ŠKOLA: gimnazija RAZRED: prvi

PISANA PRIPRAVA ZA NASTAVNI SAT HRVATSKOGA JEZIKA

OSIJEK, 5. veljaĉe 2009.

MENTOR: prof. dr. sc. Ana Pintarić STUDENTICA: Ivana Iliškov

poticanje ljubavi prema hrvatskome jeziku METODIĈKI SUSTAV: analitiĉko-eksplikativni NASTAVNI OBLICI:  frontalni rad  individualni rad  rad u paru NASTAVNE METODE:  metoda razgovora  metoda usmenog izlaganja   metoda pisanja metoda zapaţanja  metoda ĉitanja  metoda slušanja  metoda promatranja 1 .NASTAVNO PODRUĈJE: hrvatski jezik NASTAVNA CJELINA: glasovi NASTAVNA TEMA: fonemski i grafemski sustav standardnoga hrvatskoga jezika NASTAVNA JEDINICA: pisanje i izgovor glasova ĉ i ć CILJ NASTAVNOGA SATA: prepoznati i razlikovati glasove ĉ i ć s pravopisnog i pravogovornog stajališta. pravilno ih upotrebljavati u pisanome i govorenome jeziku NASTAVNE ZADAĆE: a) naobrazbene: stjecanje znanja o pravilnoj upotrebi glasova ĉ i ć u govorenome i pisanome jeziku. razlikovanje artikulacijskih svojstava glasova ĉ i ć na temelju opisa njihove tvorbe b) psihofunkcijske: logiĉko zakljuĉivanje i prepoznavanje razlikovnih obiljeţja pojedinih oblika jeziĉne djelatnosti c) jeziĉnokomunikacijske: razvijanje sposobnosti primjene steĉenih spoznaja u pravilnom govornom i pisanom izraţavanju d) odgojne: razvijanje svijesti o raznolikosti upotrebe glasovnog i jeziĉnog potencijala te njegove prikladne primjene u govorenju i pisanju.

Ana Pintarić. Zagreb 2 . Školska knjiga. Dragutin. AnĊelka. Zagreb 3. Teţak. Profil.METODIĈKI POSTUPCI:  tablica TIP SATA: obrada KORELACIJA (SUODNOS): a) unutarpredmetna: knjiţevni tekst Ptiĉja pjevanka. Pedagoški fakultet. Peko. Školska knjiga. Gramatika hrvatskoga jezika. Grigor Vitez . Stjepko. Osijek 2. Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2. 2005. Stjepan Babić. Stjepko. 1999. 2001. Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika. Hrvatski. Teţak.udţbenik b) meĊupredmetna: - NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:  ploĉa i kreda  udţbenik  biljeţnica  grafoskop i prozirnica  nastavni listići  ţiva rijeĉ NASTAVNI IZVORI:  udţbenik (Rosandić. 1998. Zagreb) LITERATURA: 1.

USTROJ NASTAVNOG SATA 1. PROVJERA STEĈENIH SPOZNAJA 7. ZAPAŽANJE NOVIH JEZIĈNIH ĈINJENICA a) osnovna obiljeţja b) uoĉavanje osnovnih pravila samostalnim izvoĊenjem tvorbenih obiljeţja 4. OTKRIVANJE OSTALIH VAŽNIH OBILJEŽJA 5. UTVRĐIVANJE ZNANJA 3 . UOPĆAVANJE 6. PRIPRAVA a) motivacija b) osvjeţivanje potrebnoga predznanja c) najava cilja ili naobrazbene zadaće sata d) priprava polaznoga teksta 2. ĈITANJE I KRATKA INTERPRETACIJA POLAZNOGA TEKSTA 3.

) Promotrite sada slikovni prikaz na prozirnici. dakle. a sad je vrijeme da nauĉimo kako ih se primjenjuje u pravopisnome i pravogovornome smislu. Proĉitajte za poĉetak.) Kako se nazivaju dvije skupine glasova. (Pokazujem slikovni prikaz govornih organa na prozirnici). (Dijelim uĉenicima predloške s pjesmom Ptiĉja pjevanka). METODIĈKI POSTUPCI 1. METODE. odnosno suglasnika koje nastaju sudjelovanjem pomiĉnih govornih organa? (Usneni i jeziĉni glasovi ili suglasnici. metoda razgovora metoda promatranja metoda razgovora c) najava cilja ili naobrazbene zadaće sata o. frontalni. pjesmu Ptiĉja pjevanka Grigora Viteza te obratite pozornost na akustiĉna svojstva glasova u pjesmi. individualni.) Kakvi su to usneni.) Ĉitajući pjesmu.) Pripadaju li onda nepĉanici ĉ i ć usnenim ili jeziĉnim suglasnicima? (Nepĉanici ĉ i ć pripadaju jeziĉnim suglasnicima. Pogledajte sada ponovno u svoje predloške i pronaĊite dva nepĉana suglasnika koji se najĉešće pojavljuju u pjesmi. zasigurno ste uoĉili mnoštvo nepĉanih suglasnika. metoda pisanja 4 .) Prisjetili smo se. najvaţnijih uvjeta za stvaranje nepĉanih glasova ĉ i ć. Napišite u svoje biljeţnice naslov Pisanje i izgovor metoda razgovora a) motivacija o.NASTAVNI KORACI/ODSJEĈCI SADRŽAJ NASTAVNE SITUACIJE NASTAVNI OBLICI. metoda ĉitanja b) osvjeţivanje potrebnoga predznanja o. Imate tri minute za ĉitanje pjesme.) PRIPRAVA Danas ćemo se upoznati s glasovima koje ĉesto poistovjećujete koristeći ih u govorenome i pisanome jeziku. frontalni. (Prilog 1. a jeziĉni oni koji se tvore razliĉitim položajima jezika s malim sudjelovanjem usana. svatko za sebe. a kakvi jeziĉni suglasnici? (Usneni suglasnici su oni u ĉijoj tvorbi sudjeluju usne. Znate li koji su to govorni organi? (Pomiĉni i nepomiĉni govorni organi. Prisjetite se koje su dvije vrste govornih organa koji sudjeluju u stvaranju glasova. Koja su to dva nepĉanika? (Ĉ i ć.

ćućorkaju. Uĉenicima dajem onoliko vremena koliko je potrebno da bi svaki par proĉitao oba stupca). rad u paru. cvrĉe. metoda zapaţanja. sriĉu. cvrkuću. Pokušajte istovremeno slušati i gledati osobu koja govori. metoda promatranja o. Rijeĉi koje sadrţe spomenute glasove potom razvrstajte u tablicu koju ćete s prozirnice prepisati u svoje biljeţnice. grĉu. individualni. metoda ĉitanja.) ĈITANJE I KRATKA INTERPRETACIJA POLAZNOGA TEKSTA Vratimo se sada ponovno na tekst Ptiĉja pjevanka. a razlikuju se po svojim tvorbenim znaĉajkama. Sada kada ste riješili zadatak.) Uoĉavate li razliku izmeĊu grafema ĉ i ć? (Da. 3. IzmeĊu glasova ĉ i ć postoje i osnovne grafemske razlike. ćurliĉu. metoda slušanja. d) priprava polaznoga teksta 2. a oĉituju se ponajviše u tvorbi o.) Pokušajte sada u paru proĉitati sve rijeĉi koje ste izdvojili u tablicu. metoda usmenog izlaganja 5 . ćućore. proĉitat ćete svoja rješenja. p. Koje ste rijeĉi svrstali u „Ĉ“ stupac? (Sriĉu. kako biste opazili u kojem su poloţaju njezine usne dok izgovara glasove ĉ i ć. tablica metoda razgovora metoda zapaţanja o. uĉe. m. Glasovi ĉ i ć su bezvuĉni suglasnici koji sudjeluju u razlikovanju rijeĉi. Individualno proĉitajte tekst. ćurliĉu. frontalni. ćivriĉu. ćuviĉu. ćivriĉu. (Prozivam nekoliko uĉenika da proĉitaju svoja rješenja). kriĉe. viĉu.) ZAPAŽANJE NOVIH JEZIĈNIH ĈINJENICA a) osnovna obiljeţja Uoĉili ste da su pri izgovoru glasova ĉ i ć vaši govorni organi u razliĉitim poloţajima. pijuĉu. ćuviĉu. ćurliĉu. grliĉu. ćirlikaju. odnosno razlikovanju njihova znaĉenja. tako što ćete naizmjence osobi pored sebe proĉitati jedan stupac po izboru.glasova č i ć (Naslov pišem na ploĉu. a zatim u svoje biljeţnice zapišite rijeĉi u kojima uoĉite glasove ĉ i ć. ciliĉu. (Pokazujem uĉenicima primjer tablice na prozirnici). a uĉenici ga prepisuju u svoje biljeţnice). (Uĉenici u paru jedni drugima ĉitaju rijeĉi iz tablice. frontalni o.) Koje ste rijeĉi svrstali u „Ć“ stupac? (Ćurliĉu. Tome je tako stoga što su fonemi ĉ i ć dva razliĉita glasa. Za rješavanje zadatka imate osam minuta. Oni su jedan drugome suprotstavljeni. cijuĉu.

) Pokušajte sada samostalno zakljuĉiti od kojih se dvaju glasova ili suglasnika tvori glas ĉ. Izgovorite sada i sami glasove t i š zajedno.) (Pokazujem uĉenicima pravilo na prozirnici te ih upućujem da ga metoda pisanja o. U kojem se predjelu usne šupljine nalazi vrh jezika dok izgovarate glas ĉ? (Vrh jezika je tada na prednjem dijelu tvrdoga nepca. (Na prozirnici uĉenicima pokazujem osnovna zajedniĉka obiljeţja glasova ĉ i ć te ih upućujem da prepišu najvaţnija svojstva). (Uĉenici naglas izgovaraju glas ĉ). metoda zapaţanja o. metoda pisanja o. Znate li koji su to glasovi? (To su glasovi „t“ i „š“.spomenutih glasova koji se u pismu biljeţe dijakritiĉkim znakovima. Zajedniĉkim izgovaranjem obaju glasova tvori se glas ć.) Toĉno. (Uĉenici vjeţbaju izgovor). Izgovorite sada nekoliko puta glas ć. U kojem se predjelu usne šupljine nalazi vrh jezika dok izgovarate glas ć? (Vrh jezika se nalazi iza donjih sjekutića. (Pokazujem uĉenicima tvorbena obiljeţja glasova ĉ i ć na prozirnici te ih upućujem da prepišu pravila njihove tvorbe koja su i sami prethodno samostalno izveli).) U kojem su poloţaju usne? (Usne su zaobljene i razvlaĉe se.) Toĉno. frontalni. metoda razgovora metoda zapaţanja metoda pisanja 6 . metoda razgovora. frontalni. b) uoĉavanje osnovnih pravila samostalnim izvoĊenjem tvorbenih obiljeţja Pokušajte sada svatko za sebe izgovoriti glas ĉ nekoliko puta. Pokazujem uĉenicima pravilo na prozirnici te ih upućujem da ga prepišu).) U kojem su poloţaju usne? (Usne su lagano ispupĉene i zaobljene. Uoĉavate li kako od glasova t' i ś nastaje glas ć i kako se on moţe razloţiti na spomenute glasove? (Da.) Toĉno. Uoĉavate li kako od njih nastaje glas ĉ i kako se on moţe razloţiti na glasove t i š? (Da. (Izgovaram glas ĉ nekoliko puta). frontalni. a to su t' i ś. Pokušajte sada i sami istovremeno izgovoriti glas t' i glas ś. (Izgovaram glasove t' i ś istovremeno. (Uĉenici vjeţbaju izgovor). Glasovi ĉ i ć sloţeni su svaki od dvaju suglasnika koji zajedniĉki tvore jedan glas. individualni. metoda usmenog izlaganja metoda zapaţanja o. (Uĉenici naglas izgovaraju glas ć). U tvorbi glasa ć sudjeluju dva glasa.

a spavaćica je imenica ženskoga roda u nominativu jednine koja oznaĉava ženski odjevni predmet. (Prozivam jednog uĉenika da proĉita u kojim se sve nastavcima pojavljuju glasovi ĉ i ć). Razliku izmeĊu ovih dviju rijeĉi najbolje ćete uoĉiti na primjeru. Što ste uoĉili? (Rijeĉ spavaĉica je imenica ženskoga roda u nominativu jednine koja oznaĉava žensku osobu koja spava. metoda usmenog izlaganja. U prvome primjeru uoĉavamo da rijeĉ posjeĉen dolazi od glagola posjeći. i pogledajte pri dnu stranice primjere koji prikazuju suprotstavljena znaĉenja rijeĉi u kojima su sadrţani glasovi ĉ i ć. metoda pisanja metoda razgovora. a drugi primjer kazuje da je rijeĉ o glagolu posjetiti. (Pišem primjere na ploĉu: Gaj je posjeĉen i Sastanak je posjećen). metoda ĉitanja metoda usmenog izlaganja 7 . TakoĊer.) OTKRIVANJE OSTALIH VAŽNIH OBILJEŽJA Otvorite sada svoje udţbenike na stranici 60. metoda usmenog izlaganja o. 4. Koja je osnovna razlika izmeĊu ovih dviju rijeĉi? (Glasovi „ĉ“ i „ć“ predstavljaju osnovno razlikovno obilježje izmeĊu ovih dviju rijeĉi. Rijeĉ posjeĉen glagolski je pridjev trpni i dolazi od glagola posjeći. (Upućujem uĉenike da promotre primjere u udţbeniku). frontalni.) Sada ćemo nauĉiti gdje se sve pojavljuju glasovi ĉ i ć.) Toĉno. glas ĉ javlja se kao zamjena glasova k i c u primjerima ĉovjek – ĉovjeĉe i stric – striĉe. individualni. Za rješavanje zadatka imate tri minute. dok je rijeĉ posjećen glagolski pridjev trpni koji dolazi od glagola posjetiti.prepišu u svoje biljeţnice). Primjere moţete pogledati u svojim udţbenicima na stranici 61. metoda zakljuĉivanja o. Glas ć javlja se u korijenu o. frontalni. Pokušajte sada na sljedećem primjeru pronaći od kojih rijeĉi dolaze imenice spavaĉica i spavaćica te koja je razlika izmeĊu tih dviju rijeĉi. Najĉešće je to u nastavcima te u korijenu rijeĉi gdje se glasovi ĉ i ć javljaju kao zamjena odreĊenim glasovima. (Pišem primjere na ploĉu te upućujem uĉenike da ih prepišu u svoje biljeţnice).

frontalni. individualni. u pismu ćete glasove ĉ i ć uvijek biljeţiti kao i sve jednoslove s dijakritiĉkim znakom.rijeĉi kao zamjena glasa t. (Upućujem uĉenike da promotre primjere u udţbeniku na stranici 62.) UOPĆAVANJE o. frontalni. (Primjere zapisujem na ploĉu i upućujem uĉenike da ih zapišu u svoje biljeţnice).) Toĉno. u prezentu glagola kojemu korijen završava na k ili c. odnosno ĉ kao t i š. (Na ploĉu zapisujem primjere. kako smo ranije spomenuli. Uĉenici zapisuju primjere u biljeţnicu). kod kojega prvo lice prezenta glasi peĉem. a ć kao t' i ś. Koju ste imenicu dobili? (Cvijeće. (Zapisujem primjer na ploĉu i upućujem uĉenike da ga zapišu u svoje biljeţnice). Koja ste rješenja dobili? (Plaĉem i miĉem. metoda pisanja metoda razgovora o. 5.) Do kakve je zamjene došlo u korijenu rijeĉi cvijet? (Glas „t“ iz korijena imenice cvijet zamijenjen je glasom „ć“ u množini te imenice koja glasi cvijeće. Napišite u svoje biljeţnice primjere plakati i micati i pokušajte od njih izvesti prvo lice prezenta. prisjetite se jednostavno njihove tvorbe koju ste i sami uspješno izveli na današnjem satu. (Pokazujem pravila tvorbe i ostale definicije na o.). Zapišite sada u svoje biljeţnice imenicu cvijet i pokušajte izvesti mnoţinu te imenice. Toĉno. metoda pisanja Dakle. Glas ć javlja se. dolazi do zamjene tih glasova glasom ĉ. metoda usmenog izlaganja 8 . u korijenu rijeĉi kao zamjena glasa t. (Zapisujem primjer na ploĉu te upućujem uĉenike da ga zapišu u svoje biljeţnice). U izgovoru glasova ĉ i ć puno će vam pomoći ĉinjenica da spomenute glasove moţete izgovarati kao dvoslove.). u pojedinim sluĉajevima moţe doći do promjene glasa ĉ u glas ć ili obrnuto. TakoĊer. metoda pisanja metoda razgovora. U komparativu pridjeva ljut glas t je zamijenjen glasom ć pa primjer glasi ljući. On se primjerice moţe javiti u komparativu pridjevâ kojima korijen završava na t. metoda usmenog izlaganja. To je vidljivo na primjeru glagola peći. kao što smo prethodno utvrdili. Ukoliko budete imali poteškoća s izgovorom glasova ĉ i ć. Dakle.

metoda usmenog izlaganja metoda razgovora . individualni.. pratiti – praćenje..) Gdje se najĉešće pojavljuju glasovi ĉ i ć? (Najĉešće se pojavljuju u nastavcima i u korijenu rijeĉi kao zamjena odreĊenim glasovima. a to su „t“ i „š“. 6.) PROVJERA STEĈENIH SPOZNAJA Na sljedećim primjerima provjerit ćemo jeste li shvatili razliku izmeĊu glasova ĉ i ć u pisanome jeziku. Prilog 2.) UTVRĐIVANJE ZNANJA Sada ćemo ponoviti i utvrditi sve što smo nauĉili na današnjem satu. metoda pisanja metoda razgovora.) Od kojih je glasova sloţen glas ĉ? (Glas ĉ složen je od dvaju suglasnika.) Koje ste primjere naveli u zamjeni glasova k i c glasom ĉ? (Puk – puĉe. starac – starĉe. patiti – paćenje.prozirnici te upućujem uĉenike da ih prepišu ukoliko to tijekom sata nisu stigli). cvrĉi cvrĉak na ĉvoru crne smrĉe. topnik – topniĉe.. prozivam ih da usmeno izloţe svoja rješenja).) Od kojih je glasova sloţen glas ć? (Glas ć složen je od glasova „t'“ i „ś“. (Uĉenicima dijelim radne listiće sa zadacima).) Koje je rješenje ĉetvrtoga zadatka? (I cvrĉi.) Toĉno. Odgovorit ćete mi na nekoliko pitanja. Od kojih glagola dolaze rijeĉi mlaĉenje i mlaćenje? (Rijeĉ mlaĉenje dolazi od glagola mlaĉiti.) Napišite za kraj kratki sastavak na temelju sliĉica priloţenih uz nastavne listiće koje 9 o.) U kojem se predjelu usne šupljine nalazi vrh jezika pri izgovoru glasa ĉ? (Vrh jezika je tada na prednjem dijelu tvrdoga nepca. Riješite radne listiće koje sam vam pripremila.) Koje ste primjere naveli kod zamjene glasa t glasom ć? (Pamtiti – pamćenje. a rijeĉ mlaćenje od glagola mlatiti. Za rješavanje zadataka imate pet minuta. Po ĉemu se razlikuju glasovi ĉ i ć? (Razlikuju se po svojim tvorbenim znaĉajkama.) U kojem se predjelu usne šupljine nalazi vrh jezika pri izgovoru glasa ć? (Vrh jezika se nalazi iza donjih sjekutića.. (Kada uĉenici završe s rješavanjem zadataka.) Kako glasi pridjev izveden od imenice djeca? (Djeĉji. 7.

o. (Dijelim uĉenicima radne listiće). metoda pisanja 10 . Prilog 3. prozivam njih nekoliko da proĉitaju svoje radove pred cijelim razredom).ću vam podijeliti. Za pisanje sastavka imate deset minuta. (Kada uĉenici napišu sastavak. individualni.

PLAN PROZIRNICE (1): 11 .

PLAN PROZIRNICE (2): Ĉ Ć 12 .

Vrh jezika je iza donjih sjekutića. [t' + ś] = [Ć] 13 .dva razliĉita glasa  Glasovi Ĉ i Ć .bezvuĉni suglasnici  Sudjeluju u razlikovanju rijeĉi.PLAN PROZIRNICE (3): Izgovor i pisanje glasova č i ć  Fonemi /Ĉ/ i /Ć/ . njihova znaĉenja  Dijakritiĉki znakovi:  Razlikuju se po tvorbenim obiljeţjima:  Suglasnik Ĉ: tvori se tako da je vrh jezika na prednjem dijelu tvrdoga nepca. Usne su lagano ispupĉene i zaobljene. tj. Usne su zaobljene i razvlaĉe se. [t + š] = [Ĉ]  Suglasnik Ć: tvori se tako da se jezik nalazi na prednjem i srednjem dijelu tvrdoga nepca.

ljut > ljući. (posjetiti) spavačica spavaćica plakati – plačem (1. l. l. prezenta) micati – mičem (1.PLAN PLOĈE: Pisanje i izgovor glasova ĉ i ć Ĉ = [t + š] Ć = [t' + ś] Gaj je posjeĉen. (posjeći) Sastanak je posjećen. peĉem > peći cvijet > cvijeće 14 . prezenta) peći > peĉem.

te ćurliĉu I cvrkuću i ćuviĉu I ţvrgolje i ţivkaju I ćućore i civkaju. švrljugaju. Došle ptice velike i male I slova se nazobale. cirikaju. cvijukaju. Kriĉe. Ţuborkaju. Ćirlikaju. Naglas viĉu. sriĉu Dva-tri slova da ćurliĉu. Te od zore uĉe. PTIĈJA PJEVANKA Jutros pala knjiga s krova. cvrĉe i ćivriĉu. Svaki dan ih sunce pita. ćućorkaju. Prosula se iz nje slova. Pište. Ĉešljugaju. (Grigor Vitez) 15 . Fićukaju i biglišu I pjevaju i uzdišu. Pirikaju. Piskutaju.Prilog 1.. grĉu i grliĉu I pijuĉu i cijuĉu. Iz knjige im zlatne ĉita. Vriješte. ţvrlje i ciliĉu. grljukaju.. Pa sad sriĉu svakog dana Razna slova progutana.

Napiši pravilno sljedeći primjer: I cvrci. Izvedi pridjev od imenice djeca! 16 . Na sljedećim primjerima pronaĊite od kojih glagola dolaze rijeĉi: a) mlaĉenje b) mlaćenje 2. PronaĊite vlastite primjere u kojima se pojavljuje glas [ĉ] kao zamjena glasovima [k] i [c] 4. 5.Prilog 2. cvrci cvrcak na cvoru crne smrce. PronaĊite vlastiti primjer u kojemu se glas [ć] pojavljuje kao zamjena glasa [t] 3. NASTAVNI LISTIĆ: Odgovorite na pitanja: 1.

________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ _____________________________________________________________ 17 . Napišite sastavak na temelju priloţenih sliĉica.Prilog 3.

18 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful