Dr.sc. Izudin KEŠETOVIĆ Dr.sc. Dženan ðONLAGIĆ

JAVNE FINANSIJE

2007.

SADRŽAJ
Predgovor......................................................................................................................

PRVI DIO: TEORIJA I POLITIKA JAVNIH FINANSIJA PRVO POGLAVLJE: POJAM, RAZVOJ I ZADACI FINANSIJA KAO NAUČNE DISCIPLINE
1. 2. 3. 4. 5. Pojam finansija................................................................................................. Razvoj finansija i finansijske nauke ................................................................ Ravoj finansija ................................................................................................. Razvoj finansijske nauke ................................................................................. Finansije i druge nauke....................................................................................

DRUGO POGLAVLJE: OSNOVE FISKALNE POLITIKE
1. 2. 3. 4. 5. Javne finansije i fiskalna politika – njene osnove i karakteristike ................. Javne finansije i javna dobra ........................................................................... Javni sektor u ekonomiji .................................................................................. Uticaj John Maynard Keynes-a na formiranje fiskalne politike.................... Funkcije fiskalne politike.................................................................................

TREĆE POGLAVLJE: JAVNI RASHODI
1. 2. 3. 4. Pojam i vrste javnih rashoda ........................................................................... Uzroci rasta javnih rashoda............................................................................. Principi javnih rashoda.................................................................................... Klasifikacijajavnih rashoda .............................................................................

ČETVRTO POGLAVLJE: JAVNI PRIHODI
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Pojam i vrste javnih prihoda ........................................................................... Porezi u sistemu javnih prihoda ...................................................................... Poreski principi (principi oporezivanja) ......................................................... Efekti oporezivanja .......................................................................................... Dvostruko oporezivanje ................................................................................... Poreska terminologija ...................................................................................... Direktni i indirektni porezi .............................................................................. Ostali javni prihodi (carine, doprinosi, takse i parafiskaliteti) ......................

2

PETO POGLAVLJE: BUDŽETSKA POLITIKA
1. Pojam i uloga budžeta u javnim prihodima .................................................... 1.1. Osnovne karakteristike budžeta ................................................................. 1.2. Ekonomska funkcija budžeta ..................................................................... 1.3. Politička funkcija budžeta ......................................................................... 1.4. Pravna funcija budžeta............................................................................... 2. Metod obračuna budžeta ................................................................................. 2.1. Sistem obračuna...................................................................................... 2.2. Sistem trezora ......................................................................................... 2.3. Sistem računovodsva i finansijskog izvještavanja .................................. 2.4. Organizacioni trezora.............................................................................. 2.5. Sistem investiranja javnih prihoda .......................................................... 3. Revizija i finansijsko izvještavanje.................................................................. 4. Budžetska načela ( principi)............................................................................. 4.1. Formalno- statička načela ...................................................................... 4.2. Dinamično – materijalna načela ............................................................. 4.3. Ostala dinamička načela ......................................................................... 5. Budžetske procedure........................................................................................ 5.1. Planiranje rashoda i prihoda budžeta....................................................... 5.2. Izrada nacrta prijedloga budžeta.............................................................. 5.3. Odobravanje budžeta ............................................................................. 5.4. Izvršenje budžeta ....................................................................................

ŠESTO POGLAVLJE: POLITIKA JAVNOG DUGA
1. Definicija javnog duga ..................................................................................... 2. Karakteristike javnog duga ............................................................................. 2.1. Pojmovno i kategorijalno razgraničenje javnog duga .............................. 2.2. Klasifikacije javnog duga........................................................................ 2.3. Tehnika javnog duga............................................................................... 3. Upravljanje javnim dugom .............................................................................. 4. Kriterij Evropske unije u odnosu na javni dug............................................... 5. Implikacije za Bosnu i Hercegovinu, na osnovu analize kriterija konvergencije.......................................................

3

DRUGI DIO: JAVNE FINANSIJE U BOSNI I HERCEGOVINI SEDMO POGLAVLJE: OBIM I STRUKTURA JAVNE POTROŠNJE U BOSNI I HERCEGOVINI
1. Struktura sistema javnog finansiranja u Bosni i Hercegovini........................ 2. Fiskalni federalizam ......................................................................................... 2.1. Uticaj aktivnog finansijsko izravnavanja na javne prihode ...................... 2.2. Mogućnosti i ograničenja za zaduživanje lokalnih jedinica ..................... 2.2.1. Mogućnosti – fiskalni kapaciteti.................................................. 2.2.2. Ograničenja zaduživanja lokalnih zajednica ................................ 2.2.3. Zakon o javnim prihodima u svjetlu Evropske povelje o lokalnoj samoupravi ..................................... 3. Fiskalni prihodi ................................................................................................ 4. Javni dug Bosne i Hercegovine ........................................................................ 4.1. Unutrašnji dug BiH................................................................................. 4.2. Vanjski dug BiH ..................................................................................... 4.3. Restitucija u BiH ....................................................................................

OSMO POGLAVLJE: PORESKI SISTEM BOSNE I HERCEGOVINE
1. Sistem indirektnog oporezivanja ..................................................................... 1.1. Porez na dodatnu vrijednost – PDV ........................................................ 1.2. Raspodjela indirektnih poreza ................................................................. 1.3. Tehnika (elementi) oporezivanja u sistemu PDV-a ................................. u Bosni i Hercegovini ............................................................................. 1.3.1. Porezni obveznik......................................................................... 1.3.2. Obračun PDV-a .......................................................................... 1.3.3. Oslobañanje od obračuna i plaćanja PDV-a ................................ 1.3.4. Plaćanje poreza ........................................................................... 1.3.5. Elementi kalkulacije za prodajnu cijenu ...................................... 1.3.6. Poreska evidencija....................................................................... 1.3.7. Faktura kao ključni dokument u sistemu PDV-a .......................... 1.3.8. Poreska osnovica......................................................................... 1.3.9. Poreska stopa .............................................................................. 2. Sistem direktnih poreza .................................................................................. 2.1. Porez na dohodak ................................................................................... 2.1.1. Poreski obveznik......................................................................... 2.1.2. Poreska osnovica......................................................................... 2.1.3. Poreska stopa .............................................................................

4

........................2................ 2.............1...... Utvrñivanje akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti .................1...........4..... 2... 2..................................................2.Utvrñivanje akontacije poreza na dohodak od ulaganja kapitala ............. 2...... 2.1.........4.....1....3...............2................. 2.....................................................................................Utvrñivanje akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti ...... 2..........................Utvrñivanje akontacije poreza na dohodak od nagradnih igri i igara na sreću ........1.......5....4..........1.2. 5 ............. Postupak utvrñivanja i naplate poreza na dohodak..4........................2................2.................. Porez na dobit ......... Poreska stopa...4.................1.............................. Poreska osnovica........4...1....... 2........4...................Utvrñivanje akontacije poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava.

izvodili nastavu na predmetu Finansije. ponuñeni adekvatni odgovori. Motiv za pisanje ove knjige je bilo saznanje da se u susjednim državama štampaju brojna izdanja publikacija na temu javnih finansija. Kako su autori ove knjige u pripremi predavanja. Joseph E. te široj javnosti kao uvid u vladine finansije. koji su izvodili na dodiplomskom i postdiplomskom studiju. poreskim savjetnicima. profesora Ekonomskog fakulteta u Tuzli i ðonlagić dr Dženana. je nastao kao rezultat dugogodišnjeg zajedničkog rada i istraživanja čija saradnja datira još od 1998. godine kada su zajedno kao nastavnik-profesor i saradnik-asistent. poreskim obveznicima. docenta Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Dislocirana nastava u Zenici. Tekst autora Kešetović dr Izudina. saradnja je rezultirala prvim izdanjem zajedničke knjige pod naslovom «Javne finansije». dr. «Monetarne i javne finansije». Harvey S. Danas. «Finansije». ekonomistima. licima koja učestvuju u proceduri sastavljanja i izvršenja budžeta i upravljanju javnim dugom. Stiglitz: Ekonomika javnog sektora. Dieter Brummerhoff: Javne finansije. Pokrenuta su mnoga pitanja. koristili najpoznatije udžbenike iz ove oblasti kao što su knjige Richard i Peggy Musgrave: Javne finansije u teoriji i praksi. na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. deceniju poslije. Rosen: Javne finansije. Dinamika promjena u savremenom privrednom sistemu nametnula je potrebu da se i nastavni proces prilagodi. je namijenjena studentima. 6 . zaposlenim u poreskoj administraciji i trezoru. a neke teme su ostale otvorene kao poticaj za buduća istraživanja i nadamo se nova izdanja knjige. kao prvo izdanje.Predgovor Ova knjiga. odreñena teoretska znanja su preuzeli citirajući sve izvore. fiskalnog sistema i poreske politike. te da se sistem javnih finansija prezentira u novom svijetlu. te takoñer i na predmetima smjera makrofinansijski menadžment. Knjiga se može koristiti kao osnovna literatura za predmete «Javne finansije».

takse i parafiskaliteti). ostali javni prihodi (carine. uzroke rasta i klasifikaciju javnih rashoda.M. sistem obračuna i sistem trezora (riznice). šest poglavlja. Peto poglavlje elaborira budžetsku politiku u širem smislu. doprinosi. principe. Keynes-a na formiranje fiskalne politike. efekti oporezivanja. ekonomske. Treće poglavlje tretira problematiku javnih rashoda kroz pojam. porezi u sistemu javnih prihoda. objašnjava kroz.Prvio dio knjige. pravne i političke funkcije budžeta. TEORIJA I POLITIKA JAVNIH FINANSIJA. analizirali smo pojam budžeta. elaborira razvoj finansija i finansijske nauke. te poglavlje završava dijelom koji se odnosi na upravljanje javnim dugom. U užem smislu. Prvo poglavlje definiše pojam finansija. dvostruko oporezivanje. Šesto poglavlje se odnosi na politiku javnog duga. javni sektor u ekonomiji. javne finansije i javna dobra. tzv. budžetsko računovodstvo i finansisjsko izvještavanje. te razvoj finansija i finansijske nauke i prikazuje odnos finansije prema drugim naukama. Četvrto poglavlje analizira javne prihode kao: pojam i vrste javnih prihoda. Definisan je pojam javnog duga i date osnovne karakteristike javnog duga kroz klasifikaciju i analizu tehnike javnog duga (emisija javnog duga kao redovan postupak i konverzija javnog duga kao poseban postupak). 7 . Drugo poglavlje obrañuje pitanja kao što su osnovne karakteristike fiskalne politike. budžetska načela (formalno-statička i dinamičko-materijalna). direktni i indirektni porezi. poreski principi (principi oporezivanja). funkcije fiskalne politike i uticaj J. osnove javnih finansija kao posebne naučne discipline i praktične aspekte upravljanja vladinim finansijama instrumentima fiskalne politike kao što su porezi i javna potrošnja. sistem investiranja javnih prihoda i faze kroz koje budžet prolazi. budžetska procedura (sastavljanje i izvršenje budžeta). metod obračuna budžeta. poreska terminologija.

poreza na dobit preduzeća. to je autorima bio dodatni motiv da u sklopu drugog dijela knjige prezentiraju javnu potrošnju i poreski sistem u Bosni i Hercegovini. fiskalni federalizam. Aktuelnost ovog dijela knjige ogleda se u promjenama koje su se desile u zakonskoj regulativi koja tretira budžet.Drugi dio knjige. Želimo da izrazimo svoju iskrenu zahvalnost recenzentima. posljednje. razumije se. investiranje javnih prihoda. pružaju mogućnost da se uspostave fiskalna pravila u sistemu tzv. reviziju javnog sektora. Nepostojanje literature iz ove oblasti djelimično je uslovljeno i rješenjima koja postoje u fiskalnom sistemu Bosne i Hercegovine. fiskalnog federalizma. Struktura sistema javnog finansiranja u Bosni i Hercegovini. Uspostava Uprave za indirektno oporezivanje i uvoñenje PDV-a u 2006. 8 . Promjene u sistemu finansiranja lokalnih zajednica i usaglašavanje rješenja sa praksom savremenih složenih decentraliziranih zajednica. objašnjava poglavlja sedam (obim i struktura javne potrošnje u Bosni i Hercegovini) i poglavlje osam (poreski sistem Bosne i Hercegovine). poreza na dohodak grañana gdje su ponuñeni odgovarajući modaliteti sintetičkog oblika oporezivanja kao i. Unaprijed se zahvaljujemo svim dobronamjernim kritičarima koji će dati primjedbe i sugestije za poboljšanje kvaliteta sadržaja i biti nam motivirajući faktor da ova knjiga ima i naredna izdanja. godine su značajni koraci u uspostavljanju i funkcionisanju efikasnijeg poreskog sistema Bosne i Hercegovine. a naročito zemalja koje su uspješno prošle kroz proces tranzicije sistema. uvoñenje PDV-a i priprema zakonske regulative iz oblasti direktnih poreza. s druge strane. Meñutim. S toga je potrebno usvojiti nova znanja i praksu iz savremenih tržišnih privreda. na autore. poglavlje knjige analizira sistem indirektnog i direktnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini. fiskalni prihodi i javni dug u Bosni i Hercegovini su tematske cjeline obrañene u sedmom poglavlju knjige. JAVNE FINANSIJE U BOSNI I HERCEGOVINI. Osmo. Sva odgovornost za sadržaj pada. Zahvaljujemo se Džafić Alenu za njegov angažman u fazi prikupljanja i obrade podataka. te na radu oko tehničkog ureñenja knjige. Dodatni napori se trebaju uložiti u reformi direktnih poreza i to. na jednoj strani.

Ta potreba će se posebno ispoljiti nakon što se izvrše odreñene promjene u fiskalnom sistemu Bosne i Hercegovine koje će morati biti uslovljene i promjenama Ustava Bosne i Hercegovine. nadati će se da će ista prihvatiti kao rezultat potrebe i želje da se praksa brže mijenja i prilagoñava zahtjevima grañana. Zdrave finansije su odlika jakih i stabilnih država. U budućnosti će se pitanju javnih finansija morati pridavati veći značaj. Nadati je se da u budućnosti slika bude drugačija. Hvala svima koji su na bilo koji način podržali pripremu i izradu knjige. suprugama. godine Autori 9 . tj. čije strpljenje i nesebičnu podršku smo iskoristili kao dodatnu motivaciju da se knjiga objavi. djeci. Izražavamo iskrenu zahvalnost i ljubav porodicama. tako da sistem politika koje nisu u skladu sa osnovnim ekonomskim politikama države neće davati očekivane rezultate.Svakako da će se u narednom periodu nametnuti potreba da se sadržaj knjige proširi jer je naučna oblast javnih finansija još u razvoju. Avgust. oslonac krhke i slabašne države Bosne i Hercegovine. 2007. Zasada nažalost moramo konstatirati da finansije nisu jača snaga. Kako je zadatak struke da ukaže na odreñena buduća stanja.

PRVI DIO TEORIJA I POLITIKA JAVNIH FINANSIJA 10 .

PRVO POGLAVLJE POJAM. Finansije i druge nauke 11 . Pojam finansija 2. RAZVOJ I ZADACI FINANSIJA KAO NAUČNE DISCIPLINE 1. Razvoj finansija 4. Razvoj finansijske nauke 5. Razvoj finansija i finansijske nauke 3.

bankarstvo. javne finansije kao predmet proučavanja imaju još dvije velike kategorije. 4 1 12 . Osim proučavanja javnih rashoda i javnih prihoda. Zato javni rashodi i javni prihodi čine osnovne komponente finansijske djelatnosti države. osiguranje. Ekonomski fakultet u Beogradu. „Javne finansije“. les finances). štednja.1. djelatnost i funkcije države i njenih organa uobičajeno nazivamo javnim potrebama. str. Bez konkretnih odrednica pojam finansije ne obuhvata samo državno plaćanje nego i druge oblasti kao što su monetarna ekonomija. državnu ekonomiju (fran. To su budžet i budžetska procedura i. Centar za izdavačku djelatnost. POJAM FINANSIJA Sam pojam finansije ima dugu tradiciju i istoriju i vodi porijeklo od latinskog izraza „finatio“ odnosno „finantio pecuniaria“ koji se upotrebljavao da se obilježi plaćanje. a za podmirivanje javnih potreba potrebno je. i postojanje odgovarajućih novčanih sredstava kojima će se finansirati rad države. drugo. osim odgovarajućih državnih organa i institucija. politika i upravljanje javnim dugom. te kasnije se pojavljuje i u drugim evropskim zemljama i dobija širi spektar značenja. Beograd. javne finansije su najviše povezane sa postojanjem i funkcionisanjem države i posebno sa postojanjem novca. U savremenim tokovima pojam finansije se najranije javlja u Francuskoj u XV stoljeću i označavao je državni prihod. devizno poslovanje. poslovne finansije i dr. kao složena oblast obuhvata pet glavnih područja koja prema širini i specifičnosti čine posebne nastavno-naučne discipline: • • • • • monetarne finansije javne finansije finansijska tržišta i institucije meñunarodne finansije bankarstvo Javne finansije kao dio finansija predstavljaju pravoshodno ekonomsku disciplinu koja izučava finansijsku djelatnost države i drugih pravnih lica javnog prava – javnopravnih kolektiviteta kojima je zakon povjerio da vrše takvu djelatnost. Božidar Raičević. 2005. Naime.1 Dakle. Finansije.

U 1903. a i na čitav spektar izvedenica kao što su termini financio i finantiones koji su označavali državne prihode. godini engleski autor Bastejbl upotrijebio je termin javne finansije. te označava upravljanje finansijskim tokovima vladinog tj. a posebno pojava države direktno je uticao na suštinu i definisanje pojma finansije. Sarajevo. odnosno državnog sektora ekonomije. Termin javne finansije se proširuje na SAD i Francusku sa Prof.Sa razvojem i jačanjem uloge novca. odnosno cjelokupno novčano poslovanje države. Editio Iuristica. dr Ismet Dautbašić. odnosno nove naučne discipline. 2 Funkcije javnih finansija se prvenstveno odnose na pribavljanje javnih prihoda i izvršavanje javnih rashoda za finansiranje potreba društva u cjelini. godini njemački autor Fon Rau izdvaja nauku o finansijama u posebnu naučnu disciplinu. jer savremena država sve više postaje životno zainteresovana za cijeli tok društvene reprodukcije. Javne finansije su danas teorija i praksa finansiranja rastućeg javnog. Pojam „javne“ se upotrebljava kako bi se napravila distinkcija u odnosu na lične finansije. godini njemački autor Maltus prvi označava termin nauka o finansijama. odnosno uže značenje. Sedmo prošireno i izmijenjeno izdanje“. U XV vijeku (Francuska) i XVI vijeku (Njemačka) termini finances i finance počinju se koristiti kao sinonim za zelenaštvo. sistem i budžetska politika. 2 13 . U 1832. u smislu označavanja novčanih odnosa države i njenih funkcija. str. a zatim i u teoriji. izdvajajući je iz političke ekonomije. Drugim riječima. dok kameralisti u Njemačkoj koriste ovaj izraz (finanz i finanzen) u cilju razdvajanja privatnih od državnih finansija. Danas u izmijenjenim uslovima funkcionisanja savremenih ekonomija u svijetu. Krajem XIX i početkom XX vijeka upotrebljava se termin državne finansije. sistem i politika javnih prihoda. U 1830. pojam javne finansije se može dovesti u vezu sa državnim (vladinim) finansijama. javnopravni karakter državnih (javnih) finansija prelazi okvir budžetskih intervencija. Predmet izučavanja javnih finansija kao nastavno-naučne discipline mogao bi se precizirati u okviru slijedećih instituta: sistem i politika javnih rashoda. 2004. „Finansije i finansijsko pravo“. 47. tj. umjesto termina nauka o finansijama. Razvoj robnonovčanih odnosa. politika javnog duga. javnog sektora u ekonomiji. pojam finansija se mijenjao kako sadržajno tako i terminološki. Pojam javnih finansija se prvo javljao i razvijao u praksi. te time postavlja osnove izučavanja nove nauke. postaju važan instrument finansiranja javnopravnih kolektiviteta. a prije svega za one komponente koje se odnose na stvaranje dohotka i na faktore koji utiču na stanje i promjene ukupne snage novca.

uključuje i javni sektor. stabilnosti cijena i stope privrednog rasta. može se zaključiti da se pojam finansije upotrebljava u užem i širem značenju. finansije obuhvataju državne. 2. U našoj ekonomskoj teoriji. godini Lerner (SAD) koristi termin funkcionalne finansije kojim označava upotrebu državnog zaduženja. a one se u užem smislu definišu kao prihodi i rashodi države radi zadovoljenja državnih potreba. oporezivanja u funkciji održavanja pune zaposlenosti. U užem značenju. ekonomske i finansijske komponente javne vlasti u ekonomskoj i finansijskoj komponenti aktivnosti u sferi društvene reprodukcije. godini Barer (Francuska) upotrebljava termin finansijska ekonomija a 1964. Hansena. M. Ipak. U 1958. (Džon Majnard Kejnz). Ovakavo tumačenje pojma prvi puta se pojavilo u Francuskoj. Johansen koristi termin javna ekonomika kao širi pojam od finansijske ekonomike jer pored institucionalne. U istočnoevropskim zemljama i zemljama bivšeg SSSR-a najčešće je u upotrebi termin državne finansije. a i praksi. U okviru nastavnih disciplina studija ekonomije finansije često se 14 . oporezivanja. godine prvi puta je upotrebio termin fiskalna politika i on dominira u post-kejnzijanskoj literaturi 50-tih godina u SAD i Velikoj Britaniji kod autora Samuelsona. 1936. pojam finansije obuhvata izučavanje novca. J. javne finansije. Musgrave. recesije i infiacije. Fiskalna politika se pojavljuje u značenju javnog trošenja i zaduživanja. budžet i javne krcdite. društvene finansije. odnosno javne prihode i rashode. U širem značenju. Keynes. državne finansije. U 1951. Finansije koje imaju za predmet ovo drugo. u užem smislu često se upotrebljava izraz javne ili državne (društvene} finansije. Za finansije. javnog trošenja i nove emisije nova u cilju uspostavljanja ravnoteže izmedju ponude i tražnje. a zatim se proširilo i na druge zemlje. a to su aktivnost države u prikupljanju i trošenju finansijskih sredstava radi zadovoljenja javnih polreba države i interesa države u procesu reprodukcije.osnovnim značenjem. šire značenje običnu se nazivaju monetarnokreditnim finansijama . korišten je termin nauka o finansijama. kao i eliminisanja nezaposlenosti.. RAZVOJ FINANSIJA I FINANSIJSKE NAUKE Zavisno od istorijskog trenutka i prostora u kome je funkcionisao pojam finansije primao je različite sadržaje. kredita i bankarstva.

3. u periodu prelaza izmedu IV i VII vijeka uništeni su temelji i tekovine robovlasničkog društva i antičke civilizacije. finansijske politike. pri čemu je novčana privreda zamijenjena naturalnom privredom. manufakturne projzvodnje. pravni. finansijskog prava i finansijske istorije.objedinjuju javne i monetamo-kreditne finansije i izučavanju u sklopu nastavne discipline Finansije. RAZVOJ FINANSIJA Finansije.finansije se izučavaju i jedinstveno sa naglaskom na aspekte promatranja: • • • • teorijski. odlučujući značaj imao je nastanak države. politički. za održavanje vlasti i funkcionisanje državnog aparata kao i odbranu od vanjskog neprijatelja. Vavilonu. zanatstva. i pored razlika. odnosno njeni pojedini elementi pojavili su se vrlo rano. Rimu. Razvojem srednjevjekovnih gradova. Rudimentarni oblici. u Asiriji. odnosno razvoj finansija ide u pravcu izučavanja: • • • • finansijske teorije. Finansijska sredstva su bila potrebna prije svega. Širenje. Grčkoj. trgovine. u istorijskoj prizmi. u kojoj vladajuća klasa raspolaže monopolom fizičke prinude i njime štiti svoju vlast. i istorijski predstavljaju finansije starog vijeka. Već i sami nazivi jasno ukazuju u kom pravcu ide sadržaj ovih kategorija. dolazi do širenja i jačanja robno-novčanih odnosa i novih društvenih odnosa. ali njihova suština i defmisanost bila je u direktnoj vezi sa nivoom društveno-ekonomske razvijenosti. istorijski. 15 . U srednjem vijeku. Medjutim. odnosno elementi finansija javljaju se još u robovlasničkim društvima i državama. Ipak. Egiptu.

Robovlasnička država se finansirala iz prihoda od svojih imanja i tributa (lat. Prihodi u antičkom Rimu bili su slični onima u Atini. carine.državice. Naime. Za razliku od Atine. Prihode od vlastitog stanovništva činili su: prihodi od konfiskacije takse za strance. a birani su iz bogatih slojeva rimskih gradjana. a osim toga i njihov naturalni karakter u formii radne i naturalne rente da bi se tek kasnije pojavio novčani oblik. Osim toga. U to vrijeme sva zemlja je pripadala vladaru. Feudalne finansije se nazivaju i domenskim finansijama. dolazi do rasta državnih i uopšte. a u novom obliku se pojavljuju u funkciji interesa nove vladajuće klase. Kasnije se 16 . sudske takse. plemstva i sveštenstva. U Atini. Pred sam kraj postojanja. Prije svega. rimsko društvo živjelo je isljučivo od danka pokorenih naroda i rada robova. javnih rasboda. budžetskom pravu narodnog predstavništva. Najveći dio prihoda Atina jc ostvarivala naplatom tributa na zaštićene gradove . kao i sav prihod od nje. publikani. država se počinje brinuti ne samo o unutrašnjem poretku i vanjskoj bezbjednosti. tzv. primjera radi državni prihodi ostvarivali su se davanjem u zakup rudnika srebra. a državi je pripadao dogovoreni procenat prihoda eksploatacije. u smislu većeg uticaja i kontrole „naroda“ u rasporedjivanju državnih prihoda i trošenja državnih rashoda.Buržoaske revolucjje i dolazak buržoazije bitno je promijenio suštinu i karakter pojma finansije. kovanje novca. U srednjem vijeku finansije su odgovarale interesu feudalne klase. pa su njeni prihodi prvenstveno bili obezbjedjivani zemljoradnjom. Ostale prihode činili su ratni plijen i prodaja robova. dolazi do demokratizacije čitavog finansijskog sistcma. Demokratizacija finansijskog sistema manifestovala se u tzv. novčana renta. Sparta je bila poljoprivredna oblast. Državni prihodi Državni prihodi su se tokom vremena mijenjali zavisi od klasnog odredjenja države i njenog političkog ustrojenja. već i o privredi. Ubiranje poreza obavljali su zakupci. Veličinu i značaj tributa u ostvarivanju državnih prihoda Atine najbolje argumentuje činjenica je u njenu zaštitu uživalo 300 gradova u Arhipelagu. zdravstvu i socijalnom obezbjedenju širih slojeva. prosvjeti. Feudalni poredak karakteriše miješaje državnih prihoda sa ličnim prihodima vladara. tributum-vrsta poreza) od pokorenih naroda a u znatno manjem obimu od dažbina svojih gradjana. kao gradske države. a to je bio jedan od prelomnih momenata društvenog progresa u stvaranju prava odlučivanja „narodnih masa“ u formiranju i trošenju prihoda države.

napredak u tehnici knjigogovdstva i računovodstva. kulturna i socijalna djelatnost. postojanje centralizovane i organizovane centralne državne uprave. pravi budžet. kao pravo narodnih predstavništava da periodično i javno razmatraju i odobravaju državne prihode i rashode.pojavljuju regali. i razvijeno knjigovodstvo. U ovoj prostranoj imperiji nastojao se uvesti veći red i kontrola u finansijskom poslovanju jer su se javljale sve masovnije pojave prisvajanja poreza od strane bogatih slojeva. Prije pojave budžeta.g. Isti slučaj bio je i u Rimu. evoluirali su njegovi elementi. Budžet Na nastanak budžeta direktno su uticali: • • • razvitak novčane privrede. mostova.). ribolova. Tako je u Atini postojala obaveze da se na kraju godinc polažu računi o materijalnom poslovanju. kao prihodi od prava isključivog korištenja rudnika. Cilj registara ili inventara je bio da skupštini staleža pokaže da kraljevi prihodi nisu dovoljni. prava kovanja novca. koji su imali prikupljanje poreza. u kojima su evidentirani javni prihodi i rashodi (Njemačka i Engleska). izradjen je u Francuskoj za vrijeme poznatog ministra SILIJA (1601. Ovakvi pojavni oblici su više imali karakter završnog računa. a ne budžeta sa elementima predvidanja. te da je potrebno uvodenje prikupljanja novih poreza. U srednjem vijeku ustanovljavali su se registri ili inventari. Budžet se počinje redovno izradivati poslije Francuske buržoaske revolucije (1789. pri čemu nosi obilježja različitih drštveno-ekonomskih sistema i istorijskog razvitka u raznim zemljama. u klasičnom smislu riječi. šuma. i to u gradovima gdje je bila razvijena novčana privreda. Prvi budžet se pojavio u XV vijeku. Pojava prvog budžeta vezana je za postojanje posebnih finansijskih službi. Modemi sistem prihoda savremene gradanske države razvija se tek u XIV i XV vijeku. Prvi. 17 . skela. lova. Osnovna karakteristika savremene države je u potrebi kontinuiranog ostvarivanja mnogo većih prihoda a oni se najčešće realizuju preko dvije grupe poreza: neposrednih i posrednih. godina). pašnjaka. Ovo je jedna viša razvojna faza u nastanku budžeta. široka privredna. proizvodnje soli i trgovine solju. relativno razvijen sistem poreza.

Evolucija borbe za budžet i budžetsko pravo posebno se reflektuje u slijedećim istorijskim dogadjajima: • Velika povelja sloboda iz 1215. Oni se rijetko upotrebljavaju u neproduktivne svrhe. kada je englesko plemstvo izvojevalo prava da se bez pristanka poreskih obveznika ne može naplaćivati nijedan porez. 1688. kojom je Gornji Dom (Dom Lordova) izgubio svaku nadležnost u pitanjima budžeta. lovišta.000 godina prije naše ere.godine. predvidja se mogućnost konverzije. Novac Novac se definiše kao specifična roba. tek budžetska reforma iz 1921. Usavršavaju se razni metodi emisije. Potrebu za novcem su izazvale pojave privatnog vlasništva i društvena podjela rada. koja se u razvoju robne proizvodnje izdvojila i trajno vrši ulogu opšteg ekvivalenta. • Izjava prava. Nastanak novca kao sveopšte mjere vrijednosti roba vezan je za potrebe razmjene proizvoda. rudnike. 1628.godine. U SAD. Zajmodavci su bili bogati pojedinci.To je ujedno i jedan od najznačanjih izraza političkog demokratizma. kojom se definitivno utvrdjuje da se porezi i zajmovi mogu utvrditi samo aktom parlamenta. dovodi proces razvoja budžeta na evropski nivo. već se u pravilu usmjeravaju za privredni razvoj. 18 . dolazi do razvoja zajmova. krunska dobra. Razvojem finansijskog tržišta. • Finansijski akt.godine proklamovala je princip nezakonitosti svakog neodobrenog poreza. godine. Javni krediti Do XVIII vijeka su bili rijetki javni zajmovi a pojavljivali su se u vanrednim situacijama. osnivaju se uredi za amortizactju. 1911. uglavnom u vrijeme ratova. • Peticija prava. kao rezultat borbe protiv apsolutizma i neograničene vlasti vladara. već se javljaju kao zajmovi države. a tražioci vladari koji su zalagali dragocjenosti. U kapitalističkoj državi zajmovi gube privatnopravni karakter. Novac se javlja većsa prvim začecima robovlasništva 6-10. a to je pravo isljučivo preneseno na parlament. pa i vlastitu krunu.godine.

čuvanje) izdvojili su zlato kao najpraktičniju novčanu robu. U savremenom svijetu žiralni novac ima vrlo značajnu ulogu i u strukturi novčane mase zauzima dominantnu poziciju. strijele. kada je njen imalac izgubio pravo da za njih dobije metalni novac one gube dotadašnji karakter surogata novca i postaju novac. Zlatno pokriće je bila oñredena količina zlata koja je služila kao osnova za izdavanje papirnog novca. certifikate koje su na početku glasile na ime. pa i manje. Ovaj sistem (zlatno važenje) je funkcionisao do prvog svjetskog rata. suha riba. platno. krzno. srebro i zlato (zlatni kovani novac . Država je odredjivala emisionoj banci odnos zlata koji služi kao pokriće i količine papirnog novca koje stavlja u opticaj. kovanje. papimi novac kao zakonito i definitivno sredstvo plaćnja. Novčanice su se pojavile iz potrebe prometa. One su se mogle u svakom momentu zamijeniti u zlatni novac odgovarajuče vrijednosti. tj. zlato je moglo postati novac samo zato što je i ono roba. Ipak. Glavni zadatak banke je da slobodni kapital i novčana sredstva prikupi i da prikupljena sredstva pozajmljuje drugima. Prve 19 . naime trgovci su svoj metalni novac povjeravali bankama a ove su im izdavale potvrde. 40 %. Vlasnik žiro-računa daje banci nalog za prenos (ili ček) i banka na osnovu toga naloga preknjižava naloženu sumu i prenosi je na drugi račun. žito. posebno zlata (djeljivost trajnost. Iz činjenice da u prometu mogu cirkulirati i sredstva plaćanja čija stvarna vrijednost nije jednaka nominalnoj razvile su se prvo banknote ili novčanice. čaj. lako prenošenje. Žiralni novac nastaje polaganjem gotovog novca banci ili odobravanjem kredita. a nalazila se u trezorima emisionih banaka. Banke Banke su institucije koje se profesionalno bave uzimanjem i davanjem kredita. bakar. naročito plemeniti. stoka. knjižni ili skripturalni novac koji predstavlja sva novčana potraživanja kod banaka. Ovo svojstvo zamjenljivosti naziva se konvertiibilitet. tj. U početku je od banke traženo 100 % pokriće.pojam talizam).ali je ubrzo napušten takav zahtjev pa je tražen manji procenat. Razvoj bankarstva povezan je sa nastankom i razvojem novca.proizvod ljudskog rada i predstavlja odredjenu količinu ljudskog rada. ali ih ubrzo potiskuju metali. 30 %.Kao opšti ekvivalent se u početku javljaju: školjke. Onog momenta kada je princip zamjenljivosti novčanica za z1ato ukinut (sistem pokrića). Žiralnim novcem se u svijetu vrši i preko 90 % svih plaćanja. Pojam bimetalizam vezan je za period kada su kao sredstvo razmjene služili metali: gvožñe. Time je izvršeno plaćanje. nikl. pirinač. Na temelju papimih novčanica razvio se žiralni. Osobine plemenitih metala. tj. a zatim i papirni novac.

U Rusiji je 1860. U našim krajevima osnovana je prva banka pod nazivom Kranjska štedionica. U srednjem vijeku. godine ali je ona ubrzo bankrotirala. U SAD razvoj bankarstva je bio pod uticajem evropskih zemalja. prije naše ere. kasnije počinju davati i kredite. godine. Bavila se emitovanjem obveznica.god. koji su i pozajmljivali novac. hipotekarne banke.godine (Casa di san Giorgio). a u Rimu su se zvali argentali. Danas najstarija banka je Bank of England. finansijske. emisione banke. poslovne banke. Prva banka osnovana je u Djenovi 1407. (naziv banko klupa za kojom se obavljaju ti poslovi) koji mijenjaju novac i primaju ga na čuvanje. a u Bosni i Herccgovini prva banka je osnovana 1883. U Grčkoj je bio razvijen mjenjački posao koji su obavljali trapezari. godine osnovana je Narodna banka SAD kao emisiona ustanova.banke su nastale još u Babilonu oko 3000. godine. Radjaju se: Amsterdamska banka (XVII vijek) koja se bavila depozitnim poslovima i trgovinom plemenitim metalima. godine u Sarajevu. i tek 1816. formirana je 1694.godine osnovana Ruska državna banka. godinc. 1820. u gradovima sjeverne Italije pojavljuju se bankari. primanjem depozita kao i davanjem zajmova na bazi eskontovanih mjenica.godine u Ljubljani. Prva francuska emisiona banka osnovana je 1800. godine. Prva emisiona banka je Engleska banka. Razvoj bankarstva doživljava procvat u velikim gradovima. zatim Hamburška 1619. osnovana 1694. Razvoj bankarstva i bankarskih poslova brzo je evoluirao u specijalizovane banke: • • • • depozitne banke. 20 . prvu banku je osnovao Džon Lo 1716. U Francuskoj. i Štokholmska banka 1650.

). Kada se govori o osnovama finansijske nauke neophodno je pomenuti kameraliste. Pretstavnik klasične škole Peti (1623-1687. kao reakcija na merkantilizam. Ibn Haldun (1332-1406. ali se naučna misao o finansijskim pojavama javlja ubrzo nakon pojave privatnog vlasništva. porez na zamljište.g. Slijedeći bitan korak je vezan za pojavu merkantilista. koja se razvila u Njemačkoj. Žan Boden (1530. Bio je veliki protivnik državnih dugova. glavni oblik društvenog bogatstva. kreditu i porezima. Predstavnik ove škole Kene (1694-l774). Bio jepristalica opšte poreske obaveze i zalagao se za proporcijalno oporezivanje. kamati. Fiziokratska škola javlja se u Francuskoj. Oni razvijaju tezu da su zlato i srcbro. o zajmovima.-1596. imao je veliki uticaj na razvoj finansijske misli. kao samostalna nauka novijeg je datuma. a posebno porezima. pravednosti prilikom oporezivanja. jer jedino ona daje čisti prinos.g. Po njegovom tumačenju zlato i srebro su predstavljali mjeru bogatstva. arapski filozof. bankama.g. bio je zagovornik trgovine i gradskih zanimanja.) pisao je o opravdanosti poreza. u drugoj polovici XVIII vijeka.4. a protiv oporezivanja. 21 . Smatrali su da se produkt (proizvod) stvara samo u poljoprivredi. U svom djelu „Istraživanja o načelima političke ekonomije“ raspravlja o novcu. Datira s početka XIX vijeka.g) u djelu „Rasprava o porezima i kontribucijama“ pisao je o državnim prihodima i najboljem načinu njihove upotrebe. Kameralne nauke su finansijsku disciplinu tretirale u sklopu političke ekonomije.). (ekonomski pravac . Ksenofana i Aristotela koji su se bavili problematikom državnih prihoda i njihove upotrebe. Zastupaju stanovište o jedninstvenom porezu. iz Francuske. te da država treba da usmjeri ekonomsku politiku u cilju prikupljanja što većih količina dragocijenih metala. RAZVOJ FINANSIJSKE NAUKE Nauka o finansijama. kamatama i zelenaštvu.školu). Najznačajniji pretstavnik ove škole je Džems Stjuart (17l2-1780. Toma Akvinski (1225-1274.g). od kojih se pravi novac. Prve ozbiljne studije o finansijskim pojavama nailazimo kod antičkih mislilaca.) izučavao je finansijske pojave kao posebnu naučnu disdplinu. Njemački ekonomista Lorenc fon Štajn (1815 -1890.g. Rikardo i Mil o djelima o političkoj ekonomiji posvećuju veću pažnju finansijama. Smit. koga treba da plaćaju vlasnici zemljišta u visini jedne trećine od prinosa. smatrao je da postoji samo jedan porez.

) je pored poreza obradjivao i teoriju novca. Monetarni problemi posebno su tretirani u radovima teoretičara Fišera.g. Djelom „Opšta teorija zaposlenosti. finansijsko pravo. pravnih i drugih društvenih nauka pri čemu se sintetizuju pravno-ekonomski. finansije su se izdvojile iz političke ekonomije. Psihološka i druge subjektivističke škole (Gracijani. Mil (1806-1883. Na prvom mjestu promatranja odnosa finansija i ekonomske nauke nalazi se odnos finansija i političke ekonomije. Savremeni razvoj finansija počinje sa Kejnzom (1883-1956. odnosno fiskalnu i monetarnu politiku.). tridesetih godina ovoga vijeka da postoje tri osnovne naučne discipline koje se bave proučavanjem finansijskih fenomena: • • • teorijska nauka o finansijama. Sociološka škola finansijsku nauku posmatra dijelom sociologije i napominje nužnost njenog povezivanja sa svim drugim društvenim naukama. i pravno-politički momenti.novcu i bankama. finansijska politika. Saks i drugi) insistiraju na progresivnom oporezivanju s obzirom na teoriju granične korisnosti.g. 5. Njemačka istorijska škola sa predstavnicima Štajn. Patikina. Francuski fmansijski teoretičar G. 22 .g. Naime.) je razmatrao ulogu motiva i socijalnih obzira. kamata i novca“ obuhvatio je osnove naukc o finansijama i to finansijsku politiku. Maršal. da bi se kasnije razgranale na veći broj naučnih disciplina. Rikardo (17721823. Smit je tvorac poreskih načela i protivnik javnih kredita. Ovakav pristup je sasvim opravdan jer postoji čvrsta veza izmedu većeg broja ekonomskih. Jeze (Žez) tvrdio je. Šefle i Vagner (druga polovina devetnaestog vijeka) je takodje dala doprinos razvoju finansijske naučne misli. FINANSIJE I DRUGE NAUKE U cilju da se ne ispuste vrlo važni momenti i činjenice nastojao se kondenzovati istorijski pregied osnovnih pravaca razvoja ekonomske nauke i misli u cilju zaokruživanja cjeline promatranja potrebno je povući paralelu izmedu naučne discipline koja je predmet izučavanja sa ostalim naučnim disciplinanama. Fridmana.

Postoji uska povezanost pojednih finansijskih disciplina sa savemenim matematičkim i statističkim metodama kao i drugim ekonomskim naučnim disciplinama. Finansijska politika je sastavni dio ekonomske politike svake zemlje. jer ekonomske doktrine proučavaju razvoj ekonomskih ideja i razvoj pojedinih koncepcija u finansijskoj teoriji. Pravna nauka u okviru finansijskog prava kao zasebne naučne discipline predstavlja skup pravnih propisa kojima se regulišu fmansijsko-pravni odnosi do kojih dolazi u procesu prikupljanja i angažovanja finansijskih sredstava. Značajna je i veza bankarstva sa mikroekonomskim disciplinama. 23 . Banka kao bitna insititucija kompletnog državnog i ekonomskog sistema nezaobilazni je i vrlo bitan faktor poslovanja svakog preduzeća (firme). Posebna pažnja se usmjerava prema monetarnoj i fiskalnoj politici.Najtješnja veza postoji izmedju finansija i istorije ekonomske misli (ekonomskih doktrina). Uska povezanost je izmedju finansija i ekonomske politike.

4. 2. 5.njene osnove i karakteristike Javne finansije i javna dobra Javni sektor u ekonomiji Uticaj John Maynard Keynes-a na formiranje fiskalne politike Funkcije fiskalne politike 24 . 3.DRUGO POGLAVLJE OSNOVE FISKALNE POLITIKE 1. Javne finansije i fiskalna politika .

Fiskalna politika je savremena finansijska poilitika koja sadrži komponentu socijalnoekonomske politike i koja se provodi upravljanjem javnim finansijskim sredstvima mjerama restriktivne ili ekspanzivne fiskalne politike. te se stavlja naglasak. fiscal theory and policy) i niz drugih pojmova kao što su kompezatorne finansije. 25 .NJENE OSNOVE I KARAKTERISTIKE Kada govorimo o javnim finansijama zapravo se dotičemo pojma fiskalna politika (engl. osnovni zadatak javnih finansija jeste pokriće rashoda.M Keynes. on se zapravo raña sa dolaskom Keynes-a tridesetih godina XX. preferencije izmeñu vlastitog dvorišta i javnog parka. npr: • • preferencije izmeñu stambenog i dvorišnog prostora. te trajno gubi ”neutralnost” u dejstvu na proces reprodukcije. pored funkcija države i na ekonomsko-političkim dimenzijama i socijalno političkim dimenzijama (prihoda) rashoda. Razvoj fiskalne politike je evoluirao od klasične do moderne koncepcije koju je kreirao poznati ekonomista J. nastaju novi pojmovi fiskalna teorija i politika (engl. Mjere fiskalne politike postaju dio”aktivne” ekonomske politike. te predstavlja politiku upravljanja javnim prihodima i javnim rashodima čiji osnovni instrumenti su porezi i javna potrošnja. Tada se napušta princip apstinencije države u privrednim procesima. Povezana je sa ekonomsko-političkim i socijalno-političkim dimenzijama. JAVNE FINANSIJE I FISKALNA POLITIKA . armije i diplomatije. Prema francuskom teoretičaru Jeze-u. Preferencije ljudi su uvjetovane njihovim društvenim okruženjem. bezbjednosti. stoljeća. funkcionalne finansije. U tradicionalne zadatke možemo svrstati finansiranje administracije.1. fiskalni sistem predstavlja institucionalni okvir za djelovanje fiskalne politike. fiscal policy) koja je jedna od poluga makrekonomske politike svake države. Javna i privatna dobra uključena su u njihove preferencije. dolazi do promjena odnosa izmeñu privatnog i javog sektora i nagle ekspanzija trošenja BDP-a kroz budžetske kanale. pravosuña. Bit fiskalne teorije jeste da se bavi pitanjem koje javne usluge treba pružati javni sektor i u kojoj mjeri. fiskalni intervencionizam itd. modernog koncepta. S druge strane. Fiskalna politika i fiskalni sistem su meñusobno uslovljeni i povezani. Zadatak javnih finansija je -”obrazovanje i upotreba dražavnih novčanih resursa”. te u vezi sa ovim pitanje raspodjele fiskalnih tereta na adekvatan način i princip jednakosti. Što se tiče fiskalne politike i novog.

kao što je to slučaj s privatnim dobrom. Veza izmeñu proizvoñača i potrošača je prekinuta. Država se mora uključiti i zato što tržište ne može riješiti opisanu situaciju. Potrošači nemaju nikakva razloga da istupe i iskažu koliko je neka konkretna usluga stvarno vrijedna njima pojedinačno. Iako su društvena dobra jednako dostupna. prostor na prepunom gradskom križanju je oskudan. Osnovna teškoća je da potrošači odbijaju dobrovoljno plaćanje takvog dobra. Osnovni princip jeste da bi pojedinac trebao platiti za koristi koje prima kao što je i s privatnim dobrima. Koristi od javnih dobara nisu odreñene pravom vlasništva nekog pojedinca. On se zasniva na razmjeni. Tržišni mehanizam je učinkovit u zadovoljavanju privatnih dobara. Kod javnog zadovoljavanja društvenih potreba/dobara je problem u tome kako bi država trebala odrediti koliko će takvih dobara osigurati. ali nije tako ako je riječ o javnim dobrima. pa tržište ne može funkcionirati. Potreba za javnim zadovoljavanjem potreba može se pojaviti i onda kada je potrošnja konkurentna i to zbog toga što isključivanje može biti nemoguće ili vrlo skupo. dok su one od javne rasvjete korisne samo lokalnom stanovništvu). Njegovo sudjelovanje ne smanjuje potrošnju nekoga drugog konzumanta. te se država mora uključiti u zadovoljavanje potreba za takvim dobrima. Potrošnja takvih proizvoda je «nekonkurentna» u smislu da to što jedna osoba uživa neku korist ne smanjuje dostupnost te koristi i drugima. Djelotvorno je prepustiti zadovoljavanje nacionalnih javnih usluga nacionalnim. njihove koristi mogu biti opšte i/ili prostorno ograničene (npr. 26 . a lokalnih javnih usluga lokalnim vlastima. rezultat će biti jednako dostupan svima koji taj zrak udišu. Odlučivanje o vrsti i kvaliteti društvenih potreba/dobara koju bi trebalo početno ponuditi jeste koliko bi od pojedinog potrošača trebalo tražiti da plati. Uspostavljanje poreza na dobrovljnoj bazi stoga ne bi bilo moguće. Ovdje bi bilo neefikasno isključiti bilo kojeg potrošača iz sudjelovanja u koristima. Priroda društvenih dobara ima neke zanimjive dodirne tačke s problemom fiskalnog federalizma – centralizacije ili decentralizacije. a naplaćivanje prolaza svakom automobilu teško da bi se isplatilo.Koristi od javnih dobara nisu ograničene samo na jednog odreñenog potrošača koji kupuje to dobro. koristi od nacionalne odbrane su raspoložive na cijelom teritoriju države. Ilustracije radi. Ovo ima značajne implikacije na ponašanje potrošača i na to kako se zadovoljavaju potreba za ove dvije vrste dobara. Ako se poboljša kvalitet zraka.

JAVNI SEKTOR U EKONOMIJI Ovdje se radi o veoma složenim reakcijama (složenim agregatima). Prisutan je izuzetno snažan tok sa naglašenom dinamikom. To možemo ilustrovati i slijedećom formulacijom: BDP (sredstva za reprodukciju + amortizacija) + C + Acc + G + ( X – Im) IP gdje je: C . a pored toga je još prisutan i agregat lične potrošnje i agregat investicione potrošnje.lična potrošnja BDP – bruto domaći proizvod Acc – akumulacija / IP – investicioni potencijal/ G – državna potrošnja X .izvoz Im . 1 Funkcionisanje javnog sektora u ekonomiji Domaćinstva Tržište kapitala Tržište faktora proizvodnje Tržište proizvoda Preduzeće Država 27 .2.uvoz Grafikon br.

teoretičar državnog kapitalizma. formira svoje viñenje u vremenu izuzetnih ekonomskih teškoća. Keynes. Keynes smatra da državna investiciona potrošnja i javna lična potrošnja nemaju isti značaj. granična efikasnost kapitala i kamatna stopa nezavisno promjenljive veličine. dok su sklonost ka potrošnji. S tog stanovništa. stimulaciju potrošnje». zakonitom pojavom. Zašto je poseban fokus Keynes zapravo dao na javne investicije. Keynes posebno naglašava i preporučuje posebno investicije javnog karaktera. te je moguć uticaj putem kreacija novca. nego redovnom. velike ekonomske krize. da je jednakost investicija i štednje vezana uz kamatnu stopu. a koji nije apsorbovan novim investicijama. Meñutim. u Keynesovom sistemu dvije osnove veličine su nacionalni dohodak i zaposlenost. depresije i nezaposlenosti koju je smatrao ne slučajnom pojavom. UTICAJ JOHN MAYNARD KEYNES-A NA FORMIRANJE FISKALNE POLITIKE J. tj. jer one treba da imaju dopunsku ulogu.3. te na cjelokupnu ekonomsku aktivnost države. ”To je teorija i politika koja putem javnih prihoda vrši uticaj na štednju kao i putem (rashoda) i posebno državnih investicija finansiranih (državnim/javnim zajmovima vrši uticaj na ukupnu tražnju. ”aktivne” fiskalne politike. razmatra i politiku budžetske ravnoteže koju Keynes kritikuje kao pristup. nesklad ukupne tražnje. Na osnovu svoje analize Keynes sagledava četiri osnovna instrumenta za mogući uticaj: • • • • stimulacija privatnih investicija razvijanje javnih investicija/rashoda podizanje sklonosti ka potrošnji izvozni višak tj. suština Keynesove koncepcije se svodi na shvaćanje da je kretanje investicione djelatnosti bitno za ciklično kretanje kapitalističke ekonomije. Zato što je država ta koja treba (mora) da kompenzira negativne varijacije u privatnoj investicionoj i ličnoj potrošnji tj. koje su po njemu zavisno promjenljive veličine. Ukratko. M. i da se kontrolom kamatne stope od strane banke može uticati na nivo investicija i na nivo cijena (inflaciju). problem drugih privreda Stimulacija privatnih investicija je povezana sa ”marginalnom efikasnošću kapitala” i efektima nivoa kamatne stope. Keynes smatra da bi država trebala djelovati na 28 . Generalno posmatrano. ”amortizer” za izostanak privatnih investicija i da predstavljaju aktivno sredstvo za povećavanje dohotka kroz multiplikator djelovanja na zaposlenost kapaciteta i radne snage. Tvorac je mehanizma moderne. Jedno od temeljno postavljenih pitanja je bilo kako rješiti iznos novčane akumulacije koji smanjuje potrošnju.

rast outputa. distributivnu i stabilizacionu. 29 . punu zaposlenost. preraspodjelu dohotka meñu pojedinim sektorima ekonomije ili pak meñu pojedinim regijama unutar odreñene administrativne jedinice. a to su: veličina kamatne stope i poreska politika. a sami time i realizovala zacrtane ciljeve ekonomske politike.neke od objektivnih faktora. općih potreba. od kojih će taj uticaj države moći da se odrazi na sklonosti potrošnji. i to one. Cilj je ostvariti tržišnu stabilnost cijena i deviznog kursa. instrumentima unutar javnih prihoda i javnih rashoda). jedno od najistaknutijih imena iz oblasti javnih finansija u postkeynesijanskom razdoblju. Dakle. u alokaciji novca države primarnu uloga ima javni sektor. naglašava tri bitne funkcije fiskalne politike i to: alokativnu. 5. Distributivna funkcija fiskalne politike se odnosi na preraspodjelu (redistribuciju) dohotka izmeñu ostvarenog dohotka pojedinca. Keynes se u praktičnoj poreskoj politici opredjeljuje za povećanje poreza na nasljedstvo. stabilnost platnog bilansa. a za smanjenje poreza na dohodak i na potrošnju. Ono što je bitno naglasiti da je neophodno sinhronizovano i koordinirano djelovanje ove tri funkcije unutar jednog budžetskog perioda kako bi država upravljala fiskalnom politikom na učinkovit i djelotvoran način. FUNKCIJE FISKALNE POLITIKE Richard Musgrave. Stabilizacijska funkcija fiskalne politike se javlja u slučajevima odreñenim ekonomskih neravnoteža gdje je onda potrebna intervencija mjerama ekonomske politike (npr. Alokacijska funkcija ima zadatak da na optimalna način usmjeri javna novčana sredstva na segment koji podrazumijeva zadovoljavanje potreba društva u cjelini tj. ekonomski razvoj i rast itd.

2.TREĆE POGLAVLJE JAVNI RASHODI 1. 4. Pojam i vrste javnih rashoda Uzroci rasta javnih rashoda Principi javnih rashoda Klasifikacija javnih rashoda 30 . 3.

Kakav god bio procenat ili iznos porasta javnih rashoda. zadovoljavanje. Da bi se javni rashodi mogli podmiriti moraju se obezbjediti novčana sredstva tj. Nakon toga. Zbog ove činjenice je važno razlikovati javne rashode od lične potrošnje tj. sudstva. obima i brzine priticanja sredstava putem pribavljanja javnih prihoda. dao je slijedeću klasifikaciju uzroka rasta javnih rashoda. Mnogi predstavnici finansijske misli postavljaju pitanje da li je evolucija povećanja javnih rashoda završena postignutim nivoom do koga se došlo ili se ide u susret novoj. može se pristupiti izradi strukture. tj. rashoda pojedinca. Šta podrazumijevamo pod pojmom javni rashodi? Pod javnim rashodima podrazumijevamo sva ona novčana sredstva države koja se usmjeravaju za finansiranje općih potreba tj. ono što je važno je ustvari kvalitativni aspekt. potreba šire zajednice odnosno društva u cjelini. zdravstva. moraju postojati javni prihodi čija baza je nacionalni dohodak odnosno bruto domaći proizvod.1. Zakon inače važi ako se pojava proučava i prati kroz duži period. POJAM I VRSTE JAVNIH RASHODA Hoće li djelovanje zakona o stalnom porastu javnih rashoda dovesti do njihovoć poistovećivanja sa ukupnmom novostvorenom vrijednošću. kulture i drugo. imamo li uopšte kvantificirana ograničenja. Nameće se pitanje gdje je granica porasta javnih rashoda tj. odnosno bruto domaćim proizvodom? Šta bi to praktično trebalo da znači? Javne rashode analiziramo prije javnih prihoda iz razloga što država treba prvo da sačini specifikaciju potreba i sredstava za njihovo finansiranje tj. odbrane. Poznati njemački teoretičar Alfred Wagner je taj fenomen nazvao zakonom stalnog porasta javnih rashoda. francuski teoretičar Gaston Jeze (Žez). postoje različiti pristupi u vezi pitanja rasta javnih rashoda. Pored tendencije stalnog porasta javnih rashoda i pokušaja grupisanja uzroka rasta. UZROCI RASTA JAVNIH RASHODA Opštu pojavu u svim zemljama predstavlja stalni rast javnog rashoda. 2.ekonomski efekat porasta javnih rashoda. koja je zapravo jedan od najboljih prikaza uzroka porasta javnih rashoda: 31 . obrazovanja. S druge strane. Javni rashodi su potrebni kako bi država mogla funkcionisati i obavljati svoje zadatke kao što su na primjer zadaci iz domena sigurnosti. daljoj uzlaznoj liniji javnih rashoda.

Promjene u broju stanovnika ili teritoriji logično utiču na javne rashode. Javni rashodi u savremenim državama imaju tendenciju stalnog rasta. Politički uzroci rasta javnih rashoda su vezani za političke odnose u samoj državi kao i za odnose sa drugim državama. ilustracije radi. te uzrokuju rast stope inflacije i rast deficita budžeta. Ekonomski uzroci rasta javnih rashoda su vezani za rast produktivnosti. te je neophodno utvrditi izvjesne principe u javnom trošenju tih sredstava. promjena u tehnici izrade budžeta i povećanje broja stanovnika i teritorije zemlje) • stvarni ili suštinski uzroci (ekonomski. politički i finansijski uzroci) Pod kupovnom moći novca podrazumijevamo promatranje uticaja inflacije. na metod prebijanja i neprebijanja izdataka i prihoda. predstavljaju rashode neproizvodnog karaktera. rast nacionalnog dohotka i mogućnosti zadovoljavanja potreba u oblasti potrošnje na materijalne. kulturne. uzroci rasta ove prirode mogu biti manifestovani i kroz sistem podsticanja razvoja. investiranje i zaposlenosti. PRINCIPI JAVNIH RASHODA Fiskalna teorija je ustanovila odreñene principe javnih rashoda. negativni efekti se mogu manifestovati kod otplate javnog duga kada se ne ostvaruju programirani javni prihodi. odnosno nominalnog rasta dohotka i rashoda. Kod promjene budžetske tehnike se misli na prelazak sa bruto budžetiranja na neto budžetiranje i obrnuto tj. Finansijski uzroci rasta javnih rashoda su vezani sa javni dug. obrazovne i druge komponente u strukturi javnih rashoda. Vojni rashodi. Meñu najvažnijim principima javnih rashoda ubrajamo: • • • princip opšteg interesa (zadovoljavanje potreba društva u cjelini) princip umjerenosti (proporcionalno zadovoljavanje potreba) princip štednje (podrazumijeva stanje budžetskog suficita) 32 . Ako postoji tendencija „olakog“ zaduživanja države. Unutrašnje prilike u zemlji (stepen demokratizacije društva) i vanjsko-sigurnosni odnosi (stanje sigurnosti i stepen potreba za naoružanjem) mogu uticati na rast javnih rashoda.• prividni ili fiktivni uzroci (smanjenje kupovne moći novca. 3. Takoñer.

javne rashode možemo podijeliti na redovne i vanredne. Sedmo prošireno i izmijenjeno izdanje“. Neproduktivni javni rashodi su oni koji ne doprinose povećanju državnih prihoda. S tim u vezi javne rashode možemo podijeliti na3: • • • • • sa vremenskog stanovišta (redovne i vanredne). kantonalnih. nerentabilan bi bio onaj javni rashod koji ne donosi nikakav prihod u budžet. onda ih nazivamo produktivni javni rashodi. trošenje na kupovinu naoružanja. po kriteriju rentabilnosti (rentabilne i nerentabilne). javljaju u budžetu samo u vanrednim okolnostima. sa stanovišta produktivnosti (produktivne i neproduktivne). na primjer zbog elementarnih nepogoda u zemlji. po objektu trošenja (lične i materijalne). Rentabilnim javnim rashodom smatramo onaj koji u odgovarajućoj mjeri sa uloženim iznosom donosi prihod (dobit) u budžet. razne vrste pomoći i sl. KLASIFIKACIJA JAVNIH RASHODA Klasifikacija javnih rashoda se može vršiti sa različitih aspekata odnosno to zavisi od kriterija koji se ima u vidu prilikom klasifikacije. 3 Prof. „Finansije i finansijsko pravo“. regionalnih i lokalnih državnih organa vlasti). Sarajevo. Važno pitanje jeste da li se stavka javnog rashoda nalazi redovno ili ne u strukturi budžeta za odreñenu godinu. 2004. Suprotno navedenom. To su na primjer. troškovi administracije. kao što je na primjer čisto administrativni rashod državnog aparata.4. str. po subjektu trošenja (rashode centralnih. na one koji se redovno svake godine javljaju u budžetu i one koji se samo u odreñenim slučajevima. Jedan od kriterija podjele javnih rashoda je vrijeme. tj. dr Ismet Dautbašić. 73. 33 . Shodno tome. pokrajinskih. Ukoliko su javni rashodi usmjereni ka pomaganju i unapreñivanju ekonomije i infrastrukture odnosno jačanju ekonomske aktivnosti. Editio Iuristica.

Prema udjelu javnih rashoda u stvaranju bruto domaćeg proizvoda. dotacije. npr. nabavka kancelarijskog materijala i opreme i dr.) i prema subjektu trošenja (rashod centralne državne vlasti ili rashod odreñenog nižeg nivoa vlasti u strukturi države. npr. socijalna pomoć i dr). Ukoliko javni rashodi služe za finansiranje tekućih potreba nazivamo ih tekući rashodi. javne rahode možemo podijeliti na rashode na proizvode i usluge i na transfere (jednosmjerni izdaci iza kojih ne stoji proturadnja. 34 .Javni rashodi se mogu podijeliti i prema objektu trošenja (lične: troškovi administracije kao što su plate. subvencije. dok s druge strane. lokalni nivo vlasti općina). održavanje voznog parka. penzije. javne rashode na kapitalne izdatke (investicije) nazivamo kapitalni javni rashodi. honorari. putni troškovi i materijalne koji su nužni za funkcionisanje države i njene adminstracije: ogrijev.

ČETVRTO POGLAVLJE JAVNI PRIHODI 1. Porezi u sistemu javnih prihoda 3. Pojam i vrste javnih prihoda 2. takse i parafiskaliteti) 35 . Poreska terminologija 7. Efekti oporezivanja 5. doprinosi. Poreski principi (principi oporezivanja) 4. Dvostruko oporezivanje 6. Direktni i indirektni porezi 8. Ostali javni prihodi (carine.

najznačajnija je podjela na fiskalne i nefiskalne javne prihode. Najznačajniji javni prihodi su tzv. koji će biti izražen kroz sistem javnih prihoda. prihodi od stanovništva i prihodi od pravnih lica. javni prihodi su novčana sredstva koja država prikuplja ili pribavlja fiskalnim putem. prihodi na osovu prava prinude. namjenski i nenamjenski. Najznačajnija podjela javnih prihoda je na: • • • • • • redovne i vanredne. da služe za podmirenje troškova koji imaju opći karakter. povratni i nepovratni. Fiskalni suverenitet predstavlja neotuñivo pravo. Četiri osnovna obilježja. dadžbinski (fiskalni)4 prihodi tj. Prema tome. zagarantovano ustavom i zakonima. jednogodišnjost. 4 Pojam fiskus je latinskog porijekla i označava državnu blagajnu. POJAM I VRSTE JAVNIH PRIHODA Svaka država da bi mogla izvršavati svoje funkcije i zadatke treba imati na raspolaganju odreñenu količinu novca. da trošenje javnih prihoda ne dovodi u pitanje postojeću imovinu. države da naplaćuje javne prihode i to od svih zakonskih obveznika uplate javnih prihoda. karakteristike javnih prihoda su: • • • • da su izraženi u novcu. prihodi užih i širih društveno-političkih zajednica prihodi u novcu i prihodi u naturi. 36 . Od svih nabrojanih podjela.1. a na osnovu svoga fiskalnog suvereniteta.

• svaki porez treba da bude zakonom odreñen. 37 . str. Poreski principi Adama Smith-a su poznati pod nazivom „četiri kanona“. ali prvu sistematizaciju je sačinio tvorac i predstavnik engleske klasične ekonomske misli Adam Smith. i • porezna administracija treba da što manje košta. Editio Iuristica. 5 Prof. Ovdje se naslućuje princip opštosti i srazmjerosti poreza. Inače. dr Ismet Dautbašić. poreski principi ne važe samo za jedan poreski oblik nego za poreskim sistem u cjelosti tj. „Finansije i finansijsko pravo“. Brojni finansijski teoretičari su se bavili pitanjima poreskih principa. zajedno. 3. Sarajevo. vrijeme i način plaćanja i iznos koji treba dati moraju biti jasno precizirani i poznati poreznom obvezniku i svakom drugom pozvanom licu. dok je nešto kasnije to učinio i njemački teoretičar Alfred Wagner. Prema tome. 2004. za sve poreske oblike. 132-133. Režijski troškovi oko razreza i naplate poreza ne smiju biti toliki da „pojedu“ prihode od poreza koji obveznici uplate. Inače. te glase5: • svaki grañanin je dužan doprinositi zadovoljavanju potreba države i to po mogućnosti u srazmjeri svojih prihoda koje uživa pod njenom zaštitom. treba da zadovolje sve poreske principe. a ne proizvoljan. POREZI U SISTEMU JAVNIH PRIHODA Od svih vrsta javnih prihoda. Sedmo prošireno i izmijenjeno izdanje“. Svi porezi.2. ne bi ga trebalo ni zavoditi. • svaki porez treba da se uplaćuje u najpogodnije vrijeme i da plaćanje za poreznog obveznika bude najpovoljnije. PORESKI PRINCIPI (PRINCIPI OPOREZIVANJA) Poreski sistem svake države se oslanja na odreñene poreske principe koji služe da bi se realizovali unaprijed utvñeni ciljevi iz domena poreske politike. porezi predstavljaju najznačajniju stavku tj. danas u ovom domenu govorimo o Smith-ovim i Wagner-ovim poreskim principima. porezi su osnovni vid javnih prihoda moderne države.

princip umjerenosti poreskog opterećenja. princip izbora poreskog vrela. princip minimizacije troškova plaćanja poreza) 4. ako mjere iz sfere poreske politike dovedu do neravnoteže na tržištu ili do ponovnog uspostavljanja ravnoteže. poresku evaziju koja može biti zakonita (mijenjanje zanimanja. U efekte prije oporezivanja ubrajamo izbjegavanje plaćanja poreza tzv. kao dio makroekonomske politike zemlje. princip identiteta poreskog destinatara i nosioca poreskog tereta) • socijalno-politički princip (princip opštosti oporezivanja. što se tiče Wagnerovih poreskih pricipa. EFEKTI OPOREZIVANJA Savremene javne finansije se dosta bave efektima oporezivanja jer se nametanjem i plaćanjem poreza smanjuje ekonomska moć poreskog obveznika. princip fleksibilnosti. promjena mjesta prebivališta. promjena potrošnje) ili nezakonita (nedozvoljena) evazija poreza. dok. Poreska politika. princip stabilnosti poreskog sistema. možemo ih svrstati u četiri kategorije (grupe) i to: • • finansijsko-politički princip (princip izdašnosti i elastičnosti) ekonomsko-politički princip (princip efikasnosti. onda je riječ o makroekonomskim efektima. dok ostala imaju karakter uputa za rad organa poreske uprave. Kod zakonite poreske evazije na primjer imamo pojavu da poreski obveznik napušta zanimanje i posao koji se želi oporezovati i raditi u 38 . S druge strane. U ovom kontekstu možemo govoriti o efektima prije oporezivanja i efektima poslije oporezivanja. princip revnomjernosti oporezivanja) • administrativno-pravni princip (princip zakonitosti poreza. princip minimizacije administrativnih troškova.Samo prvi navedeni princip je ustvari pravi princip. Kako se efekti oporezivanja manifestuju je takoñer značajno pitanje. i njene mjere mogu dovesti do mikroekonomskog i makroekonomskog poreskog efekta. Ako doñe do promjena ekonomskih ili nekih drugih postupaka odreñenog fizičkog ili pravnog lica onda govorimo o mikroekonomskim efektima. s druge strane.

Opterećenje porezom izaziva otpor kod obveznika i on nastoji da se riješi poreskog tereta. Ovu pojavu u novije vrijeme nazivamo „siva ekonomija“. Prevaljivanje poreza je složen proces koji prolazi kroz nekoliko faza i to: 6 Prof. Sarajevo. Editio Iuristica. Ovo krivično djelo spada u podgrupu krivičnih djela protiv monetarnog i fiskalnog sistema. Da li je ovakvo izbjegavanje plaćanja poreza dozvoljeno? Da. Dakle. 161. on zapravo time ne želi da snosi porez na navedene proizvode. Sedmo prošireno i izmijenjeno izdanje“. str. pojavu odnosno poreski fenomen kojeg nazivamo prevaljivanja poreza. 39 . Nezakonito izbjegavanje plaćanja poreza javlja se u dva oblika i to: • • defraudacija (utaja) kontrabanda (šverc) Oba oblika su zabranjena i kažnjiva. „Finansije i finansijsko pravo“. imamo i slučaje nezakonitog izbjegavanja plaćanja poreza. S druge strane. 2004. U Bosni i Hercegovini. U Bosni i Hercegovini. jeste. koje se manifestuju kroz lažno voñenje poreskih knjiga s namjerom lažnog prikaza troškova. U efekte poslije oporezivanja ubrajamo tzv. poreski obveznik može i izbjeći potrošnju koja se namjerava oporezovati. Ako neka izbjegava da konzumira duhan ili alkoholna pića. To znači povredu zakonskih propisa.6 Šta je to kontrabanda? Kontrabanda se javlja kod izbjegavanja plaćanja poreza na promet proizvoda i usluga i carinskih pristojbi pri uvozu i izvozu što drugim riječima nazivamo šverc ili krijumčarenje. kontrabanda je takoñer krivično djelo za koje se predviña novčana kazna i kazna zatvora. dohotka kako bi se na nezakonit način umanjila poreska osnovica. dr Ismet Dautbašić. prihoda. defraudacija je krivično djelo za koje se predviña novčana kazna i kazna zatvora. Šta je to defraudacija? Defraudacija predstavlja izbjegavanje plaćanja direktnih poreza.profesiji ili grani koja se ne namjerava opteretiti novim poreskim dadžbinama.

prekinuti (nastaje kada lice pogoñeno porezom nije u mogućnosti da ga prevali ni na koji način tako da poreski obveznik istovremeno i snosi poreski teret. dvostruko oporezivanje se može javiti u četiri slučaja i to: a) Meñunarodno dvostruko oporezivanje b) U federativno ureñenim državama c) Izmeñu saveznih i lokalnih nivoa vlasti d) Kod oporezivanja dioničkog društva Meñunarodno dvostruko oporezivanje se javlja kada se poreski izvor oporezuje od strane poreskih organa dvije suverene države. te je i poreski destinatar) d) Difuzija (opšti efekat oporezivanja – izražava se preko promjena u ponudi i potražnji što onda utiče na promjene u nivou proizvodnje) 5. Kumuliranje poreza je situacija kada se jedan isti poreski izvor oporezuje sa više različitih poreza. Lovčević: «Institucije javnih finansija». str. 1975. a zatim i gdje je nasljednik nastanjen. ali će ga se osloboditi tako što će iznos poreza unijeti u cijenu svog proizvoda ili usluge) c) Incidenca. može doći pod slučaj dvostrukog oporezivanja. Jezu-u. Ilustracije radi. kada se oporezuje nasljeñe tamo gdje je lokacija imovine ili nekretnine. Pojam dvostrukog oporezivanja ne smijemo miješati sa pojmovima nadoporezivanje i kumuliranje jer su to sasvim različiti pojmovi. dok je nadoporezivanje slučaj kada postoji plaćanje poreza na već plaćeni iznos osnovnog poreza. U razdoblju 7 J.17. DVOSTRUKO OPOREZIVANJE Pojam dvostrukog oporezivanja ćemo odrediti ako usvojimo mišljenje profesora Lovčevića7. ili u slučaju oporezivanja odreñenog nasljeña. koji dvostruko oporezivanje definiše kao pojavu kada se jedan poreski objekt ili subjekt oporezuje dva ili više puta istim porezom u istom periodu i to od istih nivoa poreske vlasti. poreski subjekt jedne države koji ostvari prihod ili dobit u zemlji gdje nije rezident. Beograd.a) perkusija ili impact (definisanje poreskog obveznika koje je dužno po zakonu da plati porez) b) reperkusija ili prevaljivanje (poreski obveznik je prihvatio poreski teret. Prema poznatom francuskom teoretičaru G.lat.indicere . 40 .

poreski objekt. veoma čest slučaj dvostrukog oporezivanja je kod transnacionalnog kretanja kapitala. političkih. onda poreski organ oporezuje i prihod samih dioničara. U slučaju dvostrukog oporezivanja dioničkog društva (interno dvostruko oporezivanje) takva situacija se javlja kod oporezivanja dobiti društva. poreska snaga i poreske stope. a zatim kada se dobit raspodjeli dioničarima u formi prihoda tj. Na posljetku. PORESKA TERMINOLOGIJA U javnim finansijama je neophodno služiti se mnogim poreskim izrazima i terminima (elementima oporezivanja) koje uopšteno možemo podijeliti na termine subjektivne prirode i materijalne prirode. oporezuje i od strane lokalne. Sedmo prošireno i izmijenjeno izdanje“. Editio Iuristica. Kod dvostrukog oporezivanja izmeñu saveznog i lokalnog nivoa vlasti. vrlo često i namjerno. dr Ismet Dautbašić. SAD. 2004. poreski izvor se. Njemačka. poreska osnovica. str. poreskog destinatora i poresku vlast. 8 41 . dividende. Pitanja iz ovog domena se rješavaju ustavom ili posebnim zakonima zavisno od ekonomskih.nove. Ovo je tipičan primjer namjernog dvostrukog oporezivanja. poreskog platca. 6. te su takvi slučajevi prisutni kod gotovo svih federativno ureñenih zemalja (npr. i od strane saveznog (centralnog) nivoa vlasti. Poreski termini materijalne prirode su: poreski registar. poreska akontacija. „Finansije i finansijsko pravo“. na temelju meñunarodnih konvencija za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja8. U termine subjektivne prirode ubrajamo: poreskog obveznika. poreska jedinica. Opširnije vidjeti u: Prof. Kod federativno ureñenih zemalja slučajevi dvostrukog oporezivanja se javljaju kada nemamo jasno definisan sistem pripadnosti javnih prihoda i finansiranja javnih rashoda. poreski izvor.). važno je istaći da se danas teži izbjegavanju meñunarodnog dvostrukog oporezivanja i to na način unilateralnim aktima domaćeg zakonodavstva (gdje važi princip reciprociteta) i bilateralnim ugovorima (gdje važi princip bilateralnih konvencija) tj. Sistem separacije i sistem zajedničkih prihoda su dva najčešća sistema u rješavanju problema raspodjele poreskih izvora. Švicarska. poreska tarifa. Sarajevo. socijalnih i drugih prilika u datoj zemlji. BiH i sl. 152-159. globalne ekonomije.

DIREKTNI I INDIREKTNI POREZI Najiteresantnija i u upotrebi najviše korištena klasifikacija poreza je na direktne (neposredne) i indirektne (posredne) poreze. Poreska akontacija je plaćanje poreza u obrocima. porez na imovinu. Direktni porezi su oni koji direktno pogañaju imovinu. a izuzetno u fiksnim iznosima. indirektni porezi su oni koji ne terete lice koje je zakonodavac predvidio da bude poreski obveznik. a indirektni porezi su oni koji pogañaju potrošnju.Poreski obveznik je svako fizičko ili pravno lice koje je po zakonu dužno platiti porez. Poreska snaga je ekonomska sposobnost iz koje proizilazi visina poreske obaveze. prinosa. Poreska jedinica je dio poreske osnovice izražena u procentima. tj. 7. Najznačajniji predstavnici direktnih poreza su: porez na dobit preduzeća (pravnih lica). Klasifikacija nominalnih poreza na imovinu prema OECD-u je na periodične poreze na nepokretnosti i periodične poreze na neto imovinu. koji služe za osnov oporezivanja pojedinca. već drugo lice na koje je poreski teret prevaljen (na poreskog destinatara). Poreska stopa je u suštini niska i po pravilu proporcionalna stopa. već iz obveznikovih prihoda od imovine. Predmet oporezivanja je pokretna i nepokretna imovina. dohotka. Ovdje su mogući brojni kriteriji razlikovanja. porez na dohodak grañana (fizičkih lica). ratama u toku jedne poreske godine. direktni porezi su oni koji se naplaćuju direktno od poreskog obveznika. Poreska osnovica znači vrijednost (imovine) ili veličinu (dohotka) kao dva poreska izvora (objekta) i služi za utvrñivanje poreske obaveze. nema posrednika izmeñu zakonodavca i onoga koga je zakonodavac odredio da snosi poreski teret. Poreski platac je ono lice koje stvarno plaća porez ili porez preuzima na sebe u namjeri da ga prevali na nekog drugog. Poreski registar je zvanično utvrñen pregled prihoda. Na primjer. Poreski destinatar je lice koje konačno snosi poreski teret i to su najčešće krajnji kupci proizvoda ili usluga. porez na naslijeñe i poklone. Poreska tarifa je spisak poreskih jedinica koji se sastavlja uglavnom za indirektne poreze. To je redovan porez koji se plaća periodično i to ne iz imovine (supstance). S druge strane. S tim uvezi. dobiti. 42 . Osnovicu čini vrijednost imovine koju je teško utvrditi. dohodak ili prihod poreskog obveznika. a najznačajniji je kroz analizu fenomena poreskog prevaljivanja. naročito u slučaju nepokretne imovine. poreske stope se utvrñuju na poreske osnovice i iskazuju se u poreskim tarifama. Porezi na imovinu su jedni od najstarijih poreza. Poreska vlast su organi koji imaju fiskalni suverenitet.

To je vanredni porez sa visokom stopom koja je uglavnom progresivna. porez na kapitalne dobitke i dr. realni je pravi jer se plaća iz supstance odnosno aktive (imovine). Prva varijanta je. U Bosni i Hercegovini je jednofazni porez na promet bio u primjeni do 01. Porez na dohodak grañana spada u najznačajnije i najsloženije oblike javnih prihoda. cedularno oporezivanje se vrši primjenom proporcionalnih stopa. te je kao takav zastupljen u većini zemalja. te nije zastupljen u savremenim poreskim sistemima. tzv. S obzirom da se nominalni plaća iz prihoda od imovine. dobit i kapitalne dobitke korporacija“ svrstan u grupu 1 200. Porez na promet proizvoda i usluga možemo razlikovati u dvije varijante. porez na promet proizvoda i usluga. porez na prihode od poljoprivrede i šumarstva. niti konačna visina njegovog poreskog opterećenja. a posebno poreza. Kod cedularnih poreza nije poznata ekonomska snaga obveznika. Sintetički sistem oporezivanja dohodka polazi od stava da sve prihode koje ostvari poreski obveznik treba oporezovati jednim sveobuhvatnim porezom sa progresivnom stopom. te su oni kao takvi analitički. godine. Naznačajniji predstavnik indirektnih poreza. odreñenoj fazi prometa proizvoda od proizvoñača do krajnjeg potrošača. porez na prihod od samostalne djelatnosti. porez na prihode od zakupa. Teorija i praksa javnih finansija poznaje tri oblika. porez na prihode od kapitala. U klasifikaciji OECD-a je pod nazivom „porezi na dohodak. U klasifikaciji OECD-a je pod nazivom „porezi na dohodak. koncepta oporezivanja dohodka fizičkih lica i to: a) Cedularni b) Sintetički ili globalni c) Mješoviti Cedularni sistem polazi od toga da svaki prihod fizičkog lica treba oporezovati odvojeno. U klasifikaciji OECD-a imamo samo jednokratne realne poreze na imovinu. sistema. Druga varijanta je 43 . dobit i kapitalne odbitke grañana“ svrstan u grupu 1 100. realni porez na imovinu je neredovan porez. Kod oporezivanja dohodka možemo se susresti i sa oporezivanjem pojedinih vrsta prihoda kao što su na primjer: porez na zarade. dok se na iznos preko zakonski utvrñenih granica po pravilu primjenjuju progresivne poreske stope.Za razliku od nominalnog poreza na imovinu. porez na prihode od autorskih prava. Porez na dobit preduzeća ima izraženu razvojnu i stabilizacionu funkciju. jednofazni porez na promet gdje se oporezivaje prometa vrši u tačno jednoj. januara 2006. Kod mješovitog sistema.

00 KM +100.50KM +289.55KM 44 . a u Bosni i Hercegovi takoñer od 01.00 KM 1100.00KM +300.00KM +235.50KM 2590. januara 2006.00KM +205.00KM +140.00KM +100.00KM 2890.00KM 1400.00 KM Ukupan iznos poreza: 969.00KM 2050. Neto svefazni porez na promet je danas poznat kao porez na dodatu vrijednost (PDV) i u primjeni je u sistemu indirektnog oporezivanja Evropske unije.00KM +500.00KM 1550.55 KM 2255. godine.svefazni porez na promet (može biti bruto i neto svefazni porez na promet) gdje se oporezivanje prometa vrši u svakoj fazi prometa.05KM 3079.00 KM 1000.00 KM 1100.00KM 2255.00KM 2355.50KM +300. Primjer: Svefazni bruto porez na promet (lavinski porez) (poreska stopa 10%) Pretpostavimo proizvodnju u oblasti drvne industrije: Faza I Eksploatacija šume – drvo 10% pp Cijena Faza II Prerada u pilani (input) Dodata vrijednost Porezna osnovica 10% pp Cijena Faza III Proiz. namještaja (input) Dodata vrijednost Porezna osnovica 10% pp Cijena Faza IV Veleprodaja (input) Dodata vrijednost Porezna osnovica 10% pp Cijena Faza V Maloprodaja (input) Dodata vrijednost Porezna osnovica 10% pp Cijena 2590.50 KM 1550.

Primjer: Svefazni neto porez na promet .00KM + 50.00KM + 30.00KM 2370.00KM +300. namještaja (input) Dodata vrijednost 10% pp Cijena Faza IV Veleprodaja (input) Dodata vrijednost 10% pp Cijena Faza V Maloprodaja (input) Dodata vrijednost 10% pp Cijena 2040.00KM 1930.00 KM Ukupan iznos PDV-a: 170.00KM +500.00KM 1380.00KM +300.00 KM 1000.00 KM 1930.00KM +100.porez na dodatu vrijednost (PDV) (stopa 10%) Pretpostavimo proizvodnju u oblasti drvne industrije: Faza I Eksploatacija šume – drvo Dodata vrijednost 10% pp Cijena Faza II Prerada u pilani (input) Dodata vrijednost 10% pp Cijena Faza III Proiz.00 KM +500.00 KM 1050.00 KM 1050.00KM 2040.00KM + 10.00 KM 1380.00KM 45 .00KM + 50.00KM + 30.

U fazi 1 prerada (input) košta 3. 3.00 KM.725.00 KM. a veletrgovac je imao 40KM zavisnih troškova nabavke. 2. a novostvorena vrijednost je 675. Izračunajte: a) Kolika je dodata vrijednost u trećoj fazi? = b) Koliki je PDV u trećoj fazi? = c) Koliki je ukupni PDV u svim fazama? = VRIJEDNOST PROIZVODA (input) DODATA VRIJEDNOST VRIJEDNOST PROIZVODA (output) PDV Vrijednost sa PDV 1. 9.375.PDV za uplatu vrijednost a 1 2 3 4 5=3 + 4 6=3*17% 7=5*17% 8=4*17% 9=7-6 I faza Proizvoñač 200 200 0 34 34 34 II Prerañivač 200 400 600 34 102 68 /102-34/ = 68 faza III Trgovina /136-102/ = 600 200 800 102 136 34 faza na veliko 34 /170-136/ IV Trgovina 800 200 1. Koliki je apsolutni iznos poreza na promet ako je poreska stopa 20% i ako se primjenjuje jednofazni porez na promet u fazi finalne potrošnje? Primjer: Prodajna Porez na Subjekt Dodata vrijednost Ulazni Izlazni Iznos PDV-a FAZE Nabavka dodatu PDV prometa vrijednost bez PDV.Primjer: Jedinstvena poreska stopa je 17%.072. te na nabavnu cijenu zaračunala 10% maloprodajne marže.00 KM Primjer: Proizvoñač je prodao svoj proizvod veletrgovini za 1000KM.00 KM.072.000 2.600 1. Prodajući robu trgovini na malo zaračunao je maržu od 5%. Pretpostavimo proizvodnju u oblasti hemijske industrije.00 KM. Iz hemijskog kombinata proizvedena vrijednost proizvoda sa PDV-om je 9. Trgovina na malo preuzimajući robu je imala troškova od 80 KM. U fazi 2 vrijednost proizvoda (output) je 4.600 272 442 170 442-272=170 46 .000 136 170 34 =34 faza namalo Ukupno 1.

Primjer: Cijena sa uračunatim PDV-om je 117 KM. PDV koji bi trebao biti obračunat je 100 KM x 17% = 17 KM. iznos PDV-a se dobije kada se preračunata stopa PDV-a primijeni na prodajnu cijenu (sa PDV-om). Cijena sa uračunatim PDV-om je 117 KM. PDV koji se treba dodati na cijenu artikla može se obračunati tako da se cijena bez PDV-a pomnoži sa poreznom stopom.Primjer: Stopa PDV-a (Stopa PDV-a u BiH je 17%) Obračunava se na cijenu koja ne sadrži PDV. a stopa PDV-a je 17%.53 % 100 + 17 Iznos PDV-a = 117 x 14. Ukoliko se PDV obračunava na prodajnu cijenu sa uračunatim PDV-om tada se primjenjuje preračunata porezna stopa koja se izračunava prema sljedećoj formuli: 100 x stopa PDV-a ----------------------100 + stopa PDV-a U tom slučaju.53% = 17 KM Cijena bez PDV-a = 117-17 = 100 KM 47 . prema sljedećoj formuli: Prodajna cijena (bez PDV-a) x stopa PDV-a ----------------------------------------------------100 Cijena bez PDV-a je 100 KM. a poreska stopa je 17%. 100 x 17 Preračunana stopa PDV-a = 14.

te se odreñuju prema mjestu uvoza ili izvoza i odreñuju se prema procentu od vrijednosti robe (fakturisane vrijednosti robe). Uloga carina u poreskom sistemu se ogleda u: • • • • • • zaštiti odreñenog stepena i strukture ekonomskog razvoja osiguravanju obima i strukture uvoza zaštiti platnog bilansa podsticaju regionalnog razvoja uvozu nove tehnologije integraciji procesa sa ostatkom svijeta 48 . razlikujemo uvozne. OSTALI JAVNI PRIHODI (CARINE. koji po svojoj kategoriji i osnovnim karakteristikama predstavljaju indirektne poreze. Carine su javne dadžbine koje država naplaćuje prilikom prelaska robe preko državne granice od vlasnika robe i to u domaćoj valuti i po zakonski odreñenoj carinskoj tarifi. Ad valorem carine su one koje se odreñuju prema vrijednosti carinjene robe. TAKSE I PARAFISKALITETI) Carine predstavljaju značajne izvorne prihode države. izvozne i tranzitne carine. DOPRINOSI. Mješovite carine predstavljaju kombinaciju vrijednosnih i specifičnih carina. Zaštitne (ekonomske) carine su u funkciji zaštite domaće proizvodnje odreñenih proizvoda ili privrednih grana (npr. Fiskalne carine se uvode sa ciljem da država obezbjedi odgovarajuća novčana sredstva za finansiranje javnih rashoda. poljoprivrede). ali su danas zbog nepraktičnosti veoma rijetke. Specifične carine se odreñuju na odreñene mjerne jedinice (metar.8. vrijednosne (ad valorem) i mješovite oblike carina. uz istovremeno utvrñivanje najvišeg i najnižeg iznosa carina. Prema osnovnoj ekonomskoj funkciji carine se dijele na fiskalne i zaštitne carine. litar). prema načinu odmjeravanja imamo specifične (kvatitativne). Prema pravcu kretanja robe. te ih najčešće susrećemo kod proizvoda sa čestim fluktuacijama cijena u toku godine. S druge strane. kilogram. Odredi se carina ad valorem.

služe za podmirenje potreba kao što su: zdravstveno osiguranje. naknada za čišćenje otpadnih voda i sl.Doprinosi su oblici javnih prihoda koje karakteriše element protuusluge. od koristi koju ima lice koje plaća taksu. Način naplate taksi može biti direktan (plaćanje u gotovom novcu uz izdavanje priznanice) ili indirektan (putem taksene markice). Prema većini autora nalaze se izmeñu administrativnih taksi i poreza. sudske. su: a) potiču od društvene grupacije koja je povezana odreñenim zajedničkim ekonomskim ili socijalnim interesom i to u odreñenom razdoblju. penziono-invalidsko osiguranje. b) ne ulaze u sastav redovnih budžetskih prihoda (vanbudžetska sredstva) i ne regulišu ih fiskalni organi. Takse su. te imaju strogu namjensku ulogu. Sama visina takse zavisi od troškova koje državno organi čine kada vrše uslugu koja je predmet plaćanja takse. c) imaju karakter destiniranih prihoda (namjenski prihodi) d) nemaju vremensku trajnost kao porezi. javni prihodi koji predstavljaju novčani ekvivalent za usluge koje obavlja javna ustanova ili neka druga državna institucija fizičkim i pravnim licima. Imaju odreñene sličnosti i sa porezima i sa taksama. naknada za puteve. Prema organima koji obavljaju odreñene usluge mogu biti: carinske. konzularne. Prema vremenu plaćanja mogu biti: takse koje se plaćaju unaprijed i takse koje se plaćaju unazad. Takse se pojavljuju kao protunaknada za izvršene usluge javno-pravnih tijela. u finansijskoj teoriji i praksi. katastarske. Osnovne karakteristike. žigova i sl. Prema broju izvršenih usluga mogu biti: paušalne (za usluge koje čine zaokruženu cjelinu) i pojedinačne takse. socijalna zaštita i osiguranje od slučaja nezaposlenosti. kao oblik javnog prihoda. 49 . ali još uvijek mnogi autori stavljaju znak jednakosti izmeñu parafiskaliteta i poreza. koje ih odvajaju od ostalih javnih prihoda. Takse možemo podijeliti na one koje pripadaju državi i one koje pripadaju nižim nivoima vlasti. takse za zaštitu patenata. Parafiskalni prihodi ili parafiskaliteti se u finansijskoj terminologiji javljaju 40-tih godina XX stoljeća. Doprinosi. U našoj praksi se javljaju kao plaćanje članstva u komorama. da li usluga čini isključivu korist korisniku usluge ili postoji korist za društvo u cjelini i dr. dječija zaštita. licenci. plaćaju ih oni koji će imati odreñene koristi od prikupljenih doprinosa.

Sistem obračuna 2.1. Odobravanje budžeta 5. Ostala dinamička načela 5.2. Sistem računovodsva i finansijskog izvještavanja 2.5. Pojam i uloga budžeta u javnim prihodima 1. Planiranje rashoda i prihoda budžeta 5.2. Dinamično – materijalna načela 4. Metod obračuna budžeta 2. Sistem investiranja javnih prihoda 3.3. Budžetske procedure 5. Pravna funcija budžet 2.2. Sistem trezora 2.statička načela 4. Formalno. Izrada nacrta prijedloga budžeta 5. Organizacioni trezora 2.3.3. Osnovne karakteristike budžeta 1. Ekonomska funkcija budžeta 1.PETO POGLAVLJE BUDŽETSKA POLITIKA 1.4.4.1.4.3.2. Revizija i finansijsko izvještavanje 4. Budžetska načela ( principi) 4.1.1. Politička funkcija budžeta 1. Izvršenje budžeta 50 .

tzv. rashoda te dijela koji se naziva računom financiranja. U računu financiranja iskazuju se primici od financijske imovine i primljeni krediti i zajmovi te izdaci za financijsku imovinu i za otplatu zajmova i kredita. fr. Plan razvojnih programa po godinama se utvrñuje dokumentom koji predstavlja srednjoročni plan razvoja koji se priprema od strane budžetskih korisnika i donosi kao razvojni akt. bilancio) potječe od srednjovjekovne engleske. budget. Metodološki mogli bi izvršiti klasifikaciju budžeta na : • • Tekući budžet koji se sastoji od prihoda i rashoda tekućeg perioda. Haushalt. francuske riječi bougette. te plana razvojnih programa. Kapitalni budžet koji prati razvojne programe i načine obezbjeñenja sredstava finansiranja.proračun (engl.1. najčešće za godinu dana koja se ne mora poklapati sa kalendarskom godinom. Posebni dio budžeta sastoji se od plana rashoda i izdataka budžetskih korisnika rasporeñenih u: • • tekuće i razvojne programe za tekuću budžetsku godinu. Uz riječ budžet upotrebljava i riječ proračun što u suštini i odražava plan prihoda i rashoda u vremenskom periodu. tal. odnosno vrećica. dakle. što je deminutiv riječi „bouge“ kožna torba. Upravo se i koristi naziv za plan prihoda i rashoda u odreñenom vremenskom razdoblju. sastoji od tri dijela: prihoda. njem. POJAM I ULOGA BUDŽETA U JAVNIM PRIHODIMA Riječ budžet . U engleskoj parlamentarnoj terminologiji ta je riječ označavala kožnu torbu u kojoj je ministar finansija u parlament donosio prijedlog o prihodima i rashodima države za iduće razdoblje. Budžet se sastoji od opšteg i posebnog dijela. Računu financiranja iskazuje se pozajmljivanje i zaduživanje proračuna. koji se svake godine pomjera za jednu godinu unaprijed. Opšti dio budžeta. budget. 51 . „ rolling princip“. Opšti dio budžeta čini: • • Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja.

koji donosi zakonodavni organ (skupština. parlament) • Budžetom se predviñaju javni prihodi i rashodi za jednu godinu. odnosno njime se preciziraju koje će javne rashode država preuzeti na sebe i kolike i kakve će prihode obezbijediti za njihovo pokriće. U finansijama se koristi pojam koji označava udio rashoda budžeta države u bruto domaćem proizvodu. Budžet je zakon po obliku. Visok udio državne potrošnje u BDP-u može biti pokazatelj da je povećana socijalna uloga države te da država mora finansirati takve izdatke (penzije. 1. Stoga se i preporučuje povećanje državnih rashoda u skladu s rastom bruto domaćeg proizvoda. odnosno koliko će novca potrošiti u toj godini i za koje namjene. zdravstvo. socijalno . Prevelik rast državne potrošnje i prevelika može biti i pokazatelj kako se veći dio rashoda neracionalno koristi i troši.Ovakav pristup budžetu važan je u voñenja ekonomske politike i koncipiranja budžeta kao: • • • . jer je po svojoj sadržini administrativni akt sui generis. ekonomsko – politićkog.političkog i razvojnog. te b) rashode. odnosno koliko će novca i na koji način prikupiti u jednoj godini. a ne po sadržaju. Osnovne karakteristike budžeta Osnovne karakteristike budžeta koje ga izdvajaju od sličnih finansijskih intrumenata su: • Budžet donosi najviše predstavničko tijelo društveno-političke zajednice i to po proceduri karakterističnoj za donošenje zakona.1. • • Budžet je finansijski instrument i donosi se za jednu godinu. • Planirani prihodi i rashodi u budžetu izražavaju se u novčanom (nominalnom) iznosu. 52 .) povećanjem svojih prihoda i rashoda. S toga država kao nosilac ekonomske politike planira: a) prihode. školstvo i sl.

To znači da u periodu depresije i nezaposlenosti vodi politiku deficita i podsticanja tražnje i potrošnje.prihodi i rashodi budžeta korespondiraju se proizvodnjom. potrošnjom. redistributivna funkcija se ogleda kroz dejstvo budžeta na rapodjelu nacionalnog dohotka naročito u dijelu transfernih rashoda koji predstavljaju prerespoñjelu rashoda izmeñu odreñenih grupa stanovništva. grupisani po vrsti i svrsi korištenja. Ekonomska funkcija budžeta Budžet predstavlja finansijski akt. i to: 53 . • • alokaciona funkcija se ogleda izmeñu privatnoj i javnog sektora. Savremena država kroz budžetsku politiku djeluje na ukupnu potrošnju..• Obavezno prethodno usvajanje budžeta vrši se prije početka budžetske godine ili se usvaja plan privremenog finansiranja uz odobravanje prestavničkog tijela (organa). Ekonomska funkcija budžeta ogleda se: • povezanost budžeta sa kretanjima u privredi. • U budžetu su specificirani prihodi i rashodi. investicijama. a tek poslije toga postavlja se zahtjev za budžetskom ravnotežom. • redistributivna i stabilizaciona funkcija budžeta i to kroz dejstvo na alokaciju resursa. sve je veći značaj budžeta kao instrumenta ekonomske politike. dok se u fazi prosperiteta i inflacije vodi politika suficita i smanjenja tražnje i potrošnje i to zahtvatanjem dijela dohotka. na bazi poreza. Sastavni dio budžeta su odredbe koje se odnose na izvršenje budžeta. Obezbjeñenjem javnih prihoda. Politikom budžetskog deficita i suficita država vodi anticikličnu ekonomsku i stabilizacionu politiku. predračun prihoda i rashoda. • stabilizaciona funkcija budžeta ogleda se na uspostavljanju ekonomske ravnoteže nacionalne privrede.2. država djeluje na ukupnu potrošnju i njenu strukturu. cijenama. meñutim. Deficitom i suficitom budžeta uspostavlja se privredna ravnoteža. 1. a koje imaju zakonsku formu.

od strane prestavničkog tijela (organa). Politička funkcija budžeta Budžet se donosi. putem deficita. odnosno zakonima i to Zakonu o budžetu ili Zakonu o državnom računovodstvu. tj. Pravna funkcija budžeta Pravna funkcija budžeta izučava se sa aspekta da li je ova oblast regulisana pravnim normama. škole. koji ga stavlja u proceduru svake godine. Prilikom odobravanja budžeta redovito se pretresaju javni rashodi. kao predstavničko tijelo podvrgava kontroli i kritici program i troškove državnih organa. 1. Parlament. javnim izdacima za pomoć nezaposlenim. odnosno njenih rashoda. "Kresanjem" budžeta moguće je uticati i na politiku vlade.• • nabavka za vojne potrebe. u tome se ogleda i prva politička funkcija budžet. odnosno vrši se politički uticaj. i to u dijelu obima i strukture rashoda. policiju. Ekonomska funkcija budžeta ogleda se i u segmentu monetarne politike i to preko javnog duga. odnosno skupština. socijalno nezbrinutim i ostalim socijalno izdržavanim kategorijama. vrši se kontrola vlasti.3. Završnim računom budžeta i organa odgovornih za sprovoñenje budžeta. ne smije se mijenjati bez odobrenja parlamenta (skupštine). • povećanim izdacima kroz lična primanja (plate) zaposlenih javnom sektoru. Budžet je za izvršnu vlast direktiva i pravilo kojeg se mora pridržavati. tj. kada se vrši zaduživanje kod centralne banke iz emisije novca (inflatorno djelovanje) ili preko suficit kada se vrši otplata duga centralnoj banci. 54 . po posebnoj proceduri. Budući da ga odobrava prestavnički organ. zdravstvene ustanove.4. Ovo područje pripada budžetskom pravu. 1.

obuhvat priliva i odliva. likvidnošću i javnim dugom.2. Upravljanje budžetom podrazumjeva izgradnju dobrih mehanizama kvalitetnog upravljanja javnim rashodima. finansijsko izvještavanje. Pored važnosti budžetskih procedura bitan je kvalitet računovodstvenih evidencija i dobrog finansijskog izvještavanja.1. METOD OBRAČUNA BUDŽETA Budžetskim računovodstvom ureñuju se : • • • • • • način voñenja poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava. 2. gotovinom. istinitosti. priznavanja prihoda i rashoda. Većina dosadažnjeg istraživanja iz oblasti javnih finansija odnosila se na procedure planiranja. procjena bilansnih pozicija. Princi modifikovanog nastanka poslovnog dogañaja se zasniva na: • Prihodi i primici se priznaju samo u onom periodu kada su mjerljivi i raspoloživi tj. sveobuhvatnosti. revalorizacija. odobravanja i izvrñenja budžeta dok u posljednje vrijeme 55 . kada su uplaćeni na račun. pojedinačnom iskazivanju poslovnih dogañaja – specifikaciji i poštivanje računovodstvenih standarda. • Rashodi i izdaci priznaju se u onom periodu kada je obaveza nastala za plaćanje. pouzdanosti. Sistem obračuna se vodi putem glavne knjige trezora priznavanjem prihoda i rashoda po načelu modifikovanog nastanka poslovnog dogañaja. S pravom se može tvrditi da je budžetski sistem uzrok svih fiskalnih problema. Sistem obračuna Principi na kojima se zasniva sistem obračuna budžeta sadržani su u : • • • • • • tačnosti.

Centralizirani pristup moguć je uz visok stepen informatizacije. Sistem trezora podrazumjeva da svi mogu dati nalog za plaćanje ali samo odjel trezora može dati odobrenje da se taj nalog obavi. Računovodstveno i finansijsko izvještavanje. i utvrñuje visina potraživanja i obaveza.se veći značaj daje kvalitetu upravljanja javnim rashodima. Posredstvom sistema trezora i tehnika upravljanja budžetom obezbjeñuje se upravljanje novčanim tokovima (uplate i isplate). Sistem trezora Posebnu ulogu u upravljanju budžetom ima trezor ili riznica koja posredstvom funkcije upravljanja gotovinom i javnim dugom procjenjuje potrebe za zaduživanjem. te na taj način upravlja likvidnošću i javnim dugom. Meñunarodni monetarni fond i Svjetska banka su razvili sistem praćenja budžetskog sistema zemalja u tranziciji. koje se obavljaju po uplatnim i isplatnim računima. središnje vlasti. računovodstvene evidencije. te njegovo organizaciono ustrojstvo se odnosi na: • • • Upravljanje gotovinom i i javnim dugom. Sistem riznice povezuje sistem plaćanja i računovodstva. Izvršenje budžeta. 56 .2. Trezor je odgovoran za : • • • finansijsko planiranje. Upravljanje budžetom i javnim rashodima putem trezora osigurava se fiskalna disciplina. Trezor putem ovog mehanizma djeluje preventivno na potrošnju. Fiskalna transparetnost i analiza stanja po pojedinim zemljama potakle su izgradnju kvalitetnih informacija o budžetskim sistemima i ujedno potakla potrebu za kvalitetnim upravljanjem budžetom. upravljanje gotovinom: depozitima u domaćoj i ino valuti i utvrñivanje kratkoročnih potreba za finansiranjem. • finansiranje budžetskog deficita. izvršenje budžeta. Institucionalni okvir riznice i trezorskog poslovanja podrazumjeva uspostavljanje na svim nivoima vlasti: lokalnih zajednica. 2. državne vlasti.

plan pozajmljivanja. funkcionalnu. registar plaća. prognoze svih priliva. stanje i promjene imovine. vlasništva u skladu sa propisanim kontnim planom koji sadrži klasifikaciju ( organizacionu. i to: • • • • • • dnevno stanje na jedinstvenom računu. fondovsku). 57 . prognoza svih izdataka plan otpate duga. odnosno službe i budžetski korisnici. javni dug. Sistem glavne knjige osigurava evidenciju svih transakcija koje obuhvataju prihode i rashode i izdatke. Zakonu o izvršenju budžeta se donosi kao akt u proceduri usvajanja budžeta od strane zakonodavnog tijela. Orginalna dokumentacija za sve transakcije u okviru trezora se vode u skladu aktima kojim se ureñuje računovodstvo budžeta – Uredba o računovodstvu budžeta. izvod računa kod banaka. sa neophodnom dokumentacijom i listom prioriteta koja se u principu utvrñuje u Zakonu o izvršenju budžeta. 2. konjukturna kretanja kroz analizu makroekonomskih parametara.3. Uloga trezora u dijelu izvršenja budžeta ogleda se u radnjama koje obuhvataju pregled i odobravanje zahtjeva za plaćanjima. Svaki budžetski korisnik treba da ima pomoćne knjige: • • • • • • • skladišta – materijalne evidencije. kapitalne imovine. Sistem računovodsva i finansijskog izvještavanja U dijelu računovodstvenog i finansijskog izvještavanja trezor uspostavlja sistem glavne knjige trezora i sisteme pomoćnih knjiga prema modifikovanom principu obračuna obaveza . knjige ulaznih i knjige izlaznih računa: KUF i KIF. Pomoćne knjige trezora su sastavni dio glavne knjige trezora koje se vode nadležna ministarstva.Trezor prima sve podatke u cilju planiranja novčanih tokova. ekonomsku. inventara. blagajne.

kratkoročna potraživanja. izdati vrijednosni papiri do jedne godine dospjeća. Klasa 1. podkategorijama. ispravka vrijednosti stalnih sredstava. 58 . obaveze po osnovu plaća i naknada. Knjigovodstvena isprava je takva da se može zaključiti o vrsti i prirodi finansijske promjene. Klasa 3 – Kratkoročne obaveze i razgraničenja: kratkoročne tekuće obaveze. računi internih potraživanja i kratkoročnih razgraničenja po osnovu kamata. odnosno budžetske transakcije. Klasa 2. Budžetski korisnici knjiže promjene na propisani šestocifreni račun. analitičkim kontima. odnosno transakciji u budžetu.Knjigovodstvene isprave su pisani dokumenti o nastaloj finansijskoj promjeni. dati kratkoročni krediti. glavnim grupama. grupisan na: Klasa 0 – Stalna sredstva: objekti i stvari.Novčana sredstva: kratkoročna potraživanja i razgraničenja u obliku: gotovinski i žiralni novac odnosno konto korentne obaveze. dugoročni plasmani u obliku kredita. U nalogu za knjiženje i dnevniku vrši se grupisanje i zbirno knjiženje. računi za poravnjanje internih transakcija. kratkoročni krediti u stranoj valuti bilansirani po kursu Centralne banke. depozita i uloga sa rokom dospjeća preko jedne godine. Budžetski korisnici vode poslovne dogañaje prema kontnom planu budžeta koji je iskazan po: • • • • • • • klasama. izdvojena sredstva za otvorene akreditive. kratkoročni oročeni depoziti do jedne godine i plasmani. devizna konta u stranoj valuti bilansirana po kursu Centralne banke. kategorijama. stalna materijalana sredstva u obliku materijalnih prava. obaveze iz internih odnosa i kratkoročnih razgraničenja kao što su unaprijed naplaćeni prihodi i obračunati naplaćeni nedospjeli rashodi. vrijednosni papiri sa rokom dospjeća do jedne godine. Sve transakcije u budžetu kontiraju se i evidentiraju na analitičkim računima. primljeni robni i finansijski krediti sa rokom dospjeća do jedne godine. poreza i doprinosa. isplatu čekova.Zalihe: materijal i sitni inventar. podgrupama. glavama. vrijednosni papiri sa rokom dospjeća preko jedne godine. zakupnina i druge anticipativne pozicije aktive.

nabavku stalnih sredstava i otplatu dugova. isplaćeni iznos za investicije. prihodi iz internih transakcija. tekući grantovi kao nepovratna sredstva za tekuće svrhe. prihodi od taksi i pružanja javnih usluga. izvori koji staje na raspolaganju i nemaju rok dospjeća. Knjiženje se vrši na vanbilansnim evidencijama na odgovarajućim analitičkim kontima koji se zatvaraju kada prestane uslovno potraživanje. dati avansi. izdaci za materijalne usluge. ali imaju uticaj na buduće dogañaje: date garancije. obaveze sa rokom dospjeća dužim od godine dana. Stanje na kontima klase 5 i klase 8 mora biti identično.Dugoročne obaveze i razgraničenja. 59 . Klasa 7 – Prihodi. Klasa 5 – Stalni izvori sredstava. Klasa 8 – predstavlja zatvoreni sistem konta koji služi za evidenciju kapitalnih primitaka i izdataka: primljeni iznosi za kapitalna ulaganja. primljeni iznos iz dugoročnih i kratkoročnih zajmova. grantovi kao nepovratne pomoći za projekte i programa. rashodi iz internih poslovnih odnosa izmeñu korisnika budžeta. prihodi od privatizacije.Klasa 4. prihodi od poduzetničke aktivnosti i imovine i pozitivnih kursnih razlika. nastali na dan kada je obaveza za plaćanje nastala neovisno od toga da li je plaćanje izvršeno: plaće i naknade plaća. Klasa 8 je zatvoreni sistem računa koji služi samo za evidenciju kapitalnih primitaka i izdataka i knjiženje se vrši nakon kapitalnih operacija na redovnim računima. kapitalni grantovi kao nepovratna davanja za nabavku kapitalne imovine. nastali i raspoloživi za plaćanje obaveza: prihodi od poreza i doprinosa. primljene otplate za date zajmove. Klasa 9 – Poslovni dogañaji koji nemaju direktnog uticaja na sredstva i izvore sredstava. plaćene kamate i ostale naknade. odnosno obaveza. Klasa 6 – Rashodi. Sravnjenje knjiženja na računima klase 8 sa kontima klase 5 je nužno jer se moraju otkloniti eventualna neslaganja. povrat udjela u kapital.

odnosno da li su transakcioni računi za gotovinu. Stanje na transakcionim računima se vodi kao dio jedinstvenog računa 60 .2 Organizacioni okvir trezora TREZOR Upravljanje gotovinom i javnim dugom Računovodstv eno i finansijsko izvještavanje Izvršenje budžeta Upravljanje gotovinom i likvidnošću Upravljanje javnim dugom Računovodstvo Finansijsko izvještavanje Izvrñenje budžeta Planiranje budžeta Sva sredstva koja ostvaruju budžetski potrošači kao vlastita moraju se uplaćivati na jedinstveni račun i voditi u evidenciji glavne knjige kao naplaćeni prihodi po korisnicima budžeta s tim da upotreba ovih prihoda mora se utvrñivati planom rashoda za budžetsku godinu na koju se odnose. Isključiva nadležnost raspolaganja sredsvima na jedinstvenom računu je na organu koji upravlja finansijama: služba ili ministarstvo finansija.2. Postojanje transakcionih računa kod poslovnih banaka je u funkciji prikupljanja priliva i plaćanja izdataka. ponaosob: općina. Uspostavljanje sistema trezora na svim razinama vlasti uspostavlja se i jedinstveni račun svakog nivoa vlasti. Na ovaj način se ukida pravo upravljanja sredstvima od strane budžetskih korisnika mimo sistema trezora. država. Organizacija trezora Sistem uspostave jedinstvenog računa trezora ima za cilj centralizacije sredstava i upravljanje novčanim tokovima.4. Grafikon br. pod uslovom da su u sistemu jedinstvenog računa odreñenog nivoa vlasti. entitet. To znači da se svi prihodi moraju uplaćivati na evidentirane-otvorene račune kod komercijalnih banka bez obzira kakva je njihova namjena. računi za investicije ili pak depozitni računi. kanton. kao i pravo raspolaganja nad ovim računima mimo nadležnog organa za finansije.

Sistem investiranja javnih prihoda Sistem investiranja sa jedinstvenog računa se ureñuje zakonskom materijom o investiranju javnih prihoda pri čemu se sve kamate koje se ostvare po osnovu plasmana uplaćuju na jedinstven račun trezora. maksimiranje efekata investiranjem sredstava u javni i privatni sektor.trezora. Važeća zakonska rješenja koja regulišu javne finasije u dijelu finansijskog planiranja i revizije su utemeljila novi koncept koji se u stvarnoj praksi ne ostvaruje u punom kapacitetu. te čine prihode budžeta . 61 . Investiranju javnih sredstava problematizira pitanje rizika i diverzifikacije plasmana. modifikovanom principu nastanka poslovne promjene i finasijske obaveze u prvi plan stavlja princip likvidnosti i funkcionisanje trezora u onom smislu koji odgovara racionalnom upravljanju finansijskih sredstava. stabilnosti investiranja sredstava.5. Investiranje javnih sredstava koja pripadaju investicionoj instituciji bilo bi diverzificirano kako bi se eliminirao rizik gubitka koji nastaje kao posljedica koncentracije javnih sredstava u konkretnom periodu dospijeća. te primjeni i na nivoima lokalne vlasti : općina i kantona. Filozofija racionaliziranog ulaganja je sadržana u potrebi za: • • • povečanjem transparentnosti korištenja javnih sredstava. Praksa usvojenog modela budžeta javnih prihoda na tzv. Sva sredstav sa transakcionih računa se dnevno moraju prebaciti na račun za zaštitu i investiranje sredstava. Pri tome se prije svega misli na Direktive Vijeća evropske zajednice koje se odnose na zaštitu investitora. Na tragu reformskih rješenja u oblasti javnih finansija cilj je u usklañivanju sistema investiranja sa jedinstvenog računa sa Konvencijom Ujedinjenih nacija za borbu protiv korupcije. Praksa zloupotrebe javnih sredstava logično je nametnula potrebu da se ova materija reguliše na državnom i entitetskim nivoima konceptualno sa istim rješenjima I standardima. 2. što je u skladu sa načelom transparentnosti i odgovornosti u upravljanju javnim sredstvima.. konkretnoj finansijskoj instituciji ili konkretnoj kategoriji odobrenih investicija. Postojanje transakcionih računa za gotovinu su specijalne namjene kada se vrši gotovinsko plaćanje: isplata plata i blagajničko poslovanje.

investicioni menadžeri. obveznice u rangu “A”klase za koje garantira strana vlada. Logično bi bilo da se kao investitor javnih sredstava javljaju samo Riznice – Trezori opština. investicioni menadžer dužan je se pridržavati se praga od maksimalno 25% javnih sredstava kojima upravlja. • Ograničenje u pogledu kategorije Prilikom kupovine konkretne kategorije obveznica. entiteta i države. Uz poštivanje ograničenja u pogledu dospijeća. kantona. Investicioni menadžer bi investirao maksimalno 90% javnih sredstava kojima upravlja u odobrene investicije sa dospijećem dužim od 7 dana. gradova. s 62 .Kako je rizik prisutan kod investiranja javnih sredstava. investicioni menadžer dužan bi bio pridržavati se praga od maksimalno 25% javnih sredstava kojima upravlja. grada i entiteta. Optimalno bi bi bili rješenje da sredstva Fondova i Zavoda uključe na račune trezora nivoa vlasti: opština. pri čemu se mora voditi računa da depozitarna banka mora biti članica Agencije za osiguranje depozita ili mora kotirati kao banka rangirana klasom “A” od strane renomiranih meñunarodnih agencija za utvr|ivanje kreditnog rejtinga banaka. ne bi smijo prekoračiti diversifikacisjka ograničenja: • Ograničenja u pogledu dospijeća. javna sredstva se mogu investirati u druge kategorije obveznica bez ograničenja koncentracije. Pri tome se se misli na obveznice koje izdaju strane države koje su rangirane u kao “A” klasa. ugovori od reotkupu obveznica koji zadovoljavaju princip da se radi o vladinim obveznicama stranih država koje su rangirane kao “A” klasa. Defincija javnih prihoda bi morala poći od principa da se pod javnim sredstvima podrazumjevaju se svi orginalni prihodi (vlastiti iz djelatnosti i po osnovu vlasništva) i derivatni prihodi ( fiskalni i parafiskalni) kao i prilivi po osnovu kredita i grantova. države. koje ovlasti investiciona institucija. kao instrumente tržišta novca i koje reguliše Komisija za promet vrijednosnih papira SAD-a ili institucije Evropske unije. kantona. Gornja granica od 25% javnih sredstava kojima upravlja investitor prilikom ulaganja u jednu od banka uslovljava diverzifikaciju koja podrazumjeva da su svi potencijalni depoziti uloženi kod različitih banaka. čiji bi emitent bil država. • Ograničenja u pogledu finansijske institucije Prilikom ulaganja depozita kod konkretne banke. odnosno minimalno 10% javnih sredstava kojima upravlja u odobrene investicije sa dospijećem kraćim od 7 dana.

veoma je važno da se i javnim finansijama upravlja na tržišnim principima. rokovi dospjeća otplata glavnica i kamata i evidencija zakašnjenja svih otplata neizvršenih obaveza prema ugovorima o zaduženjima i izdatim garancijama. država. kantoni. zaduživanja i garancija. dok u slučaju kada se bi se javilo fizičko lice ili pravno lice u zvanju savjetnika ili brokerske kuće. odnosno Centralnom bankom kao monetarnom institucijom države. Na ovaj način se uspostavlja mehanizam supervizije i regulacije. te da će se polako gubiti njihova uloga kao transfera. Kako se obim nadležnosti revizije proširuje na cjelokupni javni sektor pregledom konsolidovanog izvještaja o investiranju javnih prihoda dobila bi se i druga dimenzija revizije koja se ogleda u usklañenosti priliva i odliva kao bitnog segmenta praćenja učinaka javnog sektora Sam proces jačanja trezorkog poslovanja podrazumjeva finansijsko planiranje i disciplinu. Kako se sektor stanovništva i sektor privrede javljaju kao učesnici na finansijskom tržištu sa ciljevima koji su izvedeni iz poslovnog interesa. Primjena Zakona o investiranju javnih prihoda dala bi i odgovor na pitanje kako se upravlja sa preko 60% društvenog proizvoda koji sa stanovišta finansijskih tokova može imati snažnu ulogu u dinimiziranju sektora privrede. U zadanim rokovima godišnjeg izvještavanja obezbijedila bi se linija izvještavanja na liniji : Ministarstvo finansija – Vlada – Parlament. Nadležnosti investicionog menadžera su odreñene odnosom investicione institucije koji se regulira ugovorom. a po karakteru su javna sredstva koja se ubiru naknadama i predstavljaju značajne prihode koje bi bilo poželjno uključiti u prilive i odlive trezora. a koji se odnosi na sve razine vlasti: općine. entiteti. ukupan iznos izdatih garancija.tim da se obuhvate i naknade koje su prihodu Direkcija. Stanje duga i garancija se prati na bazi zakonom regulisanog okvira visine duga. tada bi taj odnos bio prema Komisiji za vrijednosne papire. To 63 . Kako se radi o izvještaju o investiranju javnih prihoda logično je rješenje da se kontrola i revizija obavlja u domenu nadležnosti Ministarstva finansijsija i Ureda za reviziju budžeta. Realno je očekivati da će se javni prihodi sve više javljati u ulozi mobilizacije novčanih sredstava za investiranje. Kada se u ulozi menadžera javlja banka tada je logično da je ista u direktnom odnosu sa supervizorom – Agencija za bankarstvo. te voñenje evidencija i uspostavljanje sistema evidencija na principu: ukupan iznos duga. evidentira i investira neangažovana sredstava od odobrenih projekata i nadzire investiranje u skladu sa dokumentacijom koja prati zajmove. Funkcija trezora se ogleda u pripremi i praćenju javnog duga. Uloga Ministarstva finansija bi se ogledala u prikupljanju izvještaja u skladu sa računovodsvenim standardima sa ciljem da se izradi jedinstveni konsolidovani investicioni izvještaj. Trezor sudjeluje u pripremi zaduživanja.

Sistem interne kontrole je obaveza korisnika budžeta na pravilima koje uspostavi državni organ Sistem kontrole podrazumjeva: • • • organizaciju. Eksterne revizije. jačanju tzv. Banke. Interna revizija je tijelo budžetskog korisnika kojim se propisuje: • • uslovi koje moraju ispunjavati lica koja obavljaju internu reviziju. U principu se radi o ministarstvu finansija ili organu za finansije na odreñenim nivoima vlasti. Interni nadzor je potrebno razgraničiti kroz : • • internu kontrolu.upravo znači da je perspektiva u razvoju tržišta novca i kapitala. REVIZIJA I FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE Nadzor i revizija je u nadležnosti državnog organa koji rukovodi finansijama. institucionalnih investitora: Penzioni fondovi. Interne revizije . Trezora. politiku i proceduru. internu reviziju. Brokerske kuće. metodologiju rada u skladu sa standardima internog revidiranja kodeksom struke (etike internog revizora). Ureda za reviziju. Osiguravajuća društva. i Nadzor rada u javnom sektoru obavlja se kroz funkcije: • • • • • Interne kontrole. 3. 64 . Investicioni fondovi. i ostali učesnici na finansiskom tržištu.

provjeru postupaka. te suradnju sa ostalim zaposlenim. Efekat interne kontrole zavisiti će : • • • sposobnost internih kontrolora i revizora da uoče i protumače propuste. suradnju s internom revizijom. zakonitosti. prihvatanja interne kontole. precizno razgraničene odgovornosti. podjele odgovornosti izmeñu zaposlenih.. evidenciju i zaštitu sredstava. da li je isplata javnih prihoda u skladu sa namjenama. Ako se od strane revizora procjeni da je kontrola pouzdana i djelotvorna. računovodstveni sistem. Državnu reviziju sprovodi Ured za reviziju sa ciljem da utvrdi: • • da li se obezbjeñuje ubiranje javnih prihoda. Okvirni plan revizije sadrži obavezno slijedeće podatke: • • • • intezitetu provjera sustava ugrañenih internih kontrola i testiranja. 65 . a ima za cilj: • • • povećanje unčikovitosti. operascija i procedura. sustavu elektroničke obrade podataka. Efekti interne kontrole se ogledaju u stvaranju pripreme za reviziju. smatrati će se da je finansijski izvještaj pouzdan.Interna kontrola obuhvata niz mjera i postupaka kojima se unapreñuje organizacija budžetskih korisnika. računovodstvenu praksu. Interna revizija sadrži: • • • • • • • plan organizacije. sposobne kadrove. definisana ovlaštenja. pouzdanosti.

plate. ulaganja u opremu za urede i drugi rashodi za funkcionisanje administracije. Nalazi revizora se obično svode: • • • na adekvatan sistem interne kontrole. Revizor mora obratiti pažnju na : • • upredivost pojedinih pozicija. uzročno-posljedničnu povezanost. Revizija finansijskih izvještaja se odnosi na reviziju godišnjih finansijskih izvještaja.Područja revizije su: • • • • Revizija finansijskih izvještaja. Specijalne revizije i revizije po sporazumu. 66 . kapitalna ulaganja. Analizirajući izvještaje mišljenje revizora treba da obuhvati i stav i o tome da li su poduzete sve mjere za prikupljanje i čuvanje javnih prihoda i da li su se prilikom isplate poštovale odluke nadležnih organa . Proućavanje i analiza finansijskih izvještaja pomaže revizoru prilikom planiranja i izvoñenja revizije. Revizija unčinkovitosti se temelji na ocjenama Ureda za reviziju o trošenju javnih prihoda u funkciji realizacije javnih potreba. a po potrebi i u toku godine. plate. Posebno je važno sa stanovišta prakse revizije razraditi sistem mjerenja unčikovitosti sa stanovišta utroška javnih prihoda za transferne rashode i kapitalna ulaganja po pozicijma trošenja i efektima na javni sektor. Složenije pitanje je ocjena unčikovitosti ulaganja u kapitalne izdatke. Sa stanovišta razvoja revizorske prakse biće potrebna razrada principa unčikovitosti kao cilja revizije. poštovanja postupka nabavki roba. To se odnosi kako na materijalne troškove administracije. Kod pručavanja pojedinih pozicija budžeta revizor mora obratiti posebnu pažnju na zakonitost sa ciljem da utvrdi njihove zakonsku utemeljivost posebno na strani i troška kao što su materijalni troškovi. prekoračenja budžetskih pozicija. Revizija unčikovitosti. kao i rashode vanbudžetskih korisnika javnih prihoda: fondova i direkcija. usluga i ustupanja radova. Revizija zakonitosti.

• • • uspostavljanje interne kontrole i stalno praćenje transfera u i iz budžeta. investiciona ulaganja uskladit sa nivoom budžetom odobrenih kapitalnih izdataka. korištenje budžetske rezerve.• • • • • • • uplata prihoda u budžet ostvarenih vlastitom djelatnošću. način voñenja računovodstvene evidencije. kao i iskazivanje kapitalne imovine po osnovu ovih zaduženja. • • • primjena propisa o postupku nabavke robe. Ostala stalna sredstva. kratkoročni krediti i zajmovi. Dugoročni krediti i zajmovi. Sredstva van upotrebe. Grañevine. povrat prihoda. Stalna sredstva u obliku prava. pridržavanje računovodstvenih načela i standarda. Korektivni računi. • kontrola transfera sa sredstava donacija i grantova do nivoa utvrñenim budžetom. sredstva u pripremi. u skladu sa Pravilnikom o Stalna sredstva: Zemljište šume i višegodišnji zasadi. Kapitalni grantovi. usluga i ustupanja radova usklañivanje stanja stalnih sredstava i izvora9. Primljene otplate danih zajmova i povrat učešća u kapitalu. Sistem preporuka svodi se na: • • • potreba uspostavljanja funkcije interne kontrole. poštivanje procedure izvještavanja. Kapitalni primici. Oprema. finansijske transakcije moraju biti propraćene komletnom dokumentacijom. evidencija stalne imovine. 9 67 . transparentnost kod sastavljanja finansijskih izvještaja i sastavljanja konsolidovanih finansijskih izvještaja. Primljene otplate danih zajmova i povrat učešća u kapitalu. • redovan popis potraživanja i obaveza knjigovodstvu. • usklañivanje bruto plata i naknada sa budžetskim pozicijama. realno iskazivanje obaveza po kreditima vanjskog duga u skladu sa računovodstvenim načelom komletnosti. Izvori stalnih sredstava. evidencija nastalih obaveza. Revalorizacija i Ispravka stalnih sredstava) .

Obaveze finansijskog izvještavanja odnose se na: • • • budžetsko izvještavanje svih nivoa vlasti. entiteta i države. entiteta i države. e) Parlamenti: kantona. budžetske korisnike. entitetskih i državnih budžeta c) Ministarstva finansija: kantona. entiteta i države d) Vlade: kantona. 68 . Lanac izvještavanja se zasniva na : a) Korisnik općinskih budžeta Nadležne općinske službe Općinski organ za finansije vijeće Načelnik općine – Općinsko b) Korisnici kantonalnih. izvanbudžetske fondove.

Uredi. podnosi vladi mjesečne.nadzire javni sektor . tromjesečne. tromjesečno. 69 . Sadržaj izvještaja mora se dostavit Vladi i Parlamentu na usvajanje. Ministarstvo finansija podnosi. Fondovi CILJ FINANSIJSKOG IZVJEŠTAVANJA Korisne informacije za menadžment i upravne Vlada. rashode i izdatke u toku budžetske godine u skladu sa sadržajem i klasifikacijama računa budžeta. o izvršenj budžeta vladi sa sadržajem: • • • prikaz fiskalnog stanja. Svi budžetski korisnici priremaju takoñe svoje programske izvještaje.1 Korisnici finansijskih izvještaja BUDŽET I BUDŽETSKI KORISNICI Ministarstva. i dostavljaju iste nadležnom ministarstvu finasija.priprema zakone i odluke Parlament: usvaja godišnje budžete i izvještaje o izvršenju budžeta Informacije za javnost: Poreski obveznici Informacije za dioničare i vlasnike kapitala Informacija za kreditore i investitore Mjere ekonomske politike Sindikat Zaposleni Ministarstvo finansija. mjere za poboljšanje finasijskog stanja. dinamika ostavrenja prihoda i rashoda. polugodišnje izvještaje u roku u kome se može sačiniti izvještaj (najviše 60 dana od izvještajnog perioda). tromjesečne. a obuhvata: • prihode i primitke. Sistem izvještavanja podrazumjeva dostavljanje izvješta od nižih prema višim nivoima vlasti i sastavljanje konsolidovanih godišnjih obračuna. Agencije. izvještaje.Tabela br. odnosno nadležni organ za finansije.

podaci svi koji su vezani za upravljanje dugom i jemstvima (garancijama).• pregled ostvarenja prihoda i rashoda. 10 70 . obaveza i vlasništva. Proširenjem zakonske regulative na oblast javnog duga dobija se nova dimenzija funkcije budžeta koja je povezana Rokovi objavljivanja u službenim glasilima nivoa vlasti imaju naznaku važenja kada se radi o zakonima ili propisima. Naprotiv on nije upitan. ali i zakonska obaveza. BUDŽETSKA NAČELA (PRINCIPI) Metodološki se ne dovodi u pitanje značaj budžeta – proračuna. Objavljivanje budžeta je regulisano tako da sav sadržaj budžeta i promjene koje uslijede u toku budžetske godine budu dostupne u službenim glasilima ili putem interneta. 4. i to : • • • • pravnim. • • • • • početno i završno stanje na JRT – Jedinstveni račun trezora. Najčešće se odreñuje rok primjene 8 ili 15 dana od dana objavljivanja što je važno sa stanovišta pposlijedica koje mogu proisteći uslijed primjene zakona ili propisa. podaci o korištenju budžetske rezerve. Meñutim. objašnjenja većih odstupanja i informacije o poduzetim korektivnim radnjama koje su naložene od strane revizije. finansijskim. da se svi tromjesečni. političkim. primitaka i izdataka u odnosu na odobrenje kako bi se sagledala odstupanja. u roku. Isto tako praksa je. predmet promatranja je normativna regulativa i njena usklañenost sa potrebama. privrednim. početno i završno stanje imovine. Praksa važenja od dana objavljivanja je češća kada se radi o Odlukama koje je donijelo nadležno tijelo vlasti: izvršne ili zakonodavne. Odluke o dugu. U klasičnom obliku shvatanja budžeta i vanbudžetskih planova mogla bi se izreći definicija da se radi o regulisnju cjeline odnosa sektora javne potrošnje. Staro pravno pravilo je da „ne poznavanje propisa ne oslobaña odgovornosti lice na koga se isti odnose“. polugodišnji i godišnji izvještaji objavljuju u službenim glasilima. jemstvima i zajmovima se objavljuju. 10 nakon njihovog donošenja.

specijalnih budžeta (dvojni budžeti. Na taj način dobija se cjelovit uvid javnih finansija u uslovima kada postoji takozvani proračunski pluralizam. taksi. To podrazumjeva i jedinstvo ureñenja postupka zaduživanja i nadzora. dolazi do pojava tzv. Redovni budžet se alimentira iz prihoda od poreza. Načelo budžetskog jedinstva podrazumijeva da se svi prihodi i rashodi u budžetu iskazuju u jednom jedinom aktu. U savremenim uslovima pod dejstvom faktora političke. dok se u savremenoj teoriji odstupa od ovog principa. jedinstveno ureñeni: budžeti.sa finansijskim planiranjem i transakcijama na finansijskom tržištu. a rashodi mu se odnose na tekuću djelatnost državnih organa. na svim nivoima vlasti: općine. izvršenja i kontrole. tako da uporedo postoje posebni računi koji imaju karakter budžetskih računa. Dvojni budžet predstavlja odstupanje od načela budžetskog jedinstva i u principu se pojavljuje kada se rashodi ne mogu pokriti redovnim prihodima već se u ovu svrhu moraju upotrijebiti krediti ili papirni novac. a ne ulaze u budžet. Prema savremenoj finansijskoj teoriji treba razlikovati dva budžeta i to redovni ili eksploatacioni budžet i kapitalni. entiteta i države. Kapitalni budžet kao prihod ima kredite i druge vanredne izvore. 4.. grada.statička načela Načelo jedinstva podrazumjeva da se u svim fazama izrade.jednistva. autonomni budžeti) koji se razlikuju od redovnih budžeta. Time se daje nova dimenzija budžeta koja se javlja u savremenim tržišnim uslovima koji su povezani sa funkcijom finansijskog tržišta. finansijski planovi fondova. Bez obzira kakve možemo izreći ocjene budžeta sa stanovišta tradicionalne funkcije koja se veže za segment javne potrošnje. kantona. koji se mogu smjeriti za investicije i to u sve oblike investicija: rentabilne i nerentabilne. 71 .1. aneksi. mora se konstatirati da je nedovoljno naglašeno značenje budžeta u tržišnim uslovima kada se stvaraju uslovi za funkcionisanje finansijskog tržišta. javne privrede i sl. koji treba da sadrži ukupnu finansijsku aktivnost države. ekonomske i finansijske prirode. Konsolidovani finansijski izvještaji su sredstvo primjene načela jedinstva koje se ogleda u iskazu svih prihoda i rashoda u jednom proračunu. Formalno. Klasična finansijska teorija zahtjeva puno poštovanje ovog načela .

koji se implicitno (obavezno)moraju uskladiti sa principom potpunosti. odnosno lokalne zajednice. a zati slijede nefiskalni prihodi koji nose obilježje orginalnih prihoda i vezani su poduzetništvo i imovinu i razne vrste taksi. To bi značilo da mora dati tumačenje budžetskog potrošača. prilivi računa finansiranja. te da se prikupljaju na posebne račune. Logično je da se sistem javnih prihoda veže za JRR/JRT. Naime. pošto njihova sredstva ne ulaze u kasu budžetskih prihoda to znatno otežava kontrolu ukupnih prihoda i rashoda budžeta. zakonom o izvršenju budžeta za odnosnu godinu se regulišu kao namjenski prihodi: prihodi budžetskih fondova. U nekim slučajevima radi pragmatičnosti u poslovanju uvode se posebni računi. S toga. predstavljaju samo u manjoj mjeri odstupanje od načela jedinstva. Odstupanje od budžetskog jedinstva slabi kontrolu i djeluje na povećanje rashoda (inflatorno finansiranje). Samo u iznimnim slučajevima se zakonski reguliše namjensko korištenje prihoda u slučajevima kada su oni rezultat djelovanja odreñenog tijela. To praktično znači da se prihodi i rashodi. pri čemu rashodi imaju neproduktivni karakter. već se alimentiraju kreditima. Načelo potpunosti je iskazivanje svih prihoda i rashod. prihodi od prodaje ili zamjene imovine. a ne mogu se pokriti iz prihoda od poreza i taksi. kao i prilivi i odlivi iskazuju u punom iznosu . bez prebijanja. Neovisno o nizu zakona prema kojim su osnovani neki fondovi ili agencije. unose odnosno pokrivaju iz budžeta. odonosno manjkove. U strukturi prihoda na prvom mjestu su fiskalni prihodi. prihodi se prikupljaju na poseban račun jer se radi o prihodima budžeta. Ono što je karakteristično u definisanju vrste javnih prihoda je da se posebno izdvajaju prihodi koji se odnose na obavljanje osnovne djelatnosti budžetskih korisnika po posebnim propisima.Jedinstven račun riznice/trezora. Ako se radi o javnoj ustanovi koja obavlja osnovnu djelatnost. naknada i kazni. U skladu sa ovim principima primijenjen je bruto princip. Načelo potpunosti budžeta zahtjeva da se u proračunu iskazujeju svi prihodi rashodi države. odnosno sistem vezivanja prihoda s rashodima. Aneksi predstavljaju priloge budžeta i donose se po istom postupku kao i budžet. u tom slučaju prihodi budžetskog korisnika 72 . Meñutim. prihodi od prodaje kapitalnih udjela. kao derivatni prihodi budžete i fondova. Načelo korištenja odreñenih prihoda za tačno utvrñene rashode predstavlja suženi okvir djelovanja. koji se najčešće zakonski reguliše. što se u praksi napušta . čiji je osnivač država ili lokalna zajednica. Oni su u vezi sa budžetom jer svoje viškove.Vanredni budžet se donosi u periodu rata i krize.

1999. U modifikovanom sistemu obračuna koji je primjenjen u BiH. Jedna od najvažnijih pozicija svakog proračuna je obrazovanje. kapitalni karakter (pribavljanje dugotrajne imovine. Pozicija prihoda u oblicima domaćih i inozemnih potpora nije sporna sa stanovišta prihodne strane jer je ista u funkciji aktivnog finansijskog izravnjavanja pojedinih (viših ili nižih) nivoa državne strukture i meñunarodnih vladinih i nevladinih institucija. realno i funkciono grupisanje Harvey S. str. Jedno dobro poput zaštite mogu ponuditi javno osigurane policijske snage. Rosen11 tvrdi da se » javna dobra mogu nabaviti kao privatno. kamate). Obim rashoda koji se izdvajaju za obrazovanje imaju tendenciju rasta. Dilema se javlja samo u pristupu odreñenja koja dobra i usluge treba osigurati javni sektor. Poznati teoretičar javnih finansija Harvey S. provalničkih alarma i unajmljivanjem tjelohranitelja. 12 11 73 . Rashod je obračunska kategorija koji predstavlja dospjele troškove u obračunskom razdoblju koji je povezan sa prihodima obračunskog perioda. Postavlja se vječita dilema: Koliko se država treba uključiti u sistem obrazovanja umjesto da tu vrstu usluge prepusti tržištu. kao rashodi se iskazuju svi rashodi koji su nastali i koji se odnose.75. Klasifikacija je podešena tako da se izvještaji mogu konsolidirati na višem nivou. Prihodi koje budžetski korisnik dobija namijenjeni su za javni krakter izdataka. danas u SAD. Isto tako važna je klasifikacija koja će obezbijediti: • • • resorno. U računovodstvenoj terminologiji razlikuje se rashod i izdatak.u postoji tri puta više privatno unajmljenih nego javnih policajaca».su vlastiti i oni su namijenjeni za pokriće rashoda i izdataka te djelatnosti. Alternativno. godine. Doista. Rashodi su vezani za izdatke i isplate 12 koje imaju tekući karakter (plate. Izdatak je povezan sa odlivom novca. Rosen: Javne finansije ( prevod) Institut za javne finansije Zagreb. materijal i usluge. kapitalni transferi) i dati zajmovi i udjeli u osnivačkom kapitalu. zaštita se donekle može osigurati i privatnim kupovanjem jakih brava. Načelo preglednosti (jasnoće) je vezano za grupisanje prihoda i rashoda.

Rosen: ibidem str. « Doista. Ovakav način prezentacije rashoda je logičan jer podrazumjeva i tretman deficita i suficita budžeta i problem likvidnosti budžeta kao nove dimenzije promatranja istog u novim tržišnim uslovima. tj « izmjene i dopune budžeta po postupku za donošenje budžeta»14 Harvey S. Sasvim sigurno bilo bi interesantno istražiti uzroke rebalansa budžeta i fondova na svim razinama vlasti i shodno tome i uskladiti normu sa stvarnošću.4. Na ovaj način se još jedanputa aktuelizira problem jedinstva kji je sadržan u « vlastitim izvorima korisnika budžeta «i njihov tretman kao budžetskih potrošača. Rasprava o obrazovanju pokazala je da. ovaj puta bi se izabrao stupanj do kojeg će se koristiti javna dobra. s jedne strane i izdataka. za javno ponuñena dobra katkad mogu postojati i privatni supstituti: Meñutim. kolektivne odluke su potrebne i o tome kako proizvesti javno dobro. je vezano za obavezu rebalansa budžeta. na taj period bez obzira da li će biti plaćeni. moraju se donijeti kolektivne odluke. suprotno nacionalnoj odbrani. i u tim je slučajevima potrebno donijeti društvene odluke. 86. Dinamično – materijalna načela Načelo ravnoteže se nastavlja na načelo potpunosti. teme javnih dobara i javnog izbora usko su povezane»13 Ovim tumačenjem postaje upitno i pitanje budžetskog jedinstva sa stanovišta ravnoteže gdje imperativno navodi « Svi izdaci moraju biti utvrñeni u budžetu i uravnoteženi sa prihodima i primicima «. što podrazumjeva da se svi prihodi uključujući i vlastite prihode korisnika budžeta moraju rasporediti i iskazati prema izvorima. Kao što smo napomenuli pri analizi nacionalne odbrane. To se posebno odnosi na pojedine oblike obrazovanja ili zdravstvene zaštine koja ima tržišni karakter. Prema tome. pokazali smo da privatna tržišta vjerovatno neće ponuditi čista javna dobra u količinama Paretove unčikovitosti. 14 13 74 .2.. Uravnoteženje prihoda i primitaka. s druge strane. Ovaj princip važi i za fondove. Kad je riječ o količini koja će se ponuditi.

U vezi uravnoteženja budžeta u okviru Fiscal policy formirale su se dvije teorije: • • teorija sistematskog budžetskog deficita. posebna se pažnja poklanja stabilizacionoj funkciji budžeta i teoriji kompenzatornog budžeta. Trajanje deficitarnog finansiranja nije vremenski uslovljeno. kantoni. budžet je obično neuravnotežen. Isti princip bi se odnosio samo na pojedine segmente prihoda. deficit u budžetu predstavlja kao redovnu pojavu i država treba da se služi deficitarnim finansijama da bi kompenzirala negativna kretanja u opštoj tražnji. Deficit budžeta je redovna pojava u svim privredama u svijetu. i tek nakon toga isplatiti. koristi za pokriće budžetskog deficita. Teorija stabilizacionog budžeta oslanja se na ugrañene stabilizatore. automatski dolazi do povećanja prihoda. entiteta i države. iako nije jasno da li se radi o formalnom aktu kojim se pokrivaju već učinjeni izdaci ili pak o aktu kojim se zabranjuje stvaranje rashoda koji će biti plaćeni a nisu odobreni. Teorija sistemskog budžetskog deficita. Mada se princip ravnoteže visoko cijeni i proklamira u svim državama. a Različiti tretman zakona kod primjene ovog pristupa stvara pravnu nesigurnost u primjenu Zakona o budžetu na svim razinama vlasti: opštine. Rashodi su obično veći od prihoda. Naime u sistemu modifikovanog načina iskazivanja rashoda isti se ne veže za isplatu. To je u svakom slučaju vezano za pitanje budžetskog deficita. 75 . Ovakav način prezentacije rashoda je logičan jer podrazumjeva i tretman deficita i suficita budžeta i problem likvidnosti budžeta kao nove dimenzije promatranja istog u novim tržišnim uslovima. Uravnotežen budžet postoji kada obim javnih rashoda odgovara javnim prihodima. koji se mora utvrditi budžetom. Učešće deficita u odnosu na javne rashode kreće se od 5 do 70%. u duhu stabilizacione politike koju one sprovode. U periodu prosperiteta država nastoji da ostvari suficit u budžetu koji se kasnije. teorija cikličnih budžeta. To bi značilo da se može učiniti rashod. u periodu depresije. pri čemu se budžetski deficit produžava na ekonomski ciklus. Tako se u strukturi budžeta predviña kako pojedini poreski oblici tako i transferni rashodi koji su maksimalno osjetljivi na fluktuacije nacionalnog dohotka i zaposlenosti Kada doñe do povećanja nacionalnog dohotka i zaposlenosti. Rješenje ovog pitanja je djelimično. Klasična teorija je protiv deficita.Klasična teorija polazi od "zlatnog pravila" budžetske ravnoteže. To se ne odnosi na pokriće deficita i pitanje duga . Teorija cikličnog budžetskog deficita bazira se na vezivanju budžetske politike za ekonomsku politiku. naročito ne koji su nefiskalnog karaktera i vezani su ili za prihode vlastite djelatnosti i potpore ( domaće ili inostrane ). Pored teorija sistemskih i cikličnih budžetskih deficita.

sredstva se troše prema utvrñenoj svrhi.15 Suštinsko pitanje je ekonomičnost i efikasnost javnih rashoda nadilazi zakonski okvir i više se odnosi na pojedine oblike revizije budžeta / interne i eksterne / i nadzora i kontrole / parlamentarna i finansijska /. moraju se vratiti na račun budžeta. Teorija kompenzatornog budžeta stavlja u prvi plan punu zaposlenost. Nasuprot tome.16 Mogućnost preraspodjela sredstava izmeñu budžetskih korisnika postoji u slučajevima kada se predvidi Zakonom o izvršenju budžeta koji je sastavni dio Budžeta odreñenog nivoa vlasti. vremenska specijalizacija. 15 76 . sredstva se troše samo u utvrñenom vremenu. Cjelovita rješenja je moguće ponuditi Zakonom o izvršenju budžeta koji donose odreñene razine vlasti. tzv. padom nacionalnog dohotka i zaposlenosti padaju budžetski prihodi. ipak treba istaći da i dalje važi generalni stav finansijske ravnoteže. a povećavaju se zahtjevi za transfernim rashodima. U periodu depresije ide se na povećanje potrošnje uz mjere kao što su: -povećanje rashoda uz zadržavanje neizmjenjenih poreskih obaveza. Načelo specijalizacije spada u dinamičko pravilo koje podrazumjeva: • • • sredstva se troše samo utvrñenom iznosu. istovremeno sniženje poreza uz povećanje rashoda.transferni rashodi padaju. -sniženje poreza i povećanje transfernih rashoda uz nemjenjanje ostalih rashoda. Tehnika prenosa sredstava iz godine u godinu u principu se nepredviñaju . Ukupna sredstva koja do kraja fiskalne godine preostanu na bankovnom računu nekog budžetskog korisnika. Ta tehnika se naziva – virmanisanjem. kvantitativna specijalizacija. tzv. Pored originalnih rješenja koja se primjenjuju u finansijskoj teoriji i praksi u vezi problematike budžetske ravnoteže. pri čemu je trošenje države irelevantno. kvalitativna specijalizacija. Česta odstupanja od ovog principa su uslovljena potrebama koj nadilaze normu. Rješenje ovog pitanja se može predvidjeti u okviru Zakona o budžetu . tzv. pri čemu se mora voditi računa o svim aspektima specijalizacije kako se ne bi odstupilo od cilja primjene budžeta kao instrumenta ekonomske politike.

načelo predhodnog odobravanja. objektivno se nameće zaključak upitnosti moguće primjene ovog načela. i odstupanja koje bi bilo u funkciji « ekspeditivnosti efikasnosti u radu»17 Poželjno je izgraditi planski pristup budžetu i dosljedno primjenjivati princip specijalizacije. Sarajevo. načelo javnosti. da predračun rashoda i prihoda bude takav da prilikom svoñenja budžetske potrošnje i prihoda na kraju godine. Ostala dinamička načela Ostala dinamička budžetska načela će mo nabrojati iz razloga da bi sagledali njihovu standardnost sa stanovišta norme i prakse. dr Dautbašić Ismet: Finansije i finansisko pravo”. Česte izmjene zakonske regulative odstupanja i teškoća u tačnom planiranju. Univerzitetska knjiga. s jedne strane. načelo periodičnosti.Usko postavljen princip specijalizacije može biti smetnja efikasnom radu. To su slijedeća načela: • • • • načelo tačnosti. realnosti se ogleda u pristupu da se odstupanja u postupku izvršenja svedu na što manju mjeru. Ukoliko se postigne prethodni cilj. 4. Praktična rješenja su izmeñu « stroge budžetske discipline» i «dosljednog zagovaranja i poštivanja». Načelo tačnosti tj. 2001. 77 . ako je period kraći i ako se pristupi planiranju u fazi ostvarivanja budžetske potrošnje (početak budžetske godine) i ako postoji dobra evidencija i statistika. godine. Kako se budžet – proračun ili plan donose na bazi pretpostavljenog razvoja. odnosno manja su odstupanja i povećana je preciznost planiranja. odstupanje bude što manje. koja definiše prihode i rashode dovodi do Načelo realnosti proizilazi iz imperativa finansijske politike. 17 Prof. realnosti. Naime.3. Preciznost u planiranju zavisi od početaka planiranja i dužine perioda kao i nivoa organizovanosti finansijske evidencije i statistike. veći su izgledi da će se ispoštovati princip realnosti. tj. automatski se postižu i principi uravnoteženja budžeta. U osnovi se postavlja pitanje mjere. tj.

odnosno posebnoj službenoj publikaciji (službeni list. privremenog finansiranja. Ono što je izmeñu standarda. To znači da je ovo načelo postalo standard. fondove kao i u konsolidovane budžete i fondove. a najviše do jedne četvrtine ukupnih prihoda rasporeñenih budžetom za predhodnu fiskalnu godinu”. mora biti objavljen u javnim sredstvima informisanja. najduže za prva tri mjeseca fiskalne godine u visini “srazmjerno sredstvima korištenim u istim razdobljima prema budžetu za predhodnu godinu. Isto tako javnost se mora obavijestiti o izvršenju budžeta i završnom računu budžeta. kao i na trošenje javnih rashoda. Načelo javnosti je politički princip koji je univerzalan sa stanovišta primjene u svim zemljama. norme i stvarnosti je praksa da se zakonski propisana procedura ne završi da je postala ustaljena praksa primjene tzv. te je njegovo nepoštovanje pokazatelj nesigurnosti i nedemokratičnosti. Privremeno finansiranje je regulisano kao mogući oblik finansiranja javnih rashoda i to. To svakako utiče na realnost budžetskog planiranja i održavanja odreñene dinamike i strukture trošenja sredstava. Ovaj princip je sam po sebi razumljiv i da je ovo načelo osnovno u svim demokratskim i parlamentarnim državama. izvršenju i kontroli. Ista je odgovornost i na zakonodavnoj vlasti da na vrijeme usvoje Nacrt i Prijedlog kako bi se sa 1. službeni glasnik. U složenim državnim strukturama nužan je uvid u pojedinačne budžete – proračune. Budžetska procedura oko donošenja budžeta mora biti javna. Jačanje poreskog morala je u vezi sa pravilnim pristupom izvještavanja i upoznavanja poreskih obveznika sa ostvarivanjem fiskalnih ciljeva i efektima javne potrošnje. Praktično značenje principa javnosti ogleda se u mogućnosti kontrole u postupku izvršenja budžeta. jer je odstupanje u proceduri i rokovima rezultat loše ekonomske politike. odnosno Plan fondova. januarom naredne godine pristupilo izvršenju planskih akata. u praksi. Time se prenosi odgovornost na organe izvršnih tijela budžeta i fondova da na vrijeme i u proceduri koja predhodi pripreme Nacrt budžetaproračuna. Time se ostvaruje uticaj na donošenje budžeta. i u proceduri donošenja budžeta. 18 78 . službene novine i slično).18 Imajući u vidu princip tačnosti i princip prethodnog odobravanja i njihovo stvarno značenje norma bi trebala sankcionisati odstupanje. Načelo javnosti je u funkciji da se omogući svim grañanima i poreskim obveznicima uvid u obim i strukturu budžeta u svim njegovim fazama: sastavljanju.Načelo prethodnog odobravanja podrazumjeva da je preduslov za trošenje sredstava usvajanje budžeta od strane zakonodavnog tijela.

sprovodi se rebalans godišnjeg budžeta. Izgradnjom demokratskog društva u uslovima razvoja demokratije. To je posebno vezano za trajanje ekonomskog ciklusa i to: potreba za odreñene investicije. predhodnog odobravanja. pomoći i slično. Ukoliko u godišnjem budžetu doñe do značajnog odstupanja na strani prihoda ili rashoda. Budžet je finansijski instrument striktno vezan za odreñeni vremenski period. Poreski obveznici se moraju uvjeriti o zakonitosti prikupljanja prihoda i njihovom ekonomičnom. budžet se donosi za godinu dana. vojne nabavke. Stalna poreska presija i mrtvi teret se u principu instrumentizira preko javne potrošnje koja se donosi i izvršava preko budžeta i fondova. stambenu izgradnju. a obično se donosi za godinu dana jer je vezan za stvaranje i raspodjelu nacionalnog dohotka. Statička načela smo elaborirali kroz načelo jedinstva. koja podrazumjeva postojanje različitih političkih opcija.Načelo periodičnosti je vezano za jednu fiskalnu godinu. Sudskoj vlasti.materijalna načela. Težnja da se uñe van zakonskog konteksta u zahvatanje dohotka mora naći prepreku u normi i proceduri koja se donosi u Parlamentu. Pravna sigurnost kao uslov razvoja društva znači i izgradnju mehanizama preko kojih će se izvršiti redistribucija dohodaka u skladu sa ciljevima ekonomske politike. svrsishodnom i efikasnom trošenju. Isto tako odvojeno smo posmarali dinamičko – materijalna načela želeći istaknuti veći značaj načela ravnoteže i specijalizacije u odnosu na načela tačnosti. javnosti i periodičnosti. Budžetske principe smo posmatrali u njihovoj klasičnoj podjeli. se ostavlja prostor da prosuñuje i donosi odluke da li se zakoni poštuju i primjenjuju. poštivanje budžetskih načela ima ne samo teoresko nego i praktično značenje. Formalno. Princip jednogodišnjosti je vezan i za budžetsku proceduru izrade. odnosno kontrolu. i to na : • • formalno – statička. ili više pozicija budžeta donose se i za duži vremenski period (nekoliko godina). donošenja. potpunosti i jasnoće (preglednosti). kao trećem segmentu nadležnosti države. 79 . S toga je i jačanje poreskog morala u uskoj vezi sa primjenom budžetskih načela. dinamičko .

odnosno budžetsku godinu. Razmatranje navedenih faza-tehnika.Kako se radi o veoma važnoj zakonskoj materiji koju prati i niz podzakonskih akata veoma je važno da se nañu prikladni instrumenti i mjere primjene normi iz zakona i propisa. kojim se za godinu dana detaljno predviñaju. ili uže društveno-političke zajednice. u svim savremenim državama. parlamenta ili skupštine. ima za cilj prikazivanje cjelokupne budžetske procedure. Sastavljanje. Promjenom društvenih. Budžet je akt predstavničkog tijela. To se posebno odnosi na sistem upravljanja javnim finansijama kroz funkciju trezora i razvoj institucija tržišta novca i kapitala. a nastao je u odreñenih društveno-ekonomskim i političkim uslovima. BUDŽETSKE PROCEDURE Budžet dobija oblik zakonskog akta u kome su specificirani svi oblici javnih rashoda u toku jedne godine i svi oblici prihoda za finansiranje tih rashoda. kroz koje budžet prolazi. unaprijed utvrñenoj budžetskoj klasifikaciji. 80 . po tačno odreñenoj. izvršenje i kontrola izvršenja budžeta predstavlja tehniku budžeta. kojim se predviñaju i odobravaju prihodi i rashodi države ñruštveno-političke zajednice za odreñeni budući period. po pravilu za jednu godinu. Budžet prolazi kroz definisane procedure. Budžet je danas. Opšta ocjena je da i pored nedorečenosti pojedinih normi nema potrebe znatnih izmjena dok se primjena istih ne podigne na zadovoljavajuću razinu. i to: • • • Faza pripreme. 5. Budžet je finansijski instrument države. Budžet je finansijski predračun. te predstavlja njihov konkretni oblik ispoljavanja. odnosno predstavlja sistematski prikaz prihoda i rashoda odreñene države ili društveno-političke zajednice za odreñeno plansko razdoblje. Faza izvršenja koja u sebi sadrži i kontrolu naplate i korištenja sredstava. Faza donošenja. ekonomskih i političkih uslova mijenja se sadržaj i smisao budžeta. prihodi i rashodi države. pravni akt (plan) koji donosi najviše prestavničko tijelo.

• rashode i izdatke predviñene za trogodišnji period. 19 81 . Izrada prijedloga fiskalne politike za nadolazeće godine sadržan je u Dokumentu okvirnog budžeta koji obuhvata nadolazeću godinu. • plan broja uposlenih sa strukturom za koja je potrebno obezbijediti budžetska sredstva u budžetskoj godini kao i naredne dvije. U principu trogodišnje planiranje postaje obaveza za sve korisnike budžeta i izvanbudžetskih fondova. Sadržaj finansijskog plana. Dvije ili više narednih godina unaprijed.Faza pripreme budžeta započinje budžetskom incijativom koja je u nadležnosti službe odnosno. Na osnovu smjernica koje donosi Vlada na prijedlog Ministarstva finansija budžetskim korisnicima se daju upute o načinu i elementima izrade prijedloga finansijskog plana. razvrstanih po budžetskim klasifikacijama. u cjelosti. Finansijski plan budžetskih korisnika sadrži u osnovi tekući i kapitalni (razvojni) dio budžeta. Vlada je obavezi do kraja juna tekuće godine usvojiti Dokument okvirnog budžeta sa srednjoročnim okvirnim rashodima za tri godine . a koji su utvrñeni Dokumentom o srednjoročnom planu razvoja. uključujući i vlastite prihode budžetskih korisnika. budžetsku godinu i naredne dvije. • plan razvojnih programa po godinama svakog budžetskog korisnika. a ponekad i više godina unaprijed. • plan nabavke stalnih sredstava za potrebe budžetskih korisnika. sektora budžeta. obuhvata: • prihode i prilive iskazane po vrstama.19 Ministarstvo finansija dostavlja Vladi projekcije privrednih kretanja i prijedlog fiskalne politike za narednu godinu. Ministarstva finansija.

spada u nadležnost upravnih organa. Kod prihoda. a) Metod automatskog planiranja oslanja se na automatsko uzimanje prihoda i rashoda iz predhodne godine i njihovo unošenje u budžet Na ovaj način se osigurava. finansijske plane izvanbudžetskih korisnika. sačiniti procjenu prihoda i zahtjev za odobravanje rashoda sa obrazloženjima kako po osnovu tekućih tako i kapitalnih izdataka (prema fazi plana realizacije projekata). Kod rashoda se pristupa na isti način kao i kod prihoda. U sastavljanju prijedloga budžeta koriste se slijedeći metodi: • • • metod automatskog planiranja.5. Ovaj metod je primjenjiv u većini zemalja. jula tekuće godine. Poziv budžetskim korisnicima da pošalju svoje zahtjeve za budžetskim sredstvima Ministarstvo finansija dostavlja najkasnije do 1. te je kao takav i napušten. Budžetski korisnici su dužni. na bazi prihvaćenog nivoa prethodne godine.1. Nakon što se obavi usklañivanje zahtjeva korisnika budžeta za budžetskim sredstvima Ministarstvo finansija izrañuje i upućuje Vladi budžet koji obuhvata nacrt budžeta. 82 . b) Direktno procjenjivanje polazi od stvarno izvršenih javnih rashoda i prihoda u prethodnom periodu korigovanog za postotak koji je predviñen za narednu godinu. Planiranje rashoda i prihoda budžeta Sastavljanje i izrada prijedloga budžeta. minimalni iznos prihoda za budžet. direktno procjenjivanje. Upustvo o sastavljanju zahtjeva budžetskih korisnika sadrži osnovne elemente iz Dokumenta okvirnog budžeta i pokazatelje gornjih granica rashoda za narednu fiskalnu godinu izvedenu iz Dokumenta okvirnog budžeta za svakog budžetskog korisnika. u narednih mjesec dana od dobijanja poziva i upustva . pri čemu se više vodi računa o korekciji zasnovanoj na stvarnim potrebama javne potrošnje. indirektni metod. Ovaj metod je neefikasan i nesiguran. primjena direktnog metoda polazi od naplate prihoda iz posljednje budžetske godine pri čemu se uzima u obzir finansijska. ekonomska i socijalna situacija. automatski. prijedlog kapitalnih projekata i zakon o izvršenju budžeta. kao prva faza u njegovom donošenju.

Na bazi uputstva svaki rukovodilac upravne jedinice sastavlja proračun svojih rashoda. u prvoj godini. projektu se daje definitivna forma i sadržina. s tim da je ministar finansija dužana da sastavi izvještaj za vladu koja o tome donosi konačnu odluku. Kod kapitalnih projekata. Rok podnošenja zahtjeva od budžetskih korisnika je 1. Izrada nacrta prijedloga budžeta Izrada prijedloga budžeta počinje od plana prihoda i rashoda koji budžetski korisnici treba da pripreme na bazi unaprijed pripremljenih tehničkih upustava. Rok za podnošenje nacrta vladi za razmatranje je 1. 83 . koji upućuje. odreñivanje redovnih prihoda za pokriće javnih rashoda. zahtjev mora imati ukupni iznos sredstava za realizaciju projekta. strukture rashoda i prihoda i ciljeva koji se moraju postići budžetom u toku godine. a eventualno i prihoda. te se sa prijedlogom upućuje na usvajanje i prelazi se na fazu odobravanja.Kod planiranja prihoda i rashoda mora se pod i od ranijih raščlanjenih pitanja prioriteta. plan upravljanja projektom i procjena troškova za svaku narednu godinu realizacije projekta. U ovom postupku vrši se usaglašavanje izmeñu pojedinih resora kako bi se postigla saglasnost i izbjeglo mimoilaženje sa stanovišta njihove zastupljenosti u javnim rashodima. razvoja pojedinih djelatnosti i grana. U ministarstvu za finansije planovi se prikupljaju. te se utvrñuju osnovne proporcije budžetskog nacrta. sreñuju i ispituju i uporeñuju sa prihodima (vrši se uravnoteženje sa prihodima). raspodjeli nacionalnog dohotka. sa odgovarajućom dokumentacijom i obrazloženjima. Nakon detaljnog razmatranja od strane vlade. stabilizaciji ponude i tražnje. oktobar tekuće godine . 5. Uz procjene prihod i zahtjeva za odobravanje rashoda budžetski korisnici podnose odgovarajuće analize ili obrazloženja. ciljeva koji se žele postići u poreskoj politici. Eventualna razmimoilaženja razrješavaju se na sjednici vlade prilikom podnošenja projekta budžeta na usavajanje. avgust tekuće godine. nivoa potreba keje se finansiraju iz budžeta. Kada je izrañen projekt budžeta. dostavlja se vladi na konačno razmatranje i donošenje krajnje odluke. pri čemu se polazi: • • • • od strukturi visine javnih rashoda.2.

3. odnosno pokrića finansiranja deficita. izvještaj o izvršenju budžeta u prvom polugodištu tekuće fiskalne godine za svakog budžetskog korisnika. prijedlog upotrebe budžetskog suficita. prijedlog pokrića deficita budžeta. • pregled predviñenih izdataka po stavkama za investicione programe koji traju duže od jedne fisaklne godine. fukcionalna klasifikacija rashoda budžetskih korisnika. U postupku odobravanja budžeta vodi se rasprava. Odobravanje budžeta Nakon razmatranja od strane vlade prijedlog budžeta se upužuje Parlamentu (Skupštini. pri čemu se detaljno analizira vladina ekonomska i socijalna politika kao i opšte stanje u državi. novembra tekuće godine za slijedeću fiskalnu godinu. 5.Sadržaj nacrta budžeta je: • • • • • detaljan prikaz svih prihoda i rashoda budžeta. Generalna debata o budžetu je prilika da se podvrgne kritici cjelokupna vladina ekonomska 84 . Uz nacrt budžeta prilaže se obrazloženje koje sadrži: • • • makroekonomski pokazatelji i analiza njihovih efekata. garancije. prihodi i rashodi svakog budžetskog korisnika: po kategorijama. Ova faza spada u domen ustavnog prava. podaci o obavezama po osnovu unutrašnjeg duga. maksimalni iznos garancija i svih drugih jemstava koje predstavljaju potencijalne obaveze. društveno-političkoj zajednici. podaci o prihodima i rashodima prethodne fiskalne godine. javnih finansija i finansijskog prava. • • maksimalni iznos dugoročnog zaduženja u toku fiskalne godine. podkategorijama i stavkama. kapitalne izdatke. Vijeću). • visina tekuće rezerve . najkasnije do 1. • • • • podaci o tekućim i dugoročnim obavezama po osnovu vanjskog duga.

poslanici ne mogu podnositi amandmane koji se odnose na rashode. Vijeće) Budžetski korisnici ne mogu. Ako se ne donese budžet prije početka budžetske godine finansiranje se obavlja. U principu budžet se donosi unaprijed. policiji. budžetskih dvanaestina. marta tekuće godine. U koliko se budžet ne usvoji do 31. odnosno amandmane koji se odnose na rashode. prosvjeti. Nastavljanje višegodišnjih projekata. najduže prva tri mjeseca fiskalne godine na osnovu Odluke o privremenom finansiranju koju donosi Parlament ( Skupština. privremenog finansiranja. nabavka roba i usluga. tužilaštvu. započinjati nove ili proširene programe i aktivnosti dok se ne odobri budžet. sve dok se budžet ne usvoji. jer poslanici mogu podnositi amandmane na vladin prijedlog budžeta. jer se finansiranju pristupa po mjesecima na taj način što se prihodi i rashodi uzimaju za mjere. Budžet koji je odobrila najviše predstavničko tijelo ne mora da bude identičan vladinom prijedlogu budžeta. zdravstvu.politika. da bi se obezbijedio kontinuitet u finansiranju. osim otplate zajmova. Finansiranje se obavlja na bazi prethodne godine. U pogledu amandmana potrebno je praviti razliku na amandmane koji se odnose na prihode. sudovima. Diskusija se voñi o vojsci. nakon toga se neće realizovati rashodi u bilo koju svrhu. poslanici u principu ne podnose amandmane koji se odnose na izmjenu rashoda. prije kalendarskog početka godine za koju se donosi. u fazi privremenog finansiranja. dopuštena je u skladu sa uslovima privremenog finansiranja s tim da su isti odobreni u prethodnom budžetu. Privremeno finansiranje se može obavljati na bazi tzv. dok ih ne mogu povećati U Francuskoj. pristupa se praksi tzv. marta. Vladin prijedlog može pretrpjeti izmjene. dok mogu utanovijavati nove prihode odnosno mogu ih povećati a ne smanjiti 20 85 . školstvu. Mogu podnositi amandmane na prihode i to samo na smanjenje. To je najpogodniji momenat da se od ministara zatraži odgovornost za resor kojim rukovodi. 20. Budžet se mora usvojiti najkasnije do 31. privredi i slično. Ukoliko se budžet ne donese na vrijeme. U Engleskoj. najviše do tromjesečnog prosjeka za prethodnu fiskalnu godinu.

ali samo u granicama raspoloživih sredstava. Isto tako. dok je loša strana komplikovanost knjiženja i usporenija izrada završnog računa. kao i pravo da raspolažu sredstvima u budžetu.12. Kada predstavnički organ usvoji i prihvati budžet. Nasuprot metoda budžetske godine postoji metod računske godine koji polazi oa momenta nastanka prihoda i rashoda. i završiti se sa 31. Ukoliko je obaveza nastala u toku budžetske godine. rashod za pokriće ove obaveze teretiće godinu kada je obaveza nastala. Metod računske godine posmatra budžet u cjelini što je prednost u odnosu na metod budžetske godine.3. Izvršenje budžeta povjereno je organima uprave. Izvršiti budžet znači prikupiti planirana javna sredstva i utrošiti ih u namjene kako je to u budžetu planirano. (april) a završava se 31. Izvršenje budžeta Budžet predstavlja godišnji plan prihoda i rashoda. što odgovara kalendarskoj godini. U principu naredba za isplatu treba da je izdala u pismenoj formi.5.4. Naredbodavaci imaju osnovno pravo da izdaju naredbe za isplatu njima povjerenih sredstava.1. Naredbodavce. Isto tako. Fiskalna godina obično počinje sa 1. Pošto se izvrši konstatovanje duga i prethodna provjera. Inkopaktibilnost funkcija naredbodavca i računopolagača je danas prihvaćena jer se samo tako stvaraju uslovi za pravilno izvršenje budžeta. Ove funkcije moraju biti razdvojene. Time je njegovo izvršenje vezano za godinu (jednu).4. Dobra strana ovog budžeta je cjelovitost i lakše sastavljanje. u principu predstavljaju organi uprave koji imaju ovlaštenja da upravljaju državnom imovinom. što u stvari predstavlja sprovodenje u praksu zacrtane i usvojene budžetske politike. ukoliko je planirana naplata nekih prihoda u godini koja je protekla. tekuće godine. koji se dijele na naredbodavce i računoplagače. Angažovanje sredstava može se vršiti samo za odreñene namjene. utvrditi da li ima dovoljno sredstava. budžetska godina može početi sa 1. bilo na dokument 86 . Naredbodavac mora prije angažovanja sredstava. Ovaj period se može podijeliti na: a) fiskalnu godinu i b) kalendarsku godinu. prihod će se knjižiti u korist protekle godine. naredbodavac izdaje naredbu za isplatu. prelazi se na izvršenje budžeta.(mart) slijedeće godine.

čuvanju i pravilnom rukovanju. Računopolagači imaju pravo i obavezu da vrše funkciju prikupljanja sredstava. Unutar ministarstva finansija uspostavlja se trezor u svrhu izvršenja budžeta. racionalna upotreba. Preventivna kontrola se može pojaviti kao parlamentarna i računsko-sudska. promjene u korištenju. nadzora izvršenja bušćeta. voñenja računovodstva. uprvljanja novcem i voñenja jedinstvenog računa trezora ili riznice (JRT ili JRR). U izvršenju budžeta postoji mogućnost pojave prekoračenja. rukovanje i trošenje javnih sredstava. rasipanje sredstava i slično. ali ima pravo da se brine o stanju imovine. 87 . Administrativna kontrola vrši se od strane administrativnog organa kontrole. Ove obaveze se odnose na sve nivoe vlasti od države do lokalne zajednice i izvanbudžetskih fondova Budžetom. optimalno zadovoljenje potreba. planiranje. štednja. ova kontrola se vrši. izvršavaju rashode po nalogu naredbodavca i da rukuju budžetskim sredstvima. zahtjeva kontrolu svih organa kojima je povjereno prikupljanje. nespojiva je funkcija računopolagača i naredbodavca u jednom licu. Kontrola se mora vršiti u svim fazama budžetskog ciklusa. jer to radi samo po nalogu naredbodavca. kao instrumentom finansijske politike.koji je sastavni dio fakture ili na samoj fakturi. Računopolagač vrši kontrolu dokumentacije kojom naredbodavac daje nalog za isplatu sredstava. Predstavničko tijelo ili parlament taj posao povjerava odreñenom organu koji obavlja kontrolu budžeta u svim fazama ciklusa. Postoje raznovrsni oblici kontrole: Kontrola prema vremena: preventivna ili prethodna (ex ante) i naknadna (ex post). Pravo kontrole obično pripada onom organu koji je donio budžet. zahvata se znatan dio nacionalnog dohotka u finansiranju javnih potreba usmjerenih u različite namjene. kao: • Administrativna kontrola u nžem smislu. ili drugom finansijskom dokumentu. Cilj ove kontrole je da se onemogući nezakonito trošenje sredstava. Blagovremeno prikupljanje. Naknadna kontrola dolazi nakon "završnog čina“ i cilj joj je da provjeri da li je učinjena radnja bila u duhu zakonskih propisa. Iz navedenih razloga. Praksa je da vlada izvještava parlament o izvršenju budžeta. za nepravilno trošenje sredstava i njihovu upotrebu odgovorna su oba lica (naredbodavac i računopolagač). Po izdavanju naredbe « pristupa se radnji koja slijedi u procesu izvršenja budžeta. dok se kontrola sprovodi naknadno i u principu je rigorozna. Računopolagač nema pravo samostalnog raspolaganja budžetom. neracionalne upotrebe sredstava.

izvršnom organu se. Procedura sastavljanja završnog računa je identična donošenju budžeta. orijentaciju za odobravanje budžeta u narednoj godini. Ukoliko se kontrola posmatra prema subjektima razlikuje se kontrola nad naredbodavcem i kontrola nad računopolagačem. ne može se poreći njen pozitivan uticaj na budžetsku politiku u narednoj godini. Praktični značaj završnog računa je u tome što donošenjem završnog računa predstavničko tijelo dobija mogućnost da razmotri kako je izvršna vlast u praksi provodila principe koji su doneseni početkom budžetske godine. Završni račun budžeta ima dva dijela. S obzirom da njihov rad stoji pod okriljem „zaštitom“ parlamenta njihovi izvještaji bi trebali da budu tačni i objektivni. Kod naredbodavca se prilazi kontroli upotrebe odobrenih rashoda i stoga odgovornost naredbodavca ima politički karakter. Završni račun se sastavlja po isteku budžetske godine. i Knjigovodstveno-računska kontrola. ali je češća naknadna jer se sprovodi na kraju budžetske godine. To su ustanove s računsko-sudskim funkcijama. Mada može da spriječi nepravilnosti u izvršenju budžeta. Ova kontrola može biti preventivna i naknadna. 88 . Zbog toga se podaci iz završnog računa obavezno koriste pri sastavljanju novog prijedloga budžeta. Računsko-sudska kontrola se zasniva na kontroli koju vrši posebna komisija.j. Ujedno. istovremeno. Kontrola je pismena i odnosi se na sve organe i lica kojima je povjereno rukovaaje budžetskim sredstvima. Parlamentarna ili politička kontrola ima prije svega politički karakter. formirana od strane parlamenta. Kod računopolagača kontrola obuhvata poslove u okviru njegovog djelovanja.• • Blagajnička kontrola. Tehnika donošenja završnog računa je veoma slična tehnici donošenja budžeta. s razlikom šjto se donošenju završnog računa pristupa u periodu kada je budžetski period već istakao. odnosno rukovanja javnim sredstvima. opšti i posebni. te je njegova odgovornost krivična. donošenjem završnog računa predstavničko tijelo dobija mogućnost da razmotri mogućnosti za nerednu godinu. daje odobrenje za politiku pribavljanja i trošenja. a osim te funkcije vrše i druge funkcije. Završni račun budžeta predstavlja takav instrument kojim predstavničko tijelo vrši redovnu kontrolu izvršenja budžet u cjelini. t. Ona može da bude naknadna i preventivna. Usvajanjem završnog računa.

Opšti dio završnog računa budžeta sadrži iznos posebne budžetske rezerve koja je ostvarena u predhodnoj godini. razredima. suficita ili deficita i njihove raspodjele. zajedno sa planiranim iznosima i razlikama plana i ostvarenja. po dijelovima. 89 . Posebni dio završnog računa sadrži sve budžetske prihode i rashode po zakonski propisanoj klasifikaciji. odnosno pokrića. glavama. partijama i pozicijama.

Kriterij Evropske unije u odnosu na javni dug 5.2.3. Definicija javnog duga 2. 2. 2. Karakteristike javnog duga 2.ŠESTO POGLAVLJE POLITIKA JAVNOG DUGA 1. Implikacije za Bosnu i Hercegovinu. Pojmovno i kategorijalno razgraničenje javnog duga Klasifikacije javnog duga Tehnika javnog duga 3. Upravljanje javnim dugom 4. na osnovu analize kriterija konvergencije 90 .1.

Tako je proračunski deficit tok. svih nivoa vlasti složene države. Budžetski suficit smanjuje javni dug. • ulaganje u privredu i to u privredne investicije obezbjeduje uslove za otplatu i za jačanje privrednog potencijala. te fondova koji imaju deficite (manjak novca). Tek kada se deficitu državnog budžeta dodaju deficiti budžeta nižih nivoa vlasti. Javni dug ili državni dug predstavlja ukupnu zaduženost države prema svojim domaćim ili inozemnim povjeriocima. energetika. dobije se ukupnu zaduženost države prema domaćim ili inozemnim povjeriocima u odreñenom trenutku. Pojam javni dug uglavnom se koristi kao sinonim za finansiranje deficita javnog sektora. 91 . Ovisno o tome duguje li država povjeriocima u zemlji ili u inozemstvu. • • zaduživanjem u inostranstvu stvara se dodatna akumulacija. DEFINICIJA JAVNOG DUGA Javni dug se može definirati kao akumulirana pozajmljena novčana sredstva države. razlikuje se unutarnji i vanjski javni dug. Riječ je o kumuliranim budžetskim manjkovima (deficitima) koje je država finansirala zaduživanjem. • dio javnog duga se prenosi na generacije koje dolaze. Javni dug zapravo predstavlja kumulirani deficit jer država povećava javni dug kada njezin budžet bilježi deficite. obezbjeñuje se veća dinamika akumuliranja sredstava u odnosu na poreze. Deficit predstavlja višak državnih rashoda nad državnim prihodima u odreñenom razdoblju. • sredstva javnog duga se koriste za privredne svrhe i to kroz ulaganja u privrednu strukturu: poljoprivreda. odnosno zbir svih potraživanja koja prema državi koji imaju njezini povjerioci u odreñenom trenutku. najčešće godini dana. Javni dug jedna je od ključnih ekonomskih varijabli pri odreñivanju svake ekonomske politike. komunalni objekti.1. Savremena finansijska teorija nastajanje i razvoj javnog duga izvodi iz slijedećih razloga: • moderna država bez javnog duga ne bi mogla vršiti svoju osnovnu funkciju. a javni dug je stanje zaduženosti države u jednom trenutku. vodosnabjevanje. saobraćajnice.

povećani raspoloživi dohodak će se rasporediti na štednju. Posljedice državnog deficita prema Stiglitzu su: • Dio tekućeg rashoda se direktno prenosi na buduće generacije. pa je poslije 1981. vol. na porast agregatne potrošnje i nivo dohotka. str. potaknuo je pred dvadesetak godina profesor Robert Barro s Harvardskog sveučilišta svojim poznatim Ricardovim teoremom jednakosti. već će porasti štednje.. pa tako nema niti istiskivanja privatnih investicija (engl. Barro tvrdi kako prema njegovu teoriji nema povećanja agregatne potražnju. 22 21 92 . Pokazalo se da je raspoloživi dohodak ipak potrošen. štede da bi mogla platiti buduće poreza. Investitori. Zato ono što su "dobili" a nije se uvelo dodatno oporezivanje. 1095-1117) U praksi smanjivanje poreznih stopa u razdoblju 1981-1984.prema Ricardovom teoriji jednakosti. Ricardovim teoremom jednakosti predstavlja neoklasični pristup fiskalnoj politici i javnom dugu koji je prvi u svojim radovima spominjao i zatim odbacio David Ricardo. Povećanje državnog deficita može da postakne nešto veću štednju ali daleko manje da može da neutrališe povećanje deficita. smanjeni porezi neće utjecati na porast potrošnje i preko multiplikatora na porast dohotka. Barro smatra da pojedinci u svoje odluke uključuju razmišljanje na dugi rok. urnal of Political Economy. godine koje je proveo predsjednik Reagan smanjivanjem poreza Amerikanci su.22 Dokazi ne potvrñuju Baroov teoreski zaključak. a to ona može učiniti samo povećanjem poreza. Osnovni je doprinos Barroa što je u obliku teorema pokazao da je po privredna kretanja isto da li se finansira javni dug oporezivanjem ili izdavanjem državnih obveznica. Tako neuvoñenje poreza ima utjecaja na makroekonomska kretanja. Dakle. Mnogi ekonomisti se ne slažu s Ricardovim teorijom jednakosti. znaju da država mora u budućnosti iskupiti svoje obveznice zajedno s pripadajućim kamatama.Rasprave oko financiranja javnog duga koje još i danas traju. Suprotno keynesijanskom mišljenju. te smatraju da domaćinstva ipak troše većinu sredstava koja su ima ostala na raspolaganju smanjenjem poreza. godine došlo do pada stopa privatne štednje. a ne na potrošnju čime se razina agregatne potražnje ostati nepromijenjena. te nemogućnosti da se intitezitet istih odredi. 82. trebali uštedjeti kako bi platili buduće poreze koje će država morati u budućnosti povećati da bi isplatila javni dug. Istraživanja o neutralnosti javnog duga otežana su zbog činjenice da su proračunski deficit. da bi ga 1974. godine u svojem pozantom članku " Are Government Bonds Net Wealth?"21 oživio profesor Robert Barro. tj. 1974. crowding-out). privatne investicije i kamatne stope pod utjecajem različitih varijabli. baš kao i dohodak privrede. Pristaše teorije Barroa smatraju dovoljnim da ovo nisu bili dovoljni razlozi čime su rasprave oko utjecaja finansiranje javnog duga na privredna kretanja dalje ostala otvorena za raspravu. : Are Government Bonds Net Wealth?" j.

U definiciji unutrašnjeg duga polazi se od pretpostavke da isti prenosi na buduće generacije. • Otplata javnog duga putem visokih poreza tereti ne samo sadašnje već i buduće generacije poreznih obveznika. s tim da se isti mora vratiti stranim povjeriocima. • Preveliki javni dug smanjuje mogućnosti rasta bruto domaćeg proizvoda. Pripadnici generacija će dugovati jedna drugoj.23 Osnovni problemi javni duga su : • Otplate kamate i glavnice javnog duga je smanjena količina novca koju bi država mogla koristiti za financiranje javnih potreba . Ekonomski fakultet Beograd. Privatna štednja ne može da kompezuje negativnu žtednju od strane države. prevod. • Država svojim zaduživanjem ograničava količinu novca koju bi privatni sektor • • mogao pozajmiti putem bankarskog sektora ili na finansijskom tržištu . Metod tzv. te rastom kamatnih stopa na kredite stanovništvu i preduzećima . godine.• Emitovanje obveznica može da smanji investicije i time buduće generacije indirektno dovede u teži položaj.801. Javni dug predstavlja danas veoma bitan izvor finansiranja državnih programa potrošnje. Stiglitz: Ekonomija javnog sektora. 93 . Kod vanjskog duga buduće generacije će snositi teret.E. • • Inostrani dug može da poraste i da smanji životni standard u budućnosti. Meñutim. kod unutrašnjeg duga pitanje je složenije. str. To je kod vanjskog duga jasno. To su dugovanja države povjeriocima kako unutar zemlje tako i u inostranstvu. Prevelik javni dug destabilizira domaću privredu mogućim povećanjem inflacije. 2004. Moguće je posmatrati ga kao prihod države ostvaren na temelju tržišnih odnosa gdje se država obavezuje na protuuslugu za posudbu a koja se sastoji u vraćanju posuñenog 23 Joseph. Javni dug je akumulirane obaveze države u odnosu na zbir svih potraživanja koja prema javnom sektoru imaju njegovi povjerioci. U teoretskom pogledu koristi iz zaduženja se posmatraju kroz povrat investicija. generacijskog preklapanja ne uzima u obzir da politika zaduživanja utiče na ekonomske odluke. Javni dug države predstavlja ukupna dugovanja države prema kreditorima u odreñenom periodu.

s jedne strane. odnosno kredita. Država može provoditi politiku strukturiranja duga (''debt management''). koja postaje neophodna zbog rastućeg značenja duga i njegove otplate u državnom sektoru. Javni dug je unaprijed anticipirani javni prihod. ili drugi javno-pravni organ. te da na taj način ostvaruje fiskalne i stabilizacijske ciljeve. 1 Pojmovno i kategorijalno razgraničenje javnog duga Pojmovno i kategorijsko razgraničenje javnog duga i javnog zajma. Javni dug je destiniran i anticipiran (odredjen unaprijed) 94 . Postoji više mogućnosti i aranžmana kako zaduženja države. dok se javni zajam formira na sredstvima subjekata (dohodak. Javni dug se obično formira kod centralne banke (monetizacija javnog duga) ili zaduživanjem u inostranstvu. odnosno najmanje troškove. odnosno ostvarivanja odredjenih bubudžetskih ciljeva. i poreza s druge. ne samo ugovorne. KARAKTERISTIKE JAVNOG DUGA Javni dug je oblik javnog prihoda koji ostvaruje država. te kao takav više odgovara savremenim uslovima. nego i po ostalim osnovama. Javni dug predstavlja širi pojam od pojma javnog kredita. tako i otplate dugovanja koji omogućuju državi da udovolji zahtjevima različitih skupina povjerioca u pogledu oblika ulaganja. pored javnih kredita i sve druge obaveze. stanovništva. Javni dug predstavlja sintetički izraz ukupnog zaduženja države. Javnim dugom se podmiruju samo odredeni oblici rashoda. 2. je organska pošto se javni dugovi i zajmovi podmiruju porezima i drugim javnim prihodima.novca uz odreñenu kamatu. radi pokrića rashoda. Država će birati onaj aranžman koji joj donosi najviše koristi. odnosno dobit u privredi) i to sektora preduzeća. dok se ukupan iznos poreza korisli za pokriće ukupnih javnih rashoda. 2. je neophodno sa stanovišta njihove uloge i značaja u pokriću javnih rashoda. da se fleksibilno prilagoñava kretanju kamatnih stopa. Veza izmedju duga. Kao jedan od načina finansiranja javne potrošnje. poslovnih banaka. javni dug povećava mogućnost djelovanja države na ekonomiju kroz povećanje javne potrošnje. Javni zajam je destiniran javni prihod za razliku od poreza koji to nije. odnosno zajma. Pod javnim dugom se podrazumijevaju.

da bi 1998. razvila se teza da je oporezivanje kapitalnih dobitaka i kamata smanjuje štednju. Medutim. Od 1929. a manja štednja utiče 24 Isto. 95 . on datira prije kapitalizma i to u srednjem vijeku kada se stvarao na bazi zaloga državnih dobara a služio je potrebama vladara. do 1979. Tokom osamdesetih godina u Americi kad je nakon Reganovog smanjenja poreza udio javnog duga u bruto nacionalnom proizvodu udvostručio svoju vrijednost u odnosu na sedamdesete godine. budžet SAD-a je samo osam godine bio u suficitu. Udi deficita u BDP porastao je sa 6. koji se obezbjeduju samo za potrebe državne blagajne. Razvoj javnog duga uslovljen je jačanjem povjerenja prema državi i pojavom države. godine. vijeka kada se država sistematski zadužuje. Deficit je 1992. U to se vrijeme razvila prilično široka teorijska rasprava oko način njegova finansiranja i utjecaja na privredu.24 Osnovni razlozi u iskazanim deficitima su : • • • • • Smanjenje poreza. Povećani vojni izdaci. Snažna privreda. kao primjer. godini. kao i djelovanja povećanog oporezivanja na investicije . naročito intenzivno javni dug se javlja 30-tih godina 20. strana 788. Na smanjenje deficita devedesetih godina u SAD – u su uticali : • • • Povećanje poreza pojedinaca sa visokim dohocima. Ograničenje rasta rashoda. a 42 godine sa deficitom. Rasprave koje su se vodile i one su se odvijale u dokazivanju negativnih efekata deficita na privredni rast.7% 1992.oblik prihoda države. Problem deficita u SAD-a. da bi se smanjio na 4. osamdeset godina proizilazi kada je došlo do smanjenja poreza ali ne u odgovarajućoj mjeri i rashoda . godine. Povećana izdvajanja za zdravstvo. Izuzetak je samo kod letećih dugova. ali i pored toga javne finansije su ostale relativno stabilne. Povećanje kamatne stope. garanta da će se obaveza izmiriti. godine pretvoren u suficit.1% u 1983. To je period druge polovine 19 vijeka. a ne pojedinca (vladara). gdje destiniranost ne dolazi do izražaja. godine dostigao rekordnih 290 milijardi dolara. Velika socijalna davanja. Javni dug je jedan od osnovnih oblika vanrednih prihoda države. posebno u razvijenim privredama.

Državni trezor može novac posuditi kod centralne banke. pri čemu je posebno bitno dati odgovor na pitanje: • • • • koja su to sredstva iz kojih se formira javni dug. trasfernih rashoda. djelovanja na osnovne makroekonomske agregate. kakav je oblik i priroda duga. mora kreirati novac. tako da izdaje obveznice. jer centralna banka. Država trezor finansira javni emitovanjem obveznice koje kupuju pojedinci. Meñutim. osnovni problem koji se javlja je smanjenje nekapitalnih rashoda korisnicima zakonskih prava i sužavanje prostora za investicije. od strane države. vojnih rashoda. Novac prikupljen prodajom državnih obveznica slijeva se na račun državnog trezora koji se nalazi na računu centralne banci. Prodaja obveznica državnog trezora centralnoj naziva se monetizacijom duga. da bi kupila državne obveznice. Radi se o sve većem i bržem rastu javnog duga. odnosno vraćati glavnicu i pripadajuće kamate. U tržišnim privredama prisutna je samostalnost centralne banke u voñenju monetarne politike. pravci usmjeravanja sredstava i efekti njihovog djelovanja. posebno u obrazovanje i fundamentalna istraživanja. dolazi do većeg intervenisanja u svim sektorima privrede. debt issuing). tako da centralna banka kupi državne obveznice. Ovakav postupak posuñivanja novca od strane državnog trezora naziva se izdavanjem duga (eng. Državni trezor prikuplja sredstva državnog budžeta i vrši plaćanja za državu. Sa razvojem državne intervencije i preuzimanja. Država može financirati javni dug. Komplemetarnost državnih i privatnih investicija utiče na privredni razvoj na dugi rok. apsolutno i relativno. Državni trezor nakon toga može izvršiti svoju obvezu plaćanja državnog rashoda. kakve su perspektive u razvoju i značaju javnog duga. pri čemu uloga javnog duga postaje značajna u obezbjeñenju javnih prihoda. Sve više se koristi instrumentarij kreiranja novca u obliku javnog duga države prema centralnoj banci radi obezbjeñenja i osiguranja finansijskih sredstava za odreñene potrebe državnih rashoda.25 Savremena privreda ima obilježje stalnog rasta deficita budžeta i rast javnog duga. povećava poreze ili prodaje svoju imovinu. 25 Klintonova administracija povećala je državne investicije. U slučaju nedostatka novca Državni trezor mora novac posuditi. a više kamatne stope dovode do smanjenja investicija.na rast kamata. Državni trezor može novac posuditi od grañana ili od centralne banke. 96 . poslovne banke ili drugi financijski posrednici. Država vrši svoja plaćanja tako da izda ček koji glasi na centralnu banku.

Drugi pravac djelovanja je ograničenje pojedinih oblika potrošnje „veto na pojedine stavke“ i „ amandman o uravnoteženom budžetu“26. Produkcija zakonskih prava u dijelu javne potrošnje će 26 Isto. i to: • veliki javni rashodi. tj. na sekundarnom tržištu vrijednosnih papira kupuje državne obveznice. Centralna banka kupuje državne obveznice. i dalje ostaje problem deficita budžeta . 97 . openmarket operations). Rasprave koje se vode u stručnim krugovima prenose se na područje političkog sistema jer je u nadležnosti zakonodavnih vlasti budžetska politika. Preovlañujuća stanovišta su na tragu rješenja koja preferiraju donošenje kapitalnih budžeta . Finansijska teorija izdvaja nekoliko osnovnih razloga za formiranje javnog duga.Deficitarno finansiranje povećava agregatnu tražnju. Pojedini ekonomski teoretičari smatraju da je prenaglašen teret duga. te na taj način monetizira javni dug. • stalni budžetski deficit. investicije povećavaju zaradu i rast BDP. kupovina državnih obveznika koje su već u posjedu pojedinaca. banaka ili drugih financijskih posrednika predstavlja posrednu vezu izmeñu centralne banke i trezora . Zakonotosti koji se javljaju kako u razvijenim tako i nerazvijenim ekonomijama je odnos politike prema aktuelnim problemima bez dovoljnog sagledavanja onog što se može desiti u budućnosti. naročito u dijelu socijalnog osiguranja. • • potreba da država intervenše u privredi. a time i politika javnog duga. Ponude novca od strane centralne banke podiže kamatne stope. su samo djelimično tačni jer da bi se platile kamte na dug moraju se uvesti visoki porezi koji utiču negativno na štednju. strana 803. Argumentacija koja se koristi u smislu relativzacije duga kao što su : • • dug utiče na investicije. U kom smjeru će se razvijati praksa i teorija ostaje traženje odgovora na liniji razdvajanja izmeñu smanjenja deficita i smanjenja socijalnih programa. Ekspanzivna monetarna politika obično se vodi tako da centralna banka na otvorenom tržištu (eng. vremensko nepoklapanje formiranja javnih prihoda odnosno javnih rashoda. a samim time dolazi do porasta cijena koji pak stvara dodatni pritisak na potražnju za novcem. Kupovina državnih obveznica od centralne banke naziva se monetizacijom duga. Kupovina državnih obveznica na otvorenom tržištu tj. Meñutim.

rentni. rokovi su dugi. prema načinu otplate i garanciji: anuitetski. a mogu biti i u obliku poklona. Unutrašnji javni dug se stvara prema stanovništvu. a često su beskamatni. Veliki deficiti koji se mogu pojaviti upućuju na oprez i promišljanje koje će se temeljiti na onom što bi moglo biti u budućnosti. Kao oblik dobrovoljnih zajmova veoma često se javljaju patriotski zajmovi. kada se upisnici ne rukovode ekonomskim interesom već patriotskim osjećanjem. prema vremenu za koji se formira: leteći (kraikoročni) i konsolidirani (dugoročni). Klasifikacije javnog duga U zavisnosti od kriterija koji se uzimaju. bankama. Primjer dobrovoljnog zajma u Engleskoj u II svjetskom ratu. odnosno bespovratnog upisa zajma.2. Potrebno je istaći da zajmovi nemaju nikada čisto ekonomski interes. Dobrovoljni zajmovi se zasnivaju na bazi interesa upisnika zajma. već i redovno drštveno-politički. izgradnja zemlje. se prinudni koriste metodom prinude i pritiska. 2. pri čemu ćemo se mi opredjeliti na slijedeću: • • • prema teritorijalnom principu: unutrašnji i vanjski. preduzećima i ostalim finansijkim organizacijam. za finansiranje deficita budžeta (visoki vojni rashodi i neproizvodni rashodi). • • kao dodatna akumulacija i zaduživanje (finansijsko ili robno). dugovi s naplatom kamate i bez naplate kamate. 98 . • • prema stepenu garancije: dug sa zalogom i bez zaloga. razlikujemo različite klasifikacije. U inostranstvu dug se stvara prema bankama ili stranim vladama i to: • u funkciji stvaranja deviznih rezervi i potrebe za stabilizovanje vlastite valute (monetarna situacija). prema stepenu valjanosti: dobrovoljni i prinudni. jer doprinose ostvarenju opšteg interesa: odbrana. • za smanjenje deficita u platnoj bilansi.predstavljati jedno od pitanja na koje se mora dati odgovor. Kamate kod takvih zajmova su veoma niske.

Leteći ili kratkoročni dugovi treba da budu otplaćeni u toku jedne godine. koji vraća pri kraju fiskalne godine. Kratkoročni dugovi obično se formiraju na par mjeseci. uz nepovoljne Dugoročni ili konsolidirani javni dugovi pojavljuju se u dva oblika i to: • • amortizacioni dugovi. puteva. a u funkciji održavanja budžetske ravnotcže za pokrivanje nedostatka budžetskih sredstava. su i garancija njegovog upisa. javni dug u obliku blagajničkih zapisa. Amortizacioni dugovi su češći dugovi. javni dug kod poslovne banke. pretvaranja uslove. dok se dugoročni dugovi formiranju na duži rok. letećih u konsolidovane dugove. Banke u blagajničkim zapisima nalaze siguran način plasiranja slobodnih sredstava.solidarnost. energetskih postrojenja. pri ćemu su bitni širi ciljevi upisa zajma. dugoročni dugovi bez roka (ratni dugovi). Država se često zadužuje kod centralne banke u vidu avansa. postoje mogućnosti: • • nekontrolirane emisije novca. banke se obavezuju da za potrebe države upisuju odredjeni dug. Amortizacioni dugovi s obzirom na rokove mogu biti: kratkoročni 2-5 godina. sa rokom od 3 do 6 i 9 mjeseci. a ako do toga ne doñe. srednjoročni 5- 99 . Kratkoročni dugovi koriste se za brzo prikupljanje sredstava. bez jasno označenih ciljeva. Upravo ovakva motivisanost stanovništva. od nekoliko godina do nekoliko decenija. a sadrže preuzete obaveze države kod već formiranih dugova. Naime. a prema utvrdenom planu otplata i kamata (odnosno anuiteta). za izgradnju privredne infrastrukture. Blagajnički zapisi su najčešći oblik stvaranja javnog duga. Dugoročni javni dugovi imaju odreñenu namjenu i to u slučajevima: pripreme za rat ili u toku rata. Slično je i sa poslovnim bankama. a najduže do godinu dana. Kratkoročni dug može se pojaviti kao: • • • javni dug (avans) kad centralne banke. a za uzvrat dobijaju obveznice sa kojim vrše plaćanje ili pak ih refinansiraju kod centralnc banke.

konverzija javnog kredita. Upisivanje zajma je javno. Prvi. S toga postoji podjela na: • • dugove s promjcnjivim rokom otplate i dugovi s utvrdenim rokom otplate. sa rokom u kome se viši upis u utvrdjenim u ratama. to mogu biti banke ili državne ustanove. Rok zajma je fiksno utvrden. ali unaprijed ne prihvatajući obavezu. pa se time izbjegava preprodaja.Negativna strana direktnog načina upisa zajma ogleda se: 100 . ona ostavlja upisnicima da upišu neograničenu kvotu zajma. Direktan sistem emisije je najracionalniji metod i najbolji način upisa javnog zajma. Rentni dugovi sadrže samo obavezno plaćanje odgovarajućih kamata. rat i slično. Poziv za upis zajma sadrži mjesto i uslove upisa. Tehnika javnog duga U vezi sa tehnikom javnog duga treba razlikovati dvije grupe poslova. Dok u prvom slučaju država unaprijed tačno utvrdjuje visinu zajma koji želi da upiše. a otplata duga vrši se kada država formira budžetski suficit i kada to ona odluči. i to: • • poslovi emisije i amortizacije i otplate javnog krcdita.U pogledu visine zajma država može da se opredijeli izmeñu dva pristupa. Što se tiče mjesta upisa. Postoje dva osnovna sistema emisije duga (zajma): direktna i indirektna. u drugom. da vrši emisiju zajma u vidu ograničene emisije i drugi. Prednost ovog sistema ogleda se: • • manji troškovi i izbjegavanje posredovanja banaka. Obveznice se neposredno uručuju upisnicima zajma. Uglavno su više zastupljeni dugovi s utvrdjenim rokom otplate. otplatna. Stvaranje javnog duga sprovodi sc kroz emisiju obveznica koje država uručuje povjeriocima. sigurnost kontrole i izbjegavanjc eventualne inflacije.3.20 godina i dugoročni preko 20 godina. špekulacija. 2. Neograničena emisija se praktikuje u vanrednim specifičnim slučajevima kao što su elementarne nepogode. mada ga država može i ranije vratiti. neograničena emisija zajma. dok se pod uslovima podrazumjeva: kamata. popusti i bonifikacije.

povećanim troškovima upisa zajmova. rizik upisa zajma. posredna amortizacija sprovodi se kupovinom i prodajom vrijednosnih papira. zajma. odnosno eliminiše se. Direktna. svodi se na to da se dug ustupi. postoji mogućnost da se zajam ne upiše u cjelost. Istovremeno. zajma. Amortizacija javnog duga. a sredstva formiraju preprodajom obveznica. neizvjesnost krajnjeg ishoda upisa zajma.• • • u manjoj brzini prikupljanja sredstava. podrazumjeva redovnu otplatu da ne bi došlo do kumuliranja duga u smislu kamata i otplate i do sve većeg opterećenja države. odnosno nedostaci su: • što ovaj metod pruža bankama mogućnost da na razlici kurseva ostvaruju velike dobiti. Interes nalaze u zaradi koja se formira na razlici izmeñu plaćenog kursa i onog po kojem se prodaju obveznice. Banke vrše isplatu zajma odmah. preko berze. Indirektna. ne postoji. 101 . fakultativna i monetarna. automatska. Indirektni sistem emisije javnog duga. Prednosti indirektne emisije su: • • potrebna sredstva odmah se formiraju. U pogledu oblika amortizacije zajma pojavljuju se sljedeći oblici: • • • • • • direktna amortizacija duga. indirektna amortizacija duga. po utvrñenoj cijeni bankama i bankarskim konzorcijima. to je garancija da se država može ponovno pojaviti kod upisa novog zajma. Slabe strane. ugovorna amortizacija. duga. neposredna amortizacija postoji kada se dug vraća neposrednim povjeriocima ili upisnicima putem anuiteta.

odnosno kada dodje do normalizacije stanja u državi. Konverzija. Osnovni kriterij upravljanja javnim dugom je minimiziranje troškova finansiranja. u cilju rasterećivanja i oslobañanja prevelikog budžetskog debalansa pribjegava konverziji javnog duga. Masmedia. te se oni ne mogu emitovati u neograničenim iznosima i na neodreñeno vrijeme. 3. odnosno kada se steknu realne mogućnosti za amortizaciju javnog duga. Automatska amortizacija se vrši preko specijalne „amortizacione kase“ koju država dotira svake godine. a to je proces inflacije. Kontinuirano amortizovanje i isplaćivanje javnog duga pretpostavlja uslov za nove zajmove. u širem smislu. konverzija predstavlja olakšavanje tereta javnog duga sniženjem kamatne stope. radi otplate zajma. 2002. pretvaranje javnih kredita i drugo.Ugovoma amortizacija se vrši u skladu sa utvrñenim ugovorom i to na osnovu amortizacionog plana koji sadrži kamatu. U užem smislu. 27 Upravljanje javnim dugom je postupak optimalizacije kombinacijom njegove visine i ročne strukture. Meñutim. Zagreb. Monetarna amortizacija javnog duga javlja se kroz depresijaciju novca ili padom vrijednosti nacionalne valute. Javni dug predstavlja vanredni izvor prihoda države. tj.137. ovkav pristup je pojednostavljenje jer se postavlja pitanje strukture javnog duga. godina. otplatu. emisiji novog duga. 27 Pero Jurković: Javne finansije. visine kamatne stope. Fakultativna amortizacija daje prostora državi da pristupi amortizaciji kada joj odgovara. strana 135 . 102 . te država. Tereti javnih dugova za državu postaju sve veći. unifikacija javnih kredita. konverziji i reprogramiranju duga. izboru ročne strukture javnog duga. Optimalizacija ročne strukture javnog duga podrazumjeva kupovinu odgovarajućeg stepena nelikvidnosti uz najmanje troškove uz ostvarivanje stabilizacionih ciljeva uz kombinaciju ročne strukture javnog duga i stepena restriktivne monetarne politike. datum isplate. je svaka finansijska operacija države usmjerena na olakšavanje duga i to: pretvaranje letećih kredita u konsolidovane. UPRAVLJANJE JAVNIM DUGOM Pod upravljanjem javnim dugom podrazumjevamo donošenje odluka o refinansiranju i otpalti javnog duga.

Politički razlozi nastaju u momentu kada nastanu okolnosti da država povjeriocima plaća veću kamatu od kamate koja se formira na tržištu kapitala. Na taj način se vrši izmjena u strukturi rashoda budžeta. Pravni razlozi se ogledaju u dva aspckta: • • otkazivanje i ponuda isplate duga. Kod amortizacionih javnih kredita država osigurava pravo konverzije posebnom klauzulom. jer se interesi vlasnika obveznica i poreskih obveznika redovito podudaraju i to u slučajevima: • obveznice se nalaze u rukama poreskih obveznika pri čemu će dobiti dio na poreskim obavezama. unificiran dug. Konsolidacija podrazumjeva i prctvaranje kratkoročnih u dugoročne kredite. ali pri tome zadržava pravo da zajam vrati svakom momentu kada to smatra pogodnim. a teret snosi druga (siromašnija). povjeriocima nametne konverziju. Ovaj oblik omogućuje državi da svakog rnomenta. pravni. politički. odnosno spajanje više dugova s različitim kamatnim stopama i rokovima u jedinstven. a izgubiti na više plaćenim kamatama. rentu. Amortizacioni zajmovi bez čvrste „klauzule o konverziji“ ne omogućavaju takav zahvat države. Država obično u ovakvim uslovima pribjegava konverziji da bi smanjila budžetske rashode. Najbitniji ekonomski razlog koji uslovljava konverziju duga je opadanje kamatnih stopa na tržištu kapitala. Tada i nastaje dužnost države da izvrši konverziju. stvaranje novog zajma u istom iznosu ali sa nižom kamatom.U svakom slučaju potrebno je voditi računa o posljedicama konverzije. Kod rentnih dugova država se obavezuje da uredno plaća kamatu. • obveznice se nalaze u rukama bogate klase koja je u osnovi poreski obveznik. Isplata starog zajma obveznicama. 103 . u finansijama se naziva klasična konverzija. povjeriocima. Ova finasijska operacija se zove fundiranje dugova. • obveznice se nalaze u vlasništvu jedne klase (bogate).Pod konsolidacijom se podrazumjeva unifikacija dugova. Svrha konverzije nije vraćanje duga već rasterećenje budžeta. takozvanom klauzulom o konverziji. Postoje slijedeći razlozi za konverziju dugova: • • • ekonomski. uz druge uslove.

a to su sitne štediše i sitni rentijeri. Pravni uslovi pretpostavljaju da postoji stvarna mogućnost konverzije. pad kamatne stope. konverzija duga može se javiti u tri oblika: • dobrovoljna. Dobrovoljna konverzija se zasniva na dobrovoljnom sporazumu dvije strane. Za svaku konverziju duga moraju se ispuniti slijedeći uslovi: • • • da postoji dovoljno finansijskog kapitala. da ne postoje leteći dugovi. odnosno da je kod amortizacionih zajmova ugradjena „klauzula o konverziji“. Fakultativna se rijetko primjenjuje. • • prinudna. 104 . da postoji zadovoljavajuća privredna aktivnost. država može svojim uticajem dovesti do toga da vlasnik obveznice. da je stvarni dug otkazan uz ponudu države da otplati taj zajam vlasnicima obveznica. Finansijski uslovi u državi podrazumjevaju da je budžet uravnotežen. Razvojem savremene države i uticajem države u privrednom životu. fakultativna. i van svog interesa pristaje na konverziju. U pogledu pravne forme. odluka i namjera države da izvrši konverziju. Država u svakom slučaju procjenjuje etičke momente postupka konverzije. odnosno. Socijalni uslovi za obavljanje konverzije pretpostavljaju da se vodi računa o vlasnicima obveznica kojima prihod od kamata čini znatan prihod. kombinovana. pri čemu se mogu javiti dva oblika: • • opciona. odnosno smanjenje javnih rashoda po osnovu kamata: da li u produktivne ili neprodukiivne svrhe. a u principu pruža mogućnost vlasniku obveznice da da „svoju saglasnost“ na smanjenje kamate i da zadrži staru obveznicu.• kako će se iskoristiti efekat rasterećenja budžeta. Kombinovana ili konverzija novijeg razvoja sadrži u sebi elcmente prinudne i dobrovoljne konverzije. Prinudna konverzija je nedopustiva i primjenjuje se jedino u slučaju državnog bankrotstva. da ne postoje drugi oblici emisije koji bi mogli spriječiti konverziju. odnosno ako postoje da se uredno izvršavaju. Opciona podrazumjeva da se sami vlasnici obveznica odlučuju da li prihvataju ili ne prihvataju konverziju. Prinudna konverzija je jednostavno mijenjanje bilo kojeg elementa u javnom zajmu od strane države.

4th edition. Paul: "Economics of Monetary Union". • nacionalne centralne banke moraju imati punu političku nezavisnost. Osnovni principi konvergencije (engl. a Danska pored toga mora imati i referendum.5% od prosječne stope inflacije u tri zemlje Evropske monetarne unije sa najnižom stopom inflacije. 28 De Grauwe. Naime. premda je bilo odreñene fleksibilnosti u ispunjavanju postavljenih kriterija. To je jedan od razloga zbog kojih Danska i Velika Britanija nisu članice ekonomske i monetarne unije i imaju "opt-out" klauzulu.3. Oxford Press. • dugoročna kamatna stopa ne smije biti viša od 2% u apsolutnom izrazu. p. od prosjeka kamata u tri zemlje Evropske monetarne unije sa najnižom stopom inflacije. "convergence criteria") su slijedeći:28 Monetarni kriteriji su: • stopa inflacije u zemlji. Velika Britanija bi morala osigurati punu nezavisnost Bank of England.129. Švedska je odlučila da se ne pridruži monetarnoj uniji zbog toga što je odbila da se pridruži mehanizmu deviznog kursa ERM II Evropskog monetarnog sistema prije početka treće faze pa na taj način nije ispunila jedan od uslova priključenja monetarnoj uniji. 2000. članica mehanizma deviznog tečaja (ERM II). mora biti bez ozbiljnih devalvacija u prethodne dvije godine prije razmatranja ulaska u monetarnu uniju (dozvoljene fluktuacije su +-15% oko centralnog deviznog kursa). da bi postala članica Evropske monetarne unije mora ispunjavati kriterije konvergencije (iz domena monetarnih i fiskalnih kriterija) s aspekta njene makroekonomske politike. ne smije biti veća od 1. pri čemu ne bi smjelo biti većih odstupanja. KRITERIJ EVROPSKE UNIJE U ODNOSU NA JAVNI DUG Svaka zemlja Evropske unije. u toku posmatrane godine. • zemlja. 105 .

Fiskalni kriteriji su: • deficit državnog budžeta, kao i budžeta regiona, te lokalni budžetski deficiti ne smiju preći 3% vrijednosti bruto domaćeg proizvoda, osim privremeno i izuzetno, • odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda ne smije biti veći od 60%.

Iako je teško odrediti apsolutni iznos granice zaduživanja jedne zemlje, u principu ova granica je do nivoa zaduženosti države kada postaju ugroženi osnovni makroekonomski ciljevi. U praksi srećemo formalna ograničenja javnog zaduživanja. Na primjer primjer Evropske monetarne unije koja je Kopenhagenškim kriterijima definirala maksimalan nivo javnog duga za sve zemlje članice. Zemlje članice EMU moraju poštovati formalnu granicu javnog zaduživanja i ona iznosi 60 % visine BDP-a. Premda još uvijek vlada mišljenje da ekonomisti nisu odgovorili koja je to razina optimalnog nivoa zaduživanja, moguće je sresti definicije koje pokušavaju dati odgovoro na ovu dilemu. Tako na primjer jedna od njih jeste da: ''Optimum zaduživanja nije dosegnut sve dok dodatni javni rashodi (ukupni ili u nekoj posebnoj formi, npr. javne investicije), koji se finansiraju zaduživanjem (1) omogućuju bolje iskorištenje proizvodnog potencijala, (2) povećavaju ili poboljšavaju proizvodni kapacitet u ekonomiji i (3) dopuštaju da se očekuje dalje približavanje željenoj raspodjeli. Pri donošenju odluka o tome treba li nužne rashode finansirati dodatnim porezima ili javnim zaduživanjem, odlučujući su nedostaci pojedinog oblika finansiranja. Sve dok se ne dosegne optimalna razina zaduživanja, država još uvijek ima prostor za zaduživanje koji se može iskoristiti. On ipak, svakako, može biti različito velik, što ovisi o izabranom cilju.''29 Programi stabilnosti i konvergencije 30usmjereni su na: • • • • procjene očekivanih privrednih kretanja (rast, zaposlenost, inflacija), srednjoročne ciljane budžetskih pozicije, udio javnog duga u BDP-u, utvrñuju mjere fiskalne i drugih ekonomskih politika koje se poduzimaju ili su predložene radi ostvarivanja ciljeva programa,

Brummerhoff, Dieter, ''Javne financije'', sedmo izdanje, Mate, Zagreb, 2000, str. 383 Članice EU koje su uvele euro pripremaju programe stabilnosti, a članice koje nisu uvele zajedničku valutu pripremaju programe konvergencije. Za potrebe multilateralnog nadzora predviñenog člankom 99 Ugovora o EZ-u, države članice Europske unije dužne su, u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu odnosno ekonomske i monetarne unije, pripremati programe stabilnosti ili programe konvergencije.
30

29

106

analizu utjecaja promjena glavnih pretpostavki na budžetske poziciju i stanje javnoga duga.

Komisija je31ocijenila ažurirane programe stabilnosti Belgije, Finske, Francuske, Njemačke, Irske i Italije te i programe konvergencije Danske, Estonije, Malte, Poljske i Slovačke.
32

Iz objavljenih programa proizlazi da je Belgija jedna od rijetkih članica Europske unije koja do kraja razdoblja obuhvaćenog programom stabilnosti predviña uravnotežen budžeta, odnosno: suficit (0,3% BDP-a 2007. i 0,6% BDP-a 2008. godine). Belgijski javni dug u posljednjem desetljeću smanjen sa 138% BDP-a 1993. godine na 96,6% 2004. godine, a do 2008. godine trebao bi pasti na 84,2% BDP-a.

Finska nastavlja ostvarivati proračunske viškove, koji su meñu najvišima u Uniji (2% BDP-a), a udio javnoga duga u BDP-u kreće se malo iznad 40%.

Francuska je na putu smanjivanja deficita ispod 3% . Glavni cilj budžetske strategije sadržan je u ažuriranom programu stabilnosti i svoñenje deficita sa 3,6% BDP-a u 2004. godini na 2,9% BDP-a 2005. i 0,9% BDP-a u 2008. godini.

Njemačka, kao država sa jakom ekonomijom i uticajem na monetarni sektor, je takoñer obuhvaćena procedurom za slučaj prekomjernog deficita. Ciljano smanjenje budžetskog deficit sa 3,7% BDP-a 2004. godine na 2,9% BDP-a 2005. te na 1,5% BDP-a 2008. godine predstavlja jedno od osnovnih fiskalnih ciljeva. Predviñena su budžetska prilagoñavanja usmjerene u stvaranju zadovoljavajuće sigurnosne margine, 3%-tnog

ograničenja. Kao posljedica kontinuiranog razdoblja uzastopnih deficita, očekuje se da će udio duga u BDP-u ostati iznad 60% tijekom cijelog razdoblja obuhvaćenog programom i da će se tek u 2008. smanjiti na 65%. Makroekonomske projekcije Njemačke temelje se na rastu BDP-a po godišnjoj stopi od 1,7% u 2005. i 2006. godini, dok se u narednim godinama očekuje 2% rasta.

31 32

Izvještaj od 2. februara 2005. godine Božena Gulija, Euroscope 76, veljača 2005., Enter Europe – Vodić kroz informacije o Evropskoj

uniji .htm

107

Irska je 2004. godine dodatno poboljšala budžetsku poziciju i ostvaren je suficit od 0,9% BDP-a (u odnosu na 1,1% deficita 2003.). Predviña se ostvarivanje manjih deficita u idućim godinama (0,6% do 0,8% BDP-a). Osim toga, procjenjuje se da će javni dug neznatno premašiti 30% BDP-a. Program se temelji na rastu BDP-a po stopi od 5,3% 2004. godine i u prosjeku oko 5,2% na godinu od 2005. do 2007. godine.

Italija predviña smanjivanje budžetskog deficita s 2,9% 2004. godine na 2,7% 2005. i 0,9% 2008. godine, a udio javnoga duga u BDP-u, koji je 2004. iznosio 106%, trebao bi se do 2008. godine smanjiti na 98%. Predviña se rast BDP-a od 2,1% 2005. godine i 2,2% do 2,3% u kasnijim godinama.

Danska predviña ostvarivanje budžetskog suficita od oko 1% do 2% BDP-a, a u takvim bi se okolnostima javni dug dodatno smanjio s 44,7% 2003. godine na samo 29% 2010. godine.

Estonija i u narednom razdoblju planira ostvariti vrlo dobre privredne rezultate. Predviña se neznatan budžetski suficit i nastavak ubrzanog rasta BDP-a po prosječnoj

godišnjoj stopi od 6%. Estonija, u Europskoj uniji, ima najmanji udio javnog duga u BDP-u (svega 4,8%) s tendencijom daljnjeg opadanja.

Malta, kao članica Unije podvrgnuta je proceduri za slučaj prekomjernog deficita, a program predviña s smanjivanje budžetskog deficita s 5,2% u 2004. godini na 2,3% 2006. godine i 1,4% 2007. godine. Javni dug je u 2004. godini iznosio 73,2% BDP-a i trebao bi se do 2007. godine smanjiti na 70,4% BDP-a. Prema predviñenom makroekonomskom scenariju očekuje se nastavak rasta realnog BDP-a po prosječnoj stopi od 1,8% na godinu.

Poljska ima program postupnog smanjivanje budžetskog deficita sa 5,4% BDP-a 2004. na 2,2% 2007. godine. Predviña se odreñeno usporavanje rasta realnog BDP-a sa 5,7% 2004. na prosječno 4,9% na godinu od 2005. do 2007. godine. Osim toga, očekuje se neznatan porast udjela javnog duga u BDP-u, koji ne bi trebao prijeći 48%. Slovačka nastoji dovesti do smanjivanja budžetskog deficita sa 3,8% 2004. na 3% 2007. godine. Očekuje se manji porast javnog duga sa 43% BDP-a 2004. godine na 45,5% BDP-a 2007. Realni BDP trebao bi nastaviti rast po godišnjoj stopi do 5 %.

108

Hrvatska ubrzava realni rasta BDP-a, te bi 2007. godine stopa rasta trebala dostići 4,6%. Budžetski deficit u 2003. godini iznosio je 6,3% BDP-a, a 2007. godine prognozira se njegovo smanjenje na razinu od 2,9% BDP-a. Jedan od osnovnih srednjoročnih ciljeva hrvatske fiskalne politike odnosi se na stabiliziranje makroekonomskih rizika koji bi se mogli pojaviti zbog brzog rasta vanjskog i javnog duga.

109

Tabela br.2

Realni rast BDP-a, % godišnje; Suficit ili deficit proračuna opće države, % BDP ; Javni (vanjski i unutarnji) dug opće države, % BDP
2004. 2005. 2006. 2007.

Realni rast BDP-a, % godišnje
Belgija Finska Francuska Njemačka Irska Italija Danska Estonija Malta Poljska Slovačka Hrvatska 2,4 3,2 2,5 1,8 5,3 1,2 2,2 5,6 0,6 5,7 5,0 3,9 2,5 2,8 2,5 1,7 5,1 2,1 2,5 5,9 1,5 5,0 4,5 4,4 2,5 2,4 2,5 1,7 5,2 2,2 1,3 6,0 1,8 4,8 5,1 4,5 2,1 2,2 2,5 2,0 5,4 2,3 1,9 6,0 2,2 5,6 5,4 4,6

Suficit ili deficit proračuna opće države, % BDP
Belgija Finska Francuska Njemačka Irska Italija Danska Estonija Malta Poljska Slovačka Hrvatska 0,0 2,0 -3,6 -3,7 0,9 -2,9 1,2 1,0 -5,2 -5,4 -3,8 -4,5 0,0 1,8 -2,9 -2,9 -0,8 -2,7 2,0 0,0 -3,7 -3,9 -3,8 -3,7 0,0 2,1 -2,2 -2,5 -0,6 -2,0 1,6 0,0 -2,3 -3,2 -3,9 -3,2 0,3 2,2 -1,6 -2,0 -0,6 -1,4 1,7 0,0 -1,4 -2,2 -3,0 -2,9

Javni (vanjski i unutarnji) dug opće države, % BDP
Belgija Finska Francuska Njemačka Irska Italija Danska Estonija Malta Poljska Slovačka Hrvatska 96,6 44,6 64,8 65,5 30,5 106,0 42,3 4,8 73,2 45,9 43,0 52,8 95,5 43,4 65,0 66,0 30,1 104,1 39,4 4,6 72,0 47,6 44,2 52,3 91,7 42,5 64,6 66,0 30,1 101,9 37,4 4,3 70,5 48,0 45,3 51,0 88,0 41,7 63,6 65,5 30,0 99,2 35,3 3,1 70,4 47,3 45,5 51,0

Izvor podataka: Europska komisija: Služba za tisak i informiranje: RAPID.

110

Tabela br.3

Ispunjavanje kriterija za članstvo u EMU (u 1997.g.)
Inflacija (a) Kandidati 1. Belgija OK OK OK OK OK OK OK OK OK OK OK OK OK OK NO OK OK OK OK OK OK OK OK OK OK OK OK OK OK NO NO NO NO NO NO NO NO OK NO OK NO OK NO NO NO OK OK OK OK OK OK OK OK OK OK OK OK NO NO NO OK OK OK OK OK OK OK OK OK OK OK OK OK(NO)36 OK OK
33

Kamatna 34 stopa

Deficit

35

ERM članstvo

Nezavisnot centralne banke

2. Njemačka 3. Španija 4. Francuska 5. Italija 6. Austria 7. Portugal 8. Finska 9. Irska 10. Luksemburg 11. Nizozemska (b) Zemlje izvan EMU 12. Danska 13. UK 14. Švedska 15. Grčka

Izvor: J.Dermine, P.Hillion: "European Capital Markets with a Single Currency", Oxford University Press, 1999, p.36, Table 2.1, "Compliance With Criteria for EMU Membership As of Late 1997.

Tabela br.4

Nove zemlje članice EU i kriteriji konvergencije iz Maastrichta
Stopa inflacije (%) 2001. 2002. Kriteriji konvergencije Kipar Češka Republika Estonija Mañarska Latvija Litvanija Malta Poljska Slovačka Slovenija < 3,5 2,0 4,5 5,6 9,1 2,5 1,3 2,5 5,3 7,0 8,6 <3 2,8 1,4 3,6 5,2 2,0 0,4 2,0 1,9 3,3 7,5 Kamatna stopa (%) 2003. < 7,1 Nep. 4,8 4,4 7,8 9,3 6,4 Nep. 7,7 7,4 11,1 Fiskalni balans (% od GDP) 2001. 2002. >-3 Nep. -5,2 0,4 -4,7 -1,9 -1,9 Nep. -6,0 -3,9 -1,2 >-3 Nep. -9,3 -1,0 -6,0 -2,5 -1,4 Nep. -5,0 -4,5 -2,9 Javni dug (% od GDP) 2001. 2002. < 60 Nep. 23,7 4,8 53,1 16,0 23,1 65,7 38,7 44,1 27,5 < 60 61,1 34,7 3,3 61,9 22,0 23,0 70,0 44,8 46,4 27,3

Izvor: Hadžiahmetović, Azra (2005.): "Ekonomija Evrope", Ekonomski fakultet u Sarajevu, Izdavačka djelatnost, p.150.

Najviše 1.5% iznad prosjeka tri najbolje pozicionirane zemlje članice Najviše 2% iznad prosjeka tri najbolje pozicionirane zemlje članice u segmentu inflacije 35 "NO" znači da zemlja ima deficit u smislu Člana 104c Maastricht Ugovora; 36 Prema prijedlogu nove Blerove vlade, the Bank of England postaje nezavisna u uspostavljanju kamatnih stopa dok se inflatorni target još uvijek uspostavlja od strane vlade.
34

33

111

uz pretpostavku da se budžetski deficit finansira emisijom državnih obveznica: d = g xb (d) budžetski deficit u procentima od BDP-a. Prvo. (g) stopa rasta nominalnog BDP-a i (b) nivo na kojem se državni dug stabilizira ( u % od BDP-a). na primjer.03 = 0. morale spustiti stopu inlacije na nivo Njemačke. izgleda. U toku ovog dezinflatornog procesa. Ovaj kriterij je bio dodatni dokaz da su pojedine zemlje. Paul: "Economics of Monetary Union". 129- 135 112 . Maastricht je bio dosta fleksibilniji. odnosno postavljanja normi od 3% ukupnog obima rashoda prema bruto domaćem proizvodu i 60% ukupnog javnog duga prema bruto domaćem proizvodu. veoma istrajne oko voñenja borbe sa inflacijom. Formula nam pokazuje da budžetski deficit mora biti sveden na nivo od 3% bruto domaćeg proizvoda da bi se stabilizovao državni dug na 60% od bruto domaćeg proizvoda. 4th ed. Što se pak tiče kriterija vezanog za budžetski deficit i državni dug. je nominalna stopa rasta bruto domaćeg proizvoda 5% (0. Mnoge članice su. Jedini razlog zašto je prag 60% prihvaćen u Maastrichtu je bio. Oxford Press. kao što je Italija na primjer. Ovakve budžetske norme od 3% i 60% su izvedene iz formule koja odreñuje koji je to budžetski deficit potreban da stabilizira državni dug. taj što je u to vrijeme prosjek stope dug/bruto domaći proizvod u Evropskoj uniji bio 60%.37 37 Opširnije u: De Grauwe.05 x 0.Kod kriterija inflacije. naprosto se željelo pokazati da zemlje članice buduće monetarne unije vode brigu oko upravljanja politikom niske inflacije. 2000.6). te na taj način sprovoditi dezinflatorni proces. Ovo pravilo je podložno arbitraži zbog barem dvije stvari. nejasno je zašto bi se dug trebao stabilizirati na 60%. ako i samo ako. Ilustrirat ćemo neke racionalne pokazatelje kako se došlo do normi 3% i 60%. p. povremena povećanja u stopi nezaposlenosti su bila neizbježna.

Na taj način je bio formiran devizni kurs euro-zone. mogle dovesti do velikih dobiti ili gubitaka kapitala pri momentu operacionalizacije monetarne unije39. Oxford Press. a upravljanje jedinstvenom monetarnom politikom postaje odgovornost Evropske centralne banke. U maju 1998. op. 4th edition. devet od jedanaest zemalja članica Evropske unije. je uzeta jer je to godina koja je bila bazna godina za odlučivanje da li bi zemlje mogle postati članice Evropske monetarne unije. je odlučeno da član iz Ugovora koji se odnosi na navedeni fiskalni kriterij ne bude primijenjen tako da se jedanaest zemalja moglo "sigurno" priključiti monetarnoj uniji. 113 .cit.g.38. Ovaj kriterij je spriječio zemlje da manipuliraju deviznim kursom tako da bi mogle imati bolju poziciju deviznog kursa prilikom ulaska u monetarnu uniju (na primjer: devalviran devizni kurs koji bi povećao konkurentsku poziciju zemlje).januara 1999.g. Konačno..Drugo. Paul: "Economics of Monetary Union".g. U decembru 1995. Od 1. 38 39 1997. U 1997. kriterij konvergencije za visinu kamatnih stopa se opravdava činjenicom da bi velike razlike u visini kamatnih stopa. budžetski deficit koji stabilizira državni dug na 60% se povećava iznad (smanjuje) 3%. zemlje članice euro-zone su koristile euro u bezgotovinskom platnom prometu. Vijeće Evrope se složilo da imenuje Evropsku valutnu jedinicu. nisu bile u stanju ispuniti kriterij konvergencije u vezi sa budžetskim deficitom i državnim dugom.g. Ako je nominalna stopa rasta bruto domaćeg proizvoda veća od (niža od) 5%.g. pravilo je oslonjeno na buduću nominalnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda. te je devet zemalja kandidata za Evropsku monetarnu uniju imalo stopu duga preko 60% u 1997.g.131-135.p. Glavna motivacija za kriterij. koja će biti predstavljena kao "euro" i potvrdilo da će finalni korak ka formiranju Evropske monetarne unije početi 1. prije priključenja monetarnoj uniji.g. 2000. januara 1999. je jasna.zahtjev zemljama da ne mogu devalvirati valutu u toku dvije godine prije njihovog priključenja monetarnoj uniji. Opširnije vidjeti: De Grauwe.

uslovi koji proizilaze iz Kopenhagenških kriterija primjenjivi za sve zemlje kandidate. drugo. NA OSNOVU ANALIZE KRITERIJA KONVERGENCIJE Bosna i Hercegovina ima odreñene prednosti u kontekstu kriterija makroekonomske stabilnosti. kao što su stabilnost cijena i stabilnost deviznog kursa. izvoz i tekući račun. se tiču Evropske monetarne unije koje treba ispuniti svaka zemlja članica Evropske unije prije uvoñenja eura kao zajedničke valute i pristupanja u članstvo Evropsku monetarnu uniju. eksterne stabilnosti. Relevantni kriteriji. a naročito tržišta novca i tržišta državnih vrijednosnih papira. se očekuju u domenu javnih finansija. javni dug i dr. poznati kao kriteriji konvergencije. postoje i odreñeni zastoji u ispunjavanju strukturnih reformi. meñu kojima je naglašeno spor razvoj finansijskog tržišta. stabilizacija udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu i izgradnja efikasnog tržišta državnih vrijednosnih papira. Relevantni kriteriji za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. kojeg je uspostavila Evropska unija za buduće zemlje kandidate za pridruživanje. Važno je naglasiti da se u ovom dijelu vidi neophodno sinhronizovano djelovanje monetarne i fiskalne politike u Bosni i Hercegovini.g. gdje je Evropska unija dizajnirala proces stablizacije i pridruživanja za Bosnu i Hercegovinu. U ovom dijelu disertacije ćemo ukratko obrazložiti osnovni ekonomski i insitucionalni okvir. će biti smanjenje budžetskog deficita. S druge strane. uslovi koji proizilaze iz ugovora o stabilizaciji i pridruživanju. Ključni izazovi za državu Bosnu i Hercegovinu. Meñutim. koji su osigurani na temelju upravljanja monetarnom politikom putem currency board aranžmana od 1997. sa osvrtom na smanjenje budžetskog deficita i stabiliziranje javnog duga kao segmenta implementacije efikasne fiskalne politike u državi Bosni i Hercegovini. IMPLIKACIJE ZA BOSNU I HERCEGOVINU. za integraciju Bosne i Hercegovine se mogu podijeliti u dvije kategorije: prvo. devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine. uslovi koji proizilaze iz Ugovora iz Maastrichta. govoreći iz ugla ekonomije. se mogu svrstati u dvije grupe. u sferi ekonomije. u konekstu Maastrichtskih kriterija konvergencije. kao što je stabilnost deviznog kursa. Ključna pitanja su iz domena održivosti i stabilnosti procesa konvergencije prema Evropskoj monetarnoj uniji u domenu inflacije. uslovi koji proizilaze iz Studije izvodljivosti i Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju koji su dizajnirani od strane Evropske unije za sve zemlje kandidate za članstvo u Evropsku uniju i. Prvo.5. Republiku 114 . Osnovni izazovi u doglednoj budućnosti u procesu integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku monetarnu uniju.

Hrvatsku, Albaniju, Makedoniju i Srbiju i Crnu Goru. Fundamentalni instrument za implementaciju procesa je Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji. Ključna razlika izmeñu ugovora o stabilizaciji i pridruživanju i Evropskog ugovora je u sadržaju tzv. evolucione klauzule i u članovima o regionalnoj saradnji. Dok je evropski ugovor eksplicitno naglasio integraciju zemalja centralne i istočne Evrope u Evropsku uniju kao njihov primarni cilj, Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju će dodijeliti Bosni i Hercegovini status potencijalnog kandidata za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, koji će se zasnivati na ispunjavanju uslova, ne samo kriterija iz Kopenhagena, nego takoñer i ispunjenju obaveza koje se tiču regionalne saradnje. Racionalnost ovakvog pristupa je da se ohrabre i potaknu zemlje jugoistočne Evrope da meñusobno sarañuju na jačanju ekonomske saradnje i izgradnji dobrosusjedskih odnosa u svjetlu odnosa kakvi postoje meñu zemljama članicama Evropske unije. Osnovni uslovi u kontekstu proširenja Evropske unije su već definisani u članu O, Ugovora iz Rima (1957.), čija modifikacija je izvršena Ugovorom iz Amsterdama 1997.g. na slijedeći način: "svaka evropska država koja poštuje principe slobode, demokratije, poštovanje ljudskih prava i fundamentalnih sloboda i koje to žele, će postati članice Evropske unije". Spomenuta odluka definiše kriterije za članstvo, tzv. kriterije iz Kopenhagena, na slijedeći način: stabilnost institucija koje će garantirati demokratiju, poštivanje zakona i zaštitu manjina, funkcionisanje tržišnog modela ekonomije, kao i izgrañeni kapacitet suočavanja sa konkurencijom i tržišnom utakmicom unutar Evropske unije, sposobnost da se preuzmu obaveze koje proizilaze iz članstva, uključujući ispunjenje uslova koji proizilaze iz ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije. Nešto kasnije, na sjednici Vijeća Evropske unije, koja je održana 1995.g. u Madridu, četvrta grupa kriterija za članstvo je dodana, i to kao: prilagoñavanje administrativne i pravne strukture prema standardima Evropske unije, kako bi se osigurala učinkovita provedba legislativnog okvira preuzeta od Evropske unije u kontekstu prva tri navedena kriterija. Institucija Evropske unije, koja je zadužena za ocjenu da li zemlja kandidat za članstvo ispunjava kriterije konvergencije, je Evropska centralna banka. Centralna banka Bosne i Hercegovine, koja funkcioniše od 1997.g. kao currency board aranžman, ima punu nezavisnost i nije joj dozvoljeno finansiranje bilo kojeg sektora, uključujući i vladin sektor, te možemo reći da monetarni sistem Bosne i Hercegovine ispunjava navedeni kriterij. U kontekstu ispunjenja kriterija iz poglavlja broj 11 acquis-a važno je naglasiti da, za razliku od članica Evropske unije, koje se nisu pridružile Evropskoj monetarnoj uniji (Danska, Švedska i Velika Britanija), buduće nove članice neće imati tzv. "opt-out" opciju za članstvo, kada ispune sve uslove definisane kriterijima konvergencije. To znači da za buduće zemlje članice nema integracije u Evropsku monetarnu uniju bez uvoñenja 115

eura kao zajedničke valute. Pored kriterija nezavisnosti centralne banke, ostali kriteriji koje analiziramo, a spadaju u kriterije konvergencije za integraciju monetarnog sistema Bosne i Hercegovine, se odnose na inflaciju, kamatnu stopu, devizni kurs, budžetski deficit i javni dug. Kriteriji konvergencije iz Maastrichta su precizno definisani i precizniji su od bilo kojih drugi kriterija, tako da postaju neka vrsta sinonima za spremnost zemlje da se uključi u evropske integracije. Ovaj dio disertacije će se, prema tome, osvrnuti na odreñene aspekte i izazove u ispunjavanju kriterija konvergencije iz Maastrichta. Osnovni cilj ispunjenja kriterija konvergencije je stvoriti stabilno makroekonomsko okruženje za uvoñenje zajedničke valute eura i za integraciju monetarnog sistema Bosne i Hercegovine u Evropsku monetarnu uniju. Temeljno pitanje je da li Bosna i Hercegovina ispunjava definisane kriterije za integraciju u Evropsku monetarnu uniju? Podsjećanja radi, odluka o integraciji sadašnjih članica je donesena 1998.g. na osnovu ocjene pokazatelja iz 1997.g. Deset novih članica Evropske unije, od 1. maja 2004.g. (Kipar, Češka, Estonija, Latvija, Litvanija, Mañarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija), su takoñer u procesu integracije u Evropsku monetarnu uniju, te će neke od ovih zemalja postati članice već u 2007.g.

Budžetski deficit. Posljednji pokazatelji za Bosnu i Hercegovinu pokazuju da se konsolidovani budžetski deficit smanjuje počev od 2000.g., te se približava kriteriju od 3% bruto domaćeg proizvoda. U 1999.g. je iznosio 9,1%, a u 2002.g. 4,1%. Drugim riječima, Bosna i Hercegovina još uvijek ne ispunjava zadati kriterij konvergencije, koji je zapravo iz domene fiskalne politike. Kod ovog kriterija je posebno naglašena potreba sinhronizovanog djelovanja monetarne i fiskalne politike. Hrvatska, čiji je budžetski deficit iznad 3% vrijednosti bruto domaćeg proizvoda, i to 8,2% u 1999. i 6,6% u 2002.g., takoñer ima problem kod ispunjavanja navedenog fiskalnog kriterija. Prema tome, Hrvatska ne ispunjava analizirani kriterij i ima najveću devijaciju od Maastrichtskog kriterija. S druge strane, Slovenija ispunjava dati kriterij sa budžetskim deficitom ispod 3% vrijednosti bruto domaćeg proizvoda, i to -0,6% u 1999. i -1,4% u 2002.g. Meñu tri analizirane zemlje, s aspekta ovog kriterija, Slovenija je u najboljoj poziciji.

116

Javni dug. Slovenija i Hrvatska ispunjavaju i ovaj fiskalni kriterij, tj. odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda za obje zemlje je ispod 60%. U slučaju Slovenije, to je 25% u 1999. i 23% u 2002.g., dok je u slučaju Hrvatske to 49% u 1999. i 52% u 2002.g. U slučaju Bosne i Hercegovine, 2002.g. je zadovoljavajuća, i to 40% odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda. Meñutim, odnos javog duga i bruto domaćeg proizvoda je počeo rasti, i to već u 2003.g., kada je iznosio oko 67%, što je već iznad kriterija konvergencije. Ovdje je važno napomenuti da u kontekstu opšteg javnog duga države, Bosna i Hercegovina ima složenije probleme u saniranju unutrašnjeg javnog duga, nego vanjskog. S aspetka vanjskog javnog duga, Bosnu i Hrecegovinu možemo smatrati umjereno zaduženom zemljom. Meñutim, ono što Bosnu i Hercegovinu čini prezaduženom je upravo veličina unutrašnjeg javnog duga, koji zapravo ugrožava makroekonomsku stabilnost zemlje. Prema

bosanskohercegovačkoj srednjoročnoj strategiji za smanjenje siromaštva (poznatija kao PRSP strategija), ukupni javni dug bi trebao pasti na 49% vrijednosti bruto domaćeg proizvoda do 2007.g., tako da bi tada Bosna i Hercegovina ispunjavala ovaj kriterij konvergencije. Smanjenje javnog duga na nivo 49% vrijednosti bruto domaćeg proizvoda do 2007.g., je vrlo važan zadatak za proces evropskih integracija i ispunjavanje krirterija konvergencije za integraciju u Evropsku monetarnu uniju u kasnijoj fazi. Bosna i Hercegovina je već više eurizovana nego bilo koja druga zemlja u procesu proširenja Evropske unije prema jugoistočnoj Evropi i u poreñenju sa zemljama novim članicama Evropske unije od 1. maja 2004.g., Bosna i Hercegovina ne zaostaje previše u odnosu na druge zemlje u tranziciji, kada je riječ o analizi kriterija konvergencije za integraciju u Evropsku monetarnu uniju. U poreñenju sa dvije zemlje koje smo analizirali, Slovenijom i Hrvatskom, Bosna i Hercegovina je u boljoj poziciji u pogledu tri kriterija: inflacija (najniža stopa inflacije), devizni kurs (stabilnost deviznog kursa i ispunjenje kriterija za članstvo u ERM II) i odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda na nivou do 60%. Osnovni problem kojeg Bosna i Hercegovina treba rješavati u doglednoj budućnosti, je ispunjenje kriterija konvergencije, u dijelu koji se odnosi na visinu nominalne dugoročne kamatne stope koja ne smije biti 2% iznad kamatne stope tri zemlje članice Evropske monetarne unije koje imaju najnižu kamatnu stopu.

117

Dakle, Bosna i Hercegovina ne ispunjava ovaj kriterij i u poreñenju sa Slovenijom i Hrvatskom nalazi se u nezavidnom položaju, jer se ovaj kriterij u Bosni i Hercegovini ne može niti ocjenjivati. Premda Bosna i Hercegovina ispunjava kriterije konvergencije za integraciju u Evropsku monetarnu uniju (sa izuzetkom kriterija koji se odnosi sa budžetski deficit i kamatnu stopu), pitanje koje se nameće za buduća istraživanja u ovoj oblasti jeste, da li je makroekonomska pozicija u kontekstu ispunjenja kriterija konvergencije, samoodrživa u srednjem i u dugom roku. Isto tako, postoje odreñeni zaostaci u sprovedbi nekih drugih, vrlo važnih poglavlja i kriterija iz acquis-a i tiču se više mirkoekonomskog segmetna. S obzirom da su sva poglavlja vitalna za funkcionisanje tržišne ekonomije možemo zaključiti da će, ukoliko održimo makroekonomsku stabilnost, Bosna i Hercegovina trebati još nekoliko godina sprovoñenja intenzivnih reformi, kako bi dostigla nivo spremnosti za integraciju u Evropsku uniju, te zatim i u Evropsku monetarnu uniju.

118

DRUGI DIO

JAVNE FINANSIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

119

SEDMO POGLAVLJE OBIM I STRUKTURA JAVNE POTROŠNJE U BOSNI I HERCEGOVINI 1. 4.1. 2.1. Uticaj aktivnog finansijskog izravnjavanja na javne prihode Mogućnosti i ograničenja za zaduživanje lokalnih jedinica 2. Mogućnosti .Fiskalni kapacitet 2. Ograničenja zaduživanja lokalnih zajednica 2. Zakon o javnih prihoda u svjetlu Evropske povelje o lokalnoj samoupravi 3. Struktura sistema javnog finansiranja u Bosni i Hercegovini 2.2.2.2.2.3.1. 4. Javni dug Bosne i Hercegovini 4.2.3.2. Unutrašnji duga BiH Vanjski dug BiH Restitucija u BiH 120 . Fiskalni federalizam 2. Fiskalni prihodi 4.

godinu u apsolutnim iznosoma.809 73.5 Konsolidovani bilans OPIS KONSOLIDOVANI BILANS Prihodi Porez na dohodak.182 2.285. hiljade KM. dobit i kapitalne dobitke Porez na plate i radnu snagu Porez na imovinu Porez na robu i usluge Porez na meñunarodnu trgovinu i transakcije Ostali porezi Doprinosi za socijalno osiguranje Grantovi Ostali prihodi 6.377. Tako je država odgovorna za donošenje trgovinske i carinske politike ali nema značajne izvorne prihode što je veliko ograničenje fiskalne politike kao jedne od makroekonomskih politika u BiH. sprovode poresku politiku i na kraju onih nivoa koji dobijaju poreska primanja.157 546. Struktura fiskalnog sistema je decentralizovanog tipa.199 292. Poreski prihodi predstavljaju najznačajnije stavke prihoda u budžetima entiteta i kreću se oko 80 % od ukupnih prihoda budžeta.035 121 .481 2. Nepovoljna ekonomska struktura i nizak nivo ekonomskih i poslovnih aktivnosti u zemlji razlog su niskog poreskog kapaciteta u zemlji.527 85.291 51. U isto vrijeme. Takoñer. STRUKTURA SISTEMA JAVNOG FINANSIRANJA U BOSNI I HERCEGOVINI Stanje u fiskalnoj politici Bosne i Hercegovine je dosta nepovoljno. Tabela br.002. Postoji velika razlika izmeñu nivoa vlasti koji donose poresku politiku. složenost organizacije fiskalnog sistema i države zahtijeva veliko javno trošenje. U tabelarnom pregledu dat je konsolidovani bilans BiH za 2004. odnosno niskog nivoa poreskih prihoda.495 141. upravljanje finansijskim sistemom izmeñu entiteta je potpuno različito.813 899.1.

000 Porez na dohodak.000 500. 3 Struktura javnih prihoda 2.000 Doprinosi za socijalno 0 Grantovi Ostali prihodi 122 . dobit i kapitalne dobitke Porez na plate i radnu snagu Porez na imovinu 2.000.Grafikon br.000 Porez na meñunarodnu trgovinu i transakcije Ostali porezi 1.500.500.000 Porez na robu i usluge 1.000.

011 1.404 2.965.442 466.382 -12.307 123 .414.970 31.894.639 103.421 184.816 84.537 197.329 123.6 Konsolidovani bilans OPIS Rashodi 5.241 1.672.207 1.601 1.947 377.Tabela br.484 KONSOLIDOVANI BILANS Kompezacija zaposlenih Plate i naknade Doprinos za socijalno Korištenje robe i usluga Kamate Subvencije Grantovi Socijalna davanja Ostali rashodi Bruto operativni bilans (1-2) Transakcije u nefinansijskim sredstvima Neto nabavka nefinansijskih sredstava Stalna sredstva Ostala sredstva Neto pozajmljivanje(+)/zaduživanje() (1-2-31) Transakcije u financijskim sredstvina Transakcije u finansijskim sredstvima Neto ostvarena finansijska sredstva Neto stvorene obaveze Domaće Strane 229.567 253.776.925 136.481 483.

4 Struktura javnih rashoda 2.000.200.000 800.000.000 1.Grafikon br.000 1.000 1.800.400.000 1.000 600.000 1.000 400.000 0 Subvencije Grantovi Socijalna davanja Ostali rashodi Kompezacija zaposlenih Korištenje robe i usluga Kamate 124 .600.000 200.

država Bosna i Hercegovina u svom sadašnjem obliku i ureñenju ima dva ključna ograničenja koja utiču i na loše sprovoñenje makroekonomske politike ili strategije. država Bosna i Hercegovina ima vrlo malo ovlasti koje uobičajeno imaju države u decentralizovanim sistemima koje bi joj omogućile sprovoñenje njene uloge. Pitanje revizije prava se posmatra u kontekstu utvrñivanje stvarnog stanja i primjene principa pravičnosti. Sve ovo zahtijeva i ciljano smanjivanje poreza u zemlji. U tom kontekstu. godine).” ( Izvor: Drugi prijedlog.Radna verzija za javnu raspravu. Stoga se kao jedan od prioritetnih ciljeva reformi u BiH u budućem periodu nameće i potreba izgradnje političke i institucionale strukture za efikasno fiskalno upravljanje na makro nivou. U Bosni i Hercegovini nedostatak političke i institucionalne infrastrukture komplicira razvoj fiskalnog okvira koji bi bio održiv u dugom roku. u punom smislu te riječi. u budućem periodu rast rashoda će imati uzlazni trend imajući u vidu zaduženost Bosne i Hercegovine i dospijeće mnogih obaveza koje će se morati finansirati upravo iz javnih rashoda. Kao drugo bitno ograničenje je da država nema fiskalni kapacitet koji bi joj omogućio nesmetano funkcionisanje i otvorio prostor za šire i aktivnije djelovanje na polju ekonomskih aktivnosti. Rješenja u segmentu socijalne zaštite boračke populacije treba shvatiti kao faktoru socijalne kohezije društva i poštivanja osnovnih etičkih normi. Rješenje postojećeg stanja koje je objektivno uslovljeno prevelikom javnom potrošnjom moraće se tražiti kroz socijalni dogovor i uspostavljanje novih pravila u redistribuciji nacionalnog dohotka. maj 2003. Kao prvo. “Teškoće koje se navode u osguranju boračko invalidske zaštite definišu se kao mogućnost entitetskih budžeta da zadovolje potrebe velikog broja korisnika. 40 125 .Takoñer. Efikasna fiskalna politika podrazumijeva izgradnju političkog i institucionalnog okvira za zdravo fiskalno upravljanje.40 Fiskalna decentralizacija koja je prisutna u Bosni i Hercegovini sama po sebi je dosta složena i zahtijeva odgovorajuće restrukturiranje.Razvojna strategija BiH – PRSP ( 2003-2007). Fiskalna politika u tom pravcu dovodiće do stimulisanja privatnog poduzetništva u zemlji. Provoñenje makroekonomske politike podrazumijeva postojanje države. nacionalne privrede. smanjenja aktivnosti sive ekonomije i generalnog izbjegavanja plaćanja poreza. Smanjivanje poreskih stopa i njihovo dalje ujednačavanje predstavlja nužan korak u budućem periodu kao predispoziciju povećanja ekonomske aktivnosti. odnosno javnih rashoda. Prioritet se stavlja na zaštitu najtežih vojnih invalida i zbrinjavanje najugroženijih porodica poginulih boraca.

303 10000 13. Meñutim. ali su prikrivene i nisu obuhvaćene zvaničnim podacima. Siva ekonomija predstavlja sve one aktivnosti u nacionalnoj privredi koje dovode do stvaranje nove vrijednosti.5 Nominalni i realni rast BDP-a za period 2003. Postoje nagañanja da procenat udjela sive ekonomije ide i do nivoa od + 40 % u odnosu na visinu zvaničnog GDP-a u zemlji.200 u milionima KM 15. Prisutne teškoće su prisutne u susjednoj Hrvatskoj koja je ušla u visoke obaveze što se odražava na visinu javne potrošnje i visokog deficita javnog sektora. Prognoze koje se mogu čuti u javnosti nedvojbeno upućuju na to da je moguće učešće sive ekonomije u odnosu na zvanične podatke u BiH puno veće poredeći sa ostalim tranzicijskim zemljama. Grafikon br. strana 9.41 Dodatnu vrijednost koja nije evidentirana i obuhvaćena legalnim sistemom stvara i proizvodi upravo zvanično nezaposlena radna snaga.Pritisak na javni sektor je zakonitost koja se javlja u svim tranzicijskim ekonomijama.497 14. kao veći problem javlja se nemogućnost obuhvata aktivnosti sive ekonomije u zvaničnim evidencijama računanja GDP-a.980 20000 17. Obračun GDP-a u Bosni i Hercegovini otežan je zbog nedovoljno razvijene statistike. Neusklañen tajming izmeñu obnove i održive ekonomije stvara izuzetno teško stanje koje se javlja u zahtjevima za poreskom presijom što slabi konkurentnu sposobnost privrede i mogućnost poboljšanja u izrazito nepovoljnom trgovinskom bilansu.500 9 8 7 6 5 4 3 5000 2 1 0 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 Nominalni BDP Realni rast BDP-a 0 Izvor: Domument okvirnog budžeta F BiH. Primjeri dobrih rješenja su Sloveniji i Poljskoj koje su kroz oporavak proizvodnje lakše rješavale socijalne probleme.455 18.900 15000 12.2009 25000 19. 41 stopa rasta u % 126 . Bosna i Hercegovina je specifična jer je imala visoka ratna razaranja koja su u periodu obnove namirivana donacijama i ulaganjima u javni sektor potrošnje. samo je razlika u tome da li su preuzete obaveze koje nužno tjeraju u budžetski deficit.

koji su nadležni u ovom dijelu javne potrošnje. izbjeglice. Eliminisati sivu ekonomiju u potpunosti nije moguće.8% rashoda kantona i opština. specijalni segmenti socijalne zaštite ( invalidi. penziono i invalidsko osiguranje. ali je moguće svesti nelegalne aktivnosti stanovništva na minimalan ili prihvatljiv nivo. 1. zaštita porodica sa djecom. Tekući transferi su činili oko 56. kao i onih koji se tretiraju u programu socijalne zaštite. što bi na kraju rezultiralo boljitkom za sve u državi. Pet pitanja dominira u socijalnom sektoru: • • • • • nezaposlenost. raseljene osobe i prognanici. zaštita ratnih invalida i članova porodica poginulih. Struktura tekućih transfera javne potrošnje može se sagledati u konsolidovanom obliku sa strukturom prema nosiocima vlasti na nivou entiteta.8% rashoda vanbudžetskih fondova.Neizbježno se nameće činjenica evidentiranja sive ekonomije i podvoñenje pod legalni sistem i obračun dijela društvenog proizvoda koji trenutno nije uključen.5% rashoda Federacije BiH (uključujući i transfere za otplatu unutarnjeg duga). Obuhvat sive ekonomije i njeno podvoñenje pod legalni sistem ne samo da rješava nedoumicu o visini GDP-a nego bi imali priliku uvida u realnu kvantifikaciju onih ljudi koji nisu zaposleni a traže zaposlenje. te 94. Strategija razvoja socijalnog sektora je u direktnoj korelaciji sa mogućnostima ekonomskog razvoja. civilne žrtve rata). do 26. 127 .

FBiH 18% Kantoni 14% FBiH 7% Kantoni 17% Fondovi 72% FBiH 7% Kantoni 17% Opštine 4% Fondovi 64% Opštine 4% Fondovi 71% Opštine 5% 128 . godini. i 2006.000.000 5.6 Udio tekućih transfera u ukupnim rashodima 6.000.000 3.000.000 1.7 Tekući transferi (bruto) Tekući transferi (bez unutarnje g duga) Ukupni rashodi Udio u konsolidovanim tekućim transferima u 2005.000.000.000.000.000.000 0 F B iH ' 0 5 K a n to n i '0 5 O p š tin e '0 5 F o n d o v i '0 5 U k u p n o '0 5 F B iH '0 6 K a n to n i '0 6 O p š tin e '0 6 F o n d o v i '0 6 U k u p n o '0 6 F B iH '0 7 K a n to n i '0 7 O p š tin e '0 7 F o n d o v i '0 7 U k u p n o '0 7 F B iH '0 8 K a n to n i '0 8 O p š tin e '0 8 F o n d o v i '0 8 U k u p n o '0 8 F B iH '0 9 K a n to n i '0 9 O p š tin e '0 9 F o n d o v i '0 9 U k u p n o '0 9 Grafikon br.Grafikon br.000 2.000.000 4.000.000.000.

Projekcije 2008.594 12.000 0 21.836.914 621.366.536. Svako od navedenih pitanja socijalnog sektora zahtjeva posebnu elaboraciju.002 Izvor: Domument okvirnog budžeta F BiH.754600 301.655 300.952 22.418 33. Meñutim u operativnim i ostalim troškovima budžeta najveća stavka su plate i naknade zaposlenim u javnom sektoru.515 530. ono što nije sporno je da se meñunarodnoj metodlogiji sektorski pristup zasniva na posebnom tretmanu zaštite ratnih invalida i članova porodica poginulih. 2009. 385.292 34.001 121.000.758 727.744 28.600.245 23.647.000.000 31.000 91.707.286.982 594.203.343.389.988 116.023.301 158.648.000.885.500.949.000. 129 .083. Federacija: Ratni vojni invalidi Civilne žrtve rata – neratni invalidi Invalidna lica Transferi za izbjeglice i raseljena lica Naknade za dječiji dodatak Ostali Kantoni: Ratni vojni invalidi Transferi za izbjeglice i raseljena lica Ostali transferi Opštine: UKUPNO 2005.000 117.212.193.000 31.300 12.546.830.400.000 90.230.935.740 535333692 301.000 162.406 12.000.612 20.410 719.921 124.160 92.033.i 28.927.189.336 62. Meñutim.344 565.020 2007.000 30. Time se i konceptualno odreñuje pristup pojedinim segmentima mjera ekonomske politike koje Vlada definira kroz Program i u skladu s tim vrši izbor instrumenata koji zahvataju u segment redistribucije nacionalnog dohotka i zadovoljenja javne potrošnje.483 172.486.800.643 94.026. Kao što se može vidjeti većina transfera otpada na vanbudžetske fondove i institucije Federacije BiH.286 34.817.224.000 0 20.060 119..297.730.808.455 540068366 301.394.600. Ovo nas upućuje na činjenicu ekonomske alokacije sredstava javnih prihoda u korist plata i naknada.604.000 85.390 32.697.691 23.637.532 168. politički i socijalni karakter.853.378.000 20.126 12. Iznos potrošen na plate i naknade koji je oko 20 % GDP-a je tri puta veći od prosjeka za ostale zemlje u tranziciji.240 0 21.000 89.Tabela br.433 735.703 12.862.705.359.7 Isplate pojedincima (grantovi) Izvršenje Konto 614232 614231 614222 614233 614230 614230 614232 614233 614230 Vrsta granta (u Miliona KM) Plan 2006.650.821.090 22.000 30.101.954. 437.424 1.696. te se meñusobno prožimaju u svim aspektima koja imaju ekonomski. Potrošnja javnog sektora na plate i naknade u BiH je disproporcionalno velika u oba entiteta u zemlji. strana 27.053 21.447.600 165.000 301.000 87.

874.836 49.000 47.700.013 2.000.539 2.954.753.000 47.862 64.401 2.874.000 128. Broj zaposlenih u javnom sektoru Prosječno mjesečno izdvajanje za plate Ukupno plate n.232.092. Broj zaposlenih u javnom sektoru Prosječno mjesečno izdvajanje za plate 2006.726 1. Broj zaposlenih u javnom sektoru Prosječno mjesečno izdvajanje za plate Ukupno plate n.000.987 12.000 Konsolidovani ukupni izdaci za troškove zaposlenih (611000 i 612000) Konsolidovani ukupni izdaci za materijal i usluge 4.700.381 37.000 651.345 7.420 51.794 6. 2007.034 Akumulirane plate i broj osoblja 979.000.260 64.505 12.551 165.960 1.Tabela br.061.960 1. 2008. 130 .794 6.a.954.900. n. 2009.747.000 1.a.776 1.080.726 1.900.000 7.971 Prognoza 2008.061. Broj zaposlenih u javnom sektoru Prosječno mjesečno izdvajanje za plate Ukupno plate n. strana 26.302 64.776 1.841 2.960 1.000 7.162 38.000.864 113.255 1.a.272 143.200 135.a.000 47.705.a.280 Grafikon br.013 1.a.977 1.000.339 2009.289.600.406 Kantonalne vlade 648.506 54.971 687.a.485.505 12.809.061.061.971 729.794 6. Ukupno bruto plate Ukupno naknade Ukupno doprinosi Broj zaposlenih u javnom sektoru Prosječno mjesečno izdvajanje za plate Ukupno plate n.776 1.000 7.505 12.874.371.040.183 6.013 2.800.a.a.a.000.977 1. n. Federalna vlada 156.018. n. n.000 Ukupni rashodi 0 2006.131 47.145 1.960 1.000 2.726 1.776 1.8 Plate i broj zaposlenih u javnom sektoru u Federaciji BiH Procjena Konto Rashodi (u Mil KM) Ukupno plate 611100 611200 612100 n.461 106.000.500.818.232. n.000 3.013 2.387 994.977 1. 165.000 64.954.162 38.461 113.346 Vanbudžetski fondovi 45. 165.000.000. 2007.897 2.8 Konsolidovani ukupni izdaci 5.361 Opštinske vlasti 128.977 1.000.726 1.162 38.232.300. Izvor: Domument okvirnog budžeta F BiH.144.461 113.

Korelaciju apsolutnih i relativnih veličina najčešće posmatramo kroz plan prihoda ili iskaz potreba. ono u čemu je ekonomska teorija u dilemi praksa jasno ili zorno pokazuje da su doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje u tzv. s druge strane. taksi (pristojbi) i parafiskalitet. naslijeñenom sistemu “meñugeneracijske solidarnosti“ nezaobilazni u ekonomijma koje nazivamo tranzicijske. Time nije priznat princip srazmjernosti izdvajanja za socijalne potrebe i prava korištenja.Doprinosi predstavljaju finansijski instrument kojim se obezbjeñuje prikupljaju javni prihoda za odreñene namjene i koji se u nekim elementima razlikuju od poreza. Po načinu redistribucije doprinosa oni u suštini predstavljaju fiskalitet u obliku poreza. Mehanizam participacije u sistemu zdravstvene zaštite samo djelimično odsupa od navedenog principa. odnosno sistema zdravstvenog osiguranja. Fiksno vezivanje isplata za oblike socijalne zaštite u obimu prikupljenih sredstava u fondovima uz neznatnu potporu iz budžeta stvara privid stanja slabljenja ekonomske moći onih koji se alimentiraju iz ovih izvora ili su potpuno naslonjeni na korištenje usluga koje se finansiraju iz fondova. Meñutim. S toga i pitanje nadležnosti prikupljanja doprinosa postaje od izuzetne važnosti. pri čemu se najsnažnija refleksija iskazuje kod socijalnih izdataka. Takoñer se javlja problem odgovornosti države po osnovu socijalnog programa iz oblasti socijalnog. i stanja koje je znatnim dijelom izazvano poreskim moralom obveznika po osnovu doprinosa. bilo da su isti finansirani iz budžeta ili fondova. Praktična redistribucija doprinosa po principu potpune solidarnosti opredjeljuje karakter opštosti kao osnovni kriterij definisanja poreza. zdravstvenog obezbjeñenje i obezbjeñenja osoba koji gube posao. Logičan slijed opisa je stanje u sektoru naplate dažbina pri čemu posebnu pozornost predstavlja naplata doprinosa. osim da predstavljaju sistem obaveza sa unaprijed odreñenom namjenom. Finansijska teorija nije tačno utvrdila koje karakteristike treba da imaju ovi finansijski instrument da bi se uvrstili u doprinose. s jedne strane. Nivelacija penzija i ostalih izdataka u odnosu na indekse rasta cijena ili plata privrede morala b i se posmatrati u kontekstu načina prikupljanja sredstava. sa razlikom da je osnovica obraćuna plata i da je namjena odreñena poreskom stopom . 131 . Slabosti u fiskalnom sistemu proističi iz neusklañenosti nadležnosti u prikupljanju dažbina pri čemu se misli na sve fiskalitete koji po zakonu o budžetu čine prihode budžeta i fondova na svim nivoima vlasti prema principu fiskalnog federalizma i pripadnosti prihoda. Očiti nesrazmjer izmeñu finansijske snage i potreba rezultira u nivou zadovoljenja istih.

finansijskim nadzorom u formi tretmana plaćanja doprinosa kao i poreza i preuzimanje direktnog nadzora od strane Poreske uprave. USAID je proglasio hrvatsku reformu najboljom meñu zemljama tranzicije. Zagreb.02. i razvijeni dio svijeta suočen je sa potrebom rekonstrukcije sistema penzijskog osiguranja. 2004. direktora Misije USAID-a za Hrvatsku. prema riječima William Jeffers. strukturalne. Na poresku upravu je potrebno prenijeti nadležnost “automatskog“ isključenja iz platnog prometa za one koji ne poštuju pravila platnog prometa. potvrñene izjavom William Jeffers. To je sistem u kome prava dominiraju nad realnim ekonomskim mogućnostima za njihovo finansiranje i koja nemaju direktnu vezu sa sredstvima koje pojedinac izdvaja tokom godina rada u vidu doprinosa. Štaviše. odreñenog datuma u tekućem za prethodni mjesec.Poreska evazija kod indirektnih poreza je najveći problem koji predstavlja pljačku države od onih kojim je povjereno da prikupljena sredstva od strane poreskih obveznika transferišu na račune vlasti. • eliminisanje oslobañanja plaćanje bez regulacije potraživanja kroz sistem planskog izmirenja ili preuzimanja vlasništva nad imovinom ili udjela u kapitalu dužnika.) Sama činjenica da je mirovinska reforma uspješno završena u samo za 18 mjeseci i da je reforma urañena na principu učenja na pogreškama u Poljskoj. godine . Francuzi i Šveñani uče o mirovinskoj reformi od Hrvatske. jer se postojeći dominantno benefit – driven sistem finansiran na principu tekući prihodi – tekući rashodi. Ovo prelazi pitanje morala i predstavlja najveći oblik kriminala kojim se podriva stabilnost institucija vlasti. Prve. mjere su one koje su na tragu rješenja koja bi se mogla izvesti. To znači. Pomoć USAID Hrvatskoj nije izostala i iznosila je do sada. )Jutarnji list. a za nosioce platnog prometa je obaveza da ne smije “pustiti” neto platu . pokazao kao fiskalno neodrživ i zahtijeva visoke stope doprinosa. Plaćanja doprinosa potrebno je precizirati i to na način odreñenja datuma kada nastaje obaveza plaćanja. poreski obveznik je dužan u bruto iznosu podnijeti obračun plate. Mañarskoj. te generiše konstantan fiskalni deficit. 42 Mjera koje treba poduzeti su strukturalne i one koje su reformske. • • utvrñivanje ukupnih obaveza prema penzionim fondovima. – Švicarci. Čileu i Meksiku. direktora Misije USAID-a za Hrvatsku oko 168 miliona dolara. 42 132 . od 28. vezane su za: • prelazak na sistem obračuna bruto plata uz obavezu plaćanja doprinosa iz plaća i doprinosa na plaće po sistemu mjesec za mjesec. Reforma i strukturno prilagoñavanje sistema penzijskog osiguranja predstavljaju jedan od bitnijih elemenata procesa tržišnih reformi u bivšim socijalističkim zemljama.

Jedan od ključnih razloga postojanja ovog jaza je u naplati doprinosa (zbog visokog učešća sive ekonomije).• sprovoñenje sistema finansijskog planiranja u skladu sa Zakonom o budžetu što uključuje postupak donošenja. podsticanje da neformalni sektor privreñivanja iz sive ekonomije preñe u sistem uplata na interesnoj osnovi. koji se temelji na principu isplata tekućih penzija iz doprinosa trenutnih zaposlenika. Konstantne finansijske slabosti bosanskohercegovačkog penzionog sistema predstavljaju pouzdani indikator njegove finansijske neodrživosti: • • • • ekonomske posljedice rata. • • • redistibucije dijela prihoda iz fiskaliteta: poreza i ostalih dažbina. Sistem penzijskog osiguranja u Bosni i Hercegovini već duži niz godina suočen je sa konstantnim problemima nedovoljnih finansijskih sredstava za isplatu tekućih penzija. Ovaj sistem je nastao u toku 19. izvršenja i izvještavanja u skladu sa procedurama donošenja budžeta. kada je pokazivao veliku finansijsku izdašnost. • uloga sindikata kao partnera u zaštite uposlenih u privatnom i javnom sektoru kroz sistem socijalne sigurnosti : penziono i zdravstveno osiguranje i zaštita nezaposlenih uslijed gubitka posla. „Pay As You Go“ sistem. visoka stopa nezaposlenosti. usklañivanje penzija. veliki obim inostrane pomoći. koji se zasniva na sistemu meñugeneracijske solidarnosti u izmijenjenom BiH okruženju. rezultanta procesa privatizacije. Ključni kriterij u kreiranju novog penzionog sistema je njegova fiskalna održivost na dugi rok. Postojeći sistem penzionog osiguranja. Sistem penzijskog osiguranja u BiH je javni sistem meñugeneracijske solidarnosti. izraženom trendu rasta broja penzionera i nepovoljnom odnosu broja zaposlenih i broja penzionera. vijeka u vrijeme prosperiteta i pune zaposlenosti. tzv. • potpisivanje kolektivnih ugovora izmeñu sindikata i poslodavacao visini plate na bruto principu obračuna plate. 133 .

finansijskom stabilnošću države. te biti ključ rješenja u otklanjanju uzroka makroekonomskle neravnoteže. sve ovo može se postići ukoliko postoje temeljne pretpostavke za uspješno provoñenje reforme penzijskog sistema: • • • ekonomska i politička stabilnost. • pridobijanje povjerenja javnosti . zakonska regulativa špekulacije. odnosno snošenje troškova zbog preuzimanja rizika od strane države odlaze u prošlost. a umješnost u upravljanju rizicima postaje jedna od najtraženijih vještina.Neravnoteža prihoda i obaveza penzijskog sistema pokuša se riješiti mjerama čiji domet je ograničen a odnosi se na ukidanje i sužavanje korisničkih prava u području: liječenja. stanovanja. Naravno. 134 . Rizik prelaska na novi kapitalizovani sistem neposrednih računa je: • • izrazito visoki tranzicijski troškove. • • • poticaj razvoju tržišta kapitala. Dakle. povećanje potražnje za svim oblicima finansijskih instrumenata (obveznica. uspostavljena na način da ne ostavi prostor za Ukoliko se otklone prepreke i zadovolje temeljne pretpostavke. dionica). penziona reforma može pozitivno uticati na privredni rast i razvoj zemelje. snažna politička volja za provoñenjem reforme. odgovornost sa države prelazi na pojedinca. socijalne napetosti Pozitivni efekti reformi koji se mogu očekivati su: • • • porast štednje i ulaganja. smanjenje sive ekonomije i evazije poreza. Socijalizacija. jači nadzor ekonomske politike od strane privatnog sektora. rehabilitacije.

posmatrani pretenduju na isti fiskalni potencijal. Riječ je o režimu ustupljenih prihoda od redovnih poreza po kome jedinice lokalne uprave imaju pravo da ostvare prihod od odreñenih poreza bez ma kakvog uticaja na njegovu visinu i naplatu. Disharmonija u ubiranju i raspolaganju javnim prihodima različitih stupnjeva državnog organizovanja na čisto finansijskom planu ima negativan odraz na racionalno korišćenje javnih prihoda i skladno zadovoljavanje javnih potreba. fiskalni federalizam se ostvaruje na nivou entiteta. da u granicama dogovorene politike utvrñuju visinu poreskih stopa tih poreza. Nekoordinirano definisanje i ubiranje javnih prihoda ima niz negativnih ekonomskih. Stoga je neophodan fiskalni sporazum kao sistem normi koje razgraničavaju i usklañuju odnose u finansiranju javnih rashoda po nivoima. zadovoljava se princip jedinstva tržišta i uvoñenje jedinstvenog zakonodavnog i institucionalnog rješenja u oblasti indirektnih poreza. Napušten je sistem vezane separacije. imaju pozitivnu funkciju prije svega na ekonomskom planu. prije svega kod oporezivanja prihoda od samostalnog obavljanja djelatnosti. 135 . političkih i finansijskih reperkusija s obzirom da svi javno-pravni subjekti različite razine vlasti. jedinice teritorijalne autonomije i lokalne samouprave imaju krajnje sužen stepen fiskalnih ovlašćenja. Najznačajnije komponente fiskalnog sporazuma su sadržane u domenima razgraničenja ovlašćenja u definisanju dažbina. U Bosni i Hercegovini entiteti imaju predominantan položaj u regulisanju dažbinskih obaveza. Uvoñenjem sistema obračuna i plaćanja poreza na promet metodom oporezivanja dodatne vrijednosti – PDV. da se služe podsticajnim mjerama preko davanja poreskih olakšica i osloboñenja i da vrše naplatu ne samo od poreza koji im pripadaju već preko decentralizovanih ( opštinskih) službi javnih prihoda i od poreza koji pripadaju entitetima.2. fiskalni federalizam obuhvata i odnose izmeñu centralne vlasti i regionalnih i lokalnih kolektiviteta. Prema tome. U aktuelnom sistemu finansiranja javnih rashoda. po kome su jedinice lokalne samouprave mogle da uvode poreze iz zakonom utvrñenog kruga. FISKALNI FEDERALIZAM U širem smislu. koje. socijalnih. režimu pripadnosti javnih prihoda i raspolaganju sredstvima. svojevrsni konkurentski odnos izmeñu jedinica lokalne samouprave ima pozitivan uticaj na obaranje fiskalne presije na širem planu i razvoj privrednih djelatnosti koje su vezane za lokalne prilike. pored izvjesnih slabosti. To ujedno znači da je isključena i mogućnost stvaranja lokalnih "poreskih oaza" na bazi podsticajnih poreskih mjera lokalnih fiskalnih vlasti. Naime.

• Položaj u društveno-političkom sistemu pojedinih administrativnoteritorijalnih jedinica posmatranih po nivoima. pak. odnosno da se primjenjuje i sistem separacije i zajedničkih prihoda. Oni izvori koji su od značaja za cjelokupne tokove društvene reprodukcije treba da budu obuhvaćeni fiskalitetima koji pripadaju državi i entitetima. i u primjeni su različiti modeli i njihove varijante. postavlja se ne samo problem nadležnosti i ovlaštenja u pogledu ustanovljavanja. a one dažbine koje obuhvataju predmete i izvore od regionalnog i lokalnog značaja treba da pripadaju jedinicama teritorijalne autonomije i lokalne uprave. kapacitetima fiskalnih resursa i njihovoj strukturi. • Izdašnost izvora iz kojih se dažbine plaćaju. tako da bi i lokalni kolektiviteti imali na raspolaganju i separatne prihode i učešće u zajedničkim izvorima. Naglašeni stepen državnosti entiteta i lokalna uprava u opštinama i gradovima iziskuju da se primjenjuje kombinacija vezane separacije i zajedničkih izvora. Najizdašnije. kao i u unitarnim s obzirom na prisustvo jedinica teritorijalne autonomije i lokalne samouprave. U teoriji su izkristalisani odreñeni kriteriji koje bi trebalo uvažavati u konstituisanju odnosa u raspodjeli javnih prihoda po vertikali kako bi se u maksimalnoj mjeri udovoljavalo zahtjevima funkcionalnosti i racionalnosti. kao na primjer oporezivanje prometa.U federativno ureñenim državama. izvore prihoda. odnosno rasporeñivanja datih vrsta i oblika javnih prihoda po stepenima političko-teritorijalnog organizovanja. Manje izdašni izvori bi pripadali samo jednom stepenu finansiranja. već i problem raspodjele. treba da koriste i uže i šire političko-teritorijalne jedinice. 136 . a pri operacionalizaciji prilagodili specifičnostima društveno-političkog organizovanja. Mogući su. • Karakter i značaj izvora i predmeta dažbina. uvoñenja i utvrñivanja visine javnih prihoda i njihove naplate. javnih rashoda.

a dio ostvaruju participacijom u drugim teritorijalnim jedinicama. Uticaj aktivnog finansijskog izravnjavanja na javne prihode Pod aktivnim finansijskim izravnjavanjem ili finansijskim izravnjavanjem u užem smislu podrazumijevamo regulisanje raspodjele javnih prihoda. a ne alternativni karakter. Pojedini oblici aktivnog izravnjavanja imaju veoma važno praktično značenje za javne prihode . Kod vertikalnog aktivnog finansijskog izravnjavanja prisutan je tzv. porezna imovinu. i to: • • vertikalno aktivno finansijsko izravnjavanje.1. Nekada je poterebno dati prioritet nekom od njih. s toga su oni i najznačajniji predmet posmatranja kod aktivnog finansijskog izravnjavanja. a neke čak i ne uvažavati.mješoviti sistem koji objedinjuje sistem vlastitih (izvornih) prihoda i sistem zajedničkih prihoda. porez na dobit. zavisno od situacije ukojoj se nalazimo. nije moguće udovoljiti svakom od navedenih i drugih mogućih kriterija. Kako bi se postigao globalni optimum nužna je njihova kombinacija. porez na dohodak. Objektivizacija raspodjele javnih prihoda po nivoima državnog organizovanja postiže se sporazumima na svim nivoima države. To praktično znači da je suverenitet podijeljen na više teritorijalnih jedinica. pa imaju kumulativan. Kako su u poreskoj strukturi Bosne i Hercegovine zastupljeni poreski oblici: • • • • porez na potrošnju. Često su protivrječni. Mješoviti sistem raspodjele javnih prihoda zapravo je varijanta i jednog i drugog oblika. horizontalno aktivno finansijsko izravnjavanje. 2. S toga predmet posmatranja postaju porezni sistem. što praktično znači da pojedine administrativno-teritorijalne jedinice za finansiranje rashoda iz svoje nadležnosti raspolažu djelimično prihodima. U praktičnom značenju razrade modela to bi značilo da bi izvorne 137 . tj.Naravno. jedinstvena konzistentna cjelina poreznih oblika. U teoriji i praksi postoje oblici finansijskog izravnjavanja.

osiguravajućih društava i fondova.akcize. kao što se rasporeñuju na dole (opština). u naglašenoj centralizaciji. pitanje je “mjere” i izgradnje modela koji je primjeren administrativno. Upravo slijedeći grafički prikaz rasporeñivanja javnih prihoda je ilustrativan sa stanovišta ocjene postojećeg modela preraspodjele fiskalnih prihoda. što se posebno negativno ispoljava na ekonomski razvijene regione koji gube finansijsku snagu kroz klasičan oblik “prelijevanja” dohotka i stvaranja veće potrošačke snage u administrativno – teritorijalnim jedinicama u kojima imaju sjedište preduzeća iz oblasti energetike. Isto tako opšti porezi na promet proizvoda i usluga morali bi se rasporeñivati na gore (entitet). . ptt usluga. koji su prihod entitetskih budžeta. Kako imamo stalnu tendenciju razvoja administrativno-teritorijalne strukture.teritorijalnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine. kao izraziti predstavnici direktnih poreza.prihode carine. objektivno se sučeljavaju dva pristupa: • • prvi. tzv. Postojeći model pripadnosti poreza na dobit preduzeća zanemaruje oba ova kriterija. Grafikon br. Snažan generator ovim procentima biće zahtjevi za jačanjem lokalne samouprave i lokalnog finansiranja. u naglašenoj decentralizaciji. Kako i jedan i drugi pristup imaju političko i ekonomsko značenje. treba da ima značajnu redistributivnu i regresivnu ulogu.9 Grafički prikaz rasporeñenih javnih prihoda po osnovnim 138 . trebali usmjeravati prema kantonima. kao i centrale poslovnih banaka. Ova pravila mogu djelimično važiti kod drugih poreskih oblika kao što su porez na dobit i dohodak. Vezivanje ovih poreza za ekonomsku snagu privrednih društava i grañana. Da se prihodi od posebnih poreza. koje se rasporeñuju na gore (nivo države) trebalo rasporeñivati i na dole (kantoni). drugi.

a to su: • teritorijalni ustroj ili izgradnja državne strukture BiH. putne komunikacije i sl. budžetska ravnoteža i mogućnosti zaduživanja. dioba poreza. Istraživanja koja su sprovedena iz oblasti javnih finansija ukazala su na pojedine aspekte problema.) 139 .Ilustracija data u formi tabele i grafika upravo znači da se težište pitanja finansijskog izravnjavanja prenosi na tzv.horizontalno finansijsko izravnjavanje. • funkcije i podjele odgovornosti pojedinih nivoa državne strukture (razdvajanja funkcija države i lokalnih zajednica: kantone i opštine). izrade konsolidovanih bilansa prema nivoima vlasti i oblicima potražnje (tekućih i kapitalnih). • • • • • sistem fiskalnog izravnjavanja i fiskalnog kapaciteta. neporezni oblici na lokalnom nivou. • planiranje i finansiranje kapitalnih projekata (vodosnabdijevanje. koje ne treba zanemariti i u bosanskohercegovačkoj praksi. • da se preko vertikalnog izravnjavanja utiče i na horizontalno izravnjavanje u cilju smanjenja razlika u javnim rashodima pojedinih administrativnoteritorijalnih jedinica. koje obuhvaća: • transfer sredstava teritorijalnim jedinicama čiji porezni kapacitet ne omogućuje da se prikupe sredstva za podmirenje javnih potreba na zadovoljavajućem nivou.

Mogućnosti i ograničenja za zaduživanje lokalnih jedinica Na temelju analize duga i zaduživanja lokalnih jedinica.1. Program javnih investicija -kapitalnih ulaganja Takav programski budžeta treba omogućiti detaljnije utvrñivanje zahtjeva za financiranjem pojedinih izdataka te nužno utjecati na to da lokalne jedinice izrañuju i analizu troškova i koristi svojih investicijskih ulaganja.2.. Mogućnosti . stručna obuka svih sudionika u procesu budžetskog i vanbudžetskog finansiranja. Imovinske bilanse 140 . • • organizacija i izgradnja poreske administracije.• planiranje. kontrola. Financijski se položaj lokalnih jedinica poboljšava se jer sve veći broj njih ispunjava osnovni uslove za zaduživanje. kao i istraživanja možemo reći da postoje realni uvjeti i mogućnosti za zaduživanje lokalnih jedinica u Bosni i Hercegovini. unutrašnji (interni) nadzor i revizija (interna i eksterna). postoji i niz ograničenja koja treba ukloniti kako bi se u pravom smislu razvilo tržište lokalnog duga. Nažalost. izvršenje.Fiskalni kapacitet Ključna pretpostavka za zaduživanje je stabilan fiskalni kapacitet lokalnih jedinica te njihova sposobnost da budućim prihodima .2. jamče povrat glavnice i kamata. Sistem transfera Financiranje kapitalnih projekata lokalnih jedinica sa slabijim fiskalnim kapacitetom je prioritet jer iste nisu se sposobne financirati bez financijske potpore ( pomoći) države. Stoga je za te lokalne jedinice potrebno osigurati kvalitetan mehanizam doznačivanja kapitalnih potpora iz budžeta višeg nivoa vlasti. 2. 2.

Lokalne jedinice s imovinskim bilancama i ureñenim planovima razvoja imaju veće šanse za izlazak na tržište kapitala. 141 . financijski položaj lokalnih jedinica može se poboljšati jer na prihodnoj strani postoji problem fiskalne discipline odnosno prikupljanja neporeznih prihoda (tzv. To se posebice odnosi na lokalne jedinice u kojima najveći dio prihoda čine neporezni prihodi. Ti neporezni prihodi imaju utvrñenu namjenu korištenja (uglavnom za troškove održavanja i kapitalne izgradnje). 2. Za banke i financijske institucije koje kreditiraju lokalne jedinice još je uvijek problem procjena kreditnog rizika lokalnih jedinica. Nažalost.2. sve veću ulogu u financiranju kapitalnih projekata imat će i nefinancijska imovina. prihoda po posebnim propisima). Slaba kvaliteta upravljanja financijama lokalnih jedinica rezultat je nepostojanja vizije u iskorištavanju financijskih sredstava. Nerazvijeno tržište i upravljanje javnim dugom jedno je od ograničenja koje ne potiče lokalne jedinice na aktivnije korištenje municipalnim obveznicama. Jedno od ograničenja jest nedostatak interesa ili znanja da se prikažu svi troškovi i koristi predviñenih kapitalnih investicija te procijeni financijski potencijal i sposobnost otplate duga. sveobuhvatnih informacija o lokalnim jedinicama koje bi objedinile financijsko poslovanje još uvijek nema. Takvo vezanje prihoda uz tačno utvrñenu namjenu onemogućuje lokalne jedinice u fleksibilnijoj raspodjeli budžetskih sredstava. na kojemu se kao zalogom mogu koristiti i imovinom. Naime. Država još uvijek nije utvrdila kriterije ni uslove zaduživanja izdavanjem obveznica. Konkurencija lokalnih jedinica za zaduživanje na financijskom tržištu utiče i na jačanje kriterija za zaduživanje.Osim vlastitih budžetskih prihoda. Poticaj za objavu informacija mogu indirektno dati poslovne banke. Lokalne se jedinice uglavnom zadužuju kod banaka (ili banke) kod kojih deponiraju financijska sredstva i čijim se računima koriste za upravljanje gotovinom. često se postavlja pitanje kvalitete upravljanja financijama lokalnih jedinica.2. Osim toga. Ograničenja zaduživanja lokalnih zajednica Znatan dio budžeta lokalnih jedinica prilično je krut. Činjenica je da država ne inicira organizirano upravljanje i tržište domaćeg javnog duga direktno se prenosi na lokalne jedinice koje ne pokazuju veći interes za korištenjem lokalnih obveznica. Malo je poticaja i inicijative za zaduživanje izdanjem municipalnih obveznica.

Pitanje zaduživanja ustanova i preduzeća u vlasništvu lokalnih zajednica je vezano uz prethodnu saglasnost kao većinskog vlasnika ili osnivača. Postupak kreditnog zaduženja i davanja garancije lokalnih zajednica ( općina.o. godine 44 43 142 . zaduživanju i garancijama na osnovu Zakona o zaduživanju. Institut za javne finansije. Zagreb. Za finansiranje kapitalnih projekata lokalna preduzeća i ustanove dugoročno se zadužuju kreditima kod banaka ili izdavanjem obveznica. za poslovanje sa bankom . dugu i garancijama Bosne i Hercegovine43. grad.o. S toga bi se dug lokalne zajednice mogao predstaviti kao zbir svih akumuliranih obaveza po kreditima. društavima sa ograničenom odgovornosti (d. • utvrñivanje vrijednosti imovine i obaveza preduzeća i ustanova u vlasništvu lokalnih zajednica. Ustanove i komunalna preduzeća u vlasništvu lokalne zajednice mogu se zaduživati kratkoročno i dugoročno. kao i njihov uticaj na neporezne terete odnosno povećanja komunalnih naknada i doprinosa. i d. izdatim garancijama na zaduženja komunalnih preduzeća i ustanova te dospjelih a nepodmirenih obaveza. Davanje jemstva – grancije dioničarskim društavima. S toga je procjena finansijske sposobnosti bitna otplate duga po datim garancijama što može uticati na povećanje ukupnog duga lokalnih zajednica i dodatnih fiskalnih opterećenja grañana. Odluka o zaduživanju komunalnih preduzeća trebala bi se temeljiti na bazi izračunavanja obaveza i načina njihovog izmirenja ( plaćanja anuiteta ili otplata).) ili ustanovama od strane lokalnih zajednica stvara dodatni rizik. koji ima karakter potencijalnog kreditnog rizika što u principu ukupno stvara dodatne finansijske rizike i potencijalno povećava neporezni teret grañana. Bajo Ante: Proračunski sustav – ornament ili sredstvo upravljanja državnim finansijama. • sprovoñenje procedura revizije učinaka po osnovu zaduživanja preduzeća i ustanova u vlasništvu lokalnih zajednica. godine i Newsletter broj 28. uspostava kreditnog rejtinga za lokalne jedinice i komunalna preduzeća u vlasništvu lokalnih zajednica. svibanj 2007. obično.d.44 „ Službeni glasnik BiH“ broj 52/05. kanton) propisuje se entitetskim Zakonom o dugu. S toga upravljanje dugom zahtjeva informacije : • • uslovi zaduživanja ustanova i komunalnih preduzeća na lokalnom nivou. Kratkoročno zaduživanje vezano je. • procedure odobravanja gararancija na bazi procjene učinaka zaduživanja na budžet lokalne zajednice. Korporativne obveznice su dužnički vrijednosni papiri koji mogu kotirati na berzi. Okvir kratkoročnog zaduživanja potrebno je pratiti na nivou lokalne zajednice kada je u pitanju finansiranje tekućih rashoda . 2006.

Dodjelom tih sredstava se ne može ugroziti diskreciono pravo lokalnih vlasti da vode politiku u okviru svojih ovlaštenja . odnosno finansijskog opterećenja lokalnih vlasti. • • • • • • od indirektnih poreza od direktnih poreza nakande i takse novčane i druge kazne prihodi od imovine donacije Više raznih izvora prihoda garantuje poštivanje ovog načela Povelje Finansijsko izjednačavanje ugrañeno kroz model raspodjele prihoda sa Jedinstvenog računa. sa ciljem ispravljanja posljedica nejednake distribucije izvora finansiranja. Sistemi finansiranja treba da budu dovoljno raznoliki i elastični kako bi omogućili usklañivanje sa stvarnom procjenom troškova njihove djelatnosti.3. Lokalne vlasti će biti konsultovane u pogledu metoda na osnovu koje će im biti dodijeljeni redistribuirani izvori finansiranja . Izvori finansiranja će biti primjereni njihovim propisanim dužnostima. kojima će raspolagati slobodno. u okviru svojih ovlaštenja. Kako bi se omogućilo uzimanje kredita za kapitalne investicije.2. Najmanje jedan dio sredstava lokalnih vlasti će poticati od lokalnih taksi i naknada. Raznolikost i elastičnost prihoda općina su obezbijeñeni kroz strukturu prihoda općina. sredstva koja se prenose lokalnim vlastima neće imati karakter namjenskih sredstava. lokalnim vlastima je prijeko potrebno omogućiti pristup nacionalnom tržištu kapitala.Potreba zaštite finansijski slabijih lokalnih vlasti nalaže uspostavljanje odgovarajućih mjera finasijskog izjednačavanja. Koliko god je to moguće. 143 . za koje lokalne vlasti imaju pravo da utvrñuju stope. Zakon o pripadnosti javnih prihoda u svjetlu Evropske povelje o lokalnoj samoupravi Prema načelima Evropske povelje o lokalnoj samoupravi lokalne vlasti će imati pravo na odgovarajuće izvore finansiranja.2.

000 200.000 400.000 0 Indirektni Neporezni Porez na Naknade i Posebne Novcane dobit takse naknade kazne porezi (sa prihodi JR i pp) 2005 2006 Ostali porezi Ostali prihodi 144 .000.000 500. Promjene do kojih je došlo u strukturi prihoda mogu se pratiti na konsolidiranim budžetima i isti su ilustrativni.000 100.000. Grafikon br. iako ne daju tendenciju razvoja sistema fiskalnog federalizma koji je u fazi razvoja . Prihodi općina su “opći prihodi” i na taj način je zadovoljeno i ovo načelo iz Povelje .000.2 za općine sa više od 60.000 stanovnika) • • 5% na osnovu površine jedinice lokalne samouprave. 20% na osnovu broja učenika u osnovnom obrazovanju (sa ponderom 1.000. Svake godine od 2006 – 2011 se polako prelazi sa istorijskog principa podjele sredstava na raspodjelu na osnovu formule.000 300.Sama raspodjela prihoda kroz Zakon o pripadnosti javnih prihoda ne zahtijeva potrošnju sredstava u odreñene svrhe. Različiti fiskalni kapaciteti su doveli do raznog stepena razvoja općina i do različitog nivoa kapitalnih investicija . Sama formula se uvodi u periodu od 6 godina. • 7% na osnovu nivoa razvijenosti općina.10 Prihodi budžeta Federacije Bosne i Hercegovine 600.000. definisanog kroz indeks razvijenosti Ova formula rezultira finansijskim izjednačavanjem lokalnih vlasti u FBiH. s ciljem izbjegavanja budžetskih šokova.5 za općine odgovorne za materijalne troškove osnovnih škola).000.Raspodjela se vrši na osnovu formule: • 68% na osnovu broja stanovnika u jedinici lokalne samouprave (sa koeficijentom 1.

000 800.000 0 2005 P o re z n a d o b it 2006 145 .000.000.000 1.000 400.000.000 600.000.000 400.000.000.200.000 700.000 300.000 1.11 800.400.000 1.000.000.12 Grafikon br.000.000 1.000.000.000 600.000.Ostali prihodi Novcane kazne Ostali porezi Porezi gradjana 2006 Porez na dobit 2005 Naknade i takse Porez na placu Posebne naknade Neporezni prihodi Doprinosi Indirektni porezi (sa JR i pp) Osta li p o re zi N o vca n e ka zn e P o re zi g ra d ja n a P o se b n e n a kn a d e Konsolidovani prihodi Federecije Bosne i Hercegovine Prihodi budžeta kantona N a kn a d e i ta kse N e p o re zn i p rih o d i P o re z n a p la cu In d ire ktn i p o re zi (sa JR i p p ) Grafikon br.000.000 200.000.600.000.000 100.000 200.000 500.000.000 0 900.000.000.

000 5.000.000 0 2 4 6 5 7 8 1 3 9 on Ka nt on on on on on on on on 2005 2006 Ka on to n Ka nt Ka nt Ka nt Ka nt Ka nt Ka nt Ka nt Ka nt 10 146 .000 20.000.000.000.Grafikon br.000.000 25.000 10.13 Prihodi opština od indirektnih poreza 30.000.000 15.

3. rezultira projiciranim nivoom prihoda po osnovu indirektnih poreza od 2. u skladu sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda . kantona. sredstva se rasporeñuju na entitete i Distrikt Brčko.3 miliona KM. 289 milijardi KM rasporeñuje se na entitete Ovakav pristup je u skladu sa Zakonom o PDV-u i u slučaju FBiH.) se prikupljaju na nivou države i to od strane Uprave za indirektno oporezivanje.48% ili 1. godini.4 miliona KM. opštinama 8. za servisiranje vanjskog duga planirana su sredstva u iznosu 159. 8838 milijardi KM.2%. pripada 36. indirektni porezi (PDV. a preostali dio sredstava sa se Jedinstvenog računa rasporeñuje izmeñu entiteta. naknade za ceste itd. Iz pripadajućeg dijela prihoda Federacije direktno se vrši uplata za servisiranje vanjskog duga. godine. godini u iznosu od 3. a 3.3 miliona KM. Prihodi od indirektnih poreza sa Jedinstvenog računa Uprave rasporeñuju se prvo za finansiranje državnih institucija. Federalnoj vladi od ukupnog iznosa za raspodjelu. a po izdvajanju prihoda za finansiranje državnih institucija. Na osnovu makroekonomskih pretpostavki izloženih projicirani su ukupni prihodi od indirektnih poreza u 2007. Od ukupnog iznosa za Federaciju.9% ili 79. opština i Direkcija za ceste.8 miliona KM.8 miliona KM.5 miliona KM i Direkcijama za ceste 3.196.036. akcizne dažbine. odnosno iznos od 737. opština i Direkcija za ceste planiran je iznos od 2. a za raspodjelu izmeñu Federacije. od čega na državne institucije otpada iznos od 594. carinske dažbine.1 miliona KM u 2007. 147 . po naznačenim projekcijama.42% ili 171. kantona. FISKALNI PRIHODI Od 2006.5 miliona KM. kantonima 51. Prikupljeni prihodi se rasporeñuju u skladu sa Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH i Zakonom o uplati i raspodjeli prihoda sa Jedinstvenog računa Uprave.048.

Grafikon br.15 Prikaz strukture vanbudžetski fondova u F BiH Vanbudžetski fondovi 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Fond za nezasposlene Penzijski fond Fond zdrav enog stv osiguranja Izvor podataka: Ministarstvo finansija F BiH 148 . Grafikon br.14 Prikaz strukture javnih prihoda u Federaciji Bosni i Hercegovini 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Vanbudžetski fondovi N eporeski prihodi P oreski prihodi Izvor podataka: Ministarstvo finansija F BiH.

što predstavlja porast od 1% u odnosu na nivo u 2006. Projicirani pad carinskih dažbina u 2008. godini iznosi dodatnih 57.16 Trendovi promjena u strukturi indirektnih poreza Izvor podataka: Uprava za indirektno oporezivanje. 149 .0 miliona KM. bilten broj 20. a u 2009.0 miliona KM. godini.PDV Ukupni prihodi od PDV-a su projicirani u iznosu od 2. Osnovni razlozi smanjenja ovih prihoda su tekući pregovori BiH sa Evropskom unijom o postepenom smanjenju carinskih dažbina na uvoz usluga i dobara iz EU. Rast prihoda od PDV-a u narednim godinama je vezan za kretanje nominalnog BDP-a i projiciran je u iznosima od 2. godini još 64. godini. godini.6388 milijardi KM u 2009.8% u odnosu na nivo u 2006. godini iznosi 507. što predstavlja pad od 7. 2707 milijardi KM u 2007. Grafikon br. Carinske dažbine Ukupni nivo carinskih dažbina koji se očekuje u 2007.0 miliona KM.Porez na dodatnu vrijednost . 4433 milijardi KM u 2008. i 2. godini.

17 Trend promjena u korelaciji rasta carinskih prihoda i uvoza Izvor : Bilten Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.18 Trendovi naplate akciza iz nafte i naftinih derivata Izvor : Bilten Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine. Grafikon br. broj 20. godini bio je umjeren rasta prihoda od akciza na naftu. broj 20. koje destimulišu potrošnju nafte. Akcizne dažbine U 2006. 150 . u skladu sa visokim cijenama nafte na svjetskom tržištu.Grafikon br.

Ovaj prihod sadrži trocifrenu šifru opštine upisanu prema sjedištu poreznog kantonalnog trezora rasporeñuje se kantonalnim i opštinskim budžetima u omjeru i način kako je utvrñeno kantonalnim propisima.Platni nalog popunjen za u platu poreza na plaću sadrži trocifrenu šifru opštine upisanu prema prebivalištu fizičke osobe – poreznog obveznika. godini. Porez grañana Porez grañana uplaćuje se prema mjestu prebivališta odnosno sjedišta poreznog obveznika u korist računa kantonalnog budžeta pri čemu platni nalog sadrži trocifrenu šifru opštine upisanu prema prebivališta odnosno sjedištu poreznog obveznika. patenata i tehničkih unapreñenja. iznose 980.2% u odnosu nivo u 2006. Porez na plaće Porez na plaće uplaćuje se prema prebivalištu fizičke osobe – poreznog obveznika u korist računa javnih prihoda budžeta. Porezi su razvrstani na slijedeće skupine – vrste: • • • • • • • • Porez na dobit od privredne i profesinalne djelatnosti.059. Porez na dobit od poljoprivredne djelatnosti.Prihodi od duhana nastavljaju sa jakim rastom u 2006.1 miliona KM. 151 . što predstavlja porast od 8. Očekivani prihodi od akciznih dažbina u 2008. Porez na dobit Porez na dobit uplaćuje se prema sjedištu poreznog obveznika u korist računa javnih prihoda kantonalnog budžeta – proračuna na nivou svake opštine.4 miliona KM. Ukupan iznos akciznih dažbina koji se očekuje u 2007. Porez na temelju autorskih prava. Ovaj prihod kantonalnog trezora rasporeñuje se kantonalnim i opštinskim budžetima u omjeru i način kako je utvrñeno kantonalnim propisima. Platni nalog popunjen za uplatu poreza na plaću obveznika. a u 2009. Porez na na naslijeñe ipoklone. godini iznosi 911. Porez na prihod od imovine i imovinskih prava. Porez na promet nepokretnosti. Porez na ukupan prihod fizičkih osoba. godini i očekuje se njihov porast od 10% godišnje. Porez na imovinu. godini 1.6 miliona KM.

Federalne sudske takse. uvjerenja i certifikata. Naknade i takse Naknade i takse sadržane su u slijedećim oblicima: • • • • • Takse za detašmane. a rasporeñuju se u omjeru 10:20:70. a rasporeñuju se na principu 50:50 federalni i kantonalni budžet. 152 . Federalne takse za troškove utvrñivanja zdravstvene ispravnosti životnih namirnica i predmeta opšte upotrebe koji se izvoze. Federalne naknade za uvjerenja o zdravstvenom stanju životinja uplaćuju se na račun trezora kantona. Federalne takse za troškove kontrole kvaliteta poljoprivrednih proizvoda.Ovi prihodi kantonalnog trezora rasporeñuje se kantonalnim i opštinskim budžetima u omjeru i način kako je utvrñeno kantonalnim propisima. • Federalna naknada za obavezni zdravstveni pregled u prometu preko teritorije Federacije. • • • • Naknade za obrasce koje izdaju kapetanije. Naknade za baždarenje čamaca. Federalne naknade za izvršene veterinarsko – sanitarne preglede u zemlji uplaćuju se na račun kantonalnih trezora. Federalne naknade za izdavanje licenci. Ostali porezi Ostali porezi čine: • • • Porez na dobit od igara na sreću. Porezi na reklamu. Porez na firmu/tvrtku i slično. federalni budžet – kantonalni budžeti – veterinarske službe. • Federalna naknada za veterinarsko – sanitarni pregled u prometu preko teritorije Federacije. Federalne administrativne takse. Naknada za privreñivanje igara na sreću.

Kantonalne sudske takse. Kantonalne naknade i takse koje se uplaćuju u korist kantonalnih budžeta u cjelosti: • • • • • • • Kantonalne administrativne takse. Opštinske sudske naknade. godina budžeta F BiH % 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 2001 2002 2003 2004 2005 2006 N aknade za puteve P osebne naknade O stali neporeski prihodi Takse. Federalne takse za držanje pasa. Kantonalne sudske takse. Kantonalne komunalne takse. Kantonalne naknade.19 Naknade za takse za period 2002 – 2006. Ostale kantonalne naknade. Opštinske naknade i takse koje se uplaćuju u korist računa javnih prihoda opštinskih budžeta u cjelosti: • • • Opštinske administrativne takse. računa javnih prihoda Naknade korištenja poljoprivrednog zemjlišta u nepoljeprivredne svrhe. naknade i novčane kazne Izvor podataka: Ministarstvo finansija F BiH.Grafikon br. 153 .

Javno preduzeće sliva Sava u Sarajevu odnosno sliva Jadrankog mora u Mostaru . a 60% ukupnih obaveza se doznačuje na račun Kantonalnih direkcija za ceste koje 42% sredstava usmjeravaju na račun opštinskih računa (25% ukupnih sredstava). članarine turističkim zajednicama i ostale naknade. Posebne naknade čine vodoprivredne naknade. Naknade za puteve za vozila grañana. Naknade za osiguranje od požara Naknade za osiguranje od požara su prihodi opštinskih proračuna. Naknade za puteve iz cijene naftinih derivata: Naknade za ceste se plaćaju tako da 40% ukupnih obaveza se doznačuje na račun Direkcije za ceste Federacije BiH. Vodoprivredne naknade uplačuju se na račun trezora kantona koji iste rasporeñuje na: budžet kantona – federalni budžet . Naknade za puteve Naknade za puteve imaju strukturu: • • • Naknade za upotrebu puteva za vozila pravnih osoba.Opštinske komunalne naknade.budžeta. Naknade za korištenje šuma i šumski doprinos Naknade za korištenje šuma i šumski doprinos imaju strukturu: • • Naknade za korištenje opšte funkcije šuma. naknade za puteve. 154 . Naknade za proširenu biološku reprodukciju šuma. • Ostale opštinske naknade u skladu sa kantonalnim propisima. naknade za osiguranje od požara.naknade za korištenje šuma i šumskog doprinosa.

mjeničnih blanketa. a 60% na račun kantonalnog budžeta. pravnim subjektima i slično. 155 . Prihodi od prodaje taksenih marki.Obaveza uplate ovih sredstava je prema sjedištu obveznika i to na 20% sredstava račun federalnog budžeta –proračuna a 80% na račun kantonalnog budžeta. • • Naknade za ograničeno korištenje šuma. Ostali prihodi od imovine. Prihodi od pružanja usluga grañanim. Obaveza uplate ovih sredstava je prema sjedištu odnosno mjestu prebivališta obveznika i to na 40% sredstava račun federalnog budžeta.kantona ovisno od načina kako je propisana pripadnost. Struktura ove vrste prihoda je: • Prihod od dividendi i udjela u profitu državnih preduzeća i finansijskih institucija. Naknada za promet šuma. • • Naknada za krčenje šuma. Prihodi od pozitivnih kursnih razlika. Obaveza je u cjelosti prihod kantonalnog budžeta. • • • • • • Ostali prihodi od finansijske i nematerijalne imovine. Prihodi od iznajmljivanja poslovnih prostora i ostale materijalne imovine. • Prihodi od davanja prava na eksplataciju prirodnih resursa. kantona i opština u čine prihod budžeta. patenata i autorskih prava. U suštini se radi o orginalnim prihodima koji bi trebali da u većem obimu zamijene fiskalitete ili derivatne prihode. Neporezni prihodi Neporezni prihodi uplaćuju se na račun trezora federacije. Naknada za jednostavnu reprodukciju šuma kod državnih šuma do formiranja šumsko-privrednog društva i privatnih šuma . U strukturu neporeznih prihoda sadržanim su i grantovi (potpore) razvrstani prema porijeklu i to domicilni i inozemni i prema nivou vlasti.

kantonalnimi opštinskim propisima čime im je odreñena pripadnost. koje U suštini se radi o fondovima : • MIO/ PIO. Doprinos za zdravstveno osiguranje radnika na radu u inostranstvu. Projekcija je data za nivo FBiH. Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti. 156 . • Zavodi za zdravstveno osiguranje na koji se uplaćuje 92% sredstava doprinosa za zdravstvo. • Zavod za zapošljavanje rasporeñuje sredstva u omjeru 30% Za Federaciju i 70% za kantone. Dodatni doprinos za penziono-invalidsko osigiranje.Novčane kazne Novčane kazne su razvrstane prema entitetskim.Fond penzionog osiguranja na koji se uplaćuju sredstva na principu generacijske solidarnosti. odnosno čine prihode federalnog odnosno kantonalnog i opštinskog budžeta. • • • • Doprinos za zdravstveno osiguranje. Doprinosi Doprinosi se razvrstavaju prema namjeni korisnika istih: • • • Doprinos za penziono – invaldsko osiguranja. • Zavoda Zdravstvenog osiguranja i reosiguranja F BiH za Fond solidarnosti u iznosu 8% sredstava doprinosa za zdravstvo. Tabelarni prikazi projekcija dažbina dati su na bazi Dokumenta okvirnog budžeta BiH za perod 2007 – 2009 godine i ilustrativni su sa stanovišta procjene fiskalnog kapaciteta kao i ocjena na kojima će se temeljiti reforma fiskalnog sistema. Doprinos za penziono-invalidsko osiguranje nezaposlenih osoba plaća Zavod za zapošljavanje. Doprinos za zdravstveno osiguranje poljoprivrednika.

342.9 2005.198.3 722590 III.a.181.4 124.8 21.4 1.8 183.3 423.7 1.5 1.1 3.674.0 9. naknade i novčane kazne 18.6 0.3 1.9 2005.4 27.3 238. (FBiH) Ostvareno Konto 716000 715400 717000 711200 719000 722100 722200 722400 723000 722500 721111 722600 721214 Vrsta prihoda (u Miliona KM) 2004.7 1. 1.4 17.0 9.7 35.6 42.002.0 1.324.1 213.266. 1.4 2.4 1.2 1.5 410.0 0. Neporeski prihodi Naknade i takse Novčane kazne Ostali neporeski prihodi UKUPNO PRIHODI KANTONA I OPŠTINA 1.5 134.0 1.115.9 2009.5 323.7 1.200.6 23. Neporezni prihodi Takse.5 18.9 271.0 97. Posebne naknade koje pripadaju federalnim i drugim korisnicima UKUPNO 157 .0 2.4 189.1 0.0 1. Porezni prihodi Revidirana procjena 2006.041.139.0 1.1 97.5 209.0 2009.9 173.1 52. n.4 1. 1008. 941.2 40.a.766.2 30. 792.a.6 43.1 144. 1.0 1.2 0.8 Prihodi od indirektnih poreza Porez na dobit Porez na plate Porezi grañana Drugi porezi II.2 0.0 9.0 0.8 444.9 125.181.0 1.5 36.0 9.6 237.0 0.4 420.0 50.a.1 6.0 1.8 2.0 9.0 47.10 Prognoza poreskih i neporeskih prihoda (kantoni i opštine) Ostvareno Konto 710000 717000 711211 711911 713000 711100 714100 715100 715200 719100 720000 722100722510 723000 721000 722600 722510722590 Vrsta prihoda (u Miliona KM) I. Poreski prihodi 2004.a.5 33.5 n.327.7 Projekcija 2008.5 115.5 0.a.4 75. 896.1 231.9 Projekcija poreskih i neporeskih prihoda za period 2007.8 n.025. 905.0 0.0 39.1 2.075.9 44.5 376.0 192.8 115.0 220.5 25.5 33.9 n.5 47.a.2 prihodi od GSM licence 731000 grantovi za budžetsku potrošnju UKUPNO (I+II) 810000 III.9 0.4 247.1 222.a.a.2 268.0 0.Tabela br.7 2. 1.9 n.5 97.6 2006.7 106.3 248.2 n.Finansiranje 811120 ESCROW račun 814000 Krediti i domaće financiranje UKUPNO (I+II+III) Tabela br.031.776.2 1.3 109.7 0.0 89.0 Posebne naknade Ostalo od čega dividende prihodi krajnjih korisnika 4.399.6 16.4 2. n.7 112.342.4 20.6 16.3 21.256.0 36.0 43.6 6.0 1.5 1.9 498.5 60.0 0.220.079.6 204.4 2.1 83.057.6 19.1 2.6 296. n.1 23.1 2.8 2007.a.2 48.245.1 32.1 202.1 85.6 1.8 0.0 97.5 41. n.7 35.-09.4 19.4 158.0 1.966.0 40.2 104.9 5. 959.0 1.8 1.5 50. 1.4 17.989.1 2.0 0.a.5 0.053. 896.2 2008.7 62. 1.7 98.139.256.2 17.8 Revidirana procjena Projekcije 2007.7 155.0 0.5 264.598. 946.8 n.8 21. n. 30 0.0 22.4 20.6 Carinske dadžbine Akcize Prihodi od indirektnih poreza Porez na dobit Ostali porezi 720000 II.812.6 710000 I.0 0. 1077.0 161. 748. 1.5 46.7 15.2 239.558.7 171.7 7.5 460.558.9 1.8 0.172.0 0.957.546.

5 169.1 86.5 12.4 2006.0 89.2 89.5 0.1 97.869.0 174.7 82.0 0.456 620 852 81 1.1 1.659 2007.764.2 2009.1 746.2 2009.7 750.4 12.4 30.5 55.0 Revidirana procjena 2006.2 189.8 12.0 Projekcija 2008.3 220.4 12.1 2. 166.4 Tabela br.1 80.8 795.5 1.6 210.9 93.2 12.0 2.773. 139.8 84.9 972.5 159.5 659. 703 972 89 1.4 856.5 78.602.0 0.3 12.828.6 12.429.9 Prognoza 2008.1 24.4 743.7 100.5 0.5 12.7 2.5 1.0 4.8 148. 4908.9 914.2 1.5 160.307.3 505.1 12.0 5.6 25.5 2.0 82.139.0 21.8 0.030 93 1.5 677.5 196.181.9 125.0 24.127.974 712000 Fond zdravstvenog osiguranja 712000 Penzijski fond 712000 Doprinosi za osiguranje u slučaju nezaposlenosti UKUPNO Tabela br.0 0. (konsolidovano) Revidirana Ostvareno procjena Konto 710000 717000 711211 71 911 713000 711100 714100 715100 715200 719100 720000 722100722510 723000 721000 722600 722510722590 721214 712000 712000 712000 712000 810000 721214 811120 814000 Prihodi (u Miliona KM) UKUPNI PRIHODI I.8 12.5 12. 156. 4.8 84.3 182.7 204.6 12.5 12.0 24.8 45. Neporeski prihodi Naknade.920. takse i novčane kazne 2005.5 12.5 152.13 Prognoza poreskih i neporeskih prihoda za period 2007.5 115.0 0.659.0 44.8 24.0 5. Vanbudžetski fondovi – Doprinosi iz socijalnog osiguranja Fond zdravstvenog osiguranja Penzijski fond Doprinosi za osiguranje u slučaju nezaposlenosti Finansiranje GSM licenca ESCROW račun Krediti i domaće financiranje UKUPNA RASPOLOŽIVA SREDSTVA 578.2 1.1 79.5 Ostali neporeski prihodi (uključujući posebne naknade) od čega GSM licenca III. 5.760.8 633.435.5 61.2 97.5 179.2 2007.0 12. Poreski prihodi Porez na promet/ Transfer sa jedinstvenog računa Porez na dobit Porez na plate Oporezivanje grañana Drugi porezi II.659. 577 801 78 1.029. 2005.764 Projekcija 2008. 5.192.553 Revidirana procjena 2006.0 5.1 12.0 12.087 98 1.5 0.196.9 86.5 27. 660 915 85 1.4 22.9 914.5 12.765.5 68.5 12.5 12.5 1.4 12.6 2.Tabela br.12 Prognoza prihoda Direkcije za ceste Prihodi i finansiranje (u Miliona Konto KM) UKUPNO PRIHODI 717000 Prihodi od indirektnih poreza 721214 GSM licenca (50%) 722530 Naknade za upotrebu puteva UKUPNO FINANSIRANJE 721214 GSM licenca (50%) UKUPNO Ostvareno 2005.571.442.3 702.0 789.1 2.648. 5.7 106.869 2009.8 158 .7 237. 746 1.087. 789 1.0 24.11 Prognoza poreskih prihoda vanbudžetskih fondova (konsolidovano) Konto Prihodi (u Miliona KM) Ostvareno 2004. 147.5 0.5 1.0 2007.619.8 23.5 49.6 2.6 12. 150.9 586.2 547.8 12.930.0 1.5 79.0 173.-09.5 659.974.3 2.0 4.2 12.7 93.5 2.

3 33.0 172.2 750.7 4.1 0. Prognoza 2008.083.8 4.0 12.974.14 Konsolidovani fiskalni bilans Federacije BiH Ostvareno Iznosi u Miliona KM 2005.385.367.3 5.9 31.0 82.3 1.205.4 4.7 55.2 13.4 4.0 4.0 9. Ukupni prihodi i grantovi Ukupni prihodi Poreski prihodi Neporeski prihodi Prihodi fondova Grantovi (projekti finansirani izvana) Ukupni rashodi po osnovu obaveza Otplata unutarnjeg duga Ukupni rashodi po gotovinskom osnovu Kamate Ostali tekući rashodi Investicije Projekti finansirani izvana Domaće investicije Budžetski bilans na osnovi obaveza Budžetski bilans na gotovinskoj osnovi Ukupni rashodi isključujući projekte finansirane izvana Ukupni rashodi i izdaci isključujući projekte finansirane izvana Finansiranje Strani krediti Krediti budžetske podrške Strane investicije (-) Otplata glavnice Domaće finansiranje (-) Otplata glavnice GSM licenca ESCROW račun (-) Otplata unutarnjeg duga PRIMARNI BILANS Memo stavka: BDP Federacije BiH SUFICIT KAO % BDP-a 4.5 0.0 111.6 -53.9 159.3 1.813.000.0 5.0 5.869.5 59.7 5.5 189.291.910.2 57.1 5.0 2.047.230.7 5.4 157.0 110.4 4.571.1 172.6 47.549.930.8 97.859.0 0.6 5.2 -9.581.1 189.192.0 5.7 2.0 97.3 2.619.5 173.3 85.038.7 -43.2 5.8 -97.565.0 152.0 100.8 -30.5 100.1 138.765. 2007.3 216.1 2.1 136.3 216.627.0 4.0 97.9 1.5 0.6 2.1 0.382.522.760.908.1 113.2 82.6 10.6 1.0 50.2 11.659.9 4.5 0.640.0 153.6 5.1 856.7 0.0 24.7 70.0 795.4 188.609.2 5.3 57.3 0.8 1.0 95.1 2.6 111.0 152.9 14.788.588.5 18.0 5.3 2.7 0.0 12.3 4.9 16.9 4.5 743.3 0.5 0.272.0 240. Revidirana procjena 2006.7 -196.4 5.1 159.7 5.582.1 5.0 2..8 4.9 5.9 256.507.0 120.0 0.8 4.0 0.7 4.0 12.304.7 1.5 0.8 5.8 4.652.927.1 -88.0 0.8 26.3 121.-09.5 6. 2009.U slijedećoj tabeli date su konsolidovane procjene budžeta FBiH za period 2007.128.5 0.8 70.4 188.6 -0.764.7 5.0 0.0 341.0 12.3 120. Tabela br.5 61.3 4.6 5.763.429.5 0.5 1.1 90.850.5 4.659.0 12.1 0.2 0.127.429.602.0 154.6 0.138. Na bazi ovakvog projektovanog bilansa moguće je sagledati obim i strukturu javne potrošnje.6 677.422.4 9.5 2.2 1.250.2 110.0 21.6 159 .

4. JAVNI DUG U BOSNI I HERCEGOVINI
Ukupan dug Bosne i Hercegovine je jedan od važnih elemenata za ocjenu kreditnog rejtinga. Kako je vanjski dug Bosne i Hercegovine zakonski definisan i praktično osiguran u dijelu servisiranja istog iz državnog budžeta iz fiskalnih izvora koji se prenose sa jedinstvenog računa za prikupljanje indirektnih poreza, ostaje neriješeno pitanje unutrašnjeg duga na način da obezbijedi makroekonomsku stabilnost i fiskalnu održivost.
Grafikon br .20

Struktura javnog duga

Ukupan javni dug

Vanjski dug

Unutrašnji dug

Restitucija

160

Prikaz obima javnog duga u milionima KM - tabelarano i grafički
Tabela br.15

Ukupan dug (nominalno) Unutrašnji dug (pozitivni propisi) Vanjski dug (Stanje 31.12.2005., Ministarstvo fin. i trezora BiH) Restitucija (procjena Ekonomskog instituta u Sarajevu)

10.545,70 4.824,70 4.257,00 1.464,00

Grafikon br..21

Ukupan dug (nominalno) 12.000,00 10.000,00 8.000,00 6.000,00 4.000,00 2.000,00 0,00

Unutrašnji dug (pozitivni propisi)

Vanjski dug (Stanje 31.12.2005., Ministarstvo fin. i trezora BiH) Restitucija (procjena Ekonomskog instituta u Sarajevu)

161

U konkretnom slučaju na primjeru Bosne i Hercegovine teško je mjeriti teret duga na meñugeneracijskoj razini. Prvo, teško je teret definisati. Drugo, teško je taj teret mjeriti sa gubitkom koji se stavlja u odnos pojedinim oblikom potraživanja: bez obzira da li to bile neisplaćene penzije ili pak potraživanje za otuñeno sredstvo ili finansijsku aktivu. Vanredne situacije kao što su ratovi i poplave stavljaju u dilemu nosioce ekonomske politike da li treba povećati poreze ili se zadužiti. Kako odlučiti izmeñu duga i poreza je osnovno pitanje kojim se bavi teorija javnih finansija. Postoje stanovišta koji smatraju da je odlučivanje izmeñu duga i poreza moralno pitanje. S obzirom u kojim se uvjetima problematizira unutrašnji dug u Bosni i Hercegovini on je i političko pitanje koje izaziva pozornost različitih političkih opcija na principu pozicije i opozicije bez stvarnih ekonomskih kriterija. Restrukturiranja duga u Bosni i Hercegovini pratila je i odluka iz aprila 2005. godine koja je propisala da rok dospjeća obveznica ne smije premašiti 15 godina i da on treba da donese „fer“ kamatu. Sud je naložio da se donese zakon kojim se harmonizira entiteski pristup staroj deviznoj štednji. Prema Maastricht kriterijima gornji limit za ukupan dug jedne zemlje je 60% GDP što podrazumjeva upravljanjem dugom na razini Bosne i Hercegovine. Pitanje servisiranja duga nameće i dodatno ograničenje koje je vezano za prihode u prethodnoj fiskalnoj godini, koje iznosi 18% .45 Ovo predstavlja dodatno ograničenje za novo zaduženje u cilju fiskalne održivosti i vezanosti za obavezu uravnoteženja budžeta na svim razinama vlasti kao pretpostavke makroekonomske stabilnosti: stabilnost valute, inflacija, zaposlenost, rast GDP.a. Unutrašnji dug u periodu od uspostavljanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas nije cjelovito definisan. U kontekstu Stand-by aranžmana sa Meñunarodnim monetarnim fondom Bosna i Hercegovina je preuzela obavezu da pripremi sveobuhvatnu strategiju za izmirenje obaveza po osnovu unutrašnjeg duga. Unutrašnji dug Bosne i Hercegovini rezultira iz domaćih potraživanja i kao takav predstavlja prepreku za investicije i razvoj. Glavni cilj upravljanja javnim dugom je finansiranje budžetskih deficita i kapitalnih projekata; minimiziranje troškova zaduživanja i redovna otplata u toku srednjoročnog i
45

Ograničenje koje se uspostavlja zakonom na razini od 18% konsolidovanih prihode, u prethodnoj fiskalnoj godini, entitetski nivoa vlasti, na koje se alocira dug; primjenjuje se kriterij „ ukoliko u vrijeme zaduživanja iznos servisiranja duga za ukupan unutrašnji i vanjski dug i garancije koji dospjevaju u svakoj narednoj godini, uključujući i servisiranje za predloženo novo zaduživanje i sve zajmove za koje su izdate garancije“.

162

dugoročnog razdoblja. Država kao što je Bosna i Hercegovina dugoročno mora voditi računa da upravljanje dugom osigura voñenje monetarne politike i razvoj sopstvenog finansijskog tržišta. Kvalitetnim upravljanjem javnim dugom obezbjeñuju se preduslovi za minimiziranje troškova zaduženja. Ekonomske implikacije duga se posmatraju sa stanovišta budućih privrednih kretanja tj. njegov refundiranja; a pitanje može li se otplatitii i kako kamata utiče na privredu i kako otplata utiče na likvidnost privrede. Porez nametnut za plaćanje kamate i otplate je opterećenje za privredu. To je ustvari mrtvi teret oporezivanja koji opterećuje privredu. Svako novo zaduživanje mora se posmatrati u kontekstu odnosa poreznih prihoda prema društvenom proizvodu. Nagomilavanje dugova, kao što je to slučaj u Bosni i Hercegovini, za vrijeme rata može dovesti do fiskalnog sloma. Ti slučajevi su poznati nakon oba svjetska rata. U konkretnom slučaju se mora voditi računa da porast duga bude u stalnoj srazmjeri sa rastom društvenog proizvoda, pri čemu se mora voditi računa o njegovim imlikacijama na monetarno – kreditnu politiku, na stopu štednje i rast.

4. 1. Unutrašnji dug BiH
Zakon o utvrñivanju i načinu izmirivanja unutrašnjeg duga u BiH46 je trenutno razrješeno pitanje unutrašnjeg duga institucija BiH. Takoñe je država Bosna i Hercegovina sve meñunarodne obaveze prenijela na entitete. To se direktno ugovorili. Entiteti su u skladu sa zakonom dužni dostaviti državi podatke o direktnom ino – zaduženju iako država nema direktnih obaveza za servisiranje po istom. Država Bosna i Hercegovina je donijela Zakon o zaduženju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine .47 Donošenjem Zakona sa novim rješenjima definirano je ukupno ograničenje na nova zaduženja svih nivoa vlasti u cilju osiguranja fiskalne održivosti i makroekonomske stabilnosti Bosne i Hercegovine. Donošenjem zakona na nivou entiteta uspostavljaju se limiti zaduženja u smislu da servisiranje unutarnjeg i vanjskog duga, uključujući i obaveze po novim kreditima ne mogu preći 18 % prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini.

Službeni glasnik BiH broj 44/2004. godine. Službeni glasnik broj 52/2005. godine, koji je osnova da se pitanje unutrašnjeg i vanjskog duga uredi na isti način, te da entiteti donesu svoje Zakone i da zamijene više posebnih propisa.
47

46

163

Iako novi koncept zaduženja ostavlja još prostora za zaduživanjem, visina zaduženosti zavisiti će od uslova kredita u ročnosti i kamatnoj stopi. U svakom slučaju na bazi ovakvih zakonskih rješenja biće moguće utvrditi okvir za nova zaduženja u Bosni i Hercegovini za svaku narednu godinu i njihovu raspodjelu izmeñu entiteta i Distrikta Brčko. Pitanje obuhvata javnog duga nije metodološke naravi nego i suštinske. Pored ključnih informacija o zaduženosti budžeta i budžetskih fondova bilo bi potrebno uključiti i

zaduživanje javnih preduzeća i nefinansijskih institucija u vlasništvu države. Dijelom je ova materija razješena zakonskom materijom o budžetima. Meñutim, i dalje ostaje pitanje sastavljanje konsolidovanih bilansa i sistema izvještavanja na svim razinama vlasti.Upravo ključni problem je kontrola novčanih tokova kao pretpostavku fiskalne discipline. U svakom slučaju primjena Zakona o utvrñivanju i načinu izmirivanja unutrašnjeg duga u BiH predstavlja preduslov da se uspostavi sistem upravljanja budžetima sa stanovišta likvidnosti i javnog duga. U principu stvaranje obaveza vodi povećanju nivoa duga. Promjene koje treba očekivati u dijelu prenosa nadležnosti na pojedine razine vlasti : prije svega na državu i lokalne zajednice, bitno bi moglo uticati na finansijske tokove. Takoñe izmjene u sistemu oporezivanja i raspodjele javnih prihoda mogu promijeniti finansijske tokove. Institucionalna izgrañenost na razini države mogla bi ojačati poziciju Ministarstva finansijs Bosne i Hercegovine koje bi supstituiralo postojeće Fiskalno vijeće i preuzelo direktnu nadležnost nad institucijma carinske i poreske administracije. Nakon toga primarni problem u budžetskom sistemu Bosne i Hercegovine bio bi na cjelovitom uvidu u finansijske pozicije države i izgradnja sistema procjena i analize obaveza. Istovremeno to bi značilo stvaranja prostora za primjenu Zakona o investiranju javnih sredstava, na koji način bi se obezbijedilo plasiranje viška budžetskih srdstava na novčano tržište.

Ključno pitanje je u slijedećem, kako: • • • • Upravljati novčanim potencijalom budžeta, Povećati likvidnost budžeta; Plasman budžetskih viškova; Konsolidirati i upravljati vanbudžetskim fondovima: Penzioni fond i Fondovi zdravstvene zaštite, • • Kontrolisati zaduženja lokalnih zajednica; Pratiti zaduživanje javnih preduzeća i ustanova .

164

na bazi zakonskih rješenja.90 958.70 386. Ekonomski fakultet u Sarajevu.00 900. godine.16 Uporedni pregled obaveza prema zakonima entiteta i Distikta Vrsta obaveza Zakonski iznosi (milioni KM) Struktura obaveza Ukupna -Bosna i Hercegovina .80 774.979.761.110.9 600..nominalna vrijednosti Mil. te analize dosadašnjeg proseca verifikacije. Tabela br.00 94.00 94. dinamiku zaduživanja i preuzeti sistem upravljanja dugom.Centralno mjesto u upravljanju javnim dugom trebalo bi biti Ministarstvo finansija Bosne i Hercegovine koje bi trebalo ponuditi.70 Opće obaveze Devizna štednja Potraživanja-ratni period Fedracija BiH Opće obaveze Devizna štednja Potraživanja-ratni period Republika Srpska Opće obaveze Devizna štednja Potraživanja-ratni period Brčko Distrikt Brčko Dsitrikt 1.00 Izvor: Procjena stanja nakon uzimanja u obzir otpisa.968.00 1.-2006.70 1. strategiju zaduživanja.00 2.824. isplata u periodu 2004.500. KM 4.345.90 1.00 1. 165 . 2007. Pretpostavka ovakvom rješenju svakako je u postojanju makroekonomske politike na razini države: fiskalne i monetarne politike i približavanje iste standardima zemalja Evropske unije.

Otplate vanjskog duga za 2005. Od toga iznosa na F BiH se odnosilo 2. Neke obaveze su izvršene. Duži period dospjeća smanjuje potrebu refinansiranja. godine koje su iskazivane u 200 % GDP smanjene su na neto sadašnju vrijednost od 20% GDP. Kako u strukturi unutrašnjeg duga najveće učešće ima stara devizna štednja pitanje dužine otplate kod ovog oblika potraživanja je ekonomski i politički najosjetljivije i zahtjeva poseban tretman i realnu procjenu na bazi proračuna koji se temelji na realnim izvorima i troškovima korištenja istih. dugu i garancijama BiH (Sl. Vremenska tačka razgraničenja je 02. Evropsku komisiju i dr. a na RS 1.320 mil KM) i iznos otplaćene glavnice (734 mil.Unutrašnji javni dug je iskazan u domaćoj valuti u valutnom sistemu koji obezbjeñuje konvertibilnost u stranoj valuti potrebno je posmatrati u skladu sa razvojem sistema upravljanja unutrašnjeg duga kroz prilagoñavanje strukture dospjeća.46 miliona KM. U konkretnom slučaju na primjeru Bosne i Hercegovine postoji kombinacija ovog pristupa.737 mil.48 Više od polovine vanjskog duga BiH na pomenuti datum (oko 54%) predstavljalo je kreditnu obavezu prema Svjetskoj banci.2. nešto više od jedne petine (oko 23%) je kredit vlada zemalja članica Pariškog kluba. decembra 2005. Evropsku investicijsku banku. KM. s toga je prihvatljiva prosječna granica dospjeća. dok je najveći dio obaveza je će biti izmiren obveznicama s niskom kamatnom stopom i sa rokom dospjeća do 50 godina. ili će biti izvršene u gotovini. glasnik BiH. Evropsku banku za obnovu i razvoj. Zanimljiva je i struktura ukupnog vanjskog duga BiH po vremenu njegovog nastajanja. 4. bankarska provizija i drugi troškovi 49 48 166 . Dospjele obaveze po osnovu vanjskog duga BiH se redovno otplaćuju. Dužina roka otplate kombinovana sa programiranim suficitom od 1% osigurava fiskalnu održivost.521 miliona KM. april 1992. Naime. decembra 2005. br. Vanjski dug BiH Prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH vanjski dug BiH na dan 31. godine iznosili 6. godine je iznosio 4. KM). godinu iznosila je 230.258 miliona KM. dok preostalih oko 23% otpada na Londonski klub. Razliku izmeñu ugovorenih kredita i vanjskog duga predstavlja iznos neangažiranih kredita (1. godine do koga datuma je BiH Vanjski dug BiH proizilazi iz ugovorenih kredita koji su 31. usvojeni koncept restrukturiranja obaveza iz 2004.49 To je regulirano Zakonom o zaduživanju.312 mil.: 62% otplata glavnice i 38% su kamate. 52/05) kojim se vanjski dug kao dio javnog duga definira kao obaveza države prvog reda.

Prema ovom standardu Estonija je zadužena na nivou od 89% BDP. našoj zemlji daleko veći problem predstavlja iznos unutrašnjeg duga posebno zbog toga što još uvijek nije precizno identificiran niti je poznata koncepcija njegovog rješenja. 1995. nezaposlenost.50 a dugovi nastali poslije 14. 12. Kamatna sopa na stari dug je oko 3. u privredne djelatnosti. No. 22%. 167 . 18%. Hrvatska 82%. Po tome bi se BiH mogla tretirati kao relativno nisko zadužena zemlja. naime.75%. Iz tabelarnog pregleda stanja bosanskohercegovačke ekonomije može se zaključiti da su najveći problemi u realnom sektoru ekonomije: BDP. 50 Stari dugovi su dijelom otpisani. Za 2005. investirano u infrastrukturu 40%. strane investicije. Prosječna kamatna stopa na ukupan dug je 2. godinu udio vanjskog duga u BDP je iznosio oko 30%. U odnosu na veći broj zemalja iz okruženj zadužena samo Albanija ima nizu stopu zaduženosti. nešto veće zaduženije od BiH je Rumunije (31%) i Rusije (33%). Struktura potrošnje po osnovu novog vanjskog zaduženja je: • • • javna potrošnju 42%). Stepen zaduženosti zemlje odnosno održivosti vanjskog duga se mjeri odnosom iznosa vanjskog duga i BDP.morala preuzeti zatečene meñunarodne finansijske obaveze kao preduslov za pristupanje MMF-u i Svjetskoj banci. a na novi oko 2. godine se kategoriziraju kao novi dugovi. pokazuje tendenciju pada apsolutnih iznosa. platni bilans.15%. Do tada stvoreni dugovi prema inopovjeriocima se zovu stari dugovi (kao stara devizna štednja). Mañarska 70% . ustanovljeni novi uslovi otplate i reprogramirani.5%. a novi dug postupno raste sa tendencijom da se povećava u apsolutnom i relativnom iznosu. Stari dug.

0 6.2 44.5 4.6 0.5 .7. Nezaposlenost je izuzetno visoka i ima trend povećanja.2 .5 5.6 - Bruto domaća proizvodnja još uvijek je niska i ima stopu rasta realnog od oko 5 %.5 Vanjski javni dug.9 .8 53.1 .5 4.5 .14.6 39.6 54. % BDP-a 3.5 3. odnosno visok deficit u tekućem i trgovinskom računu platnog bilansa.0.4 0.1 56. sa sivom ekonomijom Potrošnja konsolidovane vlade Bilans budžeta.0 5. % BDP-a 10.0 43.2 .1 35.4 . % BDP-a Trgovinski bilans.7 21.3 . % BDP-a Bilans tekućeg računa.2 2.8.4 3.0 52.7 40.303 13.3 40.6 40.59.4 . zvanična statistika Stopa nezaposlenosti. 51 Centralna banka BiH. Godišnji izvještaj 2005.1 0.17 Ključni ekonomski indikatori Bosne i Hercegovine 2000-2005 51 INDIKATORI 2000 2001 2002 2003 2004 2005 Nominalni BDP (miliona KM) Rast realnog BDP-a. Javna potrošnja još uvijek je visoka i iznosi preko 50 % visine BDP-a . Prisutna je velika neravnoteža vanjskog sektora.2 30.3 0.3 5.53.58.4 .8 .0 -58.5 4. godišnji prosjek Stopa nezaposlenosti.6 1.9 42. % Stopa inflacije.497 14.20.650 12. 168 .59.1 .6 63.21.9 55.22.050 10.3 .0 19.3.8 3. godine.1 4.4 22.53.23.Tabela br.0 .750 5.960 11.2 48. % BDP-a FDI.5 32.

Sugerira se samo novčana kompenzacija u vrijednosti od 2% neto sadašnje vrijednosti BDP što je za oko dva puta manje od procjene date u Studiji. Na F BiH od procijenjenog iznosa odnosi se nešto manje od 60% na RS oko 40% i na DB oko 0. godine.2 mlrd KM. Formirana je Komisija za restituciju na nivou BiH još 2004. Preferira se povrat imovine u naturalnom obliku kao osnovni vid rješavanja problema restitucije. na oko 37. godine.54 Sredstva bi za ove potrebe osigurali entiteti i Distrikt Brčko Ekonomski institut Sarajevo: "Studija izvodljivosti restitcije u BiH”. U studiji se predlaže da se povrat imovine u nekoj od navedenih formi izvrši u vremenu od 2013. BiH još nije definirala pristup rješavanju ovog problema. 54 U Studiji Svjetske banke (PEIR) se pretpostavlja da će izmirenje obaveza po osnovu restitucije početi u 2007. 53 Tri su moguća rješenja: • • • naturalni povrat zamjenska restitucija i finansijska (novčana) restitucija. Bez obzira na mogući jedinstven pristup rješenju restitucije u BiH još je neizvjesno da li će ona biti provedena na isti način u cijeloj zemlji. Finansijska restitucija.3.464 miliona KM glavnice. To je izrazito visok dug u odnosu na ekonomsku i finansijsku snagu BiH . 53 52 169 .4. juli 2006. tj. do 2028.8 mlrd KM. godini. Prema anketi koju je provela Komisija za restituciju zahtjevi za povrat imovine podneseni su od strane 375. Sarajevo.5%. procjenjuje se na iznos od 1. godine. dakle isplata vrijednosti oduzete imovine u novcu. Restitucija Vraćanje ranije oduzete imovine njihovim vlasnicima predstavlja poseban finasijske problem i pitanje političke i moralne vrste. Fizička i pravna lica su pozvana da dostave svoje zahtjeve za povratom imovine koja je pod restitucijom. U Studiji 52 se pretpostavlja da će se vrijednost imovine pod restitucijom svesti na dvije trećine navedenog iznosa.000 potražilaca u grubo procijenjenoj vrijednosti od 55.

2. Utvrñivanje akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti 2.1.3. Porez na dobit 2.3.1.7.4.4. Faktura kao ključni dokument u sistemu PDV-a 1. Poreska osnovica 2.1.3.4. Porezni obveznik 1.1.1.8.1.1.3. Poreska osnovica 1.3.2.OSMO POGLAVLJE PORESKI SISTEM BOSNE I HERCEGOVINE 1.2.1. Poreska stopa 2.4.2.4.3.2.3. Porez na dohodak 2.2. Oslobañanje od obračuna i plaćanja PDV-a 1. Porez na dodatnu vrijednost .2. Poreska stopa 170 . Sistem direktnih poreza 2. Postupak utvrñivanja i naplate poreza na dohodak 2. Sistem indirektnog oporezivanja 1.4.PDV 1.1.1. Utvrñivanje akontacije poreza na dohodak od nagradnih igri i igara na sreću 2.3.9.1. Utvrñivanje akontacije poreza na dohodak od ulaganja kapitala 2.1. Tehnika (elementi) oporezivanja u sistemu PDV-a u Bosni i Hercegovini 1.3.6. Obračun PDV-a 1.3. Poreska osnovica 2. Poreska evidencija 1. Poreski obveznik 2.1. Plaćanje poreza 1.4. Elementi kalkulacije za prodajnu cijenu 1.1.2.5. Raspodjela indirektnih poreza 1.5. Utvrñivanje akontacije poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava 2. Poreska stopa 2.3. Utvrñivanje akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti 2.1.4.3.3.

SISTEM INDIREKTNOG OPOREZIVANJA Opšta ocjena stanja u poreskom sistemu Bosne i Hercegovine je: • • • da su poreski prihodi dominantni u poreskoj strukturi. 2002. godina. 1998. 55 56 Jurković Pero: Javne finansije. 171 . Težak put od incijativa do promjena u poreskom sistemu je donekle razumljiv jer svi žele da iznesu svoj sud: praktičari i teoretičari poreskog sistema. poslodavci i sindikalci. Zagreb. koji se bave pitanjem „Kako očerupati ćurku a da ona što manje gače“ ili pak riječima„ Da je sakupljanje poreza slično poteškoćama kod sabiranja rasutog perja“. negoli jednoj cjelini skladno povezanih dijelova „ . Zagreb. godine. Masmedia. tada se dobija sva jednostavnost ali i složenost poreskog sistema koji ponekad može nalikovati i „ poreskoj prašumi“. 304 Jelčić Božidar : Finansijsko pravo i finansijska znanost“ Informator. Ocjenu skladnosti sistema profesor Jelčić veoma plastično predstavlja u komparaciji sa buketom cvijeća „ On nalikuje na buketu raznovrsnog cvjeća ( porezi). str. da je relativno visoko odstupanje od ciljeva poreske politike u dijelu poreza i carina. da su carine kao poreski prihod entiteta i države gube fiskalni karakter. političari i grañani i svi drugi koji su zainteresovani ili imaju neki od razloga da nešto promijene u sistemu oporezivanja.1. uključujući i sve doprinose na plaće i iz plaća“ 55 Prema Božidaru Jelčiću „ Porezni sustav savremenih država više nalikuje poreznom labirintu. ali bez prepoznatljivog mirisa„56. strana 220. Ako bi ovome dodali često kazane riječi nosiocima poreske politike. u kojem se zaintereresovani teško snalaze – posebno poreski obveznici. „Pod poreskim sustavom ovdje se podrazumjevaju svi oblici javnih prihoda nametnuti autoritetom države. Stalno smo svjetoci „sizifovskog“ napora države da postojeći poreski sistem približi racionalnom sistemu.

Dileme bi se mogle iskazati u odabiru poreske osnovice i poreske stope. postojanje jedne ili više stopa i uticaj na privredni rast. se temelji na osnovnim principima: • • • primjenu najšire poreske osnovice. Iskustva koja postoje pokazala su da zamjerke na ovaj metod poreskog oblika nisu sa ekonomskog i finansijskog stanovišta. Tendencija tranzicije sistema i njegove harmonizacije je na strani svefaznog poreza na promet. u sistemu poreza na potrošnju. Više se primjedbe odnose na njegovu regresivnost. Prihvatljivost ovog poreskog oblika je relativno zadovoljavajuća jer je u osnovi indirektni porez koji se plaća u potrošnji.PDV PDV. dok bi se negativni efekti po 172 . jedna poreska stopa. Ono što ga čini nepovoljnim je u socijalnom djelovanju poreza.Grafikon br. Porez na dodatnu vrijednost . 1. Manji stepen evazije poreza bi kompezirao smanjenje poreskog opterećenja.22 Prihodi od poreza u periodu 2001 – 2005 godina Ukupni prihodi od poreza u mil KM 7000 6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 BiH FBiH RS 2001 2002 2003 2004 2005 Izvor: Odjeljenje za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH 1. što manji broj izuzeća. Prednosti ovakvog pristupa u odnosu na postojeći tarifni sistem su u ekonomskim motivima. Prednost je u PDV kao opštem porezu na promet. Predstavnici poreskih oblika koji je u primjeni je jednofazni porez na promet u fazi trgovine na malo i porez na dodatnu vrijednost ( PDV).

osnovu regresivnosti PDV mogle biti korigovane po osnovu izdataka za socijalne transfere. 173 . nego naprotiv predstavlja izraz trenutka i spremnosti da se reformiše poreski sistem. • • • • eliminiše dvostruko oporezivanje. različiti poreski sistemi bili bi stalna prepreka punom ostvarivanju ciljeva Evropske unije koji se zasnivaju na slobodama kretanja ljudi. usluga i kapitala kao preduslova uspješnog djelovanja jedinstvenog ekonomskog prostora. uspostavlja pravilniji oblik raspodjele dohotka. • više odgovara složenoj strukturi državne zajednice i razvoja fiskalnog federalizma. Prelazak na sistem PDV u Bosni i Hercegovini nije bio limitiran objektivnim kriterijima. Povećani troškovi poreske uprave koji su višestruki kada se uvodi sistem većeg broja stopa bi trebali snažan argumenti za jednu opštu stopu. kao i na posebne poreze / trošarine ili akcize). postiče razvoj računovodstvene prakse. Uvoñenje poreza na dodatnu vrijednost i regulacija sistema trošarina na nivou države Bosne i Hercegovine. uz prateću institucionalnu izgradnju Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine. dobara. Glavni argumenti za prelazak na PDV su: • • teže se zakonski i nezakonski izbjegava. predstavlja put ka izgradnji fiskalne suverenosti Bosne i Hercegovine uz poštovanje sistem fiskalnog federalizma kao obilježja složenih državnih struktura. niži su troškovi ubiranja poreza – jeftinoća u odnosu: trošak naspram prihoda. Naime. To se posebno odnosi na izdatke za hranu i nižim cijenama sa promijenjenim poreskim opterećenjem. uspostavlja efikasniji sistem poreske uprave. • postiče uspostavljanja jedinstva ekonomskog prostora države i primjenu mjera makroekonomske politike. S toga i regulacija unutrašnjeg tržišta u dijelu indirektnih poreza odnosi se na porez na dodatnu vrijednost.

U Bosni i Hercegovini nedostatak političke i institucionalne infrastrukture komplicira razvoj fiskalnog okvira koji bi bio održiv u dugom roku. Bilten broj 2o. Bilten broj 2o.24 Promjene u strukturi naplate indirektnih poreza Izvor podataka: Uprava za indirektno oporezivanje. Stoga se kao jedan od prioritetnih ciljeva reformi u BiH u budućem periodu nameće i potreba izgradnje političke i institucionale strukture za efikasno fiskalno upravljanje na makro nivou.Grafikon br. 174 .23 Struktura indirektnih poreza Izvor podataka: Uprava za indirektno oporezivanje. Efikasna fiskalna politika podrazumijeva izgradnju političkog i institucionalnog okvira za zdravo fiskalno upravljanje. Grafikon br.

Zašto je najbolji PDV sa jednom stopom je dato u slijedećim odgovorima 57: Pojam regresivnosti teško je jednoznačno definirati. masti. Ovaj pristup se odnosi na pojedine oblike potrošnje koji se više troše ili pak prestavljaju potrošnju onih sa višim dohocima: primjer hrane i knjiga. PDV opterećuje ravnomjerno sve dohotke koji pojedinac stiče tokom cijelog života. dosljedno slijedi preporuke Šeste direktive EU. dnevne štampe i slično. ulja. 175 . tada i koncept regresivnosti ostaje upitan. gotovo u cjelini. i da li uvesti nultu poresku stopu . Postojanje drugih poreskih oblika kao što su posebni porezi (akcize) i progresivno oporezivanje dohotka kao i sistem socijalnih pomoći umanjuje efekat regresivnosti. 57 Newsletter broj 4.Poznato je da je koncept PDV-a u BiH. Najčešće razlike izmeñu sistema PDV-a BiH i drugih zemalja temelje se na dva osnovna pitanja : • • Da li uvesti PDV sa jednom ili više poreskih stopa. Ovakav pristup proizilazi iz promatranja dohotka u cijelom životnom toku. a ne samo godišnji dohodak. Upitne su odredbe da se PDV-e obračunava po stopi nula za isporuke: hljeba. Veoma teško je egzaktno odrediti veličinu regresivnosti. malih preduzetnika u sistem PDV-a U svim ostalim dijelovima. Koje proizvode i usluge treba osloboditi od plaćanja PDV-a. mlijeka. Jedino značajnije odstupanje od te Direktive predstavlja visina propisanog praga ulaska tzv. strana 22. baziran na preporukama Šeste direktive EU. 2000. Zagreb. Regresivnost PDV –a nije efikasno za smanjenje socijalnih razlika. PDV u BiH. godine. Institut za javne finansije.

Vito Tanzi. Povećani administrativni troškovi ubiranja poreza. a sa tri stope na deset puta. dok sve ostale zemlje primjenjuju višestopni sistem. U sistemu jedne stope potrošači prilagoñavaju svoju potrošnju vlastitim sklonostima. 58 Izvještaj MMF. Složenije poreske prijave: iskustveno je dokazano da se sa dvije stope administracija povećava pet puta.Uvoñenje više stopa stvara probleme razvrstavanja proizvoda i komplicira i poresku administraciju. 58 Niže stope nisu sigurnost nižoj cijeni. Svi će težiti da primjene nižu stopu. Evropska unija teži manjem broju stopa PDV-a. Različite stope iskrivljuju sklonost potrošnji. Pitanje je kako razvrstati pojedine proizvode koji se po karakteru mogu razvrstati u više stopa. godina. Cijene se formiraju na osnovu ponude i tražnje . Evropska Unija teži manjem broju stopa PDV-a i svojim članicama preporučuje dvije stope (opću od 15 % i sniženu stopu ali ne nižu od 5 %). a uz primjenu nulte stope. 176 . 1993. Upravo finansijska izdašnost ovog poreskog oblika i smanjenje evazije su osnovni argumenti za primjenu jedne stope PDV-a. Evazija poreza kod definiranja proizvoda u koju kategoriju oporezivanja se mogu svrstati. Niže stope imaju uticaj na finansijske efekte oporezivanja. Od starih zemalja članica EU jedino Danska ima jednostopni sistem PDV-a.

fiskalni razlozi su odlučujući kod zemalja sa stabilnim političkim i socijalnim prilikama. Ilustracija sistema obračuna PDV-a pojednostavljuje cjelokupni sistem i čini ga jednostavnim i logičnim. unutar sistema PDV i izvan sistema PDV-a. Najnaglašenija kritika PDV-a. 177 . zemlje u razvoju imaju snažni uticaj političkih i socijalnih faktora.Mjere ublažavanja regresivnih učinaka u sistemu PDV-a se ogledaju u : • • • unutar sistema PDV-a. a posebno jednostopnog sistema PDV-a. Osnovni razlozi ovakvom pristupu su što: • • poreska osnovica je takva da se smanjuje potrošačka snaga privatnih osoba. je što raspreñuje poreski teret regresivno jer udio potrošnje pada kako dohodak raste i obrnuto. • . izvan sistema PDV-a . Sa stanovišta poreske prakse princip PDV-a je savršenstvo efikasnog sistema ubiranja prihoda . Postavlja se osnovno pitanje:Da li pitanje regresivnosti PDV-a treba riješiti preko samog PDV-a ? Ova pojava u ekonomskoj teoriji poznata je kao regresivni učinak koji ne vodi računa o vertikalnoj pravednosti raspodjele poreskog tereta već uništava i horizontalnu pravednost. Posljedica regresivnosti je što razrez po ujednačenoj poreskoj stopi teže pogaña siromašne nego bogate U stručnim raspravama n e postoji saglasnost o optimalnoj poreskoj stopi.

2 4 5 K M = 6 1 K M 6 1 p r i m a lo p r d a ji K r a jn i P o tr o š a č 2106 K M 170+34+41+61=306 K M 1800 x 17% = 306 K M 178 .1 7 0 K M = 3 4 K M P r o iz v o ñ a č R ačun nabave 1000 K M U la z n i p o r e z 170 K M P r o d a ja 1 0 0 0 + 2 0 0 (2 0 % m a rž a)= 1 2 0 0 K M 1 2 0 0 + 2 0 4 (1 7 % P D V )= 1 4 0 4 K M U la z n i p o r e z = 1 7 0 K M Z a u p l a tu 2 0 4 K M .1 7 0 K M = 3 4 K M V e le p r o d a j a R ačun nabave 1200 K M U la z n i p o r e z 204 K M P r o d a ja 1 2 0 0 + 2 4 0 (2 0 % m a rž a )= 1 4 4 0 K M 1 4 4 0 + 2 4 5 (1 7 % P D V )= 1 6 8 5 K M U la z n i p o r e z = 2 0 4 K M Z a u p l a tu 2 4 5 K M .25 Sistem obračuna PDV-a U v o z n ik U vezeno 1000 K M P D V 1 7 % 1 7 0 K M p la ć e n o p r i u v o z u P r o d a ja 1 0 0 0 + 2 0 0 (2 0 % m a rž a )= 1 2 0 0 K M 1 2 0 0 + 2 0 4 (1 7 % P D V )= 1 4 0 4 K M U la z n i p o r e z = 1 7 0 K M Z a u p l a tu 2 0 4 K M .Grafikon br.2 0 4 K M = 4 1 K M 1 7 0 p ri u v o z u 3 4 p r i p r v o j p r o d a ji 4 1 p r i v e le p r o d a ji M a lo p r o d a j a R ačun nabave 1440 K M U la z n i p o r e z 245 K M P r o d a ja 1 4 4 0 + 3 6 0 (2 5 % m a rž a)= 1 8 0 0 K M 1 8 0 0 + 3 0 6 (1 7 % P D V )= 2 1 0 6 K M U la z n i p o r e z = 1 7 0 K M Z a u p l a tu 3 0 6 K M .

Kako je pitanje mjesta plaćanja vezano za pripadnost uplaćenog poreza budžetu nekog nivoa vlasti.2. i to: • • Plaćanje prema mjestu ostvarivanja dodate vrijednosti .1. 179 . Teret poreza na dodanu vrijednost pada na krajnjeg potrošača i po načelu korisnosti trebao bi da doñe do onog budžetskog nivoa iz kojeg se finansiraju koristi koje ima sam poreski obveznik. Plaćanje na jedinstveni račun PDV-a pri državnom trezoru. Raspodjela indirektnih poreza Raspodjela prikupljenog poreza predstavlja jedno od najtežih pitanja na koje treba naći odgovor. Uslov za prihvatanje ovih modela za raspodjelu PDV-a je politički konsenzus izmeñu svih teritorijalnih jedinica u čijoj su nadležnosti porezi na potrošnju. Postizanje pravednosti po ovom pitanju je veoma teško i zahtijeva prije svega postizanje političkog dogovora izmeñu svih oragnizacionih nivoa države koji se finansiraju iz poreza na dodanu vrijednost. princip bi trebao biti da se javni prihodi troše tamo gdje je i potrošnja nastala. entiteta i kantona dolazi do narušavanja ovog pravila i često nepravednog prelivanja sredstava potrošača sa jednog dijela države u drugi dio. Da bi se riješio ovaj problem možemo razviti tri osnovna načina plaćanj poreza na dodanu vrijednost. Iz raznih interesa samih privrednika. Prelivanje prihoda od poreza na promet proizvoda i usluga iz jednog entiteta u drugi ili jednog kantona u drugi kanton je već poznato i nikad razriješeno pitanje.

83% 3.72% 65.Grafikon br.79% Republika Srpska 30.1 0 0 Izvor podataka: Ministarstvo finansija F BiH.90% 65.10% 3.70% 3.G O D IN U 4 .79% 3.95% 65.70% 30.4 4 6 F E D E R A C IJ A B IH 2 .0 6 4 B R Č K O D IS T R IK T 115 V A N JS K I D U G 167 R A S P O L O Ž IV A S R E D S T V A F B iH S A J R 2 .79% 3.90% 65.2 6 7 R E P U B L IK A SRPSKA 1 .92% 65.72% 65.40% 3. Tabela br. godini (u 000 KM) O S T V A R E N I P R IH O D I N E T O Z A 2 0 0 6 .79% 3.90% 2.13% 31.20% 31.49% 30.68% 31.20% 31.72% 65. godine Januar Februar Mart April Maj Juni Juli August Septembar Oktobar Novembar Decembar Federacija BiH 65.69% Izvor podataka: Ministarstvo finansija F BiH.93% 2.49% 30.90% 3.00% 65.51% Brčko Distrikt 3.79% 31.0 1 2 TROŠKOVI D RŽAVE 566 R A S P O L O Ž IV A S R E D S T V A Z A R A S P O D JE LU 3 .49% 30.77% 66. 180 .70 % 64.40% 29.72% 65.18 Prikaz mjesečne procentualna ( %) raspodjele prihoda Bosne i Hercegovine prema entitetima i Distriktu Brčko u 2006. 26 Ostvarenje i raspodjela neto prihoda Bosne i Hercegovine u 2006.20% 30.48% 2.

U normalnoj organizaciji države težnja da se ostvari pravednost u raspodjeli javnih prihoda uspijeva da se postigne na ovaj način. Praktično.Ove anomalije mogle bi da se djelimično otklone regulativom kojom bi se odredili uvoznici na čitavom području Bosne i Hercegovine kako bi se porez ravnomjerno rasporedio. alkohol. Drugi razlog jeste postojanje jednog malog broja preduzeća sposobnih za uvoz odreñenih vrsta proizvoda kao što su cigarete.Raspodjela javnih prihoda automatizmom koji obezbjeñuje PDV koji se plaća po principu odredišta ili destinacije poznat pod nazivom fakturna metoda ili inidirektna metoda obračuna PDV. najviše se primjenjuje u svim evropskim zemljama. nafta i naftni derivati. Kao ključ za raspodjelu prihoda mogli bi biti: • • • broj stanovnika. PDV se uplaćuje na jedinstveni račun koji bi bio otvoren u nekoj banci i stavljen na raspolaganje državnom trezoru koji bi u skladu sa dogovorenim ključem za raspodjelu PDV-a vršio transfer sredstava na račune budžeta koji su korisnici ovih prihoda. Način plaćanja trebalo bi odrediti tako da se poreska obaveza PDV-a vrši na uplatne račune koji su otvoreni u poslovnim bankama a prema općini u kojoj se nalazi sjedište poreskog obveznika ili se obavlja najveći dio poslovnih aktivnosti. dodana vrijednost prema statističkim pokazateljima iz prethodne godine. u Bosni i Hercegovini koja nema jedinstvenu legislativu koja reguliše ovu oblast te se kroz regulativu entiteta i Distrikta Brčko stvaraju odreñene povoljnosti u smislu obavljanja uvoznih poslova i u sklopu toga mogao bi da se javi problem koji bi narušio pravednost u raspodjeli javnih prihoda te na taj način prelijevanje prihoda iz jednog entiteta u drugi ili iz jednog kantona u drugi kada je u pitanju Federacija. ostvareni porezni prihodi po principu krajnje potrošnje. Meñutim. 181 . te bi se samim tim nepravedno prelio dio poreza u ono područje gdje je obavljen najveći uvoz tih proizvoda iako su ti proizvodi u stvarnosti potrošeni na čitavom području Bosne i Hercegovine. S tog gledišta i porez pri uvozu proizvoda plaćao bi se prema sjedištu uvoznika i na taj način bi se izvršila redistribucija poreza po teritorijalnom principu tamo gdje se robe i najviše troše. Najprihvatljivija metoda za raspodjelu prikupljenih poreza na dodanu vrijednost u BiH je plaćanje na jedinstven račun PDV-a pri državnom trezoru. ovim metodom obezbijeñeno je da se PDV plaća prema sjedištu pravnog lica – obveznika poreza gdje je i ostvarena dodana vrijednost.

da svako treba imati koristi onoliko koliko je i platio poreza. Ovim kriterijem se zadovoljava i princip pravednosti raspodjele javnih prihoda. Iz razloga što poreski teret PDV-a snosi krajnji potrošač koristi od PDV-a trebali bi da imaju i da koriste krajnji potrošači koji su ga i platili. Navedeni argumenti navode nas na uključivanje dodatnih kriterija za korekciju prethodnog kriterija. Odstupanje od ovog kriterija je uzrokovano : • • • • diskontnim prodajama trgovcima na malo (prodaja za gotovinu). kupovna moć stanovništva nije ravnomijerno rasporeñena broj stanovnika nije tačno utvrñen nego se procjerna procjena vrši na bazi priraštaja i migracija. Ako polazimo od načela korisnosti. Nedostaci korištenja samo ovog kriterija za raspodjelu PDV-a ogledaju se u sledećem: • • • ne obuhvata se krajnja potrošnja koja je oporezovana. Dodana vrijednost po statističkim pokazateljima je dobar kriterij sa teorijskog aspekta. Njegova nepreciznost se ogleda u tome što je nivo prikupljanja poreza po teritorijalnim jedinicama različit u poreñenju sa iznosom ubranih poreza po stanovniku. 182 . dnevnim migracijama stanovništva iz ruralnog ka urbanom. onda PDV treba biti rasporeñen tako da pripada onoj teritorijalnoj jedinici na kojoj je i uplaćen odnosno tamo gdje žive stanovnici koji snose poreski teret.Korištenje broja stanovnika kao kriterija za raspodjelu PDV-a temelje se na činjenici da teret poreza snose krajnji potrošači i da koristi od plaćenog poreza trebaju da imaju oni koji su ih i platili. Ostvarivanje prihoda od poreza na promet proizvoda i usluga po principu krajnje potrošnje može biti korektivni faktor kriterija distribucije stanovništva jer oslikava potrošnju na čitavom području BiH. neravnomjerna zaposlenost. neravnomjerna raspodjela dohodaka. ali je opterećena nedostatcima i rizikom tačnosti iskazivanja dodane vrijednosti prilikom popunjavanja izvještaja kao i ne obuhvatanjem dijela dodane vrijednosti na uvozne proizvode korigovane za izvezene proizvode.

a vrijednost izvoza je umanjuje.4 4 1 R E P U B L IK A S R P S K A (3 1 . godinu P R O J E K C IJ A P R IH O D A N E T O Z A 2 0 0 7 .Raspodjela prihoda prema ostvarenju dodane vrijednosti bi se činila adekvatnom i pravednom ako ne uzmemo u obzir da cjelokupna vrijednost uvoza uvećava dodanu vrijednost.6 % ) 135 V A N JS K I D U G 166 R A S P O L O Ž IV A S R E D S T V A F B iH S A J R 2 .teritorijalne jedinice koji nemaju uvoznika nego se potrošnja nekih proizvoda podmiruje iz nabavki ili imaju proizvodnju koja ostvaruje izvoz proizvoda.2 % ) 2 . Projekcije prihoda od indirektnih poreza sa jedinstvenog računa Bosne i Hercegovine i nihova raspodjela data je u slijedećim grafičkim prikazima: Grafikon br. koji je neoporeziv.G O D IN U 4 .1 6 8 B R Č K O D IS T R IK T (3 .27 Projekcija raspodjele prihoda BiH za 2007. Administrativno.2 7 5 Izvor podataka: Ministarstvo finansija F BiH 183 .3 7 6 TR O Š K O V I D R ŽA V E 632 R A S P O L O Ž IV A S R E D S T V A Z A R A S P O D JE LU 3 . Uključivanje svih kriterija u korekciju u raspodjeli prihoda dolazi se do zaključka da je pravedan način raspodjele po ključu koji se dobija izračunavanjem strukture učešća u ukupno ostvarenim porezima kao prosjek struktura po svakom kriteriju.7 4 4 F E D E R A C IJ A B IH (6 5 . ostvaruju manju poresku osnovicu i manji priliv poreza.2 % ) 1 .

0 F B iH 3 6 . godini 2 0 0 7 .2 % K a n to n i 5 1 .0 U K U P N I P R IH O D I I F IN A N S IR A N J E 1 .1 5 9 .7 S R E D S T V A B U D Ž E T A F B iH S A JR 8 2 3 .7 U K U P N JO P R O J E C IR A N I P R IH O D I 1 .2 Izvor podataka: Ministarstvo finansija F BiH 184 .9 % P O R E Z N A D O B IT I O S T A L I P O R E Z I 5 2 .5 U K U P N I IZ V O R N I P R IH O D I B U D Ž E T A F B IH 3 0 6 .2 7 S R E D S T V A E B iH S A G R A Č U N A 5 D ir e k c ije c e s ta 3 .Grafikon br.4 8 % O p š tin e 8 .29 Projekcija prihoda poreza budžeta u 2007.1 3 0 .4 2 % N E P O R E Z N I P R IH O D I 2 5 4 . godinu Izvor podataka: Ministarstvo finansijs F BiH Grafikon br.G O D IN A P R IH O D I O D IN D IR E K T N IH P O R E Z A S A J R – d e r iv a tn i p r ih o d i IZ V O R N I P R IH O D I B U D Ž E T A F E D E R A C IJ E R A S P O L O Ž IV A F E D E R A C IJ J E D IN S T V E N O 2 .2 F IN A N S IR A N J E 2 9 .28 Projekcija raspodjele sredstava FBiH sa jedinstvenog računa za 2007.

Tehnika (elementi) Hercegovini oporezivanja u sistemu PDV-a u Bosni i Stupanjem na snagu Zakona o porezu na dodatu vrijednost a u smislu prelaska sa sistema obračuna poreza na promet proizvoda i usluga na sistem PDV-a proizašle su i obaveze obveznika poreza na promet proizvoda i usluga da počnu sa pripremnim radnjama Pripreme su se odnosile na organizacione. pružanje usluga ili uvoz dobara. a za račun drugog lica. • lice koje vrši promet dobara. kantonalnih ili entitetskih organa kao i grañani koji obavljaju djelatnosti oporezive u skladu sa Zakonom o PDV-u. 1.00 KM ili se bave izdavanjem u zakup nekretnina. ako obavljaju promet dobara i usluga a takav promet dobara i usluga ili transakcije se obavlja kao konkurencija firmama u privatnom vlasništvu. organi Distrikta i lokalne samouprave.3.. • država i njeni organi. Zakonom o udruženjima i fondacijama.1. 185 . Državni organi se ne smatraju obveznicima PDV-a ako obavljaju promet dobara i usluga u okviru djelatnosti i transakcija u koje ulaze kao organi uprave. Zakonom o mikrokreditnim organizacijama. Poreski obveznik Prema Zakona o PDV-u poreski obveznik je svako lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost kao što su djelatnosti proizvoñača. kao i pravna lica osnovana u skladu sa zakonom s ciljem obavljanja poslova iz djelokruga organa uprave. Pravna i fizička lica koja se registruju kod nadležnih organa su najčešće lica registrovana u skladu sa Zakonom o privrednim društvima.1. Zakonom o obrtu. odnosno pružanje usluga ili uvoz dobara u svoje ime. Fizička lica kao obveznici PDV-a su poljoprivrednici čiji katastarski prihod prelazi 15. tehničke i obračunske aktivnosti. entitetski organi. sva pravna i fizička lica koja su registrovana kod nadležnih sudova ili nadležnih općinski. trgovca ili pružaoca usluga koja se vrši u cilju ostvarivanja prihoda. Pored nabrojanog obveznikom se smatraju i: • lice u čije ime i za čiji račun se vrši promet dobara.3.000.

• primalac usluga nabavljenih prilikom unapreñivanja poslovanja.000 KM. i • • primalac dobara i usluga povezanih sa izgradnjom nepokretne imovine. zakon je propisao koja lica plaćaju PDV. ako pružalac usluga koji nema sjedište u Bosni i Hercegovini. Zakonom je propisano da svako lice čiji oporezivi promet dobrima ili uslugama i promet dobrima osloboñenim u prethodnoj godini prelazi ili je vjerojatno da će prijeći prag od 50. u skladu s zakonom. uzima se u obzir i promet povezanih firmi i ostalih subjekata koji su kroz posjedovanje dionica. • svako lice koje u fakturi ili drugom dokumentu koji služi kao faktura iskaže PDV. Zakon omogućuje poslovanje stranih firmi u Bosni i Hercegovini. pod zajedničkom neposrednom ili posrednom kontrolom. a koje. ne odredi poreskog zastupnika. • u slučaju uvoza: primalac dobara. Zakon o PDV-u reguliše da sljedeća lica podlježu plaćanju PDV: • obveznici koji vrše promet dobrima ili uslugama na koje se obračunava PDV . a koje obavlja promet dobara i usluga u Bosni i Hercegovini. • poreski zastupnik koga odredi obveznik koje u Bosni i Hercegovini nema sjedište ni stalnu poslovnu jedinicu.S obzirom da postoje transakcije koje su oporezovane PDV-om koje vrše obveznici i neobveznici PDV-a. Obveznik koji nema sjedište u Bosni i Hercegovini. a koji služi u svrhu sprovoñenja Zakona o PDV-u. ostavljajući mogućnost da se taj posao obavlja preko ovlaštenih punomoćnika čime postaju solidarno i pojedinačno odgovomi za porez koji se obračunava. ili na bilo koji drugi način. odnosno carinski dužnik utvrñen u skladu s carinskim propisima.000 KM dužno je da se registruje kao poreski obveznik. Pri odreñivanju da li je ili nije preñen prag od 50. nije dužno obračunati i uplatiti PDV . a koji vrši promet dobara i usluga u Bosni i 186 . Ovi slučajevi kada se plaća PDV od strane lica koja nisu obveznici PDV-a su naj češće pri uvozu dobara u BiH. Registrovani obveznici zavode se u jedinstveni registar koji vodi Uprava za indirektno oporezivanje ( UIO).

usluge osiguranja. Kako usluga ne može biti predmet koji možemo fizički opaziti i pogledati. locirana «tamo gdje je sjedište dobavljača i gdje on obavlja djelatnost ili njegova stalna adresa ili tamo gdje on obično živi». specificirane su usluge (finansijske. osim ako se te prostorije izdaju za stanovanje koje kupuje i izgrañuje objekte i vrši unapreñenja zemljišta u svrhu prodaje obvezniku Dobrovoljna registracija za naprijed navedene slučajeve daje se na period od najmanje dvije kalendarske godine. Obračun PDV-a Teret za PDV obračunava se i plaća samo na robe i usluge koje su isporučene unutar neke države ili su uvezene u tu državu. reklamne usluge. poljoprivrednu obradu posjeda ili bilo kojeg njegovog dijela. Glavno pravilo je da je isporuka usluge. • • koje iznajmljuje prostorije. Ovaj način je dobar za 187 .000 KM i poljoprivrednici čiji katastarski prihod ne prelazi iznos od 15. kako se kaže u Šestoj Direktivi. ili u kojem razdoblju će se računati poreski kredit (ulazni porez) kod isporuka. u Članu 9(2)(e).3. Očigledno. uglavnom izvoñenje poslova. profesionalna savjetovanja).2. Osim toga. Uglavnom je potrebno odrediti razdoblje u kojem će se PDV obračunati i platiti u vezi sa isporukom roba i usluga. te postaju PDV obveznici narednih pet godina. Zakonom je propisano je da se može izvršiti dobrovoljna registracija obveznika PDVa na zahtjev lica: • koja vrše iznajmljivanje. ovaj način nije pravilo za usluge dobivene ili učinjene od inozemnih kupaca. za koje se smatra da će biti isporučeni u mjesto gdje su izvršene usluge. registruje se kod poreskog punomoćnika koji ima sjedište u Bosni i Hercegovini.000 KM mogu da postanu obveznici PDV-a ako podnesu zahtjev UIO i dobiju rješenje o registraciji . 1. vrijeme isporuke je bitno i za odlučivanje o fakturisanju i obračunu PDV-a. Mjesto isporuke kod usluga je mnogo teže odrediti.Hercegovini. Mali privrednici. U Šestoj Direktivi. pravna i fizička lica koji ne prelaze prag od 50. moramo naći neku drugu definiciju o mjestu isporuke usluge. tj.

b) Ostale aktivnosti vezane uglavnom za: bankarstvo. roba isporučena. socijalne i kulturne usluge. vrijeme izdavanja računa je najvažniji kriterij. roba premještena ili prevezena kupcu: roba plaćena u cjelosti ili djelomično. 1. obrazovanje.3. je odgovor na pitanje kad isporuka dobija mjesto. koja najčešće narušavaju efikasnost PDV-a. Osim toga.3. Pitanje datuma fakture je zbog toga bitno i većina PDV zakona propisuje da račun mora biti izdan u roku od sedam dana poslije bilo kojeg slučaja prethodno nabrojanog. nestandardna oslobañanja. Sljedeće što odreñuje mjesto isporuke. vrijeme isporuka nastaje kad je: • • • • • račun za isporuku ispostavljen. pravilo je da se u tom roku fakturišu i akontacije naplaćene u tom periodu.usluge sa nula stopom kod isporuka za inozemnog kupca. a to je praksa većine država. Standardna oslobañanja iz Šeste Direktive Evropske unije koje su primijenjene i u centralnim i istočnoevropskim državama možemo svrstati u dvije kategorije: a) Aktivnosti od javnog interesa. bez obzira na dinamiku plaćanja koja je već bila izvršena. Logično je pravilo u ovoj situaciji da se nametne teret na primaoca usluge u inostranstvu. Kada je u pitanju roba. osiguranje i nepokretnu imovinu . Većina. zato što račun ima i datum za koji se svi kasniji dogañaji mogu vezati. Vrijeme isporuke usluga podrazumijeva vrijeme završetka usluge. Normalno. država oslobañaju sljedeće aktivnosti od javnog interesa: 188 . općenito možemo smatrati da su usluge isporučene kad su fakturisane ili je izvršeno plaćanje. Oslobañanja od obračuna i plaćanja PDV-a Prilikom uvoñenja PDV-a mogu biti prihvaćena standardna oslobañanja koja koriste sve zemlje i druga. Neke zemlje prave izuzeća kod grañevinskih preduzeća kojima se omogućuje da plate PDV na kraju završetka nepokretne imovine. roba stavljena na raspolaganje. kao što je: zdravstvena zaštita. Analogno odreñivanju vremena isporuke robe.

u EU oslobañanja aktivnosti od javnog interesa imaju stalne provjere kroz vrijeme. koje konkurišu komercijalnim aktivnostima. medicinsku zaštitu. patriotske. trgovačka udruženja. osim ako su komercijalne prirode.• bolnice i medicinsko zbrinjavanje. javni radio i televizijski oglasi. privatne škole. • vjerske ili filozofske institucije. humanitarne aktivnosti i kulturu vrše se posredstvom fonda koji posjeduje institucija za vršenje takvih usluga. dobrotvorne i druge koje su označene kao neprofitne institucije. religiozne. mora funkcionisati na dobrovoljnom voñenju poslova i izvršene usluge moraju biti obračunate prema stvarnoj cijeni i ne praviti konkurenciju komercijalnom sektoru. udruženja religiozne. poštanskih usluga i javnih radio i televizija. Oslobañanje umanjuje trošak za izvršene usluge od aktivnosti (porez se ne obračunava na osloboñene usluge) i potrošačka cijena opada. prihvata onaj pogled koji ove usluge stavlja u konkurentski položaj sa ostalim oblicima oporezivanja zabava. osposobljavanje edukacijski seminari. profesionalne medicinske i farmaceutske usluge. uključivši pomoć starim i iznemoglim licima kod kuće. obrazovanje. obrazovanje. Uglavnom. Sve se više. Uglavnom. Oslobañanja za zdravstvo. • škole ili univerzitetsko školovanje. telekomunikacijskih usluga. zubarske usluge. nisu u mogućnosti da koriste oslobañanja za aktivnost koju provode. sport ili fizički odgoj. "Standardna oslobañanja" obuhvataju sljedeće: poštanske usluge. ipak. institucija mora funkcionirati na neprofitnoj osnovi. usluge koje se odnose na zaštitu mladih. filozofske. čovjekoljubive ili društvene prirode. • • kulturne usluge. • poslovi humanitarnog i socijalnog karaktera. političke organizacije. usluge hitne pomoći. ali se smanjuje i poreska osnovica. Da bi se dodijelio oslobañajući status. Zapravo. Ovo je bilo osobito izraženo kod oslobañanja kulturnih usluga. kao što je prodaja usluga ishrane i drugih. osim prijevoza putnika i telekomunikacijskih usluga. javne poštanske usluge. novina i časopisa. i tendencija je da se one ograniče. ljudske organe i krv. nekomercijalne aktivnost u neprofitnim 189 . humanitarni posao. zubarsku zaštitu.

osiguranje i reosiguranje. Usluge iz oblasti sporta. većina zemalja uvodi različite vrste drugih oslobañanja koje nisu nabrojane u direktivi EU. parking prostori. Usluge socijalnog osiguranja. lijekove. kao ñto su: • • • • • Javne poštanske usluge. osim kad se kupuje prvi put. mjesto za odmor ili kampovi. Oslobañanja ostalih roba i usluga su nestandardna oslobañanja i nisu prihvaćena u poreznoj literaturi. lutrija i poštanske markice i slične markice. radio i TV razglase.organizacijama. trajno instaliranje opreme i mašina i zakup sefova. pogrebne usluge i razne druge usluge. Usluge osiguranja i reosiguranja 190 .usluge koje obavljaju vjerske. lutrije i kockarnice. • • • • Usluge iz oblasti kulture. humanitarne sindikalne dobrotvorne invalidske ili slične organizacije. Predmet oslobañanja od plaćanja PDV-a bez prava odbitka ulaznog poreza prije svega su sve uslužne djelatnosti. Usluge obrazovanja. osiguranje i reosiguranje. Oni otežavaju nadzor ispravnosti obračuna poreza i imaju za posljedicu nedjelotvornu PDV stopu kod prodaja krajnjem potrošaču. To se odnosi na oslobañanja od PDV na osnovne prehrambene proizvode (Bugarska i Poljska). Medicinske usluge i usluge zdravstvene zaštite. financijske usluge. političke. lizing i zakup nepokretne imovine. kulturne usluge. Promet dobara i usluga od strane odredenih lica. Pored standardnih oslobañanja. kockarnice. naknade na zemlju i grañevine Šestom Direktivom EU osloboñene su slijedeće ostale aktivnosti: • • • zemlja kao nekretnina. • • • • financijske transakcije. knjige i časopise. Usluge javnih radio i televizijskih servisa. zgrade i zemlja na kojoj je ona izgrañena. osim za sljedeće: hotelski smještaji. kladionice. zakup nepokretne imovine. novine. putnički prijevoz.

Usluge povezane sa uvozom dobara u BiH. Usluge u vezi sa igrama na sreću Provoz dobara kroz područje BiH. gas. • isporuka dobara i usluga na osnovu ugovora o iznajmljivanju na odreñeni period na osnovu kupoprodajnog ugovora sa odloženim plaćanjem kojim je 191 . električna energija. toplotna energija ili slično.3. a dobrima se smatraju i voda.• • • • • • U sluge u vezi sa prometom nepokretne imovine. Usluge izdavanja u zakup i podzakup nepokretne imovine. Plaćanje poreza PDV je višefazni porez koji se plaća u svim fazama prometnog ciklusa. izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu. prodaja zaplijenjene imovine obveznika PDV-a). Postoje posebni slučajevi prometa dobara i usluga kada se ne prenosi pravo raspolaganja dobrima voljom ugovornih strana ili se u opšte ne ne vrši promet ili su transakcije specifične prema učesnicima u prometu pa Zakon propisuje da se prometom dobara smatra i: • prenos prava raspolaganja na dobrima ili vršenje usluga uz naknadu na osnovu odluke državnog organa. • uvoz dobara u Bosnu i Hercegovini. Promet dobara podrazumijeva se prenos prava raspolaganja na stvarima licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik. u okviru obavljanja svojih djelatnosti.4. Privremeni izvoz dobara u BiH. organa lokalne samouprave ili na osnovu zakona (npr. • 1. Finansijske usluge. Svaka transakcija u prometu dobara i usluga oporezuje se porezom na dodatu vrijednost. • isporuka dobara ili vršenje usluga po ugovoru na osnovu kojeg se plaća provizija pri prodaji ili kupovini dobara (posrednička prodaja). Promet dobara i usluga može da se obavlja izmeñu obveznika u BiH (domaći promet) i obveznika u BiH i inostranstvu (uvoz dobara). PDV se plaća na: • promet dobara i usluga koje poreski obveznik.

odnosno carinski postupak prevoz. carinski odobreni postupak ili upotrebu. gdje se dobra nalaze u trenutku slanja ili prevoza do primaoca. • prenos poslovne imovine poreskog obveznika od strane ovlaštenog lica. • razmjena dobara ili usluga za druga dobra ili usluge (prlikom razmjene postoje dva prometa i oba su oporeziva ako se radi o obveznicima PDV-a). Propisano je da se uvozom dobara smatra svaki unos dobara u carinsko područje Bosne i Hercegovine i da se PDV obračunava i plaća na sva dobra koja se uvoze osim na dobra za koja je odmah po unošenju u Bosnu i Hercegovinu dato odobrenje za privremeno uskladištenje. zaštitnih znakova. u BiH. stečajne upravnike i nadzornike. osim slučajeva kada se cjelokupna imovina prenosi obvezniku koji nastavlja poslovnu djelatnost • upotreba dobara i vršenje usluga poreskog obveznika u vanposlovne svrhe (izuzimanje dobara od strane vlasnika ili korištenje imovine preduzeća za privatne svrhe). patenata. • prenos i ustupanje autorskih prava. licenci. • prenos prava raspolaganja na novosagrañenim grañevinskim objektima ili ekonomski djeljivim cjelinama u okviru tih objekata (grañevinske firme pri prodaji novosagrañenih objekata plaćaju PDV). ako je isporuka dobara franko skladište kupca. fizčka lica i grañani na područje Bosne i Hercegovine. a Bosna i Hercegovina smatra se jednim mjestom za vršenje prometa. • vršenje usluga u svoje ime a za račun drugog lica (komisioni poslovi). a za koja je pokrenut postupak privremenog uvoza uz oslobañanje od plaćanja uvoznih poreza. uključujući likvidatore. U slučaju ugradnje ili montaže dobara onda je to mjesto gdje se dobra ugrañuju ili montiraju po nalogu kupca dobara. Za mjesto prometa dobrima smatra se da je je to mjesto.predviñeno da se pravo vlasništva prenosi najkasnije otplatom posljednje rate (finansijski lizing). Oporezuje se uvoz ili unos dobara koja izvrše pravna. kao i drugih imovinskih prava (imovinska prava to jest ne materijalna imovina čiji se promet vrši). naplaćuje i plaća na mjestu prometa dobrima i uslugama. 192 . PDV se obračunava.

Dva su razloga zbog kojih je isporučilac obavezan da izda fakturu i obračuna porez. Dobrovoljno ispunjavanje poreznih obaveza podrazumijeva Zakonom stavljanje odgovornosti za obračunavanje i plaćanje poreza poreskom obvezniku te izvještavanje o tome UIO. odnosno kada treba izdati poresku fakturu ili drugi dokument koji sadrži elemente fakture. • za promet dobrima i uslugama koje se izuzimaju.Ako se radi o isporuci franko skladište prodavca onda je to mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku isporuke. po isteku poreskog perioda za vrijeme kojeg je izvršen promet. kada se izda faktura ili drugi dokument. Ovakva definicija je bitna za poreskog obveznika iz razloga što mu ona odreñuje kada treba izvršiti obračun PDV-a na izvršenu transakciju. Drugi. Faktura i gotovinski račun su jedini dokumenti u kojima se iskazuje osnovica i obračunava PDV koji za isporučioca predstavlja obavezu a za primaoca dobara pravo na odbitak ulaznog poreza odnosno prvo na potraživanje za ulaznim porezom. Nastanak poreske obaveze u sistemu dobrovoljnog ispunjavanja poreskih obaveza je veoma važan. jer obavezu prevoza dobara preuzima kupac. plaćanje ili djelimično plaćanje izvršeno prije izdavanja fakture. država je zainteresovana da se porez obračuna i uplati na vrijeme 193 . Mjesto obavljanja usluge je odlučujuće u pogledu nastanka obaveze PDV-a . Zakon propisuje da poreska obaveza nastaje u momentu kada se izvrši jedna od sljedećih radnji: • • • • isporuka dobara ili vršenje usluga. izdavanje fakture. Prilikom uvoza dobara mjesto oporezivanja je tamo gdje dobra ulaze u carinsko područje Bosne i Hercegovine. i • za svaku izmjenu u poreskoj osnovici po osnovu popusta ili drugih razloga za ispravku. UIO je ostavljena kontrolna funkcija i mjere prisile u obračunu i plaćanju poreza u slučaju da to obveznik ne čini. nastanak obaveze plaćanja carinskog duga kod uvoza dobara. a ako te obaveze nema. da je kupac zainteresovan da dobije fakturu sa tačno obračunatim PDV da bi što prije mogao da knjiži ulazni porez i da ga saldira sa svojom obavezom. u momentu kada bi nastala obaveza plaćanja tog duga. Prvi.

Porezni obveznici koji obavljaju oporezive isporuke dobara i usluga imaju pravo na odbitak ulaznog poreza ako su ispunjeni sljedeći uslove : • • • • da je na fakturi za primljena dobra ili obavljene usluge iskazan PDV. kod uvoza dobara. Lica koja nisu obveznici poreza na dodatu vrijednost. da za primljene isporuke nije isključeno pravo na odbitak ulaznog poreza. (zastupnik stranog pravnog lica ili primalac usluge ako strano lice nema zastupnika). kao i iznos PDV-a koji je plaćen prilikom uvoza i posebno iskazan u jedinstvenoj carinskoj ispravi (JCI). Ulazni porez je iznos PDV-a koji kupac treba platiti dobavljaču i koji mu se priznaje kao odbitna stavka pri obračunu poreske obaveze osim u slučajevima propisanim Zakonom. Izuzetno. Ulaznim porezom smatra se i: • iznos PDV-a koji je platilo lice ako je registrirani obveznik. nemaju pravo na odbitak ulaznog poreza. Isto se odnosi i na lica koja obavljaju isporuke dobara i usluga osloboñenih poreza na dodatu vrijednost. a dijelom i isporuke koje su oporezive ili podliježu nultoj stopi. Ono što za kupca dobara i usluga predstavlja ulazni porez to za prodavca predstavlja poresku obavezu (izlazni porez). Ulazni porez pri uvozu je moguće 194 . U tom slučaju u knjigovodstvu ili izvan knjigovodstvenim evidencijama treba osigurati podatke o ulaznom porezu koji se odnosi na oporezive i neoporezive isporuke dobara i usluga. Lica koja dijelom obavljaju isporuke dobara i usluga oslobodene plaćanja poreza.Ulazni porez je iznos PDV-a koji je posebno iskazan na poreskim fakturama. odbitak ulaznog poreza je vezan za palaćanje PDV-a. Pravo na odbitak ulaznog poreza imaju registrovani obveznici PDV-a. Odbitak ulaznog poreza se odobrava bez obzira da li je faktura plaćena. • iznos paušalne naknade koju poreski obveznik iskaže na potvrdi o plaćanju prilikom nabavke dobara i usluga od poljoprivrednika . da je isporuka obavljena poreznom obvezniku u poslovne svrhe. imaju pravo na odbitak ulaznog poreza u dijelu koji se odnosi na oporezive isporuke i isporuke koje podliježu nultoj stopi. da je isporuka dobara ili usluga primljena od drugog PDV obveznika. za promet dobara i usluga koje su poreskom obvezniku izvršili drugi poreski obveznici.

Ova ispravka se primjenjuje nezavisno o tome da li je izvršen povrat avansa. a obračunati porez treba ispraviti. . Na suprot tome primalac avansa nije zainteresovan izdati fakturu jer ako nedoñe do isoporuke dobara po naplaćenom avansu on u tom obračunskom periodu mora platit obračunati PDV na avansnoj fakturi. U tom slučaju uplatilac avansa mora ispostaviti knjižnu obavjest primatelju avansa da je obavio ispravak ulaznog poreza.. te time stiču pravo na nabavke dobara u skladu sa Zakonom o PDV-u. uplata poreza pri uvozu uvijek se obavlja za uvoznika a može je izvršiti uvoznik sam ili za njega netko drugi. Ne može se ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza koji je zaračunat na primljene isporuke kao što su : privatno motivirana ulaganja. . Ulazni porez sadržan u primljenim isporukama za početak rada može se odbiti ako su ispunjeni svi ostali uslovi za odbitak ulaznog poreza. u pozivu na broj odobrenja. Prema tome možemo imati dva slučaja: lica koja prvi put počinju obavljat djelatnost i lica koja su obavljala djelatnost ali nisu bila dužna da se registuju kao obveznici PDV-a. gubi se pravo na odbitak ulaznog PDV -a. Na sredstva koja nisu namijenjena za obavljanje poslovnih djelatnosti nema se pravo odbiti ulazni porez pri njihovoj nabavci. • da je dobro uvezeno u zemlju.Interes davaoca avansa je da mu se izda faktura za dati avans jer stiče pravo na odbitak ulaznog poreza za iznos obračunat na fakturi po preračunatoj stopi. koji u tom slučaju na nalogu za uplatu. mora navesti identiftkacijski broj uvoznika na kojeg glasi JCI. Ako poduzetnik očekuje da će ostvarivati prihode veće od iznosa koji trebaju da bi se mogli registrirati kao obveznici PDVa.Obračunat pri uvozu. Podrazumijeva se da je u plaćenom avansu sadržan PDV. a primatelj avansa tada smanjuje svoju poreznu obvezu. Za date avanse ulazni porez se može odbiti u poreskom periodu u kojem je avans plaćen ako je za njega od strane primaoca ispostavljena a od strane kupca primljena fakturabez obzira od toga što dobro nije isporučeno ili usluga izvršena. za oporezive svrhe uvoznika. pripremna ulaganja i slično koje ne dovode do poduzetničkog statusa i poduzetničkog poslovanja. Ako po plaćenom avansu ne doñe do isporuke dobra ili usluge. Lica koja otpočinju djelatnost i registruju kao obveznici PDV-a imaju pravo na odbitak ulaznog poreza za unešene zalihe dobara za koje nisu imali pravo odbitka ulaznog poreza dok su obavljali djelatnost kao ne obveznici PDV-a 195 . uvoznik može odbiti kao ulazni porez uz ispunjenje sljedećih uslove : • da je PDV plaćen pri uvozu.odbiti tek po plaćanju poreza obračunatog od strane carinske službe pri uvozu.

1.Dosad navedene činjenice upućuju na to da PDV po ulaznim računima nije stavka koja se uračunava u trošak nabave robe ili drugih dobara.3. Uz poznate troškove nabave (fakturne cijene dobavljača i zavisne troškove) nepoznanica može biti dodata vrijednost. te zarada) • • • • • • • troškovi osoblja vanjska usluga za poslovne aktivnosti amortizacija zgrada i opreme materijalni troškovi poslovanja najmovi za skladišta i prostore usluge prevoza pri prodaji kamate na korišteni kredit za nabavku dobara 196 .5. istovar špedicija kontrola kvalitete posebno pakiranje troškovi osiguranja pri dopremi ležarine i penali ostali troškovi koji su nužni za dovoñenje dobara na sadašnju lokaciju e) Troškovi dorade robe • • • pakiranje dozrijevanje u posebnim komorama ostali postupci dorade Dodata vrijednost (marža ili naknada za pokriće troškova. Zato je moguće na skoro jednak način sastavljati kalkulaciju za robu nabavljenu u zemlji kao i za onu iz uvoza. utovar. Elementi kalkulacije za prodajnu cijenu U slučajevima nabavke dobara kalkulacija nabavke dobara trebala bi sadržavati sledeće elemente: b) Fakturna vrijednost robe c) Carina i pristojbe (bez PDV) d) Zavisni troškovi nabave • • • • • • • prevoz.

rada i ostalih fiksnih troškova po jedinici prozvoda izračunava cijenu koštanja tog proizvoda.) dobit (bruto s porezom na dobit) Ukupno (1 do 5) f) PDV % Prodajnu cijenu plaća kupac. Marža je razlika u cijeni koja se dodaje na nabavnu cijenu u cilju ostvarivanja zarade i pokrića troškova koji nisu obuhvaćeni kalkulacijom. bez obzira na to bio to poduzetnik ili grañanska osoba krajnji potrošač. U smislu definisanja dodane vrijednostiona je u strukturi dodana vrijednost.• • • • troškovi promidžbe troškovi osiguranja imovine i zaliha na skladištu ostali troškovi prodaje (dnevnice.Proizvoñač saćinjava kalkulaciju na način da kroz izradu sastavnice za svaki proizvod po prethodno utvrñenim normativima utroška materijala. 197 . reprezentacija i sl. Veleprodajna kalkulacija sa zaračunatom maržom. Razlika je u tome što poduzetnik iz ove prodajne cijene isključuje PDV radi priznavanja ulaznog poreza. Drugim riječima proizvoñač obrañujući sirovine i materijal prenosi vrijednost rada i kapitala na novi proizvod i na taj način dodaje novu vrijednost. dok ga krajnji potrošač plaća. amortizacija i ostali troškovi za koje se imalo ili nije imalo pravo odbitka ulaznog poreza.Ako se vrši obračun nabavke robe tada se zavisni troškovi rasporeñuju na proizvode po jednoj od metoda koje se primjenjuju praksi. Proizvodna kalkulacija treba da ima sledeće elemente: Utrošeni sirovine i materijal po jedinici proizvoda a po prosječnim cijenama + Utrošeni proizvodni rad + Režijski troškovi + Ostali troškovi po jedinici proizvoda = Cijena koštanja prizvoda + dobit (marža) 17% PDV = Prodajna cijena bez PDV + Proizvodnja je specifična po tome što nabavljene sirovine i materijal ne prodaje u obliku u kojem je i nabavila nego dobra koja nabavlja u procesu proizvodnej prerañuje u novi proizvod sa kojim nastupa na tržištu.

specifičnost je tome što u kalkulaciji ili prijemnom listu trgovine na malo mora imati sve potrebne elemente za zaduženje robe u trgovačkoj knjizi. tada proizvoñač odreñuje maloprodajnu cijenu a zaradu distributeru daje u vidu rabata koji se zaračunava u momentu isporuke dobaraili usluga. odnosno u vrijednost usluge. 198 . tada se PDV ne može iskoristiti za ulazni porez. Kalkulacija je sredstvo da se formiraju cijene koje će rasporediti razliku u cijeni na sve učesnike u prometu tih dobara.. pa ga valja uračunati u vrijednost troška nabave. obračunatom PDV-u i maloprodajnoj vrijednosti robe.Kalkulacija kada se daje rabat u funkciji marže. te pored fakturne vrijednosti nabavljene robe potrebno je imati podatke o prodajnoj vrijednosti bez poreza. Kod duhanskih prerañevina proizvoñači i uvoznici prijavljuju cijene svojih proizvoda i iste se štampaju na poreskim markicama te su svi u lancu prometa tih proizvoda dužni da prodaju po istaknutim cijenama . Kalkulacija u trgovini na malo. Elementi kalkulacije usluga su slijedeći: a) Materijali i dijelovi upotrebljeni pri obavljanju usluga (bez PDV) b) Troškovi zaposlenih (bruto plaće) c) Amortizacija opreme i zgrada d) Vanjske usluge drugih (bez PDV) e) Premije osiguranja f) Kamate na zajmove g) Ostali troškovi h) Ukupno troškovi rada i materijala (1 do 7) i) Dobit (s porezom na dobit) odnosno bruto zarada j) Ukupna vrijednost usluge (1 do 9) k) PDV % l) Vrijednost usluge s PDV Ako bi nabave potrošnog materijala i dijelova ili usluga bile obavljene uz gotovinsko plaćanje.

naročito glavne knjige.6. uključujući i obračunavanje obaveze PDV -a za svaki period PDV -a. • o obračunatom PDV-u po izdatim fak. vanknjigovodstvenu evidenciju poslovanja. vanknjigovodstvenu evidenciju poreza na dodatu vrijednost. • omogućiti provoñenje internog nadzora nad obračunavanjem i plaćanjem poreske obaveze. iznosu naknade za isporuke dobara i usluga koje su oslobodene PDV -a.3.turama za isporučena dobra i obavljene usluge.1. bez obzira na aktivnost koju provode. Ostali obveznici koji ne vode knjigovodstvo u skladu sa Zakonom o računovodstvu dužni su obezbijediti evidencije u skladu sa Zakonom o PDV-u . jeste da se omogući sljedeće: • ispuniti obavezu tj. sudjeluju na tržištu prometa dobara i usluga i s time prema Zakonu o porezu na dodatu vrijednost postaju poreznim obveznicima. U cilju ispunjavanja postavljenih zadataka vezanih za PDV neophodno je oformiti: • • • knjigovodstvenu evidenciju. Cilj poslovnih knjiga. osigurati podatke za obračunavanje i plaćanje poreske obaveze. Poduzetnici. 199 .a: • o ukupnom iznosu naknade za isporuke dobara i usluga s PDV -om. • omogućiti poreznim i drugim inspekcijskim organima kontrolu preustrojstva utvrñivanja obaveze i podmirivanja poreza na dodatu vrijednost. Poreska evidencija Propisana je obaveza i način voñenja knjigovodstva porezno značajnih dogañaja od strana obveznika PDV-a Svaki obveznik obavezan je voditi knjige s dovoljno podataka koji će omogućiti urednu primjenu PDV -a. Posebno se moraju obezbijediti podaci o obračunu i plaćanj PDV. Knjige su dužni voditi u skladu s propisima o računovodstvu i čuvati ih u rokovima propisanim Zakonom. Voñenje poslovnih knjiga na način da podaci udovoljavaju dosadašnjem sistemu poreza na promet upućuje nas na potrebu izmjene dosadašnjeg načina evidentiranja poslovnih dogañaja i prilagoñavanja novom sistemu. • omogućiti menadžmentu preduzeća da uz što niže troškove pribavi potrebne informacije za odlučivanje o održavanju platne sposobnosti.

Sastavljanje i ažuriranje knjigovodstvenih isprava mora biti učinjeno u propisanim rokovima. 200 . na kojima se iskazuje pored poreskih osnovica i iznos PDV-a kao i svaki drugi dokument koji ima elemente poreske fakture kao što su potvrde o plaćanu i blagajnički račun (isječak registar blagajne). Svodne isprave su knjige ulaznih i izlaznih faktura te mjesečni izvještaj o PDV-u One se mogu svrstati na: • • • isprave o nastanku obveza PDV po obavljenom prometu.• o ukupnom iznosu naknada za primljena dobra i usluge. Poslovne isprave nakojima se temelji praćenje PDVa možemo svrstati u tri grupe: • • • elementarne isprave. • o obračunatom PDV-u po fakturama za primljena dobra i korištene usluge (ulaznom porezu ). interne knjigovodstveni dokumenti svodne isprave Elementarme knjigovodstvene isprave su ulazne i izlazne poreske fakture. Knjige ulaznih i izlaznih faktura mogu se prilagoditi elektronskoj obradi podataka ali se mora ostaviti mogućnost njihovog izlistavanja. Interni knjigovodstveni dokumenti su isprave koje služe za ispravke grešaka načinjenih prilikom izdavanja osnovnih dokumenata kao što su knjižne obavijesti i slično. iznosu naknade za primljena i dobra i usluge s PDV -om i iznosu naknade za primljena dobra i usluge bez PDV -a. interne poreske fakture. o potraživanju za povrat ulaznog poreza i njegovoj uplati. isprave o obračunu i o razlikama poreza i ulaznog poreza za obračunsko razdoblje poreza. Porezni obveznici koji imaju visoki stupanj elektroničke obrade podataka svih vrsta poslovnih evidencija imaju dosta slobode ustrojstva obrade podataka Knjigovodstvo se temelji na hronološkom evidentiranju poslovnih dogañaja dokumentovanih poslovnim ispravama. • • o obvezi PDV-a za uplatu i uplati PDV-a. Očigledno je da se radi o obavez menadžmenta preduzeća da obezbijedi knjigovodstvene i van knjigovodstvene evidencije o obračunu i plaćanju PDV-a. isprave o nastanku potraživanja iz osnova ulaznog poreza. fakture za primljene i date avanse.

3. Fakture su bitni dokumenti za poreski sistem. oporezovanih i osloboñenih od poreza. do poreskog obveznika C. Grafikon br. kao postupak oko izvoza (nula stopa robe) ili poreskih oslobañanja. nisu prikazani u skici. kako bi kontrola računa bila brza i zasnovana na dokumentima. zato što su one tragovi (zapisi) o svakoj prodaji robe i usluga. Izvještaji PDV-a Poreske faakture Knjiga izlaznih faktura Knjiga ulaznih faktura Izvještaj PDV Slika na jednostavan način ilustruje tok transakcija poreskog obveznika A. Grafički prikaz glavnih dokumenata je jasan i jednostavan. 201 . KIF i KUF.7. Stoga. Faktura kao ključni dokument u sistemu PDV-a Za dobro funkcionisanje PDV presudnu ulogu ima dobro voñena i potpuna evidencija kod poreskih obveznik Knjiga računa isto tako olakšava poreske kontrole.1. prema poreskom obvezniku B.30 Poreska faktura. fakture stvaraju poresku obavezu kod dobavljača (PDV dug) i za isti iznos poreske obaveze oduzimanja kod registriranih kupaca (PDV kredit). i krajnjeg potrošača. Komplicirani slučajevi.

Poreska faktura je osnosvni dokument na osnosvu kojeg se vrši stvaranje obaveze za PDV kao i koristi prevo za potraživanje ulaznog poreza po osnovu izvršenih nabavki dobara i usluga. Jedino je originalan račun vjerodostojan dokument za PDV. 202 . odnosno davalac usluga obveznik. Lica koja nisu registrovana kao obveznici. Knjižno obavještenje izdaje se u sljedećim slučajevima kada: • • se roba vraća nakon ispostavljanja fakture. ne mogu na fakturi iskazati iznos PDV -a ili na bilo koji drugi način naznačiti da je u fakturi sadržan iznos PDV -a. Obaveza ispostavljanja poreske fakture smatra se ispunjenom kada kupac ili klijent ispostavi potvrdu o plaćanju. Faktura može biti štampana ili napravljena na kompjuteru. Obaveza izdavanja fakture postoji. odnosno prije nego što je izvršen cijeli promet. Obveznik koji prikaže iznos PDV -a na fakturi ili na bilo koji drugi način naznači da je u iznosu fakture uključen PDV. i. Obveznik koji primi potvrdu o plaćanju na kojoj je naznačeno da iznos uključuje PDV. • dobavljač dobara. odnosno izvršene usluge nakon ispostavljanja fakture. ako je nastala obaveza plaćanja za dio prometa. naznačeni iznos PDV -a plaća UIO.Uobičajeno je izdavanje dvije vrste računa: • • fakture kao trag o prodaji i kupovini izmeñu PDV poreskih obveznika računi za krajnje potrošače kao tragovi prodaje ne registrovanim osobama. odnosno izvršilac usluga nakon ispostavljanja fakture odobri sniženje cijene ili popust. koja sadrži iste podatke kao što su oni na fakturi dobavljača. Za izbjegavanje mogućnosti da poreski kredit bude tražen dvaput. dobavljač dobara. obavještava lice koje je ispostavilo potvrdu o plaćanju o ovim okolnostima i vraća primljeni iznos PDV -a. Lice koje prima fakturu ili izdaje izvod o plaćanju mora osigurati da je dobavljač robe. na dva primjeraka treba biti jasno odštampana da su oni poreski obveznici koji mogu koristiti PDV kredit. odnosno davalac usluga primi dodatnu uplatu za isporučena dobra. kao i registrovani obveznici koji vrše promet dobara i usluga koji je osloboñen od PDV.

poreska faktura mora sadržavati najmanje sljedeće podatke: a) naziv. kao dokaz o PDV dugu za prodavača i PDV kreditu za kupca. Obaveza je izdavanja poreske fakture u najmanje dva primjerka.Isto tako. d) datum isporuke dobara i/ili usluga. a drugi služi kao isprava za knjiženje. h) stopu PDV-a. Da bi ispunio svoju dvostruku ulogu. od kojih se jedan uručuje kupcu. Plaćanje UIO pogrešno fakturisanog ili dobijenog iznosa može se izbjeći ako se greška ispravi u korist kupca. f) trgovački naziv. flnansijske i novčane usluge. Obveznik PDV-a je dužan da svakom kupcu izda poresku fakturu za svaki promet dobara i usluga. adresu i identif1kacioni broj obveznika koji je isporočio dobra ili usluge. U kalkulaciji cijena jasno se navodi da u cijenu nije uključen PDV. adresu i identiftkacioni broj poreskog obveznika ili matični broj Iica koje je primilo dobra ili usluge. g) pojedinačnu vrijednost dobara i usluga bez PDV -a. bilo kao osnov umanjivanja poreskih obaveza ili osnov za povrat poreza od države. Poreska faktura služi kao osnov za utvrñivanje poreske obaveze i kao osnov i preduslov za odbitak ulaznog poreza. naziv. e) ime. odnosno za usluge od javnog interesa. PDV se plaća UIO ako obveznik iskaže previsok iznos PDV-a na fakturi ili na fakturi koja se odnosi na promet na koji se PDV ne treba plaćati u iznosu iskazanog PDV a ili ako na drugi način naznači da fakturisani iznos uključuje PDV. 203 . b) mjesto i datum izdavanja fakture. izuzev za onaj promet koji je osloboden plaćanja PDV -a). Izdavanje poreskih faktura u većem broju primjeraka ili za svaku izgubljenu poresku fakturu ili dokument kojim se stiče pravo na odbitak ulaznog poreza. i) pojedinačni iznos PDV-a. c) broj fakture. vrstu. kupac je dužan od dobavljača obezbjediti prepis poreske fakture. količinu i cijenu isporučenih dobara i obavljenih usluga. za knjiženje i unos podataka u poresku prijavu. Obaveza ispostavljanja fakture propisana je i preciziran je postupak i vrijeme izdavanja faktura u slučaju prometa dobarai usluga.

direktna povezanost izmeñu poreskih izvještaja za dati poreski period i poreski izvještaj za prethodni ili sljedeći poreski period. Prema Zakonu o PDV-u poresku osnovicu prometa dobara i usluga čini oporezivi iznos naknade (u novcu.3. treba biti sastavljan mjesečno. stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge. služi u svrhu plaćanja obračunatih poreza. jer je on ključna komponenta u sistemu poreske uprave.a je sumarni izvještaj o stvorenim obavezama PDVa u obračunskom periodu i potraživanja za ulaznim PDVom po nabavkama za koje se ima pravo odbitka ulaznog poreza. Isto tako. uključujući PDV.8. a tokom godine na kraju obračunskog razdoblja to jest svakog mjeseca sabiraju se iznosi za mjesec i kumulativno za obračunski period. osobito u slučaju kad se ulazni PDV prenosi u naredni period. Obračunski period je jedan kalendarski mjesec i obaveza je obveznika da u roku od deset dana po isteku mjeseca UIO dostave PPDV izvještaj i u tom roku uplate PDV ukoliko postoji obaveza PDV-a. Propisano je da se Knjige izlaznih i ulaznih faktura zaključuju se za svaku poslovnu godinu i pri prestanku poslovanja. Ovaj izvještaj za svaki poreski period. l) ukupan iznos PDV-a. bitno je da se ne prekida informacijski slijed. u koju nije uključen 204 . bez obzira da li je izvršeno plaćanje poreza koji se duguje ili da li su sve transakcije bile upisane. Poreski izvještaj se dostavlja Upravi za indirektno oporezivanje. i. 1. uključujući subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom tih dobara ili usluga. Poreska osnovica PDV ima široku poreznu osnovicu sa malo oslobañanja i važnost tačnog odreñivanja osnovice za PDV ogleda se u zainteresovanosti države da se ona neosnovano ne umanji ka i o obveznika PDV-a da plati što manji iznos PDV-a. On razvija detaljne informacije o gotovo svim transakcijama prodaje i kupovine roba i usluga tokom poreskog perioda. Obrazac prijave PDV. n) potpis izdavaoca i o) pečat.j) pojedinačnu vrijednost dobara ili usluga sa PDV -om. PDV poreski izvještaj. m) ukupan iznos naknade za dobra i usluge. skupni podaci će omogućiti sačinjavanje grubog mjesečnog pregleda o ekonomskim aktivnostima. k) ukupan iznos naknade bez PDV -a.

odnosno izvan carinskog područja BiH. Obračun: Fakturna vrijednost PDV 17% Prodajna vrijednost 1. Prema tome. Izvozom dobara i usluga u smislu Zakona o PDV-u smatra se neposredan promet dobara ili usluga kupcu u inostranstvo. u jednostavnim slučajevima osnovica je naknada za promet dobra ili usluge. Domaći promet prema slobodnim zonama podliježe obračunu PDV -a. onda transakcija sa inostranstvom nije izvršena.00 KM (Osnovica za obračun) 170.PDV.000. Poslovna jedinica stranog lica u BiH ne smatra se inostranim kupcem.00 KM Zakon o PDV-u je usklañen sa VI direktivom EU i propisana su samo oslobañanja koja preporučuju kao standardna oslobañanja.170. već se smatra da je promet izvršen unutar granica BiH. uključujući i subvencije koje su direktno povezane sa cijenom takvog prometa.S toga imamo i podjelu oslobañanja na ona za koja se ima pravo odbitka ulaznog poreza i na ona oslobañanja za koja se to pravo uskraćuje. ako naplata potraživanja za izvršeni izvoz nije izvršena u roku 180 dana. Izvoznik je lice koje je u jedinstvenoj carinskoj ispravi navedeno kao izvoznik. Inostranim kupcem smatra se i poslovna jedinica domaćeg pravnog lica u inostranstvu. S tim u vezi operatori koji su angažovani unutar slobodnih zona da bi ostvarili povrat PDV -a moraju 205 . To se prije svega odnosi na izvoz koji se oporezuje nultom stopom i za koji se ima pravo odbitka ulaznog poreza te djelatnosti u javnom interesu bez prava odbitka ulaznog poreza. Da bi se promet smatrao izvozom u skladu sa Zakona o PDV-u propisani su sljedeći uslovi za izvoz dobara iz BiH: • • da je dobro prešlo granice BiH. odnosno davaocu tih usluga koje izvrši promet dobara ili pruži usluge.00 KM (Porez) 1. Inostrani kupac je svaki privredni subjekt koji ima sjedište odnosno prebivalište izvan teritorije BiH. Osnovicu kod prometa dobara i usluga koje izvrši poreski obveznik koji nema uspostavljeno poslovanje u Bosni i Hercegovini čini naknada koju je primalac dobara ili usluga platio ili će platiti isporučiocu tih dobara.

Prema tim odredbama. željezničkog. Obveznik može da ostvari izdavanja izvozne carinske isprave ako posjeduje račune ili otpremnice. a kamata se obračunava od dana kada je izvršen izvoz. količinu i vrijednost dobara. obveznik može da ostvari ako posjeduje: a) dokument na osnovu kojeg se vrši usluga prevoza. odnosno ovjerenu kopiju izvozne deklaracije o izvršenom izvozu dobara izdatu u skladu sa carinskim propisima. odobrenje nadležnog carinskog organa izdato u skladu sa carinskim propisima i prevozni dokument na osnovu kojeg se može utvrditi da su dobra poslata u inostranstvo poštom ili brzom poštom. Prevozne usluge (drumskog. c) original ili ovjerenu kopiju izvozne carinske isprave za robu koja se prevozi u inostranstvo. ima pravo na povrat plaćenog PDV-a u onom obračunskom razdoblju kada je i naplaćen. Propisano je kada se dobra šalju u inostranstvo poštom ili brzom poštom bez podnošenja izvozne carinske isprave. račun i drugo). b) uobičajeni trgovački naziv. poresko oslobadanje obveznik može da ostvari ako posjeduje izvoznu deklaraciju. nastaje obaveza za obračun i uplatu PDV-a i pripadajuće kamate. brodskog. Zakonski pšropisi o PDV-u propisuju način ostvarivanja prava na poresko oslobañanje pri izvozu dobara iz BiH. Odobrenje nadležnog carinskog organa sadrži sljedeće podatke: a) naziv i adresu. b) dokument o izvršenoj usluzi prevoza. Izvoznik koji naplati izvoznu isporuku dobara poslije roka od 180 dana. odnosno firmu i sjedište obveznika (izvoznika).dokazati da su izvezli robu. c) mjesto i datum kada su dobra poslata u inostranstvo. Propisano je da poresko oslobañanje za prevozne i ostale usluge koje su u neposrednoj vezi sa izvozom dobara. poresko oslobañanje obveznik može da ostvari ako posjeduje poštansku otpremnicu. e) potpis i pečat nadležnog carinskog organa koji je izdao odobrenje. ovjerene od strane nadležnog carinskog organa. 206 . Obračun sastavlja izvoznik. izdatu u skladu sa carinskim propisima. koji je poreski obveznik. odnosno dokument o vrsti usluge i iznosu sporednih troškova (ugovor. Propisano je da ukoliko u roku od 180 dana izvoz nije naplaćen. d) naziv i adresu odnosno firmu primaoca dobara u inostranstvu. avio saobraćaja) osloboñene su plaćanja PDV -a pri prevozu dobara koja se izvoze u inostranstvo i za dionicu puta koja se nalazi unutar granica BiH.

Pored ovog dokumenta obveznik je dužan podnijeti još dva zahtjeva: • Zahtjev za priznavanje prava na povrat PDV-a na promet dobara i usluga po meñunarodnom ugovoru sa specifikacijom dobara i usluga iz glavnog ugovora. za PDV obveznike iz BiH koji vrše nabavku dobara i pružanje usluga u okviru medunarodnih Snadbijevanje dobrima i uslugama koja su izvršena u okviru meñunarodnih ugovora ne podliježu oporezivanju. na jednom od službenih jezika BiH i engleskom jeziku. članovima meñunarodnih organizacija i članovima njihovih porodica u smislu Zakona. medunarodnim organizacijama i članovima tih misija i organizacija i u okviru meñunarodnih projekata pružanja pomoći. • Zahtjev za evidentiranje prometa dobara i usluga po meñunarodnom ugovoru sa specifikacijom dobara i usluga iz glavnog ugovora. Strani investitor distribuira poseban obrazac za oslobadanje od PDV -a domaćim ugovaračima -izvodačima radova.Propisano je da će lica. Pod osobljem diplomatskih i konzulamih predstavništava. Zahtjev za povrat će se ostvariti ispunjavanjem obrasca zahtjeva CD-PDV 1 za diplomatske i meñunarodne organizacije a. S tim u vezi navedeno je da se osobljem diplomatskih i konzularnih predstavništava. po osnovu meñunarodnih ugovora. diplomatskim i konzularnim misijama. Obveznik koji u okviru implementacije medunarodnih ugovora vrši isporuku dobara opterećenih PDV-om. koristi se poseban obrazac za oslobadanje od PDV-a (obrazac PDV-MU1). obračunavati PDV na promet u skladu sa uobičajenim odredbama Zakona o PDV-u. a to su lica koje su akreditovane od strane Ministarstva vanjskih poslova na bazi uzajamnosti. članovima meñunarodnih organizacija i članovima njihovih porodica smatraju se lica kao i članovi njihovih porodica koji sa njima žive u zajedničkom domaćinstvu ako nisu državljani Bosne i Hercegovine. Propisano je da prilikom nabavke dobara i usluga koja se oslobañaju od PDV-a. Povrat PDV-a će se vršiti mjesečno nakon podnošenja zahtjeva. ima pravo na povrat PDV –a. 207 . registrovana za PDV u BiH koja isporučuju dobra i usluge. te obrasca zahtjeva CD-PDV 1M. ukoliko je to regulisano medunarodnim ugovorima čijije potpisnik BiH.

5% 17.6% 18% 20% 20% 15% 19% 17% 25% 16% 17.5% 17. Tabela br.5% 17. prema sljedećoj formuli: Prodajna cijena (bez PDV-a) x stopa PDV-a ----------------------------------------------------100 PDV= 208 .5% 17.6% Njemačka 16% Grčka Irska Italija 18% 20% 20% 16% 20% - 7/16% 16% Luxembur 15% g Norveška 19% Portugalija 17% Švedska Španija 25% 16% 12%/15 3% % 19% 6% 25% 16% 12% 7% - 12/25% 12% Engleska 17. Osnovni elementi za utvrñivanje poreske obaveze jesu poreska osnovica i poreska stopa.6% 16% 20% 15% 19% 25% 16% 17.5% 10% 25% 8% 3% 6% 12% 7% 20% 21% 25% 22% 19.3.1. Ona predstavlja iznos poreza koji se treba platiti na svakih 100 novčanih jedinica oporezivog prometa i obračunava se na cijenu koja ne sadrži PDV.5% 17.5% - Standardna stopa PDV-a u BiH je 17%.6% 16% 18% 20% 20% 15% 19% 17% 25% 7% 21% 25% 22% 16% 15% 19% 25% 16% 10/20% 10% 25% 16% 3% 7% 6% 8% 3% 6% 7% 20% 21% 25% 22% 19.9.6% 19.19 Primjeri PDV stopa primijenjenih na odabrane poslove u PDV pregledu: Država/ Potrošač Opća stopa Gorivo Željeznica Transpor Ugostit Trgovina na Renta Hrana Taxi Telekomunik Car t eljstvo sajmovima i acije roba prezentacijama 21% 25% 22% 10% 6% 8% 7/16% 20% 21% 25% 22% 19. PDV koji se treba dodati na cijenu artikla može se obračunati tako da se cijena bez PDV-a pomnoži sa poreznom stopom.5% Austria Belgija Danska Finska 20% 21% 25% 22% Francuska 19. Poreska stopa Poreska stopa je iznos novčanih ča jedinica poreza plaća na svakih sto novčanih jedinica prodate robe.

Uslovi za korištenje ove stope su: • • da poljoprivrednik posjeduje rješenje od UIO.= 14. iznos PDV-a se izračunava tako što se preračunata stopa PDV-a primijeni na prodajnu cijenu sa PDV-om. da je promet izvršen obvezniku PDV-a. Nulta stopa je propisana samo za izvoz i uvedena je s razlogom omogućavanja prava odbitka ulaznog poreza obveznicima koji izvoze dobra i usluge van Bosne i Hercegovine.53 % 100 + 17 U slučaju primjene preračunate stope. Preračunata stopa se naj češće primjenjuje u slučajevima kao što su izdavanje fakture naza primljene avanse ili izračunavanje poreza iz prodajne cijene u kojoj je sadržan PDV . 209 .Ukoliko se PDV obračunava na prodajnu cijenu sa uračunatim PDV-om tada se primjenjuje preračunata porezna stopa koja se izračunava prema sljedećoj formuli: 100 x stopa PDV-a Preračunata stopa PDV-a = -------------------------100 + stopa PDV-a 100 x 17 Preračunana stopa PDV-a = -----------------. Pravilnikom je regulisano da će se poljoprivredniku koji dobije rješenje od UIO priznati 5% vrijednosti isporučenih dobara i isplatiti od strane obveznika PDV-a uz priznanje isplaćenog iznosa kao ulaznog poreza. Zakonom o PDV-u ostavljena je mogućnost priznavanja dijela ulaznog poreza i poljoprivrednicima koji nisu prekoračili prag od 15000 KM katastarskog prihoda.

Kod ove podjele mogući su brojni kriterijumi razlikovanja. administratativno. Porez na dobit ima sve elemente poreza na dohodak.2. Porez na dohodak nameće se na oporezovani dohodak pojedinca primjenom progresivne stope. Sličnost sa porezom na dohodak je u onim slučajevima kada rasporeñena dobit preduzeća ulazi u dohodak dioničara. što ovu vrstu poreza svrstava u važne poreske oblike. 210 . • • mogućnosti utvrñivanja i razreza prihoda. a ne poreskog monizma. dohodak ili prihod poreskog obveznika (Raičević 2005: 147).tehničkim uslovima ubiranja poreza uključujući i ugodnost plaćanja istog. gdje ukazujemo na dva: podjela po osnovu kriterijuma prevaljivanja i podjela po osnovu kriterijuma individualne poreske snage onoga ko plaća (poreskog platca). Polazeći od drugog kriterijuma. Zbog prilagodljivosti ovog poreza sposobnosti plaćanja pojedinca i progresivnosti poreske stope postiže se pravednija raspodjela dohotka. Svakako da je najinteresantnija i u upotrebi najviše korištena podjela na neposredne (direktne) i posredne (direktne) poreze. direktnim porezima se smatraju oni koji direktno pogañaju imovinu. Porez na dohodak je direktni porez za razliku od poreza na potrošnju koji je klasičan primjer indirektnog poreza. To drugim riječima znači da poreski sistemi počivaju na konceptu poreskog pluralizma. Promjene u dijelu elemenata poreza na dobit imaju tendenciju smanjenja poreskih stopa i širenja osnovice. Posljednjih pedeset godina se dešava stalna njegova promjena u smislu tretmana u kombinaciji sa porezom na dohodak. Pretpostavke za uvoñenje ovog poreskog oblika su u : • postojanju više oblika prihoda iz kojih se uvećava ekonomska snaga poreskih obveznika.1. Sistem direktnih poreza U poreskim sistemima savremenih država sreće se veliki broj poreza. Tendencija je da se oporezovani porez na dobit prihvata kao odbitni dio prilikom poreskog tretmana poreza na dohodak. Za porez na dobit možemo tvrditi da je proizvod 20-tog vijeka.

000 KM do 2.3 9.3% BiH (uključujući BD) 7049 6089 565 2122 102 1. u mil KM Ukupni prihodi Ukuni porezni prihodi (uključujući doprinose) Prihodi od direktnih poreza Doprinosi Prihodi od poreza na dobit Revenue from CIT/Total Revenus Revenue from CIT/Tax Revenue FBiH 4481 3831 364 1545 79 1.5 %.000 KM je 5.000 KM prihoda je 21.7% Izvor podataka: Odjeljenje za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje U poreskoj strukturi Bosne i Hercegovine radi se o nedovoljno razvijenim poreskim oblicima takozvanih direktnih poreza: poreza na dohodak i poreza na dobit.000 KM je 16.5 3. koji ne mogu obezbijediti egzistencijalni minimum.2% 1.5 OECD prosjek 36. Nesigurnost koja se javlja usljed mogućnosti gubitka zaposlenja dodatno opterećuje socijalni status porodica. 211 . a da se ono produžava sa društvenim procesima koji slijede u narednom periodu.20 Prihodi od direktnih poreza Prihodi od poreza na dobit i poreza na dohodak u % BDP-a Svi porezi Porez na dohodak Porez na dobit BiH 38.0 0. Uvoñenje poreza na dohodak je limitirano socio-ekonomskom strukturom u Bosni i Hercegovini.4 2005. Cilj razvoja ovog porekog oblika morao bi se postaviti na približnu razinu udjela koji se ostvaruje u tranzicijskim zemljama i. U grupi domaćinstava koja su iznad 1. U strukturi javnih prihoda budžeta izuzetno je visoko učešće carina i posebnih poreza u federalnom budžetu i opštih poreza u kantonalnim i opštinskim budžetima. dugoročno.Tabela br. Prag siromaštva koji je neprelazan za preko 30 % stanovništva.1 % i preko 2.9 1.6 10.4 3.6 EU-15 prosjek 40.4% 1. Karakteristično je da se dugoročno ovo stanje ne mijenja.8% 2.1% BiH i OECD RS 1778 1636 191 560 20. objektivno predstavlja limit razvoja poreza na dohodak. zemljama EU. sa disperzijom u rasponu od 1.6 %.6 0.

str.2% 46. Sistem pripadnosti prihoda u Federaciji BiH je regulisana tako da 100% iznos poreza na dobit čini prihodnu stranu federalnog budžeta.Tabela br. kako se uspostavi sistem funkcionisanja centralnih i lokalnih zajednica u skladu sa praksom savremenih država. Postavljanje granice egzistencijalnog minimuma i poreske osnovice je predpostavka na kojoj se može graditi pristup poreskoj progresiji. 1999.. šta je ostalo? 212 .6 % 8.8% 5. Složenost sistema pripadnosti prihoda u državi Bosni i Hercegovini će sve više dolaziti do izražaja kako se bude razvijao sistem prenosa nadležnosti na državni i lokalni nivo.6% 39. Socijalna dimenzija ovog poreskog oblika je prisutna.2 % 6. tj.4% 41. elektroprivrede.6% 41. i to iz djelatnosti: • • • • • banaka. osiguravajućih društava. OECD. igara na sreću i zabavnih igara.35 »Gradonačelnici.9% Uvoñenjem poreza na dohodak dobijaju se početni elementi za razvoj novog poreskog oblika koji je prihvaćen u svim savremenim ekonomijama. Primjer Hrvatske 59 gdje je Vlada predložila novi sistem raspodjele poreza na dobit i poreza na dohodak izmeñu države i lokalne uprave. Prihodi od poreza na dobit ostalih privrednih subjekata čine prihodnu stranu kantonalnih i opštinskih budžeta. Koncept zadržavanja cjelokupnog cjelokupnog poreza na dobit na centralnoj razini a poreza na dohodak na lokalnoj 59 Časopis Banke broj 3/2006. pošta i telekomunikacija. s toga su date samo neke naznake o najnižim i najvišim razredima porezne progresije. Zagreb.5 % Izvor: Revenue Statistics. Porez na dohodak (% u BDP) 5.8% 10.21 Učešće ukupnih poreza i poreza na dohodak u bruto domaćem proizvodu Zemlja Češka Mañarska Poljska Hrvatska Evropska unija Ukupni porezi (% u BDP) 38.

60 1. Zakonske promjene u dijelu procedura utvrñivanja i plaćanja poreske obaveze pri čemu se primjenjuje administrativno–tehničko načelo ugodnosti plaćanja poreza. To se odnosi na sistem oporezivanja plaća – Zakon o porezu na plaće i Kantonalni porezi na dohodak i imovinu.tehnički uslovi ubiranja poreza uključujući i ugodnost plaćanja istog. Ovom pitanju nije posvećena veće pažnja iz razloga što ne postoji adekvatan odnos prema direktnim porezima u svim njihovim pojavnim oblicima kao njihov uticaj na ekonomske.i regionalnoj razini unio bi bitne promjene u strukturi pripadnosti prihoda pri čemu bi porasli prihodi općina i županija. Porez na dohodak Zakonske pretpostavke za uvoñenje poreza na dohodak sadržane su u potrebi reforme poreskog sistema BiH i donošenjem Zakona o porezu na dohodak kojim se reguliše oporezivanje fizičkih lica na principu sintetičkog obliku oporezivanja. Donošenjem Zakona o porezu na dohodak prestaje važenje sistema oporezivanja dohotka koja u osnovi predstavljaju model kumuliranja poreza i dvostrukog oporezivanja. Porez na dohodak je porezni oblik čija primjena traje od 70-tih godina 20 vijeka i predstavlja jedan od glavnih izvora prihoda većine industrijski razvijenih zemalja. Posljedica ovog stanja je nepostojanje jedinstvene ekonomske i socijalne politike na nivou države Bosne i Hercegovine što umanjuje i rezultate reformi u sistemu indirektnih poreze i ne daje prave signale za promjene u sistemu direktnih poreza. • • mogućnost utvrñivanja i razreza prihoda.1. U Bosni i Hercegovini centralno je pitanje funkcionisanje jedinstvenog računa po osnovu indirektnih poreza : carina i poreza na promet prizvoda i usluga dok je pitanje pripadnosti direktnih poreza razriješeno na nivou entiteta i njihovog odnosa sa nižim nivoima vlasti: kantona i općina. Pretpostavke za uvoñenje ovog poreskog oblika su u : • postojanje više oblika prihoda iz kojih se uvećava ekonomska snaga poreskih obveznika. 60 213 . Neravnopravni položaj poreskih obveznika dovodi do evazije poreza koja se manifestuje u sistemu obračuna i plaćanja poreza na dohodak i imovinu. socijalne i političke aspete djelovanja.2. administratativno. Postojanje sistema dvostrukog oporezivanja i kumuliranja poreza stvara privid «ureñenog poreskog sistema» te ima sve više obilježja « poreske prašume».

a obavlja samostalnu ili nesamostalnu ili ostvaruje prihode od pokretne i nepokretne imovine. Kod objektnih elemenata važno je definisanje: • • • • dohotka koji je predmet oporezivanja. ulaganja kapitala ili bilo koje djelatnost koja rezultira ostvarenju prihoda na teritoriju Federacije. autorskih prava. primjenom progresivne stope.2. Znači. Poreski obveznik Poreski obveznik se definiše kao rezident i nerezident koji ostvaruje dohodak. funkcioneri i stručnjaci programa za tehničku pomoć Organizacije Ujedinjenih Naroda i njenih agencija i lica koja strani državljani rade u diplomatsko . Zbog prilagodljivosti ovog poreza sposobnosti plaćanja pojedinca i progresivnosti poreske stope postiže se pravednija raspodjela dohotka. od ulaganja kapitala Porez na dohodak je direktni porez za razliku od poreza na potrošnju koji je klasičan primjer indirektnog poreza. od obavljanja poslovne aktivnosti – tzv. poreskog platca i poreske destinacije.diplomatske misije. što ovu vrstu poreza svrstava u važne poreske oblike. najčešće.1. patenata.konzularnim predstavništvima ili meñunarodnim organizacijama. Porez na dohodak nameće se na oporezovani dohodak pojedinca. 1. obveznici poreza na dohodak su državljani BiH koji imaju obavezu da 214 . Prilaz ovom poreskom obliku i ocjena njegove efikasnosti mora se temeljiti sa stanovišta ocjena subjektnih i objektnih elemenata poreza. Rezidentom se definiše licu koji ima prebivalište i boravište u dužem periodu na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i koji ostvaruje dohodak na teritoriji i izvan teritorije Federacije. od imovine i imovinskih prava. Kod subjektnih elemenata važno je definisanje: porekog obveznika. Fizička lica koja ne plaćaju porez su strani državljani: konzularno . licenci.Dohodak koji se oporezuju primjenom ovog poreza je: • • • • od nesamostalne djelatnosti. poreske osnovice. samostalne djelatnosti. poreskih olakšica– poreskih izuzeća. poreske stope.1. Nerezident se tretira kao lice koje nema prebivalište ili boravište na teritoriju Federacije.

Zakonska rješenja su uvažila ustavna rješenja Federacije BiH čije se polazište izvodi iz Amandmana VIII Ustava F BiH. Rezistent koji ostvari dohodak u inostranstvu. odnosno na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine ima pravo priznavanja plaćenog i akontacije poreza na dohodak. te se ista mogu prenijeti na druge nivoe vlasti. 215 . Rješenja su u uspostavljanju harmoniziranog i efikasnog poreskog sistema na razini Bosne i Hercegovine koji će obezbijediti konkurentnost privrede BiH u odnosu na okruženje i prilagoñavanja koja proizilaze osnovnih ciljeva porezne politike Evropske unije. Takozvana harmonizacija u zakonskoj regulativi BiH u dijelu oporezivanja dohotka morala bi uvažiti ciljeve koji trebaju poboljšati konkurentnost. Rješenja u dijelu poreza na promet su jasna sa stanovišta definisanja Zakona o porezu na dodatnu vrijednost BiH. Cilj je porezno rasteretiti dohodak fizičkih osoba. Ovaj slučaj nije kod poreza na dohodak. S toga je važno usklañivanje bosanskohercegovačkog poreskog sistema sa evropskim zahtjevima i rješenjima normiranih smjernicama.prijave i plate porez. gdje je prenos suveriniteta sa entitetskih nivoa vlasti i distrikta uslov za primjenu modela svefaznog poreza na promet – PDV. Ova konstatacija je važna sa stanovišta poreske prijave i pravilnog tretmana svih grañana BiH. Na ovaj način je definisana fiskalna suverenost koja je entitetskim nivoima i nivou Distrikta. Obveznici poreza su dužni da sami utvrde i podnesu poresku prijavu. te postizanje efikasnosti prikupljanja poreza. pravednost i neutralnost poreskog sistema. Definisanje pojma rezidenta i nerezidenta važno je sa stanovišta utvrñivanja godišnjeg poreza na dohodak je važno sa stanovišta izbjegavanja dvostrukog oporezivanja. Taj cilj je sadržan u nastojanju uklanjanja poreznih prepreka i trajno smanjenje poreskoh tereta na prostoru Evropske unije. gdje na nadležnost donošenja propisa o finansijama i fiskalnoj politici u nadležnosti Federacije. te ne postoje ograničenja osim traženja rješenja koja će eliminirati konkurenciju poreza. U većini zemalja EU dolazi do sniženja najviših poreskih stopa poreza na dohodak te do smanjenja broja razreda pri oporezivanju dohotka fizičkih osoba. te da dostavljaju izvještaje poreskom organu. te omoguće uvid u poslovne knjige i evidencije.

216 . primljeni u gotovini. bez obzira da li je fizičko lice registrovano ili ne za obavljanje te djelatnosti. Ako je prihod ostvaren u vidu imovine (izuzev gotovine) ili usluga. Porezna osnovica se utvrñuje primjenom principa blagajne. Poslovnim prihodom od samostalne djelatnosti smatraju se svi prihodi stečeni iz bilo kojeg izvora. kamate i dividende. stvarima i uslugama. koji su ostvareni samostalnim ili zajedničkim obavljanjem djelatnosti. tzv. • dohoci od obavljanja poljeprivredne aktivnosti koja ima tretman tržišnog privreñivanja. • dohoci od samostalne djelatnosti svih oblika proizvodne i neproizvodne aktivnosti.2.renta vlasnika stanova i kuća. • • • dohoci po osnovu zakupa imovine .1. iznos prihoda jednak je tržišnoj vrijednosti dobijene imovine ili izvršene usluge. Prihodom od samostalne djelatnosti smatraju se i tržišne vrijednosti ekonomskih dobara i usluga koji su izuzeti i dati bez naknade ili po cijeni nižoj od tržišne cijene. Tržišna vrijednost. predstavlja iznos koji bi samostalni nepovezani kupac platio samostalnom nepovezanom prodavcu u isto vrijeme i na istom mjestu za ista ili slična dobra i usluge pod uslovima fer konkurencije. a čije izuzimanje nije uslijedilo na osnovu obavljanja samostalne djelatnosti. porast vrijednosti imovine. svi oblici naknada koji imaju karakter ličnih primanja a vezane su za obavljanje poslovne aktivnosti. kao što su: • • plaće. Dohodak od samostalne djelatnosti predstavlja razliku izmeñu poslovnih prihoda i poslovnih rashoda koji su nastali u poreznom periodu. Poreska osnovica Poreska osnovica sa teoreskog stanovišta je shvaćena kao dohodak svih izvora.1. kapitalne dobitke.2. Poslovni rashodi koji se mogu odbiti od prihoda su plaćeni troškovi u toku jednog poreznog perioda koji su direktno povezani sa obavljanjem te samostalne djelatnosti.

koristi ili naknade date zaposlenim uključene u plate do propisanog iznosa. troškovi reprezentacije. 217 . troškovi putovanja. • • • • plaćeni doprinosi za zaposlene u skladu sa posebnim propisima. zdravstvene. • • • • plaćeni porez na imovinu i takse koji se priznaju. sponzorstvo. u skladu sa posebnim propisima. • naknade za ishranu za vrijeme rada (topli obrok) zaposlenim u prostorijama poslodavca u iznosu koji ne prelazi visinu utvrñenu posebnim propisima. troškovi nastali u vezi edukacije zaposlenika. do odreñenog iznosa. nagrade zaposlenicima isplaćene u skladu sa posebnim propisima. kamate na kredite i kamate na pozajmice u svrhu poslovanja. uključujući gorivo i održavanje Rashodi koji se priznaju u procentualnom iznosu su: • • • • oglašavanje. poreznog obveznika. odnosi sa javnošću i promotivni materijal. ukoliko su vezani uz ekonomsku aktivnost poreznog obveznika. odgojno-obrazovne. • rashodi koji su nastali korištenjem automobila za obavljanje samostalne djelatnosti automobila. donacije u kulturne. sportske i vjerske svrhe.Rashodi koji su predmet odbitka su i: • godišnje takse ili obaveze plaćene stručnim udruženjima ili strukovnim komorama. humanitarne. plaćeni porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća. naučne. udruženjima i drugim licima koja djelatnost obavljaju u skladu sa posebnim propisima.

Imovina koja se amortizuje. • premije osiguranja koje plaća poslodavac za svog zaposlenika. 218 . pod uslovom da je imovina stavljena u funkciju. Licima koja ostvaruju dohodak od povremene samostalne djelatnosti kao i licima koja kao naučnici. rashodi se priznaju u visini prcentualnog ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu. donacija iznad propisanog iznosa priznaje se u cijelosti. rashodi koji su registrovani postoji dokumentacija. stručnjaci. u poslovnim knjigama za koje ne Amortizacija se može priznati kao rashod za stalna sredstva koja su unesena u popis dugotrajne imovine na način i po stopama koje su propisane podzakonskim aktom . kamate i kazne koje su dospjele radi kršenja bilo kojeg zakona. u mjeri u kojoj prelaze tržišnu vrijednost dobara ili usluga na tržištu. • • rashodi koji nisu nastali u vezi sa sticanjem dohotka. Ako više lica ostvaruje dohodak zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti.Izuzetno. Rashodima koji se ne mogu odbiti su : • • plaćeni porezi na dohodak. novčane kazne. donacije političkim strankama.Nabavna vrijednost računarskog hardvera i softvera može se odbiti u cjelosti u godini nabavke pod uslovom da su isti stavljeni u funkciju. pod uslovom da je data prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i finansiranju posebnih programa i akcija u svrhu općeg društvenog interesa. a čija je nabavna vrijednost mala može se odbiti u cjelosti u godini nabavke. izuzev ukoliko su premije uključene u plaću zaposlenika. svako od njih plaća porez na dio koji mu pripada od zajednički ostvarenog dohotka. umjetnici. • rashodi koji su nastali u vezi sa poslovanjem povezanih lica. novinari i druga lica u okviru djelatnosti ostvaruju autorske naknade. • • gubitak od prodaje ili prenosa bilo koje imovine izmeñu povezanih lica.

Problem se javlja uslijed utvrñivanja vrijednosti dohotka u naturi koji ne moraju biti pouzdani. Nerezident kao supoduzetnik ne može biti imenovan za nosioca zajedničke djelatnosti. penzije rezidenta koja je stečena u inostranstvu ili u zemlji. a koji kao poslovni rashodi nisu uticali na smanjenje dohotka od zajedničke djelatnosti. socijalne i administrativne prirode. ako su kao poslovni rashodi smanjile zajednički ostvareni dohodak. Lica koja ostvaruju zajednički dohodak obavezna su imenovati nosioca zajedničke djelatnosti koji je odgovoran za voñenje poslovnih knjiga. Dijelu dohotka ili gubitka koji pripada pojedincu po osnovu zajednički ostvarenog dohotka dodaju se i prihodi koje je svako od njih ostvario za svoj rad. razne vrste nagrada od strane državnih organa. Od dijela dohotka ili gubitka svakog lica odbijaju se rashodi koji su nastali pojedinom licu. imenuje ga Porezne uprave . Definisanje poreske osnovice na dohodak je rezultat kompromisa koji ovisi od mnogih faktora. prihodi po osnovu osiguranja za zamjenu uli popravku oštećene imovine. kao primarnih privrednih djelatnosti. a ako to nije utvrñeno ugovorom.Dohodak koji ostvari fizičko lice zajedničkim obavljenjm samostalne djelatnosti utvrñuje se kao jedinstveni dohodak koji se dijeli svakom od učesnika u dohotku u omjeru koji je utvrñen meñusobnim ugovorom. Razvrstavanje prihoda na one na koji se ne smatraju dohotkom i onim na koje se ne plaća porez na dohodak je važno i normativno i stvarno. a prije svega: pravne. razne vrste primanja stečena po osnovu prava ratnih i civilnih žrtava rata osim plaća i penzija. podnošenje prijava i izvršavanje drugih propisanih obaveza koje proizlaze iz zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava. naknade i nagrade koje od prethodno nabrojanih 219 . To se posebno odnosi na oporezivanje kapitalnih dobitaka i prihoda po osnovu kamata i dividendi. veliki problem predstavlja oporezivanje dohodaka iz poljeprivrede i šumarstva. nasljedstva i pokloni. Ukoliko nosilac zajedničke djelatnosti nije imenovan. dohodak se dijeli na jednake dijelove. kod kojih se problem javlja uslijed poteškoće u iskazivanju poreske osnovice. plaćanje poreznih i drugih obaveza. dobici igara na sreću. socijalne pomoći i primanja za dječiju zaštitu. kao i druge naknade. Isto tako. Prihodi koji se ne smatraju dohotkom su : • • • dividende ili udjeli.

najčešće se izuzimju iz sistema plaćanja poreza na dohodak. primanja osoba u kazneno-popravnim domovima. Rješenje bi bilo uvoñenjem odredbe da se porez na promet ne plaća na kamate na emitovane kratkoročne i dugoročne vrijednosne papire. primanja po osnovu naučnog doprinosa i inovacije. Generalno izuzeće penzija iz sistema oporezivanja dohotka može biti dobro rješenje za razvoj sistema penzionog osiguranja na principu kapitalizacije i jačanje uloge penzionih fondova kao institucionalnih investitora. prihodi po osnovu stipendija učenika i studenata u redovnom školovanju. Izuzimanjem plaćanja poreza na dohodak po osnovu kamata na štednju banaka i kamata na državne obveznice generalno se liberizira pristup tržištu kapitala što je posticaj za investiranje. Pitanje oporezivanja korporativnih obveznica i njihov tretman kao tržišta zajmovnog kapitala sužava se ponuda i ograničava tražnja kao posljedica mogućnosti konkurencije u odnosu na bankrske kredite i državne obveznice. Svi oblici primanja nezaposlenim osobama.dohodaka koji se smatraju dohotkom ekonomski osjetljivo je pitanje dividendi i udjela po osnovu raspodjeli dobiti privrednih društava. Izuzimanjem prihoda po osnovu učešća u dobiti privrednih društava: dividendi i udjela. primanja po osnovu rada invalidnih lica u privrednim društvima. Isto tako osjetljivo je pitanje oporezivanja penzija koje se u sistemu meñugeneraciske solidarnosti. Poslijedice ovakvog rješenja ima uticaj na razvoj finansijskog tržišta: tržišta novca i kapitala. Pitanje penzija rezidenta koja je stečena u inostranstvu mora se razrješiti u okviru meñudržavnih bilateralnih ugovora kojim se reguliše naćin meñunarodnog dvostrukog oporezivanja. Isto se odnosi i na razvoj institucionalnih investitora u segmentu socijalnog osiguranja: penzionih i investicionih fondova. ostaje pitanje vezano za oporezivanje prihoda ostvarenih po osnovu kamata od zajmova i isplaćenog kapitala od dobrovoljnog dopunskog osiguranja (životnog i penzionog) koji su ušteñeni od premije koje su bile predmet odbitaka. prihodi učenika i studenata (do odreñenog limita) u učeničkim i studentskim zadrugama. invalidnim licima i licima sa tjelesnim oštećenjima i razne vrste isplata koji imaju karakter naknada ili nagrada. Meñutim. a ne sistema dobrovoljnog penzionog osiguranja na principu rente. 220 . riješava se problem kumuliranja poreza po istom poreskom izvoru koju čini dobit kao kategorija za utvrñivanje poreske osnovice poreza na dobit.

7 osnovnog ličnog dohotka . Stvarna poreska stopa je relevatna sa stanovišta poreskog opterećenja jer izražava učešće poreza u bruto dohotku koji nije prilagoñen izračunavanju neto dohotka.400 KM. Mijenjanje visine ličnog odbitka naviše se. institucija i osoba koja u privreñivanju doprinose svom materijalnom i društvenom statusu. obavlja prilikom konačnog obračuna poreza na osnovu podnesene poreske prijave.61 Progresivne dvije stope od 10 i 15 posto i osnove ličnog odbitka se mogu podvrći testu sa stanovišta ciljeva fiskalne politike i poreskih principa: ekonomski. socijalni. Osnovni lični odbitak je predviñen u visini od 2. od 10% do 50% i 51% (Austrija i Italija) i najčešeg minimalnog iznosa od 15 % i 20% do raspona od 40% do 50%.3 Poreske stope Poreske stope mogu biti zakonske i stvarne. 2. finansijski i politički. Progresivna stopa od 10% do trostrukog osnovnog ličnog odbitka i 15% na iznos iznad trostukog osnovnog ličnog odbotka. S toga se u ovim rasponima primjenjuje sistem razreda. stvarne troškove zdravstvenih usluga i nabavku ortopedskih pomagala pod uslovom da ti troškovi nisu podmireni iz osnovnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja ili nisu finansirani iz donacija ili sredstava poslodavca.1. U praksi se primjenjuje progresivna poreska stopa koja se uzima u rasponu minimalne i maksimalne stope.Široko postavljena socijalna prava i primanja bez oporezivanja mogu imati negativne efekte sa stanovišta pravičnosti tretmana izmeñu onih koji privreñuju i onih koji su izdržavani. Minimalne i maksimalne stope poreza na dohodak kreću se u rasponu od 5% do 60% i 53% (Rumunija i Grčka). te se može mijenjati naviše i naniže. Sa stanovišta poreskog opterećenja ova stopa nema potpuno značenje jer se poreski teret odreñuje i drugim osobinama poreskog sistema. Zakonske stope poreza na dohodak je ona koja je odreñena od zakonodavnog organa – skupštine ili parlamenta. 61 221 . uplaćeno dobrovoljno zdravstveno osiguranje i dobrovoljno penziono osiguranje do visine 0. Ovi prihodi bi trebali imati stimulativnu funkuciju sa stanovišta ekonomskih funkcija privrednih subjekata. uz mogućnost uvećanja : za uplatne premije životnog osiguranja koje imaju karakter štednje. u pravilu. koja je limitirana troškovima ubiranja poreza i motiva utaje poreza. S toga je nužan selektivni pristup pojedinim oblicima prihoda na koje se ne plaća porez na dohodak.

222 . mogao bi biti predmet zakonskog rješenja. Poreske stope u rasponu od 5 % do 40 % pružaju mogućnost fiskalnog zahvatanja u skladu sa ekonomskom snagom poreskog obveznika. te visok stepen utaje opštih i posebnih poreza na potrošnju. sasvim je logično da se primjene 4 stope kod oporezivanja dohotka.200 KM • 15% u rasponu od 1. 17%. • 5% iznad dohodaka od 600 KM • 10% u rasponu od 600 . To bi značilo da se kroz razradu poreskih odbitaka i izuzeća postigne model koji u početku neće biti finansijski izdašan. Progresija sa četiri razreda i promjena visine godišnjeg dohotka mogla bi biti jedno od rješenja. iz objektivnih razloga. a to su: radi se o intezivnijem uvoñenju i razvoju poreza na dohodak.200 KM – 1.1.Komparirajući stanje razvoja direktnih poreza. uz promjenu osnovnog ličnog odbitka.800 • 20% u rasponu od 1. Oporezivanja.62 Rješenja u ovakvom modelu mogu biti različita. kako bi se efekat regresivnosti umanjio i kako bi se došlo u fazu neoporezivanja u rasponu do prosječnog ličnog dohotka koji je u funkciji 50% zadovoljenja potreba četvoročlane porodice : supružnici i dvoje izdržavane djece. a prva rezultanta je na koju poresku stopu se primjenjuje najniža poreska stopa. Grafikon br.800 KM – i više.31 Projekcija prihoda poreza na dohodak primjenom progresivnih stopa 62 Kako se primjenjuje jedna stopa u sistemu obračuna PDV-a. ali će omogućiti definisanje polazne osnove i razradu modela. u Bosni i Hercegovini bi odgovarala poreska stopa u rasponu od 5% do 40%.

Oporezivanje neto imovine.000.000 Porezni prihod (mjesečno. Ostaje problem neoporezovanog iznosa koji se isplaćuje u obliku troškova koji imaju karakter ličnih primanja: dnevnice. koji će se širiti za podizanjem ekonomskog položaja domaćinstva iznad egzistencijalnog minimuma.20% 6.000 12. imaju problem dvostrukog oporezivanja primjenom poreske stope na iskazanu osnovicu. reprezentacija. a vezani su za sistem obračuna socijalnih izdataka u obliku poreze i doprinosa.000 2.000. kao odnosa aktive i obaveza.000 4. korištenje automobila i sl.000.15.000 0 Prihod od plata Izvor. Sa stanovišta primjene administrativnog načela postavlja se pitanje načina obuhvata ovih vrsta izdataka i njihovog iskazivanja u uslovima visoke utaje poreza i jake sive ekonomije.000.000.000.000 Staro Novo-10. KM) 8.000 10. U našim uslovima se radi o dobitima koji se ostvaruju po osnovu efekata privatizacije i prometa sa potraživanjima po osnovu državnog kapitala i dionicama privatiziranih preduzeća.000. Problem kod iskazivanja poreske osnovice se javlja i kod oporezivanja kapitalnih dobitaka koji su vezani za špekulativne dobiti i dobiti na tržištu vrijednosnih papira. odvojeni život. Ministarstvo finansija F BiH Širina poreskih osnovica i stopa pruža mogućnosti razvoja poreskog oblika.14. u preduzećima koji su predmet prodaje ili fuzije je posebno 223 . troškovi prevoza.10. Svi oblici primanja koji imaju karakter plaća i naknada.15% Novo-10% Novo-5.

doprinosi penzionom osiguranju. finansijski troškovi kreditiranja stanogradnje.važna sa stanovišta pravičnosti u slučajevima kada ostvarena dobit nije oporezovana. Poreska izuzeća zasnivaju se na principu broja članova porodice. elementarne nepogode i krañe i drugi oblici izdataka koji dovode do namirivanja šteta. 224 . izdržavani roditelji i slično. uz različit sistem obračuna za izdržavane članove. premije životnog osiguranja. Poreske olakšice se sastoje od: poreskih odbitaka. prvo dijete koje je izdržavno. Isto tako različita su rješenja u pristupu oporezivanja dividendi. Odbitak od porezne obaveze predstavlja poresko izuzeće pojedine stavke iz poreske osnovice koja ne ulazi u obračun poreza. Sve nabrojane dileme dovode u kontekst provjeru principa pravednosti sa stanovišta realnog iskazivanja poreske osnovice. u svim poreskim sistemima prihvaćen je tzv. Na primjer. poreskih izuzeća i odbici od poreske obaveze. zdravstvena zaštita. što ima uticaja na nivo štednje i investicija. drugo dijete. troškovi obrazovanja. Poreski odbici najčešće obuhvataju: • • • • • • • dobrotvorne priloge. globalni pristup oporezivanja dohotka u kojem se agregiraju svi dohoci iz svih izvora. Time se vrši poresko izravnjavanje prije ubiranje prihoda (aktivno poresko izravnjavanje). gubici uslijed nesreća i kraña. Kod razrade poreskih odbitaka treba voditi računa da se stimulišu odbitne stavke koje bi postakle: • • • • ulaganja u obrazovanje (plaćanje školarine i ulaganja u sticanju znanja) ulaganja u dodatno penziono i zdravstveno osiguranje. grane ili poreskog obveznika. Problem je u pristupu oporezivanju štednje i prihoda od kamata. Najčešće je ovaj oblik vezan za razvoj odreñene privredne djelatnosti. kamate na stambene kredite. za razliku od pasivnog poreskog izravnjavanja koje je vezano za rashodnu stranu budžeta. pri čemu se uzimaju u obzir poreske olakšice i progresivne poreske stope. ili kada osnivačko ulaganje nije obuhvaćeno. izdaci za zdravstvene usluge. Meñutim.

Postupak utvrñivanja i naplate poreza na dohodak Definisani su oporezivi prihodi prema vrsti i izvoru nastajanja. soba i kreveta. 225 . kada trgovinom roba se dohodak stiče proizvodnjom ili i usluga na tržištu obavljanjem samostalne trajne djelatnosti kao osnovne ili sporedne djelatnosti. 2. Imovine i imovinskih prava. prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava i rashoda koji su po ovo nastali u tom poreznom periodu. te djelatnošću slobodnih zanimanja. Rashodi za sticanje prihoda osnovu priznaju se u procentu od visine ostvarenih prihoda ili u.1. kao i drugi prihodi koji se stiču po osnovu nesamostalne djelatnosti. koji čini dohodak koji se stiče od kamata i dobiti koju ostvari obveznik poreza po osnovu ulaganja kapitala. vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava.4. i rashodi koji se mogu odbiti od prihoda ostvarenih obavljanjem: • Nesamostalne djelatnost. • Kapitala. dodatnih primanja koja poslodavac isplaćuje iznad propisanog iznosa. • Samostalne djelatnosti. Rashode čine obavezni doprinosi iz plaće koje je porezni obveznik dužan da plati po osnovu prihoda ostvarenih obavljanjem nesamostalne djelatnosti. pojedim slučajevima u stvarnom iznosu prema raspoloživoj validnoj dokumentaciji poreznog obveznika. gdje dohodak predstavlja razliku izmeñu prihoda po osnovu zakupnine i iznajmljivanja stanova.Rasponi u poreznim razredima trebalo bi upotpuniti sa porekim olakšicama i oporezovanom dohotku kako ne bi došlo do dvostrukog opterećivanja. koje čine prihodi po osnovu plaće. Kod poreskih izuzetaka treba voditi računa o članovima uže porodice koji su izdržavani i šire koji su alimentirani jer nemaju dovoljno prihoda pa brigu preuzima uža porodica (najčešće djeca).

Imajući u vidu karakter poreza koji se odnosi na samostalnu djelatnost logičnije bi bilo materiju utvrñivanaj poreske osnovice regulisati posebnim pravilnicima i upustvima i to: poljoprivreda i šumarstvo.Grafikon br. Ekonomski princip oporezivanja bi bio sadržan u primjeni različitih modaliteta utvrñivanja poreske osnovice za pojedine samostalne djelatnosti što bi moglo u razvoju poreskih oblika dati i nov pristup oporezivanju obrta i poljoprivredne 226 . što podrazumjeva utvrñivanje prihoda. i ostalih ličnih primanja koja predstavljaju predmet oporezivanja. Prihodi od: -poljoprivrede i šumarstva. To se posebno odnosi na status poljoprivrednika i zanatlija čiji je status vezan za specifičnosti obavljanja djelatnosti koje su sadržane u sistemskim pretpostavkama da isti budu u sferi zvanične a ne sive ekonomije. obrt i slobodana zanimanja.32 Porez na dohodak ZAKON O POREZU NA DOHODAK obuhvata Nesamostalna djelatnost >Plaće- Samostalna djelatnost Dobit fizičkih lica. Prednost ovog pristupa je u potrebi izgradnje zakonske regulative koja će definisati zanimanja samostalne djelatnosti kao djelatnost u tržišnim uslovima privreñivanja. Prihodi od imovine i imovinskih prava Prihodi od kapitala -autorskih prava. Sistem naplate poreza od samostalne djelatnosti bi trebao biti logičana principu plaćanja kod obračuna i plaćanja poreza na dobit. patenata i tehničkih unapreñenja Postupak utvrñivanja i naplate poreza na dohodak je na principu pune akontacije kod nesamostalne djelatnosti što ključno kod primjene sistema obračuna plaća.

i dohotka od ulaganja kapitala. franšiza i stalih imovinskih prava kao i ograničenog ustupanja prava na tehnička znanja. slobodnih zanimanja i drugih samostalnih djelatnosti. kolektivne potrebe koje su uključivale pravo na stan. i tretman poreza od imovine i imovinskih prava. iskustva. Imajući u vidu da je sistem PDV –a preferirao jednu poresku stopu od 17%. tzv. Na ovaj način bi se napustio stari sistem koji je odgovarao netržišnom privreñivanju u kome su se kroz socijalu zadovoljavale tzv. Tretman dohotka od ulaganja kapitala se može riješiti generalno na dva načina: da se široko postave prihodi od ulaganja kapitala koji podliježu oporezivanju i da se usko postave prihodi od ulaganja kapitala koji podliježu oporezivanju. nužan je zakonski okvir koji bi ovaj sektor privreñivanja obuhvatio sa stanovišta oporezivanja. sistem regresivnosti poreza. To se prije svega odnosi na tretman dohodaka po osnovu: 227 . kuće. To se posebno odnosi na porez na dohodak od imovine i imovinskih prava. socijalnih i političkih načela oporezivanja. zimnicu. kao i oporezivanja slobodnih zanimanja i drugih samostalnih djelatnosti. Moguća je i sredina izmeñu ovih rješenja za koju je potrebna elaboracija svakog od pristupa sa stanovišta ekonomskih. Pravo vlasništva je jedno od osnovnih grañanskih prava gdje pojedinac sam odlučuju u kom obliku će držati svoju aktivu: u obliku imobilisane imovine kao pokretne i nepokretne stvari ili kao finansijsku aktivu u formi novčanih sredstava ili vrijednosnih papira. Socijalni i politički princip oporezivanja dohotka mogao bi se postići kroz sistem poreskih tarifa. licenci. kao i oni koji se ostvaruju na principu stavljanje imovine i imovinskih prava u ekonomsku funkciju. stanove i dr. To podrazumjeva da se u jednako položaj dovede dohodak od nesamostalne djelatnosti i svi drugi koji su predmet tržišnog samostalnog privreñivanja fizičkih lica: poljoprivreda. Tretman imovinskih prava uključuje prihode od od otuñenja autorskih prava. Poštujući osnovna načela savremenog oporezivanja logičan je pristup da se oporezuje prihod od stavljanja imovine u ekonomsku funkciju a ne da se oporezuje vlasništvo nad imovinom. te ostvarivanja dohotka po osnovu ulaganja kapitala (kapitalni dobici). To se odnosi na nepokretnu imovinu : zemljište.djelatnosti. socijalne tj. patenata. Komleksnost same materije oporezivanja potvrñuje načelo da se ne smije umanjiti ekonomska snaga poreskog obveznika i da se može zahvatati supstanca. Imajući u vidu novi sistem privreñivanja i potrebu zaštite imovinskih prava. obrt. besplatan godišnji odmor. i pokretnu imovinu: automobili i sl. besplatan prevoz i sl. hranu – tzv. tehnologije i sl. logično bi bilo da sistem poreskih tarifa obezbijedi progresivno oporezivanje sintetičkog dohotka po osnovu svih oblika dohotka koja se iskazuju na razini domaćinstva.

prihodi po osnovu kamata na kredite. 2. 228 . • • • • prihodi po osnovu kamata na štednju i kamata na vrijednosne papire. Ako se zna koliki je značaj mobilizacije kapitala i potreba da se dobit obuhvati kroz evidenciju poslovnih promjena: poreski bilans. Na ovaj način bi se došlo u koliziju sa socijalnim i političkim poreskim načelom koja je objektivno uslovljena niskim nivoom razvijenosti ekonomske strukture društva. prihodi ostvareni trgovinom vrijednosnih papira na tržištu kapitala. investicioni fondovi. Obračun. Utvrñivanje akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti Akontacija poreza na dohodak iz nesamostalne djelatnosti obračunava se. Imajući u vidu razvijenost finansijskog tržišta i ekonomsko i finansijsko načelo prednost bi trebalo dati pristupu široke postavke prihodi od ulaganja kapitala koji podliježu oporezivanju što znači svesti na minimum oblike prihoda koji ne zahtijevaju troškove ubiranja. obustavlja i uplaćuje prilikom svake pojedinačne isplate. osiguravajuća društva. kao i da se finansijska aktiva usmjeri prema bankama i institucionalnim investitorima: penzioni fondovi.1. prihodi po osnovu dobrovoljnog dopunskog osiguranja (životno.• prihoda po osnovu učešća u raspodjeli dobiti privrednih društava: dividende i udjeli. Obveznik poreza na dohodak je zaposlenik. obustavu i plaćanje vrši poslodavac ili sam obveznik poreza. logičnije bi bilo zadovoljenje ekonomskog principa koje pretpostavlja razvoj tržišne ekonomije. zdravstveno i penziono) od premija koje su bile predmet odbitka.1.4.

knjige na osnovu koji se utvrñuje dohodak Uplata akontacija poreza na dohodak Obračun plaća -Evidencija por. U cilju omogućavanja pravilne primjene poslodavci su dužni. da dostavlja nadležnoj jedinici Poreske uprave podatke o isplaćenim plaćama i obustavama. kartice -Evident. neto iznose plaća svojih zaposlenika preračunati u bruto iznose primjenom slijedeće formule: 64 63 100 neto plaća zaposlenika x ( ---------.Grafikon br.promjena na poreznoj karti -Kontrola Akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti utvrñuje se na osnovu poreske kartice koju za zaposlenika vodi poslodavac.33 Utvrdjivanje akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti OBAVEZE POSLODAVCA POREZNE ADMINISTRACIJE Obračun i uplata doprinosa Evidencije.Akontaciju poreza na dohodak iz nesamostalne djelatnosti čini oporezovani prihod od nesamostalne djelatnosti koji je zaposlenik ostvario kod poslodavca u toku mjeseca u bruto iznosu 64umanjen za doprinose iz plata: Poreska uprava je administrativni organ . Obaveza je poslodavca da čuva poreznu karticu zaposlenika dok je zaposlenik kod njega u radnom odnosu. i izda potvrdu o ukupno isplaćenim plaćama i drugim ličnim primanjima kao i podacima o izvršenim poreskim odbicima u prethodnoj kalendarskoj godini. bez naknade.obv -Izdavanje por. vodi evidenciju o isplaćenim plaćama i obustavljenom i uplaćenom porezu. posl.) 95 Bruto = --------------------------------------------------100 – zbirna stopa doprinosa iz plaće -------------------------------------------- 229 . Poreznu karticu. izdaje administrativno– poreski organ63.

a plaća se mjesečno u visini 1/12 godišnjeg iznosa akontacije.• • • za penzijsko i invalidsko osiguranje. kao što su: • • • lični odbici za izdržavanog bračnog druga. 100 65 Ovaj iznos u postojećem rješenju poreza na dohodak je 250 KM. kao i podataka iz obrañenih godišnjih poreznih prijava ili drugih podataka o poslovanju obveznika poreza sa kojima raspolaže. Utvrñivanje akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti Akontacija poreza na dohodak od samostalne djelatnosti utvrñuje se u visini godišnjeg iznosa a na osnovu dohotka od djelatnosti koji je utvrñen za posljednji poreskii period. Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak koji fizičko lice ostvari samostalnim trajnim obavljanjem djelatnosti kojom se bavi kao osnovnim ili dopunskim zanimanjem radi ostvarenja dohotka. odnosno 80 sati. Akontacija poreza na dohodak plaća se mjesečno. a za koji isplaćeni dohodak ne iznosi više od odreñenog iznosa koji je u korelaciji sa prosječnim dohotkom zaposlenika.2. Porezni obveznik može izmjeniti visinu mjesečne akontacije uz prilaganje dokumentacije kojom dokazuje razloge smanjenja odnosno povećanja prijavljenog iznosa mjesečne akontacije poreza na dohodak. Niža stopa se primjenjuje u slučajevima kada rad u jednom mjesecu nije duži od 10 dana. lični odbici za izdržavanog člana uže porodice i djecu sa invaliditetom. rješenjem utvrditi novi iznos mjesečne akontacije. Porezna uprava može na osnovu obavljenog nadzora. 230 . za zdravstveno osiguranje. a u slučaju kada to nije obavljeno tada se prilikom obračuna poreza od nesamostalne djelatnosti primjenjuje viša stopa.4. za osiguranje od nezaposlenih. Zaposlenik kao obveznik poreza u pravilu dostavlja poslodavcu poresku karticu putem Poreske uprave.65 2. i za iznos mjesečnih ličnih odbitaka. lični odbici za izdržavanu djecu.1.

izumitelja i druge slične djelatnosti. • povremene samostalne djelatnosti. samostalnih računovoña. stručnjaka. Drugim samostalnim djelatnostima smatraju se : • • djelatnost članova predstavničkih organa vlasti djelatnost članova skupština i nadzornih odbora privrednih društava. poreznih savjetnika. • samostalna djelatnost naučnika. akvizitera. arhitekata. • samostalna predavačka djelatnost. notara. kao što su: povremene naučnika. inženjera. stečajnih upravitelja i sudija porotnika koji nemaju svojstvo zaposlenika u sudu. turističkih vodiča i druge slične djelatnosti. advokata. revizora. veterinara. sportskih sudija i delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost. poljoprivrede i šumarstva. umjetnika i sportista. • umjetnika. Slobodnim zanimanjima smatraju se: • samostalna djelatnost zdravstvenih radnika. upravnih odbora. slobodnih zanimanja. prevodilaca. sudskih vještaka.U dohotke od samostalne djelatnosti ubrajaju se dohoci od: • • • • obrta i djelatnosti srodnih obrtu. odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti. • samostalna djelatnost novinara. drugih samostalnih djelatnosti. trgovačkih putnika. djelatnosti 231 . novinara. književnika.

sportisti. radio. Akontacija poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. sudskih vještaka. umjetnika. Fizičko lice koje ostvaruje dohodak obavljanjem poljoprivredne i šumarske djelatnosti obveznik je poreza na dohodak ako je istovremeno po osnovu ove djelatnosti i obveznik poreza na dodatu vrijednost. Kod utvrñivanja akontacije poreza iz ovog osnova ne uzima se u obzir Akontaciju poreza na dohodak po osnovu drugih samostalnih djelatnosti obračunavaju. obustavljaju i uplaćuju isplatioci dohotka prilikom svake isplate. Akontacija plaćena na ovaj način smatra se konačno plaćenim porezom. lični odbitak 232 . trgovačkih putnika. Akontaciju poreza na dohodak po osnovu drugih samostalnih djelatnosti djelatnost kao što su članova skupština i nadzornih odbora privrednih društava. organizaciju zabavnih priredbi. sportskih stručnjaka. sudija i delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost obračunavaju. upravnih odbora. akvizitera. utvrdi da je ostvario dohodak iznad iznosa koji primjenom propisanih stopa poreza na dohodak premašuje utvrñeni paušalni iznos poreza. Porez na dohodak. književnici. kao što su: povremene djelatnosti naučnika. ili da je ostvario prihode koji podliježu obavezi plaćanja poreza na dodatu vrijednost. porez na dohodak može utvrñivati i plaćati u paušalnom iznosu. obustavljaju i uplaćuju isplatioci dohotka u rokovima koji su propisani i u pravilu su primjereni broju dana od dana obračuna.Dohodak ostvaren korištenjem prirodnih bogatstava zemlje i upotrebom proizvoda dobijenih obavljanjem tih djelatnosti smatra se dohotkom od samostalne djelatnosti u poljoprivredi i šumarstvu. Porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost. porezni obveznik obračunava po isteku poreznog perioda. u djelatnosti novinarstvo. a koji nije obveznik poreza na dodatnu vrijednost. Porezna uprava može ukinuti poreznom obvezniku paušalno plaćanje poreza na dohodak i u skladu utvrditi i naložiti plaćanje akontacije poreza na dohodak. od ukupne naknade bez prava na priznavanje ličnog odbitka. ukoliko u toku godine u postupku nadzora ili na osnovu prikupljenih podataka o njegovim ostvarenim prihodima. novinara. televiziju. povremene samostalne djelatnosti. za koji je propisana obaveza podnošenja godišnje porezne prijave. plaća se po odbitku. stečajnih upravnika i sudija porotnika koji nemaju svojstvo zaposlenika u sudu. koji nerezident ostvari povremenim obavljanjem samostalne djelatnosti: umjetnici.

Porez na dohodak djelatnosti. odnosno prebivališta poreznog obveznika. Porez na dohodak od nagradnih igara i igara na sreću plaća se prema prebivalištu fizičkog lica kojem je isplaćen dobitak ostvaren učešćem u nagradnoj igri i/ili igri na sreću. te onaj koji je dohodak ostvario direktno iz inostranstva (bez posredovanja rezidentnog poslodavca). Porez na dohodak od ulaganja kapitala plaća se prema mjestu gdje je takav prihod ostvaren. Godišnju poreznu prijavu porezni obveznik je dužan podnijeti Poreznoj upravi ako je u poreznom periodu ostvario oporezive dohotke iz više izvora. a za koji je utvrñeno da se taj porez smatra konačnom poreznom . obustavljen i uplaćen porez po odbitku. Porez na dohodak za pokretnu imovinu mjesto plaćanja je prema mjestu registracije samostalne djelatnosti. odnosno koji je ostvario dohodak po osnovu nesamostalne djelatnosti istovremeno iz dva ili više izvora. Godišnju poreznu prijavu nisu dužni podnijeti porezni obveznici koji su u poreznom periodu ostvarili samo one dohotke za koje je obračunat. ako je poslodavac na sve isplaćene plaće i oporezive naknade u tom poreznom periodu obračunao. Porez na dohodak od imovine i imovinskih prava plaća se prema mjestu gdje se nepokretna imovina nalazi. U slučaju da porezni obveznik u poreznoj prijavi iskaže netačne ili nepotpune podatke. odnosno podnese poreznu prijavu u ime poreznog obveznika u slučaju kada porezni obveznik sam to nije učinio u zakonom propisanom roku. Porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti plaća se prema mjestu prebivališta poreznog obveznika.Porezna uprava ima ovlaštenje da procijeni dohodak poreznog obveznika i utvrdi njegovu poreznu obavezu.Porezni obveznik je dužan nakon isteka poreznog perioda podnijeti godišnju poreznu prijavu propisanog oblika i sadržaja nadležnoj jedinici Porezne uprave prema mjestu plaćanja poreza na dohodak. 233 od samostalne djelatnosti. kao i onaj koji je ostvario dohodak za koji je prema ovom zakonu propisana obaveza podnošenja godišnje porezne prijave ili kada Porezna uprava zatraži od poreznog obveznika da naknadno plati porez po osnovu nesamostalne djelatnosti. Zaposlenik koji je u poreznom periodu ostvario dohodak od nesamostalne djelatnosti samo kod jednog poslodavca i koji u istom poreznom periodu nije ostvario dohotke iz drugih izvora. plaća se prema mjestu registracije . nije dužan podnijeti godišnju poreznu prijavu. porez na dohodak utvrñuje nadležna jedinica Porezne uprave. obustavio i uplatio porez po odbitku .

stanove. kao i oni koji počinju ostvarivati dohodak neposredno iz inostranstva. radi utvrñivanja ili kontrole prijavljenog dohotka za odreñeni porezni period. državnih organa i tijela Porezna uprava je dužna dostaviti podatke o dohotku i osnovici poreza koju je prijavio porezni obveznik u svojoj 234 . porez na dohodak priznaje se plaćeni porez po odbitku i akontacija poreza na dohodak plaćenih u inostranstvu. Rezidentu koji dohodak ostvari u inostranstvu odnosno na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine. Porezni obveznici koji počinju obavljati samostalnu djelatnost. kao i podatke o isplaćenim plaćama i drugim prihodima po osnovu nesamostalne djelatnosti. poreznu obavezu može umanjiti za 10% za svako takvo zaposleno lice a najviše do iznosa koji čini 50% utvrñene porezne obaveze. plaća se prema mjestu prebivališta poreznog obveznika.Porez na dohodak koji potiče od prihoda ostvarenih iz više različitih izvora. sobe i krevete putnicima i turistima koji plaćaju boravišnu taksu). Lice koje isključivo ostvaruje dohodak obavljanjem samostalne djelatnosti a zapošljava lica sa posebnim potrebama i/ili invalidna lica sa utvrñenim invaliditetom preko 50%. zabrani ili prestanku obavljanja djelatnosti i slobodnih zanimanja. o uslugama koje su obavili obveznici poreza na dohodak. a u cilju izbjegavanja dvostrukog oporezivanja. Nadležni organi i uprave koji su ovlašteni za izdavanje odobrenja za obavljanje samostalne djelatnosti i slobodnih zanimanja kao i rješenja o privremenoj obustavi. pod uslovom da su ta lica u tom poreznom periodu bila kod njega u radnom odnosu u kontinuitetu najmanje 10 mjeseci. Banke i druge finansijske organizacije koje su ovlaštene za obavljanje platnog prometa dužne su Poreznoj upravi na njen zahtjev dostaviti podatke o prometu preko računa obveznika poreza na dohodak. odnosno na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine. Fizička i pravna lica dužna su Poreznoj upravi na njen zahtjev dostaviti podatke o isporučenoj robi. Kod utvrñivanja poreza na dohodak u jednom poreznom periodu. Na zahtjev suda. dužni su nadležnoj jedinici Porezne uprave prijaviti početak obavljanja djelatnosti davanja u zakup i iznajmljivanja kao i ostvarivanja dohotka. Poreski obveznici poreza na dohodak dužna su Poreznoj upravi omogućiti uvid u poslovne knjige i evidencije radi utvrñivanja i prikupljanja podataka potrebnih za utvrñivanje poreza na dohodak. te oni koji počinju davati u zakup i iznajmljivati pokretnu i nepokretnu imovinu (osim onih koji iznajmljuju kuće. prednost imaju odredbe ratificiranih meñunarodnih ugovora ili sporazuma (konvencija) o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. dužni su o tome obavijestiti Poreznu upravu dostavom jednog primjerka odobrenja odnosno rješenja.

godišnjoj prijavi. odnosno koju je ona utvrdila.3. Plaćena akontacija smatra se konačno plaćenim porezom i ovaj dohodak porezni obveznik ne unosi u godišnju poreznu prijavu.4. Porez se obračunava na poreznu osnovicu koju čini naplaćeni iznos najamnine umanjen za rashode koji se utvrñuju u procentualnom iznosu 66 . Akontacija poreza na dohodak od imovine koji se ostvaruje iznajmljivanjem kuća. Utvrñivanje akontacije poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava Akontacija poreza na dohodak od imovine koji se ostvaruje naplatom najamine i zakupnine.4. prihodi ostvareni od isplaćenog kapitala od dobrovoljnog dopunskog osiguranja (životnog. izuzev podataka koji se od strane Poreske uprave smatraju poreskom tajnom. 2.4. i ovaj dohodak se ne unosi u godišnju poreznu prijavu. Akontacija se utvrñuje od porezne osnovice . Uplaćena akontacija poreza smatra se konačno plaćenim porezom. penzionog) koji je ušteñen od premija koje su bile predmetom odbitka. 66 67 50% prihoda ostvarenog iznajmljivanjem 20% prihoda ostvarenog po osnovu ustupanja 235 . Akontaciju poreza na dohodak od otuñenja nekretnina i imovinskih prava plaćaju porezni obveznici na svaki takav pojedinačno ostvareni dohodak i to u zakonom propisanom roku. Kod utvrñivanja akontacije poreza ne uzima se u obzir lični odbitak poreznog obveznika.1. Akontaciju poreza na dohodak od ustupanja imovinskih prava obračunava. bez prava na lični odbitak.1. 2. Utvrñivanje akontacije poreza na dohodak od ulaganja kapitala Prihodi od ulaganja kapitala koji podliježu oporezivanju su: • • prihodi ostvareni po osnovu kamata od zajmova. obračunava se i plaća pri svakoj naplati najamnine. plaća se mjesečno u visini 1/12 godišnjeg iznosa utvrñenog za predhodni porezni period prema prijavi poreznog obveznika. stanova. obustavlja i uplaćuje isplatilac dohotka kao porez po odbitku67 istovremeno sa isplatom dohotka bez prava na lični odbitak . soba i kreveta putnicima i turistima koji plaćaju boravišnu taksu.

1. Utvrñivanje akontacije poreza na dohodak od nagradnih igara i igara na sreću Akontacija poreza na dohodak od nagradnih igara i igara na sreću plaća se po odbitku bez prava na umanjenje osnovice za lične odbitke . Akontacija poreza na dohodak od umanjenje osnovice za lične odbitke.Akontacija poreza na dohodak. Akontacija poreza na dohodak po osnovu prihoda od isplaćenog kapitala od kamata od zajmovima plaća se bez prava na dobrovoljnog dopunskog osiguranja plaća se bez prava na umanjenje osnovice za lične odbitke. 2. koja je utvrñena. koja je utvrñena i uplaćena smatra porezni obveznik ovaj dohodak ne unosi u godišnju poreznu prijavu. obustavljena i uplaćena smatra se konačnom poreznom obavezom i porezni obveznik ovaj dohodak ne unosi u godišnju poreznu prijavu.4. a najkasnije do kraja mjeseca u kojem je izvršene isplata. Akontacija poreza na od kamata od zajmovima i od dobrovoljnog dopunskog se konačnom poreznom obavezom i osiguranja.Kod utvrñivanja dohotka od ulaganja kapitala rashodi se ne mogu odbiti.Obračun i obustavu poreza na dobitke od nagradnih igara i igara na sreću vrši organizator nagradnih igara odnosno prireñivač igara na sreću pri svakoj isplati dobitka fizičkom licu koje ostvarilo dobitak. 236 . a obustavljeni porez su dužni uplatiti u roku.5.

sve sve zakonske oblike organizovanja pravnog lica: dioničarskog društva.2. tj. komodintnog društva i društva sa potpunom solidarnom odgovornošću. Porez na dobit Porez na dobit u zakonskim rješenjima Federacije BiH tretira poreskog obveznika u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. postoje opravdani razlozi postojanja oba poreska oblika. Iako se u ekonomskoj teoriji mogu naći stajališta koja imaju polazište da nema opravdanje postojanja poreza na dobit kada se primjenjuje porez na dohodak. mogu se uvesti podsticajne mjere za strana ulaganja. • isti tretman sa stanovišta oporezivanja imaju vlasnici kapitala iz inostranstva što u procesima internacionalizacije ima veliki značaj. i to: • primjenom poreza na dobit oporezuje se dobit u cjelosti. kako onog koji pripada fizičkim licima u raspodjeli dividende. izvoz ili modernizaciju proizvodnje. tako i onog dijela koji pripada pravnim subjektima namijenjenog za ulaganje.2. društva sa ograničenom odgovornošću. Porez na dobit se primjenjuje u svim savremenim poreskim i privrednim sistemima. • razvojem ovog poreskog oblika. Grafikon br. kroz uvoñenje sistema oslobañanja i olakšica.34 Prikaz prihoda poreza u % iznosu Prihodi of poreza na dobit u % ukupnih poreznih prihoda 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0 Italija B elgija A ustrija Francus ka N jem ka ač Š dska ve H ndija ola FB iH U K U A S B iH R S OE D prosje C k C rna G ora S E prosjek E A ustralija E -2 prosjek U 5 B ugars ka Izvor: Eurostat. IFS i OECD M edonija ak Š vica rska N orve ška R unija um H rvats ka A lbanija Š panija Japa n Finsk a Grčk a S rbija Irska 237 .

Oporezivanje jedinstvenom stopom koja odgovara najvišoj stopi dohotka. str. 68 Dieter Brummerhoff : Javne finansije. koja nije ništa manja nego kada se radi o porezu na dohodak. Zagreb. kroz sistem olakšica i oslobañanja. Ovakvim pristupom bi se opravdala socio–ekonomska funkcija ovog poreskog oblika. Dodatni porez uz porez na dohodak. tz. kada doñe do likvidacije ili stečaja privrednog društva. moguća su dva modela: donošenje Zakona o porezu na dobit na nivou države BiH i donošenje Zakona o porezu na dobit na nižim nivoima vlasti –entiteta u postojećem državno-pravnom ustrojstvu. integracija poreza na dohodak i poreza na korporacije. U okviru poreza na dohodak oporezuje se samo isplaćena dobit. Ukupna dobit korporacija podliježe oporezivanju korporacija. poreskih kredita. 2000. da se mora obezbijediti mehanizam naplate sredstava odobrenih putem tzv. Meñutim. to podrazumjeva važan uslov koji je prisutan kod direktnih poreza.Povećanjem ovog poreskog oblika obezbjeñuju se prihodi budžeta koji se mogu usmjeriti u kapitalna ulaganja što obezbjeñuje efekte djelovanja poreza na razvoj. «teorija filtera». Porez na dobit je prihvatljiv i sa stanovišta otpora plaćanja. Teoreski postoje različiti tretmani dobiti privrednog društva 68: • • • • • Ukupna dobit se tretira kroz porez na dohodak. Navedeni teoreski modeli su stvar poreske prakse savremenih ekonomija koji mogu poslužiti kao osnova u reformi sistema direktnih poreza u BiH. Time se obezbjeñuje poštivanje principa pravednosti i ravnomjernog rasporeda poreskog tereta. godine. Mate. tzv. Suštinski. a to je: • • da svaka poslovna promjena mora biti knjigovodstveno evidentirana. Prije nego što damo ocjene različitih tretmana poreza na dobit u varijantama modela koji bi odgovarao državno-pravnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine potrebno je prezentirati incijative za reformu sistema na nivou države BiH kao i entiteta. 331-334 238 .

finansijski rezultat iz Bilansa uspjeha se uvećava za eventualno prekoračenja porezno ograničenih rashoda.2. Jedino knjiženje koje je sadržano u Bilansu uspjeha. nego da su isti u meñusobnoj korelaciji tako da su podaci koji su u njima sadržani rezultat poslovnih promjena i iskazivanja na bazi važećih propisa. Finansijski rezultat iz Bilansa uspjeha koji se iskazuje kao dobitak ili gubitak za predmetnu poslovnu godinu se usklañuje u dijelu rashoda koji su posebno regulisani u propisima o porezu na dobit. zadruge i zadružne organizacije i ustanove koje prodajom proizvode i usluga na tržištu ostvaruju dobit. poresko umanjenje i poresku obavezu. Poreska stopa je dio poreske osnovice koji se obračunava i plaća kao na račun javnih prihoda prema principu pripadnosti. Poreska osnovica Ako porezni obveznik iskaže ostatak oporezovane dobiti u poreskom bilansu taj iznos predstavlja poresku osnovicu. pored Bilansa uspjeha u kojem se iskazuje račun prihoda i rashoda postoji i tzv. Važno je napomenuti da se korekcije u Poreskom bilansu u odnosu na Bilans uspjeha na knjiže u računovodstvu. Znači. društva za osiguranje i reosiguranje imovine i lica. te primjenjenih poreskih propisa. Poreski bilans koji ima za cilj da utvrdi: • • • • oporezovanu dobit. Znači.1. Umanjena poreza na dobit po osnovu odluka o reinvestiranju dobiti se iskazuje u poslovnim knjigama kao poreski kredit koji se može aktivirati eventualno ako se neispune obaveze koje su propisane reinvestiranjem dobiti. nakon čega se utvrñuje visina oporezovane dobiti. Suština je obračunskog sistema dobiti da se na bazi utvrñenih računovodstvenih iskaza. Prilikom rasporeñivanja dobiti se iskazuje u visini stvarne obaveze koja se utvrdi Poreskim bilansom. Obveznici poreza na dobit su privredna društva. obračunatu dobit. U slučaju da se ispune obaveze po osnovu reinvestiranjatada 239 . banke i druge finansijske organizacije. Obveznici poreza na dobit smatraju se i budžetski potrošači i neprofitna pravna lica koja na tržištu ostvaruju više od 50% svojih prihoda. utvrñuje poreska osnovica za primjenu važeće poreske stope. Ostatak dobiti nakon oporezivanja je predmet raspodjele po propisima i odlukama privrednog društva. a izvedeno je iz Poreskog bilansa odnosi se na iznos poreske obaveze utvrñene po Poreskom bilansu. koji su rañeni u skladu sa meñunarodnim računovodstvenim standardima i važećim zakonima o računovodsvu.2.

dnevnice. troškovi prevoza na posao i sa posla. Uz iskazani poslovni dobitak ili gubitak koji se prenosi iz Bilansa uspjeha unose se pozicije koje nose naziv: • Usklañivanje rashoda za iznose koji se ne priznaju u poreskom bilansu: materijalni troškovi iznad iznosa obračunatog po prosječnoj cijeni (u slučaju da je računovodstvenom politikom primjenjena neka druga metoda). zemljišta i ublažavanje buke. propisane članarine i doprinosi komorama. sporstske i naučne ciljeve koji prelaze propisan iznos. obrazovne. Ubrzana amortizacija sprovodi se po stopama koje mogu biti do 50 % više od propisanih. članarine političkim partijama koje prelaze propisan iznos. naknade za ishranu u toku rada tzv. 69 240 . ne postoji obaveza. topli obrok. 70 Prihod po osnovu naplaćenih otpisanih potraživanja u slučaju da su u predhodnim periodima bili uključeni u prihode i nisu bila predmet porezno dopuštenog ili priznatog rashoda ne ulaze u poreznu osnovicu. koji nisu usklañeni sa propisanim iznosima odnosno isplaćene se u većem iznosu. Ovo je važno zbog kontinuiteta praćenja Bilansa uspjeha i Poreskog bilansa svakog subjekta od strane poreskog organa – Poreske uprave. naknadno obračunati i plaćeni porez na dobit. poreski bilans se sastavlja na bazi objašnjenja i upustava za njegovo popunjavanje. novčane kazne za prijestupe i prekršaje.. dio amortizacije koji u ranijem periodu nije priznat kao porezni dopustiv rashod. tj. regres za godišnji odmor.69 izdaci za humanitarne. reprezentacije koja prelazi propisani iznos. i o školovanje i obuku kadrova. vode. Konkretno. • • amortizacija obračunata u većem iznosu nego što je propisana . troškovi rezervisanja koji nisu u skladu sa računovodstvenim propisima i standardima. turističkim zajednicama i sl. • ostali porezno priznati troškovi: rashodi po osnovu otpisa potraživanja70. kulturne. Pravo na ubrzanu amortizaciju obveznik ima za stalna sredstva koja služe za: o sprečavanje zagañivanja vazduha.se kredit «gasi». isplata sa karakterom ličnih primanja i to za službena putovanja. svi rashodi koji koji su evidentirani suprotno važećim računovodstvenim standardima. troškovi Obveznik ima pravo na ubrzanu amortizaciju stalnih sredstava.

Razlika izmeñu oporezive dobiti i osnovice za oporezivanje je u tome što se utvrñuju poslovni gubici poslovnih godina koji se koriste za umanjenje oporezive dobiti. na koji je isplatilac platio porez na dobit.rezidentna. Gubitak koji nije bilo moguće odbiti u tekućoj nadoknañuje se u prvoj slijedećoj godini.73 71 Dividende i udjeli ostvarene po osnovu učešća u kapitalu drugog obveznika ne ulaze u poreznu osnovicu. tada se taj gubitak iskazan u poreznom bilansu može prenijeti na račun dobiti iz budućih obračunskih perioda. tada se isto odnosi na taj period i sadržan je eventualno u poreznom bilansu za jednu godinu. tj..• usklañivanje prihoda. odnosi se i na primljenu dividendu i udjele u dobit drugog obveznika. • kamata izmeñu povezanih lica i tržišnih kamata. Ako je propisan period mogućnosti umanjenja. Rezerve ne mogu preći % dobiti iskazane u bilansu uspjeha . što je važno sa stanovišta obračuna potencijalnih rizika i rezervisanja koje primjenjuju finansijske institucije. 73 Ako se nakon umanjenja osnovice poreza na dobit pokaže gubitak u poreznom bilansu. korigovana za eventualno nastale uticaje transfernih cijena i kamata izmeñu povezanih lica služi za utvrñivanje osnovice za oporezivanje. naprimjer 5 godina. Oporeziva dobit kao veoma važna obračunska kategorija nastala usklañivanjem prihoda i rashoda.72 Nakon ovako grupisanih prihoda i rashoda pristupa se utvrñivanju uticaja izmeñu: • transfernih i tržišnih cijena koje su sadržane u vrijednosti trnsakcija u cilju da bi se eliminisali negativni efekti na iskazanu osnovicu za oporezivanje dobiti ili da bi se povećala vrijednost osnovice za obračun dobit što je predmet utvrñivanja razlike izmeñu utvrñivanja ukupne vrijednosti transakcija sa povezanim licima korigovane sa tržišnim cijenama. pri čemu se evidentira efekat prodaje po cijenama koje su niže od tržišnih.71 Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se troškovi rezervi za opšti kreditni rizik i potencijalne kreditne i druge gubitke kod banaka i društava za osiguranje i reosiguranje koje se obračunava na osnovu propisa koje donosi Centralna banka ili agencija za suprviziju bankarskog poslovanja i li agencija za superviziju iz oblati osiguranja . a ne duže od pet godina. Raspon % dobiti je stvar zakonskog rješenja (za sada je stav da se iznos utvrdi na 20%). kada je stvarna kamata veća od tržišne kamate pri čemu se vrši povećanje osnovice za oporezivanje. tako da 72 241 .

Likvidacioni višak (ostatak neto imovine) koji pripada vlasniku poslije oporezivanja i isplate knjigovodstvene vrijednosti neto imovine. se porezan osnovica uvijek umanjuje za gubitak starijeg datuma. odnosno godišnji obračun. • iskazana osnovica za oporezivanje se takoñe može korigovati po osnovu gubitaka prethodnog perioda u skladu kako je to propisano. Dobit obveznika u toku likvidacije utvrñuje se uporeñivanjem neto imovine obveznika na početku i na kraju postupka likvidacije. što znači da može biti manji ovisno koji su ciljevi poreske politike ( porezni tretman poslovnog gubitka).Posmatrajući iskazane kategorije oporezovane dobiti osnovice za oporezivanje može se zaključiti slijedeće: • iskazani finansijski rezultat gubitka ili dobiti iz Bilansa uspjeha može se korigovati naviše ili naniže tako da mijenja naziv u pozitivnu dobit koja prerasta u oporezivu dobit i obrnuto. u smislu ovog zakona smatra se dividendom. koji se porezno ne priznaje kao porezno dopustivo umanjenje porezne osnovice. Procesni zakoni o likvidaciji i stečaju su: Zakon o likvidaciji i Zakon o stečaju. Porezni gubitak pravnog lica koji je nastao van teritorije rezistenta se ne priznaje. Na ovaj način se priznaje kontinuitet poslovanja i funkcija poslovanja subjekta kao trajne aktivnosti pri čemu se bilansne pozicije konačno utvrñuju u likvidacionom bilansu. Obveznik nad kojim se otvara postupak likvidacije dužan je da na dan otvaranja postupka likvidacije zaključiti poslovne knjige i sastaviti bilans otvaranja likvidacije. 242 . “ ne duži od pet godina”. Dobit utvrñena u postupku likvidacije obveznika podliježe oporezivanju. kao povećanje ostvarenog gubitka. s tim da se mora iskoristiti u utvrñenom periodu. Ako je knjigovodstvena vrijednost udjela veća od iznosa likvidacionog viška ostvari gubitak.

2. 2003). IFS i OECD 243 .6 % ( Katarina Ott . Tabela br. Neponderisani prosjek zemalja Evropske unije je 30. Poreska stopa Objektivna poreska osnovica prestavlja predmet obračunskog sistema u skladu sa MRS (Meñunarodnim računovodstvenim standardima) koji će se utvrñivati na razini Bosne i Hercegovine od strane regulacione institucije koja će biti utvrñena u skladu sa Zakonom o računovodstvu Bosne i Hercegovine.5% 22% 28% 29% 34. Visina poreske stope se može posmatrati u kontekstu usklañivanja iste sa okruženjem i praksom zemalja Evropske unije.22 Visina poreskih stopa poreza na dobit Visina poreske stope Zemlja Austrija Francuska Italija Porugal Belgija Njemačka Irska Španjolska Danska Grčka Luksemburg Švedska Finska Nizozemska Velika Britanija Hrvatska 34 % 33. Imajući u vidu primjenu MRS realno je očekivati i realno iskazivanje poslovnog rezultata u skladu sa računovodstvenom politikom koju će utvrñivati privredna društva.2.2.60% EU Neponderisani prosjek EU Izvor: Eurostat.5% 30% 20% 15% 30.33% 36% 30% 39% 25% 16% 35% 30% 37.

35 5 Prikaz zakonskih poreskih stopa poreza na dobit Zakonske stope poreza na dobit Izvor: Eurostat.10 15 20 25 30 35 40 45 0 Irska EU -25 p ro sjek A u strija F in ska Šved ska Po rtu g al G rčka H o lan d ija UK Italija B elg ija F ran cu ska Šp an ija N jem ačka Švicarska N o rveška O EC D p ro sjek A u stralija K an ad a U SA Jap an C rn a G o ra RS Plan iran a h arm o n iz iran a B iH Srb ija B u g arska M aked o n ija M o ld o va SEE p ro sjek R u m u n ija H rvatska A lb an ija F B iH Grafikon br. IFS i OECD 244 .

) kapital stranog lica. • Obveznik koji u periodu od pet uzastopnih godina izvrši investiranje u vrijednosti od najmanje 20 miliona KM oslobaña se plaćanja poreza na dobit za period od pet godina počevši od prve godine investiranja. Poreska stopa od 30% što je u rasponu stopa zemalja iz okruženja sa kojim imamo najveću trgovinsku Jedinstveno u Bosni i Hercegovini sa 30% na 10%. Razlog tome je smanjenje poreskih podsticaja i mogućnost širenja poreske stope. ulaganja u investicije. 76 245 . drugu godinu poslovanja –70%. • • • • slobodne zone. razmjenu. ali ne veći od 30% dijela dobiti koja je ostvarena u drugoj državi. oslobaña se plaćanja poreza na dobit za tu godinu. 74 75 Porez na dobit plaća se po stopi od 10% na utvrñenu poreznu osnovicu u Poreznom bilansu. Širina poreskih podsticaja uz veću poresku stopu moguća su za 75: • novoosnovana privredna društva. • Obveznik koji zapošljava više od 50 % invalidnih lica i lica sa posebnim potrebama duže od godinu dana oslobaña se plaćanja poreza na dobit za godinu u kojoj je bilo zaposleno više od 50% invalidnih lica i lica sa posebnim potrebama. izmjenile su sistem Obveznik koji je u godini za koju se utvrñuje porez na dobit izvozom ostvario preko 30% od ukupno ostvarenog prihoda i koji po tom osnovu ostvaruje pravo na povrat PDV-a. treću godinu poslovanja 30%. (5 godina od osnivanja. • porez na dobit koje je nerezistentna filijala matičnog društva platila u drugoj državiali ne veći od 30% dobiti te filijale.Moguće promjene sa stanovišta utvrñivanja poreske stope mogu se odnositi na primjenu jedinstvene poreske stope na nivou Bosne i Hercegovine74. 76 Promjene koje su uslijedile nakon smanjenja poreske stope podsticaja i to na : • . plaćeni porez na dobit koje je društvo ostvarilo poslovanjem u drugoj državi.u to: prvu godinu poslovanja – u cjelosti 100%.

poreskog i budžetskog izvještavnja. 77 246 . držalo 25% ili više dionica. 77 Nadalje ostaje problem dvostrukog oporezivanja koje se nastoji izbjeći u okvirima administrativno-teritorijalnih jedinca države: entiteti i distrikt. autorskih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva. koji predhodi podnošenju bilansa uspjeha.Potreba regulisanja ove materije mora se tražiti u sklopu pitanja koja se tiču evazije poreza i primjene računovodstvenih standarda kroz sistem računovidstvenog. Pravo na porezni kredit ima matično privredno društvo koje je u razdoblju od najmanje godinu dana. kamata. Primjer je slijedeći: „Obveznik . poreznog savjetovanja. ima matično privredno društvo koje je u razdoblju od najmanje godinu dana.poslovna jedinica nerezidenta koji je osnovan ili čije je sjedište ili kojem se stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem nalazi izvan teritorije Federacije a u Bosni i Hercegovini oslobaña se plaćanja poreza na dobit za dobit koju ostvari poslovanjem na teritoriji Federacije. odnosno udjela nerezidentne filijale. U tom smislu se uvodi i porez po odbitku koji se obračunava na prihod koji je nerezident ostvario Porez po odbitku obračunava i uplaćuje isplatilac kod isplate prihoda.Kako je eksplicitno rečeno da se porezni podsticaj na porez na dobit mogu regulirati samo Zakonom o porezu na dobit privrednih društava ostaje u razmatranja cjelokupne ove problematike pitanje da li je poželjna « konkurencija» izmeñu entiteta ili bi ovu materiju trebalo jedinstveno urediti“.Osnovica na koju se obračunava porez po odbitku je bruto iznos koji isplaćuje rezident nerezidentu po osnovu dividendi.“ 78 Pravo na porezni kredit. konvencije) o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je potpisala Bosna i Hercegovina . može se umanjiti obračunati porez na dobit za iznos koji odgovara porezu koji je njegova nerezidentna filijala platila izvan teritoerije Bosne i Hercegovine na dobit koja je uključena u prihode matičnog privrednog društva. smatra se pravno lice koje posjeduje dionice ili udjele drugih pravnih lica.Matičnim privrednim društvom smatra se pravno lice koje posjeduje dionice ili udjele drugih pravnih lica. odnosno domaća ili strana lica. rezidentu može se umanjiti obračunati porez na dobit za iznos koji odgovara porezu koji je njegova nerezidentna filijala platila izvan tzeritoerije Bosne i Hercegovine na dobit koja je uključena u prihode matičnog privrednog društva. držalo 25% ili više dionica. Isplatilac je dužan u roku od dana isplate podnijeti izvještaj Poreznoj upravi o obračunatom i uplaćenom porezu po odbitku. Matičnom privrednom društvu. naknade za usluge istraživanja tržišta. Matičnim privrednim društvom. odnosno udjela nerezidentne filijale. Porezni tretman prihoda od dividendi (po osnovu posjedovanja dionica. Filijalom se smatra pravno lice u čijem kapitalu matičnog privrednog društva učestvuje78. rezistentu.Matičnom privrednom društvu. revizorske usluge. odnosno udjela) zavise od toga da li ti prihodi ostvaruju pravna ili fizička lica. Dvostruko oporezivanje se nastoji izbjeći putem ratificiranih ugovora (sporazumi. zabavnih i sportskih dogañaja. koji predhodi podnošenju bilansa uspjeha.

premija osiguranja za osiguranje ili reosiguranje od rizika. bi proistekla iz koncepta regionalizacije bi pratila sistem ogranizacije Uprave za indirektno oporezivanje kako bi se u kasnijoj fazi moglo razmišljati o jedinstvenoj carinskoj i poreskoj administraciji na nivou države. kao i sve druge usluge koje su obavljene na teritoriji rezistenta.telekomunikacijske usluge izmeñu i druge države. • • kod prodaje robe na kredit obvezniku. vlasnicima državnih i korporativnih obveznica nerezidentnim licima i • na depozite. Treća. zajedno sa porezom na dohodak neutalan je na konkurentnu sposobnost kada je tretman sa jednakom dobiti jednak. To praktično znači da nisu upitne općinske poreske uprave koje su nosioci aktivnosti na uspostavljanju administativnotehničkog načela ubiranja direktnih poreza. pravnim Poznavanje modela tretmana poreza na dobit i činjenice da ne postoji jedinstven način obračuna poreza na dohodak na nivou države potrebno je se konceptualno odrediti za model koji je primjeren mogućnostima reformi cjelokupnog poreskog sistema u BiH. a ne ukupne dobiti preduzeća To praktično znači da dividenda koja je utvrñena kroz obračun dobiti i bila predmet oporezivanja bila oporezovana po stopi poreza na dohodak u koji je uračunata i isplaćena dividenda. To znači da mora postojati jedinstvena tarifa koja koja ne bi pravila razliku prema visini dobiti. Regulisani i slučajevi kada se ne plaća porez po odbitku. optimalna varijanta. Pitanje dvostrukog oporezivanja je važno jer se porez na dohodak vezuje za ukupan dohodak pojedinog vlasnika udjela u preduzeću.tehničkog načela to bi značilo da mora voditi računa o troškovima ubiranja javnih prihoda i ugodnosti plaćanja poreza. Ako bi institucionalna rješenja posmatrali u kontekstu administrativno. Prvi korak u tom procesu je uspostavljanje jedinstvene Poreske uprave BiH sa organizacionim dijelovima prema teritorijalno-administrativnom ustrojstvu. Porez na dobit. 247 . Upitne su poreske administracije na razinama kantona ili entiteta pri čemu bi se mogao primjeniti princip reduciranja broja kantonalnih poreskih uprava ili koncept ukidanja svih kantonalnih poreskih uprava i zadržavanja poreskih uprava entiteta sa reduciranim nadležnostima u obimu koliko bi se nadležnosti prenijele na nivo države. To je slučaj kada se radi o kamatama koje se plaćaju: • kod prodaje opreme na kredit koju obveznik nabavlja za obavljanje djelatnosti.

godine.godine. Rosen: Javne finansije. Logos. 1999. 6. Zagreb. Bajo Ante: Proračunski sustav – ornament ili sredstvo upravljanja državnim finansijama. 2004. Sedmi medjunarodni simpozij. 19. Richard i Peggy Musgrave: Javne finansije u teoriji i praksi. Joseph E. 17. godine. 2000. Zagreb. 9. Zagreb. godine. Srb Vladimir. Masmedija. 2002. Konjhodžić Halid: Finansijsko pravo i finansijska znanaost. Reforme u BiH u funkciji razvoja. 8. Jelčić Barbara: Javne finansije. 4. godine.. Privredni pregled. 248 . godine. Institut za javne finansije. Editio Iuristica. 2000. Harvey S. Božena Gulija: Euroscope 76 Enter Europe – Vodič kroz informacije o Evropskoj uniji . Zagreb. Mate. 14. 3. Institut za javne finansije. Ekonomski fakultet. Dieter Brummerhoff : Javne finansije. Revicon.godine. Hrustić Hasiba: Fiskalni federalizam u svetu i naša iskustva. 2. 2006. 2006. 2006. 1997. Kešetović Izudin: Razvoj poreza na dohodak i poreza na dobit na primjeru poreskog sistema u BiH. godine. 2000. Informator. 12. Stiglitz: Ekonomika javnog sektora. Oxford Press. Zagreb.. Univerzitet Sarajevo. Renata Perić: Javne finansije. ðonlagić Dženan. Zagreb. Dautbašić Ismet: Finansije i finansijako pravo. 1995. godine. Ekonomski fakultet Beograd. 18. Beograd. Sveučilište Osijek. 2005. godine.LITERATURA 1. Sarajevo. 15. Alić Š. Kešetović Izudin: Finansije. Split. 16. 4th ed. godine. Jelčić Božidar: Finansijsko pravo i finansijska znanost. Tuzla. 13. Kešetović I. Čaušević K. De Grauwe Paul: "Economics of Monetary Union". 1997. 2004. godine. 11.: PDV u sistemu računovodstva i poslovnih finansija. Evropska monetarna unija i Bosna i Hercegovina. 7. ðonlagić Dženan. Feri. 2006. 1993. Institut za javne finansije. godine. godine.godine. 1998. 2002. Kasim: Ekonomska politika. drugo izdanje. Zagreb. Zbornik radova. godine. godine. PrintCom. Begić I. godine. 10. Informator. 5. sedmo prošireno i izmijenjeno izdanje. Jurković Pero: Javne finansije. 2002.

godine. Beograd. 1990. godine. IFS. Tomljenović Dražena: Finansijska teorija i politika. Ekonomski fakultet u Beogradu. 2007.20. godine. Beograd. OECD. Beograd. Raičević Božidar: Javne finansije. 22. Savremena administracija. Institut za javne finansije. Ministarstvo finansija FBiH. 25. Novi Sad. Eurostat. 249 . Uprava za indirektno oporezivanje BiH. 1990. 2000. urednica. godine. 23. Beograd. 2005. 21. Javne finansije u Hrvatskoj. Savremena administracija. godine. 24. Popović Dejan: Poreski sistem. godine. Ott Katarina. Zagreb. Vidaković Slobodan: Eksterna revizija finansijskih izvještaja. Dosije. Fakultet za uslužni biznis. 26. Publikacije: Centralna Banka BiH. 1998. Centar za izdavačku djelatnost. Ristić Žarko: Fiskalni menadžment.

10: Prognoza poreskih i neporeskih prihoda (kantoni i opštine) Tabela br.4: Nove zemlje članice EU i kriteriji konvergencije iz Maastrichta Tabela br.13: Prognoza poreskih i neporeskih prihoda za period 2007.19: Primjeri PDV stopa primijenjenih na odabrane poslove u PDV pregledu: Tabela br.18: Prikaz mjesecne procentualna (%) raspodjela prihoda Bosne i Hercegovine prema Entitetima i Distriktu Brčko u 2006 godini Tabela br.g) Tabela br.2: Realni rast BDP-a. % godišnje.12: Prognoza prihoda Direkcije za ceste Tabela br.9: Projekcija poreskih i neporeskih prihoda za period 2007. (konsolidovano) Tabela br.POPIS TABELA Tabela br.-09.8: Plate i broj zaposlenih u javnom sektoru u Federaciji BiH Tabela br. %BDP.22: Visina poreskih stopa poreza na dobit 250 .tabelarano i grafički Tabela br. (FBiH) Tabela br.16: Uporedni pregled obaveza prema zakonima entiteta i Distikta Tabela br.-09.17: Ključni ekonomski indikatori Bosne i Hercegovine 2000-2005 Tabela br.1: Korisnici finansijskih izvještaja Tabela br.20: Prihodi od direktnih poreza Tabela br.21: Učešće ukupnih poreza i poreza na dohodak u bruto domaćem proizvodu Tabela br.14: Konsolidovani fiskalni bilans Federacije BiH Tabela br. Javni (vanjski i unutarnji) dug opće države.5: Konsolidovani bilans Tabela br.15: Prikaz obima javnog duga u milionima KM . Suficit ili deficit proračuna opće države.6: Konsolidovani bilans Tabela br.11: Prognoza poreskih prihoda vanbudžetskih fondova (konsolidovano) Tabela br.7: Isplate pojedincima (grantovi) Tabela br.3: Ispunjavanje kriterija za članstvo u EMU (u 1997. % BDP Tabela br.

Izvještaji PDV-a Grafikon br.33: Utvrñivanje akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti Grafikon br.24: Promjene u strukturi naplate indirektnih poreza Grafikon br. godina budžeta F BiH Grafikon br. KIF i KUF .35: Prikaz zakonskih poreskih stopa poreza na dobit 251 .2: Organizacioni okvir trezora Grafikon br. Grafikon br.2009 Grafikon br.18: Trendovi naplate akciza iz nafte i naftinih derivata Grafikon br. godini. godinu Grafikon br.5: Nominalni i realni rast BDP-a za period 2003.12: Prihodi budžeta kantona Grafikon br. godinu Grafikon br.20: Struktura javnog duga Grafikon br.10: Prihodi budžeta Federacije Bosne i Hercegovine Grafikon br.4: Struktura javnih rashoda Grafikon br. i 2006.28: Projekcija raspodjele sredstava F BiH sa jedinstvenog računa za 2007.6: Udio tekućih transfera u ukupnim rashodima Grafikon br.21: Prikaz obima javnog duga u milionima KM-tabelarno i graficki Grafikon br.27: Projekcija raspodjele prihoda BiH za 2007.9: Grafički prikaz rasporeñenih javnih prihoda po osnovnim Grafikon br.1: Funkcionisanje javnog sektora u ekonomiji Grafikon br.13: Prihodi opstina od indirektnih poreza Grafikon br.34: Prikaz prihoda od poreza u % Grafikon br.19: Naknade za takse za period 2002 – 2006.16: Trendovi promjena u strukturi indirektnih poreza Grafikon br.7: Udio u konsolidovanim tekućim transferima u 2005.29: Projekcija prihoda poreza budžeta u 2007.25: Sistem obračuna PDV-a Grafikon br.23: Struktura indirektnih poreza Grafikon br.22: Prihodi od poreza u periodu 2001 – 2005 godina Grafikon br.31: Projekcija prihoda poreza na dohodak primjenom progresivnih stopa Grafikon br. godini Grafikon br.17: Trend promjena u korelaciji rasta carinskih prihoda i uvoza Grafikon br.3: Struktura javnih prihoda Grafikon br.POPIS GRAFIKONA Grafikon br.32: Zakon o porezu na dohodak Grafikon br. godini Grafikon br.14: Prikaz strukture javnih prihoda u Federaciji Bosni i Hercegovini Grafikon br.15: Prikaz strukture vanbudžetski fondova u F BiH Grafikon br.8: Konsolidovani ukupni izdaci Grafikon br.11: Konsolidovani prihodi Federecije Bosne i Hercegovine Grafikon br.26: Ostvarenje i raspodjela neto prihoda Bosne i Hercegovine u 2006.30: Poreska faktura .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful