GODINA XVI • BROJ 81 • VITEZ • LIST ZA PODUZETNIŠTVO - KULTURU - MARKETING • 3KM

U OVOM BROJU DONOSIMO:

Aktualni razgovor: Aktualno:

prof. Mile Lasić: Misliti europski znači misliti – slobodno

Ususret 15. Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar 2012.

INDUSTRIJSKI PROGRAM

Privrednik

81

22

AKTUALNO Hrvatski premijer Milanović u Vitezu

Održana praktična demonstracija rezidbe voća 11 U BiH prošle godine na vodu u bocama potrošeno 15 milijuna KM 11 RAZGOVOR S POVODOM Republika Hrvatska najznačajnije zastupljena na Mostarskom sajmu 18 PREDSTAVLJAMO USPJEŠNE Brand BM osvaja dame 28 TDR – regionalni lider u proizvodnji cigareta 30 Vitez ima najboljeg kuhara u BIH 32 BH REGIJE Minus na tekućem računu države 33 Interio 012 – regionalni sajam drvne industrije 34

IZ BROJA U BROJ Vitez i Središnja Bosna bogatiji za tri nova auto brenda! 8 Kreću poticaji za obnovljive izvore energije? 9 Svaki građanin dužan 3.277 KM 10 Nova marka HP Mostar posvećena siru trapistu, autor Siniša Skenderija 10

U FBiH pojačani nadzor nad korištenjem kompjuterskih programa 35 U Mostaru održan sajam meda 36 Tuzla natura – „od sjemena do tanjura“ 38 Gospodarska komora FBiH organizira susret bh. i srbijanskih poduzetnika 39 Cijene lijekova u našoj zemlji tri puta

12
AKTUALNI RAZGOVOR
Misliti europski znači misliti – slobodno

impresum
Izdavač: Inter 96 d.o.o. • za Izdavača: Darko Juričić • GlavnI urednIk: Mario Mlakić • IzdavačkI savjet: Franjo Rajković, dipl. oec., Nada Filipović, Željko Kocaj • novInarI: Miroslav Vasilj, Danijela Kozina, Dragana Sivonjić, C. Kusić, Ana Drmač, Vedran Mihojević, Misijana Brkić-Milinković, Zvonimir Živković • FotoGraFIje: Valerija Bobaš-Pupić, Stojan Lasić • adresa redakcIje: Franšizni centar BiH, PC96, 72250 Vitez, BiH • GraFIčka prIprema I dIzajn: Borislav Sučić • tIsak: SUTON, Široki Brijeg • marketInG: Radica Bošnjak • Valerija Bobaš-Pupić • Telefoni: +387 30 717 096 • Fax: +387 30 717 095; +387 36 329 629 • GSM: 063/444 361; 063/447 932; 063/333 579 • E-mail: info@privrednik.ba • www.privrednik.ba • Žiro račun: 1610700003470054 Raiffeisen bank d.d. BiH - filijala Vitez mišljenjem nadležnog Federalnog ministarstva list BH privrednik oslobođen je plaćanja poreza na promet, broj 04-15-4671/03. zabranjeno svako neovlašteno kopiranje i korištenje materijala lista bez pismenog odobrenja urednika

4

Travanj / Svibanj 2012

BH Privrednik

skuplje nego u zemljama regije 39 Poljoprivredne udruge: štete izazvane snijegom preko 150 milijuna maraka 40 Stigao je UP! 41 Aluminij najveći izvoznik, Optima uvoznik 42 FIS Vitez na sajmu GAST 2012. 43 DOGAĐAJI Promocija koja je postala društveni događaj broj jedan 44 Sinišine fotografske spone 45 Mostar postaje referalni centar u regiji za šećernu bolest 49 U spomen Ivi Andriću 51 REGIONALNE VIJESTI Kriza u Europi se odražava na Zapadni Balkan 52 PROJEKTI Potpisani ugovori za ekološke projekte 53 Potpisani ugovori s korisnicima projekta POPoWO 54 Barometar lokalnog poslovnog okruženja 55 BURZA / FINANCIJSKO POSLOVANJE Pozitivno poslovanje bankovnog sustava u FBiH 56 MODERNO POSLOVANJE Nova EU pravila za energetske tvrtke 58 Pogled unatrag za korak naprijed! 60 Ne skrivajte kriznu situaciju, priznajte kriza postoji 61 IZDVOJENO Najbeskorisnije marketinške fraze 62 Kristalna matica slovenskom glumcu Borisu Cavazzi 63 BAŠTINA Mladi Andrić i njegov gimnazijski profesor Tugomir Alaupović (od Bosanske vile do Hrvatske mlade lirike) 64 POSLJEDNJA VIJEST Violeta u top 5 brendova u BiH 67 Tek 1.300 tvrtki posjeduje ISO certifikate 68

20

AKTUALNO
Ususret 15. Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar 2012.

25

AKTUALNO
Obilježen Svjetski dan voda 2012.

48
DOGAĐAJI Predstavljena knjiga o nunciju D’Erricu In honorem 48 BH Privrednik
April / Maj 2012

J

Uvodnik

edna od profesionalnih želja koja me proganjala posljednjih mjeseci je bila – dobiti intervju s profesorom Milom Lasićem, čovjekom koji je u naš medijski prostor unio jednu novu svježinu, otmjenost dijaloga i prezentirao nešto što sam često kaže - „novu paradigmu“ mogućeg načina razgovora, dijaloga …

I kad sam, zahvaljujući mostarskog kolegici, konačno imao gotov materijal, javio se problem imanentan poslu kojim se bavim. Što staviti u naslov, a da pritom barem približno ocrtam svu širinu tema obrađenih u svojevrsnom solilokviju profesora Lasića. Predloženi naslov tek je jedan od mogućih tumačenja važnih tema koje je profesor Lasić otvorio. Beskompromisni „proeuropejac“ , profesor Lasić postavlja naizgled dosta visoko ljestvicu u našim naporima da postanemo dio europske stvarnosti. Ljestvica je visoko postavljena jer zahtijeva promjenu našeg dominantnog svjetonazora kakav vlada u našim odnosima i traži od nas napor u usvajanju vrijednosti „nove paradigme“ promišljanja. A naporan rad baš i nije nešto što mi volimo. To dokazuje i opće stanje gospodarstva, kulture, društva i naročito

političkih odnosa u Bosni i Hercegovini. Tako je nedavno objavljena analiza pokazala kako su plaće državnih dužnosnika u Bosni i Hercegovini do šest puta veće od njezina prosjeka, dok je za 40 posto bolje plaćena njezina administracija, čime ta zemlja izdvaja najviše novca u ovom dijelu Europe za javnu upravu u odnosu na BDP. U vremenima kad i naizgled najvitalnije ekonomije uvode restriktivne mjere štednje, u BiH se jedini napredak ostvaruje u povećanju broja administrativnih djelatnika i rastu njihovih dohodaka. Kao u nekom ekstremnom raeality –u, isprobava se izdržljivost sudionika koji svaki dan bivaju podvrgnuti novim iskušenjima koja pred njih postavljaju „velika braća“. Iskorak ka „europskoj stvarnosti“ kakvu deklarativno priželjkujemo, znači logiku malih koraka, koji podrazumijevaju prihvaćanje odgovornosti za obećane (i neispunjene)planove, za sve potrošene novce i vrijeme koje smo trošili opijeni velikim pričama i malim životima koje vodimo. Upravo forme „nove paradigme“ dijaloga podrazumijevaju onu vrstu odgovornosti od koje uporno bježimo, skrivajući se iza velikih i ispraznih fraza.

BH Privrednik
April / Maj 2012

IZ BROjA U BROj

a svečanosti, upriličenoj u prostorijama tvrtke, bilo je prisutno gotovo pet stotina uzvanika, među kojima je bilo najviše poslovnih partnera i prijatelja poduzeća „OVNAK” d.o.o. Vitez i obitelji Kafadar, vlasnika ovoga uspješnog viteškog poduzeća. Pored njih, svečanosti su prisustvovali i visoki dužnosnici državne, federalne, županijske i općinske političke i izvršne vlasti te osobe iz poslovnog, kulturnog, sportskog, vjerskog i svih drugih oblasti života, kao i prijatelji iz BiH i Hrvatske. Nazočne je pozdravio i obratio im se direktor poduzeća „OVNAK”, Drago Kafadar, koji se kratko osvrnuo na obiteljsku prognaničku povijest i poslovni uzlet koji je doveo i do otvorenja ove koncesije. Nazočnima se obratio i Branko Grković, direktor pordaje Renault-Nissan Hrvatska, koji je izrazio zadovoljstvo što je krenula suradnja ovih dviju kuća i koji je naglasio da je jasno kako su Drago Kafadar i njegovi suradnici prepoznati kao ljudi koji imaju viziju i sigurnost u dugoročno stabilno poslovanje. U ime Udruge poslodavaca općine Vitez, čiji su članovi i tri brata Drago, Anto i Vlatko Kafadar, umjetničku sliku, rad Zlatka Vidovića, koja prikazuje Luisa Renaulta u prvom Renaultovom vozilu iz 1879, Dragi Kafadaru predao je Alojz Mlakić, član predsjedništva viteške udruge poslodavaca.

N

Vitez i Središnja Bosna bogatiji za tri nova auto brenda!

U Vitezu je prigodnom svečanošću upriličeno otvorenje koncesije Renault-Nissan-Dacia u okviru Auto centra „OVNAK” Vitez.

građevinskih strojeva. Ovo uspješno poduzeće odlučilo se okušati i u automobilskom biznisu. Poduzeće

„OVNAK” zapošljava oko 100 djelatnika, a vlasništvo je braće Kafadar, Dragana, Vlatka i Ante.

Vrijedi istaknuti kako je Auto-centar Ovnak otvorenjem koncesije RenaultNissan-Dacia uposlio novih deset radnika te ih sad u ovom centru radi ukupno 27. Poduzeće „OVNAK” širom BiH je poznato po uvozu, distribuciji i proizvodnji kozmetike i roba široke potrošnje za domaćinstvo, te CMcosmetic marketima, ali se od nedavno bavi i prodajom poljoprivrednih i

8

Travanj / Svibanj 2012

BH Privrednik

iz broja u broj

Kreću poticaji za obnovljive izvore energije?
Kriteriji će biti primjenjivani do stupanja na snagu Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije i donošenja podzakonskih akata

V

lada FBiH usvojila je Informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i utvrdila Kriterije za korištenje fonda za poticanje obnovljivih izvora električne energije i kogeneracije (OIEiK) u 2012. godini. Kriteriji će biti primjenjivani do stupanja na snagu Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije i donošenja podzakonskih akata. Vlada je zadužila Federalno

ministarstvo energije, rudarstva i industrije, putem web stranice, javnosti učini dostupnim Kriterije za korištenje sredstava, Registar OIEiK-a i pregled izdatih energetskih suglasnosti. Ova dokumenta bit će ažurirana svakog prvog i petnaestog u mjesecu. Ukoliko se sredstva za poticanje korištenja OIEiK budu uvećavala podizanjem naknada koje plaćaju krajnji kupci ili povećanjem referentne cijene koju

određuje FERK, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije će tabele usuglašavati s promjenama.

BH Privrednik
April / Maj 2012

9

iz broja u broj

R

Svaki građanin dužan 3.277 KM

Dijete u BiH čim se rodi, pored bioloških gorko zaplače i iz sasvim prozaičnih razloga. Naime, već samim svojim rođenjem, ono je dužno bankama i stranim povjeriocima 3.277 KM, a toliko su u prosjeku dužni i svi ostali građani BiH, od osnovaca do umirovljenika.
BiH pohranili su 3,99 milijardi KM, dok na ostalim računima, kao sredstava po viđenju, imaju dodatnih 2,6 milijardi KM. Svojevrsni paradoks je činjenica kako u prosjeku svaki građanin BiH u banci ima 1.733 KM, od kojih je 1.039 KM oročena štednja, što znači da u prosjeku banke više duguju građanima, nego građani bankama. Jedini problem sa ovom računicom sastoji se u činjenici kako je ona matematički točna, ali nema veze sa stvarnošću. Oni s viškom novca za oročavanje u bankama na knjižicama imaju mnogo više od prosječnih 1.039 KM, dok oni koji su podizali kredite bankama duguju mnogo više od prosječnih 1.655 KM.

ecentna istraživanja pokazuju i da prosječna četveročlana obitelj u BiH duguje 13.108 KM i to otprilike jednu polovinu domaćim bankama za podignute kredite, a drugu stranim povjeriocima za dosadašnje kredite odobrene institucijama BiH. Podaci Centralne banke BiH pokazuju da su dugoročni i kratkoročni krediti koje su domaće banke odobrile građanima, polovicom prošle godine iznosili 6,36 milijardi KM, od čega 5,5 milijardi čine dugoročni krediti. Za vraćanje duga bankama prosječnoj obitelji trebalo bi više od osam prosječnih osobnih dohodaka, koji trenutno iznosi oko 828 KM. Građani u BiH kao oročenu štednju u bankama u

ominalna vrijednost marke je 2,10 KM i u poštanskom prometu koristi se od 21. ožujka 2012. godine, priopćeno je iz HP Mostar. Godine 1869. godine opat Franz Wendelin Pfanner (1825. – 1909.) zajedno sa šestoricom subraće započeo je gradnju trapističkog samostana “Marija Zvijezd”“ u Banjoj Luci. Samostan je, između ostalog, poznat i po stoljetnoj tradiciji proizvodnje delikatesnog sira “trapista” podrijetlom iz francuskog samostana Port-du-Salut. Početke proizvodnje sira u “Mariji Zvijezdi” nalazimo još 1872. godine, u maloj sirani koju je sagradio o. Franz. Proizvodnja “pravog” sira trapista

N
10

Nova marka HP Mostar posvećena siru trapistu, autor Siniša Skenderija
započela je 1882. s dolaskom o. Ignacije iz francuskog samostana Port-du-Salut u banjalučki. U II. svjetskom ratu sirana je u potpunosti uništena, a dolaskom komunista na vlast samostanu trapista 1946. godine oduzet je cjelokupni posjed sa svim inventarom. Danas u samostanu “Marija Zvijezda” žive jedini preostali trapisti na Balkanu, rođena braća, o. Zvonko i o. Tomislav Topić. Otac Zvonko je voditelj samostana i crkve posvećene Djevici Mariji, a o. Tomislav je župnik i jedina osoba koja poznaje tajnu proizvodnje sira. Prenijeli su mu je redovnici francuskog trapističkog samostana Mont des Cats kod kojih je boravio na poduci. O. Tomislav svojim
Travanj / Svibanj 2012

Hrvatska pošta Mostar izdala je prigodnu poštansku marku, žig i omotnicu prvoga dana “Gastronomija – Sir trapist”. Autor likovnog rješenja je Siniša Skenderija iz Viteza, tiskana je u arku od 8 maraka u tiskari Zrinski u Čakovcu.
rukama načini dnevo 60 mladih sireva u sirani “Livač” (Aleksandrovac) nedaleko od Banja Luke. Zemljoradnička zadruga “Livač” osnovana je 2003. na inicijativu biskupa Franje Komarice, a sredinom 2008. ponovno je pokrenuta proizvodnja trapista “Marija Zvijezda”.

BH Privrednik

iz broja u broj

dukaciju je financirao Caritas Švicarske, a implementiralo Udruženje voćara „Drina“ iz Goražda. Edukaciju i planiranu praktičnu demonstraciju je izvršio diplomirani inžinjer poljoprivrede Asad Jelešković, uposlenik i savjetodavac Udruženja voćara „Drina“ iz Goražda. „Agronom Asad Jelešković intenzivno prati nekoliko voćnjaka na području naše općine. Raduje me da smo imali značajan odziv, više od 40 voćara s područja općine Vitez je bilo prisutno na praktičnoj demonstraciji, te da postoji interes poljoprivrednih proizvođača za voćarstvom. Naša će služba će sve ovo evidentirati i pokušati i dalje pratiti razvoj voćarstva i učestvovati u svim aktivnostima koje se provode na educiranju poljoprivrednih

E

Održana praktična demonstracija rezidbe voća

Praktična demonstracija rezidbe voća u Vitezu je održana u utorak, 13. ožujka, u organizaciji Udruženja voćara „Drina“ iz Goražda i Službe za poduzetništvo i lokalni razvoj općine Vitez.

proizvođača, odnosno voćara na području općine Vitez“, izjavio je za vitez.info Muhamed Rebihić, pomoćnik

općinskog načelnika za poduzetništvo i lokalni razvoj.

a uvezenu vodu prošle godine potrošeno je enormnih 15 milijuna maraka čime je ojačana strana privreda. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prva dva mjeseca 2012. uvezeno je dodatnih 3.510 tona ove tečnosti. Koordinator programa “Biodiverzitet i zaštićena područja” u Centru za životnu sredinu Banja Luka Nataša Crnković ističe da je voda u bocama «čista zapadnjačka pomama» koja će, smatra ona, barem s ekonomskog aspekta, biti sve manje popularna. «Naša voda,

N

U BiH prošle godine na vodu u bocama potrošeno 15 milijuna KM
ukoliko nema zabrana za korištenje, higijenski je ispravna i sigurna za piće. Nikakve reklame s planinskim pejzažima ne mogu osigurati kvalitetu vode. Nerijetko se flaširana voda puni daleko od takvih idiličnih pejzaža i to upravo na mjestima gdje nam je voda uvijek dostupna i skoro besplatna, ispod česme gradskog vodovoda», naglašava Crnkovićeva. Domaći proizvođači nezamjenjive tečnosti žale se da im je poslovanje u BiH otežano zbog stranih konkurenata i da nemaju dovoljno novca da «ovladaju» domaćim tržištem. BH Privrednik
April / Maj 2012

U BiH prošle godine uvezeno je gotovo 35 milijuna litara gazirane i negazirane vode, iako BiH obiluje izvorima na kojim joj mogu pozavidjeti mnoge države.

11

AKTUAlNI RAZGOVOR

R

Misliti europski znači misliti – slobodno

Doc.dr.sc. Mile Lasić zaintrigirao je bh. javnost originalnim medijskim istupima, esejima, kolumnama i komentarima, koje se rado čitaju, a njegova originalna promišljanja sve više i citiraju.
diplomatsku službu, pa potom deceniju i pol proveo u egzilu kao neovisni free lancer, slobodni publicista, kolumnista i prevoditelj. U akademskoj 2009/2010. godini započeo kasnu profesorsku karijeru na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Predaje skupinu kolegija koji se tiču međunarodnih odnosa, teorije i prakse diplomacije, europskih integracija, kulture u politici i političkih teorija. Autor je brojnih politološko-socioloških eseja i studija, kao i knjiga „Europska unija: nastanak, strategijske nedoumice i integracijski dometi“ (Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2009.); „Mukotrpno do političke moderne“ (Udruga građana Dijalog, Mostar, 2010.); „Uvod u znanost o politici“ (Filozofski fakultet Sve-Mo, Mostar, 2010 i 2012.), „Kultura sjećanja“ (Friedrich Ebert Stiftung, Sarajevo, 2011.); „Europe Now – Europa sada ili nikada“ (Kult B / DEPO, Sarajevo, 2011.) i „U zemlji zarobljenog uma“ (RABIC, Sarajevo, 2012.). Član je Odbora za sociološke znanosti Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

ođen je 1954. godine u Uzarićima. Školovao se u Širokom Brijegu, Mostaru i Sarajevu, te u SR Njemačkoj. Prijeratni radni vijek proveo u Sarajevu i Beogradu. Rat ga zatekao kao jugoslavenskog, pa potom i bosanskohercegovačkog diplomatu u SR Njemačkoj. D ra g ovo l j n o napustio

Doktor Lasić je, zapravo, profesor „nove paradigme“ na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, a za sebe kaže da je uvjereni Europejac ili proeuropejac. U njegovoj knjizi Europe Now – Europa sada ili nikada, zbirci politoloških eseja po povratku u BiH, dr. Lasić u uvodnom tekstu navodi: „O europskim temama tek ubuduće, ali već sada kazat ću da se bojim kako svi mi i nemamo druge do krenuti u pravcu nove i drugačije kulture, i to upravo europejske kulture uvažavanja drugosti. Moramo konačno naučiti lekciju koju je EU već naučila iz vlastite krvave prošlosti, lekciju o miru, suživotu i međusobnom uvažavanju… BHP: Prof. Lasiću, pojasnite nam pobliže pojam „nove paradigme“ o kojemu često govorite u svojim istupima i javnim nastupima. Nasuprot tomu, što je stara paradigma?

12

Travanj / Svibanj 2012

BH Privrednik

Prof. Lasić: Potrebu za „jasnom vizijom“, odnosno „novom paradigmom“ nije uspio nitko tako jezgrovito i smisleno objasniti kao katolički teolog i profesor iz Tübingena dr. Hans Küng. U predgovoru hrvatskom izdanju njegove knjige Svjetski ethos za svjetsku politiku (Intercon, Zagreb, 2007.), profesor Küng je kazao: „Umjesto novodobne politike nacionalnih interesa, moći i ugleda (kao još u versajskom ugovoru) politika regionalnog razumijevanja, približavanja i izmirenja...“ Po mišljenju autora „svjetskog ethosa“, dakle

aktualni razgovor
zagovorniku ćudoređa, moralnosti i u unutarnjoj i svjetskoj politici (i gospodarstvu) promijenjene političke okolnosti pretpostavljaju promjenu i mišljenja i mentaliteta i prakse. U temelju tog novog mišljenja mora stajati da se nacionalne, etničke i vjerske različitosti ne smiju više shvaćati načelno kao prijetnja, već barem kao moguće obogaćenje. I dok je „stara paradigma“ uvijek pretpostavljala neprijatelja, „nova paradigma“ više ne treba neprijatelje, nego treba partnere, konkurenciju, a često i oporbu. U osnovi se radi o promjeni spoznaje da se trajno blagostanje ne unaprjeđuje ratovima, nego u miru, i to u zajedništvu. A kada se „jedanput zadovolje postojeći različiti interesi u zajedništvu, moguća je politika koja nije igra sa zbrojem ništica u kojoj jedan dobiva na račun drugoga, već igra s pozitivnim zbrojem, u kojoj svi dobivaju. Naravno, politika u novoj paradigmi nije postala lakša, nego ostaje – sada dosta nenasilno – ‘umijeće mogućega’. Ako bi ona trebala djelovati, onda se ne može temeljiti na jednom ‘protumodernističkom’ bilo kakvom pluralizmu. Dapače, ona pretpostavlja društvovnu suglasnost glede temeljnih vrijednosti, temeljnih prava i temeljenih obveza...“ Tu „društvovnu suglasnost“, po dr. Küngu, „demokratski sustav ne smije postići silom nego ju mora pretpostaviti kao zajedničku zalihu vrijednosti i mjerila, prava i obveza, kao zajednički ethos, ethos čovječanstva“. Svjetski ethos je, dakle, u osnovi „nove paradigme“ i nije neka nova ideologija ili „superstruktura“, već zajednički vjersko-filozofski izvor koji povezuje čovječanstvo, poručuje dr. Hans Küng. Mi, profesori političkih znanosti, posebice europskih integracija, pa već s time i „nove paradigme“, dakle, respektiramo činjenicu da je povijest ljudskog roda - povijest nasilja, da je sve do jučer, takorekući, rat smatran legitimnim sredstvom, odnosno produžetkom politike drugim sredstvima, upravo na tragu Clausewitzove teorije. Rat je, dakle, bio „ultima ratio“ ili nastavak diplomacije drugim sredstvima, a to što je takvo što podrazumijevalo žalost, jad i bijedu, malo je koga sekiralo kroz povijest. Veliki su rezonirali: - Mi imamo pravo, jer smo veliki i moćni… Poslije neuspjeha s Ligom naroda nakon Prvog, te osnivanja takve međunarodne političke organizacije kao što su Ujedinjeni narodi, nakon Drugog svjetskog rata, i svega što su UN uradile za kulturu mira, logično je bilo da se rodi ideja svjetskog ethosa, dakle potrebe za ćudoređem kako ju je artikulirao najliberalniji katolički teolog današnjice prof. dr. Hans Küng. Zato je bilo nužno poduzeti i kompletnu re-interpretaciju uloge nasilja kroz povijest, uključujući i Kissingerovo razumijevanje „stare paradigme“ u knjizi „Diplomacy“ (rat je u osnovi real-politike, doista tek produžetak diplomacije drugim sredstvima), ili pak podvrći kritici pojednostavljivanja Samuela Huntingtona o „sukobu kultura“, također paradigmatičnu demonstraciju „stare paradigme“. Ona, dakle, uvijek podrazumijeva golo ili pravno političko nasilje, nametanje volja i interesa slabijima, te tumačenje vlastitih interesa kao općih. Sve je to u vremenu u kojemu živimo dovedeno, ili se tendencijski dovodi u pitanje, i hvala bogu da je tako, u nekim zemljama OECD-a i Europske unije. Posebice unutar složenog integracijskog sustava zvanog EU žive već elementi nove paradigme, zbog čega i jesam uvjereni Europejac ili proeuropejac, kako god hoćete. Jedan od tih najočiglednijih elemenata „nove paradigme“ je nebrisanje identiteta unutar EU. U njoj se, praktički, radi o čuvanju svih primordinijarnih identiteta i življenju složenih identiteta, dakle o alteritetu kao filozofiji života. Tako daleko se unutar EU nije stiglo slučajno, nego putem čuvene „četiri slobode“ (slobode kretanja ljudi i ideja, rada i kapitala, usluga). Utoliko je EU praktičan vid realizacije Popperove filozofije „otvorenog društva“, odnosno otvaranje prostora za novi ethos i u međusobnim odnosima unutar pojedinih društava i u svjetskoj politici i gospodarstvu. Pa se u EU lako zaljubiti i zbog ovih otvorenih mogućnosti za slobodu i dostojanstvo čovjeka, a ne samo u EU kao simbol za velike brojeve, novac i moć. To su sve odlike „stare paradigme“ i nisu dovoljne

Sadašnja hrvatska politika prema hrvatima u BiH, potpuni zaokret ili probni balon?
U svih proteklih 20 godina ovaj ovdje prostor koji se zove Herceg-Bosnom, uvjetno ili neuvjetno, svejedno, nije bio drugo nego prostor eksperimenata da bi u određenom momentu bio žrtvovan zbog integriteta RH. Ovo nije potrebno posebno dokazivati, to je jasno svakome odraslom čovjeku. A sada se radi o tomu da su političari u RH-u, sve redom ljudi nove paradigme, meni dragi i kulturološki bliski, takvi kakvi su Vesna Pusić, Ivo Josipović i Milanović, u osnovi Hrvati i Europljani, razumjeli kao nitko prije njih u proteklih 20 godina hrvatsko pitanje u BiH u svoj njegovoj složenosti i važnosti. I nije istina da se Milanovićevim sastankom s HNS-om u Mostaru „naleglo“ na razumijevanje HNS-ovog hrvatstva, nego ovi ljudi uvažavaju činjenice, a činjenica je da su stranke koje čine HNS dobile većinski legitimitet na izborima i to se mora poštovati. Dakle, iz Zagreba struje novi europski vjetrovi, koji i nisu drugo do znaci nove paradigme, samo da se i u BiH razumiju kao EU – paradigma, te da se na Hrvatsku počne i u Sarajevu gledati kao na važnog prijatelja i partnera. Svima bi nam bilo bolje. Ja novu hrvatsku politiku prema Hrvatima i BiH u cijelosti doživljavam kao napredak, a ne nazadak. Uostalom, na Sveučilištu u Mostaru je Milanović kazao, parafraziram, vi jeste u drugom političkom ambijentu, mi ćemo vas pomagati, ali ako niste u stanju sami artikulirati sebe i svoje interese na europski način, na način nove paradigme niste ni zaslužili biti narod odnosno nacija. Dakle, pravo je pitanje – umijemo li se mi Hrvati u BiH, ili uopće ljudi u BiH, artikulirati na europski način, na način nove paradigme?

BH Privrednik
April / Maj 2012

13

aktualni razgovor

za nove senzibilitete koje „nova paradigma“ podrazumijeva. Dakle, nova paradigma ne podrazumijeva brisanje niti jednog jedinog identiteta, pogotovo ne takvih kao što su etnički ili nacionalni, ona podrazumijeva i upravljanje etničkim i nacionalnim razlikama, ali ne njihovo nasilno eliminiranje. Ona zbog toga i znači implicitnu univerzalizaciju vrijednosti i zaštitu svih kolektiviteta, pa je utoliko i prostor za razmah multikulturalnosti i istinskog očuvanja kolektiviteta, a ne njegovo ništenje. U svemu ovome mi i ne participiramo, nego živimo punim plućima „staru paradigmu“, a u svom silnom neznanju ne želimo se ni ogledati na prvo susjedstvo u kojemu nova paradigma počinje živjeti… BHP: Kako se boriti protiv stare paradigme?

Docent dr. sc. Mile Lasić, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru

i provincijaliziranim akademskim zajednicama dopustiti da prodaju „rog za svijeću“, to jest demonstriraju staru paradigmu … BHP: Realno- koliko je Bosna i Hercegovina danas blizu, ili, bolje reći, daleko od nove paradigme?

Prof. Lasić:: Ja osobno pokušavam raditi svim onim što umijem nešto kontra toga. Dakle, demonstriram svakog dana što znači biti neovisan javni djelatnik, privrženik ideje i prakse „otvorenog društva“: kritiziram elite, educiram moje studente, „ratujem“ s „neprijateljima otvorenog društva“ po svim mogućim medijima. Ne zato što mi se ratuje, ja sam miroljubiv čovjek, ali je nedopustivo raznim bahatim tipovima u politici i u duboko etniciziranim

14

Prof. Lasić:: Beskrajno je daleko. To se dade ponajbolje objasniti sljedećim primjerom. U svijetu postoji šest do osam tisuća etnija, od kojih se samo njih par stotina uspjelo politički artikulirati u „politički narod“, dakle naciju. I dok se u svijetu - nakon dugih milenijskih lutanja, počinju uvažavati sve te etnije, a ne samo nacije, kao i druge „drugosti“ (gender, spolne…), od Australije do Kanade vrše se i isprike za nasilje u prošlosti, a putem tzv. pozitivne diskriminacije (engl. affirmative action) nastoje se zaštititi ostatci podcijenjenih naroda, tih „first nations“, kod nas je sve obrnuto: ili se dovode u pitanje već formirane nacije tako što se zagovaraju koncepti „jedne nacije-jedne države“, ili se jednostavno ne obazire na potrebe „konstitutivnih nacija“, o etnijama, dakle drugi manjinama da se i ne govori, u prvom susjedstvu. U svijetu je, dakle, došlo do susretanja liberalizma i multikulturalizma, pa je iz tog proistekla spoznaja kako je nužno zaštititi i kolektivitete, ma koji da su,
Travanj / Svibanj 2012

ali se ne smije odustati od prekrasnog liberalnog načela o individualnim pravima i slobodama. Od ovog susretanja i produktivnog prožimanja deliberativnih i multikulturalnih teorija, do nas je doprlo vrlo malo i do onih koji educiraju djecu i studente, o političarima i drugima da i ne govorimo. Uostalom, do političkih elita i može doprijeti samo ako smo mi profesori u stanju ovo artikulirati. A naše akademske zajednice hrču, univerziteti i sveučilišta su zamišljena kao transmisija dominantnih političkih svjetonazora, pa dominira tzv. poželjni narativ i klijentelitistička logika i među profesorima. Na sreću, ne među svima. U ovom smislu - mi smo beskrajno udaljeni od „nove paradigme“. Većina i nije svjesna problema, pa se i dalje potiru identiteti i žive iluzije o nacijama-državama po modelu 19. stoljeća, ili pak o jednoj, prisilnom integracijom ili asimilacijom stvorenoj naciji-državi. Umjesto, dakle, da se shvati kako takav model nacijedržave ne postoji više u modernom svijetu, jer je uloga nacionalnih država putem teorije i prakse prenijetog suvereniteta dobila kompleksniju ulogu u višerazinskim integracijskim procesima, kod nas se žive i ove i druge državno-pravne i geopolitičke iluzije. Dakle, umjesto nastavljanja suludosti,

BH Privrednik

aktualni razgovor
svojevrsnih juriša u prošlost, morali bismo početi razumijevati vlastite i druge kompleksitete oko nas. Niti je moguće u BiH napraviti tri nove države, niti se smiju dovoditi već formirane bh. nacije u pitanje, niti pak zaboraviti manjinski identiteti, ma koji bili. To je suština bh. multikulturalnosti i njezine moderne releksije, tj. interpretacije multikulturalizma kao interkulturalizma. BHP: Postoji li u BiH multikulturalnost? ili ćete svojim životom postati ljudi složenih identiteta. Ergo, ako vas netko svodi samo na Hrvate, respective na Srbe i Bošnjake, etc., vrijeđa vas i podcjenjuje. Oni jesu i to, dakako, što su rođenjem, ali oni su „otvorena knjiga“, otvoreni za nove susrete, za ljubav, za nova saznanja. Sve ako bi se tomu i suprotstavljali, oni (ne)hotimice postaju ljudi složenog, kompleksnog identiteta, a ako ćemo već tražiti jedan zajednički naziv možda mu je ime „Europljani“. Mi živimo, dakle, vrijeme alteriteta, opirali se tomu ili u tomu uživali. Ja u tomu uživam … BHP: Možete li prokomentirati ostavku Željka Komšića na sve dužnosti u SDP-u. Znači li to, po Vama, početak kraja SDP-a ili , možda, neku novu političku opciju? i vrlo malo razumije od kulture mira i nenasilja. Teško mi je, dakle, suditi i vidjeti nešto više u ovom Komšićevom činu od pukog razlaza s ljudima sličnih sebi, s kojima je do jučer dijelio pogubnu politiku i po socijaldemokraciju i po BiH. Ta politika je, inače, lupila o ledinu. Komšić, zapravo, uopće ne razumije BiH kao kompleksnu zemlju. Povrh svega, treba sačekati pa vidjeti što će biti s tom ostavkom: hoće li Željko Komšić već koliko sutra nastaviti po starom u staroj ili u nekoj novoj stranci, recimo u onoj tobožnjoj hrvatskoj alternativi, koju najavljuje fra Luka Markešić. Javnosti je poznato da sam ja po povratku u zemlju na neki način „progledao“, tako kažu moji prijatelji, jer sam definitivno shvatio kako su svi politički akteri naše drame loši. I to sam se usudio i oblikovati u formulu o „dvostrukom udaru izvana i trostrukom udaru iznutra“, kad je riječ o etnokratama, te o odgovornosti za bezalternativnost u BiH, što je grijeh lažnih socijaldemokrata. A kada sam, k tomu, progovorio i o „fenomenu Komšić“, onda je upravo iz tih lijevih niša, iz tih mrakova koji o sebi misle vrlo dobro, a o svima drugima loše, krenula prljava kampanja protivu mene. Diskvalificirali su me kao opasnog tipa, bosnorušitelja, dokazanog tuđmanovca… Mene, koji sam 18 godina živio vani, jer se nisam htio prikloniti nikome, pa ni tom spomenutom „vođi“, kako bih ostao

Prof. Lasić:: U BiH je, dakle, multikulturalnost još uvijek datost, ma koliko bila dovođena u pitanje, ali postoji naopaka refleksija te datosti. Kao što sam već dotakao, jedna od multikulturalno naopakih refleksija bh. datosti kaže da je potrebno sve identitete objediniti u jedan, pa bismo valjda bili svi sretni, a druga kaže da se trebamo separirati jedni od drugih, ma koliko se cijeli svijet istovremeno integrirao. Profesorski kazano, u zemljama EU se događaju silne transnacionalizacije i trans-nacionalne socijalizacije svih mogućih formi i intentiteta, a kod nas su u tijeku dezintegracije, ili se na njih odgovara prisilnim integracijama i nimalo nježnim asimilacijama. Samo nema europeizacije domaćih politika, a one nam trebaju kao kruha. Ja mojim studentima umijem kazati – vi ste već

Prof. Lasić: Vrlo je teško podnositi autoritarni stil vladanja unutar SDP BiH onima koji se i sami osjećaju sposobnim biti u vrhu, kazao sam poslije Komšićeve ostavke za Sarajevo-x.com, portal na kojem su me upravo SDP-ovi „društveno-politički rat(d)nici“, kako bi ih nazvao moj kolega Nerzuk Ćurak, nemilosrdno razapinjali, jer su im tako naložili „neprijatelji otvorenog društva“, govoreći popperovski. Otvoreno priznajem, imam problem s ovom ostavkom, jer je riječ o čovjeku koji duboko pripada autoritarnoj kulturi

O kulturi Hrvata u BiH
S mukom se, na žličicu, na životu održava par časopisa. Ja sam nedavno ovdje u Mostaru kazao gosp. Juratoviću, SPD-ovom zastupniku u Bundestagu i mojem prijatelju: „Idete na jednu glamuroznu priredbu, ali pazite da ne slomite nogu ili ne poderete cipelu dok prođete kroz (bivše) Lenjinovo šetalište. To je problem koji bi se mogao riješiti akcijom besposličara za jedan dan, ali nitko ne vodi računa o tome. Nitko ne vodi računa ni o drugim elementarnim stvarima u Gradu, nego stvaramo privid glamuroznim priredbama. U tomu su se „gradski oci“ i „očusi nacije“ izvještili, pa jedanput je tu „Pečat“, a drugi put „Mostarsko proljeće“, priredbu koju, inače, poštujem zbog naglašene regionalne dimenzije i kozmopolitizma kojeg ona, nakratko, dovodi u Mostar. I sam se, tada i odjedanput, osjetim malo više „građaninom svijeta“, u gradu u kojemu ostatku godine vlada pustinja u kulturi. Ponosan sam, dakako, na časopis Status, kojeg vodi moj prijatelj i sugovornik Ivan Vukoja. Dobro je i ono što radi Miro Petrović sa suradnicima u Motrištima. Ali, inače, institucije kulture su pastorčad nečija, a naša politika uopće nije svjesna problema, važno se uslikati na crvenom tepihu, pa sutra ponovo u blato „gradskih“ ulica… Mostar je, dakle, duboka duhovna provincija, a Hrvati u njemu su pastorčad vlastitih politika, kao što su Bošnjaci i drugi pastorčad nekih drugih politika, odnosno jedne totalne nebrige za kulturu. Sveučilište, srećom, funkcionira kako tako… Situacija u cijeloj zemlji je - što se kulture tiče - očajna. Među Hrvatima, među Mostarcima, ona je samo dodatno loša. Ne smijemo, međutim, pristati samo živjeti od privida povremenih glamuroznih svečanosti, inače ostajemo zauvijek duboka europska kulturna i politička provincija. Dakle, treba prvo ovo uočiti, pa priznati, pa potom raditi sve da se iz ove baruštine, iz ove kaljuže izmigoljimo.

BH Privrednik
April / Maj 2012

15

aktualni razgovor
samo svoj, što sam kao malo tko drugi i danas. Mogu pogriješiti, dakako, ali ne umijem služiti nikomu, do ideji pravde i slobode, ideji otvorenog društva. Jednako kako je hrvatski premijer Milanović rekao za nedavna posjeta našem fakultetu : -Mene optuživati za nacionalizam, tako je apsurdno – i ja tako mislim o sebi. Vratit ću se na Vaše pitanje. Ne znam je li ovo kraj ili početak ozdravljenja SDP-a. Da bi SDP ozdravio, bilo bi potrebno da ode puno ljudi, a ne samo Željko Komšić, u prvom redu onaj kojeg zovu „mudri vođa“. Zbog takvih je socijaldemokracija i u RS-u i u Federaciji danas „socijaldemokracija s brkovima“, kazao sam za Radiosarajevo. ba povodom Komšićeve ostavke, bila stvarna ili fingirana. Na čelu SDP BiH je, dakle, jedan beskrajno samozaljubljeni tip, kojemu samo fale brkovi i šinjeli da u njemu svatko, bez napora, prepozna neke vođe iz prošlosti, oličenja stare paradigme. Socijaldemokracija je skoro je upropaštena zbog takvih kakvi su Lagumdžija, Dodik i njima slični. Objektivno promatrano, i Željko Komšić je po svemu što je dosad radio oličenje stare paradigme. On se još nije pokazao ni čovjekom ni političarom koji razumije barem položaj hrvatskog naroda u BiH, u njegovom kompleksnom suodnosu s drugima u BiH, nego stalno nastupa s pozicije: - Ja, Željko, ja ispravan, vi tamo u Hercegovini, vi Indijanci! Vi tamo nemate pojma, vi ste neprijatelji, itd. Uvaženi bh. i hrvatski književnik Ivan Lovrenović je i zbog toga već povodom prvog izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH, 2006. godine, govorio kako se dotični gospodin muči s plurimorfnom bh. nacionalnom kompozicijom, jer je ne razumije, pa čak i prezire. Kako bi samo lijepo bilo da nema tih prokletih Hrvata, Srba i Bošnjaka, nego da postoje samo „Bosanci“. Zvuči poznato, zar nisu tako rezonirali i „Jugoslaveni“, oni unitarističke orijentacije? Time je upravo Željko Komšić postao miljenik tobož građanski orijentirane „sarajevske čaršije“, koja pati od redukcionizma i nadmenosti velikog formata. Mnogi, dakle, u BiH ne vide ljepotu u njezinoj kulturološkoj i svekolikoj raznolikosti, zbog čega i živimo „u zemlji zarobljenog uma“, upravo kako i glasi naslov moje nove knjige u izdanju RABIC-a. Ovo

O problemu hrvatskih medija u BiH
Za očuvanje identiteta mediji su vrlo važni. Nova paradigma podrazumijeva, uostalom, da se ne smije nikomu dopustiti poigravanje s tako krupnim stvarima kao što su kulturološki identiteti. A mediji i jezik su temelji njihova očuvanja. Uz gospodarstvo, da se ne zaboravi. Srećom, nije sve tako crno, treba se ugledati na Hrvatski leksikografski institut BiH u Mostaru, uskoro će izaći i drugi tom Enciklopedije BiH pod pokroviteljstvom ove institucije. Ali, treba nam veći broj institucija ovog tipa. Koje, dakako, ne zamjenjuju ili umanjuju potrebu za elektronskim i tiskanim medijima, tim žilama kucavicama javnog diskursa i demokracije, ili toposima modernog života i filozofiranja o njemu. Možda nam upravo zbog toga netko i opstruira oživljavanje medija? Pri tomu problem nisu drugi, problem je u našim političkim elitama koje su sve, posebice elektronske medije, razumjele kao potencijalno opasnu ujdurmu, pa su ih zato i svele na ovako niske grane, po svojim demokraturskim mjerilima. Ništa drugo ne razotkriva svu bijedu hrvatskih političkih elita kao nebriga prema medijima, osim možda nebriga prema institucijama kulture i znanosti. Ovdje u Mostaru i Hercegovini je, dakle, netko htio da budu ugušeni mediji koji su postojali, ili da oni koje su ostavili na životu budu pod kontrolom i na žalosnoj razini na kojoj su. A hrvatski kanal u BiH…, baš me zanima kako to misle ostvariti… nerazumijevanje je toliko masovno i u akademskim krugovima da prosto ne znam kako ćemo iz toga izaći. A nekritičko stajanje iza „protočnog bojlera“ bošnjačkog unitarizma, što Ž. Komšić jest, bio toga svjestan ili ne, do paroksizma je dovedeno upravo u HNVinterpretacijama. Ja sam se srećom od takvih rastao. BHP: Koji su razlozi Vašega istupanja iz HNV-a? slično misle svoju zemlju kao Ivan Lovrenović kada govori o nužnosti „trećeg modusa“ hrvatske politike u BiH. Prvi i drugi „modus“ su, dakako, modusi „stare paradigme“: 1) oba HDZ-a i slične im, ovisne satelitske hrvatske stranke; 2) takvi besprizornih kakvi su Lagumdžijini i Tihićevi partneri - HSP-ovci i „Lijanovići“; te, 3) upravo fra Luka i društvo u HNV-u. Među njima ima, doduše, i dragih ljudi, ali većina se opredijelila za služiti jednodimenzionalne politike i političare, a ne prakticirati i uživati u akademskim i ljudskim slobodama, recimo na ovaj drski način koji upravo demonstriram … BHP: Nedavno ste izjavili da među bh. Hrvatima ima potrebe za alternativnim političkim pokretom čestitih ljudi, no da tu priču tek treba osmisliti. Pa… jeste li je osmislili, možete nam otkriti neke njezine detalje?

16

Prof. Lasić: HNV je u ratu umio artikulirati ne samo antituđmanovski, alternativni koncept, nego razumno progovoriti i o cjelini hrvatskog pitanja u BiH i cjelovite BiH. I zbog toga sam bio po povratku u BiH počašćen prijemom u HNV-u, ali mi je ubrzo postalo jasno da fra Luka Markešić i dr. Ivo Komšić nemaju snage i volje progovoriti o svim bolestima bh. društva. Najžalosnije je, dakako, što su spremni služiti i „crvenom đavlu“, da se grubo našalim, kako bi zadržali vlastite privilegirane pozicije u sarajevskim medijima i akademskim krugovima. Ne znam samo kojem cilju služe ova ahdnamaška gospoda? Valjda da pišu ili organiziraju paškvile protivu nas istinski neovisnih hrvatskih intelektualaca, onih koji
Travanj / Svibanj 2012

BH Privrednik

Prof. Lasić: Stalo mi je da čitatelji znaju da ni ja, niti nitko od ljudi „trećeg modusa“ nema nikakvih konkretnih političkih ambicija. Imamo ambicije utopijsko-civilizacijske naravi, dakako, i one su povezane s vizijama

aktualni razgovor

budućnosti i „ethosom“. Ja sam, primjerice, kao profesor politologije zainteresiran za više forme političke kulture i uljuđivanje odnosa unutar hrvatskoga korpusa, za zaživljavanje „nove paradigme“ i u cijeloj BiH i u drugim postjugoslavenskim zemljama. Stalo mi je, dakle, i da cijela naša regija nekako stigne sutra do EU. Kritički misliti i govoriti o antieuropejstvu domaćih, uključivo hrvatskih politika u BiH je, pri tomu svemu, samorazumljiva stvar, kao udisati zrak. Zato bih izravno podsjetio i na pismo nas osmorice bh. hrvatskih intelektualaca, pismo u čijem se prvome dijelu izrijekom kritizirao HDZ zbog svega onoga što su naopako uradili, ili nisu uopće uradili tijekom proteklih 20 godina. Uz lopovluke i druge nedostojanstvene rabote u ratu i poraću, naime, oni su i šampioni neispunjenih obećanja. Povrh svega su u njihovim vrhovima i umišljene političke veličine, iako jedva natucaju abecedu političkoga i o političkome. Nisu čitali „Vladara“, ali su savršeni „makijavelisti“. Doduše, jedan uglavnim „šuti i muti“, a pri tomu sklanja sposobne i dovodi “podobne“ (slučaj Dragan Vrankić), dok drugi se usuđuje usporediti s Havelom (koji gubitak kompasa). O

„zubarima“ i „mesarima“ ne bih … Riječ je, dakle, o tomu da bi se prvo morali educirati oni kojima je zapalo u privilegij artikulirati hrvatske (ili bh.) interese, kako bi ih i artikulirali na bolji način nego do sada. Jer, oni u pravilu uproste važne i osjetljive ideje kakve su i ideje konsocijacije i institucionalne autonomije, koja se u njihovoj interpretaciji razumije jedino kao teritorijalizacija, iako je to njezina najgora redukcija. Ipak, mora se kazati, ovo vrijeme od izbora u listopadu 2010. godine do jučer, takorekući, bilo je vrijeme eksplozije bošnjačkog nadmenog nacionalizma i likujućeg svođenja Hrvata na etniju, mada su oformljena bh. nacija, zbog čega smo se i pobunili mi neovisni intelektualci, riskirajući barem virtualnog „toplog zeca“ od strane budaletina i unitarističke i separatističke provenijencije. A takvi kao Čović i Ljubić su lagodno u stanju kazati – Evo, podržavaju nas Lovrenović i Lasić. Istini za volju, mi smo njihovi najžešći kritičari … Mi smo, dakle, svatko sukladno vlastitom osjećaju za pravo i pravdu, branili u proteklih 16 mjeseci tek pravo bh. Hrvata na konstitutivnost i jednakopravnost s drugima u BiH. Tko shvatio, shvatio, ali BH Privrednik
April / Maj 2012

s tim pristupom smo bili, zapravo, ljudi „nove paradigme“, ma koliko s margine, ili na margini u malenom bh. hrvatskom korpusu i u cijeloj BiH. Riječ je, dakle, o tomu da se „treći modus“ hrvatske politike u BiH ne smije zaustaviti samo na kritici drugih, nego mora - uz kritiku hrvatskog nacionalizma - artikulirati i općebosanskohercegovački uklon kao općeljudski, kako bi mogao voditi povratku sviju BiH. Podrazumijeva se, ne smije voditi ni cijepanju Hrvata u BiH na Bosance i Hercegovce, niti Hrvate odvesti pod skute HDZ-a ili SDP-a. Ja ovaj sada zapravo nepostojeći, virtualni pokret vidim kao pokret čestitih ljudi, koji će voditi možda baš moji studenti, osposobljeni artikulirati hrvatstvo u BiH na moderan način – hrvatstvo složenih identiteta, dakle europsko hrvatstvo koje će na braću u Hrvatskoj gledati kao na subraću, a na ljude u BiH kao na susjede i prijatelje. Bit će to, dakle, jednog dana alternativni pokret čestitih ljudi koji misle svojom glavom i racionalno se artikuliraju i odnose prema drugima ...
Razgovarala: M. B. Milinković

17

RAZGOVOR S POVODOM

B

Republika Hrvatska najznačajnije zastupljena na Mostarskom sajmu

Najznačajnija sajamska manifestacija u Bosni i Hercegovini, Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru održat će se od 27. do 31. ožujka, a zemlja partner ovogodišnje manifestacije bit će Republika Hrvatska.

BHP: Hrvatska je zemlja partner na ovogodišnjem Sajmu gospodarstva. Kako će se Hrvatska predstaviti ove godine, što će biti u fokusu?

io je to povod da o navedenoj gospodarskoj manifestaciji razgovaramo s voditeljem Poslovnice predstavništva Hrvatske gospodarske komore sa sjedištem u Mostaru Zulfom Robovićem.

Robović: Republika Hrvatska je i kad nije zvanična zemlja partner uvijek najznačajnije zastupljena na Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar. Napominjem da smo bili zemlja partner 2009 godine. Tri godine poslije nije baš uobičajeno u međunarodnim pravilima sajmovanja biti ponovo zemlja partner, ali to sad nije tema ovog razgovora. Što se tiče fokusa ovogodišnjeg nastupa on će se odnositi na režim trgovanja po ulasku Hrvatske u EU u srpnju 2013. godine. Ured Hrvatske gospodarske komore u Mostaru je uvijek svojim savjetima i angažmanom bio na usluzi Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru tako da smo i Mađarsku uspjeli izlobirati kao zemlju partner. Glede HGK odnos prema Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar je uvijek bio prijateljski i poslovno profesionalan kako danas tako nadam se i u budućnosti i očekujemo isti odnos u suprotnom smjeru. Robović: Republika Hrvatska je na svim dosadašnjim sajmovima od Neuma do Mostara bila zastupljena na najreprezentativnijoj razini putem Županijskih komora HGK ali i trgovačkim društvima koji godinama postižu zapažene rezultate u trgovanju

s Bosnom i Hercegovinom. U suradnji s Privrednom/Gospodarskom komorom Federacije BiH Hrvatska gospodarska komora će 28.ožujka 2012. godine organizirati poslovni sastanak na temu: Promjene u vanjskotrgovinskim odnosima Republike Hrvatske i BiH u poljoprivredno-prehrambenom sektoru nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Važno je napomenuti da se očekuje plodna i sadržajna rasprava realnog sektora koji bi temeljem svojih zaključaka pomogli kreatorima politike i iznalaženje najoptimalnijih rješenja za dobrobit gospodarstava Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. BHP: Znamo da će Hrvatska imati određenih problema pri ulasku u Europsku uniju. Prvenstvo izlazak iz CEFTE za Hrvatsku znači i oduzimanje povlaštenog statusa kada su u pitanju carine. U Bosni i Hercegovini bi Hrvatska to trebala osjetiti? Robović: Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina, bez političkih konotacija, čine jedinstven ekonomski prostor. Hrvatskoj je u interesu da BiH što prije
Travanj / Svibanj 2012

BHP: Koliko će biti izlagača i hoće li se možda u organizaciji Vaše komore dogoditi neki poslovni forum, okrugli stol i slično?

postane dio tržišta Europske unije, dok je za BiH Hrvatska značajna zbog političke stabilnosti. Nakon što uđe u EU, Hrvatska napušta srednjoeuropsku zonu slobodne trgovine CEFTA-u na čija tržišta izvozi uglavnom bescarinski. Kao članica EU RH preuzima zajedničku trgovinsku politiku Unije, koja prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) znači i carinska opterećenja za određene proizvode na tržištima CEFTA-e. Po tom pitanju za RH je najvažnija BiH. Neoporeziv izvoz RH u zemlje CEFTA-e je u 2011. godini iznosio 1 milijardu i 684 milijuna Eura i predstavlja 19,1% ukupnog hrvatskog izvoza (na EU otpada 59,4%) a samo u BiH hrvatski izvoz je u 2011 godini iznosio 1 milijardu i 69 milijuna Eura. Važno je napomenuti da je uvoz iz BiH u RH iznosio 496 milijuna Eura. Od toga je

18

BH Privrednik

razgovor s povodom
samo 327 milijuna Eura iznosio izvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda RH u BiH. Iako će BiH od 1. siječnja 2013. godine u značajnoj mjeri liberalizirati trgovinu s EU, ostat će dio važnih hrvatskih proizvoda koji će biti opterećeni carinom. Carinom će biti najviše pogođeni meso, mlijeko te mesni i mliječni proizvodi ali i vino, keksi, cigarete. Carine se kreću od 10 do 15 posto plus dodatno opterećenje po kilogramu ili litru proizvoda što bi trebalo da znači poskupljenje tih proizvoda od 30-50 posto. BHP: Hrvatska vjerojatno neće čekati da se dogodi da njezini proizvodi budu nekonkurentni na bh. tržištu. Što će RH poduzeti i kakva su Vaša promišljanja hoće li uspjeti usvojim nakanama da zadrži konkurentnost na bh. tržištu? Robović: HGK je početkom ožujka mjeseca izdala „Vodič kroz promjene u vanjskoj trgovini nakon pristupanja Hrvatske EU“, u kojem se detaljno na 160 stranica obrazlažu promjene carina za sve poljoprivredno-prehrambene proizvode po grupama. Isto tako mi u HGK smo optimistični da će hrvatska politika uspjeti izlobirati promjene SPP-a između Bruxellesa i Sarajeva i veoma važnim će biti naredno djelovanje ministarstva vanjskih i europskih poslova RH na ovu temu. Držim da će ovi razgovori i pregovori u narednom periodu dati dobre vijesti za hrvatski izvoz u CEFTA-u a time i u BiH.

BiH? Imate li konkretnih informacija o tome?

Robović: Postoje najave određenih trgovačkih društava o izmještanju svoje proizvodnje u BiH iz poljoprivrednoprehrambenog sektora ali još nismo dobili određeno konkretne najave. Međutim Ured HGK-e Mostaru već dulji niz godina je zagovarao otvaranje proizvodnih pogona ovog sektora poglavito u Hercegovini, Središnjoj Bosni i Posavini uvažavajući komparativne prednosti, dobru sirovinsku osnovu

i relativno manji trošak rada. Nakon srpnja 2013. godine tvrtke iz BiH neće moći u Hrvatsku izvoziti proizvode životinjskog porijekla. Budući da BiH nema laboratorije za kakvoću sirovog mlijeka, razvidno je da mlijeko i mliječni proizvodi koje danas uvozimo iz BiH će ostati na lokalnom tržištu. To je značajan problem proizvođača u BiH ali i hrvatskih ulagača na tom području i u tom sektoru koji unatoč značajnim ulaganjima neće moći izvoziti u Hrvatsku, a time i u EU.
Razgovarala: C. Kusić

BHP: Neki analitičari smatraju da će mnogo hrvatskih tvrtki posegnuti za izmještanjem svoje proizvodnje u

Inače, ovogodišnji Sajam gospodarstva u Mostaru ponudit će događanja o obnovljivim izvorima energije, turističke ponude i umrežavanje, koridor Vc-aktualne dionice koridora, te teme koje će obrađivati gastronomiju i enologiju. Na Sajmu se očekuje nazočnost velikog broja izaslanstava. Kako je planirano, na samom otvaranju manifestacije nazočit će politički vrh Hrvatske, predsjednik Ivo Josipović ili premijer Zoran Milanović. Na sajmu će se predstaviti i  Kraljevina Španjolska sa svojom gospodarskom komorom i izlagačima,  Republika Turska, Tajland, zemlje koje su dosad bile partneri: Mađarska, Italija, Slovenija, kao i zemlje iz okruženja i s područja bivše Jugoslavije. Sajam prate i dvije podsajamske manifestacije - Sajam turizma i Sajam knjige i grafičke industrije.

BH Privrednik
April / Maj 2012

19

AKTUAlNO

emlja partner na 15. Mostarskom sajmu je Republika Hrvatska. Tako će gospodarski najvažniji partner BiH, predstaviti svoje najveće gospodarske potencijale. „Republika Hrvatska je strateški gospodarski partner BiH i od velike je važnosti da, u trenutku kad su na pragu ulaska u EU, dogovorimo nastavak gospodarske suradnje pod novim okolnostima. Domaći gospodarstvenici moraju se pripremiti za to, a najbolji način je izravnom komunikacijom sa svojim partnerima na Mostarskom sajmu. Iskustva hrvatskih gospodarstvenika, ali i političara, na putu u EU, bit će od velike koristi i našim poduzetnicima koji će sada morati uskladiti poslovanje s EU. Hrvatska i BiH najznačajniji su gospodarski partneri i držim da ćemo to ostati i nakon ulaska RH-a u EU. Robna razmjena još uvijek je debelo na strani Hrvatske, ali manifestacije kao što je Mostarski sajam, upravo su dobra prigoda da se taj trgovinski deficit smanji. Ovo je odlična prigoda za domaće tvrtke da nastup na Mostarskom sajmu iskoriste za plasman svojih proizvoda na tržište susjedne zemlje, a time i na golemo tržište EU-a“, naglašava direktorica Sajma Dalfina Bošnjak.

Z

Ususret 15. Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar 2012.

I ove godine, od 27. do 31. ožujka, svoja vrata otvara 15. po redu Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru, jedna od najznačajnijih i najposjećenijih gospodarskih manifestacija u regiji.

Direktorica Sajma Dalfina Bošnjak.

Uz Republiku Hrvatsku, na sajmu će nastupiti još tridesetak zemalja iz regije, Europe, Amerike, Azije i Afrike - Mađarska, Kraljevina Španjolska, Njemačka, Austrija, Mađarska... Prvi put predstavit će se Tajvan i Mali. Većina ovih zemalja, kako ističe direktorica Bošnjak, svoje potencijale predstavit će skupno u organizaciji gospodarskih komora, dok se veći izlagači uglavnom odlučuju za samostalni nastup. Značajno je naglasiti da će se i ove godine , u sklopu sajma, održati i konferencija o temi obnovljivih izvora energije pod

20

nazivom „Problematika obnovljivih izvora energije u BiH”, u organizaciji poduzeća Končar i Mostarskog sajma. Konferencija će biti održana 28. ožujka. Tu je i konferencija o izgradnji cestovnog koridora kroz BiH “Koridor VC – južna zona”, planirana za 30. ožujka. U organizaciji REDAH-a bit će održan forum pod nazivom “Konkurentnost hercegovačkog gospodarstva – izazovi europskog tržišta”. Uz poslovni dio koji će uključivati niz bilateralnih razgovora, gospodarskih konferencija, skupova, prezentacija i gastronomskih natjecanja, neće izostati ni brojni popratni kulturno-zabavni sadržaji - od modnih revija, plesa i pjesme, do Prvoga međunarodnog Flair Open Mostar natjecanja barmena i službenih after partyja na najatraktivnijim lokacijama u gradu, gdje je također pripremljen bogat program u suradnji s tvrtkama Boreas, HT Eronet i Red Bull. Na sajmu su, već tradicionalno, svoje mjesto našle i dvije podsajamske manifestacije Sajam turizma i Sajam knjige i grafičke industrije.
Travanj / Svibanj 2012

U sklopu tradicionalne podsajamske manifestacije Sajam turizma naglasak je na promoviranju domaćega vina i vinogradarstva, prirodnih ljepota naše zemlje, te kulturno-povijesnog naslijeđa. Stalna zadaća sajma, od njegovih početaka, bila je promicanje i njegovanje domaćih proizvoda, a to su, svakako, sorte vina žilavka i blatina. I ove godine će tako biti dodijeljena priznanja najboljim vinarima. Autohtoni hercegovački specijaliteti bit će predstavljeni na gastro- štandu hotela Bristol i Srednje turističkougostiteljske škola iz Mostara. Oni će organizirati i jedno jako zanimljivo natjecanje između učenika i profesora. Direktorica Bošnjak ističe kako su u proteklih 15 godina, postali najznačajnija gospodarska izložba u Bosni i Hercegovini i dodaje:“Naš rad i kvalitetu prepoznali su i u svijetu. Mostarski sajam punopravni je član niza međunarodnih asocijacija. Potpisano je na stotine uspješnih ugovora o poslovnoj suradnji, od kojih su neki od veliki važnosti za ovu zemlju. Na

BH Privrednik

aktualno
vrijeme smo prepoznali naše prednosti, položaj sajma, zatim suvremeno uredili izložbeni prostor i ponudili našim klijentima sve na jednom mjestu: brzi prijevoz od Zračne luke, međunarodnu špediciju, carinu, poštu, rezervacije smještaja, razne tehničke usluge izlagačima, organizacije kongresa, konferencija, savjetovanja, stručnih skupova i dr. Naravno, i činjenica da smo jedini veliki sajam u ovoj regiji Hercegovine, uvelike doprinosi želji gospodarstvenika da dođu na naš sajam“.

Vina kvalitetnija no prošle godine

U okviru sajma gospodarstva Mostar, održano je i ocjenjivanje vinskih uzoraka. Ove je godine pristiglo 68 uzoraka iz cijele regije, pa i šire. Opća ocjena je da su i crna i bijela relativno mlada vina (berba 2011. i 2010.), zavrijedila visoke ocjene te je podijeljen veliki broj zlatnih medalja. „Vina su ina značajno bolja u odnosu na prethodne godine. Dogodio se pomak u unaprjeđenju kvalitete, tehnološkog procesa proizvodnje, na što smo dugi niz godina upozoravali proizvođače. Žilavke su jako dobro ocijenjene”, kazao je predsjednik Međunarodnog

Informacije za posjetitelje

Međunarodni sajam gospodarstva Mostar 2012. bit će otvoren u utorak 27. ožujka, a zatvara se u subotu, 31. ožujka. Radno vrijeme za posjetitelje sajma je od 10 do 18.30 sati. Izlagači su raspoređeni u Paviljonu 1, Paviljonu 2 te na vanjskom izložbenom prostoru. Ulaznica za jednokratni posjet stoji

ocjenjivačkog suda prof. dr. Bernard Kozina. Priznanja najboljim vinarima bit će uručena u okviru podsajamske manifestacije Sajam turizma.

5 KM, za automobil – također 5 KM. Organizirane skupine imaju popust - od 20 do 50 osoba - 20%, od 50 osoba 50%. Ulaznice za sajam se mogu kupiti na samom ulazu u sajamski prostor.
Piše: M.B.Milinković

Po prvi put Mostarski sajam gospodarstva-Mostar 2012 postat će i centar najboljih barmena JI Europe, koji će se okupiti na Captain Morgan Flair Open - Mostar 2012 natjecanju
Natjecanje se organizira u suradnji Shakers Bartending Academy iz Banja Luke, HT Eroneta, hotela Bristol te Red Bulla. Nastupit će 20ak natjecatelja u slobodnom stilu, tj. flairu, kategoriji pripremanja koktela u kojoj je najvažniji dio koreografija, odnosno scenski nastup barmena. Flair je vještina koja sve više postaje nezaobilazan dio suvremenog načina prodaje, predstavljanja i zabave - entertainmenta u modernim klubovima i barovima. Ne radi se samo o žongliranju boca, shekera i drugih alata i predmeta u baru, nego i o sve ukupnom zbroju od kreiranja pozitivne vibracije u baru, podizanja energije na višu razinu, kreacija pića na neobičan i zanimljiv ali za oko vrlo prijatan i uzbudljiv način koji se zove ‘’working flair’’. Stoga stručni ocjenjivački sud neće imati nimalo lak zadatak, ali će zato gledatelji moći uživati u zaista zanimljivim i atraktivnim nastupima vladara barova! Očekuje se dolazak barmena iz Italije, Slovenije, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, kao i dolazak mnogih ugostitelja jer je ovo disciplina koja najavljuje sezonu i pruža mladima još jedan izbor nakon završene škole, a između ostalog u igri su i zaista vrijedne novčane nagrade. ‘’Danas je flair scena zaista značajna i zbog toga želimo biti ucrtani na mapu najboljih ‘’showtime’’ zemalja na svijetu tako što ćemo organizirati svoja flair natjecanja, i čast nam je što smo bili u mogućnosti udružiti snage sa Mostarskim sajmom, tvrtkom Boreas i HT Eronetom te organizirati Capatin Morgan Flair Open - Mostar 2012 na ovoj značajnoj međunarodnoj manifestaciji kakav i jeste Mostarski sajam gospodarstva’’, rekao je za naš portal Slaven Macura ispred Shakers Bartending Academy.

BH Privrednik
April / Maj 2012

21

aktualno

Hrvatski premijer Milanović u Vitezu
Predsjednik Vlade RH Zoran Milanović u ponedjeljak, 27. veljače, je započeo službeni posjet BiH u okviru kojeg se sastao s članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućim Vijeća ministara Vjekoslavom Bevandom i rukovodstvom Parlamenta BiH.

V

remenske (ne)prilike spriječile su njegovu prethodnicu Jadranku Kosor da posjeti srednju Bosnu i Vitez, no novom hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću sve se „posložilo“, te je s malobrojnim izaslanstvom realizirao svoj prvi inozemni posjet upravo Bosni i Hercegovini. Posjet je uključio i boravak u Vitezu, te susret s predstavnicima vlasti, gospodarstvenicima i drugim uglednicima iz kulturnih, zdravstvenih, vjerskih i drugih institucija i ustanova.

Hrvatski premijer Zoran Milanović posjetio je Bosni i Hercegovinu. Bio je to njegov prvi službeni posjet BiH, koji je osim razgovora s najvišim političkim dužnosnicima u Sarajevu i Mostaru, uključio i posjet Vitezu, gdje je održao sastanke s predstavnicima kantonalne vlasti, te srednjobosanskim dužnosnicima u federalnoj i državnoj vlasti, a potom i s ovdašnjim gospodarstvenicima. Domaćini prvom sastanku bili su načelnik općine Vitez Vlado Alilović i premijer Vlade Kantona Središnja Bosna Tahir Lendo, a osim njih nazočili su i zamjenici ministra obrane, te prometa i komunikacija

BiH Marina Pendeš i Rudo Vidović, predsjednici Klubova Hrvatskog zajedništva HDZ 1990 i HDZ BiH Slavica Josipović i Marinko Čavara, predsjedatelj Sabora KSB Josip Kvasina sa svojim zamjenicima, te kantonalni ministri Jozo Jurina i Nijaz Helez. Svi sudionici jednoglasno su podržali posjet premijera Milanovića i iskazali zadovoljstvo zbog susreta s njim. Načelnik Vlado Alilović je, osim toga,

Premijer RH Zoran Milanović

izrazio i nadu kako će nakon ovog posjeta uslijediti još jedan, te da će on podrazumijevati i dolazak hrvatskih gospodarstvenika i odgovornih iz hrvatskog Ministarstva gospodarstva. „Razmijenili smo iskustva i mišljenja, te ideje kako prevazići razdoblje do ulaska Hrvatske u EU, kakve će refleksije biti na poduzetnike u BIH, i ukazali na mogućnost suradnje s nižim razinama vlasti kako što su Kanton ili

22

Travanj / Svibanj 2012

BH Privrednik

aktualno
„Premijer Milanović shvaća da je BiH komplicirana država, ali nam je poručio da se mi sami moramo boriti i inicirati rješavanje problema“, zaključila je Josipović.

Općina“, kazao je premijer KSB Tahir Lendo, dodajući kako vjeruje da je premijer Milanović razumio „naše želje i htijenja“, kako je rekao Lendo. Također je ponovio da očekuje nastavak suradnje u smislu izravnih kontakata resornih ministarstava obiju zemalja i svih ostalih zainteresiranih za poslovnu suradnju i razmjenu.

smo imali kada je u pitanju školovanje časničkog kadra, slanje pripadnika OS BiH u mirovne misije, u čemu Hrvatska ima više iskustava od nas, kaže Pendeš.

„Zoran Milanović zna slušati o našim problemima i spreman je sudjelovati u njihovom rješavanju“, stav je Marinka Čavare, predsjednika Kluba HDZ BiH u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. „Pozdravljamo njegov legalistički stav da se susreo s demokratski izabranim predstavnicima u Sarajevu“, kazao je Čavara. Nadalje, govoreći o gospodarskom aspektu Milanovićeva posjeta Čavara ističe kako je Milanović primijetio da je srednja Bosna iznimno gospodarski aktivna i RH je jako zainteresirana za gospodarsku suradnju, što bi trebalo detaljnije razraditi na nekom od narednih sastanaka. Stav ove Vlade RH je maksimalna potpora da se u BiH bolje živi, maksimalna potpora ulasku BiH u EU i da ne trebamo gledati u prošlost nego u budućnost. Na sastanku se spomenuo i problem namjenske industrije u Vitezu i drugim dijelovima Bosne i Hercegovine. Zamjenica ministra obrane BiH Marina Pendeš, uz to, kaže razgovaralo se i o nastavku suradnje između dviju zemalja i dvaju miniustarstava obrane. „Suradnja je i do sada bila dobra, punu potporu

S pitanjima obnove i povratka, te činjenicom da 80 000 Hrvata „nedostaje“ u srednjoj Bosni, hrvatsko izalanstvo je upoznala Slavica Josipović, predsjednica Kluba Hrvatskog zajedništva HDZ 1990 u Parlamentu FBiH. „Upoznala sam premijera i s problematikom stradalnika Domovinskog rata i statusu članova Udruge liječenih od PTSP-a, te predložila da i oni budu obuhvaćeni Sporazumom između Sabora RH i BiH“, kaže Josipović, dodajući kako su dobivena obećanja od premijera Milanovića da će Hrvatska nastaviti pomagati projekte Hrvata iz BiH.

„S demokarstko izabranim predstavnicima sva tri naroda razgovarali smo o problemima BiH i ovoga Kantona, koji je dokaz da je suživot moguć, da se može raditi i zarađivati. Razgovarali smo o obrazovanju, znanosti, industriji, problemima namjenske industrije, hrvatskim iskustvima, onome što Hrvatsku očekuje oko i s ulaskom u EU i potrebi da je prošlo 20 godina od rata i da ne bi bilo dobro da slijedećih deset godina bude izgubljeno“, kazao je premijer Vlade RH Zoran Milanović, zbrajajući rezultate razgovora s dužnosnicima iz srednje Bosne. Milanović je iznio i svoj stav kako skoro 20 godina niti jedno važno pitanje nije do kraja riješeno u odnosima Hrvatske i BiH. „Mislim da će moja Vlada biti vrjednovana upravo po tome hoćemo li bar jedno ili nekoliko pitanja biti riješeno“, kaže Milanović, navodeći kao neke od oblasti prometne koridore, gospodarsku suradnju, granične prijelaze i samu granicu, hidroelektranu Trebišnjica ili Gacko, luku Ploče, mogući Shengenski tranzitni koridor kroz južnu Bosnu i Hercegovinu itd. Veleposlanik RH u BiH, Tonči Staničić kaže kako je želja hrvatskog izaslanstva, na čijem je čelu bio Zoran Milanović, doći u Središnju Bosnu zbog činjenice što su tu hrvatski gospodarstvenici

BH Privrednik
April / Maj 2012

23

aktualno
nositelji gospodarskog razvitka, ali i zbog simbolike koju srednja Bosna ima za cijelu BiH i, dodatno, kako kaže, „zbog činjenice da se ovdje jako dobro surađuje unatoč problemima u konstituiranju vlasti na višim razinama“. „Hrvatska je Bosni i Hercegovini najvažniji gospodarski partner, nemjerljivo smo važni jedni drugima, a značaj te gospodarske suradnje dolazi do izražaja u vremenu kada Hrvatska vrlo skoro ulazi u EU. Taj ulazak ne smije biti zapreka daljnjoj suradnji, dapače, i to je poruka premijera Milanovića. „Hrvatska može biti vrata BiH prema EU i to je bio glavni sadržaj sastanka – kako se prilagoditi toj situaciji, kako bolje surađivati i kako iskorstiti šansu ulaska Hrvatske u EU“, kazao je Staničić. Srednjobosanski gospodarstvenici iznimno su bili zainteresirani za uvjete poslovanja u svjetlu ulaska Hrvatske u Europsku uniju. „Gospodarstvenici su postavljali pitaja koja njih interesiraju i muče, a posebno u kontekstu ulaska Hrvatske u EU - ima puno otvorenih pitanja na koja prilikom ovog susreta nismo mogli dobiti odgovore. Zauzet je stav da će njihovi resorni ministri i stručnjaci iz oblasti gospospdarstva doći ovdje i da ćemo zajedno s njima tražiti rješenja“, izjavio je Franjo Rajković, generalni direktor poduzeća Economic i prvi čovjek Franšiznog centra BiH, gdje su se i održali svi sastanci s hrvatskim izaslanstvom. Rajković dodaje kako gospodarstvenici nisu tražili socijalnu ili humanitarnu pomoć, nego su govorili o biznisu, projektima i međusobnim uvažavanjima na polju bizisa. Oko 400 zaposlenika uskopaljske tvrtke TOM – Tvornice za obradu metala angažirano je na projektima EU – projektima filterskih postrojenja na energetskim postrojenjima termoelektrane, te izgradnje drugih industrijskih objekata iz cementne ili druge industrije. Prisutni su, kaže direktor i vlasnik TOM-a Niko Budimir, u Hrvatskoj, Sloveniji i Nizozemskoj i Njemačkoj. Osnovna poruka, koju je, kako kaže uputio on, ali i ostali poduzetnici, jest nužnost ostvarivanja suradnje s gospodarskim subjektima iz RH kako bi se, kao partneri, a ne konkurenti, pojavljivali i na domaćim, ali i na tržištima EU bilo da se radi o metalopreradi,

izgradnji objekata i sl. „To možemo ostvariti međusobnim povezivanjima i suradnjom. Zar ne bi bilo čudno da tražim partnere, primjerice iz Bugarske, a ne iz Hrvatske“, pita se Budimir. Kaže kako prostora za suradnju ima. Budimir kaže kako ulazak Hrvatske u EU za njih neće biti problem. „Ako smo mi, kao kompanija iz BiH, već prisutni na EU tržištu već više od deset godina, već sada jako uspješno prozvodimo, isporučujemo i montiramo proizvode, ne znam zašto bi nam to bio problem u budućnosti. Istina, bilo bi nam lakše da smo članica EU i da s Hrvatskom, kroz način partnerske suradnje, puno lakše ovladamo tim tržištem, odnosno pozicioniramo se tamo gdje pripadamo“, zaključuje Budimir. Vlasnik najveće viteške tvrtke i jedne od najvećih u BiH - FIS d.o.o., Pero Gudelj vjeruje kako će izaslanstvo RH odaslati poziv hrvatskim proizvođačima iz svih oblasti da pokušaju, na temelju udruženih odnosa, surađivati s bh. tvrtkama. Gudelj iznosi i činjenicu da već sada puno ovdašnjih tvrtki surađuje s hrvatskima, iako, kaže, razumije i zašto ih nije i više. „Neki zamjeraju da su hrvatski proizvođači propustili šansu da više ulažu ovdje. Ja se ne bih s tim složio. Hrvatska je vrlo bogata zemlja; imaju dobre preduvjete za poljoprivredu, šumarstvo, turizam,... tako da je, prema mom mišljenju, logičnije da oni zapošljavaju svoje
Travanj / Svibanj 2012

susjede u svome mjestu, a ne da ulažu ovdje. Mi se jedino, preko gospodarskih komora ili klubova poduzetnika, možemo uvezivati s određenim općinama iz Hrvatske i izravno surađivati s pojedinim firmama iz nama približne branše“, kaže Gudelj. Iako u široj javosti prepoznati kao trgovinska i proizvodna firma, FIS se bavi i turzimom. Tu Gudelj vidi mogućnost učenja od države čiji se proračun, velikim dijelom, puni upravo prihodima iz turizma. No, i dalje najvećim problemom smatra „sporu birokraciju, reketaranje od strane kriminalaca, ali i pojedinih ministarstava i ministara“. „Za mene je reketaranje sporost u obavljanju posla i ako nam se papiri u ladicama drže mjesecima“, pojašnjava Gudelj, izražavajući nadu da će i sam hrvatski premijer Zoran Milanović uputiti apel „vladama i birokracijama da budu učinkovitiji i susretljiviji prema onima koji žele ulagati, posebno u prozvodnju“.

U ekskluzivnom ambijetu hotela Central, koji je sastavni dio Franšiznog centra BIH u Vitezu, hrvatsko je izaslastvo i prenoćilo, a potom se uputilo prema Hercegovini - Mostaru i Širokom Brijegu, čime je završen prvi službeni posjet hrvatskog premijera Zorana Milanovića Bosni i Hercegovini.
Piše: D. Sivonjić

24

BH Privrednik

aktualno

Obilježen Svjetski dan voda 2012.
Svakoga dana prosječno kućanstvo potroši oko 50 litara vode na ispiranje wc-a, jedan odšest ljudi na Zemlji nema dnevnih 20-50 litara osigurane svježe vode, a svakodnevno od posljedica nedostatka vode umire 3.800 djece. Prema procjenamačak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske u suradnji s Agencijom za vodno područje rijeke Save Sarajevo, , Agencijom za vode oblasnog riječnog sliva Save Bijeljina i Agencijom za vode oblasnog riječnog sliva Trebišnjice Trebinje, Agencijom za vodno područje Jadranskog mora Mostar organizirali su u Mostaru zajednički Radni skup u povodu obilježavanja Svjetskog dana voda, na kojemu je prisustvovalo preko stotinu učesnika iz sektora voda u BiH i gostiju. Nakon uvodnog obraćanja domaćina gospodina Damira Mrđena, prisutnima su se obratili u ime Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine gospodin Reuf Hadžibegić, pomoćnik ministra za prirodne resurse, energetiku i zaštitu okoline, u ime Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske gospodin Mihajlo Stevanović, pomoćnik ministra za vodoprivredu, a u ime Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva gospođa Hazima Hadžović, pomoćnik ministra za vodoprivredu. Svake godine, Svjetski dan voda naglašava specifičan aspekt vode, a ove godine održan je pod motom „Voda i hrana“, čiju proslavu koordinira UN-ova Organizacije za hranu i poljoprivredu (The Food and Agriculture Organization of the United Nations – FAO), a ima za cilj potaknuti vlade država, različite organizacije i zajednice te pojedince na aktivno sudjelovanje u rješavanju problema u upravljanju vodom u proizvodnji sigurne hrane. Kroz teme na Radnom skupu u Mostaru prezentirano je aktualno stanje u sektoru voda u skladu s ovogodišnjim motom. Neke od tema na skupu bile su: Smjernice po Strategiji upravljanja vodama Federacije BiH i povećanje proizvodnje hrane, Korištenje voda za navodnjavanje u FBiH - projekt BH Privrednik
April / Maj 2012

Stanje u BiH po pitanju navodnjavanja, odvodnje i uređenja zemljišta

razvoja sustava navodnjavanja u slivovima rijeka Drine i Neretve, Utjecaj poljoprivredne proizvodnje na vodene ekosustave, Sektor poljoprivrede u Planu upravljanja vodama, Suglasnost utvrđenog kvaliteta voda vodotoka sliva rijeke Save u 2011. godini s propisanim uvjetima korištenja za različite namjene te Izgradnja kapaciteta poljoprivrednih biznisa u adaptaciji na sušu.

O

pća skupština UN je rezolucijom od 22. veljače 1993. odlučila da se 22. ožujka svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse, s tim da se svake godine obilježava uz drugi moto. Obilježavanje se vrši različitim aktivnostima na podizanju javne svijesti kroz odgovarajuće publikacije, organiziranje različitih konferencija, seminara, okruglih stolova i izlaganja koja se odnose na zaštitu i razvoj vodnih resursa i implementaciju preporuka iz Agende 21. Prema već ustaljenoj praksi Svjetski dan voda obilježava se i na razini Bosne i Hercegovine, i to tako da su naizmjenično organizatori i domaćini institucije sektora voda Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske. U tom smislu Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i

Prema podacima za 1991. godinu u BiH se navodnjavalo oko 19.500 ha, što je u odnosu na ukupnu površinu obradivog zemljišta od 1.100.000 ha činilo 1,8 posto. Prema odgovarajućim procjenama u BiH moglo bi se navodnjavati oko 191.620 ha, odnosno oko 17,4 posto od ukupno obradivog zemljišta. Nema točnih podataka za trenutnu situaciju, ali, kako je zaključeno na skupu u Mostaru procjenjuje se da se u Federaciji BiH navodnjava svega oko 2.000 ha, štočini tek oko 0,2 posto obradivih površina. Strategijom upravljanja vodama FBiH, čiji je postupak donošenja završen u prosincu 2011.godine, postavljeni su konkretni ciljevi te definirane odgovarajuće mjere koje bi trebale unaprijediti stanje u ovoj oblasti. Naravno, za to je neophodna suradnja sa drugim sektorima, posebno sektorom za poljoprivredu. U okviru cilja osiguranja uvjeta za održivo korištenje voda u oblastima čiji razvoj ovisi od interesa tržišta, među ostalim mjerama vezano za očuvanje vodnih resursa, predviđena je izrada Studije o navodnjavanju u FBiH čija bi izrada trebala biti koordinirana od strane sektora poljoprivrede i vodoprivrede uz napomenu da je prethodno neophodno definirati

25

aktualno
konkretnije ciljeve u okviru sektora poljoprivrede. Strategijom UV FBiH su postavljeni i drugi ciljevi vezani za poljoprivredu, koje će institucije sektora voda, u suradnji s ostalima nastojati da ostvare i to: smanjenje zagađenja od poljoprivrednih aktivnosti, smanjenje rizika od poplava i smanjenje erozije te uspostavljanje programa za borbu protiv suše. Jasno je vidljivo, da sve veći pritisak na vodne resurse po osnovu različitih vrsta korištenja u cilju zadovoljenja raznih potreba stanovništva i gospodarstva, svakako potvrđuje neophodnost sagledavanja mogućnosti i planiranja višenamjenskih sustava. Ova izuzetno značajna tema bila je jedna od ključnih i na 6. Svjetskom forumu voda koji je održan prošli tjedan, od 12. -17. ožujka u Marseillu. Više zaključaka o značaju vode za poljoprivredu, ruralni razvoj, proizvodnju hrane u smislu „sigurnosti hrane“ je našlo svoje mjesto i u Ministarskoj deklaraciji prihvaćenoj od strane više od 140 ministarskih delegacija koje su učestvovale u radu Foruma.

Zdravstvena ispravnost i kvaliteta vode u BiH

U povodu Svjetskog dana voda, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine informirala je potrošače da u suradnji s nadležnim institucijama entiteta i Brčko distrikta BiH kontinuirano prikuplja, uspoređuje, analizira i sumira podatke o zdravstvenoj ispravnosti i kvaliteti vode, te na osnovu toga poduzima odgovarajuće mjere u cilju osiguranja visokog stupnja zaštite zdravlja potrošača u Bosni i Hercegovini. Na osnovu podataka dostavljenih od strane laboratorija, u Bosni i Hercegovini su u 2011. godini urađene mikrobiološke i fizičko-kemijske analize ukupno 33 264 uzorka vode, a rezultati analiza su pokazali da je stupanj zdravstvene ispravnosti vode u Bosni i Hercegovini u kontinuiranom porastu. U cilju reguliranja tržišta prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda, Agencija za sigurnost hrane BiH je na prijedlog Komisije za priznavanje prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda u Bosni i Hercegovini u proteklom periodu izdala 16 rješenja o priznavanju prirodnih mineralnih

i prirodnih izvorskih voda. Rješenje o priznavanju prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda potvrđuje da je voda proizvedena, uskladištena i stavljena u promet u skladu s važećim propisima, čime se osigurava zaštita zdravlja potrošača, a proizvođačima se omogućava ravnopravan položaj na tržištu. Sva rješenja o priznavanju dostavljaju se nadležnim inspekcijskim organima kako bi isti shodno svojim nadležnostima vršili kontrolu zdravstvene ispravnosti i kvaliteta prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda.Sukladno odredbama Zakona o hrani, subjekti u poslovanju s hranom u svim fazama proizvodnje, prerade ,obrade i distribucije dužni su osigurati da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadzirati poštivanje propisa, naveli su u Agenciji za sigurnost hrane BiH.

Poljoprivreda najveći potrošač vode

S obzirom da je sektor poljoprivrede najveći potrošač vode, ali i vrlo važan čimbenik u povećanju proizvodnje sigurne hrane, posebice u onim dijelovima svijeta gdje su zalihe vode ograničene, ovogodišnji nositelj aktivnosti obilježavanja Svjetskog dana voda, FAO kao renomirana agencija UN-a kroz svoje aktivnosti, još jednom je ukazala na izuzetan značaj osiguranja dovoljnih količina vode odgovarajućeg kvaliteta u cilju dostizanjašto višeg stupnja osiguranja hrane za sve brojnije stanovništvo. Pod terminom „sigurnost hrane“ podrazumijeva se stanje kada stanovništvo, u svakom trenutku , ima na raspolaganju odgovarajuću količinu zdrave hrane koja u potpunosti zadovoljava potrebe za aktivnim i zdravim životom“. Naravno, voda je jedan od osnovnih preduvjeta u

26

Travanj / Svibanj 2012

BH Privrednik

aktualno
dostizanju ovog cilja. Iako nam je svaki dan za piće potrebno svega 2 do 4 litra vode, za potrebe osiguranja hrane za jednu osobu dnevno, potrebno je 2000 do 5000 litara vode. Iako ovakve podatke često zaboravljamo, činjenica je da za proizvodnju 1 kg pšenice treba oko 1 ,500 l vode, a za proizvodnju 1 kg mesa čak 15,000 l . Da bi osigurali dovoljno hrane za sve, neophodno je osigurati dovoljne količine vode odgovarajuće kvalitete. Čak bi se moglo reći„Žedni smo jer smo gladni“. Na globalnoj razini, za potrebe navodnjavanja koristi se 70 posto od ukupno iskorištenih količina vode. Oko 20 posto ukupno obradivog zemljišta se navodnjava uz činjenicu da se s istog osigurava 40 posto od ukupno proizvedene hrane u svijetu. Klimatske promjene dodatno povećavaju rizike u pogledu osiguranja hrane, obzirom da se očekuju i značajni efekti na vodne resurse. Očekivana smanjenja godišnjih količina oborina, aktualna su i za područje Mediterana. Češće i jače suše, obilnije kiše i poplave koje mogu uništiti usjeve i proizvodnju hrane, mogu dovesti u opasnost stanovništvo koježivi u osjetljivim područjima, osobito ako prvenstveno ovisi o poljoprivredi. Zbog toga je adekvatno upravljanje rizicima od poplava i suša također vrlo značajno za ostvarivanje ovog cilja. Pored toga što predstavlja najvećeg korisnika voda, poljoprivreda predstavlja i značaj pritisak na kvalitetu voda obzirom na korištenje raznih umjetnih gnojiva. Upravo zato, definiranje i primjena dobre poljoprivredne prakse je vrlo značajna mjera za očuvanje kvaliteta voda. danas, milijardu ljudi u svijetu živi u kroničnoj gladi i vodni resursi su pod pritiskom, te se ne možemo pretvarati da je problem „negdje drugdje“. Borba s rastom stanovništva i osiguravanje pristupa hrani svima, poziv je za niz aktivnosti kao što su trošenje manje vode za proizvodnju hrane, smanjivanje količine neiskorištene hrane, jer se 30 posto proizvedene hrane u svijetu se baca kao višak (otpad), a voda koja je iskorištena za ovu proizvodnju je definitivno izgubljena, proizvodnja više hrane bolje kvalitete, s manje vode te slijediti zdraviji način ishrane. U svakom koraku opskrbnog lanca, od proizvođača do potrošača, mogu se poduzeti aktivnosti kako bi uštedjeli vodu i osigurali hranu za sve. Veze između poljoprivredne proizvodnje i vodnih resursa su brojne i složene. Razvoj velikih sustava navodnjavanja je važan čimbenik za povećanje sigurnosti hrane u mnogim dijelovima svijeta, posebno u sušnim područjima, ali često je povezan s raznim problemima. stovremeno, povećanje i intenziviranje poljoprivrede doveli su do povećanja uporabe gnojiva i pesticida čije neadekvatno korištenje znatno utiču na degradaciju kvaliteta voda. Svakim danom su značajnija pitanja vezana uz korištenje vode u poljoprivredi i stoga ovome trebati posvetiti posebnu pozornost. Minimiziranje rizika i, u isto vrijeme, postizanje maksimalne koristi, pri korištenju vode u poljoprivredi je izazov.
Piše: C. Kusić

Važnost vodnih resursa u globalnim okvirima

Uz već spomenutu činjenicu da se od ukupne količine korištene vode 70 posto koristi za proizvodnju hrane odnosno poljoprivredu, procjene govore da će se stanovništvo uvećati za novih 2-3 milijarde u narednih 40 godina, što s očekivanim izmjenama u načinu ishrane, rezultira u povećanju potreba za hranom od 70 posto do 2050. godine. U razdoblju od 19902000, u nekoliko zemalja u razvoju, prirodne katastrofe vezane za vode su prouzročile štete u visini od 2-15 posto bruto nacionalnog dohotka. Također, od ukupne svjetske količine proizvedene energije 7-8 posto koristi se za zahvaćanje podzemnih voda, tretman i transport do korisnika te tretman otpadnih voda stanovništva. Snažna urbanizacija, porast broja stanovnika na zemlji, porast pritisaka na prirodne resurse – zemljište i vode (uključivo resurse za sve veću proizvodnju bio goriva) te porast cijene energije, vode ka siromašenju raspoloživih vodnih resursa, a time i osiguranje hrane postaje upitno. Ne treba zaboraviti i već jasno spomenute i uočljive klimatske promjene koje dodatno ugrožavaju napore za osiguranje hrane. Prema UN-ovim podatcima već

BH Privrednik
April / Maj 2012

27

Ne sjećam se točno kada sam izradila svoju prvu torbicu, ali znam da sam još od srednje škole počela pomalo šivati i prekrajati odjeću. Poslije završene gimnazije u Ljubuškom, pohađala sam talijansku modnu školu Callegari u Zagrebu, gdje sam stekla osnovno znanje o modeliranju odjeće. Nakon završetka škole, budući da me je izrada kožne galanterije više privlačila od modeliranja i izrade odjeće, više se posvećujem izradi torba, jer sam zapravo tek tada otkrila da u tome najviše uživam i da su torbe, zapravo, moja strast“, priča nam Božana Matić iz Ljubuškoga, mlada dama koja modnu javnost u posljednje vrijeme sve više zadivljuje svojim originalnim torbama koje sama izrađuje. Božanu možete kontaktirati preko njezinog Facebook profila, na kojem možete vidjeti znatan dio njezinih dosadašnjih radova. Iako ima i vlastiti butik, torbe nisu u slobodnoj prodaji, jer je potražnja puno veća od onog što stiže izraditi, tako da, zapravo, radi samo za već unaprijed određene kupce. Novu kolekciju sa zanimljivim cvjetovima, otkriva nam Božana, radi s prijateljicom Helenom Bilić, koja također ima Facebook profil sa svojim radovima (Cvijetak

PREDSTAVljAMO USPjEšNE

Brand BM osvaja dame
Zanovijetak). Iako, kaže, nikada nije vodila evidenciju koliko je torbi dosad napravila, sa sigurnošću može reći da se radi o stotinama. U svome radu, ističe, drži se jednostavnosti i praktičnosti. „U izradi koristim samo najjednostavniji šivaći stroj, pa je stoga normalno da neke prekomplicirane modele ne mogu izraditi bez uporabe dodatnih strojeva, koje inače izbjegavam, jer želim da moje torbe imaju prepoznatljiv izgled i šarm ručno izrađenih torbi. Često se događa da mi kupci prepuštaju izbor modela, oblika i boje, jer su najčešće već od ranije upoznati s mojim radom i imaju povjerenja u moj odabir. To su obično osobe koje me poznaju i privatno ili su moji „stari“ kupci, koji se često uvijek vraćaju po još, a što mi je zapravo i najveći kompliment. Isto tako zna se dogoditi da mi se kupci obrate s već jasnom vizijom modela koji žele, ali i tada često svojim savjetima pomažem pri odabiru prave veličine, kombinacije boja i sitnih izmjena, kako bi torba ipak najbolje odgovarala potrebama i stilu osobe koja ju nosi, ali i zadržala notu prepoznatljivosti BM torbi“, naglašava Božana.

Dobar je dio njezinih torbi – velik i četvrtastog oblika.

28

Travanj / Svibanj 2012

BH Privrednik

„Četvrtasti oblik svakako nije jedino rješenje, ali mi najviše odgovara po mom vlastitom ukusu. Što se tiče same veličine torbe, često ju prilagođavam potrebama i željama osobe koja torbu nosi, pa tako nije isključeno da određeni model torbe napravim i u manjoj i u većoj varijanti.Velike torbe su oduvijek privlačile žene, upravo zbog svoje praktičnosti i zbog toga što su uvijek primjetne, bez obzira o kakvoj boji i obliku se radi. Volim izrađivati velike torbe, ali privatno biram ipak malo umjereniju veličinu, iako bi mi po količini stvari koju uvijek nosim sa sobom, itekako odgovarala ogromna torba. Ženin stil ne čini nijedan odjevni predmet, niti modni dodatak sam po sebi, pa tako ni torba, bez obzira na njezinu ekskluzivnost, ljepotu i individualnost. Stil je sve ono što ta osoba predstavlja, način na koji se odIjeva, ali i ponaša i utječe na svoju pojavnost. Torba kao modni dodatak, može iznimno mnogo doprinositi jednom takvom stilskom izričaju, jer daje mogućnost ženi koja ju nosi da na taj način izrazi neke vlastite osobine i upotpuni svoj vanjski dojam. Dobra torba, jednako kao dobre

predstavljamo uspješne
cipele ili frizura, mogu cijelu odjevnu kombinaciju podignuti na jednu novu razinu, pa je stoga odabir prave torbe jako bitan u formiranju ukupnog stila“, pojašnjava Božana. Na pitanje o tome kakve torbe Božana preferira - crne, bijele ili one pastelne boje, Božana odgovara: „Sve. Crna torba je nešto poput crne kratke haljinice. Svaka žena bi morala imati barem jednu, kvalitetnu, bezvremensku crnu torbu, koja se može nositi na sve prigode, tijekom cijele godine. Bijela torba je apsolutni imperativ za ljetno razdoblje, dok su šarene torbe i to baš pastelnih boja, moj osobni prvi izbor“. Božana je prije nekoliko godina predstavila svoje radove na Fashion Weeku u Sarajevu i na nekoliko drugih manjih revija, što je za nju, kako kaže, bila odlična stvar i iskustvo, koje joj je dalo priliku predstaviti rad na širem tržištu i upoznati dosta zanimljivih ljudi koji se bave sličnim poslom i s kojima možete razmijeniti iskustva i započeti suradnju. Također se nedavno, vrlo uspješno predstavila na Modamo kreaARTivi – sajmu lijepih stvari, o kojemu smo pisali u prošlom broju BHP-a. No, ima jasan stav. Budući da je, kako ističe, potražnja veća od onoga što može izraditi, modne revije i predstavljanja slične vrste nisu joj prioritet. „Smatram da je najbolje predstavljanje mojih torbi ono koje se događa svakodnevno u stvarnome životu, na ulicama gradova i mjesta, u životima stvarnih djevojaka koje nose moje torbe. Nedavno sam dobila ponudu za suradnju s jednom mladom zagrebačkom dizajnericom, koja se bavi kreiranjem odjeće. U sklopu te suradnje bismo napravile zajedničku kolekciju i predstavile naš rad pod zajedničkim imenom. Smatram da je takva ponuda, zapravo i veliki kompliment, jer kada netko želi da se tuđi rad i ostvarenja predstavljaju zajedno s njegovim vlastitim kreacijama, i to pod zajedničkim imenom, onda to smatram velikom pohvalom za ono što ja izrađujem i predstavljam. Moram naglasiti da se ja i ne doživljavam dizajnericom torbi, budući da to nije jedino što ja radim, i što me ne određuje u potpunosti kao osobu. Bavim se, zapravo, izradom torbi, i smatram da u tome imam dovoljno iskustva, a moja konačna djela o tome daju najbolju ocjenu. Ono što mene razlikuje od dizajnera torbi je upravo to što ja potpuno samostalno izrađujem torbu do najsitnijih završnih detalja. Moj rad ne prestaje izradom skice, nego tek onda kada torba od početne ideje, poprimi punu formu i kada je kao takvu predam u ruke kupca. Zbog toga sam se više puta konzultirala s ljudima koji izrađuju torbe, a koji rade za poznate dizajnere i modne brendove, jer su mi njihovi savjeti pri samoj izradi torbi od veće koristi, a njihove pohvale i savjeti su uvijek dobrodošli“, vrlo je jasna Božana.
Piše: M.B.Milinković

BH Privrednik
April / Maj 2012

29

predstavljamo uspješne

jedne strane, otvara se veliko tržište Europske unije, ali se, s druge strane, pogoršavaju uvjeti poslovanja zbog dugotrajne recesije i pada potrošnje. „Prenaglo povećanje trošarina tijekom prilagodbe smjernicama Europske unije, bez dovoljno dugog prijelaznog razdoblja, u velikoj je mjeri negativno utjecalo na tržište duhanskih proizvoda u Hrvatskoj. Zbog rastuće gospodarske krize i sve lošijeg standarda građana, TDR je odlučio dio tereta povećanja trošarina preuzeti na sebe. To se neminovno odrazilo i na naše financijske rezultate, ali uvjereni smo da će nam se takvo ulaganje u naše

S

TDR – regionalni lider u proizvodnji cigareta

Tvornica duhana Rovinj (TDR) vodeći je proizvođač cigareta u regiji s 25 posto tržišnog udjela, 1 000 zaposlenika i više od 2 000 kooperanata u jedinstvenom vertikalno integriranom poslovnom sustavu. U vrlo izazovnim vremenima, kako za poduzetnike, tako i za potrošače, duhanskoj industriji poslovanje je dodatno otežano učestalim regulatornim promjenama, posebno u području trošarina.
potrošače višestruko vratiti“, kaže Davor Tomašković, predsjednik Uprave TDR-a, koja je sa svojim popularnim brandovima uvelike prisutna i na tržištu Bosne i Hercegovine.

Osim na hrvatskom, TDR svoje pozicije jača i na izvoznim tržištima, gdje već sada ostvaruju oko 60 posto prodaje. Završetkom izgradnje tvornice u Iranu, koja bi trebala s radom početi već ove godine, očekuje se povećanje udjela izvoza i jači prodor na veliko azijsko tržište. S 2,9 milijardi prodanih cigareta u 2011. i 32,7 milijuna eura prihoda ostvarenih u istoj godini, TDR je zadržao lidersku poziciju na

duhanskom tržištu BiH. Tržišni udio vodećeg regionalnog proizvođača cigareta na bosansko-hercegovačkom tržištu iznosi 32,5 posto. TDR je jedan od vodećih hrvatskih uvoznika na bh. tržište koji je u prošloj godini u proračun Bosne i Hercegovine uplatio oko 140 milijuna eura. Trošarinsko opterećenje cigareta, koje je poraslo za čak 80 posto u samo dvije godine, znatno utječe na duhansko tržište i poslovanje TDR-a u BiH. „Cijene naših proizvoda u 2011. godini minimalno su korigirane - znatno manje od promjena koje diktiraju izmjene trošarinskog sustava. Takvu smo odluku donijeli uvažavajući gospodarsku situaciju i

30

Travanj / Svibanj 2012

BH Privrednik

predstavljamo uspješne

standard građana, a nauštrb vlastitih prihoda i zarade. Potrebno je naglasiti kako BiH i dalje ima značajno niže porezno opterećenje od EU direktiva te se tako očekuje i daljnji rast trošarina“, izjavio je predsjednik Uprave TDR-a, Davor Tomašković. Govoreći o brand portfelju, Tomašković podsjeća da TDR svoju lidersku poziciju ostvaruje ponajprije zahvaljujući inovativnosti i lansiranju novih proizvoda kao što su primjerice Walter Wolf Natural i Benston Slims, koji je upravo ovih dana predstavljen na tržištu BIH. Uz poslovne uspjehe, koje postižu na tržištu BiH, TDR dokazuje i da je društveno odgovorno poduzeće. Posljednji u nizu primjera jest pokretanje donacijskog programa, u okviru kojega će se realizirati donacije za tri doma za djecu bez roditeljske skrbi.

Svaki četvrti pušač je potrošač TDR-ovih proizovda

u Sloveniji iznosi četiri posto. Uz rast na domaćem tržištu, TDR unapređuje i svoju međunarodnu prodaju. Osim u regiji, TDR svoje proizvode izvozi u Njemačku, Španjolsku, Češku, Italiju, Austriju, Ujedinjene Arapske Emirate i Iran, gdje je u tijeku gradnja tvornice. Svaki četvrti pušač u regiji potrošač je TDR-ovih proizvoda, a Ronhill je najprodavaniji cigaretni brand u jugoistočnoj Europi. Inovativnost je postala jedna od temeljnih odrednica u njihovom radu i ono što ih izdvaja iz konkurencije. U proteklih godinu dana lansirali su 21 novi proizvod, među kojima se ističe Ronhill Unlimited, prvi duhanski brand s interaktivnim pakiranjem. U nadolazećim godinama, obećavaju, svojim će potrošačima nastaviti nuditi najkvalitetnije proizvode i inovativne iskorake.

TDR-ov sustav vertikalno je integrirani sustav koji čine tvrtke: Hrvatski duhani d.d., TDR d.o.o., Istragrafika d.d. i predstavništva TDR-a. Svaka tvrtka ima svoju ulogu u procesu uzgoja, obrade duhana te proizvodnje i distribucije duhanskih proizvoda. Djelatnost Hrvatskih duhana je proizvodnja, obrada i prodaja duhana. TDR-ova djelatnost je proizvodnja i distribucija gotovih duhanskih proizvoda, a Istragrafika proizvodi ambalažu za pakiranje duhanskih proizvoda. Predstavništva TDR-a osiguravaju prisutnost TDR-ovih proizvoda na većim tržištima te skrbe o distribuciji TDR-ovih proizvoda i komunikaciji s kupcima i poslovnim partnerima. Sve ove tvrtke čine sastavne dijelove Adris grupe. Preseljenjem proizvodnje iz zagrebačkog i rovinjskog pogona u novu tvornicu u Kanfanaru, počela je nova faza razvoja TDR-a. Projekt izgradnje i preseljenja vrijedan je 123 milijuna eura. Proizvodni kapacitet nove tvornice je 20 milijardi cigareta, no po potrebi moguće je proizvesti i 35 milijardi cigareta na godinu. U tehnološkom smislu, tvornica predstavlja posljednju riječ tehnologije, s primjerice dvostrukim linijskim unosom, automatiziranom pohranom rezanog duhana i integriranim informacijskim sustavom.
Piše: D. Sivonjić

Novi horizonti

TDR od 1992. godine sve do početka aktualne ekonomske krize bilježi stalni rast tržišnog udjela. Nakon osvajanja hrvatskog, uslijedila je snažna ekspanzija i na ostala tržišta u regiji. TDR je danas vodeći nacionalni i regionalni proizvođač i izvoznik cigareta. Sve su snažnije prisutni i na drugim europskim tržištima, a svoju prodajnu mrežu razvijaju i u zemljama Srednjeg i Dalekog istoka. Uvjerljivu lidersku poziciju TDR ima u Hrvatskoj s oko 75 posto tržišnog udjela, te u BiH s oko 38 posto. Tržišni udio u Crnoj Gori veći je od 12 posto, na Kosovu 10 posto, u Srbiji i Makedoniji je devet posto, dok

BH Privrednik
April / Maj 2012

31

predstavljamo uspješne

a natjecanju je sudjelovalo više od 35 natjecatelja - kuhara iz gradova širom BiH, kao što su Sarajevo, Mostar, Neum, Trebinje, Banja Luka, Tuzla, Vitez, Fojnica, Teslić, Zenica, priopćeno je iz Udruženja gastronoma “Gastro kutak”. Kuhari su se natjecali u disciplini “Pripremanje hladnog jela”, a prvo mjesto je osvojio mladi kuhar Igor Božić, šef kuhinje hotela „Central“ u Franšizom centru BiH u Vitezu. Drugo mjesto pripalo je kuharici hotela „Holiday Inn“ Sabahki Bajrić, a treće mjesto osvojio je kuhar Šerif Šahinović iz hotela „Evropa“ u Sarajevu.

N

Vitez ima najboljeg kuhara u BIH

Prvo državno natjecanje kuhara Bosne i Hercegovine pod nazivom “Bosanski dukat” održano je koncem veljače u hotelu „Holiday Inn“ u Sarajevu, u okviru 5. jubilarnog međunarodnog festivala vina i gastronomije “Sarajevo vino fest 2012.”.
bio je prof. Frederik Jurej iz Francuske, koji već duže vrijeme boravi u BiH kako bi educirao mlade buduće kuhare iz Ugostiteljske škole. Prema mišljenju žirija, nagradu za originalnost osvojio je kuhar hotela „Reumal“ iz Fojnice Sanid Šahmić. regija, SKMER. Dan nakon osvojenog vrijednog priznanja, u prostorijama ureda Franje Rajkovića, generalnog direktora poduzeća Economic, upriličen je i svečani prijam za Igora Božića, najboljeg bh. kuhara 2012. godine. Generalni direktor Economica, Franjo Rajković je uz nazočnost direktorice Franšiznog centra BiH Gabrijele Kvasine i menadžerice hotela “Central” Sanje Kovać, uručio posebnu zahvalnicu, prigodan dar i novčanu stimulaciju za prvog pobjednika državnog natjecanja kuhara i vođu prve bh. kuharske reprezentacije, koja će uskoro nastupiti na europskom natjecanju.
Piše: M. Mlakić

Dodjeljena je i nagrada za kreativnost, mladom kuharu Nemanji Jankoviću koji je predstavljao hotel „Vučko“ sa Jahorine. Predsjednik stručnog žirija

Cilj ovog natjecanja bio je okupiti najbolje kuhare u BiH, kako bi u suradnji s Udruženjem kuhara u BiH, Udruženjem hotelijera i restoratera u BiH, Udruženjem gastronoma “Gastro kutak” i resornim institucijama nakon natjecanja formirali reprezentaciju BiH koja će se natjecati na prestižnim međunarodnim natjecanjima koja slijede. Prvo u nizu je natjecanje kuhara mediteranskih regija koje organizira Savez kuhara mediteranskih i europskih

32

Travanj / Svibanj 2012

BH Privrednik

BH REGIjE

a području FBiH broj uposlenih u istom razdoblju je bio 440 677, a trend smanjenja uposlenih započeo je od desetog mjeseca 2011. godine, pa je tako broj neuposlenih na kraju 2011. godine na području FBiH iznosio 372 090 djelatnika. Kad je riječ o plaćama na nivou FBiH Lasić je kazao kako je prosječna plaća u 2011. godini na području FBiH iznosila 829 KM. Govoreći o vanjskoj trgovini BiH Lasić je kazao kako je izvoz BiH na kraju 2011. godine bio 8 milijardi 222 milijuna KM dok je uvoz iznosio 15 milijardi 525 milijuna KM. Deficit je iznosio 7 milijardi 303 milijuna KM. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 53 posto . “Ono što mi kao gospodarska komora FBiH naglašavamo već dugi niz godina jest da se uvede na neki način kontrola uvoza roba u BiH, odnosno da se uvedu određena ograničenja uvoza. Nismo mi toliko jaka ekonomija da možemo otvoriti svoje tržište i potpuno liberalno uvoziti robu. Današnji deficit od 7 milijardi i 303 milijuna KM trebamo postepeno smanjivati tako da bi došli s deficitom ispod 5 milijardi KM kako platna bilanca na tekućem račun BiH ne bi bila negativna”, kazao je Lasić.

N

Minus na tekućem računu države

Do 31. prosinca 2011. godine u BiH bilo uposleno 689 671 djelatnika, od čega ih je u gospodarskim djelatnostima/privredi bilo 480 532 djelatnika, istaknuo je Predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić.
se prodaja domaće robe na domaćem tržištu, smanjio uvoz i na taj način bi se popravila platna bilanca”, kazao je Lasić. Istaknuo kako u BiH ima 11 aktivnih izvoznih grana koje su platnu bilancu popravile za 1 milijardu i 930 milijuna KM. To su: šumarstvo i sječa drva koji su platnu bilancu popravili s 65 milijuna KM, ribolov i akvakultura s 5 milijuna i 800 tisuća, vađenje metalnih ruda s 59 milijuna, proizvodnja odjeće s 17 milijuna, kože i srodnih proizvoda s 52 milijuna, proizvodnja drveta osim namještaja s 226 milijuna, proizvodnja raznih metala s 275 milijuna, metalnih proizvoda s 28 milijuna, proizvodnja namještaja s 568 milijuna, električne energije plina i pare s 251, te zbrinjavanje otpada i reciklaže koji su platnu bilancu popravili s 376 milijuna KM. lignita s 520 milijuna, vađenje nafte i plina s 1 milijardom i 474 milijuna, te proizvodnja prehrambenih proizvoda s 1 milijardom 130 milijuna KM. “Čudno je kako se aktivnim izvoznicima ne daju povoljnosti kako bi povećali svoj izvoz i na taj način popravili negativnu platnu bilancu BiH. Veći izvoz traži više zaposlenih ljudi, više zaposlenih ljudi ima više potrošnih plaća i lanac se napokon pokreće. Međutim, to je rano govoriti za ovu zemlju jer nekima je potrebno i objasniti što je to negativna platna bilanca”, kazao je Lasić. Po njegovim riječima, posebno zabrinjava činjenica je uvozom svježeg mesa BiH izgubila 105 milijuna KM, kiselog mlijeka 30 milijuna KM, maslaca i mliječnih proizvoda 15 milijuna, sira i skuti 44 milijuna, na uvozu vode BiH gubi 98 milijuna i 800 tisuća KM, iako je peta država po količini vode u Europi, dok zbog uvoza piva BiH ima deficit od 131 milijun KM. Od deset piva koje se popiju u BiH sedam je iz uvoz, iako BiH ima šest pivovara.
Piše: M. Mlakić

Nema poticaja za izvoznike ?

Najmanja pokrivenost izvoza uvozim i oni koji su ostvarili najveći deficit su: biljna i stočarska proizvodnja s 622 milijuna KM, vađenje ugljena i

Rasprodaja imovine

On je dodao kako je od 1998. godine, od kada se prati, platna bilanca na tekućem računu BiH negativna, te da bi BiH bi uskoro mogla početi prodavati svoju imovinu ili uzimati nove kredite kako njen tekući račun ne bi bio u minusu. “Izlaz je u tome da BiH mora podići svoju razinu pokrivenosti uvoza izvozom na nekih 85 posto do 2015. godine, kako bi deficit svela na 2 do 2,5 milijarde KM i nakon toga svi drugi prihodi bi mogli držati tekući račun države na pozitivnoj platnoj bilanci. Uvođenjem carina na određene proizvode kojih imamo na domaćem tržištu povećala bi

BH Privrednik
April / Maj 2012

33

bh regije

V

Interio 012 – regionalni sajam drvne industrije

30. Međunarodni sajam Šumarstva, drveta, namještaja, unutarnjeg uređenja i drugih proizvoda od drveta INTERIO 2012. održan je od 15. do 19. ožujka 2012. godine u Centru “Skenderija” u Sarajevu.
eć treću godinu za redom zajednički nastup bh. drvoprerađivača podržava USAID-Sida FIRMA projekt, a na velikom izložbenom štandu, površine 400m2, svoju ponudu su predstavili: Rukotvorine iz Konjica, Drvoprodeks i Drvo Klaster iz Banjaluke, Žica iz Sarajeva, Duka iz Brčkog, Metaliks & Arting Gradnja iz Lukavca, Izazov iz Kalesije, Divan iz Viteza, Krin iz Zenice i Stil iz Cazina. Pored samog sajamskog izlaganja, uz potporu FIRMA projekta INTERIO 2012 i ove godine obuhvata čitav niz pratećih sajamskih manifestacija, čime prerasta u godišnju konvenciju poslovnih ljudi drvne industrije i šumarstva BiH i SEE regije, a to su: Izložba odabranih radova i dodjela nagrada za dizajn inovativnog drvnog proizvoda u okviru takmičenja Quercus 2012. Ovim takmičenjem se promovira inovativni dizajn namještaja i proizvoda od drveta kao najefikasnije sredstvo za povećanje konkurentnosti drvoprerađivačke i industrije namještaja u BiH. Poslovni B2B susreti bh. proizvođača s agentima i kupcima sa tržišta Njemačke, Velike Britanije, Nizozemske i Skandinavije. Radionica «Unaprjeđenje zapošljavanja i razvoj ljudskih resursa u drvnoj industriji BiH».

Popratne sajamske manifestacije organizirane su u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH, a uz sudjelovanje Razvojnih agencija SERDA iz Sarajeva i REZ iz Zenice, Drvnog klastera u BiH i Federalnog

šumarstva u BiH i predstavnike međunarodnih organizacija.

zavoda za zapošljavanje. Zajednički nastup na sajmu i njegovim pratećim manifestacijama odvijao se pod sloganom «Tradicija za budućnost», koji je korišten i na drugim prestižnim sajmovima u Europi.
Piše: M. Mlakić

• •

Stručni seminar na temu «Novi trendovi u drvnoj industriji» Zajednička godišnja šumarska konferencija, koja je okupila predstavnike nadležnih, entitetskih i kantonalnih institucija, sektora
Travanj / Svibanj 2012

34

BH Privrednik

bh regije

U FBiH pojačani nadzor nad korištenjem kompjuterskih programa
Federalna uprava za inspekcijske poslove, u suradnji s kantonalnim upravama za inspekcijske poslove i nadležnim kantonalnim organima, 12. ožujka pokreće kampanju pojačanog inspekcijskog nadzora na području FBiH nad zaštitom autorskih prava korištenja kompjuterskih programa.
je naglasio i da je BiH potpisala 12 ugovora, protokola i sporazuma u vezi sa suzbijanjem softverskog piratstva. Dodao je da ova kampanja uključuje upravne mjere i prekršajne odredbe, poput privremenog i trajnog oduzimanja predmeta i uređaja kojima je počinjen prekršaj pa do novčanih kazni koje, između ostalog, za pravne subjekte mogu biti od 1.000 do 200 tisuća KM.
Piše: M. Mlakić

redmetom inspekcijske kontrole bit će svi privredni subjekti u FBiH koji se bave prometovanjem i korištenjem kompjuterskih programa i prvi rezultati kampanje bit će objavljeni nakon mjesec dana. Podršku u realizaciji navedenih aktivnosti inspekcijama će pružiti USAID i Business software alliance (BSA), međunarodno udruženje koje se zalaže za softversku industriju koja djeluje u 80 država radi zaštite i proširenja softverskog tržišta te stvaranja uvjeta koji potiču inovacije i razvoj. Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Ibrahim Tirak kazao je, u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu, da je osnovni cilj kampanje educirati i podići svijest pravnih i fizičkih osoba za potrebom korištenja, distribuiranja i prometovanja licenciranih softvera, te zaustaviti ekspanziju sive ekonomije. Uz inspekcijske nadzore, kako je najavljeno, bit će upriličena i jaka medijska kampanja. Tirak je naglasio da će naredna dva dana biti održana i obuka oko 130 inspektora da bi se detaljno upoznali o ovoj problematici,

P

jer je procjena da je u BiH 66 posto softvera nelegalno, što je svrstava u neku srednju poziciju kad je riječ o zemljama okruženja. Zbog piratskih softvera, kako je istaknuo, BiH godišnje, u vidu poreza, gubi oko 14 milijuna američkih dolara, te oko 1.400 radnih mjesta. Besim Duraković, direktor Uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona, rekao je da će inspekcijski nadzor posebno biti izražen u bankama i mikrokreditnim organizacijama, kladionicama, kao i kod dizajnera i projektanata. Duraković

BH Privrednik
April / Maj 2012

35

bh regije

U

U Mostaru održan sajam meda

Med sadrži preko stotinu aktivnih komponenti potrebnih za razvoj i pravilno funkcioniranje čovjekovog organizma
suradnji s pčelarskim udrugama iz Hercegovine u Trgovačkom centru “Piramida” u Mostaru po prvi put organiziran je Sajam meda, na kojemu su posjetitelji, uz druženje s pčelarima i ljubiteljima meda imali prigodu vidjeti, kupiti i upoznati se sa velikim brojem proizvoda od meda. “Budući da je početak novog godišnjeg doba, odnosno proljeća, a pčela je vjesnik proljeća, povukli smo paralelu, te organizirali ovaj sajam. Znamo da ljudi jako vole med i cijene te proizvode, te smo ovim sajmom pokušali spojiti ugodno s korisnim”, kazala je voditeljica marketinga TC “Piramida” Marijana Ivanković. Istaknula je kako je na sajmu manje izlagača nego što je bilo planirano, jer je protekla godina za med bila jako loša i zalihe meda su pri kraju, ali, kako je kazala, “ovaj sajam je samo najava jednog velikog događaja vezanog uz med koji TC “Piramida” planira u ovoj godini”.

Na sajmu su sudjelovali većinom članovi udruga pčelara iz Hercegovine, a njihovi štandovi ponudili su posjetiteljima širok izbor pčelarskih proizvoda. Na sajmu su se mogli kupiti med i drugi pčelinji proizvodi, među kojima matična mliječ, melem, te propolis. Također, na štandovima su bile izloženi razni melemi i razne kreme za njegu kože, ali i drugi prirodni proizvodi. Jedna od izlagačica na Sajmu Marina Cvitković kazala je kako je njena obitelj med počela praviti zbog bolesti u obitelji, te kako su tada otkrili sve čari meda i odlučili se od njega praviti proizvode, a danas te proizvode i prodaju. Obiteljsko Cvitković, osim samog meda, pravi i proizvode koje se koriste pri liječenju, ali i jačanju imuniteta. Riječ je o matičnoj mliječi koja se još naziva “superhrana” i koja sadrži sve što je organizmu potrebno za rast i normalno funkcioniranje. Hercegovački med je

poznat na cijelom Balkanu, prije svega zbog svoje aromatske kvalitete, ali i zbog proizvodnje u područjima gdje su pašnjaci na kojima pčele prikupljaju nektar nezagađeni. Uz ostale vrste meda, Hercegovina je posebna po proizvodnji meda od tilovine (vrsta drveta). Ovaj med bogat je jodom i kada se oplemeni s mladim orahom i iglicama bora, on postaje jako dobra kombinacija za poboljšanje rada žlijezda s unutarnjim lučenjem.

Apiterapija

36

Med je stoljećima čovjeku hrana, sladilo i lijek. Ima veliku nutritivnu vrijednost, specifičan okus i miris, proizvode ga pčele medarice i ne može se industrijski proizvesti. Od drevnih vremena, ljudi su koristili hranljiva i ljekovita svojstva pčelinjih proizvoda i pčela. Drevni Grci, Rimljani, Kinezi i Egipćani koristili su med za zarastanje rana i liječenje želučanih bolesti. Propolis je korišten ne samo za konzerviranje mumija (Drevni Egipat) već također radi prevencije ili liječenja mnogih bolesti. Sveti spisi: Biblija, Veda, Kuran,… sadrže mnogo navoda o ljekovitim
Travanj / Svibanj 2012

Hranjiva svojstva meda

Med je dva puta slađi od šećera jer sadrži fruktozu, a ujedno je i siromašniji energijom jer sadrži vodu. Dokazano je i da organizam u sebi zadržava više kalcija iz hrane, ako se obični šećer zamijeni medom, a to isto vrijedi i za magnezij. Vitamini, proteini i neke druge tvari, iako ih u medu nema

osobinama pčelinjih proizvoda. Hipokrat je smatrao da su med, voda i zrak lijek za sve tegobe, a autor prve stručne knjige o uzgoju pčela je veliki Aristotel. Ogroman značaj pčelinjih proizvoda znanstveno je prihvaćen i dokazan i to kao visoko kvalitetan hranljiv i ljekovit proizvod prirode, koje pomaže i kod najtežih bolesti čovjeka i životinja. Tisuće istraživača, sa svih kontinenata proučavalo je karakteristike, sastav, farmaceutske osobine, indikacije, kontraindikacije, ograničenja i primjenu svih poznatih pčelinjih proizvoda i izlučevina. Kako rezultat njihovih istraživanja broj apiterapeuta - orijentiranih prema prirodnoj i alternativnoj medicini se uvećava iz dana u dan.

BH Privrednik

bh regije
organizma. Odličan je protiv hunjavice, prehlade i suhog kašlja. Čisti krv od toksina i pomaže kod slabokrvnosti jer stimulira produkciju hemoglobina. Poboljšava apsorpciju lijekova i čini ih djelotvornijim te štiti organizam od štetnih ostataka istih. Također ima pozitivan učinak na otklanjanje zubnog plaka. Konzumacija meda ujutro pomaže čišćenju organizma od štetnih tvari, a navečer djeluje umirujuće. Najbolje ga je konzumirati otopljenog u napitku ili podjezično. jačanje apetita, suzbijanje senilnosti, iznemoglosti, bronhijalne astme, živčanih poremećaja i dr. Najčešće se uzima kao 50 postotna otopina mliječi u alkoholu ili pomiješana sa medom uz što duže zadržavanje ispod jezika. Matična mliječ se obično preporuča osobama nakon raznih operativnih zahvata, bolesti, astme te onima kojima je potrebno jačanje imuniteta. Također, matična mliječ jača imunitet, izdržljivost organizma, održava duševnu i općenitu vitalnost, poboljšava rad središnjeg živčanog sustava, potiče koncentraciju, uklanja umor jer daje energiju, potiče lučenje endokrinih žlijezdi, povećava radnu sposobnost, uklanja depresiju, štiti zglobove i kosti.

Vrste meda

mnogo, ipak daju prednost medu u ljudskoj prehrani. Med je također dobro poznat i sportašima jer im osigurava brzi izvor energije (glukoza) i to kroz dulji vremenski period, zbog sadržaja fruktoze, koja ima nešto sporiju razgradnju od glukoze.

Ovisno o vrsti nektara iz kojeg se dobiva postoje različite vrste meda, koje se razlikuju po boji, sastavu, okusu i mirisu. Tako je tamniji med bogatiji mineralima od svjetlijeg. Svaka vrsta meda dobra je za određene tegobe. Najpoznatije vrste meda su: šumski, bagremov, kestenov, livadni, lipov, kaduljin, vrijeskov.

Propolis - prirodni antibiotik

Matična mliječ - prirodni biostimulator i antioksidans

Med ima preko 180 različitih tvari, mnogobrojnih organskih kiselina, različitih vitamina, minerala, enzima, voska, peludnih zrnaca i eteričnih ulja. Zbog skladnog sastava, med je biološki vrijedna hrana za djecu i odrasle. Lako je probavljiv, brzo i gotovo u potpunosti se iskorištava. Po sadržaju enzima, med je među najvažnijim prehrambenim proizvodima i prirodan je izvor energije. Redovitim konzumiranjem stječemo tjelesnu izdržljivost i mentalnu stabilnost.

Ljekovita svojstva meda

Stručnjaci se slažu da je med najsavršeniji proizvod prirode u kojem se nalaze gotovo svi sastojci koji grade ljudski organizam. Upravo zbog toga ovaj gusti sok trebao bi postati neizostavna namirnica u svakom kućanstvu, naročito tijekom zimskih mjeseci. Med poboljšava rad svih organa, potiče umnu i fizičku aktivnost, povećava imunitet i daje snagu čitavom organizmu, brzo i potpuno se apsorbira. Poboljšava otpornost organizma na infekcije i zaraze jer ima antiseptičko djelovanje. Hidroskopan je te veže i izbacuje suvišnu vodu iz

Matična mliječ se stvara u žlijezdi pčela radilica, a proizvode je samo mlade pčele radilice prvih 14 dana poslije leženja. Gusta je poput vrhnja, okusa kiselkastog i pomalo trpkog te je žućkaste boje. U suhoj tvari mliječi ima bjelančevina (koje se u mliječi sastoje od 20 amino-kiselina), masti, ugljikohidrata i mineralnih tvari. U matičnoj mliječi nađeni su i vitamini B1, B2, B6, pantotenska kiselina, biotin, inozitol, B12, niacin i acetilkolin. Matična mliječ ima baktericidna svojstva te djeluje kao prirodni biostimulator, a preporučuje se za

Propolis je pčelinji proizvod koji se posljednjih godina sve više ispituje i primjenjuje u medicini. Otopine propolisa djeluju antivirusno, antibakterijski i lagano anestetski. Propolis se kod tretiranja određenih bolesti i stanja obično primjenjuje sa medom ili drugim pčelinjim proizvodima. Kemijski sastav propolisa još nije u potpunosti razjašnjen, no poznato je da sadrži razne smole i smolama slične tvari, balzame i eterična ulja, vosak, pelud, aromatske spojeve, mineralne tvari, fitohormone, zatim neke kemijske tvari koje u živoj stanici djeluju kao inhibitori. U ljudskom organizmu propolis djeluje kao biostimulator jer potiče specifična antitijela. Propolis se preporučuje za unutarnju upotrebu, sam s medom ili ostalim pčelinjim proizvodima koji

BH Privrednik
April / Maj 2012

37

bh regije
jačaju otpornost organizma, a zasigurno će se sve više primjenjivati. Propolis se također upotrebljava i u stomatologiji kao sredstvo u liječenju paradontoze i jačanju zubnog mesa. prašnika cvjetova koje pčele sakupljaju sa biljaka i gomilaju u košarice zadnjih nogu. U košnici istovaruju prah u stanice saća, te ga prešaju udarcima glave uz dodatak sline i meda. Na taj način prah je zaštićen od prodora zraka i kvarenja, te prepušten potrebnim kemijskim promjenama. Cvjetni prah sadrži visokovrijedne bjelančevine, slobodne amonokiseline, šećere, mineralne tvari (kalij, magnezij, kalcij, bakar, željezo, silicij i dr.), masti, eterična ulja i hormone. Od vitamina su najzastupljeniji vitamini B kompleksa te vitamini C, E i D. Ovakav sastav daje peludu izvanrednu važnost u dijetoterapiji (rekovalescenti) mnogih bolesti, naročito kad se primjenjuje s medom (utjecaj na probavu i metabolizam, vraćanje izgubljene fizičke snage nakon napornog fizičkog rada, nervoza, premorenost). Pelud vrlo dobro djeluje protiv malaksavosti, normalizira rad probavnih organa, popravlja apetit i povećava sadržaj hemoglobina u krvi. Pri tretiranju bolesti želuca (gastritis) i dvanaesterca medom i peludi, nerijetko se dobivaju vrlo dobre rezultate.

Med u kombinaciji s cimetom

Pelud - cvjetni prah - tajna života

Pelud ili cvjetni prah su muške stanice

Iscjeljujuća snaga meda ima dugu povijest Ljubitelji i zagovornici ayurvede, vjerojatno najstarijeg oblika medicine, već su odavno upoznati s iscjeljujućom kombinacijom meda i cimeta. Ona se već od davnina, točnije proteklih 5.000 godina koristi za liječenje brojnih bolesti. Iako se med često propisuje kao samostalan lijek, on se nerijetko kombinira i s drugim biljkama kako bi ljekovita svojstva prodrla što dublje u tkiva i stanice. Najnovija istraživanja su pokazala kako cimet pomaže u sprječavanju i liječenju ozbiljnih zdravstvenih problema. Jedan od njih je i Alzheimerova bolest. Uz to, popularan začin pomaže stabilizirati razinu šećera u krvi, poboljšavajući kvalitetu inzulina u tijelu.
Piše: Cvita K.

redstavljanje projekta organizirano je u povodu formiranja udruge individualnih poljopprivrednih proizvođača koji će se organizirano baviti proizvodnjom i prodajom zdrave hrane. Idejni začetnik projketa je Pierre Bosshard, rođeni Švicarac, živi u Hrvatskoj, a za sebe kaže kako je bosanski zet. Bosshard je javno poručio kako srcem i dušom želi organizirati formiranje udruge putem koje bi individualni poljoprivredni proizvođači dobili adekvatnu edukaciju, smjernice i ostalu potrebnu pomoć, a sve kako bi prevazišli teškoće pojedinačne borbe za ekonomski opstanak. Nakon video projekcije koja je održana u Dramar centru u Tuzli,

P
38

Tuzla natura – „od sjemena do tanjura“

Vodeći se procjenama o povećanoj potražnji prirodno uzgojene hrane, te potrebama bh. individualnih poljoprivrednih proizvođača, da svoje proizvode uspješnije plasiraju van granica Bosne i Hercegovine, u Tuzli je predstavljen projekt Tuzla Natura – „od sjemena do tanjura“.
Bosshard je pojasnio da ekološki čista proizvodnja hrane nije nedostižan cilj, te je pozvao poljoprivredne proizvođače, ali i sve građane BiH da se zajedno s udrugom čije formiranje uskoro predstoji organiziraju u cilju davanja potpore domaćoj proizvodnji, a što je prijeka potreba ne samo proizvođača, nego i potrošača. Kako je najavljeno, financijska sredstva neophodna za realiziranje projekta koji bi trebao osigurati stabilan izvoz prirodno uzgojene hrane iz BiH osigurat će strani, ali i domaći financijeri, koji žive u inozemstvu, a već su izrazili želju i spremnost da pomognu financijsku održivost jednog takvog projekta. U video prilogu uz ovaj tekst Bosshard je
Travanj / Svibanj 2012

uputio javni poziv svim zainteresiranim pojedincima i instancama da svojim prijedlozima, sugestijama i pitanjima daju svoj doprinos projektu, koji u prvom redu favorizira – kupujmo domaće. Zainteresirani poljoprivrednici i ostali više informacija o ciljevima i potrebama predstavljenog projekta proizvodnje zdrave hrane mogu dobiti putem e-mail kontakta pierre.bosshard@ka.t-com.hr
Piše: C. Kusić

BH Privrednik

bh regije

om prigodom konstatirano je da je suradnja dobra, da Srbija i BiH ostvaruju značajnu robnu razmjenu, te da je BiH jedan od najvažnijih poslovnih partnera i jedno od najvećih izvoznih tržišta Srbije. Za BiH u robnoj razmjeni Srbija je značajan vanjskotrgovinski partner. BiH je značajan izvoznik energenata, goriva, koksa, električne energije, uglja kao i proizvoda metalnog sektora i drvne industrije. Uvoz je prvenstveno baziran na poljoprivredno prehrambenim proizvodima. Robna razmjena temelji se na kupoprodajnim

T

Gospodarska komora FBiH organizira susret bh. i srbijanskih poduzetnika
Gospodarske komore FBiH i Republike Srbije polovicom prošle godine organizirale su sastanke predstavnika ovih dviju komora. Srbiju su predstavljali poduzetnici iz Užica, Valjeva, Kruševca i Kraljeva, a Federaciju BiH poduzetnici iz Zeničko-dobojskog kantona, Kantona Središnja Bosna, te Bosanskopodrinjskog kantona.
ugovorima preko 90% s obje strane, nedovoljno su prisutna zajednička ulaganja, proizvodno tehnička kooperacija, nastup na trećim tržištima i sl. Najveći problemi su međusobno nepriznavanje certifikata o kvaliteti proizvoda (sanitarni, fitosanitarni, veterinarski i certifikati za industrijske proizvode koji podliježu nacionalnim propisima). Dogovoreno je da će gospodarske komore razmijeniti informacije o privrednim potencijalima, gospodarskim društvima i proizvodnim programima svojih regija i o tome upoznati gospodarstvenike. Na temelju prikupljenih informacija Gospodarske komore FBiH i Srbije ponovno organiziraju susrete gospodarstvenika, no, ovoga puta prvenstveno na razini metalske i elektroindustrije, poljoprivredno - prehrambene i drvne industrije. Cilj susreta je povećanje ukupne robne razmjene i uspostavljanje viših oblika gospodarske suradnje realizacijom zajedničkih projekata, proizvodno tehničkom suradnjom i dr. Gospodarski susreti će se, prema najavi iz Gospodarske komore FBiH, održati krajem ožujka u Mostaru.
Piše:D. Sivonjić

U

Cijene lijekova u našoj zemlji tri puta skuplje nego u zemljama regije
Cijene lijekova u Bosni i Hercegovini su tri puta više nego u zemljama regije, a niko u našoj državi ne zna odgovor na pitanje zašto je to tako i do kada ćemo zdravlje plaćati skuplje nego ostatak svijeta.
može priuštiti. Iz Svjetske banke koja je izvršila istraživanje o stanju na tržištu lijekova kažu kako je razlika u cijenama posebno izražena kod lijekova za kardiovaskularne bolesti koji su u BiH čak 200 posto skuplji nego u Hrvatskoj. Stručnjaci Svjetske banke kao glavni razlog za veće cijene navode neučinkovit sistem utvrđivanja cijena i nabave lijekova, kao i netransparentan način utvrđivanja cijena lijekova i neujednačenost cijena po kantonima u Federaciji BiH.
Piše: M. Mlakić

Agenciji za lijekove BiH koja daje dozvole za lijekove i odobrava cijene kažu kako su tek krajem prošle godine dobili podzakonski akt putem kojeg se cijene mogu kontrolirati. “Pravilnikom je određena veleprodajna marža na lijekove u maksimalnom iznosu od osam posto, dok će visinu minimalne i maksimalne prodajne marže regulirati nadležna entitetska ministarstva zdravlja. Ovaj pravilnik je instrument kontrole cijene lijekova”, rekla je za Dnevni list direktorica Agencije za lijekove BiH Nataša Grubiša. Također, lijekovi koji se ne nalaze na esencijalnim listama, koje sufinanciraju zavodi zdravstvenog osiguranja postali su luksuz i rijetko koji građanin ih

BH Privrednik
April / Maj 2012

39

bh regije

Poljoprivredne udruge: štete izazvane snijegom preko 150 milijuna maraka
Velike snježne padavine prouzrokovale su višemilijunske štete poljoprivrednoj proizvodnji. Samo u Federaciji, procjenjuju se na oko 150 milijuna maraka. Strahuje se kako će ovaj iznos biti i veći nakon detaljnog uvida.
na prostoru općine Čapljina su preko 20 milijuna maraka. Štete su najizraženije na plastenicima i staklenicima, kao i na objektima (urušavanje konstrukcija). U voćarstvu i vinogradarstvu će biti šteta, ali je još rano govoriti kolike su. Kasne isplate poticaja za rasadničku proizvodnju za 2011. godinu, iako je bilo obećano da će sve biti isplaćeno do 15. siječnja 2012. godine od strane resornog ministarstva. Izrada programa poticaja za 2012. godinu se radi bez sudjelovanja federalnih udruga što nije u skladu sa zakonom, a i partnerskim odnosima resornog ministarstva i poljoprivrednih udruga», rekao je dopredsjednik Seljačkog saveza FBiH i predsjednik Skupštine Udruge sjemena i sadnog materijala FBiH Milenko Šoče. Štete u ribarstvu izazvane ovom elementarnom nepogodom direktno iznose preko 1,5 milijuna maraka i to samo u ribi i mrežama, istaknuo je predsjednik Asocijacije Aqumaris-culture FBiH Dževad Handžar. «U 20 dana koliko već traje ovo nevrijeme nitko od relevantnih institucija nije našao za shodno da se javi u grupaciju ribara morskih i slatkovodnih i upita za stanje. Dolaskom Jerke Ivankovića Lijanovića na mjesto ministra poljoprivrede računali smo da će se napokon u poljoprivredi popraviti stanje, jer smo smatrali da dolazi čovjek iz proizvodnje koji će znati prepoznati bit. Po svemu sudeći naša nadanje i očekivanja su se izjalovila, jer ribarima ni do dan danas nisu isplaćene ostvarene potpore za 2011. godinu, iako jedino riba od animalne proizvodnje može se izvoziti u Europu, te ćemo s kolegama iz koordinacije poljoprivrednih udruga poduzeti radikalnije mjere, pa ako treba i izlazak na ulicu», kazao je Handžar.
Piše: Cvita K.

oljoprivredni proizvođači i prerađivači upozoravaju da će, ukoliko se ništa ne učini na sanaciji šteta, biti primorani na masovna otpuštanja radnika i smanjenje proizvodnje, a što će rezultirati i enormnim povećanjem cijena pojedinih kultura. „Prema neslužbenim informacijama, štete izazvane snijegom na području Federacije BiH iznosit će preko 150 milijuna maraka, a najviše je pogođena proizvodnja u zatvorenim prostorima (staklenici i plastenici) i animalna proizvodnja“, istaknuto je tijekom konferencije za novinare Koordinacije poljoprivrednih udruga Federacije BiH, koja je održana u Mostaru u organizaciji Seljačkog saveza FBiH. “Na prostorima Zapadnohercegovačke i Hercegovačko-neretvanske županije potpuno je uništeno 80 posto stakleničke proizvodnje i 70 posto plasteničke proizvodnje. Na konferenciji su pozvani svi poljoprivredni proizvođači da nastale štete prijave općinskim institucijama kako bi se mogla provesti zakonska regulativa za nadoknadom štete. Također, pozvane su

P

i općinske institucije na prostoru cijele Federacije BiH da što žurnije izađu na teren i utvrde nastale štete kako bi vlasnici objekata mogli krenuti u što žurnije renoviranje, kako bi pokrenuli proizvodnju i normalizaciju stanja na tržištu poljoprivrednih proizvoda jer će se, kako su naveli, ovim kašnjenjem pojaviti veliki nedostatak proizvoda na domaćem tržištu što će povećati i onako veliki uvoz proizvoda.

40

Tijekom konferencije za novinare istaknuto je kako trenutna dugovanja po programu utroška sredstava poljoprivrednim proizvođačima Federacije BiH iznose preko 12 milijuna maraka, te da se ta dugovanja neće ni početi uskoro podmirivati zbog nedostatka novca u trezoru Federacije BiH. Direktne štete u animalnoj proizvodnji odnose se na urušavanje krovova i uginuća dijela matičnoga stada, kao i zbog bacanja određenih količina mlijeka jer se nije mogla izvršiti predaja mlijeka, a indirektne štete će biti puno veće, kazao je tijekom konferencije predsjednik Udruge proizvođača mlijeka FBiH Mehmed Nikšić. “Štete od elementarne nepogode
Travanj / Svibanj 2012

BH Privrednik

BH REGIjE

U pitanju je model vrhunske korisnosti, ekološki prihvatljiv i obogaćen novim generacijama štedljivih, ali snažnih motora. U području sigurnosne opreme UP! je impresionirao s postignutih maksimalnih pet zvjezdica, naravno zahvaljujući i njegovom sustavu automatskog kočenja u gradskoj vožnji, koji UP! posjeduje, kao prvi model u svojoj klasi. Volswagen je kod UP!-a ponudio najsuvremenija pogonska rješenja za male automobile. Radi se o MPI agregatima sa BlueMotion tehnologijom, 1.0 3-cilindarski, snage 60KS i 75KS. UP! nudi največi prtljažni prostor u svojoj klasi od 251 l do 951 l, uz maksimalnu iskorištenost koju omogučava varijabilna podnica prtljažnika. U ponudi su trenutno dva nivoa opreme move UP! i high UP!

N

Stigao je UP!

Njegovo “oružje” su inteligentne ideje iz kojih nastaje bezbroj kombinacija tehnike i opreme. Model s jedinstvenim dizajnom. Karakteriziraju ga najveći unutarnji prostor s najvećom iskoristivošću i međuosovinskim razmakom u klasi. Dostupan je u 70 različitih dizajnerskih varijanti za interijer i posjeduje električni podizno-pomični krov.
ovi Volkswagenov mališan, UP! je stigao u auto kuću „Buba”, u PC 96 – Vitez.

uz posebne izvedbe UP! black i UP! white. Novi Volkswagenov mališan je namjenjen širokom sloju kupaca prije svega interesantan za urbane sredine. Zanimljiv je, kako mladim

progresivnim ljudima, tako i mobilnim srednjovječnim kupcima, kao i firmama koje žele ići u korak s Volkswagenom.
Piše: M. Mlakić

BH Privrednik
April / Maj 2012

41

Osiguranje kućanstva - FAMILY
Odaberite svoju kombinaciju iz ponude FAMILY paketa - Basic, Trend ili Prestige i ne zaboravite iskoristiti pogodnosti koje Vam nudimo uz dodatna ugovaranja. Samo za Vas pripremili smo FAMILY paket kao novitet na tržištu osiguranja kućanstva.

Predmet osiguranja [na novu vrijednost]
BASIC
Građevinski dio objekta Stvari kućanstva Odgovornost prema trećima Boje na zidu i građevinskoj stolariji, podne, zidne i stropne obloge Stakla na vratima i prozorima stana Gotov novac, nakit, umjetnički predmeti, zbirke, vrijednosni papiri i ostale stvari posebne vrijednosti Stvari kućanstva u ostalim prostorijama stana [tavan, podrum...] Štete na građevinskim dijelovima stana uslijed izvršene ili pokušane krađe 1.500,00 KM/m² 200,00 KM/m² x 35,00 KM/m² 1.000,00 KM 1.000,00 KM 5% od s.o. 3.000,00 KM

TREND
1.500,00 KM/m² 300,00 KM/m² 3.000,00 KM 70,00 KM/m² 2.000,00 KM 3.000,00 KM 8% od s.o. 3.000,00 KM

PRESTIGE
1.500,00 KM/m² 350,00 KM/m² 5.000,00 KM 100,00 KM/m² 3.000,00 KM 5.000,00 KM 10% od s.o. 3.000,00 KM

Obračun premije [godišnja premija]
1,90 KM/m² 2,90 KM/m² 4,90 KM/m²

Dodatna ugovaranja
Potres: 50% Nenastanjeni objekti: 100%

Smrt usljed nezgode: 20,00 KM = 20.000,00 KM svota osiguranja

Osigurane opasnosti
BASIC
Požar, direktan udar groma Eksplozija [osim nuklearne] Oluja, tuča Pad i udar letjelice Udar motornog vozila, radnog stroja u objekt Manifestacije, demonstracije, vandalizam i unutarnji nemiri Poplava, bujica i visoka voda Klizanje tla i odronjavanje zemljišta Snježna lavina Izljev vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi Teška krađa, razbojništvo i razbojnička krađa Lom staklenih površina Štete od uništenja ili oštečenja prilikom spašavanja Troškovi pri raščišćavanju i rušenju Troškovi za poduzete mjere radi otklanjanja i smanjenja štete Odgovornost u svojstvu privatne osobe Šteta izljeva vode uzrokovana začepljenim cijevima Troškovi pronalaženja i saniranja oštečenja na vodovodnim i kanalizacijskim cijevima Troškovi izdavanja osobnih dokumenata i putovnica Trošak ulaska u stan u slučaju gubitka ključeva Štete na stvarima za vrijeme preseljenja Štete kao posljedica pritiska snijega i uslijed djelovanja težine snježnih ili ledenih masa Štete nastale uslijed otvorenih ili nepravilno zatvorenih prozora stana Štete od izljevanja vode iz otvorenih slavina Štete od izljevanja vode iz odvoda oborinskih voda, krovova i sl. Štete na drveću i ukrasnom bilju Trošak zamjenskog stambenog prostora Šteta na uređajima kućanstva el. energije, pad, udar Posredni udar groma Razbojstvo izvan mjesta osiguranja Obična krađa do s.o. do s.o. do s.o. do s.o. do s.o. do s.o. 5.000,00 KM 5.000,00 KM do s.o. 3.000,00 KM 5.000,00 KM 1.000,00 KM 10 % od s.o. 10% od s.o. 10% od s.o. x x x x x x x x x x x x x x x x

TREND
do s.o. do s.o. do s.o. do s.o. do s.o. do s.o. 8.000,00 KM 8.000,00 KM do s.o. 5.000,00 KM 8.000,00 KM 2.000,00 KM 10% od s.o. 10% od s.o. 10% od s.o. 3.000,00 KM 5% od s.o. 500,00 KM 100,00 KM 100,00 KM 5% od s.o. 10% od s.o. x x x x x x x x x

PRESTIGE
do s.o. do s.o. do s.o. do s.o. do s.o. do s.o. 10.000,00 KM 10.000,00 KM do s.o. 8.000,00 KM 10.000,00 KM 3.000,00 KM 10 % od s.o. 10% od s.o. 10% od s.o. 5.000,00 KM 10% od s.o. 800,00 KM 200,00 KM 300,00 KM 8% od s.o. 10% od s.o. 5% od s.o. 5% od s.o. 5% od s.o. 1.000,00 KM 2.000,00 KM 1.500,00 KM 3.000,00 KM 500,00 KM 300,00 KM

Direkcija Sarajevo Podružnice

Trg međunarodnog prijateljstva 20, 033 755 450

Sarajevo, Trg međunarodnog prijateljstva 20, 033 755 468; Bihać, Hasana Kja je Pruščaka 13, 037 221 065; www.bosna-sunce.ba Besplatni info telefon 0800 200 50 * s.o. = suma osiguranja

Livno, Župana Želimira bb, 034 205 600;

Tuzla, Mije Keroševića Guje bb, 035 320 450;

Banja Luka, Prvog krajiškog korpusa b.b., 051 344 650

Zenica, Školska 10, 032 444 999;

bh regije

odatke o pojedinačnim vrijednostima svakog uvoznika i izvoznika od UIO BIH nisu prezentirane, a sukladno važećoj legislativi Uprave za indirektno oporezivanje prema kojoj to ne mogu učiniti bez odobrenja spomenutih kompanija. No, i bez ovih podataka može se uočiti da rang-lista deset najvećih uvoznika i uvoznika nije doživjela značajnije izmjene u odnose na ranije periode, a na njoj dominiraju kompanije koje su istovremeno i veliki izvoznici i uvoznici.

P

Aluminij najveći izvoznik, Optima uvoznik

Aluminij Mostar najveći je izvoznik, a Optima Grupa iz Banjaluke najveći uvoznik u Bosni i Hercegovini u 2011. godini, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Najveći skok napravila je Optima grupa koja je postala drugi najveći izvoznik, a na kraju 2010. godine bila je peta. Osim toga, među najvećim izvoznicima pojavljuje se CIBOS Ilijaš, a među uvoznicima STUDEN-AGRANA Brčko, a na listi za 2010. godinu ih nije bilo.
Piše: M. Mlakić

Top 10 izvoznika u 2011
1. 2. ALUMINIJ d.d. Mostar OPTIMA GRUPA  d.o.o. Banja Luka 3. ArcelorMittal Zenica, d.o.o. Zenica 4 PREVENT CUTTING d.o.o. Visoko 5. GLOBAL ISPAT KOKSNA INDUSTRIJA d.o.o. Lukavac 6. ALUMINA d.o.o.. za proizvodnju, promet i usluge, Zvornik 7. TMD Ai, poslovni sistem Cimos d.o.o. Gradačac 8. C.I.B.O.S. d.o.o. Sarajevo, Ilijaš 9. NATRON-HAYAT d.o.o. Maglaj 10. BORAC EXPORT-IMPORT d.d. Travnik

Top 10 uvoznika u 2011
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. OPTIMA GRUPA  d.o.o. Banja Luka GLOBAL ISPAT KOKSNA INDUSTRIJA d.o.o. Lukavac ALUMINIJ d.d. Mostar ArcelorMittal Zenica, d.o.o. Zenica PREVENT CUTTING d.o.o. Visoko HOLDINA d.o.o Sarajevo Novo Sarajevo ENERGOINVEST, d.d. - Sarajevo HIFA-OIL d.o.o. Tešanj STUDEN-AGRANA d.o.o. Rafinerija šećera Brčko Distrikt BiH TMD Ai, poslovni sistem Cimos d.o.o. Gradačac BH Privrednik

44

Travanj / Svibanj 2012

bh regije

astup bh. firmi na GAST-u već treću godinu zaredom podržava USAID-Sida FIRMA projekt,u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH i Regionalnom razvojnom agencijom za regiju Centralna BiH - REZ.

Na zajedničkom bh. štandu, veličine 200m², ove godine svoje proizvode izlažu: Krin iz Zenice, MP Pandurević iz Miloševca (Modriča), Agencija Positive iz Sarajeva, Medicom iz Gruda, Izazov iz Kalesije, FIS iz Viteza, Praktik iz Sarajeva, Eden Garden iz Istočnog Sarajeva, Stolarija Prom iz Lukavca i Udruženje obrtnika Stari i umjetnički zanati iz Tuzle. Na zajedničkom štandu će biti održan i Dan Bosne i Hercegovine, pod sloganom “Tradicija za budućnost’’. Na ovom događaju bit će zvanično promovirana monografija “Stari i umjetnički zanati

N

FIS Vitez na sajmu GAST 2012.

Nakon uspješnog prošlogodišnjeg nastupa, niza ostvarenih poslovnih kontakata i sklopljenih prodajnih ugovora i ove godine devet bh. firmi iz drvnog, metalskog i sektora turizma predstavit će se na Međunarodnom sajmu GAST 2012. od 21. do 25. ožujka u Splitu, potvrđeno je Feni u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

u BiH”, a bit će održana i specijalna prezentacija poslovnih mogućnosti firmi FIS Vitez i Agencije Positive. Sajam GAST jedan je od najznačajnijih u Hrvatskoj i predstavlja ključno mjesto susreta brojnih regionalnih proizvođača

i trgovaca iz oblasti prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme, a u poslovnim krugovima poznat je i kao mjesto ugovaranja logistike za turističku sezonu.
Piše: M. Mlakić

BH Privrednik
April / Maj 2012

45

DOGAđAjI

T

Promocija koja je postala društveni događaj broj jedan
s bliskim prijateljima – proslavljenim mostarskim nogometašima – Duškom Bajevićem i Marjanom Kvesićem“. Promovirajući knjigu prof.dr. Ljerka Ostojić kazala je: “„Probuđena sjećanja“ riznica su lijepih riječi i pravoga literarnog užitka na nešto više od 300 stranica, a odvjetnika Muselimovića otkrivaju kao izvrsnog pisca, pripovjedača, ali i čovjeka s originalnim novinarskim talentom, na kojem bi mu mnogi pozavidjeli. Lijepa, stilski i jezično dotjerana rečenica, pitkost i mirnoća kazivanja, ono su što odlikuje ovu knjigu, a kao moto gotovo svake njegove priče u „Probuđenim sjećanjima“, misli su, mudroslovce, citati velikih imena, od kojih je najviše onih Ive Andrića. Upravo u tim mudroslovicama sažeta je poruka svakoga Muselimovićeva književnog putovanja i prisjećanja na slučajeve iz vlastite karijere, na ljude, mjesta, događaje. Na izvrstan, književno uigran način, u pojedinim poglavljima, Muselimović kombinira opise i monologe odnosno dijaloge među glavnim akterima svoje priče, i još jače i efektnije dočarava zbivanja čijim je svjedokom i sam jednoga dana

Nakon što je prvo izdanje najnovije knjige uglednog mostarskog odvjetnika Josipa Muselimovića „planulo“, nakladnička kuća Rabic iz Sarajeva, nije čekala ni dana. Odmah se išlo na drugo izdanje. I odmah upriličena promocija u Mostaru.
o nije bila samo promocija, već društveni događaj kakav Mostar odavno nije vidio. „Probuđena sjećanja“ izazvala su neviđeno zanimanje publike. Uz tu, predstavljene su i knjige „Moje odvjetničke godine“ i „35 godina u službi pravde i humanizma“.

„Promovirati „Probuđena sjećanja“ autora Josipa Muselimovića u potpunosti me ispunjava kao čovjeka i prijatelja. Počašćen što mogu dati doprinos u predstavljanju odvjetnika, povjesničara, kulturnog djelatnika, novinara, spisatelja, putopisca, kroničara, književnika, političkog analitičara, humaniste, čovjeka... Otrgnuti od zaborava surovu zbilju društvenih mijena nadvijenih desetljećima nad hercegovačkim kršem s pozicije odvjetnika – aktera mnogih procesa starije će podsjetiti, a mlađe podučiti realnosti života onih koji su se drznuli željeti više. Ne podliježući pritisku ljudskog , Josip čuva kodeks časnog odvjetničkog, svjestan da i sa druge strane „mjerača „ pravde imamo samo obične ljude, u trenutku moći razmahane i izgubljene. Meštar piše o meštrima, ponosan što ima mogućnost darovati nam svoje misli i sjećanja. S Josipom putovati Hercegovinom čini užitak kakav, vremešniji će primijetiti, više ne možete doživjeti. Oštro pero Josipovo skreće pažnju kreatorima i arhitektima modernog da moramo očuvati izvorno , kako „moderno„ ne bi izjednačili sa urbicidom“, kazao je dr. Dragan Čović na promociji , događaju koji je, u mostarskom hotelu „Ero“, okupio brojne predstavnike vlasti, crkvenih institucija, diplomatskog kora, odvjetnike, suce... Moderatorica večeri bila je odvjetnica Ana Primorac, a urednik knjige „Probuđena sjećanja“ Miro Petrović,

kazao je: „Probuđena sjećanja autorova su peta knjiga. U njoj ćemo naći sjećanja na čuvene procese i obrane, tekstove o prijateljima – maestru Vjekoslavu Šuteju, Cirilu Zovki, Stjepanu Krasiću; razmišljanja o velikim osobama – o Ivi Andriću, Ruđeru Boškoviću, fra Didaku Buntiću. Tu su putopisi i prisjećanja s putovanja po zavičaju i bijelom svijetu… Na kraju knjige se nalaze dva razgovora

46

Travanj / Svibanj 2012

BH Privrednik

događaji
bio“, kazala je dr. Ostojić, a urednik Miro Petrović zaključio: „O veličini odvjetnika Muselimovića govore najveća priznanja za njegov odvjetnički rad. O značaju njegova književnog rada najpohvalnije su pisali istaknuti književnici i publicisti… A, o ljudskoj veličini Josipa Muselimovića - svjedočimo svi mi koji smo došli večeras ovdje, njemu u čast!“. Prihod od prodaje knjige „Probuđena sjećanja“, odvjetnik Muselimović namijenio je Rehabilitacijskom centru za djecu s posebnim potrebama Sv. Obitelj. Donaciju je uručio ravnateljici Centra sestri Krunoslavi. „To je mjesto na koje treba odlaziti i tko je god u prilici pomoći časne sestre i njihove suradnike. Njihova misija je bezgranična ljubav i potpora koju pružaju svakodnevno svim štićenicima toga centra“, kazao je tom prigodom..

Nakon Mostara, promocija je upriličena i u sarajevskom hotelu „Europa“, na kojem se, također, okupio velik

posjetitelja. I ondje su „Probuđena sjećanja“ izazvala neviđeno zanimanje.
Piše: M.B. Milinković

I

Sinišine fotografske spone

U Zavičajnom muzeju u Travniku otvorena je 4. samostalna izložba fotografije Vitežanina Siniše Skenderije.

zloženo je šezdeset fotografija različitog žanra, a kako su istaknuli fotografski stručnjaci, mnoge od njih zaslužuju prefiks „umjetnička”. Uostalom, Skenderija je poznat i priznat majstor fotografije, a njegov rad na tom planu do sada je dobio niz pohvala i nagrada u BiH i u Republici Hrvatskoj. Vrijednost i uspješnost rada Siniše Skenderije potvrđuje i činjenica da su on i njegov rad stručno vrednovani zvanjem „kandidata za majstora umjetničke fotografije” od strane nadležne bosanskohercegovačke Agencije za umjetničku fotografiju u BiH. To, na izvjestan način, potvrđuje i za ovakve događaje neuobičajeno veliki broj posjetitelja izložbe u Travniku, pa je izložbeni prostor Zavičajnog muzeja bio (pre) mali primiti sve zainteresirane i desetine ih je svečano otvaranje izložbe pratilo iz hodnika. Vrlo nadahnuto o „umjetničkoj žici” Siniše Skenderije govorili su ravnateljica muzeja Fatima Maslić i predsjednik Foto kluba FOT iz Travnika, Mirsad Mujanović.

Izložba nosi naziv „Spone”, a kako reče autor, ova izložba fotografijama, na jedan lijepi i zanimljivi umjetnički način „spaja” Vitez, Laktaše i Novi Travnik, gradove koji su bili i jesu bitni i značajni u njegovu životu
Piše: M. Mlakić.

BH Privrednik
April / Maj 2012

47

događaji

„Različiti smo i to ne mora biti zapreka, to je bogatstvo. Govorimo o nadi i budućnosti ove zemlje. Stoga bih vam večeras htio ponoviti da zajedno moramo naći hrabrosti i odlučnosti da se suočimo s današnjim i sutrašnjim izazovima za budućnost ove zemlje, za dobro ovih naroda, za dobro naše djece i za dobro svih građana ovih krajeva“, uputio je poruku apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini Alessandro D’Errico s pozornice prepunoga Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače gdje je predstavljena knjiga In honorem, posvećena upravo njemu. Knjiga - U čast - izašla u izdanju Večernjeg lista BiH i Styrije, a sunakladnici su Matica hrvatska Mostar i HKD Napredak. „U ovih skoro trideset tri godine službe po svijetu Svetoj Stolici, više puta sam ustanovio da nisu uvijek jasni uloga i funkcija Apostolskog nuncija. Stoga sam prihvatio prijedlog knjige također da bi doprinio malo boljem razjašnjenju aktivnosti i kompetencija Apostolskog nuncija. Radost mi je ustvrditi da je u različitim stručnim doprinosima ove publikacije istaknuto da služba jednog apostolskog nuncija se ne može razumjeti ograničavajuće kao ona jednog diplomate; i niti samo kao ova jednog nadbiskupa poslanog od Pape

Predstavljena knjiga o nunciju D’Erricu In honorem
u službi zajedništva među Crkvama, ekumenskom i međureligijskom dijalogu. Dva aspekta – ovaj diplomatski i ovaj crkveni – smatraju se kao dva lica jedne medalje. Osobno sam uvjeren da je diplomatska funkcija u službi ovoj crkvenoj; a to znači, sredstvo u službi Svete Stolice, i najvišim idealima koje ona promovira, u društvu u i odnosima s drugim civilizacijama. Želja mi je također da iz ovih stanica mogne proizići jasnija uloga Papinskog Predstavnika“, kazao je nuncij Alessandro DErrico, pojašnjavajući zašto je prihvatio ideju o jednoj ovakvoj knjizi..

Koncipirana u četiri cjeline, na 450 stranica, uz vrijedne fotografije, knjiga je svjedočanstvo jednoga vremena i o jednom čovjeku koji, kako je rekao recenzent , prof.emeritus Marijan Šunjić, nekadašnji veleposlanik RH pri Svetoj Stolici, šalje poruku ohrabrenja i nade svim katolicima i svim građanima Bosne i Hercegovine toliko potrebnu u ovim nemirnim vremenima. U ime nakladnika pozdravio je vlč. Ivan Tolj, a predstavljači su bili i prof.dr. Miroslav Palameta-bivši veleposlanik BiH pri Svetoj Stolici, dr. fra Ivan Sesar – provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, kardinal Vinko Puljić –

nadbiskup vrhbosanski i mons.dr. Franjo Komarica , biskup banjalučki.

Sav prihod od prodaje knjige išao je u humanitarne svrhe – za gladnu djecu u Burundiju o kojima je skrbila mučki ubijena časna sestra Lukrecija Mamić, kojoj je posthumno dodijeljen Večernjakov pečat za osobu godine.
Piše: M.B. Milinković

48

Travanj / Svibanj 2012

BH Privrednik

događaji

O

Mostar postaje referalni centar u regiji za šećernu bolest

Pred Sveučilišnom kliničkom bolnicom Mostar još je jedno veliko priznanje. Naime, Mostar će, uz Zagreb, Split, Osijek i Rijeku, postati peti Regionalni centar za šećernu bolest, i to po uzoru na Hrvatski model zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću.
dlično organiziranim znanstvenim simpozijem o šećernoj bolesti u amfiteatru Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Mostar je pokazao kako je, s pravom odabran u to elitno društvo. Simpozij o šećernoj bolesti organizirali su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma i Sveučilišna klinička bolnica Mostar. Predstojnica Klinike za unutarnje bolesti SKB Mostar prof. dr. Monika Tomić pojašnjava kako je Mostaru ukazana čast odabira za peti referentni centar za šećernu bolest u regiji: „Hrvatski sabor je, na tematskoj sjednici o Nacionalnom programu zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću, donio Rezoluciju o šećernoj bolesti. Donošenjem te Rezolucije, Sabor RH želi se priključiti parlamentima i političkim institucijama Europe i svijeta u borbi protiv rastuće pandemije šećerne bolesti tipa 2. Usporedo s tim, donesena je i odluka o osnivanju 4 referalna centra za liječenje šećerne bolesti u Republici Hrvatskoj - Zagreb, Osijek, Rijeka i Split. Razmatrano je i pitanje petoga referalnog centra koji bi bio u BiH, u Mostaru. Tako smo, prošle godine, u vezi s tim pitanjem, na saborsku sjednicu pozvani ravnatelj SKB Mostar prof.dr.sc. Ante Kvesić, dr. Pero Marić i moja malenkost. Simpozij na Medicinskom fakultetu bio je samo početak implementacije ovoga programa. Predavači su bili poznati stručnjaci iz Klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovec na čelu s prof.dr.sc. Željkom Metelkom“. Otvaranjem referentnog centra za šećernu bolest u Mostaru stvorit će se bolja komunikacija među liječnicima, poboljšati razmjena stručnjaka i iskustava, samim time pacijentima

otvoriti nove mogućnosti te potaknuti približavanje hrvatskom modelu i Nacionalnom programu zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolesti. Što se predavanja sa znanstvenog simpozija tiče, dr. sc. Tamara Poljičanin govorila je o Epidemiologiji šećerne bolesti i dijagnostičkim kriterijima, prof. dr. sc. Željko Metelko o Kliničkoj slici šećerne bolesti, mr. sc. Manja Prašek o Osnovnim principima liječenja, prof. dr. sc. Lea Smirčić- Duvnjak o Liječenju šećerne bolesti, dok će dr. sc. Jozo Boras govoriti o Makrovaskularnim komplikacijama

šećerne bolesti. Zainteresirani su mogli poslušati i predavanja: prof. dr. sc. Slaven Kokić - Dijabetička nefropatija, dr. sc. Ante Barada - Dijabetička neuropatija, mr. sc. Želja Rogulja-Pepeonik Dijabetička retinopatija dr. sc. Mirjana Pibernik-Okanović - Psihološki pristup dijabetičkom bolesniku. Prof. dr. sc. Željko Metelko govorio je o CroDiab NET-u, a na prof.dr. Monika Tomić predstavila je priručnik za liječnike obiteljske medicine - Praktični vodič za liječenje šećerne bolesti. Prof.dr. sci. Željko Metelko iz Klinike za dijabetes,

„Veliki broj lijekova i inzulina je na listi Zavoda. Nažalost ne i svi lijekovi koje liječnici propisuju. Mislim da bi se na tome trebalo još poraditi, kao i na dobivanju aparata za samokontrolu šećerne bolesti, te potrebne količine trakica za kontrolu šećerne bolesti. No, nema sumnje da je šećerna bolest ozbiljna bolest. Osobe sa šećernom bolešću mogu živjeti dug, zdrav i sretan život, ako je drže pod kontrolom. Redovno kontrolirajte razinu šećera u krvi, prestanite pušiti, hranite se zdravo, više sporta, manje stresa“, ističe prof. dr. Tomić

BH Privrednik
April / Maj 2012

49

događaji

endokrinologiju i bolesti metabolizma VukVrhovac, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka, ističe: „S obzirom na pogrešan način života, cijelo je čovječanstvo danas suočeno s izuzetno velikim problemom na globalnoj razini – s pandemijom pretilosti i tipa 2 šećerne bolesti, koja prijeti potrošiti sva zdravstvena sredstva koja danas imamo na raspolaganju. Ako ih neće biti dovoljno, ljudi će živjeti kraće. Naime, naše ponašanje postaje sve problematičnije. Sve se nepravilnije hranimo, sve manje se krećemo. Nepravilno ponašanje zdravih krade novac bolesnima» - upozorio je prof. Metelko.

Naučiti zdravo živjeti

„Problem šećerne bolesti, zajedno s pretilošću, jedan je izuzetan problem. Ne samo naš, ne samo hrvatski, ne europski nego svjetski. Zato treba pokušati napraviti sve što je u našoj moći da pokušamo pretilom bolesniku smanjiti težinu, naučiti zdrave generacije zdravom životu“, kaže prof. Metelko. „Jako sam sretan što smo se danas našli ovdje u Mostaru i što se ponovno susrećemo s kolegama. Ovo je prigoda za razmjenu iskustava i mišljenja, a naša želja je , prije svega

50

popraviti situaciju na terenu, probuditi u ljudima svijest i odgovornost prema vlastitom zdravlju i uhvatiti se ukoštac sa šećernom bolesti“, kazao je prof.dr. Slaven Kokić, iz Regionalnog centra za dijabetes u KBC-u Split. Na skupu je istaknuto i dosta zanimljivih podataka kao, primjerice , da je u svijetu 2011. registrirano 366 milijuna oboljelih , a da će ta brojka do 2030. godine narasti na 552 milijuna. Najveći broj oboljelih je u dobi od 40-59 godina. Čak 50% bolesnih ili oko 183 milijuna ne zna za svoju bolest, a 80 % oboljelih je u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Deset do 15 % ukupnih zdravstvenih troškova razvijenih zemalja otpada na oboljele od dijabetesa. U Hrvatskoj se godišnje za liječenje troši 1920 eura po bolesniku, a 9,59 % udjela u zdravstvenom proračunu otpada na šećernu bolest. Postoje dva tipa šećerne bolesti – tip 1 i tip 2. Tip 1 je rjeđi i obuhvaća 5 % stanovništva, a osobito je izražen u skandinavskim zemljama, među kojima prednjači Finska. Tip 2 je, pak, najčešći, a najčešće komplikacije koje se javljaju kod oboljelih od šećerne bolesti su kardiovaskularne bolesti, retinopatija, nefropatija, neuropatija i dijabetičko stopalo. „Postoje istraživanja koja se
Travanj / Svibanj 2012

baziraju na obnavljanju proizvodnje inzulina regeneracijom stanica koje ga proizvode i luče. To podrazumijeva pronalaženje postupaka koji će potaknuti tijelo da samo stvori nove beta stanice, tj. stanice koje luče inzulin. Obnovljeno stvaranje inzulina donijelo bi izlječenje oboljelome. Inače, 90% od svih dijabetičnih pacijenata ima tip 2 šećerne bolesti. Zahvaća jednu od 5 osoba starijih od 65 godina, a broj dijabetičara godišnje se povećava za 28%. Epidemiološka istraživanja dokazuju da bolesnici imaju neprepoznat dijabetes oko šest godina prije postavljanja dijagnoze. Više od 50 % novootkrivenih dijabetičara u trenutku postavljanja dijagnoze ima prisutne dijabetičke komplikacije. Oko 50% pacijenata sa šećernom bolešću tipa 1 mlađe je od 20 godina. Obično, vrijeme početka je oko četvrte godine, s najvećom učestalošću oko 11. godine života. Pripadnici muškog spola od dijabetesa tipa 1 obolijevaju nešto češće nego žene. Šećerna bolest tipa 2 najčešće se dijagnosticira oko 50. godine života“, kaže prof. dr. M.Tomić.
Piše: M.B.-Milinković

BH Privrednik

događaji

U

U spomen Ivi Andriću

U utorak, 13. ožujka, na godišnjicu smrti našeg nobelovca, u kongresnoj dvorani hotela Central u FC BiH u Vitezu je održana književna tribina „U spomen na Ivu Andrića“.
z zabavno-glazbeni dio, na tribini posjetitelji su imali priliku uživati u odličnoj izvedbi kazališne predstave “Prokleta avlija”, te pogledati izložbu fotografija „Dodjela Nobelove nagrade za književnost Ivi Andriću“. Fotografije su vlasništvo Zavičajnog muzeja Travnik, a kako je kazao djelatnik muzeja, Mirko Adžaip, koji je izložbu svečano i otvorio, jedinstvene su, jer su nekom nesmotrenošću već odavno uništeni negativi. Zanimljiv osvrt na lik i djelo velikog književnika, Travničanina, Ivu Andrića priredila je novinarka Jasmina Jezeraškić, a dodatan pečat ovoj lijepoj večeri sjećanja na nobelovca Ivu Andrića, prigodnom glazbom dala su trojica mladih Travničana, Alojz Čakarić, Mirko Dugonjić i Josip Dumančić. „Na današnji dan obilježavano godišnjicu smrti Ive Andrića. Želja je bila na dostojan način obilježiti veličinu lika i djela nobelovca Ive Andrića. Vjerujem kako smo večerašnjim programom uspjeli u svojoj nakani, te posjetiteljima u Vitezu predočili jedan mali dio Andrićevog stvaralaštva“, izjavio je za vitez.info Anto Bilić, intedant HAK Travnik. Tribinu su organizirali Prijatelji književnog djela Ive Andrića i Hrvatsko amatersko kazalište Travnik.
Piše: M. Mlakić

In memoriam: Ivo Andrić 1892. – 1975.
Ivo Andrić rođen je 9. listopada u mjestu Dolac, kod Travnika, od oca Antuna Andrića i majke Katarine Andrić, rođene Pejić. Preminuo je na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, 13. ožujka 1975. godine u 1,15 sati, u 83. godini života. Pokopan je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.

BH Privrednik
April / Maj 2012

51

REGIONAlNE VIjESTI

Kriza u Europi se odražava na Zapadni Balkan
Kao što je to bio slučaj sa prethodnim kriznim valom, i nove ekonomske turbulencije u EU odrazit će se na gospodarski rast na Zapadnom Balkanu. Zato iz Svjetske banke savjetuju ovim zemljama da se drže u “umjerenoj zoni”

I

ako su globalna kriza i turbulencije u eurozoni potresle i ekonomije država nastalih raspadom nekadašnje Jugoslavije, dublja integracija u EU i dalje, dugoročno gledano, ostaje najbolja perspektiva za dalji gospodarski rast Zapadnog Balkana, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetske banke. To je ujedno i prvi polugodišnji izvještaj Svjetske banke posvećen direktno ovoj regiji.

Ekonomijama balkanskih zemalja preporučen “obrambeni modalitet”
52

“Predvidjeli smo gospodarski rast od dva posto za cijelu regiju u 2012. godini. Procjena je osnovana na pretpostavci da će doći do neke vrste rješenja problema s kojima se eurozona trenutno suočava. Postoji i rizik da stvari krenu i u drugom smjeru ukoliko dođe do loših rješenja. Ukoliko europski gospodarski rast padne još više, tada ćemo vidjeti i pad gospodarskog rasta u regiji”, kaže za Deutsche Welle jedan od vodećih ekonomista Svjetske banke, Ronald Hood.

A kada je u pitanju nastupajuće ekonomsko desetljeće u EU, scenariji se kreću od “loših” ka “katastrofalnim”. Jedno je sigurno, Europa se više ne može vratiti na situaciju prije krize, niti će moći riješiti probleme bez značajnijih reformi sustava. Sve to će se odraziti i na zemlje Zapadnog Balkana, kako u gospodarskom tako i u integracijskom smislu. Male i otvorene ekonomije zemalja Zapadnog Balkana imat će malo kontrole nad nadolazećim kriznim valom, koji će se osjetiti kroz trgovinu, direktne strane investicije i bankarski sektor, kako je utvrđeno na predstavljanju izvještaja Svjetske banke.

Proširenje kao rizik ili dio rješenja za EU?

ovom trenutku Crna Gora, zatim Srbija i BiH najbliže su tzv. “crvenoj liniji”, kada je su pitanju državni novčani manjci.

S druge strane, u integracijskom smislu, regija će, u situaciji kada je EU okrenuta samoj sebi i vlastitim reformama, morati urediti “više toga, a pod težim uvjetima” kako bi došla pred vrata Unije koja, u tom trenutku, vjerojatno više neće izgledati kao danas. I dok postoje oni koji u daljem širenju EU vide potencijalni “novi teret”, ima i onih koji na proširenje ne gledaju kao na dio rizika za EU, već kao na dio rješenja za postojeću krizu, obrazlažući to činjenicom da je svaki novi val proširenja donio Europi novi podsticaj gospodarskog rasta. Oni preporučuju zemljama Zapadnog Balkana da, kroz reforme, postanu poželjniji partneri i ne daju EU razlog da im kažu “ne”.
Za BHP priredio: M. Mlakić

“Ekonomski problemi sa kojima će se suočavaju zemlje Zapadnog Balkana u velikoj mjeri su vanjske prirode i nalaze se izvan njihove kontrole. One nisu te koje su započele krizu u eurozoni i akcije koje sada moraju poduzeti su uglavnom obrambene prirode,” objašnjava Ronald Hood za Deutsche Welle. U tzv. “obrambene metode” ubrajaju se kontroliranje nacionalnog manjka kao i javnih i vanjskih dugova država, a u
Travanj / Svibanj 2012

BH Privrednik

PROjEKTI

R

Potpisani ugovori za ekološke projekte

iječ je o infrastrukturnim projektima iz oblasti vodoopskrbe i kanalizacije, projektima zaštite vodotokova i znanstveno-istraživačkim projektima za općine Hercegbosanske, Zapadnohercegovačke i Hercegovačkoneretvanske županije. Ovih 15 projekata dio je od ukupno 90 projekata koji se financiraju sredstvima Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH za 2011. godinu, ukupne vrijednosti 12,8 milijuna maraka. Novac za financiranje ovih projekata dobiva se prikupljanjem naknada za zagađivače zraka, zatim iz vodnih naknada, te posebnih naknada koje se plaćaju pri registraciji motornih vozila.

U sjedištu Vlade Federacije BiH u Mostaru potpisano je 15 ugovora između Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH i korisnika sredstava Fonda po provedenom Javnom konkursu za korištenje sredstava Fonda za zaštitu okoliša F BiH za realiziranje programa, projekata i sličnih aktivnosti iz područja zaštite okoliša za 2011. godinu.
za izgradnju kanalizacijskog sustava Dretelj, ugovor s Općinom Čitluk za izgradnju druge faze kanalizacijskog sustava ove općine, ugovor s Općinom Posušje za izgradnju vodovoda Vinjani - Vir, ugovor s općinom Prozor-Rama za sanaciju kanalizacijske mreže i izgradnju uređaja za prečišćavanje te ugovor s Općinom Stolac za izradu investiciono-tehničke dokumentacije dogradnje vodoopskrbnog sustava u Stocu. Također, sredstva za realizaciju projekta biomonitoringa i mjera zaštite voda, flore i faune rijeka Lištica i Rad te projekta monitoringa otpadnih voda nastalih pretakanjem u proizvodnji vina dobio je Fakultet prirodno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, zatim Agromediteranski fakultet Univerziteta Džemal Bijedić za projekt zaštite voda sadnjom ambijentalnih vrsta na sjeveroistočnom dijelu općine Mostar, te Agronomski i Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru za projekt kontrole utjecaja poljoprivrede na kvalitetu tla i podzemnih voda.

„Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH je utemeljen prije dvije godine i pred njim je veliki posao. Sada ulazimo u proces sustavnog rješavanja zagađivača zraka, što predstavlja težak problem u Sarajevu, Zenici, Maglaju i Tuzlanskom bazenu. Ova vlada želi sustavno pristupiti rješavanju ove oblasti koja utiče na zdravlje ljudi, a naravno to se odnosi i na ekonomiju jer zdravo stanovništvo znači i zdravu ekonomiju”, kazao je tijekom potpisivanja ugovora Safet Harbinja, direktor Fonda. Jedan od potpisanih ugovora je i onaj za Projekt zaštite izvorišta rijeke Bune, za čiju je provedbu aplicirao Grad Mostar. Po riječima mostarskog gradonačelnika Ljube Bešlića vrijednost projekta je 300,000 maraka i od velike je važnosti za spomenuto područje. Gradonačelnik Bešlić dodao je kako se nada da će Fond značajno sudjelovati i u projektima izgradnje pročistača i kolektora otpadnih voda u Mostaru. Pored ovog projekta, potpisani su ugovori s Općinom Tomislavgrad za izgradnju kanalizacijskog sustava u toj općini, zatim ugovor s Općinom Čapljina

Poduzeće Mareco d.o.o. Neum potpisalo je ugovor o realizaciji Glavnog projekta za kolektore 3 i 4 s pripadajućim objektima u Neumu i njihovo uvezivanje u Regionalni kanalizacijski odvod sustav Komarna-Neum-Mljetski kanal, zatim poduzeće Surtec Eurosjaj d.o.o. Konjic za Projekt upravljanja riječnim slivovima Neretve i Trebišnjice, Udruženje za poduzetništvo i posao LINK Mostar za projekt zaštite izvorišta na području Poklečana te Javno poduzeće Komunalno Neum za projekt izgradnje zdenca Z3 Blace-Neum. Ukupna vrijednost sredstava koja će izdvojiti Fond za zaštitu okoliša FBiH za ovih 15 projekata je nešto više od dva milijuna maraka.
Piše: Cvita K.

BH Privrednik
April / Maj 2012

53

projekti

Potpisani ugovori s korisnicima projekta POPoWO
Svečanost potpisivanja ugovora s odabranim korisnicima Javnog poziva za financiranje projekata iz proračuna projekta “People Organize Prevention of Waterflow” (POPoWO) kojeg financiraju Europska unija i Veleposlanstvo Kraljevine Norveške u BiH upriličeno je sredinom ožujka u Mostaru.

J

avni poziv bio je raspisan za udruženja i neprofitne organizacije s područja općina Čapljina, Trebinje, Ljubinje i Ravno, a predviđene oblasti koje se financiraju kroz grantove su jačanje sustava zaštite od poplava, razvoj poljoprivrede, jačanje institucionalnih kapaciteta udruženja, neprofitnih organizacija, zadruga i ostalih interesnih grupa uključenih u projekt POPoWO. Projekt POPoWO zajedno su razvili i implementiraju Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar, Udruženje građana “Agencija lokalne demokracije” Mostar i Centar za razvoj Hercegovine Trebinje s jasnom namjerom pokretanja dijaloga na ovom kompleksnom problemu koji ima veliki utjecaj na socioekonomski razvoj većeg dijela Hercegovine. “Ukupna vrijednost svih grantova je 20 tisuća eura, a pojedinačno od 2 do 3 tisuće eura. Od ukupno 11 prijavljenih organizacija, njih 7 je dobilo grantove i to dvije organizacije iz Trebinja , dvije iz Čapljine, dvije iz Ravnog i jedna iz Ljubinja”, kazao je tijekom svečanosti potpisivanja predsjednik Udruženja LiNK iz Mostara Tomislav Majić.

Majić je naglasio kako je cilj projekta pospješiti suradnju kako bi se preduhitrili problemi koji su se događali u Popovom polju, gdje su se javljale velike razine poplava koje su bile na štetu stanovništva i svih ekonomskih i političkih struktura. Jedan od korisnika granta, predsjednik “Neretva delta foruma” iz Čapljine Marinko Dalmatin, kazao je kako će sredstva dobivena ovim grantom biti utrošena sukladno projektu i projektnim aktivnostima, koje je njegova organizacija definirala, a one se odnose na valorizaciju poplavnih područja i povećanje retenzije Hutova blata. “Kroz jednu studijsku valorizaciju želimo pokazati koje su to moguće štete koje bi nastale uslijed izbijanja određenih poplava, odnosno dati smjernice kako i na koji način povećati sigurnost i prevenciju smanjena tih poplava i povećati učinkovitost rada hidrocentrale, i svega onoga što je moguće da doprinese kada je u pitanju valorizacija toga područja “, kazao je Dalmatin. Izvršna direktorica Udruge građana “Oaza” iz Trebinja Nedjeljka-Neška Ilijić, također potpisnica današnjeg ugovora
Travanj / Svibanj 2012

kazala je kako se ovim grantom želi povratiti poljska jarebica na područje Popova polja, koja je uslijed silnih poplava tijekom 2009. i 2010. godine bukvalno nestala. “S ovim projektom želimo ponovno da vratimo poljsku jarebicu, koja osim svoga značaja ima i biološku i zaštitarsku vrijednost na tom području”, kazala je Ilijić.

Inače, Projekt POPoWO je razvijen s jasnom namjerom da se bez političkih pritisaka omogući jasna komunikacija ključnih interesnih grupa vezana za problem plavljenja poljoprivrednih površina, uspostavljanje neformalne mreže te pružanje potpore samoorganiziranju poljoprivrednika, poljoprivrednih udruženja, zadruga i poduzeća orijentiranih na područje Popovog Polja.
Piše: Cvita K.

54

BH Privrednik

projekti

B

Barometar lokalnog poslovnog okruženja

U sklopu provedbe projekta ‘’Konkurentni regionalni ekonomski razvitak u Hercegovini - CREDO Hercegovina’’, Udruženja za ekonomski razvoj Hercegovine (REDAH) je uradio analizu poslovnog okruženja u Hercegovini i izradio dokument ‘’Barometar lokalnog poslovnog okruženja.
arometar je urađen na osnovu podataka prikupljenih u 21 općini u Hercegovini u oba entiteta i obuhvaća 10 aspekata lokalnog ekonomskog razvoja, prikazujući stanje u jedinicama lokalne samouprave za 2011. godinu. ‘’Barometar lokalnog poslovnog okruženja’’ bi trebao poslužiti organima vlasti na svim razinama, domaćim i međunarodnim organizacijama i institucijama da imaju kontinuirano praćenje aktualne situacije i tendencija u lokalnom poslovnom okruženju. Na ovaj način bi se stvorila mogućnost za planiranje i poduzimanje konkretnih akcija potpore općinama u unapređenju poslovnih prilika, navode u REDAH - u. Planirano je da REDAH nastavi kontinuirano praćenje lokalnog poslovnog okruženja u Hercegovini, te u tom smislu svakih 6 mjeseci objavljuje ažurirani ‘’Barometar lokalnog poslovnog okruženja’’. Posljednja istraživanja pokazuju da je poslije nekoliko godina snažnog ekonomskog rasta Bosna i Hercegovina u posljednje 3 godine značajno pogoršala svoj ekonomski učinak po skoro svim relevantnim parametrima. U REDAH-u navode kako se to djelomično događa zbog globalne ekonomske krize, ali i zbog sporog prelaska Bosne i Hercegovine na politiku otvorenog tržišta i zakonskih regulativa. Neefikasna i visoka javna potrošnja predstavlja značajno opterećenje za ionako slabo i nerazvijeno gospodarstvo. Slaba vladavina zakona i raširenost korupcije obeshrabruju poduzetnike. Poduzetnici i potencijalni ulagači ukazuju na potrebu otklanjanja poslovnih barijera, opterećenja, korupcije i sive ekonomije, koji onemogućavaju značajnije investiranje. agencije Eurostat, gospodarstvenici u Bosni Hercegovini za naplatu robe ili pružene usluge u prosjeku čekaju 104 dana. Prema ovom istraživanju Bosna i Hercegovina se od europskih zemalja nalazi samo ispred Srbije, gdje se na naplatu čeka 128 dana, i Albanije gdje se roba ili usluge naplate u prosjeku za 127 dana. “Jedini ohrabrujući podatak dolazi iz oblasti investicija. Tu postoje različiti podaci koje objavljuje nekoliko institucija (Centralna Banka BiH, Vijeće Ministara BiH), ali je činjenica da je prema svim izvorima u 2011. godini zaustavljen trend pada investicija koji je u Bosni i Hercegovini zabilježen u proteklih nekoliko godina. Ovo daje nadu da dolazi do određenih promjena te da se nazire izlazak iz faze stagnacije i recesije”, navode u REDAH-u.
Piše: Cvita K.

Fondacija Heritage i Wall Street Journal su objavili indeks ekonomskih sloboda u 179 zemalja za 2012. godinu. Prema ovom istraživanju Bosna i Hercegovina se nalazi na 104. mjestu u svijetu. Ukupan rezultat Bosne i Hercegovine je za 0,2 posto lošiji u odnosu na prošlu godinu i najlošiji je od svih zemalja bivše Jugoslavije. Prema podacima fondacije Heritage, nezaposlenost u BiH je 43,1 posto i najlošija je od svih zemalja bivše Jugoslavije. Prema nezaposlenosti BiH je u težoj situaciji nego u tri četvrtine afričkih zemalja. Nadalje, prema podacima Europske statističke

BH Privrednik
April / Maj 2012

55

BURZA / FINANCIjSKO POSlOVANjE

ozitivna kretanja u prvoj polovici te godine usporena su dešavanjima u eurozoni, a velika neizvjesnost oko razvoja dužničke krize i pogoršanje prognoza za rast u eurozoni utječu i na usporavanje gospodarskog rasta i pogoršanja u makroekonomskim uvjetima u BiH, stav je Agencije za bankarstvo Federacije BiH. Iako rast i razvoj bankovnog sektora stagnira, a strani izvori financiranja imaju trend smanjenja, stabilnost, sigurnost i likvidnost ukupnog sustava je zadovoljavajuća. U 2011. godini zabilježena su određena pozitivna kretanja, od kojih su najznačajnija: oživljavanje kreditnih aktivnosti i blagi rast kredita, kontinuirani rast štednih depozita stanovništva, poboljšanje profitabilnosti kod većine banaka i posljedično jačanje kapitalne osnove, te usporavanje negativnih trendova u segmentu kvaliteta aktive.

P

Pozitivno poslovanje bankovnog sustava u FBiH

Poslovanje bankovnog sektora se i u 2011. godini, odvijalo se u uvjetima djelovanja financijske i gospodarske krize.

Banke ostvarile dobit od 106 milijuna km

Prema preliminarnim, nerevidiranim podacima, koje je objavila Agencija za bankarstvo u F BiH, banke u Federaciji BiH u 2011. godini ostvarile su dobit u iznosu od 106 milijuna KM, što je, nakon 2007. godine (110 milijuna KM), druga najveća dobit ostvarena do sada u bankovnom sektoru u FBiH. Pozitivan financijski rezultat ostvaren je kod 15 banaka u ukupnom iznosu od 129 milijuna KM, što je za 105% ili 74 milijuna KM više nego u 2010. godini (14 banaka), dok su četiri banke iskazale gubitak u iznosu od 22 milijuna KM, što je za 86% ili 136 milijuna KM manje nego prethodne godine. Ukupan kapital banaka iznosio je 2,1 milijardu KM i veći je za 24% ili 407 milijuna KM. Stopa adekvatnosti

kapitala bankovnog sustava, kao jedan od najvažnijih pokazatelja snage i adekvatnosti kapitala banaka, s 31. 12. 2011. godine iznosila je 16,4 %, što je više od zakonskog minimuma (12 %) i predstavlja zadovoljavajuću kapitaliziranost ukupnog sustava, te jaku osnovu i temelj za očuvanje njegove sigurnosti i stabilnosti. Bilančna suma bankovnog sektora s 31. 12. 2011.

56

Travanj / Svibanj 2012

BH Privrednik

burza / financijsko poslovanje
godine iznosila je 15,2 milijardi KM i veća je za 123 milijuna KM ili 1% u odnosu na kraj 2010. godine. Depoziti, s učešćem od 72,7% i iznosom od 11 milijardi KM i dalje su najznačajniji izvor za financiranje banaka u F BiH. Pozitivan trend rasta u istom razdoblju zadržali su i štedni depoziti i na kraju 2011. godine, iznosili su 5,36 milijarde KM, što je za 8% ili 388 milijuna KM više nego na kraju 2010. godine.

Zabilježen rast plasmana kredita

Ohrabrujućim u Agenciji za bankarstvo u F BiH ocjenjuju zabilježeni rast plasmana kredita od 4 % ili 431 milijun KM. Krediti na kraju 2011. godine iznosili su 10,4 milijardi KM. U prošloj godini plasirano je ukupno 5,5 milijardi KM novih kredita, što je 13 % ili 644 milijuna KM više u odnosu na 2010. godinu. Pozitivnim ocjenjuju i porast izdanih kredita privatnim poduzećima, kao i blagi porast plasmana stanovništvu. Od ukupno plasiranih kredita na privredu se odnosi 70 %, a na stanovništvo 28,4 %. Agencija za bankarstvo FBiH zauzela je stav da će i u narednom razdoblju poduzimati mjere i aktivnosti u okviru svojih nadležnosti za očuvanje stabilnosti bankovnog sektora u Federaciji BiH.
Piše: D. Sivonjić

Agencija za bankarstvo Federacije BiH (FBA) dala je puni doprinos reformi bankovnog sustava. Kao samostalna, neovisna i neprofitna institucija za nadzor i licenciranje banaka, osnovana je krajem 1996. godine. Njen rad je od početka usmjeren na stvaranje jakog i stabilnog bankovnog sustava, tržišno orijentiranog i oslonjenog na međunarodne standarde poslovanja i supervizije banaka. Zakonom o FBA utvrđeni su osnovni zadaci Agencije, a to su: izdavanje dozvola za osnivanje i rad banaka i mikrokreditnih organizacija, izdavanje dozvola za promjene organizacijskog ustroja banaka i mikrokreditnih organizacija, izdavanje suglasnosti za imenovanje rukovodnog osoblja banaka, izdavanje dozvola za obavljanje unutarnjeg platnog prometa, prikupljanje, obrada i evidencija podataka koje banke dostavljaju FBA sukladno propisima, nadzor poslovanja banaka i mikrokreditnih organizacija te poduzimanje mjera, sukladno Zakonu o bankama, Zakonu o Agenciji za bankarstvo FBiH, Zakonu o mikrokreditnim organizacijama i podzakonskim aktima, pokretanje, upravljanje i nadzor postupaka privremene uprave, likvidacije i stečaja, odnosno saniranja banaka, ukidanje dozvola za rad bankama i mikrokreditnim organizacijama sukladno Zakonu, donošenje podzakonskih akata kojima se regulira rad banaka i mikrokreditnih organizacija, ocjenjivanje ispunjavanja uvjeta i davanje odobrenja bankama za emitiranje novih dionica. Agencija u suradnji sa Centralnom bankom Bosne i Hercegovine ostvaruje međunarodne kontakte u vezi s izdavanjem dozvola za rad banaka i mikrokreditnih organizacija, nadzorom rada banaka i mikrokreditnih organizacija, prikupljanjem informacija o bankama i mikrokreditnim organizacijama i njihovim aktivnostima na osnovi uzajamnosti. Agencija vrši nadzor nad poslovanjem leasing društava sa sjedištem u Federaciji i svih njegovih podružnica sa sjedištem u i izvan FBiH.

BH Privrednik
April / Maj 2012

57

MODERNO POSlOVANjE

J

Nova EU pravila za energetske tvrtke

Energetske kompanije morat će promijeniti svoje poslovne modele te se iz tvrtki koje prodaju plin i struju prometnuti u pružatelje personaliziranih usluga potrošačima, pošto direktiva EU o energetskoj učinkovitosti uzima sve više maha.
on Slowe, direktor konzultantske tvrtke Delta Energy and Enviroment, u intervjuu za EurActiv izjavio je kako mnoge tvrtke iz sektora energetike vide kao svoju osnovnu zadaću distribuciju plina i električne energije i nisu u potpunosti predani radu sa svojim kupcima o načinima korištenja energije. “Oni to do sada nisu radili, to nije njihov način funkcioniranja, u tome nisu dobri”, kaže Slowe koji kroz svoju tvrtku nudi kompanijama iz tog sektora pomoć u razvijanju decentralizirane energije te strategija i taktika za smanjenje štetnih emisija. O nacrtu prve europske obvezujuće direktive o energetskoj učinkovitosti raspravlja 27 država članica na EU Vijeću ministara. Razgovori bi trebali biti zaključeni do srpnja, kada će završiti i šestomjesečno dansko predsjedanje Unijom. Očekuje se da bi nova direktiva mogla donijeti 20-postotne uštede u energetici do 2020. “To će se svakako dogoditi, željele to energetske kompanije ili ne”, kaže Slowe te dodaje kako to kompanije vide kao prijetnju jer će biti prisiljene prodati manje energije, no on drži kako to ne znači automatski i negativni učinka na njihovo poslovanje. Štoviše, pojašnjava Slowe, ukoliko te kompanije definiraju svoje poslovanje na način da opskrbljuju kupce energijom, ali im i pomažu da ju efikasno troše njihovo će poslovanje biti samo bolje.

Tražena ušteda

Jedan od najkontroverznijih članaka u tom nacrtu, za koji se smatra da je ključan u ispunjenju cilja o uštedi od 20 posto, jest obveza energetskih kompanija da uštede 1,5 posto energije godišnje kod svojih krajnjih kupaca. Slowe smatra da se cilj ne može ostvariti samo putem obnovljivih izvora energije već i kroz veću energetsku učinkovitost.

Marie Donnelly, direktorica ureda obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti pri Europskoj komisiji slaže se s njegovim razmišljanjem. Govoreći na konferenciji u Bruxellesu napomenula je kako je upravo

58

Travanj / Svibanj 2012

BH Privrednik

moderno poslovanje

nedostatak informacija potrošačima glavna prepreka u učinkovitom korištenju energije. S obzirom na europsku legislativu koja je u pripremi zgrade, uređaji i sustavi grijanja moraju biti učinkoviti. Energetske će tvrtke morati redefinirati svoje poslovne modele te se aktivnije uključiti u prodaju usluga koje su vezane za distribuciju energenata – poput instalacije učinkovitijih uređaja za grijanje – kotlova za vodu, pumpi itd.

Promicanje konkurentnosti

To će morati biti na vrhu liste prioriteta jer će i na taj način osigurati da potrošači koriste baš njihovu uslugu. To također promiče i konkurentsku tržišnu utakmicu, bez obzira na to što je većina navikla da je riječ, najčešće, o monopolu energetskih kompanija. Ovako će možda i neke druge kompanije odlučiti ući u taj sektor. “Trebat će im mašta te inovativni pristup u prodaji i marketingu. To će biti osvajanje potrošača pravim prijedlogom u pravo vrijeme”, kaže Slowe.

na tom tržištu. Ako se cilja godišnja ušteda od 1,5 posto to znači da će se smanjiti potrošnja energenata pa će te kompanije morati krenuti s nekim novim aktivnostima koje do sada nisu provodile ili ući u poslove koji do sada nisu bili njihova osnovna djelatnost. “U konačnici energetske tvrtke morat će to platiti. One mogu trošak prebaciti na potrošača kroz veće račune za energiju, no krajnji kupci će biti na dobitku. Naime, uštedjeti će više nego li će biti to

eventualno povećanje računa”, smatra Slowe.

Primjerice njemački EWE nudi potrošačima nove bojlere ako im se stari povare, a nude i njihovu besplatnu instalaciju. Zatim im pokušavaju prodati na duži rok uslugu grijanja kao i ugradnju toplinske pumpe koja će im iz godine u godinu smanjivati račune za grijanje.
www.liderpress.hr Za BHP priredio: M. Mlakić

Kompanije iz sektora energetike mogu, primjerice, zadati krajnjem potrošaču neki cilj, željenu uštedu te ih potom nagraditi ukoliko do tog cilja dođu. Obveze koje donosi nova direktiva donijet će i nove poticaje BH Privrednik
April / Maj 2012

59

moderno poslovanje

Naravno da svi poduzetnici gledaju u budućnost, ali ne treba zanemariti ni prošlost. Može se reći da su poduzetnici opsjednuti s budućnosti, dovodeći stalno u pitanje utvrđene i ostvarene projekte, procese i proizvode.
velikom željom za uspjehom, razmišljaju kako se redizajnirati, pomiču granice, remete industrije i grade budućnost. Poduzetnička opsesija je nešto što ih tjera naprijed kako bi bili bolji dizajneri vlastite budućnosti, da ne razmišljaju kako iz prošlosti mogu nešto i naučiti. Ako ste poduzetnik, nikako ne bi smjeli zaboraviti osvrnuti se i na prošlost. Jer s velikom željom napredovanja mogli bi se toliko uključiti u mijenjanje stvari da ćete na kraju zaobići ili izostaviti ostvarivanje ciljeva koje ste si nekad prije postavili. To bi moglo promijeniti, ali i zakomplicirati vaše poslovanje jer vam redizajn možda uopće nije bio potreban. Zato pamtite lekcije koje vas je prošlost naučila kako kroz vlastita iskustva tako i kroz tuđe savijete, uspjehe i pogreške. tvrtke su skočile na priliku da pomaknu granice dizajna, i pogledajte što se danas događa. Mnogi portali i news stranice se vraćaju osnovama, nalikujući sve više na svoje fizičke prethodnike. Isto tako, medicina stalno smišlja nove, inovativne i moderne načine pomoći i poboljšanja zdravstvene skrbi uz pomoć tehnologije. A s druge strane postoje oni koji tvrde kako nove tehnologije samo povećavaju jaz između ljudi i da to može biti jako štetno za ljudsko zdravlje. A kao najvažniju inovaciju u medicini u sljedećih deset godina, navode ljudski dodir. Vraćanje osnovama i počecima je očito s vremenom neizbježno, jer ondje se nalaze pravi odgovori i na današnje probleme.

S

Pogled unatrag za korak naprijed!

Odgovori čekaju u prošlosti

Svi se vraćaju osnovama

Razmislite o tiskanim medijima na primjer. Iako se možda čini kako polako izumiru, trebalo im je stotinu godina da razvije vijesti i informacije u nešto što se može lako razumjeti i čemu se može lako pristupiti. No nakon što je “eksplodirao” Web, online medijske

Ponekad možete sami sebe uhvatiti u promjeni, samo kako bi bili drugačiji, a ne zato što vam je promjena zaista potrebna. No drugačije, ne znači i uspješnije. Zato umjesto toga, stvarajte promjene kojima ćete riješiti stvarne potrebe i poboljšati potrebno. Zamišljajte budućnost i težite uspjehu jer je to najljepši posao poduzetnika ali ponekad se osvrnite i na prošlost. Ondje

vas često može čekati inspiracija za način ostvarivanja postavljenih ciljeva, jer se ista stvar već nekom dogodila. Zapamtite, prošlost sigurno ima neke zanimljive uvide i prijedloge rješenja koja su možda i najbolji izbor za vas danas i za vašu budućnost.
Za BHP priredio: M. Mlakić

60

Travanj / Svibanj 2012

BH Privrednik

moderno poslovanje

romatrano sa aspekta odnosa s javnošću kriza znači pojavu bilo kojeg događaja, koji predstavlja opasnost za ugled, image odnosno kredibilitet tvrtke, ustanove, ili osobe. To mogu npr. biti financijska kriza, problemi u standardima zaštite okoliša i sigurnosnim uvjetima, štetnost proizvoda tvrtke za zdravlje potrošača, žalbe klijenata, nesreće na radu, i dr. Neovisno o tome koliko pokušavamo predvidjeti moguće krizne situacije i spriječiti ih, uvijek postoje i one nepredviđene koje ne možemo planirati. Vezano za pojavu kriznih situacija susrećemo se i sa problemom strategije odnosa s javnošću u takvim situacijama, tj. javlja se pitanje kako definirati strategiju odnosa s javnošću (PR strategiju) za krizne situacije? Ne postoje jednoznačna pravila. Strategije komunikacije variraju ovisno o situaciji. Osnovno je ne skrivati od javnosti pojavu krizne situacije , već priznati joj da krizna situacija postoji. U takvoj situaciji nužno je definirati strategiju komunikacije, posebno sa medijima, a kroz njih i sa javnosti.

P

Ne skrivajte kriznu situaciju, priznajte kriza postoji
zbog nastupa krizne situacije već ih je potrebno pokazati nekim konkretnim činom. Tek tada će vaša poruka imati kredibilitet i biti vjerodostojna. Naime, ako brzo i učinkovito riješite problem i prezentirate to u medijima krizna situacija može pridonijeti jačanju imagea i kredibiliteta tvrtke, ustanove ili osobe. Ukoliko je pogreška Vaša preuzmite odgovornost i ispričajte se za nastalu situaciju. kod kupaca u odnosu na onu prije nastupa krizne situacije. Kada nastupi krizna situacija u što kraćem roku informirajte se o činjenicama vezanim za događaj, brzo procijenite situaciju i zatim se obratite javnosti. Nakon rješavanja krizne situacije napravite analizu uzroka i trajanja krizne situacije, načina komuniciranja sa medijima tijekom krizne situacije i o tome sačinite izvještaj. Isto tako analizirajte moguće nedostatke plana i procedura koji su se pokazali u praksi i prijedloga za moguća poboljšanja. U kreiranju strategije odnosa s javnošću možete koristiti i usluge specijaliziranih agencija i konzultanata za odnose s javnošću. Spominjanje riječi „kriza“ nosi negativne konotacije, međutim, ovakva situacija, ako se strategija odnosa s javnošću kvalitetno postavi, ne mora nužno imati negativne posljedice na opću percepciju javnosti o tvrtki, ustanovi ili osobi. Upravo suprotno, ona može osnažiti ugled i kredibilitet tvrtke, ustanove ili osobe ukoliko se brzo i učinkovito riješi, što nam treba biti i cilj.
Izvor: www.profitiraj.hr Za BHP priredio: M. Mlakić

Osnovno je ne skrivati od javnosti pojavu krizne situacije , već priznati joj da krizna situacija postoji. U takvoj situaciji nužno je definirati strategiju komunikacije, posebno sa medijima, a kroz njih i sa javnosti.

Isto tako, ne smijete čekati da krizna situacija nastupi pa tek tada početi razmišljati o PR strategiji. Plan aktivnosti i strategiju komunikacije sa medijima za takve situacije morate imati pripremljene unaprijed. Definirajte mjere koje ćete poduzeti i odredite tim za reagiranje u kriznim situacijama. Informirajte zaposlene i management o planu i aktivnostima. Odredite tko će biti manager za odnose s javnošću tj. kontakt osoba (glasnogovornik) između tvrtke, ustanove ili osobe i javnosti. Naime, kada krizna situacija već nastupi potrebno je djelovati brzo. Brzim i učinkovitim rješavanjem problema možete steći i veću lojalnost

Kako komunicirati sa medijima?

U komunikaciji sa medijima tvrtke se ne moraju više nužno oslanjati samo na tradicionalne medije, poput, radija, televizije ili tiska u planiranju PR strategije, kako općenito, tako i u slučaju nastupa kriznih situacija. Sada mogu komunicirati sa javnošću putem e-maila, web stranica, Internet videa i dr. Komunikacija sa javnošću i organizacija PR strategije postaje lakša jer postoji više mogućnosti putem kojih se može doprijeti do puno većeg broja ljudi. Nije dovoljno samo protokolarno i formalno izraziti zabrinutost i žaljenje

BH Privrednik
April / Maj 2012

61

moderno poslovanje

U

Najbeskorisnije marketinške fraze

Nekoć su fraze poput “prvi u klasi” ili “ jedinstveno iskustvo” imale stvarnog utjecaja na potrošače. Danas se situacija promijenila, stoga pogledajte koje su faze i termini zbog učestalog korištenja postali suvišni.
koliko vaša tvrtka u procesu prodaje, oglašavanja ili marketinga koristi neke od sljedećih izraza, vrijeme je za promjenu strategije:

“Nadmašiti očekivanja”

Nadmašiti nečija očekivanja je hvale vrijedan cilj kojem bi svaka kompanija trebala težiti, no tu biste poruku umjesto s krajnjim korisnicima trebali komunicirati interno. Dopustite potrošaču da sam odluči koja su njegova očekivanja.

“Usredotočeni na kupca”

Ukoliko se već hvalite kako je vašoj tvrtki kupac uvijek na prvom mjestu, nastojite to i potkrijepiti konkretnim rezultatima (brzi odgovori na pritužbe, neprestana dostupnost, prilagođeni procesi ili sistemi…)

priznanja i rezultate. Kupcu ne treba onaj tko je najbolji u klasi, već onaj koji je najbolji za njega.

“Stručnost”

“Jedinstvenost”

“Najbolji u klasi”

Ova poruka za sobom povlači dva problema. Prvi – Tko definira vašu klasu i drugi – tko određuje tko je u njoj najbolji (najčešće je to u oba slučaja upravo vaša tvrtka). Ukoliko ste zaista najbolji, potrudite se to i dokazati. Detaljno obrazložite svoja dostignuća,

Svaka tvrtka sebe vidi kao unikatnu snježnu pahulju, no ukoliko potrošač razmišlja o angažiranju vaše tvrtke riječ “jedinstveno” ne znači mu ništa. Potrošač ne želi “jedinstveno”. On želi “bolje” pa mu stoga objasnite zašto biste za njega bili bolji izbor.

Pustite potrošača da sam odluči koliko ste stručni. Fraze poput “Web 2.0 stručnjak” neki mogu iščitati kao: “Igramo se s video isječcima i aplikacijama”. Umjesto toga pokažite kupcu primjere kojima ćete potkrijepiti svoje tvrdnje o stručnosti.

“Partneri”

“Dodana vrijednost”

Ovaj se termin često koristi kad se potrošaču želi dati do znanja kako će za svoj novac dobiti više od onog što je platio. Umjesto ispraznih fraza, potrudite se objasniti potrošaču sve prednosti onog što mu nudite.

Dugotrajni poslovni odnosi mogu biti sjajni, ali pravo partnerstvo neće se ostvariti dok zajedno ne posegnete u istu blagajnu. Možda će jednog dana klijent na suradnju i gledati kao partnerstvo, ali će o tome odlučiti vaši rezultati, a ne marketing.
Za BHP priredio: M. Mlakić

62

Travanj / Svibanj 2012

BH Privrednik

IZDVOjENO

estival koji se , inače, od 2009. nalazi, kao njezin punopravni član, u obitelji EFA-e (Saveza europskih festivala), počinje u nedjelju, 15. travnja, programom koji će biti svojevrsni hommage Ljubi Stipišiću Delmati. U programu će nastupiti najpoznatije dalmatinske klape, a večer će biti realiziran u suradnji s Festivalom dalmatinskih klapa Omiš. Na svečanosti otvaranja prvi će put biti dodijeljena i nagrada - Kristalna Matica s imenom pokojnog maestra Vjekoslava Šuteja. Radi se o nagradi za najuspjelije umjetničko ostvarenje na Mostarskom proljeću 2011. Odlukom Festivalskog vijeća i Predsjedništva Matice hrvatske Mostar, prva Kristalna Matica pripast će slovenskom glumcu Borisu Cavazzi za ulogu Ignjata Glembaya u predstavi Ateljea 212 „Gospoda Glembajevi“. Glazbeni program Mostarskog proljeća 2012. obilježit će nastupi mladih umjetnika. Tako će, na solističkim koncertima, nastupiti pijanistice Matea Leko i Željka Mandarić, te pijanist iz Solina Marin Limić. Lutnjist Edin Karamazov muzicirat će na koncertu u simbiozi s kvartetom Krakowske filharmonije, a Oratorijski katedralni zbor, Akademski zbor Mostar i Simfonijski orkestar Mostar izvest će Mozartov „Requiem“. Za ljubitelje jazz i bossa nova ritmova tu je brazilska pjevačica Catia Werneck, a nastupit će i Gibonni, Matija Dedić i Black Coffee.

F

Kristalna matica slovenskom glumcu Borisu Cavazzi

Travanj je u Mostaru, već četrnaestu godinu zaredom, u znaku buđenja posebnog Proljeća. Onoga kulturnog. Mostarsko proljeće - Dani Matice hrvatske, postali su prepoznatljiv kulturni brend regije, festival na kojemu je gostovati - postalo pravim prestižom među umjetnicima.

kazalište „Kerempuh“ iz Zagreba i predstavu Ante Tomića „Čudo u Poskokovoj Dragi“. Tu je i HNK Zagreb i „Maškarate ispod kuplja“. Narodno pozorište RS-a odigrat će „Radničku hroniku“, a festivalski ansambl Dubrovačkih ljetnih igara predstavu „Kate Kapuralica“ Vlahe Stullija. Iz Zadra stiže HNK i predstava „Velike diktatorice“, Narodno pozorište Mostar izvest će „Buđenje kamenog spavača“,poetsku dramu na stihove Maka Dizdara. I ove je godine planiran Dječji dan u sklopu kojega će ŠPK „Erigo“ iz Mostara prirediti „Snjeguljicu“,a prof. Vesna Vuga Sušac održat će likovnu radionicu za djecu. Lutkarsko kazalište Mostar priredit će predstavu „Vuk i kozlići“,a Pozorište lutaka Mostar – „Šumu na kraju svijeta“. Hommage majstoru umjetničke fotografije Ćirilu Ćiri Raiču bit će priređen kroz izložbu „Ćirini dokumenti“ koju Matica hrvatska Mostar i Mostarsko proljeće organiziraju u suradnji s Gradom Mostarom i Galerijom Aluminij. BH Privrednik
April / Maj 2012

Ljubitelji književnosti bit će počašćeni promocijama zbirki pjesama Igora Zidića i fra Vendelina Karačića – „Kost i gozba“ i „Odjeci“. Vidjet ćemo i izložbu Ars Sacra, polaznika i diplomanata istoimenog magistarskog studija sa širokobriješke Akademije likovnih umjetnosti. Spomenimo i to da je na sam dan otvaranja Mostarskog proljeća planirano i otkrivanje spomenika bh. nobelovcima Ivi Andriću i Vladimiru Prelogu u Parku nobelovaca. Spomenike je izradio akademski kipar iz Zagreba Zoran Jurić, a ovaj projekt Matica hrvatska Mostar radi zajedno s HKD „Napredak“. Mostarsko proljeće 2012. završit će 31. svibnja predstavom „Kate Kapuralica“.
Piše: M.B.-Milinković

Internacionalni predznak Mostarskog proljeća, ispunjava i gudački kvartet iz Ankare, te Hrvatsko kazalište Pečuh koje će se na Mostarskom proljeću predstaviti s dvije predstave – dječjom – „Zečja škola“ i predstavom rađenom po zapisima Miroslava Krleže „Šetnja grobnicom mrtvoga djetinjstva“. Kazališni sati 14. Dana Matice hrvatske rezervirani su za Gradsko satiričko

63

BAšTINA

Mladi Andrić i njegov gimnazijski profesor Tugomir Alaupović (od Bosanske vile do Hrvatske mlade lirike)
Po svršetku osnovne škole u Višegradu (gdje živi kod očeve sestre Ane i njezina muža Ivana Matkovšikua) Andrić se vraća majci Katarini u Sarajevo, gdje se 1903. godine upisuje u Veliku gimnaziju, najstariju bosansko-hercegovačku srednju školu.

a gimnazijskih dana, Andrić počinje pisati poeziju i 1911. godine u listu Bosanska vila objavljuje prvu pjesmu U sumrak a iste godine još jednu Blaga i dobra mesečina.

Kao stipendist HKD Napredak, Andrić se u listopadu 1912. godine upisuje na Mudroslovni fakultet Kraljevskog sveučilišta u Zagrebu. U Zagrebu se druži sa zagrebačkom inteligencijom, od koje će na njega posebno veliki upliv imati dvadeset godina stariji Matoš, i polako oštri pero svoje imaginacije. Naredne godine prelazi u Beč gdje sluša predavanja iz povijesti, filozofije i književnosti. Bečka klima mu ne prija i Andrić zbog osjetljivih pluća često boluje od upala. Stoga se obraća za pomoć svom gimnazijskom profesoru i dobrotvoru, Tugomiru Alaupoviću, i već naredne godine prelazi na Filozofski fakultet u Kraków. Tu intenzivno uči poljski jezik, upoznaje kulturu i sluša predavanja vrhunskih profesora. Mladi student je u takvom okruženju potpuno predan poeziji i nije nikakvo čudno da u lipnju 1914. godine Društvo hrvatskih

Z

književnika u Zagrebu objavljuje njegovih šest pjesama u knjizi Hrvatska mlada lirika.

»Hrvatska mlada lirika« poznat je zbornik u kojem su sakupljene pjesme dvanaest pjesnika:, Vladimira Čerine, Vilka Gabarića, Karla Hauslera, Zvonka Milkovića, Stjepana Parmačevića, Janka Polića Kamova, Tina Ujevića, Milana Vrbanića, Ljube Wiesnera, Nikole Polića, Frana Galovića i mladog Sarajlije Ive Andrića – koji su pisali po uzoru na A. G. Matoša (njegovatelja kulta pravilne forme i čista jezika koji će te godine umrijeti) i Vladimira Vidrića (pjesnika zagrebačkog pejzaža i helenske životne radosti, koji je smatran uzorom svih pjesničkih vrlina). Svi ti pjesnici (osim Kamova) imaju jednu zajedničku crtu: njegovanje kulta forme te lirski pejzaž kao prevladavajuću temu. Priređivač zbornika predstavio je Andrića ovako: najčudesniji Sarajlija - bez i najmanjeg turskog atavizma: nježan, bijel i bolno-tanko mirisave duše kao oni bijeli njegovi cvjetovi što zare BH Privrednik

slatku tugu njegovih ženstveno čežnjivih snova. Odviše bez energije da bi pisao duge članke. Kratak kao prolaznost avanturističke ljubavi. Princ bez dvora, paževa i princeza... Nesretan kao svi artisti. Ambiciozan. Osjetljiv. Ukratko: ima budućnost… Sve sam ja ovo znao i prije nego se moglo pronaći na interenetu. Čak sam i priču napisao (MAJKA BEZ MUŽA – SIN BEZ OCA u kojoj pišem o njegovom dolasku u župni ured u Ovčarevu u kućni pritvor) a istu sekvencu ugradio sam i u roman o Nadbiskupu Stadleru, ali ja nisam pročitao ništa starije od Ex ponta, ni jednu njegovu pjesmu iz ovoga Zbornika. Jednoga dana krenem ja u rodnu kuću Ive Andrića, gdje se nalazi i zavičajna zbirka, te skoro sva djela i izdanja Ive Andrića. S nekom strepnjom da ću naići na nekakvu mladalačku somnambulnu poeziju, zamolim kustosa Škrgu da mi da taj zbornik. Brzim propuštanjem listova ispod jagodice palca uhvatih okom njegovo ime, zakočih to prelistavanje, otvorih stranicu i pročitah

64

Travanj / Svibanj 2012

baština
pismo povjerljivim osobama u cijeloj Bosni i Hercegovini protiv nadbiskupa Stadlera zbog njegove politike glede konverzija muslimana na katoličku vjeru. Nezadovoljstvo muslimana koristila je srpska propaganda, i ovi ugledni Hrvati su tu vidjeli negativne političke i gospodarske posljedice, jer su muslimani prestali kupovati kod Hrvata, a muslimanski poduzetnici počeli su otpuštati radnike katolike. Tako što sigurno nisu mogli učiniti skučeni i plašljivi duhovi, jer nadbiskup Stadler bijaše neprijeporan autoritet… te osnivač i član Demokratske stranke. Konačno je umirovljen 1929. kada se povlači u Zagreb, gdje ostaje do smrti. Iz ove nepotpune bibliografije vidi se da je bio svestran stvaratelj, pjesnik, pripovjedač, esejist pa i dramski pisac. • Nesuđenica (ep, 1893.) • Naše rane (ep, 1898.) • Ispod Vlašića (pjesme) • Probrane pjesme (1902.)

Potonulo Neki glas, miris neki i jedna lijepa zvijezda ne mogu noćas da dignu iz moje dubine sve što je bilo. Ovo mora da su mi popucali svi konci, lijepi konci, tanani, što vezahu mene za moje Juče. Ne drže konci. U dubini svojoj osjećam tegobu mrtve Lane i žalost zaborava. Od svih ružnih noći ovo mi dodje noć, kad zaboravih značenje svega. Pa ipak mutno slutim, da sve to ima drage i tužne veze sa onim, što je potonulo.
Zatvorio sam knjigu jer odmah se vidjelo da je to pjesnička duša koja ima budućnost – umjetnik koji će za pedesetak godina, ne slučajno, dogurati do nobelove nagrade. Naravno, ovo je moja naknadna pamet, koja nema značaja kao vizija, kao predviđanje, jer se dogodilo ono što je malo tko mogao predvidjeti. No, ovdje, na ovom mjestu, želim posvjedočiti da je u Andrićevom životu bio jedan čovjek koji je prepoznao njegov talent i vjerovao u njegovu budućnost i činio sve što je mogao za njega u njihovoj sadašnjosti. (On će ga između ostaloga i namjestiti u državnu službu u Beogradu). To je gore već spomenuti njegov profesor i dobrotvor Tugomir Alaupović, domaći, bosanskohercegovački intelektualac koji spada u sami vrh BH sekularne inteligencije. Profesor Alaupović u Sarajevu je bio od 1894. gdje je na gimnaziji predavao hrvatski, latinski i grčki jezik i filozofiju. Još 1903. on je sa Ivom Pilarom i Silvijem Strahimirom Kranjčevićem napisao cirkularno

Tugomir Alaupović rođen je u Docu kod Travnika, 18. kolovoza 1870. godine, a umro u Zagrebu, 9. travnja 1958. Osnovnu školu završio je kod franjevaca u Docu, gimnaziju u Travniku, Sarajevu i Zagrebu. Studirao slavistiku i klasičnu filologiju u Zagrebu i Beču. Bio profesor gimnazije u Sarajevu, ravnatelj Velike gimnazije u Tuzli, savjetnik odjela za školstvo i nadzornik srednjih škola u BiH. Zajedno sa Antom Palandžićem i biskupom Šarićem idejni je tvorac Hrvatskog društva za namještanje djece u zanate i trgovine Sarajevo. Uz pomoć Đure Vrinjanina i Dušana Plavšića 9.11.1902. godine sastavio je prva pravila Društva. Tugomir Alaupović je i tvorac imena Napredak, pošto je na skupštini 10. 9.1904. godine predložio da se postojećem Društvu, radi lakšeg imena i kraćeg dopisivanja dadne ime “Napredak”. Obavljao je i dužnosti tajnika sarajevskog potpornog društva 1902.,1903.; potpredsjednika 1904., a predsjednik Napredka od 14.7.1907. – 19.6.1909. godine. On je autor himne društva. Zbog jugoslavenske orijentacije otpušten je iz službe 1915. i stavljen pod krivični sud kao veleizdajnik, zatim oslobođen. Godine 1916. je umirovljen i interniran u Franjevački samostan u Sarajevu. Godinu dana kasnije preseljava u Zagreb i postaje tajnikom Matice hrvatske. U Sarajevu je ponovno 1918. godine, postaje članom Narodnog vijeća Države SHS u Sarajevu, te povjerenikom za prosvjetu i bogoštovlje. Do 1920. je ministar za vjeru u prvoj vladi Kraljevine SHS u Beogradu, onda i šef povjerenstva za prosvjetu u Zemaljskoj vladi u Zagrebu i privremeni pokrajinski namjesnik u Hrvatskoj i Slavoniji. I nakon drugog umirovljenja 1922. je aktivan: prvo je član, potom i predsjednik Državnog savjeta, BH Privrednik
April / Maj 2012

• Sjene i uspomene (pripovijetke) • Iz starog zavičaja (pripovijetke) • Studija o Ivanu Franji Jukiću (1907.)

• Studija o Marijanu Šunjiću (1906.) • Studija o fra Grgi Martiću (1907.) • Radoslav Krstjanin (dramski spjev, u rukopisu)

Tokom boravka u Bukureštu, koncem ožujka 1922, Andrić će pisati svome prijatelju ministru Alaupoviću: “Vijesti koje vidim po novinama iz naše zemlje bacaju me često u pravi očaj, tako da pokatkad osjetim neodoljivu potrebu za prijateljskim glasom, ako već ne za utjehom... Vi koji živite u zemlji, pišite mi, molim vas, šta to biva sa nama i je li stanje u nas u istini tako politički očajno, kako meni odavde pokatkad izgleda. Ne možete pojmiti moj bol i stid kad vi-

65

baština
dim kako se sa svih strana bezumno kida jedinstvo i sve njegove tekovine a mi koji smo ga stvarali i koji smo prvi zvani da ga branimo i razvijamo gubimo se po svijetu u svakodnevnoj zaradi i ništavilu.» Alaupović je najvjerojatnije mladog pesimistu razuvjeravao da stvari ne stoje tako loše kako mu se to ponekad čini.

Iz Andrićeva odgovora može se najbolje vidjeti kako je doživljavao svoga gimnazijskog profesora i dobrotvora: «Kako da vam zahvalim na pismu kolje me je obradovalo i okrepilo? Pisao sam vam u jednom teškom času kada se čovjek obraća samo najbližem i najmilijem. Taj čas je davno prošao ali kao njegov odjek sad mi dolazi iz daleka uvjerenje o Vašoj nepromjenljivoj dobroti i veličini duha.» Po svemu sudeći bio je to zdrav i dugovjek čovjek koji doživi 88 godina, dovoljno pragmatičan mudar pošten i vidovit da shvati kako će crni anđeli svih režima učiniti sve što je potrebno da uguše, priguše, sputaju i ukolinče jedan slobodan duh i neprijeporan talent, te je uvijek, kao dobri duh, bdio i intervenirao kad je trebalo. Da je Alaupović poživio još tri godine doživio bi najvišu nagradu svakome učitelju: vidjeti svoga učenika na piadestalu na kojemu ga nitko drugi nije vidio. No, i ovaj boležljivi mladić, doživi lijepe godine. Osamdeset i tri. Umro je 13. ožujka 1975. godine.
Piše: Anto Zirdum

66

Travanj / Svibanj 2012

BH Privrednik

POSljEDNjA VIjEST

ajjači brend u BiH je Argeta, a u top pet su se još svrstali Coca Cola, Cedevita, Vegeta i domaća Violeta. “Može se primijetili da je BiH na neki način regija u malom. Na tržištu postoje najmanje tri subtržišta, a moglo bi ga se slobodno dalje podijeliti na njih pet. To se najbolje vidi po snagama brendova kave i piva, gdje teško govorimo o jasnom lideru na nivou države. Dugo se čekalo na prvi veliki bh. brend, a to je Violeta, koja se u 2011. ozbiljnije proširila na hrvatsko tržište. To je brend koji je prešao lokalizme i sa dobrom distribucijom stvorio prvi pravi BiH brend. Razvoj brenda od strane distributera je izgledao kao dobar recept za razvoj bh. brendova, što za sad još niko nije ponovio”, piše u svom komentaru Instore magazin. Najjači regionalni brendovi su Coca Cola, Milka i Argeta, a za njima slijede Paloma, Vegeta, Cedevita, Cocta, Nivea, Nescafe i Fanta.

N

Violeta u top 5 brendova u BiH

Violeta je jedini domaći brend na listi pet najjačih regionalnih brendova zastupljenih na bh. tržištu, pokazuju rezultati Valiconovog istraživanja robnih marki.

Perfex je najjači brend u Srbiji i Crnoj Gori, u Hrvatskoj je to Vegeta, u Sloveniji Alpsko mlijeko, dok je Argeta prvi brend osim u BiH i u Makedoniji.

Top 5 brendova u BiH 2.

1. 5.
BH Privrednik
April / Maj 2012

3.

4.

67

posljednja vijest

Našim političarima to sad možda izgleda nevažno, ali kako god nas trenutno blokira presuda Sejdić Finci, isto tako i ovaj uslov će nas čekati, a onda ćemo se kajati što nismo na vrijeme pristupili standardizacijama“, istaknuo je Ismet Šemić, vodeći revizor IRCA za našu zemlju. Osnovni standard koji je kamen spoticanja u domaćoj privredi je ISO 9001. On je nastao još 1959. godine u USA, kada je američka vojska otkrila da je toliko narasla da više sa sobom ne može upravljati. Standardizaciju je kasnije preuzeo i NATO, nakon čega je ona prenesena i u civilnu upotrebu. Osnovna kontrola kvalitete proizvoda postaje sve nužnija u vremenu globalizacije,

Tek 1.300 tvrtki posjeduje ISO certifikate

Od 50.000 postojećih tvrtki u Bosni i Hercegovini, samo njih 1.300 ispunjava neki od ISO certifikata. Procent od 2,7 posto je nedovoljan, pogotovo ako se ima na umu da se za pristup EU, u zahtjevima Mape puta, od naše zemlje traži da taj postotak bude minimum 40 posto.
ove godine carine su smanjene sa 6 na 3 posto, a stručnjaci predviđaju da Bosnu i Hercegovinu očekuje 100.000 novih uvoznih proizvoda iz Evrope i Amerike. S obzirom na to da je već najavljeno potpuno ukidanje carina iduće godine, strah od potiskivanja domaćih proizvoda na vlastitom tržištu je više nego opravdan. „Tome se možemo oduprijeti samo povećanjem efikasnosti i produktivnosti proizvodnje, što se podrazumijeva samim uvođenjem standarda koji nam trebaju, ali, eto, strahota je koliko smo nezainteresirani za ovako važne stvari“, kazao je Šemić.

pred domaćim privrednicima je set standarda koji su neminovnost. U organizaciji Privredne komore USK-a ove informacije su predstavljene nekolicini krajiških privrednika, a loš odziv onih kojima su potrebni je zabrinjavajući, smatra Ismet Pašalić, predsjednik Komore. Ono što se u Krajini prvo primijetilo jeste navala stranih roba. Naime, od prvog dana

68

Travanj / Svibanj 2012

BH Privrednik

suton

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful