom dozrijevanju, sve do na koje to vino biti
predstavljeno, poslueno i na kraju, ne manje vano,
na koje vino biti ispijano. Odabir nekvalitetnog
njegova prerada, neprikladno skladitenje vina, a
posebno njegovo nemarno posluivanje i konzumacija,
zacijelo su pokazatelji odsutnosti dobrog odnosa
prema vinu. Za koji ima neugodan miris ilije prljav,
ili od kojega vas zaboli glava nakon duljeg druenja, mogli
bismo da nema kulture. Isto bismo valjda mogli i za
vino koje ima neugodan miris, koje nema lijepu boju i
pogotovo ako vas sutradan od njega boli glava.
postoji razlika kulture vina i kulture

Vino zapravo nema posjedovanja ili
neposjedovanja kulture, tj. ono je u potpunoj ovisnosti o
kulturi Ako na vino po
karakteristikama moemo da je ono nekulturno,
onda iza tog vina stoji nekultura. Kultura vina i
kultura usko su povezani pojmovi i sigurno ne
bismo pogrijeili kada bi ustvrdili daje kultura vina ustvari
kultura
Svjedoci smo na ovim naim uskim prostorima kako se na
kroz nedavnu povijest, a, naalost, i dan danas
ponaa prema vinu. se znalo dogoditi da se u konobu
donese ono najgore da se od malih
i vode naprave velike vina, da se
vino dralo u starim pokvarenim da bi se iste
otvaralo i ostavljalo vino izloeno utjecaju zraka, i, ono to
je da bi se vino sluilo u neuglednim
bocama i pilo iz S druge strane, u restoranima i
postojale su samo ekstremne kategorije vina, one
jeftine od kojih sutradan boli glava i onih od
kojih glava zaboli kada se ugleda cijena. Ne to su
ostala poput piva postupno izbacivala vino kao
svakodnevni konzument, te to se gotovo izgubio u
druenjima u vino. Svaka
zemlja, a posebno tradicionalna vinska zemlja, morala bi
poraditi na kulturi vina, a to kako je na
kulturi Ako mi ne drimo do vina, ako mi ne
marimo za njegovu prezentaciju, ako mi ne brinemo za
njegovu prepoznatljivost, onda nas ne treba to naa
vina nisu ucrtana na vinskim kartama svijeta. Kulturnim
jezikom to ih nema na daskama koje ivot
Treba da su se u posljednje vrijeme, inicijativom naih
malih vinara, napravili veliki koraci na odnosa
prema vinu. Ono to je itekako vidljivo jest predstavljanje
vina, na koji se vino nudi, posluuje i ispija.
Vrlo krilatica, iz pera naeg priznatog vinara i
enologa Andra "PIJE SE NA URE, A NE NA
LITRE", jedna je od svijetlih nota u partituri simfonije
kulture vina koja se tek sklada. Pitanje je jedino mogu li ti
mali veliki ljudi iznijeti toliki teret naslaga nae nekulture
stvarane kao rezultat marginaliziranja
proizvodnje kvalitetnih sorti i vina u privatnim
resursima.
Iz perspektive otoka H vara: moda naalost, dugi niz
godina najavljivano zatvaranje Hvarskih vinarija prisiliti
da promijeni svoj odnos prema vinu, a moda
naalost, to tek biti sudbonosni, smrtni udarac bilo kakvoj
ozbiljnijoj proizvodnji vina na naem otoku.
Miki

BLAGODATI I POSEBNOSTI PLODOVA MEDITERANA
Mediteranska biljka kapar
SA GU1rOM
K
apar je biljka koja najvie raste
samoniklo diljem cijelog Mediterana, pa
tako i na naim otocima, starim
kamenim i dr. Kapar dolazi od arapske
kabar. U Italiji ga zovu cappero, u
panjolskoj caparra, u Francuskoj caprirer itd.;
kod nas kapara, kapra, kapar i dr. U mjestu
Te11es Savvan u Iraku su sjemenke
kapara (Capparis spinosa L. var. Spinosa)
datirane u 5800. g. pr. Kr., to o
njegovoj uporabi jo u davna vremena. Taj je
varijetet kapra u panjolskoj,
Francuskoj, Italiji, Hrvatskoj, Cipru,
Egiptu, Turskoj i Iraku. Renesansni pjesnik Petar
pie u svome djelu "Ribanje":
,,Kapare, a/rane od nih ne odklada, smokve
indijane s listjem ko obada." Kapar je rairen na
otocima Palagrui, Visu, Sv. Andriji, Hvaru
(posebno na Paklenim otocima), na junoj strani
na Lastovu,
otocima i dr.
Kako uzgojiti kapar?
Vrlo je teko uzgojiti kapar iz sjemena. Kod sijanja sjemenki
kapara potrebno je i 90 dana dok nikne. Klijavost njegova
sjemena je najbolja nakon dvije godine, a kasnije klijavost
postepeno opada. Kad se sjeme sakupi, dobro ga je isprati
sapunicom i neko vrijeme drati u friideru, pa ga onda sijati
u suhozide ili direktno u zemlju. Kod proizvodnje sadnice
kapara iz sjemena daje rod tek nakon tri godine. Kapari
uglavnomuspijevajunajUllimpoloajima.
Danas se kapar dosta proizvodi putem reznica i najvie se
sadi na taj U prvoj godini sadnice treba zalijevati
zbog korijena, a povrinski dio treba pincirati i
skidati pupove i cvj etove, j er su oni veliki vlage.
Kapar se uzgaja u uvjetima suhe klime. Biljke vrlo brzo
prekriju povrinu tla kad narastu. Plantani uzgoj kapara
proirenje najugu Italije (Sicilija, otok Pantelleria, Eolsko i
Trernitsko i regija Puglia) i panjolske (Balearsko
Murcia, Almeria), dok je u Francuskoj izgubio
nekadanje plantanog uzgoja i postao uzgoj za
obiteljske potrebe. U zemljama Mediterana kapari
se sakupljaju, a plantani uzgoj tekje na
konkurenti europskim zemljama su Maroko i Tunis. Ostale
zemlje u kojima se komercijalizira kapar su Malta,
Turska i Alir. Osim na Mediteranu, kapar se uzgaja i u
Latinskoj Americi i Australiji.
Rezidba kapara je vrlo vana, jer se na taj odrava
stalna rodnost grma. Zato je poeljno svake godine u rano
odrezati sve izboje koji su izrasli prole godine.
Kapar donosi rod na jednogodinjim izbojima.
kapar je posaditi, da svojim
korijenjem prodire jako duboko u suhozide. Prilikom
renoviranja starih i ostalih su
korijeni kapara dugi 8-12m!
Berba kapara se obavlja vie puta i ona u drugoj
polovici svibnja, a moe se brati gotovo cijelo ljeto, do kraja
kolovoza. Najkvalitetniji su upravo krajem svibnja i u lipnju.
Kod kapara se bere pupoljak, a ne plod, kao kod
drugih biljaka. Berba se provodi u ranim jutarnjim satima ili
kad nisu jake Sa jednog grma moe se
ubrati tijekom sezone 3-4 kg pupova kapara, a iskusan
moe ubrati oko 1 kg pupova za sat vremena. Kapar ulazi u
punu rodnost u godini i ostaje u punoj rodnosti 35-
40 godina.
BLAGODATI I POSEBNOSTI PLODOVA MEDITERANA
Kako konzervirati
kapare?
Kapari su izvanredan u mediteranskoj kuhinji.
Primjenjuju se za mnoga jela, salate i umake.
Najkvalitetniji su i najcjenjeniji sitniji pupovi.
Nakon berbe kapare je najbolje staviti u morsku vodu.
Ako nema morske vode, valja otopiti 8-10% morske soli
u vodu i kapare drati 2-3 dana u toj slanoj vodi. More
treba mijenjati svaki dan. Nakon toga kapare valja malo
prosuiti, no ne na suncu, napuniti u staklenke i naliti
vinskog octa. Ne smije biti koncentriran, ga treba
malo razrijediti sa vodom. se stavlja pola vinskog
octa i pola vode. Poslije mjesec dana kapari su
pripremljeni za upotrebu i dodavanje jelima.
Neki pripremaju kapare za konzerviranje tako da ih
nakon branja jedan dan sue u hladu, jedan dan dre u
morskoj vodi ijo jedan dan sue, i nakon toga ih staVljaju
u staklenke sa vinskim octom.
Puno se koristi u gastronomiji, kao dodatak mnogim
jelima i toplim umacima.
mr.sc. Stanislav tambuk
vii savjetnik II HPK
au da dragi Bog ostavio
na zemlji neto od rajske ljepote:
zvjezdanom nebu, u i
malog djeteta. A Sveto Pismo
kae:
,,Po naravi su glupi svi ljudi koji
ne upoznae Boga, oni koji iz
vidljivih ljepota ne mogu spoznati
onoga koji jest - nisu kadri
prepoznatiumjetnika po djelima
njegovim".
Zaista, nakon Svetog Pisma priroda je najljepa knjiga koja
nam govori o Bogu. Negdje sam da bi jedan stari
redovnik, dok bi etao po vrtu, svojim tapom milovao
cvjetne glavice i govorio: ,,utite, utite, previe mi
govorite." Stoga je svugdje prisutno: po oltarima u
naim crkvama, kod na raznim gozbama, na
sprovodima i po grobljima. Ono svugdje i govori nam o
Bojoj ljepoti koju moemo tek malo naslutiti.
Mnogi pitaju kako i koliko koji cvijet treba zalijevati. Tu
nema nekog pravila po kojem bismo se mogli ravnati. Ali
svatko zna da ljeti, kada su dugi i topli dani,
treba zalijevati svaki dan. Ipak, moram daje zalijevanje
vjetina. Jer ako ga previe zalijevamo, ile gnjiti i
listovi na krajevima utjeti, a isto tako listovi poutjeti
ako ga i premalo zalijevamo. Voda ne smije leati u podloci
kod biljaka i rijetke su biljke koje to podnose.
treba znati da biljke trebaju manje vode kada su
dani i u loncima treba prehranjivati, u
svakih petnaest dana, a kasnije Vrlo je vano
znati da svaka biljka ima vrijeme mirovanja - odmora, i kad
biljka miruje, ne smije se prehranjivati, a i zalijevanje se
mora smanjiti. Ako ih tada prehranjujemo i zalijevamo kao
to bi bilo isto kao kada bi nam netko stavljao hranu u
usta dok spavamo, stoga zalijevanje treba smanjiti.
Zalijevati treba tek toliko da biljka ne usahne.
voli mir. 0110 nije kao mi ljudi koji volimo tt . i
koji nikad nemamo mira. Ako ste mu pogodili mjesto, ne
ga odatle. Neki kau da sa treba
Kako kae sveti Pavao:
"Ja sam sadio, Apolon je zalijevao, a Gospodin
je dao da raste. Tako i ja sadim i zalijevam, a
Gospodin je onaj koji daje da raste. "
Znanstveno je dokazano da ne podnosi modernu
glazbu, koja je zbilja bez ikakve ljepote i ukusa.
muzika mu godi. je to da biljka zna to je lijepo, a
dananji ne zna. Njemu vie odgovara buka i
dernjava koja izraava prazninu due, pa se dere kao da
netko dere kou s njega. A ponekad se ponavlja jedna te ista
tko zna po koliko puta koja je bezveze, kako to danas
vele. Stoga, kad na hvarskoj Pjaci u ljetnim
ta dernjava i trisketanje, skoro da se tresu: tada mi se
misli u rano djetinjstvo. Naime, kad bi mladi
kukuruz bio za kuhanje, tad bi se medvjedi u
kukuruz. Ne da su medvjedi samo jeli kukuruz, nego bi sve
polomili kud god bi proli i tako veliku tetu. Kad bi
se cijelo je selo izlazilo u polje. Svatko je imao
jednu staru kantu u rukama, ili kakvo eljezo, ili drvo
ili kamen. Tada bi svi lupati i vikati, a medvjedi bi
pobjegli prije nego u kukuruz. Pa tad pomislim, Boe
moj, da su tada ljudi imali j ednog pj i kao to ga
ima hvarska Pjaca, bili bi se mogli lijepo odmarati, pa i ako
ne bi spavali, ipak bi se lij epo odmarali.
Biljke su ive i one Puno bolje uspijevaju ako su
negdje na prolazu gdje ih ljudi vide i dive im se. U
psihologiji bilja pie da je neka ena imala krasnu kraljevsku
begoniju, ali kad bi trebala njezina prijateljica, ona bi
begoniju nosila u u:fit daje skloni od prij atelj pogleda.
Kad su je pitali zato to ona j e rekla: ,,zbog toga to ona
ima zle Tada sujoj se smijali, ali danas vjerojatno ne bi
bilo tako.
Kad imamo cvijet, vano je znati odakle i kako ivi u
prirodi i onda mu osigurati prirodne uvjete koliko je to
Neke biljke vole puno sunca, druge polusjenu, a
sjenu. Kada kaemo puno sunca, onda to izloiti
je suncu. Polusjena da biljku grije jutarnje ,sunce o
podne, a sjena je od zraka. Ovaj put
toliko o c ,adfugi put bitio orhidejama.

SPIZA
Nimo titice do sipice ... i druge lipe stvori po
E
prop lt, pamet logo! Po svemu
da cemo dOSPIt u otu Europu. (A di smo to 0111 do
sad?) 'iki su bili svin sarcem za intrat; niki drugi su
mohali rukima il repoli nogima da nikako ne. Parvi molidu
Boga da ne ispade da su falili. 0ni drugi isto molidu, da se
EU raspade pri nego i za privero bit otamo. Ne znon
koga Gospodin usliit, one ca bid bili kuntenti ne falit,
oli one ca bidu bili prikuntenti da su falili? Stroh me je somo
da On ni o voje puno se u sve oto. A svaki put kad je
bilo na nos some odlucit co i kako ucinit, bilo je sve somo ne
alavija. I isto od otega nismo nita naucili i isto hmutomo po
svoju. I isto drugima ostat njihovi metri za miru provde
i koristi, a nami se prominit nai. Koje su nos epeta
drugi prisilili da hi vazmemo, a mi kako sluge pokorne bili
zadovojni da je nikor tuji uredi ono obo cega se mi nismo
mogli dogovorit. Koja smo mi oto raca, an? Boe mi prosti,
bar i ni vela ca gremo sve to na manje?
Ma, dokle nos ovode jo uvikje i dokle non jo nisu, anison
posve sigur, zabronili i brat lupore, homo mi na druge, lipje i
gutoije stvori. Osekih i bonacih se noj de, divji luk ne
bacelo ca nikima cididu sline za intrat u evropski
parlamenat, paroge su se isto odlucile ukozat kako da se
nita prominit. Butojmo se mi na:
Riot od luporih
i parogih
Obilato luporih stavit u na malo vode da ucini glogoj.
upjacon izvadit, pribrat cisto meso i darat napose
pokriveno u malo vode od kuhonja. od
luporih prilit sa frikon vodom i stavit neka kuho zajedno sa
onim tvordim od parogih, zelenim od divjega luka, listom
selena i jednom karotom na tonke fetice. Posli pol ure oli
malo procidit, sluit za posli dolivat u rii.
Bili dil od DIVJEGALUKA ufigovat na UJE maslinovo da
omekne. untat RII koliko von se pari da ni sridnju
po peroni, pomalo vartit da se zacaklidu. Zalit sa
dobrim mulon bilega VINA (ako von je kogodera darovo
butilju pjenuca, a vi ga ne jubite pit, sad je provi momenat
da ga istratite, ma ni potriba potafato tratit za ovu priliku!), a
kad malo izvampi untat onu parvu vodu od luporih. Posli
deset minutih stavit vorhe od SPAROGllI isicene na manje
po potribi dolivat oni temeljac. Atento sa SOLI
jerbo je brok od ucini svoje, lipo je maricu
MARAVINCA. Prid kroj butat one LUPORE,
zamainat PAPOR i oblilato posut PETRUSIMULA. Izgosit
da pocine. (Lipo je untat ko voli i fregulu MASLA koje
se za to vrime rastopit). Izmiat i veIto na stol di ceko
ono vino ca je ilo i u spizu.
I daje me muci ota EU, ca to bit, ca se a ca bit
zabronjeno. Do sad je bilo i po zokonu ono ca ni bilo
napieno da se ne more. Sad bit da se srni somo ono ca pie
da se more. Koji oto bit kupus! Je oto jerbo je
birokracija koja kreije nego ona trova u valu od
Storega Groda odlucila sebi dat posoi, oli da se zaradi reda
ucini jo nered di imat korist somo certi, ne bi zno
Ma, na oti nocin, propisat sve, je ne propustit
puno tega. A onda oto bit po zokonu, da
vajat odgovorat, u parun za nike stvori, za manje grihe
plotit multu. (po temu bi se reklo da smo i sad u EU jerbo i
sad imomo pustih zokonih za koje se zno, a i vidi da se ne
moredu provest u dilo. Zato su puno dobri za oinit muIte po
njima dokle ne budedu zaminjeni za druge iste takove).
Damije znat kako pjegat starijima od i onih drugih, ne
puno miodih, ca jo uvik ivedu na nae koje, da
dvi ribe za ostat ivi. Jerbo ni, bome, pritice od
puste na ricima brige darave za njih, a i to somo prid izbore.
Kako osuit malo londovine, koju hobotnicu oli
e
SPIZA
cagodera drugega ako ni makaduri nisu po HACCAP-u?
(Dobro smo do sad i ivi bez njega!) Ako onda cagodera
prododu na como, kako ugostitelj dokozat "sljedivost
namirnice" inspektoru? A na drugu bondu, glavonjima iz
TZH su puna justa kako vaj o nudit "autohtona jela" i "pruiti
gostima tradicionalne okuse" i sve nito ala tega. Je, malo
sutra, tega ni u LidIa, Interspara, nanka u Konzuma oli
Keruma. I zato dokle je jo uvik onih ca se spominjedu imat
prilike cagodera dobrega tatat.
Ova riceta j e iz Pamana, pj ego mi je fra Jaki, nikoliko putih
i U njih se tamo oto jilo onjitanto, a marenda za
U skars pri mise ni nikako mogla pasat bez. Di j e bilo obilato
sipih, a malo i nita friiderih, ua10 bi hi se ocistit irastegnit
na pice pok molat proventat nikoliko don na ruju od bure.
(Ca bi se suilo moglo je i durat, somo ca bi vajalo
za nike ricete pri stavit mocit da gotovo bude
lanje grist). Judi su svega izventovali, za prominu dopon i
fritaju.
Fritaja sa
proventonom sipom
Na UJE maslinovo pofrigot jedon dobar macet frike
KALONJE (ostavit dil zelenega) pok na to onda butat
onu SIPU isicenu na od zalogoja. Kad fregulu
pokuri i pocne krotu, batit dvo JOJA po glovi
(bar bi isto bilo boje batit hi u terinicu, a kontat po glovi,
an?) i pri nego se sve stisne posut SOL, zamainat PAPOR i
molat neka malo pocine. Juto koliko je potriba za
kruh i vino na stol.
Za ovu ricetuje sipu dosta proventat par don. Menije ilo u
gut, provojte i vi.
Aca bit se uko da bi vajalo ukinit ote
"barbarske e" nati con j a bidnih betijih na roonj, da je
grubo vidit glovu sa ocima kao ziho sa drivom u dent jeru.
Kad cijadin malo boje promisli, imodu i provo Di u vele
butige po svitu vidit betije Nindera, sve je na
bokune i impakono bez glovih, kostih i dracih,
meso i riba, sve isto. Do malo vrimena judi pensat da
ono ca vididuna poljoprivredne emisije, u libre oli programe
NG je jedna vorst, a ono u butigu i na pjat nito posve drugo.
(Ot1e pa do kontrole svake vorsti, svega i svacega je somo
dvo-tri kroka. Ni da se mi borit protiv tega nojboje
kako budemo umili, svaki put smo i do sad kad bi non bilo
dolo do garla. To ca onda izgubimo posli nego ca smo
obronili se, to je drugo, ma se kroz vike uvik ponovjo).
Janjetina i
U ovu tajun se jo volim borit protiv janjetine, ako ni
od mlika radije enske kad mi more bit. Konferi mi svako
oruje i misto za borit se, svaka regula i doba dona, svaka
alavija asistenca paurih, gradikulih, ranjicih,
na darva i paherih na letriku, cripnjih i ronjih. Vino mi isto
svako odgovoro koje je dobro, a i judi takove voje za gute
podilit. Ista tajun nosi, digodera pri digodera posli i bob i
bi i kalonju i razno drugo zelenje koje smo mogli somo snit
ovu zimu. (To ako nismo itili bit po uoncima targovine svita
nego po onima tajuna i tradicjuni). Ije von dojde voja izist
pjat sa bobon i bion, onako po sa
maslinovin ujem bez parenjonja, kiticon koromaca, licu-
dvi konerve razmutit upol kuhonja, a izgratoni suhu kruh da
zgusne, mlodi luk i petrusimu1 ni potriba ni nampominjot?
Somo oto, po potribi refat pjat, cini cijadina kuntentonim

SPIZA
kako molo dite roditeje dokle cekodu da sito ruto. A da
provote, pri nego sloite sve ono ca smo spomenili, pokrit
dno sa brijolicirna od polit sa onoliko uja
koliko bi hodilo u onu istu spizu gore i vartit dokle se na obe
bonde ne po:frigo i porumeni lipo? Onda povar sve ono gore,
uja je, kuhot dokle bob i bi ne omeknedu, upol spize
kako ulit pol mu1a vina. Ca von se pari? Ni nego za

Jo son irno voju priporucit koju kombinacijun janjetine i
ne manko hi, od koetih pecenih u paher
napunjenih sa na kalonju, tinguletih
(a more i sa sridicima od i miodim bobom,
ko bi sve izvento i nabroji, ma siti son se da su ote stvori
prilicno dohodidu, pogotovo parvi frut. I da ovo nae vrime
ni za kupit hi ako nimomo imat hi doma. Iz ditinstva
darin na pamet govorojku kako je teta Natalija odni1a iz
koja kartol prodat u For i doni1a oldih doma
koliko je barba Jule ne pri tega ploti gajeticu u
kalafota Sese Onda nison virovo kako je to
moglo toliko poskupit! Sad me nita ne cudi. A
kogagodera bar i zacudit koliko nito ovako more bit
gutoo za jist, a ladahno za ucinit:
Bublice propja
kako maslo
batit 2 JOJA i untat MLIKA do mire od 3 deca. Odredit tri
kvorta SOLI, 5 dekih CUKARA i 55 dekih MUKE,
1 butinu suhega KVaSA (oli pol kocke :frikega). Sve
dobro miat mikserom, 4-5 minutih oli onda untat 8, a
jo boje 10 dekih MASLA i epeta miat dokle se ne pocne
odvojat od bondih.
Pokrit i stavit u na 50 grodih dokle se ne udupio.
Onda epeta dobro izmiat mikserom, istrest na stol pospet
mukom, primisit u balotice (12 oli 18 manjih) i razdilit
u rotijere na kortu za pecenje. Epeta u na 50 grodih,
pokriveno da ne zasui oli stavit proznu rotijeru pod gornji
Kad se udupio, dignit na 180 grodih (160 sa
ventilatorom) i 18-20 minutih dokle ne porumeni kako je
vami gut, dna bidu vaj ali lipo zvonit. Pri pecenje se moredu
odizgora zarizot da se posli rascvatedu, a moredu se i
namazot sa bativenim umoncem i posut
kvaretih cukara, kako na sirnice.
(uz ovoliko sirnicih, kakovih je da je, koliko hi je po cilo
u butige od kruha a vrimena i voje sve je to manje,
pomalo virjen da hi nanka cinit pok se i oti gut
sirnicih barzo izgubit. Barenko non za oto EU
bit kriva).
Neka von je Uskars na i veselje, lipo jili i
pametno pili, a esne sne snili!
Marinko

ZANIMLJIVOSTI
'v
N ANA VUCETIC
POSJETILA HV

unuka Ivana velikog sina grada Hvara i oca


svjetske forenzike, Maria Cristina Vucetich je posjetila Hvar sa
uprugom Albertom Maniciolom. Oboje su specijalisti,
odnedavno u mirovini. za svojim korijenima doveo je prvi put u
Hrvatsku jednog obitelji Vucetich iz La Plate. Posjetili su Dubrovnik,
Split i Hvar. Bili su oduevljeni ljepotama i gradova, kao i
civilizacijskim izgledom
U Hvaru su im bili njihovi Po Hvaru su ih vodili Martin
Martin, Kruno i Ana Spavali su u sobi u
kojoj je ivio i sam Ivan U istoj se nalazi jo od stare
Austrije. su posjetili sobu na rivi u kojoj se rodio Ivan
Primljeni su kod msgr. Slobodana tambuka, koji ihje ljubazno proveo kroz
Biskupski muzej. Nisu se mogli odvojiti od u dvoru
samostana, kao i pogleda na Paklene otoke. Posjet ljetnikovcu Hanibala
zavrio je prijemom i ugodnim razgovorom sa ravnateljicom Muzeja hvarske batine Nives Jure
pogledali su Arsenal i kazalite. Cjelini predodbe Hvara doprinijela je i etnja do Majerovice, Grode i Fortice. Utisci su
im bili sjajni i iznad Svi Hvarani kojima smo predstavili Mariju Cristinu i Alberta dobro su znali tko je bio Ivan
Ponaanje naih gostiju bilo je kulturno, skromno i jednostavno. se kao da su odavna u Hvaru. Uveseljavali smo ih
pokazivanjem velikog broja Hvarana koji se prezivaju su ih darivali knjigama, i kalendarima Hvara.
Martin Martin
REAGIRANJA
Prvi hvarske pote
"Ovi mi je napiso krivo ime firme!"
Kuzma Jugo
na Pjaci u kojoj je zapravo bila prva pota
ISPRAVCI NAVODA
T
ko radi, taj i grijei. Pogrekom urednitva omakli su nam se krivi navodi u prolom brojevima Kruvenice. U br. 13, rubrici Iz
prolosti, tekstu Zorke "Candottijev Miserere" stoji kako se tzv. hvarski "Smiluj se meni Boe" pjeva otkad gaje pred 35,40
godina iz Lisabona u Hvar na molbu don Jure donio Novak. I dokje podataka u tekstu Zorko
Banju nas je upozorio kako se ova skladba i prije toga izvodila u Hvaru. Moemo pretpostaviti daje don Jure elio vidjeti originalnu skladbu
i usporediti j e s onom koj a se izvodila u Hvaru. U izvj etaju o radovima na crkvi Duha Svetoga u upnoj kronici broj a 17 (str. 61) stoj i: "tvrtka
'Bepo' izvela j e radove na zvoniku-preslici". Zapravo, radoveje izvela tvrtka "Kara" iz Gornjeg Humca, majstora Ivice
U br. 18, rubrici sport, uz tekst "Zvir i Hvar trebaju povoljan vjetar" (povodom 60 godina JK Zvir) pod fotografijom JK Zvira na str.
50 za prvu osobu zdesna u drugom redu ( stoje) napisali smo Jozo dok je trebalo stajati Kuzma Jugo
pogreka bila je u broju 19, uz tekst dr. Joka u rubrici Povijest "Pota u Hvaru - o dvostoljetnici". Naime, legenda pod
slikom na str. 63. pie na Pjaci u kojoj je bila prva pota". I dokje legenda slika nad njom nije. Nesporazumornje fotografirana
do nje, Bonini, sada (u je prizemlju danas restoran "Hanibal"), dok je trebala biti fotografirana
(u prizemlju restoran "Mizarola"). Ovom prilikom ispravljamo tu pogreku i prilaemo fotografiju prvog hvarske
pote, koji je omakom isputen iz zadnjeg broja. Ukoliko se itko naao ovim naim nenamjernim pogrekama, iskreno se

Ovim putem i sve Kruvenice da, ako neku pogreku, to urednitvu. Jer, ako se pogreka ne ispravi,
ponavlja se.
Urednitvo

REAGIRANJA
ZAHVALA ZA ANTONIJI
P
rola je godina dana otkad smo saznali da naa
Antonija ima tumor lijeve natkoljenice. Dijagnoza u
Splitu, biopsija u i u bolnici
u Zagrebu. U to vrijeme nismo mislili na financije.
smo prodati sve, ako bi trebalo, jer je zahtijevalo
enormne trokove. A onda se dogodila ljubav. Sve ono dobro
to u naj skroviti j em dijelu srca svakog
njenog grada sjedinilo se u elju za naoj Antoniji.
Sada kada ona ide prema ozdravljenju svima toplo i
beskrajno zahvaljujemo. je nabrojiti sve koji su
bili uz nas, ali pokuati barem uz molbu
da se ne ljute oni koje moda ispustiti, jer jo uvijek u
potpunosti ne funkcioniramo.
Najprije toplo hvala biskupu Slobodanu tambuku koji nam
je prvi pruio ruku zajedno sa svojim
Beskrajna hvala naim dragim Jasenki i Georgu koji su bez
ikakve rezerve odmah uplatili trokove operacije i
u iako su znali da skoro vratiti toliki
novac. Toplo hvala mojima Luciji i te naoj dobroj
vili Maji ravnateljici hvarskog Crvenog kria.
Hvala upravi Grada, i svim udrugama i
pojedincima. Hvala "Domu kulture", fra Jakiju, Popcu,
djelatnicima Komunalnog. Bratovtini sv. Kria, Rotary
klubu, njenoj Osnovnoj koli, Srednjoj koli Hvar,
bendovima, zborovima i klapama,
Forskihuonci... Hvala sestrama, posebno
benediktinkama na potpori i molitvi. Veliko hvala njenoj
koli u Splitu na moralnoj i financijskoj potpori
- ravnateljstvu, profesorima i Posebna zahvala
njenoj razrednici Dijani kojaje poput majke bdjela nad njom
kroz sve vrijeme Hvala domu Split i
njenoj odgoj itelj ici Si1viji na svesrdno j brizi i potpori.
Posebno elim zahvaliti dragoj Ajki koja je
bila spona nas i doktora u Hvala njenim
prijateljicama Mateji, Terezi, Barbari, a posebno
Biseri koja je svakodnevno bila s njom razgovorom ili
porukom.
Ne smijemo zaboraviti sve drage ljude koji su nam
pruili moralnu i financijsku Hvala
svim i sestrama bolnice te naoj rodici
Tamari i njenoj obitelji koja namje otvorila vrata svog doma
i bila s nama sve vrijeme u naim mukama. Hvala naim
dobrim u Austriji - don Branku i njegovoj
Ankici koji su za nas uvijek imali toplu i topli
dom; naem Mirku i njegovoj Ljubi, koji nas je i
svesrdno pomagao svime to je bilo potrebno; naim
Hvarkama u Mariji i Borki, koje su nam bile zraka
sunca za boravka u bolnici. Posebno zahvaljujemo dragim
sestrama Boje ljubavi Dariji, Karmeli, Adeli i Ozani
koje bdiju i sada nadAntonijom kao daje njihovo dijete.
Hvala Svetotu i naim koji su se svesrdno
u akciju Hvala Supetra i
tamonjoj koli to su bili uz nas. Hvala naoj uoj i iroj
obitelji to su nam uvijek pruali ruku potpore.
Jo jednom molimo sve one koje smo morali nabrojati u
ovom pismu, a nismo u jer bi to ispunilo sve
stranice Kruvenice, da nam oproste. Kako se blii Uskrs,
svima elimo od Boga zdravlja i da ga sretni u
krugu svoje obitelji.
Zahvalni roditelji
Ante i Marija
ZATO PO'FRISNICI PE1\ICIJE
NE SMIJU

ne tako davno, kada bi


hvarski ribari ili ranom
zorom isplovljavali iz porta,
veslali bi do iza Galenika, a tek onda
upalili motore. To su radili iz pristojnosti
prema drugima u gradu, koji su u to
vrijeme jo spavali.
Ne zamiljam, ni na trenutak, da bi danas mogla postojati
takva idila, ali ovaj prizor je vaan kao podsjetnik da su u
ovom gradu nekad davno postojala nepisana pravila
ponaanja, neto to u naem dijalektu zovemo - ripet! Ta
vremena su davno iza nas, pa se, naalost, moramo podsjetiti
koliko smo se daleko od tih odnosa i kulture ponaanja u
gradu sada udaljili. Danas imamo pisane zakone, ali se,
naalost, ni oni ne potuju. tovie, nepotivanje zakona je
pravilo, ne iznimka!
Godine Gospodnje 20 ll. eskalacija bezakonja, buke i
u i u ranim jutarnjim satima doivjela je svoju
kulminaciju. Umjesto ribara na veslima, brodovi
motora vozili su bezobzirno od 02-06h ujutro,
pritom jo goste prema i iz Stipanske. Tamo opet
trete do zore! Istovremeno, iz umice u centru
probijaju se preglasni basevi raznoraznih DJ-eva iz u
do 5h ujutro! Spomenutima se pridruuju i neki
pa i hoteli u gradu, po modelu - kad mogu oni, moemo i mi.
Prolo ljeto nije prvo u kojem smo zapaali buku
nedozvoljenih decibela, kojaje dopirala do nmogih dijelova
grada (a sve protivno Zakonu o buci). kako su se
svi odgovorni ogluili sankcionirati iste, bilo svojom
nemarom ili pogodovanjem, tako su
se buke ohrabrili, te su godine 2011. doivjeli
svoj pravi procvat, na i besanicu nmogih itelja
H vara, kao i velikog dij ela gostiju naeg grada.
Paralelno sa gore navedenim, (ili ba zbog toga!) u grad
Hvar svake godine sve vie posjetitelja
eljnih upravo ovakve (protuzakonite) halabuke,
zatim "beach partyja" redovito neumjerenim
konzumiranjem alkohola ili drugih opijata. Tako se nai
"veseli" gosti sa bocama i limenkama sjate u grad, pa odlaze
u klubove", odnosno po djelatnosti (koji bez
dozvola rade kao klubovi na otvorenom) ili pak u
takav klub" na Paklenim otocima, da bi se, po
povratku, 5-6 ujutro veliki dio njih izvalio i ostao na
rivi, ili bi pak dio njih doteturao iz umice u mali ili
veliki park, na alo ili po sikama. Ovaj grad, nakon bez
mira i spokoja, ranim jutrom postaje grad
polugolih likova, u raznim pozama, grad praznih boca,
limenki i razbij enih razasutih po rivi, parkovima,
i ispred Arsenala ili po oblinjim alima. Oni
posjetioci koji su doli u Hvar ponajprije zbog odmora,
etnje, prirodnih ljepota, sklada, arhitekture, povijesne
batine, na odlasku vide jednu drugu, sliku ovog
grada, a koja u zadnjih nekoliko godina polako, ali sigurno
postaje dominantna.
Ovakvo stanje nikome (pa ni
interesnoj manjini), da se sistematski, organizirano,
dosljedno unitava sve ono kulturno i fino to je ovaj grad
predstavljao, a grad se pretvara u meku jeftine, ofucane,
zabave, sadraja, koji su Hvaru
inferiorna sredita davno odbacila - da stvar bude
gora, sve se ovo odvija, dozvoljava i proputa mimo zakona i
bez ozbiljnih sankcij a!
Tko je kriv? Nitko ne preuzima odgovornost! Svi odgovorni
iz raznih inspektorata mirno spavaju, sa naim novcem u
depu - oni nam se rugaju!
grada Hvara trebao bi biti glavni
"pokreta otpora", ali gle on izgrednicima
redovito izdaje specijalne dozvole za produenje radnog
vremena, time i sam zakonske odredbe, pa i
svoje odluke. Ovdje valja spomenuti i sramotan podatak da
Veneranda d.o.o. vlasniku, tj. Gradu Hvaru najam od-
mizernih 500 godinje! Isto tako, Gradsko ne
dovoljno da se ovi problemi aktualiziraju i da se
kako pritisnuti izvrnu vlast da sprovede donesene
odluke. jest donijelo ispravne odluke, ali one se ne
izvravaju.
Krivi smo i svi mi, ovog grada, to sve ovo
dozvoljavamo!
ovom gradu treba vizija, plan odrivog razvoja,
ideja o tome gdje biti za 10,20,30 godina, treba nam
strategija da znamo gdje idemo i kako tamo Pravi
uspjeh se ne spontano. on mora biti odraz planiranja,
promiljanja broja sudionika, prvenstveno kulturnih i
djelatnika, predstavnika privatnog sektora,
iz Grada, te odgovornih iz Hvara.
trebaju nam pravila ponaanja u gradu sa
kojima svi i gosti moraju biti upoznati, treba nam
potivanje zakona i strogo sankcioniranje izgrednika. To bi u
svim demokratskim zemljama bilo normalno, a mi za ovo
piemo peticije i vapimo! Moglo bi se dami, zbog
aljkavosti i doputanja da nam se ovakve sezone
srljamo kao destinacija i time ono to nam
drugi. da nije razvidno to dajemo
prostor, zamah i platformu protagonistima "partijanera" da
oni kreiraju "image" naeg grada. Zabava koju nude tzv.
klubovi" (i to pod uvjetom da isti potuju
zakonske odredbe), mogu biti samo mali dio nae ponude,
ali ne i dominantni. Oni, preputeni sebi, promoviraju Hvar
primamo kao destinaciju za raskalaeni ivot! Hvar je,
naime, prepoznatljiv kao velika "partijanerska"
destinacija po mnogim internetskim portalima i svim
drutvenim mreama!
Grad Hvar ima sve preduvjete da se vine do perjanice
svjetskog turizma, prepoznatljivog po mnogim svojim
kvalitetama, kulturnim, povijesnim i prirodnim
blagodatima! Mi moramo sustavno promiljati na
koji oblikovati svoju ponudu i koju vrstu gostiju
elimo U protivnom, bit perjanica
"partijanerskog turizma", dok oni ne neku drugu meku,
a poslije biti kako nam bude. Izbor je na nama!
Sezona j e na vratima, ili kako j e netko prigodno napisao na
veliki lancun u novogodinjoj - Hvarani, PROBUDITE
SE!
Katija Dawnay
REAGIRANJA
NEI<I PROBLEMI
'v'
HVARSIZE SETNICE
J
Degradirana batina degradirati i ILI O BA TINI
Gornja misao Hansa Jonasa
nedvojbeno je snaan motiv da bismo
se, u skladu s najboljim
zauzimali za vlastitu
batinu. No, osim snage te
i misli,
dodatna motivacija za ovo javno
bili su mi razgovori s
brojem i iz njih
proizili poticaji u tom pravcu.
Batina i batinici
Rasvijetlirno uvodno kako zapravo stoji s pojmom batina?
Batina, o kojoj nam ovdje valja govoriti, ukupnost je
i njegovanih prirodnih i kulturnih dobara
iz prolosti. batini dvojako,
individualno, kao pojedinac, i kolektivno, kao pripadnik
zajednica. Sama pak batina, u najirem smislu i
uzevi, moe biti prirodna ili kulturna. Dakle, ili
ono to smo naslijedili od prirode (priroda, narav, izvorno
fYsis, ono to je postalo, to iz sebe sama izrasta; ta je batina
po dananjem razumijevanju uvijek materijalna), ili, s druge
strane, ono to je stvorio vlastitom
(dakle, ono djelovanjem stvoreno, koje po
samorazumijevanju moe biti materijalno ili nematerijalno).
To dvoje, prirodno i kulturno, je isprepleteno i ne da se
striktno podijeliti, no puno je vanije ovdje da i
njegova batina stoje u sudbinskom suodnosu: prirodna i
kulturna batina imaju golem utjecaj na dok
istodobno ima golem utjecaj na prirodu, i, naravno,
na kulturu. Utoliko imje, kao to to implicira i Hans Jonas,
sudbina
hvarske etnice, kao javnog prostora za koji smo svi
(mada ne ijednako) (su)odgovorni, primjerjejednogtakvog
ispreplitanja prirodne i kulturne batine, i
sudbine i dobara koja je naslijedio. Djelatnost koja
je, u smislu sudbinskog suodnosa Hvara i njihove
etnice, od presudnog utjecaja na ishod je
arhitektura.
od da arhitektura nije
disciplina djelatnost rezultati imaju
neposredan utjecaj na sve nas, na nau dobrobit, blagostanje,
pa i nau te je utoliko u domeni svakog
potrebno je, upravo radi dobrobiti, blagostanja i
Hvara, pa onda i svih ljudi koji Hvar pohode,
osvrnuti se na rekonstrukciju hvarske etnice, koja
je od uvale Podstine, i se" prema centru
Hvara.
Ovo je osvrt bona fide, ne bi li stvari bile bolje, sine ira et
studio, bez politiziranja, fundiran i obrazloen. to kao
Hvaranin, i kao koji je na tom prostoru doslovce
odrastao (od plivanja, igara,
kolske dobi, adolescencije, do dana dananjeg ... ). To mi,
naravno, ne daje nikakva posebna prava, ali naglaava
odgovornost i razumijevanje, te podcrtava nastali
senzibilitet, privrenost i respekt, s kakvima, uvjeren sam,
valja pristupati tom i vrijednom daru
(modernije: resursu), to smo ga kao grad batinili od
prirode, i od naih predaka.
REAGIRANJA
Da bi se valjano zahvatila, hvarsku etnicu valja tematizirati
kao integralni prostor kojemu je staza svojevrsna
os, a k tome ga i prostor koji toj osi gravitira, s
morske i s kopnene strane.
Svi se sloiti da je uzmorska etnica grada Hvara, a
posebno njezin prirodno i prometno dio, do
Podstina na zapadu i do igralita u Krinoj luci na istoku
zapravo neprocjenjivo vrijedan gradski resurs koji
neizmjerno doprinosi ne samo kvaliteti ivota stanovnika
Hvara, i imidu Hvara, preciznije, snazi,
prepoznatljivosti i identitetu svjetskog branda "Hvar"
(tovie, u znatnoj ga mjeri i fundira!). Nedvojbeno je dakle
da se radi o vrhunskom, prvoklasnom prostornom resursu
Grada, u kojem se, uz, naravno, gradski centar i luku, i
ono prirodno i ono kulturno u svojim najviim
dometima.
Svi se sloiti da takav svjetski, prvorazredni, vrhunski
prostor mora biti odravan, njegovan i razvijan na najvioj
(svjetskoj) razini. Tako bi valjalo biti ne samo zbog
vrijednosti tog prostora u ambijentalno-
naturalnom smislu, i radi jednog drugog temeljnog
razloga: dobrobiti, prosperiteta, i kvalitete ivota
Hvara, kojima taj i takav, Bogom dan, prostor neizmjerno
doprinosi, tovie, ih.
Svi se sloiti daje etnica zapadno od gradske luke, a
dobrim dijelom i od gradske luke u stanju koje je
ispod razine njenog neprocjenjivog za Grad, ispod
razine vrhunske vrijednosti tog prostora, te da je potreba
njenog nesporna. Ova potreba, nije
akutna i ne zahtijeva hitnu, pogotovo ne
ishitrenu, radije sabranu i temeljito promiljenu
reakciju, koja dovesti do vrhunskih rezultata i
novih kvaliteta koje bi bile primjerene vrijednosti i
tog prostora, i brandu "Hvar".
Svi smo svjesni da stvarni, realni Hvar u kaska,
zaostaje za svjetskim brandom "Hvar", i daje
stvarnog Hvara s brandom "Hvar" (ali ne i obratno!) put
kojim nam valja radi najboljeg interesa nas samih.
To, naravno, nipoto ne podilaenje snobovskim
pretenzijama samoproklamiranih niti
podvrgavanje trendovima, nego
izdizanje hvarskih autohtonih vrijednosti na novu viu
razinu. To zatitu i afirmiranje vrijednosti
prirode i kulture kojima Hvar vrvi, i kojima je
danas tu gdje jest, i to to jest (alije isto tako u opasnosti: da
zbog greaka koje u sadanjosti, degradiramo
vlastite vrijednosti koje batinimo, i tako izgubi/mo
prosperitetnu To je, dakle, put stvaranja i
uspostavljanja najviih standarda u svim segmentima,
odnosno i najviim svjetskim
standardima (spomenimo radi teme, ostalim i
ekoloke, komunalne, standarde zatite
prirodnih i kulturnih dobara ... )
t.+t.+ t t t
REAGIRANJA
Kako takav put nije lagan, a k tome je i dugotrajan i skup (ali
najisplativiji, i bez premca), valjalo bi ga istinski
usvojiti, interiorizirati i na javnoj i na individualnoj razini,
kao strategiju koja bi vrijedila neovisno o mijenama vlasti,
prema kojoj bi se strategiji onda kontinuirano i svrhovito
djelovalo.
U tom i takvom pristupu svaki pojedini korak ili zahvat u
gradu (pa makar i segmentirani, kao to je etnica, ili dio
etnice), koji je danas, trebao bi biti napravljen u
skladu s najviim kriterijima i standardima, i s jasnom
vizijom pripadnosti cjelini vrhunskih prirodnih i
kulturnih referenca Hvara, kakve ne samo elimo, nego i
moramo imati u a da bismo kao grad
prosperitetno (ne samo materijalno) i sretno ivjeli. Takvo
ulaganje u gradske resurse ujedno je
najisplativije i najsvrsishodnije investiranje.
to je pogreno u ovakvoj rekonstrukciji etnice?
Iz razloga koje donekle moemo razumjeti, ali koji nisu
presudni da ne bi moglo biti bolje, pristup aktualnoj
rekonstrukciji etnice bio je, se, Zavrena
prva faza rekonstrukcije (od Podstina do negdanje vile
Leonidas) uza svoje dobre strane, nudi nam i uvid u pogreke
koje su iz kojih valja te ono to nije
dobro ispraviti.
Stanje na terenu nakon zavrenih radova pokazuje da valja
napraviti niz promjena i poboljanja, i to kako onih
magistralnog karaktera tako i u nizu detalja. Najsaetije
potrebno je ispraviti sve to ne korespondira s
karakterom i nije sukladno s kvalitetom, i
prostora o kojem (i u kojem) se radi.
Kako je spomenuto, taj vrhunski svjetski prostor, zahtijeva
vrhunska tjeenja, i to ponajprije zbog nae vlastite sudbine,
nae dobrobiti, naeg prosperiteta, naeg blagostanja i nae
A takve ciljeve Hvar moe ostvarivati samo temeljem
principa dodane vrijednosti (to nije bio posljednjih
Drugim samo ako
vrhunskim vrijednostima - prirodnim i kulturnim, koje treba
i isticati u njihovoj - bude pridodavao
nove vrhunske vrijednosti.
Te nove vrijednosti svojom i svojim
kvalitetama duhom,
izvedbom, izborom materijala, brigom za detalje, odnosom
prema okoliu i vrijednostima,
... ) trebaju u najmanje pratiti, a poeljno
nadmaivati ono to batinimo kao vrhunsko.
Hvar da bi bio dosljedan sebi, i da bi i u
o(p )stao na razini vrhunske svjetske reputacije koja ga prati,
mora u promjenama koje i zahvatima koje poduzima,
sve ono to je ili tek preoblikovati,
unaprijediti i izdignuti na razinu onog najboljeg i
najvtjednijeg to posjeduje. A to su priroda i kultura koju
batini(mo ).
od toga, dva magistralna, nedostatka
rekonstruiranog dijela etnice su:
- izbor materijala za izradu staze (beton) i
- unitenje izvorne mediteranske vegetacije uz etnicu.
Od detalja koji u izmjenama i zahvatima nisu najbolje
valja istaknuti:
- radovima devastiranog prostora uz stazu
(na mjesta unitene vegetacije nasut je
tucanik - uder)
- dizajn klupa (siluetom izazivaju kontroverznu
asocijaciju, na invalidska kolica)
- javni WC koji proizvodi dvostruku neugodu: onih
koji ga koriste i onih koji uz njega prolaze
u tom kontekstu nezaobilazno je i pitanje
pomorskog dobra.
Razmotrimo to poblie.
Betonski promaaj
staza od betona zacijelo je promaaj i
nedostatak rekonstruirane etnice. Tim je potezom, po
svojim bioarhitektonskim svojstvima i vrijednosti
drugorazredni (pa i materijal - beton,
postavljen da dominira u prvoklasnom prostoru vrhunske
vrijednosti. Time je taj plemeniti prostor na
ali kardinalno, degradiran. Kako to, i zato?
Valja znati da osim arhitektonskih, dakle konstrukcijskih i
- tehnoloko - kemijskih (npr.
otpornosti, fleksibilnosti, .. ) svojstava pojedinih
arhitektonskih tjeenja i materijala u arhitekturi, postoje i
njihova bioarhitektonska svojstva.
Modema znanost ova posljednja istrauje interdisciplinarno
i vrednuje s motrita njihovog ukupnog utjecaja na ivot i
okoli, napose na psihosomatski habitus i njegove
REAGIRANJA
aspekte. Stvar, nije nova. Tu se na
znanstveni, modernitetu primjereni, istrauje i
valorizira ono to kao stav o arhitekturi nalazimo jo kod
drevnih mudraca i i ranoislamskih teologa.
Oni su, naime, jo u drevna vremena, ne bez osnova, drali
da profinjena gradnja i lijepi okoli imaju, primjerice,
duhovnog iscjeljivanja, pa i moralnog
usavravanja. tovie, harmonija, profinjenost,
inteligentnost ... uspjelih arhitektonskih rjeenja ne samo to
su putem zora davale naslutiti prisutnost Bojeg je
izazvano divljenje bilo priznavanje slave Boga, kao izvora
svega lij epog.
Ovdje se, dakako, nije niti potrebno, uputati u
povijesnu egzegezu tih fenomena, niti u sloene odnose
arhitekture i povijesnog svijeta ivota, u kontekstu u
kojem govorimo valja i naglasiti izrazito nisku
referentnost betona u bioarhitektonskom smislu. Zbog toga
se moe da je beton u tom smislu tek sekundarni ili
tercijarni materijal, odnosno, narodski nita vie
nego nuno zlo. Iz razloga takove njegove niske
referentnosti se izbj egava (mada zbog ekonomskih i
konstrukcijskih razloga postoje i takva rjeenja) da se beton
u svojoj rudimentarno j sivoj varijanti planira i izvodi kao
rjeenje koje bi trajno stajalo u
svakodnevnom ivotu. betona i u
pravilu stoji neto - ovisno o prigodi, najmanje
nekakav premaz, ako ne neki drugi plemenitiji i
bioarhitektonski vrjedniji materijali.
Ta i takva upotreba betona, kao vulgarnog, i bioarhitektonski
drugo ili materijala, umjesto do potrebne
profinjene vizualne neutralnosti staze, dovela je do
vizualne agresije pomijeane sa efektom jeftinog
(vulgarnog, neplemenitog) izgleda (cheap look). Agresivno
cementno sivilo staze pokualo se, dodue,
prevladati betonskih ploha odijeljenih
pseudo-fugama, i s bordo pravokutnicima se valjda
pokuao izboriti efekt "tehno" betona, koji je ipak
sofisticiraniji, i neto plemenitiji nego li beton ''vulgaris'').
Nastojanje i trud da se "razigravanjem" betonskih ploha
poniti pogubni vizualni utjecaj betona vulgaris, svakako je
za pohvalu, stvar koja je u startu postavljena
pogreno nije imala izglede za uspjeh. Na taj je
kazano narodski, ono to je dobiveno na mostu izgubljeno na

Naime, staza koja bi kao glavni dio etnice trebala
biti vizualno neutralna, odnosno plemenito diskretna (koja
bi, dakle, trebala oplemeniti, ali i vizualno istaknuti i
naglasiti vrhunsku vrijednost prostora i prirodnu fantaziju
koja je okruuje, a ne sebe samu), time je agresivno vizualno
zadominirala prostorom, sebe u prvi plan,
svoju drugorazrednu betonsku vulgarnost
prvorazrednoj ljepoti prostora kojije udomio.
Pogubni estetski rjeavanja staze hvarske
etnice "razigranim" betonom vulgaris, moda se
najreljefnije moe jednom parabolom: estetski
efekt je, dakle, priblian onome kao kada bismo prelijepu
enu s mnotvom vrlina, koja nas zastupa i reprezentira i u
naem gradu i u bijelome svijetu, oblijepili, ''ukrasili''
ukrasima. Sapienti sat.
Jeftini betonski izgled staze hvarske etnice
nadvladao je, tako, i potisnuo slojevitu suptilnost
plemenitog mediteranskog ambijenta kojim prolazi, i koji
stoji u temelju onog to Hvar Hvarom. Time je, barem na
prvu loptu, proputena prilika da Hvar, istaknuvi na novi
ono to batini od prirode, dobije jo jednu zbiljsku
znamenitost.
Jednom betonska staza, sa ili bez vizualnih
igrica u betonu, nedostojnaje prostora u kojem se zatekla. To
je njegova degradacija, a kada se ta etnica promatra u
odnosu na izvedena rjeenja, i standarde od prije vie
ondaje i hvarski civilizacijski korak unazad, koji
je kvalitetom i ispod razine vrijednosti prostora,
zahtjeva novog vremena i povijesnog trenutka.
Neka rjeenja
Najbolja rjeenja, su ona najjednostavnija. U ovom
najsaetije ono primjereno, suptilno,
diskretno i plemenito rjeenje je kamen. staza
etnice nije povrina za
eksperimente, iz osnovnog razloga to to nije povrina koja
smije dominirati vizurom. Ona mora biti lijepa, plemenita ali
diskretna, kako bi isticala, naglaavala i slavila plemeniti
prostor kojim prolazi, i u koj em se nalazi.
Drim da bi Hvar kao izraz i poruku vlastite samosvijesti i
svijesti o vrijednosti tog prostora, trebao jedinstveno,

REAGIRANJA
jednoobrazno, arhitektonski plemenito i diskretno rijeiti
etnicu u cijeloj duljini, do nogometnog igralita na istoku, i
do uvale Podstine na zapadu. Time bi unaprijedio, i na
stvarnoj i na razini afirmirao ukupni prostor
etnice sa svim njegovim znamenitostima, od Macela i
samostana na istoku, preko umice kao
galerije prirodnih skluptora, do jo (na alost, tek
kamenih suhozida (gomila) na punti
na zapadu (to je, jedino mjesto u urbanom
Hvaru na kojem se uz samo more, k tom na tako
reprezentativan moe vidjeti primjere te stare
tradicionalne gradnje).
Ali, netko, kamen je skup? Ako su tradicionalno
tedljivi pronali da 2 km
dugu etnicu od Bola do Zlatnog rata, onda bi Hvar,
razmjerno relevantnim parametrima, slikovito
trebao svoju barem pozlatiti.
No, alu na stranu, valjalo bi iskoristiti da
godine Hrvatska postaje Europske unije, te bi Grad
Hvar apliciran jem sa kvalitetnim, domiljenim i cjelovitim
projektom mogao to velikim dijelom isfmancirati novcem iz
europskih fondova.
Iiustrirajmo, na koncu, bioarhitektonsku razliku ne samo
betona i kamena, nego i dvaju koncepata,
izvrsnosti i plemenitosti i
onoga oko kao grad trebamo nastojati, i onoga
to trebamo izbjegavati, na primjeru dvije skalinade koje
obje vode prema moru, obje su u istom kvartu,
udaljene tek 100-ak metara. Skalinade izrade dijeli oku
pola vremena, ali i jo mnogo toga drugog u to se
moemo u svakom trenutku jedno su betonske stube
bez zelenila, iz 80-ih godins prolog koje sa
zapadne strane nekadanje vile Leonidas i dalje, vode prema
viim dijelovima grada, a drugo su oko pola starije
kamene stube, koje vode od mora, hotela "Croatia" i
negdanje vile prema viim dijelovima grads.
Svaki komentar se izlian.
Unitavanje
prirodne batine
Drugi kardinalni propust u etnice je unitenje
izvorne mediteranske vegetacije uz stazu na rtu

se da mnogi jo nisu svjesni gabarita prirodne batine, i
napose njene vrijednosti. Vrijednosti biljaka kao
ivih koja rasprostiranja, oblicima, bojama,
mirisima... daju obiljeje podneblju, i prostoru kojeg
nastava ju. Na takav neki prostor
individualnim, ugodnim, intimnim., posebnim i
vrjednijim.
Hvar ima tu da batini rezultate poumljavanja i
ozelenjavanja otprije 50 i vie godins, ali i da
posljednjih nema nikakvih sustavnih nastojanja u
tom pravcu. Rezultatima onog prvog se s pravom ponosimo,
jer su preostala velika stabla ostalim i izraz
ekoloke i ambijentalne osvijetenosti i razine kulture
ivljenja jedne sredine (ne samo grads, i ustanova,
hotela, obiteljskih seoskih imanja ... ).
Recentna zbivanja na tom planu ne daju, razloga
za zadovoljstvo. Sadnje, pogotovo sustavne, nema,
a gotovo jedins aktivnost u odravanju zelenog fonda grads
je piljenje i podrezivanje. To nerazumijevanje, pa i prezir
prema stablima ponekad ide do te mjere da se radi jednog
kandelabra rue ili prepolavljaju viedesetljetna stabla,
je vrijednost neprocjenjiva (nikakvim novcima, naime, ne
mogu se platiti njihova rasta i
razvoja), umjesto da se neko rasvjetno tijelo, u roku od par
sati, i "za aku kuna", premjesti, ili doda novo.
Istina, ponekad ono to napravi, ali
zar bi sad, primjerice, trebalo sruiti sva stabla uz etnicu,
zato to njihovo korijenje ponegdje stazu grbavom?! Pa
nije etnica staza za Formulu l, niti za vonju kojekakvim
prometalima, to je staza, za koju takva stabla imaju
kudikamo vrijednost nego to je troak moebitnog
saniranja izazvanih
korijenjem originalnih i/ili velebnih stabala.
Sve u svemu, aktualno je stanje takvo da stabla, pa i pravi
orijai, prema kojima svaki civilizirani urbis gaji poseban
respekt, aptom nestaju, broj panjeva od Majerovice, preko
umice, do Krinoga rata umnaa se nevjerojatnom
brzinom, dok sustavne sadnje i skrbi (naglasimo, koja mora
biti u skladu s vrhunskim standardima i rjeenjima) nema ni
na obzoru. Kao da se to u nekoj pustopoljini, a ne u
srcu hvarskog identiteta i prosperiteta.
Na rekonstruiranom dijelu etnice, oko rta unitenje
ogroman dio izvorne samonikle mediteranske vegetacije, pri
su osim niskog raslinja i grmlja (ne korova!), uniteni i
borovi, te slomljeni i otpiljeni samonikli u ivoj
stijeni. Na mjesto tih ivih koja su, suivljena s tim
prostorom tvorila unikatnu cjelinu, njegovoj
plemenitosti, ljepoti, ugodi i vrijednosti, sada nalazimo
rasuti tucanik, uder, koji prekriva njihova negdanja
stanita. U kombinaciji sa betonskom stazom, dobiven je
otuni efekt i atmosfera koji su bliski onima kakve nalazimo
u jeftinim novogradnjama na periferijama velikih gradova
(hetonski prilazi, udernamjesto zelenila), u kojima nitko ne
eli ivj eti.
Zasadit druge biljke, netko. i kad bi
donekle uspjeli Ger saditi u kamenu je teko, gotovo
osim ako ne elite i taj kamen unititi
strojevima), mnogi sada Hvara vie
doivjeti ono ambijenta (horove
jugom, grmlje oblikovano tramuntanom, koji
izlaze iz ivca kamena ... ) nego u najboljem
artificijelni surogat., kakav moe posaditi bilo tko, bilo gdje.
t t.t t
REAGIRANJA
A to nije ono to Hvaru treba, niti ono to ga posebnim i
osobitim u svjetskim razmjerima.
Ponovimo, habitus i identitet Hvara, i njegov prosperitet,
i vrhunske, originalne vrijednosti prirodne i
kulturne batine. Respekt prema tome treba se ogledati u
nizu detalja njegova ambijenta, za to valja skrbiti, o tome se
treba kontinuirano educirati.
Neka rjeenja
Zato se posve jasnim da umjesto piljenja grana na
kojima sjedimo, trebamo tititi sve to je posebno i vrijedno,
to posebnim i vrijednim i na grad. Stoga i autohtonu
samoniklu vegetaciju valja tititi, i maksimalno uklapati u
javne prostore.
tovie, trebaje istaknuti, objaviti njen identitet, podariti joj
individualitet i dostojanstvo. To se moe
jednog broja na kojima bi hvarske
primarne autohtone fitocenoze uz etnicu i
zatim svaku pojedinu vrstu unutar te
primarne biljne zajednice imenovali hrvatskim, lokalnim
hvarskim i latinskim nazivom. A sve to na najvioj razini
izvedbe, inteligentno, s duhom, i u skladu s vrhunskim
standardima koji se od branda "Hvar".
Gdje god je to i prihvatljivo s morske strane
staze valja napraviti podzide kako bi se zatitilo tlo
i vegetacija, i dodala nova. Takvo rjeenje, u
aktualnoj izvedbi ipak substandardno, imamo na dijelu
etnice juno od samostana, a trebalo bi ga
osmisliti i izvesti i na potezu kroz umicu, na rtu Sridnji
(gdje malim dijelom postoji), i na pojedinim
rta Zelene povrine dobivene na taj
treba tititi i vrhunski njegovati, a ne da slue kao parking ili
odlagalite opreme.
Dizajn klupa - mijenjati,
ili provesti do kraja?
o izboru novih klupa na rekonstruiranom dijelu etnice ne
treba puno troiti Sam po sebi taj dizajn ne bi imao
nikakve zamjerke, da nema jedne vrlo
karakteristike koj a izazva kontroverzu. N aime, promatrane s
boka, iz profila (a to je kut iz kojega ih vidite dok
etate) one odaju dojam invalidskih kolica, dok osoba koja
sjedi, iz tog kuta izgleda kao da sjedi u
invalidskim kolicima. Takav se dojam ponajprije zbog
velikog kruga, koji neodoljivo na invalidskih
kolica.
Tu sad valja razabrati, da lije to dobro ili nije. S jedne strane,
uz, naravno, puni respekt prema svim osobama s
invaliditetom, za pretpostaviti je da takva asocijacija na
invalidska kolica kod jednog broja ljudi moe izazvati
uznemirenost, naime, vjerojatno nitko ne prieljkuje biti
vezan uz invalidska kolica, i neprestana asocijacija na tu
posebice za vrijeme etnji, moe
izazivati negativne emocije. S druge strane, moda upravo
da svakih nekoliko desetaka metara nailazite na
neto to vas asocira na invalidska kolica i ljude u
invalidskim kolicima, moe imati pedagoki, edukativni, pa
i - u smislu empatije i
razumijevanja prema osobama s posebnim potrebama, te
cje10vitijeg i suptilnijeg razumijevanja ivota, za kojega
nikad ne znamo u kojem nas sve pravcu moe odvesti. Sve u
svemu, tu valja oprezno odvagnuti, jer ovisno o
procijeni, ili klupe treba ukloniti, ili u
cij e1u etnicu opremiti istima.
REAGIRANJA
WC koji izaziva
dvostruku neugodu
wc na prostoru dobivenom ukidanjem zelene
gradske povrine, na mjestu, na samoj punti rta
Sridnji (valja nam vjerovati u temeljit promiljaj i snane
razloge da se za takvo to zasigurno ne spada u
najbolja rjeenja, ali niti u najgora.
Dobro je da nije realizirana nakaradna ideja o (u)gradnji
WC-a uz najreprezentativniju hvarsku skalinadu izvan
centra grada, onu ispod hotela "Croatia" (koja blista
ljepotom i usprkos sramotnoj
zaputenosti, napose zelenih pristava oko nje).
Loe je to javni WC nije na mjestu na kojem se i
onako kanalizacijska infrastruktura, i koje mjesto
zbog prethodne se, i ne moe bolje posluiti,
nego upravo za toalet, eventualno s tuevima. Mislim pri
tOT?- na prostor iznad zapadnog ala u uvali Majerovica, u
kOjem su prostoru, u njegovoj dubini, smjetene
kanalizacijske pumpe. Njegovom rekonstrukcijom, i
nadogradnjom WC-a, taj bi se prostor primjereno iskoristio,
podigao na viu razinu i oplemenio, a njemu bi s obzirom na
poziciju priblino gravitirati i s
rta i s rta Sridnjeg, kao i cijele uvale Majerovica, to
sada nije
Ovako imamo WC na punti Sridnjeg (to ostaje tema za
sebe), koji trenutno izaziva barem dvostruku neugodu: onih
koji ga koriste i onih koji tu samo prolaze. To se
naprosto stoga, jer su prisiljeni zuriti jedni u druge (to je
dodatno potencirano etnice na tom mjestu).
Naime, unutranjost toaleta je s obije strane ostala
rastvorena pogledima, zbog treba doraditi na
da se zatvori pogled u unutranjost zahoda i
na ljude unutra koji obavljaju toaletu. To nije nikakva
sloena moe se napravit sa po jednim
zakoenim ili zidom sa svake strane Valja
apelirati da izvedba ostane do kraja u kamenu, to je ujedno
temeljna vrijednost ove
Drugi moment j e rasvjeta vanjskih ulaza u WC, koja je posve
neadekvatna i ostavlja neeljeni dojam povrnosti i
Montirani reflektori na senzor postavljeni su
prenisko, te umjesto da prostor osvjetljavaju odozgo, oni
bljete direktno u potencijalnih korisnika, kao i i
prolaznika. Pri tom ih zasljepljuju, nesigurnost,
posebno kod starijih i ljudi s loijim vidom. Valja se zapitati
treba li gradu jo i da odtete ako netko tako
dezorijentiran skrene sa etnice i ozbiljnije se ozljedi? Sa
"rasvjetom" kojekakvih reflektora uperenih u
koji vise po okolnim stablima gradskog zelenila,
se neto dalje na etnici prolaznici i gosti Hula Hule, tijekom
ljetne polovice godine.
Sve su to momenti koji degradiraju vrhunske resurse koje
Hvar batini, i koji su nedostojni tog prostora. Hvar mora
bolje, za Hvar su dovoljno dobra samo vrhunska rj eenja.
Neprocijenjivi
pomorskog dobra
Na koncu, ali nipoto ne i najmanje vano, valja spomenuti
jo jedan vrhunski dio prirode koji Hvar batini, od
neprocjenjivog za njegov prosperitet, a to je sam
morski pojas odnosno pomorsko dobro. Pomorsko dobro
sastavni je dio ukupnog prostora etnice, i jedna od onih
vrhunskih vrijednosti Hvara koje u bitnom fundiraju brand
"Hvar".
I pomorsko je dobro, kao, dakle, jedna od
vrijednosti koje Hvar posjeduje, naalost izloeno
degradaciji, napose betonom. To je izraeno posebice u
posljednjem moda najvie na rtu Sridnji. Tu su
betonom zalivene, se bez valjanih kriterija, divlje i
znatne povrine stijena i krapa. Iz godine u
godinu te betonske povrine se i ire, a od
da makar biti kamenom, nema nita.
Razmjere i apsurdnost toga betonskog ataka moda najbolje
ilustrira paradoksalna da je nedavno zabetoniran i

REAGIRANJA
drugi od nekadanja dva pitoreskna sa ljunkom
na rtu Sridnji, koja su tom prostoru gotovo cijelo jedno
davala dra i identitet (zbog njih je i
nastao hvarski lokalni toponim "Na rapu"). Paradoks je u
tome, to su oni upravo da bi se na mjestu koje je
stjenovito, napravio, fonnirao, ne betonski! nego
upravo prostor sa prirodnim ljunkom na kojem se moe
ugodno izleavati i Ali ni to im, nije
pomoglo da se spasu od betoniranja.
Mogu se nizati primjeri i na ostalom dijelu obale, primjerice,
betonska "rampa" za ulaz u more, "iznikla"
zapadno od velikog muleta ispod hotela "Croatia", ali ono
to je jest o tu zapravo radi se o
degradiranju onog vrhunskog, to smo kao grad batinili, u
ovom od naravi.
Pomorsko dobro pripada, dakle, onom najvtjednijem
smo batinici od prirode, i zahtijeva poseban obzir, panju i
senzibilitet, radi ukupne sudbine i dobrobiti svih nas.
To je prostor na kojem bi beton morao biti napose
u smislu finalne izvedbe, a plemenitost prostora treba biti
na da se doputaju samo paljivi i promiljeni
zahvati koji prostor oplemenjuju, koji prate visoku razinu
njegove vrijednosti i i uzdiu ga na viu razinu
kvalitete.
U tom smislu, nakon to smo beton eliminirali kao varijantu,
zahvate treba samo tamo gdje za to postoji potreba i
dovoljan razlog (svakako ne tamo gdje stijena sama, svojim
oblikom i konfiguracijom ugodan boravak).
Prostor na stijenama namijenjen prvenstveno
valja, tamo gdje je to potrebno, pa onda i
ispunjavati prirodnim ljunkom (to naravno ne
uderom), a treba samo one dijelove gdje to nije
a koji to opravdavaju.
Treba li i ovdje napomenuti: svi ti zahvati trebaju biti
brino i promiljeno, s pozicije respekta prvoklasnosti i
neprocjenjivog ove nae batine, o kojoj u bitnom
ovisi naa sudbina.

Nakon svega, se misli filozofa s teksta,
nije teko uistinu, dopustimo li degradaciju
vlastite prirodne i kulturne batine, degradirana batina
degradirati i nas same, nas njene batinike. Dopustimo li
degradaciju svoje batine, naa degradacija biti temeljita i
sveobuhvatna: i moralna i i intelektualna i duhovna, i
ekonomska i materijalna. Dopustimo li degradaciju onog
vrijednog to smo kao grad naslijedili, biti degradirana
cjelina naih ivota - nae dobrobiti,
naeg prosperiteta, nae
Zato, ne dopustimo degradaciju nae batine.
Dr. sc. Slavko Hvar
UREDNITVA: Tekstovi objavljeni u
rubrici ,,Reagiranja" izraavaju osobni stav autora, a
Urednitvo se moe i ne mora slagati s iznesenim.
Urednitvo zadrava pravo skratiti tekstove i odrediti im
naslove.
tambuk u koncelebraciji s dekanom don Emilom
i upnikom, ujedno i predsjednikom Bratovtine.
Na kraju mise blagoslovljene su jabuke. Bratimi
sa uzvanicima nastavili na u restoranu ,,Dela".
S. prosinca 2011. - S. oujka 2012.
>---Klrnslava 550. obljetnice hvarskog
samostana Gospe od Milosti je znanstvenim
simpozijem u refektoriju samostana u srijedu, 7. prosinca.
Prisutne Je fra Joakim Jaki Gregov i
prepustio programa rovinci' alu SY. Jeronima fra
Josipu Sopti. Simpozij je zamislio i organizirao dr. fra
Bernardin kunca, no on je zbog bolesti bio
sudjelovati. Nakon pozdravnih govora biskupa Slobodana i
Pjerina Radoslav
ravnatelj Konzervatorskog odjela u Splitu, govorio je o
okolnostima nastanka samostana u Hvaru
1461. godine. Zatim j e moderator ukratko izloio
dvojice akademika, Tonka (razmiljanja o
samostanu) i Radoslava (slika Posljednja a
je i rad Zoraide Demori o ikonama u
samostanskoj zbirci. Spomenuta tri znanstvenika su,
naalost, bili u Hvar. Na kraju je Anita
Gamulin govorila o konzervatorskim zahvatima na
samostanu kroz proteklo Skup je glazbenim
nastupom obogatio GSU Stella Maris. Na kraju je fra Jaki
U ponedjeljak, 5. prosinca, upnik je predvodio misu
zadunicu za don Jozu (umro 1. 12., pokopan 3.
12. u rodnim Postirima). U osmini njegove smrti
svakodnevno se molilakrunica za pokojnika.
Istog dana, u 19h u je prigodni znanstveni skup
povodom 150. obljetnice Bratovtine sv. Nikole, uz
otvaranje izlobe o povijesti bratovtine. Odrana su
izlaganja: "Najstariji pravilnici Bratovtine sv.
Nikole" dr. Joka "Sv. Nikola iHvar" Joka
"Bratovtina sv. Duha u ranom novom vijeku"
Zrinke Novak; te "Pastoralna iskoristivost bratovtine"
don Milija Na kraju se prisutnima obratio i
biskup Slobodan. izlaganja pjevala je skupina
bratima potpomognuta ,,maskiranim" u bratime.
Na blagdan sv. Nikole biskupa, utorak, 6. prosinca, u 6hje
u crkvi Duha Svetoga sluba uz koju se
pjevao "ivot sv. Nikole" i misa koju je slavio upnik u
koncelebraciji s fra Jakijem. Nakon mise odran je
blagoslov brodova na upnikje u pratnji bratima
sv. Nikole posjetio posade katamarana koji pristaju u Hvaru
im blagdan njihova zatitnika uz prigodne
poklone. Pred kapelom sv. Nikole u Gornjem misu je
10h predvodio don Pavao Zbog velike
obljetnice Bratovtine sv. Nikole misa izvanredno
je odrana u Katedrali. Predvodio je biskup Slobodan
zahvalio svima sudionicima te sve prisutne pozvao da ostanu
nazakusci.
Blagdan Bezgrenog zaceca BDM proslavljen je u
8. prosinca. od 29. studenog u Katedrali je
svakodnevno uz krunicu molj ena i devetnica Bezgrenoj. Na
sam blagdan misa u Katedrali bila j e u 10h.
se nastavila proslava velike obljetnice
sv. misom u 17h. Predvodio je biskup Slobodan uz
koncelebraciju provincijala fra Josipa Sopte, fra Jakija,
upnika i kapelana. Nakon mise druenje se nastavilo u
refektoriju samostana.
Zadunica za prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju
koju je predvodio upnik, bila je na obljetnicu
smrti u subotu, 10. prosinca.
Na nedjelju Caritasa, 3. 11. prosinca, milostinja se
kupila za upu eravac u BiH
Tim povodom je od 5. do 13. prosinca prikupljana i
ostale potreptine za Caritas u hodniku Skakoc. Akcija
je po imala dobar odaziv. Prikupljeno je ukrcano u
kamione i poslano u splitski Caritas u dva navrata - u srij edu,
14. prosinca, i ponedjeljak, 19. prosinca.
Blagdan sv. Lucije proslavljen je u utorak, 13. prosinca.
ivot svetice dijelom je pjevan, a dijelom u 17.30, a
potom je slijedila misa. Po tradiciji o ovom blagdanu
podijeljeni su darovi ministrantima i zboru.
SIMPOZIJ "150 BILIH"
BLAGDAN SV. NIKOLE
UPNA KRONIKA
I na spomen sv. Spiridiona biskupa, srijeda, 14. prosinca,
je prije mise "ivot". Na oltaru sv.
Lucije bila je izloena ikona, a tek je mali broj
vjernika po starom uz nju stavio maslinovo ulje
(ranije se o danu ovog sveca, zatitnika ulja, skupi j alo ulje za
lumine).
U 15. prosinca, je devetnica
- uz misu u l7.30h pjevala se Prva
jutarnja devetnica- novena - bila je dan kasnije, u petak,
16. prosinca. Svakodnevno je misa bila u 5.30h (osim u
nedjelju kada je bila u 8h kod koludrica), a uslijedila bi
molbenica uz pjesme "Zdrava budi o Marija" i
"Blagoslovljen" te litanije. Po jutarnja novena je
bila dosta lijepo posj
U upi u satima u subotu, 17. prosinca,
odran je adventski susret mladih upa Hvarskog
dekanata na kojem se okupilo stotinjak sudionika,
uglavnom mladih koji godine primiti sakrament
potvrde. S njima su doli i njihovi upnici. Program susreta
osmislili su i vodili povjerenik za mlade Hvarskog dekanata
don Pavao i don Ivica Huljev. Mladi su
pogledali isj iz filma " Vrijednost novca". Izgovorene su
zahvale Bogu za dar ivota, ljubavi, savjesti, za roditelje,
prijatelje, Crkvu i drugo kao i pronje za dar mudrosti,
razuma i znanja da se uvijek trae i prepoznaju prave
vrijednosti. Prije u mjesnom Zadrunom
domu, za koju se sa svojim upljanima pobrinuo
upnik don Marijo igrala se tombola, prigodom
koje su dobitnicima dijeljene knjige zanimljivih
sadraja, DVD-i, krunice i drugi naboni predmeti. Bend
mladih iz Hvara je tijekom susreta pjevao duhovne pjesme.
benda izveli su kratki i vrlo dojmljivi
dramski program po kojemu Isus pokuava osloboditi i
uspijeva spasiti mlade od Zloga koji ih putem raznih poroka
zavodi i svojim suradnicima u i unitavanju
drugih. (foto i tekst fra Stipo
BLAGDAN sv. NIKOLE U
UPNA KRONIKA
BLAGDAN BEZGRENE - SLAVLJE 550. G. SAMOSTANA
ADVENTSKI SUSRET,
Niz priredbi i zbivao se u Hvaru u
danima: u nedjelju i ponedjeljak, 11. i 12.
prosinca u 19:30h bila je tradicionalna manifestacija
"Marinovi dani" sa scensko-glazbenim programom "Neka
lica ljubavi" u organizaciji Srednje kole Hvar u
samostanu; u petak 16. prosinca u 12h bili su
portski blagdanski susreti koje je
organizirala S Hvaru kolskoj sportskoj dvorani; u 15.30h
odrana je u predstava uz podjelu darova
trai dramske skupine "Iza duge" iz Splita za
svu dj ecu j dobi i djecu koja nisu upisana u a za
djecu isto je bilo u 17h; u subotu, 17. prosinca bilaje
u 20h u Arsenalu Humanitarna zabava Rotary cluba Hvar
,,Arsenal dobrote", sa ciljem prikupljanja financijske
Udruzi osoba s invaliditetom otoka Hvara i
djeci s posebnim potrebama; u nedjelju, 18. prosinca u
nastupala su djeca Baletnog studija Hvar s programom
valcera i polke; u srijedu, 21. prosinca, u 19.30 odran je
koncert Osnovne kole Hvar u
u 22. prosinca, u u 20h je bio tradicionalni
humanitarni koncert Lions kluba, u suorganizaciji sa
Crvenim kriem za akciju malome Tinu
iz Jelse, bebi koja boluje od sarkoma; u petak, 23. prosinca u
10 i Hh bile su u predstave za nie razrede O Hvar, a
u 17h predstava za djecu i mlade od
Dramskog studija mladih Hvar, u
Tradicionalni domjenak kod biskupa Slobodana
tambuka odran je u 22. prosinca. U
prostorijama Biskupije okupili su se predstavnici crkvene i
drutvene zajednice. Pozdravnu uputio je generalni
vikar biskupije i jelanski upnik don Stanko
Naglasio je kako bi svatko od nas trebao imati unutarnju
snagu za oduprijeti se filozofiji suvremenog doba,
kao i potrebu gledanja na Nakon
toga su se okupljenima obratili hvarski
Pjerino Starog Grada Toni
te Jelse Ivo Na kraju se
prisutnima obratio biskup Slobodan koji je uz
istaknuo je potrebu zajednitva, sloge i ljubavi
Susretu je prisustvovao i upnik eravca u
BIH fra Ivan upi Hvarska biskupija
godinama pomae u izgradnji nove upne crkve.
Nakon govora zapjevalo se "U se vrime
je podijelio prigodne darove uzvanicima te se pristupilo
okrijepi.
U petak, 23. prosinca, pripadnici 7. obalne artiljerijske
baterije (bitnice) "Pelegrin" Hvar obiljeili su 20.
obljetnicu formiranja. Gost na obiljeavanju 20. godinjice
bio je i prvi ratni zapovjednik otoka Hvara, Nikola
ie, predsjednik upravo osnovane Udruge

..; ..; ..; ci ..; ci ..; ..; ci ..; ci ..; ci ci ci ci ci ci ci ..; ..; ci ..; ci 67
UPNA KRONIKA
u "Marin" postavljena je izloba starih
razglednica Hvara iz zbirke Zorana Tepe, koji je ujedno i
autor postava. je s dva panoa, a izloba je s
vremenom rasla pa danas oujka) broji pet panoa s
oko 150 razglednica. Otvorena je do daljnjega, a kako nije
imala otvorenje, se zatvaranje s
prigodnim domjenkom (ali ne uskoro - od anonimnog izvora
doznajemo kako se da novoosnovana limena glazba
uvjeba nastup do tad, ali i da za datiranje
fotografija Proper u Hvar i da svoju
recenziju izlobe).
Na Badnjak, subota, 24. prosinca, ujutro bila je zavrna
novena. Po tradiciji vjernicima je post i nemrs,
premda vie nije zapovjedan. Pred Katedralom, ispod
konstrukcije koja titi od padanja kamenja sa zvonika,
dovrene su prigodne jaslice. Ideju da se "Betlem" ba ovdje
postavi dao je pokojni don Jozo pa je na njegov
spomen upnik ideju realizirao. Radovima je koordinirala
Anna tijela Gospe i sv. Josipa izradila je grupa
djevojaka koje su redovno novenu, a glave i ruke
kipovima napravio je akademski kipar Darko Soa. Glavu
magarca i vola izradili su osnovci. talicu je od starih dasaka
izgradio, uz Anninu Boris Tudor. Daske je donirao
Ante a borovinu Frane Novak-Kronjac. Kao
posluila je jedna beba. bio je postavljen i
Betlem pod propovjedaonicama, koji je uredio
sakristan Nika
Kroz jutro na Badnjak bila je prilika za ispovijed od 9 do
12h, a intenzivnije se ispovijedalo kroz tri prethodna dana.
upnikje izrazio nezadovoljstvo da veliki broj
upljana, posebno djece, zadnji za ispovijed, pa
mnogi ostanu Kroz dane pred upnik i
kapelan obilazili su bolesnike.
Te subote, u Hb ispred dijelio sebvarski bakalar uz
,,Natjecanje za najbolje paurate" u organizaciji Udruge
ugostitelja grada Hvara. U natjecanju je sudjelovalo 14
kandidata, a iri u sastavu Marita Rosso
(predsjednica Forskih uonci), Kamenko Srhoj (gastronom)
i Vinka (iskusna kuharica) kao najbolje
izabrao je paurate Seke je s
2000kn.
su bile u 18h kod koludrica, u 21h kod franjevaca i
u 22h u Katedrali. Potonju je slavio biskup Slobodan uz
koncelebraciju upnika koji je i propovijedao. Nakon Slube
za vrijeme pjevanja "Glorije" u procesiji crkvom je
noen te je postavljen na svoje mjesto pred glavnim
oltarom. Lijepa i blaga je ugodno druenje
nakon pred Katedralom uz i

Svetkovina Isusova - proslavljena je u
nedjelju, 25. prosinca. misu ulOh predvodio je
BETLEM! - ISPRED I U KATEDRALI
HVARSKI BAKALAR NA BADNJAK
Sv. OBITELJ - PROSLAVA 10., 25. 150 GODINnCA BRAKA
PREDSTAVA U REm s. DOMINIKE
BLAGDAN BOGOJAVLffiNJA KOD FRANffiVACA
BETLEM U FROTRlli
UPNA KRONIKA
biskup tambuk u koncelebraciji s upnikom i uz
sudjelovanje obje bratovtine. I nakon ove mise vjernici su
se zadrali u pred Katedralom. Hvala svima koji su
pridonijeli i ovom slavlju. u 17h
j e za kojom je uslij edila recitirana
m1sa.
Prigodom biskup Slobodan uputio je svoju poruku.
kako je mnogo "razloga za zabrinutost, ali je i
mnogo razloga za radosno svetkovanje ivota", da
,,Bog na dolazi i ne uti!" dolazi
glasno, jasno, i vrlo razgovijetno govori svim srcima
koja su otvorena Njegovu govorenju. je - Oda
radosti!" daje na udario na ovaj
svijet posebni ljubavi, mira, a po tome iradostr.
je ujedno blagdan darivanja i darova. Najvanije je
jedni drugima biti dar, biskup tambuk, svima
da im svaki dan nove godine bude obiljeen lijepim i
da svatko iskoristi dane da bude novo
svijeta u kojemu ivi.
Na blagdan sv. Stjepana ponedjeljak, 26.
prosinca, pjevanu misu u 10h slavio je upnik. U l7h
je pjevana Uslijedio je blagoslov vode za
blagoslov obitelji, pa sv. misa koju je predvodio
biskup Stambuk.
I nakon nastavljeno je s raznim manifestacijama:
na sv. Stjepana, 26. prosinca, u l8h u Arsenalu otvorenaje
izloba "Hvar metropola mora" Borisa u
organizaciji kluba Zvir; u 19h u bila je
Plesna predstava Plesnog studija mladih Hvar; u srijedu, 28.
prosinca ujutro je u 19h u Arsenalu
otvorenajubilama 35. novogodinja regata za klase Laser i
Optimist u 60. godinjice postojanja JK Zvir uz nastup
FD altin, Klape Galenik, Mihe K Bodulke,
Plesnog studija mladih Hvar i grupe Delay Overuse; u petak,
30. prosinca, u 2lh pred je bio koncert Petra
na Staru godinu, 31. prosinca u 19h pred
je zatvorena 35. novogodinja regata; u 23h
bio je Nove godine uz Gegota i grupu Justin
Johnson u organizaciji Grada Hvara, dok je nakon
Hvarane i goste zabavljala grupa Boss; na Novu godinu, 1.
2012. u 2lh pred je koncert grupe
Delay Overuse, a u 22h uslijedio je koncert Marijana
Bana.
Blagoslov obitelji je na blagdan sv. Ivana
utorak, 27. prosinca, - ove godine krenulo se
od Pokonjeg dola. Don Pavao blagoslivljao je
po dnevnom rasporedu od 10 do l8h, dok je upnik kroz
jutro blagoslivljao po dogovoru, a od 13h po rasporedu.
Obojica su misu za vrijeme blagoslova slavili ujutro kod
benediktinki, a u Katedrali, osim nedjeljom i za
blagdane, nije bilo sv. mise. Blagoslov po rasporedu je
UPNA KRONIKA
potrajao do srijede, ll. 2012., dok se po dogovoru
blagoslivljalo i dalje kroz Blagoslovljeno je
otprilike 750 obitelji. Uz blagoslov, nastavljeno je
prikupljanje podataka o obiteljima za knjigu Stanje dua, uz
P rij etnj u sankcij ama vanj e upnih
dokumenta/potvrdi) onima koji ne ispune do
oujka.
Biskup tambuk slavio je misu na Mladence - Nevinu
u srijedu, 28. prosinca. j e u l6h, a uz misu
bio je i blagoslov djece.
Blagdan Svete obitelji (koji se slavi u nedjelju nakon
to ove godine nije bilo jer se nedjelja
poklapala s blagdanom Marije Bogorodice) proslavljen je u
petak, 30. prosinca. Misu u 10h predvodio je biskup
Slobodan. Na pjevanoj misi u l7h svoje
zavjete obnovili su parovi koji su proslavili 10., 25. i 50.
obljetnicu braka. Na kraju im je upnik podijelio prigodne
darove. Uslijedio je prigodni program koji je s
djecom priredila s. Dominika ao. To je ujedno bio i njen
oprotaj s naom upom nakon neto vie od godinu dana
slube. Njena zamjena se tek na jesen. Do tada je na
funkciji vj ice zamijenila Iva
Na Staru godinu, subota, 31. prosinca, misu zahvalnicu
:erevodio je biskup Slobodan u koncelebraciji s upnikom.
Zupnikje prije propovijedi iznio statistiku 2011. godine, a
nakon pj evan je "Tebe Boga hvalimo".
Sada tradicionalni pred Presvetim u Katedrali
je u 23h. Uru klanjanja animirao je bogoslov Milan
Nakon ure vjernici su se zadrali
dvoranama uz kolendronje i okrepu.
PREDSTAVA U REIJI BISKUPA SLOBODANA
Nova godina je proslavom svetkovine Marije
Bogorodice u nedjelju, l. 2012. godine. Misu, koja
je sat kasnije - u lIh, slavio je biskup tambuk u
koncelebraciji s upnikom. Kako je to ujedno bila i prva
nedjelja u mjesecu, posluivali su bratimi sv. Nikole. Na
kraju je pjevano Due Presveti" uz molitvu da nas
blagoslovi i prati u novoj godini. U l7h pjevana je
arecitiranu je misu potom predvodio don Pavao. KONCERT KATEDRALNOG ZBORA
UPNA KRONIKA
Na svetkovinu Bogojavljenja - sv. Tri kralja, petak, 6.
u Katedrali je pjevana misa u 10h, a
predvodio je upnik. Nakon mise upnik je u pratnji
ministranata blagoslovio biskupski dvor, upnikovu,
kapelanovu i sakristanovu te samostane benetiktinki i
sestara Boje ljubavi. misa po bila je
kod franjevaca u 17h. Slavio je biskup Slobodan u
koncelebraciji s fra Jakijem Gregovom i upnikom. Na kraju
je uz "Tebe Boga hvalimo" prenesen iz Bet/erna na
glavni oltar - zavretak vremena.
vrijeme je blagdanom Isusova krtenja
u nedjelju, 8. Misu u lOh slavio je upnik. Nakon
mise odrana je prigodna priredba.
Recitacije i pjesme izvodila su djeca koju je pripremao
biskup Stambuk.
U je na odmoru u hvarskom
samostanu boravio beogradski nadbiskup msgr. Stanislav
u pratnji svojih tajnika. misu slavio je u
Katedrali na drugu nedjelju kroz godinu, 15. te je
upljanima prenio pozdrave brojnih Hvarana nastanjenih u
Beogradu.
koncert katedralnog zbora sv. Cecilije odranje tek
15. - a ne na dan sv. Stjepana
zbog zdravstvenih voditeljice
Klare Koncert je u 18h, a gosti bili su
zbor sv. Petra Veronskog iz Zavale (upa Pitve). Hvarski
zbor je na harmoniju pratio Marko a uz neke pjesme i
komorni limeni sastav iz Staroga Grada. Nastupili
su i solisti Ivo Tudor, Marko Zoran eljko
Novak, Margarita VInko i Nikola

Toga dana je jo misa bila u 17h, a od ponedjeljka,
16. pobonost je u 18h, a zatim bi
slijedila misa.
Misa zadunica za bratima sv. Kria dr. Dragutina
koji je preminuo u Zagrebu 10. bila je u
Anuncijati u ponedjeljak, 16. u 18h, a predvodio je
upnik.
Suzatitnik benediktinskog samostana sv. Antonij opat
proslavij en je sv. misom u 18h u crkvi benediktinki u utorak,
17. Misu je slavio upnik u koncelebraciji s
kapelanom, a nakon mise benediktinke su
sudionike u prostoru muzeja.
Referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju odran
je u nedjelju, 22. Na Grada Hvara od
ukupno 4275 odazvalo se 2023 - 1128 izjasnilo se za,
a 883 protiv, dok su ostali ispunili
IZLOBA STARIH RAZGLEDNICA U "MARIN"
BEOGRADSKI NADBISKUP U KATEDRALI
MUZEJA U SALONU H.
UPNA KRONIKA
KANDALORA NA KRUVENICI
BLAGOSLOV GRLA NA NA SPOMEN Sv. BLAA
UPNIK PREDAJE KREVET CRVENOM KRIU
IZLET U UGLJANE
Blagdanom sv. Pavla, srijeda, 25.
je molitvena osmina za jedinstvo
Pobonost i misu u 18h predvodio je don Pavao.
Manifestacija muzeja odrana je i u Muzeju hvarske
batine u petak, 27. Kustosice Nives i
Nira priredile su "Pokladni dramolet o gospojici
Ju1iji koja bi se udala za Antonija ako se
Hanibal (Antonijev otac) i Petar (Ju1ijin
djed) uspiju dogovoriti tko je pjesnik". U ulozi
Hanibala bio je Ante Novak-Bakica, Petra
uprizorio je Proper Braco a Juliju
glumila je Veronika Mlinac. Kostime je posudilo
Hvarsko kazalite. Na kraju su se posjetitelji
muzeja i proekom.
Prvi ovogodinji sastanak Pastoralnog odranje u
nedjelju, 29. u 19h.
Na blagdan Prikazanja Gospodinova u hramu -
Kandaloru 2. jutarnja misa
u 8h bilaje u crkvi Kruvenici, a predvodio je upnik. U istoj
crkvi je bila i krunica s molbenicom Gospi Kruvenici u 15h.
Nakon pobonosti neki vjernici su po starom
"zafumali". samog blagdana postavljeni su nova
oslikana stakla na prozore crkve koje je donirao Ante
misu u Katedrali je slavio upnik.
Nakon mise u 18h na spomen sv. Blaa, petak, 3.
obavljenje blagoslov grla.
U nedjelju, 5. obiljeenje Dan ivota.
Hvarski zavjetni blagdan sv. otvorenje istog dana u
17.30h izlaganjem relikvija i pjevanom koju je
predvodio biskup Slobodan. Nakon mise relikvije su ostale
izloene do 20h. U 19.30h u Anuncijati je
Godinja skuptina Bratovtine sv. Kria.
Jutarnja misa blagdana sv. ponedjeljak, 6.
bilaje u 8h, a predvodio je upnik. Tokom dana relikvije su
bile izloene na klanjanje. U 17.45h je Oratorij sv.
a uslijedila je misa koju je slavio biskup
tambuk u koncelebraciji s generalnim vikarom don
Stankom dekanima Hvara i fra Jakijem
Gregovom te upnikom i kapelanom. Na kraju mise odrana
je procesija s relikvijama do "tri skaline". su
bratimi sv. Kria, koji ovaj blagdan kao svoju godinju
svetkovinu, u restoranu "Dela" priredili za i
uzvanike.
Blagoslov O Hvar odrao je u srijedu, 8. upnik
don Mili
Spomen sv. Skolastike, sestre sv. Benedikta, obiljeen je
misom u 18h kod benediktinki u 9.
UPNA KRONIKA
BISKUPIJSKA NATJECANJA IZ VJERONAUKA
Kod benediktinki je bila misa i na spomen bl. Alojzija
Stepinca, se relikvije u njihovoj crkvi. U petak,
10. misu je predvodio biskup Slobodan uz
koncelebraciju upnika i kapelana. N akon mise koludrice su
pripremile uz i proek u prostoru muzeja.
Na Gospu lurdsku, subota, ll. povodom Dana
bolesnika misa u Katedrali u l8h bila je namijenjena za
bolesnike. upnik je, kao i proteklih godina, potrebitima
ponudio sakrament pomazanja. Istim povodom
je sutradan, u nedjelju 12. Srednja kola Hvar nakon
mise u 10h organizirala humanitarnu prodaju. Prihodi su
namijenjeni kupnji kreveta. Od prijanjih
akcija je kupljenjedan takav krevet koji je ovom
prigodom upnik ravnateljici Crvenog kria Maji
Dan bolesnika bio je povod i misi za medicinsko
osoblje, koja se odrala u Katedrali u utorak, 14.
U subotu, 18. upnik je minstrante i ostalu djecu
koja su u bila redovno na sv. misama odveo na izlet
nasnijeguUgljane.
Na natjecanju iz vjeronauka Hvarske biskupije (O Hvar,
O "Petra Stari Grad i O "Ante
O Hvar u utorak, 21. osvojili su
prvo mjesto te se tako plasirali na dravno natjecanje -
olimpijadu osnovnih kola 2012.
Naziv ovogodinje teme je Grkokatolici, a nai bez
suje savladali uz svog Zorana

Isti uspjeh ponovila je i ekipa S Hvar (koju je pripremao
upnik) a koja se istog dana natjecala u Zmijaveima sa
ekipama Splitske nadbiskupije. Obje ekipe nastupile su na
zavrnici u sjeditu hrvatske eparhije
Krievcima od26. do 28. oujka (o tome u broju).
srijedom - Pepelnicom je vrijeme
korizme. U srijedu, 22. misu s obredom
pepeljenja predvodio je biskup Slobodan u koncelebraciji s
upnikom.
Korizmeni raspored pobonosti bio je kao i proteklih
godina: ponedjeljkom krunica i "Smiluj se meni Boe";
utorkom jedna od pobonosti na Muke Isusove;
srijedom Krini put, od 15 do 18 klanjanje kod
koludrica; petkom Oratorij sv. subotom krunica
Gospinih alosti i pjevanje jedne Gospine alosti; nedjeljom
krini put po kapelicama u Kria u l5h te "Smiluj se meni
Boe" i korizmena propovij ed u 18h u Katedrali.
Uvedena je novost u moljenju krinog puta po kapelicama -
na prvu korizmenu nedjelju molitve su
Pastoralnog a na drugu osnovci koje je pripremila
vj ica Iva
Prve i druge korizmene nedjelje, 26. i 4. oujka,
korizmene propovijedi odrao je upnik Selaca i Starog
Grada don Ivica Huljev.
DODATAK UPNOJ
STATISTICI
22.11.2010.-4.12.2012.
Nekoliko podatka je izostavljeno iz upne
statistike objavljene u prolom broju Kruvenice:
Krteni:
Bartul r. 29. 09. 2010.1 k. 26. 12. 2010. (kod franjevaca)

i Emica 26. 12.2010. (kod franjevaca)
eljko Novak i Iva 17. 09. 2011. (u Svetoj Nedjelji)
Vladimir i Katarina 22. 10.2011. (u Velom
Grablju)
Nilda i Jasminka 12. 11. 2011. (u Solinu)
Lorenzo Tudor i Ivana 29.11. 2011. (na Sejelima)
pn JOKo,
rotarijanci i netO gostijU
pokiroti Ante. . su von ukoso, al
hi ni puno. Ono ca je vazeto iz Slobodne
irno oznaku (SD), a ono s portuna otok-
hvar.com, kojega von ep eta
priporucijemo, (OH). Od njih smo
posudili i nike slike - jo moremo, dokli
nos ne ACTA ... Gutojte, ako
morete ...
13. 12. 2011. HVARSKI
ZA DJECU VUKOVARA
Ako ste se 13. prosinca zatekli na hvarskoj Pjaci, zasigurno
ste se zapitali kakva je to graja i zato toliko djece po
njoj. prva razreda hvarske osnovne kole,
naime, obavijestili su roditelje da moraju na Pjacu u
10.30 kako bi kupili njihove radove. Sav prihod bio je
namijenjen vukovarskim malianima s posebnim
potrebama. Bravo za forskudicu! (OH)
su II izvrsno organizIranoj humanitarnoj zabavi u
tradicionalnoj zabavi, sa ciljem
prikupljanja financijske Udruzi osoba s
invaliditetom otoka Hvara i djeci s posebnim
potrebama. Organizaciju humanitarne ,,Arsenal
dobrote" pomogli su svojim besplatnim angamanom brojni
sudionici. Gosti su stigli s cijelog otoka, a neki usprkos
loem vremenu doplovili iz Splita, njima Zorica
Konda i Joko Banov. (OH)
19.12. DRUGA GEGOTOVA
Stjepan Gego se u
tajnosti sa svojom
dugogodinjom djevojkom
Katarinom
hvarskih korijena.
skriveno od pogleda
javnosti, odrano je u hvarskoj
uz kumova,
hvarskog
Pjerina i Ivane Tudor.
Mladenci su slavlje nastavili
samozatajno kako su i na
humanitarnoj Rotary
cluba Hvar. (SD)
19. 12. HVAR:
RADNICIMA ZA PUNE
U hotelijerskom Hvar" nakon duge
"sue" ostvaren je pozitivan poslovni rezultat. Provedbom
plana restrukturiranja optimizirani su trokovi, odnosno,
smanjeni su za gotovo 12 milijuna kuna, pa se to odrazilo i na
operativni rezultat. Radnici tome -
iz Uprave - blagdane s punim a vjeruju i
da godinu zavriti sa poboljanim poslovnim
rezultatom u odnosu na protekle godine. (SD)
GRADSKA KRONIKA
26. 12. OSNOVANA UDRUGA VETERANA
MOMP-A 'ZVIR'
U Starom Gradu je skuptina Udruge
veterana Mjeovitog odreda pjeatva
(MOMP) "Zvir" - otok Hvar. Kroz taj odred je, bez policije i
obalne artiljerijske baterije "Pelegrin", koja je 23. prosinca
obiljeila 20. obljetnicu od utemeljenja, prolo 787
vojnika, pa stoga Udruga imati i svoje ogranke u Hvaru,
Starom gradu, Jelsi i Za predsjednika je izabran
Nikola za tajnika Panajoti Gilve Toti a za
dopredsjednika Marinko (SD) ,
04.1.2012.40.000 KUNA "BLAGDANSKE
MILOSTI ZA TINA"
kuna prikupljeno je u akciji "Blagdanska
milost za Tina" koju je na sv. Luciju, 13. prosinca 2011. g.,
pokrenuo Crveni kri Hvar.
iz od bolesti i njegovoj
obIteljI u borbI za zdravlje, su se odazvali akciji i
sudjelovali u brojnim manifestacijama. Hvarski Crveni kri
uputio je zahvalu svima koji su na bilo koji pomogli u
prikupljanju mladoj obitelji. (OH)
05.1. HVAR ZA LJETO
TRAI 500 SEZONACA
Premda smo tek ispratili 2011., u Hvaru" se
aktivno pripremaju za sezonu. Iz
su jo u studenome, prvi u Hrvatskoj,
poceh sa trazenJem sezonskih radnika. U provedenom
procesu, u kojem su obavljeni razgovori s
u Zagrebu, Krapini, Karlovcu, Sisku,
Bjelovaru, Virovitici, Osijeku, Vukovaru, Novoj Gradiki i
Slavonskom Brodu, odabrano je 105 novih kandidata za
sezonsko zapoljavanje. Procjenjuju da u sezoni 2012.
tvrtka zaposliti oko 250 novih sezonskih radnika te
angairati neto vie od 200 stalnih sezonskih dj elatnika koji
godinama dolaze raditi u Hvar. (SD)
09. 1. JO JEDNO PRIZNANJE
ALESSANDRI TUDOR
vanjskih poslova Republike Italije, a
naynjedlog talIjanske konzulice u Splitu Paole Cogliandro,
nasa Tudor imenovana je referentom
talijanskog konzulata u Splitu za otok Hvar. Time je dobila
ovlasti predstavljanja samog Konzulata ispred talijanskih
dravljana koji borave na otoku te onih Talijana koji tijekom
sezone u prolazu borave na Hvaru. (OH)
Cestitamo!
10. 1. HVARANI: MLADI TURISTI
NAS TERORIZIRAJU
Hvarani nisu zadovoljni ljetnim "partijanerima", to su
pokazali sa tri peticije koje su dostavili u ured hvarskog
Iskazali su nezadovoljstvo partijanerima i
njihovim ponaanjem, i prije same
Dubrovkinje, bive ministrice turizma Pave upan-
koja za svoju, izjavu sve vie dobiva
podrku hrvatske i australske javnosti. (SD) O ovoj temi
moete i u rubrici" Reagiranja ".
19.1.HRVATSKAIIRAN
ODIGRALI ZA MALOG TINA
Ljubitelji malog nogometa s otoka Hvara imali su
privilegiju pratiti prijateljsku
reprezentacija Hrvatske i Irana, pogotovo sto}e gostu Juca
reprezentacija 3. na svijetu i 11 .. Tako
prepunoj dvorani u Pelin ju u do kraja uzbudljIvoj
pobjedu od 2 : l slavili reprezentativci Irana .. ObJe
reprezentacije su se druili s malianima u RC u
Hvaru, a tim je izgubio od selekCIje Hvara
rezultatom 6 : 2. Ravnateljica Crvenog kria Maja
je na poluvremenu objavila daje za malog Tina prikupljeno
18.000 kuna zahvalivi svima koji su
sudjelovali u ovom humanitarnom projektu. (SD)
23.1. NA JADRANU,
UJEDINIMO SE!"
Udruge obiteljskog smjetaja "Hvare moj" ustraju
na objedinjavanju svih kvalitetnih kapaciteta u Hvaru, a uz
marketinke aktivnosti istodobno iniciraju pokretanje
tromih institucija u turizmu ka promjenama zakonske
regulative koja u sadanjem trenutku razvoj ideja i
investicija. Inicirali su i osnivanje istih udruga od Istre do
Dubrovnika. (SD)
30.1. HIDROAVIONE RIJEKA PRIHVATILA,
SPLIT IH
Usred luke, nasuprot Gatu Karoline uz Rivu
Boduli, na pontonima biti prvo
pristanite na Jadranu, preko kojega se uspostavIt!
zrakoplovne veze do Cresa, Krka,
naseljenih otoka u Kvarneru, a u perspektIVlI sa
gradovima na drugoj strani Jadrana. No, Dubrovnik 1 Spht,
iako imje detaljno vie puta prezentiran projekt, kojemuje
dana neupitna podrka, i dalje opstruiraju.
se stotinu lokalnih problema, zbog ne mogu odrediti
lokaciju za takvo vodeno pristanite. (SD) Sva
da imomo svaki don katamaran ... osim kad pue bura ... ili
jugo ...
31. 1. HVALA DAROVATELnMA KRVI
NA PRUENOJ RUCI HUMANOSTI
U Hvaru je akcija dobrovoljnog darivanja krvi organizirana
u Dobrovoljnom vatrogasnom drutvu i to vrlo nadahnuto
jer je ambijent po mjeri darovatelja gdje se kao
Vrijedne aktivistice su napravile sve da ne fah,
a ukusni gula priredio je darovatelj krvi Stevo, kojeg su
sudionici akcije rezervirali za kako bi bio
izvrstan. Pristupilo je 78 osoba, dok je dalo krv njih 56.
Novih je bilo 4. Treba posebno pohvaliti darovatelja Joka
Kodomana, kojije sponzor emisije "Humanitarac" gdje se
redovito teme Crvenog kria, a koji je
dugogodinji darovatelj krvi. Ne bi to bilo nita da
njega gotovo na svakoj akciji ne zbog
krvnog tlaka. on ne odustaje dok se tlak ne smm -
ovog danadolazioje puta dok nije dao krv. (OH)
09. 2. ZAVRIO PRVI FOTO
HVARSKE KNnNICE - HVAR ZIMI
Izloba fotografija "Hvar zimi" otvorena je u u srij edu,
1. Fotografije su prikuplJene na
knjinice i Na otvorenju govonle su
knjinice Nikla i Zorka Uz izlobu bda Je
GRADSKA KRONIKA
postavljena i kutije, pa su posjetitelji
koja je fotografija najbolje. Ukupno je primljena 101
fotografija, a na izlobije izloeno 79 odabranih fotografija.
Prvo mjesto dijele Ivo sa svojom fotografijom
"Sunce" i Zorka s fotografijom "Kia na staklu", druga
je Jelena sa fotografijom "Val", a Niklas Birg s
fotografijom (OH)
10.2. KAD SE MALE TRUBE SLOE ...
Krajem odran je sastanak koji su sazvali Jure
Alvi, Milan Lako i Tomislav
Odazvalo se 20 potencijalnih glazbara i nakon razgovora
jednoglasno je o obnovi gradske glazbe. Tako
hvarska gradska glazba u osnivanju ima 20-ak dio
nekadanjih glazbara i nekoliko novih. (OH) Nadamo se da
u Kruvenicu za sv. Stipana stavit sliku pri -
prozne skaline isprid iz 2010. - i sad - novuforsku
muziku 2012.
12. 2. SKIJANJE NA OTOKU!
Otok Hvar ima novu atrakciju - skijanje! Jovito i
Berti hvarski vinari i malog
plavca Zlatni otok iz Svete Nedije, skijama su se spustili od
vrha otoka Sv.Nikole (600 metara nadmorske visine) do
uvale Dubovica u duini od 5 kilometara. Time su uli u
knjigu zanimljivosti jer su prvi proli na skijama tu
stazu. (SD)
14.2. I GARIFULU,
FRANJO DOLAZI U HVAR
Tekst iz "Glasa Slavonije" o mladom Franji
svjetskom prvaku u tekvandou, koji je najhladnije zimske
dane proveo u prihvatilitu za potaknuo je
mnoge da ponude svoju Hvarski
Pjerino i ugostitelj Ivan Gariful ponudili
su Franji IJesenJe njegovih egzistencijalnih
problema. Kako je u izjavi za hvarski radio Free For potvrdio
svjetskom prvaku u taekwondou nudi se posao
konobara u Sportskom centru "Gariful" te da s
djecom u Centru igra nogomet i bavi se sportom. Sam Franjo
je u izjavi za medije potvrdio da je od brojnih
ponuda izabrao hvarsku. (OH)
15.2. HVAR ZA
OBOLJELIMA 5000 KUNA
Crveni kri otoka Hvara organizirao je akciju prikupljanja
za onkoloku bolnicu u Zagrebu.
U akciju su se osnovne kole i
tako da su svoju humanost iskazali i maliani iz
Jelsa koji su, nakon izdvajanja 1329,30 kuna "za
maloga Tina", prikupili zaista dosta U svom pismu
oboljeloj djeci su poeljeli da sluaju savjete i brzo
ozdrave, te da se opet igraju i raduju ivotu poput njih samih.
(SD)
17.2. MAKARICE U HVARU
Bubamare, i ostali i ice, danas su makarani
skakutali po hvarskoj pjaci! Veselila su se djeca
iz Hvara. Veselili su se
roditelji dok su djeca veselo skakutala po pozornici. (OH)
GRADSKA KRONIKA
20.2. HVAR
I PRIPREMA HOTELE
Ne samo da je nakon niza godina gubitaka,
otkaza i zaposlenIma,
hvarska tvrtka Hvar" ula u 2012.
godinu sa dobiti od 954.000 kuna, nego je poslovna klima
financijskoga konsolidiranja i takva
da se stvaraju pretpostavke za novu etapu mvesbclJa u tu
hotelsku i oporavak, te pun povratak na
trite. U tvrtki bi takotijekom oujka i travnja trebali
otvoriti vrata hotela prvim predsezonskim gostima (SD)
21 . 2. RIMLJANI OSVOJILI FORSKI KARNEVOL
Zadnji dan karnevala u organizaciji Udruge Forske uonce,
prema organizatora, . vie grupa.
prolu godinu. Metar od ceremOllije bIO Je Ivan Zanmovlc
Grande. Prvu grupnu nagradu dobili su Rimljani iz Sv.
Nedije, drugu nagradu EU-bajka iz Hvara, a su bili
iz Zavale. Od parova najbolje su bile lutke na
navijanje, dok je vila estaice Tamare Tudor bila
maska. Petai su bili najbolji u
viih razreda osnovne kole. Hvarska osnovna skola Je za
trud i dugogodinji doprinos hvarskom karnevalu dobila pet
kuna od zajednice koje je ravnatelju Duku
Pjerino dok je
od caffe bara Sidro stigao poklon bon u
vrijednosti od 500 kuna. grupa
Spirit (popularni nastupIla Je I mala
a poseban nastup, van natjecateljske konkurenCIJe, su I
organizatorice, Udruge Forske uonce, kOJe su
nastupile kao crni labudovi. (OH)
22. 2.MINISTRE
JO TEE DO
Odluka o pomicanju linije udaljenosti zdravstvene ustanove
od mjesta boravka za koju je Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje pacijentu spreman platiti putne
je stanovnike otoka Hvara prema nOVIm
nemaju pravo na naknadu pnJevoza ako na lijecenje Ih po
ortopedsko pomagalo odlaze u
kilometraa za koju se HZZO-u moze podnlJeb racun
se, naime, sa dosadanjih 30 na 50 kilometara, a
Hvar je od Splita udaljen oko 40 kilometara. (SD)
22. 2. MUZEALCIMA JO 130 METARA

U ljetnikovcu Hanibala danas je smjeten Muzej
hvarske batine, a sastoji se od dvije zgrade.
problem Muzeja je nedostatak prostora.
su rjeavati tako to unutar samog ljetnikovca, u
ranije neartikuliranom sjevernom dijelu zapadne zgrade, to
iskopima, to adaptacijom mirine, na dvije etae do 130
kvadrata kvalitetnog prostora za smjetaj arhiva i
knjinice, rekla je ravnateljica Muzeja Nives
Radovima je prethodilo viegodinje istraivanje I
projektiranje. Njihova je oko kuna.
Ravnateljica vjeruje da novI prostor bIb
opremljen do jeseni. (SD)
GRADSKA KRONIKA
PREOBRAENJE
22. 2. ENE, MORE I VINO RAZGALILI
RECITATORE I PUBLIKU
Nakon toplo pozdravljene prve poezije
enama, moru i vinu, odrane lani u konobi Luviji, i druga
takva tematska je na istom mjestu, na zadnji
dan karnevala. "ene, more i vino" lani su bile svojevrsna
posveta enama, suprugama gostiju konobe
popularno nazvane "Dom kulture". Oduevljen izvedbom,
Milan Lako ihje pozvao da gostuju na jednoj od njegovih
Suradnja je uspjeno nastavljena i ove
godine. Lako je svoje poetske prebacio najnovije u
"Dom kulture", a na Zodnji od karnevala se u prepunoj
konobi o enama, moru i vinu nadahnuto govorilo kroz
stihove barda Jake Fiamenga koji je i sam
sudjelovao u recitalu. (OH)
24. 2. POLICIJA DJECU KAKO SE
OBRANITI OD NASILJA
Predavanjem na temu "Zajedno vie moemo" u Osnovnoj
koli Hvar je realizacija projekta "Prevencija
ponaanja djece na otocima - ovisnost i nasilje",
odnosno njegove prve komponente "Mogu ako
Projektom su djeca 4. razreda, a predavanju
koje je, u kontakt policajaca Tonija i
Joze Podruga, odrao policijski slubenik Odsjeka za
prevenciju Policijske uprave Splitsko-dalmatinske Mirko
prisustvovali su 31 ravnatelj, dvije
(SD)
2. 3. HVARSKE SLANE SRDELE I SUHE
SMOKVE, HIT U ZAGREBU
otvaranja festivala hvarske eno-gastro
ponude je pozdravnim govorima
direktorica festivala, i Milan
Program je vodila Tatjana a
brojnim uzvanicima je i Veljko ministar
turizma. Prezentacija hvarske spize i vina odrale su se u VIP
atoru Arene. navode kako su
posjetitelji navalili na hvarske suhe smokve i slane srdele
izloene na tandu Eko Hvara. (OH)
U
kad zvijezde
padati
s VIsma
- materine suze
pretvorit se
u bisere,
a ulj i
uzlatnike.
I te
nad njima
stajat ista,

aureola
satkana od
ljubavi
i bola ...
Joko Maras

6 4 2
.1
7\

5 3

21

24
22

23
Jedonputje barba Miko arivo doma bokun prucon, u
kumpaniju. Govori mu teta Luce:
"Oboj meni, Miko, epeta su te donili teplega!"
"A ea bi ti itila? Da me donesedu studenega?"
***
Padre Venko se uputi da darat misu u frotrih, a fermala ga
jedna ena i govori: "Ajme, padre Venko, nemojte danas puno
predikat, zimaje."
Kad je dolo vrime od predike padre Venko poce:
"Pri mise, fermala me jedna ena i rekla - Ne predikojte puno,
zima je." A ona bidna pocela minjat kolure. Onda je nastavi:
"I menije zima. Amen."
***
U storo vrime bi je jedon coban na Brusje koji je u vrime Ve e
etemone doa u crikvu i sluo je Muku. loto muje ucinilo
imprejun i cinilo muje milo kako oto mucidu Isukarsta.
I govori: "Eeee, da sonjo bi tad,jo bi vaze Isukarsta, i stavi bi
ga iza kinih i onda bi in reka: Ala, kuojte sad udrit mene ili
njega, neka se pokoe oti junok koji Isukarsta
***
Dohodi mu na Veli petak iza funcjuna doma i cin je doa bui
enu. ena ga pito: "A ea je, a si se empijo?"
"Ni, predikatur nonje reka da ni dosta buit oni kri u crikvu,
nego da, kad arivote doma, pojte buit i svoj kri".
o
2 UVODNIK
3 KAPELANOVA BESIDA
7 DINKO KRIONoM
8 PITAM SE, PITAM
9 BI LI ISUS BIO NA FACEBOOKU?
10 PRIJATELJI MISIJA
12 KNJIGA AKTUALNA RAZWUANJA .
13 PUSTINJA BLACA
16 SV. LONGIN I KOPLJE SUDBINE
17 ADASTRA
20 SREDNJOVJEKOVNA CRKVENA PRIKAZANJA
23 ZASLUNI KNEZ I PROVIDUR PIETRO SEMITECOLO
27 KARNEVAL U HVARSKOM KAZALITU
30 IZ PROLOSTI
32 FOR - PRI I SAD
33 KANTUN OD SLIKIH BARBA IVOTA
34 NOBELOVAC U HVARU
36 GUSTIRNE, DIO ESTI
39 HVAR U DOMOVINSKOM RATU, 2. DIO
43 UGROENOST I ZATITA
44 VINSKA KULTURA
45 POSEBNOSTI I BLAGODATI PLODOVA MEDITERANA
47 ORAETFLORA
48 SPIZA
Sl UNUKA IVANA POSJETILA HVAR
52 ISPRAVCI NAVODA
53 REAGIRANJA
64 rupNA KRONIKA
73 GRADSKA KRONIKA
79 DENTJERE NA SUNCE