SOCIJALNA DEMOGRAFIJA

-interna skripta-

Revidirano, korigirano i dopunjeno izdanje temeljeno na studentskim bilješkama iz prethodnih generacija Sadržaj
Revidirano, korigirano i dopunjeno izdanje temeljeno na studentskim bilješkama iz prethodnih generacija...................................................................................................................1 Sadržaj..........................................................................................................................................1 Ova je skripta izdana pod Creative Commons licencom............................................................1 Imenovanje-Nekomercijalno 3.0 Hrvatska.................................................................................1 Puna ispitna literatura..................................................................................................................2 Uvodno predavanje......................................................................................................................3 KRETANJE STANOVNIŠTVA HRVATSKE OD 1780. DO DANAS.................................10 MIGRACIJE .............................................................................................................................19 Hrvatske migracije.....................................................................................................................28 STARENJE I DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA....................................................34 EKONOMSKA STRUKTURA STANOVNIŠTVA................................................................40 OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA:...............................................................43 RODNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA............................................................................47 OBITELJ I KUĆANSTVO.......................................................................................................52 OBITELJSKA I DEMOGRAFSKA POLITIKA......................................................................59 PROSTORNA DISTRIBUCIJA STANOVNIŠTVA HRVATSKE:.......................................63

Priredio: Teo Matković, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Ova je skripta izdana pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno 3.0 Hrvatska

1

Puna ispitna literatura
Osnovna literatura Wertheimer-Baletić, A. (2005). Determinante reprodukcije stanovništva Hrvatske u drugoj polovici 20. stoljeća. U D. Živić (ur). Stanovništvo Hrvatske – dosadašnji razvoj i perspektive (str. 9-38). Zagreb:Institut društvenih znanosti «Ivo Pilar» Čizmić, I., Živić, D. (2005). Vanjske migracije stanovništva Hrvatske – kritički osvrt. U D. Živić (ur). Stanovništvo Hrvatske – dosadašnji razvoj i perspektive (str. 55-70). Zagreb:Institut društvenih znanosti «Ivo Pilar» Puljiz, V. (2005). Demografske promjene i socijalna politika. U D. Živić (ur). Stanovništvo Hrvatske – dosadašnji razvoj i perspektive (str. 95-118). Zagreb:Institut društvenih znanosti «Ivo Pilar» Akrap, A. (2005). Činitelji kretanja broja sklopljenih brakova u Hrvatskoj od 1961. do 2002. godine. U D. Živić (ur). Stanovništvo Hrvatske – dosadašnji razvoj i perspektive (str. 119-144). Zagreb:Institut društvenih znanosti «Ivo Pilar»

Dopunska literatura Nejašmić, I. (2008). Stanovništvo Hrvatske. Demogeografske studije i analize. Zagreb: Hrvatsko geografsko društvo. Poglavlja 1-5 i 7. Haralambos, M. i Holborn, M. (2002.) Sociologija. Teme i perspektive. Zagreb: Golden marketing. Poglavlja spol i rod (dio sa str. 127-149) i obrazovanje (dio sa str. 777-800.) Wertheimer-Baletić, A. (1999.) Stanovništvo i razvoj. Zagreb: Mate. Gelo, J. (1987.) Demografske promjene u Hrvatskoj u razdoblju: 1870.- 1981. Zagreb: Globus. Gelo, J., Akrap, A i Čipin, I. (2006.) Temeljne značajke demografskoga razvoja Hrvatske bilanca 20. stoljeća. Zagreb:Ministarstvo obitelji, branitelja i medugeneracijske solidarnosti.

2

Uvodno predavanje
POJAM SOC. DEMOGRAFIJE Demografija = grč. demos – narod, grafos – opis ⇒ znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem stanovništva Socijalna demografija = demografija koja u prvom planu ima socijalne aspekte (i socijalne posljedice) strukture stanovništva (koliko ima osoba s invaliditetom, koliko siromašnih, starih i nemoćnih, oblici obitelji…). Socijalni radnici pri svom djelovanju često u kontaktu s ranjivim demografskim skupinama ili suočeni s problemima koji proizlaze iz strukture stanovništva na nekom prostoru. Demografska politika = populacijska politika (lat. populus=stanovništvo) – djelatnost države, tj. državna politika usmjerena na razvoj stanovništva – na promjene u strukturi i broju stanovništva. Odnosi se na kretanje stanovništva, te je akcent na soc. aspektu društva. Veže se uz socijalnu politiku – država stimulira rađanje djece (obiteljska politika), sudjeluje, prati razvoj st. Može biti pozitivna (potiče se razvoj st., rađanje djece), ili negativna (smanjuje se broj st. – Kina, Indija). Odnosi – demografija i ekonomija, te demografija i (socijalna) politika: • Demografija i ekonomija = ljudi su najvažniji resurs u ekonomiji (proizvodni faktor) – broj i kvaliteta stanovništva – obrazovanje, zdravlje, mlado st. – važno za ekonomiju i perspektive, a naročito je važna dobna i obrazovna struktura (demografija se predaje na ekonomiji i socijalnom radu). • Demografija i socijalna politika = socijalna je politika djelatnost usmjerena na razvoj i prevladavanje socijalnih rizika u društvu, a socijalna demografija joj služi kao pomoćna disciplina koja omogućava definiranje mjera (npr. kod povećanja nataliteta). Uvid u kretanje i strukturu stanovništva je važan za socijalnu politiku radi određivanja socijalnih mjera. • Demografija i politika = u političkim borbama se često koriste demografski podaci – 10 tisuća st. godišnje je manje u RH – doći do povećanja st. je vrlo teško, a

3

** Europa (mil. Veća pažnja posvećena stanovništvu. siromašnim slojevima – obećaju. Populisti (≠populacionisti) – podilaze narodu. Do 1000. Godina 1000. šumi. lovu – sad počinje mijenjati – saditi biljke. azija). U Europi se pojavila kuga u 14. udvostručava europsko stanovništvo. Nakon toga manjka stanovništva za obradu zemlje.) – poljoprivredna revolucija = prekretnica – čovjek je dotad ovisio o prirodi. prilagođava ju sebi.** 1850.* 1700. itd. majke. ali ne više u Europi već u manje razvijenim zemljama. uzgajati životinje. Ubrzan rast stanovništva u Europi od vremena apsolutnih europskih monarhija. (1341.* 1500. Tako se povećala hrana te i broj stanovnika – čovjek počinje vladati prirodom. (kralj Tomislav). Ubrzan razvoj stanovništva počinje od neolitske revolucije (prije 10 000 god. godine vrlo mali rast (253 milijuna) – propast velikih civilizacija. Rast se još više ubrzava u 20. Spor rast stanovništva tijekom srednjeg vijeka. od početka novog vijeka (posebno nakon 1700te). Prije 100 000 godina oko milijun.) 253 461 680 1 241 Do 20.političari znaju to obećavati – što se čini za djecu. st. godine oko 250 tisuća st. visina dječjeg doplatka) − − Broj stanovnika je igrao veliku ulogu kroz povijest – više st. a ne ispunjavaju. Moguć veći broj stanovnika na nekom prostoru.) i pokosila trećinu stanovništva (20 od 60 milijuna).Stari i Srednji vijek − Prije milijun godina na svijet je živjelo 100-200 000 ljudi (afrika.) 43 84 111 276 Svijet (mil. = jača zemlja. Početkom Nove ere – 230 milijuna ljudi. (porodiljni dopusti. POVIJEST DEMOGRAFIJE I PRISTUPA STANOVNIŠTVU . Hrvatska – oko 1000. posebice nižim. Opada udio stanovnika Europe u svjetskom stanovništvu. stoljeća svakih 100 godina se gotovo 4 . stoljeću.

st. zemljišta.zagovarao populacijsku politiku – država/vlast mora kontrolirati rast stanovništva da se ne dozvoli veliki rast stanovništva – idealna napučenost. Kr. Stari Rim – Cervije Talije – 500 god. Antička Grčka imala je malo obradive zemlje. pa čak ni protiv čedomorstva. Stara Grčka – Platon i Aristotel – poklanjali veliku pažnju broju stanovnika – ne da ga bude puno nego da taj broj bude racionalan (ne pretjerano visok/nizak). Crkva tada ne pridaje velič značaj stanovništvu.Idealan grad (Polis) – s idealnim brojem stanovnika (oko 5000) – ako pređe taj broj onda se stanovništvo iseljava u kolonije – rast stanovništva mora biti racionalan (Polis). već ono što se događa na drugom svijetu.Bog židovskom narodu u Obećanoj zemlji. Višak stanopvništva su iseljavali u kolonije. Kanaanu – bazični pronatalitetni stav – rađanje dopušteno samo u braku (moralni stav). – prvi popis st. Pristupi stanovništvu – povijest demografske misli Mojsije = knjiga Postanka (Genesis) – iz Petoknjižja: «Plodite se i množite te ovladajte zemljom» . nego okrenutost besmrtnosti duše – preuzeo je važne ideje od Aristotela – okrenut drugom svijetu tako da ako djeca umru to nije bitno.nije važan broj ljudi. pr.ciklička povijest stanovništva (rast i pad civilizacija se ponavlja) – 13. 5 . Nije bio protiv pobačaja.g.*** 547 2000. Aristotel . pr.1900. Ibn Khaldun . carstva Toma Akvinski .*** 726 2010.** 408 1950. – car Ju donio propis o brojanju ljudi u svakoj kući – na svakoj kući mora biti ploča na kojoj mora pisati koliko ljudi živi u njoj i promjene.. Stara Kina – 5000 god.*** 733 1987. Platon . 5 milijarditi stanovnik rođen 1 650 2 529 6 115 6 909 (u Zagrebu). stoke i imovine – obnavljali su se tijekom trajanja Rim. Kr.

.4…6. – 17..POVIJEST DEMOGRAFIJE . Česti ratovi.. Thomas Malthus – smatra da je rast stanovništva opasan – stanovništvo se ne smije previše množiti jer će ga biti previše pa ga se neće moći hraniti (čovječanstvo će se suočiti s nerazmjerom hrane (izvora za život) i stanovništva).16. Osnovali ured za naseljavanje.. Pojavljuje se kasnije. 18.. Marija Terezija i Josip II. posebno Afriku. Svi se trude povećati stanovništvo (radi vojske i kontrole teritorija). Država koja želi biti moćna mora imati dosta stanovištva.). .. Kameralizam – vrsta populacionizma u Austro-Ugarskoj i Pruskoj (Fridrik II.4.Novi vijek Populacionisti – prva grupa teoretičara st. To je pristup upravljanju državom i brojem ljudi – država ima uvid u sve resurse. napisao je «Esej o stanovništvu» u kojem je iznio teoriju da se stanovništvo množi geometrijskom progresijom (2. st.) – pozitivan pristup broju stanovnika.1872.. prvenstveno radi popunjavanja stanovništvom Slavonije oslobođene od Turaka i sipražnjene od stanovništva. 6 . Smatra se potrebnim ukinuti feudalne poreze i uvesti samo jedan (kao jedna od državnih mjera kontrole i reda). imaš vojsku (moć). što je brže nego mogućnost proizvodnje hrane koja raste aritmetičkom progresijom (2. Danas Malthusova teorija više vrijedi za nerazvijeni svijet. Colbert = tajnik Luja XIV. Iz toga proizlazi bijeda i nered. pa kralj donosi Zakon o stanovništvu kojim se stimulira povećanje broj stanovnika (1666. Broj stanovnika postaje bitan za velike europske zemlje koje nastaju. Velika Britanija se s tim problemom nosila raseljavajući siromašno stanovništvo u kolonije (kažnjenike u Australiju). a nazvana je po britanskom ekonomistu Robertu Thomasu Malthusu. poč. Koincidira s Agrarnom reformom (krumpir.8. Maltuzijanci – druga struja (kr. kukuruz).oljeće Populacionizam – pristup nastao u razdoblju kad se broju stanovnika posvećuje velika pažnja.10…).).8.32…). 19. Ovaj pristup dolazi iz Velike Britanije u vrijeme ranog razvoja industrije i pojave gradske bijede zbog broja stanovnika u gradovima.. kontrolira ih i razvija. st.. – važan je broj ljudi – ako imaš puno ljudi..

Tada se stanovništvo počinje brzo povećavati.Teorija demografske tranzicije – brojnost stanovništva ima neke zakone u kretanju kroz vrijeme. 2020. stoljeće. 1995. Demografska recesija u razvijenom svijetu. 1970. dok Albanija i Turska jedine još imaju pozitivan PP. 2015. Prvo (u razvijenim zemljama kroz 19. ali je daljnji pad nataliteta još brži. Kasnije dolazi do pada nataliteta. 1975. (1948-1970) nagli pad nataliteta i stabilizacija na relativno niskoj razini. u posljednje vrijeme mortalitet se i dalje polako smanjuje. 2005. Sjeverna Amerika) – polagan. 2030.1 djece po majci). na jugu i istoku Europe u prvoj polovici 20. . 2000. stoljeća) dolazi do naglog smanjenja mortaliteta (zbog poboljšanja uvijeta života i razvoja medicine). 1955. 2040. a prirodni prirast postaje negativan. Teorija opisuje kretanje stanovništva. STANOVNIŠTVO SVIJETA – DANAS I PROCJENE ZA BUDUĆNOST Danas: 10000 9000 8000 7000 6 115 6 909 7 675 8 801 8 309 9 150 6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 1950. Nakon poslijeratnog «baby booma». Nakon ove faze. 2010. 2045. stoljeća. 547 604 656 693 2 529 3 023 3 686 4 438 5 290 721 727 733 733 723 708 691 1990. 2025. Fertilitet se smanjuje ispod razine reprodukcije (2. 1980. 1960. spori rast (prvenstveno radi migranata koji se tamo naseljavaju). 1965. 1985. − Europa ima nulti ili negativan prirodni priraštaj. Svijet Europa − Disproporcije – razvijeni sjever (Europa. čime dolazi do balansa. Nerazvijeni jug i siromašne zemlje imaju jako velik rast. 2035. čak nazadovanje. drugdje tek sredinom 20. 7 2050.

2% (uglavnom su to ljudi koji se dosele). Uzrok porasta stan.7 mil Italija . od toga 480 mil stanovnika EU (56% europskog stanovništva. stan. Indonezija Stanovništvo Europe ∼ Ukupno stanovništvo 2004. u Europi su imigranti.5 mil Njemačka – 82. EU ima 25 zemalja). Udio europljana u svj.5 mil Turska – 71.: Europa ima 815 mil stanovnika što je 11% svjetskog stanovništva. Bangladeš 6.6 mil Velika Britanija – 59.57. Nigerija  Hrvatska – 4. stalno opada (Europa je demografski slaba). Pakistan 5. Indija 3.6 zemalja u razvoju su dom za 50% svjetskog stanovništva (koncentracija svjetskog stanovništva – prvih pet u istočnoj i južnoj Aziji): 1.3 mil / 0.6 mil Francuska – 60. ne stopa rađanja! ∼ o o o o o o ∼ Najveće europske zemlje po broju stanovnika: Rusija (+Azijski dio) – 143.25% Europskog) 8 .437 mil / 054% europskog stanovništva (a po nacionalnom dohotku 0.7 mil 4. ∼ Godišnja stopa rasta u Europi je 2. Kina 2. Prije je Europa imala 25% svjetskog stanovništva što znači da njen udio opada.

9 .rast stanovništva u Aziji. Do 2050. neravnoteža spolova (rađa se osjetno manje ženske djece). Indija – na 820 djevojčica dolazi 1000 dječaka. Značajne migracije na druge kontinente. Afrika danas predstavlja problem zbog nekontroliranog rasta stanovništva. Velika opasnost – trgovina ženama i socijalni nemiri zbog deficita žena (partnera). smanjuju plaće. Kina je znatno smanjila broj stanovnika. Afrika – velik problem AIDSa (22 mil. godine. bolesnih u 2007.PROCJENE ZA BUDUĆNOST Svijet – 2050. prisutne antipopulacijske mjere u Kini i Indiji. deficit će biti 20 milijuna (djevojčice). Projekcije ukazuju na najveći rast stanovništva na ovom kontinentu. a SAD 116 milijuna više nego 2000.). Azija – većina zemalja danas razvijenija. s obrazovanijim stanovništvom i nižim fertilitetom.5 milijardi (srednja procjena 9. Indija i Kina = antinatalistička politika – zbog straha od velikog broja stanovnika – mjere Mao Zedong započeo (u 1960ima) – kažnjavali su ljude ako imaju više od jednog djeteta. pa će je Indija brzo preći jer nema rigidne mjere. = od 8 do 10. Demografske promjene u Aziji .2) Europa – opadanje broja stanovništva. g. Kini prijeti velik broj starijeg stanovništva U Indiji osjetno je veći broj muške djece – učestali pobačaji ženske djece – zbog velikog miraza koji obitelji daju zbog udaje kćeri. zbog muškog nasljednika. Zadržavana muška djeca. god imat će 36 milijuna manje.

Sv. Poslije II. ali ne i Dalmaciju. redovni popisi stan. a onda u ostatku RH 2. da se zna što imaju). već je proveden '48 i '53).KRETANJE STANOVNIŠTVA HRVATSKE OD 1780. Vojnu Krajinu ili Istru). u desetljeću ('81. Rata obavlja se svake prve god. Dubrovnik je bio grad-republika sa samostalnom vlašću. Evidentiraju se stanovnici i po naseljima (za svako naselje podaci dostupni na mrežnim stranicama DZS-a). '91. objavljuju se svakih 10 godina. matične Crkvene knjige – prve oko 1500. Na njenom je dvoru prevladavao kameralizam (koji zastupa racionalnu uporabu resursa u društvu – i stanovništva. Taj popis nikada nije objavljen zbog protivljenja feudalaca (nisu htjeli da ih se kontrolira. ured za statistiku i evidenciju – osnovan u Zagrebu 1885 godine (bio je nadležan i za Slavoniju. svj. DO DANAS ∼ IZVORI O STANOVNIŠTVU HRVATSKE: 1. Svećenici su bilježili rađanja i umiranja stanovništva u svojim župama. b) Jozefinski (1785) – objavljen je po naredbi Cara Josipa II (sin Marije Terezije koji je vladao samo 10 godina) i on je objavljen unatoč protivljenju 3. Poslije se proširile na druge gradove – prvo u Dalmaciji. u RH – počinju od 1857 godine. u Dubrovniku. ∼ Danas imamo Državni zavod za statistiku KRETANJE STANOVNIŠTVA: Osnovni indikatori (čimbenici kretanja stanovništva): Kretanje stanovništva = prirodno kretanje + prostorno kretanje 10 . rata ('41 popis nije proveden zbog rata. jer je to važno u ratovima kada velike europske sile mobiliziraju veliki broj vojnika). 4. '01…). a) prvi popisi – prvi sistematski popisi stanovništva: Marijaterezijanski (1754) – Marija Terezija obavila je tada prvi popis ljudi i stoke na području RH i uvela katastar. Nije bio obavljen za vrijeme 2.

polovici 20. Suzbijene u 2.broj djece rođene na 1000 stanovnika. Hrv – negativna mig. stoljeća Ratovi . 3. Prirodni priraštaj (prirodna promjena)– razlika mortaliteta i nataliteta (2-1) Migracije – mehaničko (prostorno) kretanje 4. 2. Emigracije – odseljavanje stanovništva 6. no tada je bio i velik mortalitet. godine i to 141 tisuća. Mortalitet (smrtnost) – broj umrlih stanovnika.dva svjestka i domovinski u 20. Natalitet (rodnost) – broj rođene djece tijekom godine u zemlji.A) Prirodno kretanje – vitalni pokazatelji 1. Stopa smrtnosti dojenčadi – smrtnost dojenčadi na 1000 živorođenih.broj umrlih na 1000 11 . Najviše je djece rođeno 1909. stoljeća (150 000 ćrtava). Stopa nataliteta. Vanjski faktori Epidemije – kolera u 2. Imigracije – doseljavanje stanovništva 5.. Migracijska bilanca (dobiva se kao razlika između emigracije i imigracije. bilanca. tifus. 2a) Smrtnost dojenčadi – broj umrle djece mlađe od godinu dana. Španjolska gripa 1918. polovici 19. a može biti pozitivna i negativna). Danas se rađa oko 40 tisuća djece. stoljeću 60 50 40 30 20 10 0 1820 1830 1850 1860 1870 1880 1890 1900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1990 -10 -20 Stopa nataliteta Stopa prirodnog priraštaja Stopa mortaliteta 2000 1840 1980 Stopa mortaliteta .

5 milijuna stanovnika i taj je broj rastao za oko 300 tisuća stanovnika svakih 10 godina. godine kada zbog Domovinskog rata dolazi do pada stanovništva (oko 350 tisuća ljudi manje – većina gubitaka uslijed iseljavanja Hrvata i Srba za vrijeme rata). uvjeta žitova i zdravstvenih mjera.000 stanovnika.000 stanovnika i svakih 20 godina taj se broj povećavao za oko 150 do 200 tisuća stanovnika da bi 1880. SVJETSKOG RATA: 1948. dok se mortalitet smanjivao do 1960. imamo kontinuirani rast. Od '48 stanovništvo raste za oko 200 tisuća u intervalima od 10 godina i taj se rast nastavlja do 1991. godine u Hrvatskoj bilo 2. Nakon 1850 god. bilo je 3. svjetskog rata i španjolske gripe. U razdoblju između 1910 – 1921. (do 10 ‰). U Hrvatskoj je popisom ustanovljeno 4. 2001. u Hrvatskoj je bilo 2.095. doseglo broj od 4.5 milijuna stanovnika. Odnosno u ovom razdoblju stanovništvo brzo raste (usprkos velikoj emigraciji)! I natalitet i mortalitet padaju.). s time da mortalitet pada brže (s 30 ‰ na 16 ‰) zbog bolje prehrane.ratni gubici (oko 200 tisuća poginulih u Hrv.476. dolazi do pada broja stanovnika zbog 1. I natalitet (42-45 ‰) i mortalitet (35-42 ‰) bili visoki – puno se djece rađalo ali je puno i umiralo ∼ KRETANJE STANOVNIŠTVA OD 1880 . Natalitet pada sporije (s 43 ‰ na 25‰) i još uvijek je visok.∼ KRETANJE STANOVNIŠTVA HRVATSKE OD 1780 – 1880: 1780.1940: 1880. Kroz vrijeme od 100 godina broja stanovnika Hrvatske povećao se za 70% i to je bio spor rast. a potom blago raste (radi starenje stanovništva). Do pada broja stanovnika došlo je zbog 2.780.000 stanovnika što je manje nego 1940. ∼ KRETANJE BROJA STANOVNIŠTVA NAKON 2. 12 . svjetskog rata . – 1.) i demografski gubici (R+D gubitci= oko 400 tisuća ljudi).437.430 stanovnika (4 203 801 s boravištem u Hrvatskoj). Stopa nataliteta se kroz čitavo razdoblje smanjuje (od 23‰ neposredno nakon rata do 9 ‰ nakon 2000. nakon čega broj stanovnika ponovno počinje rasti da bi 1940.

– II svj. 1951. Demografska tranzicija: 3 FAZE (tri prikazana razdoblja): a) visoki N i M b) kraj 19 st. 1981. 1991. prirodni priraštaj u ovom je razdoblju negativan ( . 1961. 1901. Negativno prirodno kretanje između 2 i 3 ‰. 1941.9‰ = . 2001. 1931. 1956. nadmašuje ga M → tj. 4 500 000 4 000 000 3 500 000 3 000 000 2 500 000 1906. godišnje se rodilo (ovisno o godini) 6500-13 000 manje osoba nego što je umrlo. Stopa nataliteta između 9 i 11 ‰). Rata – pad M. 1971.Od 1991. visoki N c) od II svj.-2001. Od 2000. 1936. 1996. 1911. Rata – pad N.2 ‰). prisutan je pad nataliteta (i fertiliteta). 1946. prirodni prirast je negativan (mortalitet je veći od nataliteta). U Hrvatskoj nakon 1991. → Hrvatska ima nepovoljne vitalne pokazatelje o kretanju stanovništva Broj stanovnika Hrvatske (stanovništvo prisutno u zemlji). dok mortalitet ne pada tako jako. manje. Danas svake godine oko 10 000 stan. 1900. 1916. 1921. 1976. 1966. 1986. 13 .2 ‰) tj. stopa mortaliteta između 11 i 12 ‰). Više je umrlih nego rođenih u cijelom razdoblju. 1926. godine mortalitet je veći od nataliteta (11‰ .

Stopa mortaliteta dojenčadi nije jako visoka i konstantno pada – Hrvatska je trenutno po tome sa mortalitetom dojenčadi oko 5‰ (svako dvjestoto dijete) bliska zemljama zapadne Europe i nešto bolja od bivših socijalističkih zemalja. 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 1960. 1965.Mortalitet dojenčadi Pomoćni vitalni indikator. a postsocijalističke oko 10 ‰. 1975. 10 000 9 000 8 000 7 000 6 000 5 000 4 000 3 000 2 000 1 000 0 1955. 1995. Ukazuje na razinu razvijenosti i kvalitetu zdravstvene zaštite djece. 1970. 1985. II. 1980. Perinatalna stopa – smrtnost dojenčadi do 7 dana Postnatalna – od 7 dana do 1 godine (posebno podložna padu sulijed se materijalnih /civilizacijskih razloga) − − Do drugog svjetskog rata do prve godine života umrlo bi svako četvrto ili peto dijete. području kada je riječ o demografiji. Utječe na opću stopu mortaliteta (u nerazvijenim zemljama velik dio mortaliteta je mortalitet dojenčadi). Danas razvijene zemlje imaju oko 4 ‰. 1990. 14 . ∼ Stopa mortaliteta dojenčadi (koliko djece od tisuću živorođenih umre do godine dana života) − 2 su vrste smrtnosti dojenčadi: I. 2005. 2000. Broj umrle dojenčadi u godini Stopa mortaliteta dojenčadi (desna os) − Ta je stopa jako opala u posljednjim desetljećima zahvaljujući velikom napretku To je najspektakularniji napredak na tom medicine i uvjeta života (još 1960ih ona je bila oko 50‰).

 Prvi svjetski rat .. ranjeni 15 .vanjske migracije Ukupno  Drugi svjetski rat . talijani-optanti) 3.ratni gubici (epidemije i poginuli) . Demografski gubitci . natalitet) Ukupno 9 677 450 276 418 507 -dijelom kompenzirani useljavanjem tijekom rata – 233 000 stanovnika (najviše 22 092 Poginuli i nestali branitelji – oko 8 500 310 000 240 000 620 000 257 000 162 000 370 000 1. ) 113 000 .vanjske migracije Ukupno  Domovinski rat .demografski gubitak (izg.RATNI GUBITCI – ~ Djelovanje rata na kretanje stanovništva – rat djeluje na dva načina: ~ ratove su obično pratile i epidemije i glad povećavajući izravne gubitke 2.oko 4 500 Poginuli i nestali hrvatski Srbi – oko 6 500 .ratni gubici (epidemije i poginuli) .demografski gubitak (izgubljeni nat. "čisti" demografski gubitak.) 70 000 .demografski gubitak (izgubljeni nat.ratni gubici Poginuli civili.pad nataliteta u ratu.migracijski gubici Hrvati iz BiH) . nestali. migracije – izazvane ratom ~ velike emigracije nakon 2. neposredni ratni gubici – poginuli. svjetskog rata (nijemci.

broj djece koja žena rodi tijekom života. 28. Uglavnom se koristi ova mjera. s 23. Stopa fertiliteta = prosječan broj djece koje rodi žena tijekom svoje fertilne dobi . Da bi se stanovništvo održalo na istoj brojčanoj razini (reprodukcije) 1 bi žena trebala roditi 2. Specifična stopa fertiliteta – prosječan broj djece rođen kod žena određene dobi (npr. Totalna stopa fertiliteta (TFR) – prosječan broj djece koji bi rodila žena kroz svoju fertilnu dob kada bi specifična stopa fertiliteta za sve dobne skupine ostala ista (slično očekivanom trajanju života). odnosno na 100 žena 210 djece Stvarni (ostvareni) fertilitet generacije – moguće je ustanoviti tek za generacije koje su izašle iz fertilne dobi.1 dijete. Može se tumačiti i kao vjerojatnost da je žena te dobi rodila kroz godinu. emigraciju i negativan trend vitalnih faktora.-2009. 16 . Opća stopa fertiliteta Može se izračunati tako što se broj rođene djece u nekoj godini podijeli sa brojem žena u fertilnoj dobi (15-49). 30 godina – ili između 30-34 godine). izračunom stvarnog broja djece koji su rodile. Fertilitet Fertilitet – ostvarena plodnost. Dobiva se kao zbroj specifičnih stopa fertiliteta.Hrvatska je u razdoblju od 1990te do '04 imala VRLO TEŠKO DEMOGRAFSKO RAZDOBLJE – rat. Kretanje totalne stope fertiliteta u Hrvatskoj 1960.

1 1.6 0.5 1.) dugotrajnije obrazovanje zbog kojeg karijera ima prednost (kapital uložen u obrazovanje ljudi ne žele potratiti.47 Specifične stope fertiliteta 1960-2008.31. Totalna stopa fertiliteta 2.1) EU ⇒ 1965. god – 1. 2005.Prosječna dob majke pri prvom porodu 28 27 26 25 24 23 22 21 20 1960. Nakon toga brzo se smanjuje (demografska tranzicija). 1990.9 0. već se žele zapošljavati) kontracepcijska sredstva zbog kojih žene mogu planirati fertilitet (na kvalitetniji način nego pobačajem – broj pobačaja smanjen sa 50 000 ranih 1980ih na manje od 5 000 samo dvadeset godina kasnije) 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45 i više ~ 400 300 ~ 200 100 0 17 .-1990 – sa 2. 1995.4.8 1. stoljeća stopa fertiliteta je bila oko 5. 1975. Početkom 20.2 na 1. Nakon toga osim malog posljeratnog baby-booma ostaje relativno stabilan (1. ali daleko ispod stope reprodukcije (2.0 1965.75 ⇒ 2000.3 0. U posljednjih pola stoljeća fertilitet je postojano padao od 1960.4 2.2 0. 1970.4. 1960 800 1980 1998 2008 Razlozi padu fertiliteta jesu: 700 600 500 ~ ~ planiranje obitelji (zbog straha od pada životnog standarda) masovno zapošljavanje žena (dostupna kontracepc. 1985. 1980. 2000. sredstva – žena kontrolira fertil.4). god – 2.

a povećan u skupini 30-39 godina. Žene ne rađaju značajno manje nego 1980ih. smanjen je fertilitet u starijim dobnim skupinama (manji broj djece). U prošlih 10 godina izuzetno je smanjen fertilitet u dobnoj skupini 20-24 (i 15-19).Između 1960. 18 . i 1980. ali rađaju kasnije. Najviši je fertilitet bio u kohorti 20-24. a potom između 30 i 34. Sad je najviši fertilitet u dobnoj skupini 25-29.

u industrijama i tamo se naseljavaju. kretala su se cijela plemena. više su pojedinačne. obiteljske (ljudi se zapošljavaju u gradovima. razvoja društva: • Predindustrijske – prije nastanka industrijskog društva (prije 19 st.MIGRACIJE (prostorna pokretljivost stanovništva) Na kretanje stan. etnički. obrazovni. bile su više grupne. 2. Danas prevladava ova vrsta migracija – novovjekovne migracije 2. Prvo su se preseljavali muškarci. ~ 1. velike mogracije (često uzrokovane ratovima. odnosi se na etape 19 .mehanička ili prostorna pokretljivost Migracije utječu ne samo na kretanje broja stanovnika nego i na njegov stastav (dobni. • • DRUGA PODJELA – prema vremenu trajanja i stalnosti: Privremene (dnevne.). Glavna im je značajka masovnost • Industrijske – uslijed procesa industrijalizacije i deagrarizacije. tjedne. povlačenje pred Turcima. a zatim su dolazile žene i obitelj). strukovni) ~ 1. utječu 2 bitna faktora: a) prirodno kretanje stanovništva b) migracije . sezonske) Trajne – preseljenje za stalno (često počinju kao privremene) 2 strane migracije: EMIGRACIJA – odlazak s nekog mjesta IMIGRACIJA – dolazak na neko mjesto živjeti Oblici migracija: PRVA PODJELA – povijesna (historijska). sela – to su više povijesne migracije).

(1+2 – najvažniji) 3. Često pogađaju pojedine etničke skupine (židovi iz njemačke. kvaliteta boljeg života tamo. ~ 1.) tj.. često masovni. prema onima gdje migranti vjeruju da će živjeti dobro. progoni. Odlazi se iz krajeva gdje se teško živi. Unutar države (izvan regije) Vanjske/Inozemne – europske − prekomorske (npr. ekonomski– „trbuhom za kruhom“. te stekli slobodu i ostamostaljenje ⇒ svi ovi čimbenici mogu djelovati i kao PUSH – PULL faktori – faktori odbijanja (sredine u kojoj živimo) i privlačenja (u sredinu gdje se doseljavamo) . Uzroci i posljedice migracija: politički – "glavom bez obzira" . često ih djeluje više presije.što migrante odbija od matične sredine i privlači odredišu migracije.. Australija) 4. 2. mladi ljudi bježe u gradove kako bi izbjegli socijalnog kontroli male sredine. socijalno-psihološki –npr. koliko daleko putujete • • • Unutar regije TREĆA PODJELA – s obzirom na prostornu distancu tj. Ljudi mjenjaju sredinu u potrazi za boljim žitovom. Amerika. UZROCI migracija. motivima da motivira na migraciju (dob. PUSH-PULL faktori ili motivi) 20 .: raznorodni. nijemci iz Jugoslavije. Kad su u pitanju ratne migracije .veliki egzodusi.zbog političkog pritiska. deagrarizacija) – to stvara probleme prilagodbe u nove sredine i neravnoteže stanovništva. Srbi iz Hrvatske.3. svi iz BiH. Mora biti uvjetovan razl. izravne opasnosti po život osoba koje ih tjeraju da odlaze. • • • ČETVRTA PODJELA – socijalna sredina: Interuralne – između sela Ruralno – urbane – danas se javlja i trend seljenja grad  selo. ali ih je malo Interurbane – među gradovima Što se društvo više razvijalo to sve više ljudi želi izaći iz grada na selo (urbanizacija.

socijalno – psihološke – u krajevima iz kojih ljudi odlaze vlada negativna atmosfera. Ukoliko dođe do povratka (nakon par desetljeća) ulaže se u lokalnu sredinu (gradnja kuće. 21 .Važni su kontakti odnosno osobe koje su već prethodno migrirale ka nekoj sredini i koje mogu pružiti informacije i potporu drugim osobama zainteresiranim za migracije. što bi smanjivalo društvene tenzije (i smanjilo rizik revolucija i pobuna). malo socijalnih događanja. Tzv "lančane migracije" POSLJEDICE migracija: demografske – smanjuje se stanovništvo u tim krajevima odakle se odlazi i mijenja se struktura stanovništva jer uglavnom odlazi mlađe i vitalnije stanovništvo. Depresivna atmosfera i manjak događanja potiče daljnje emigracije – mladh ljudi iz takvih krajeva. Migracije su služile i kao "sigurnosni ventil" pomoću kojega su oni nezadovoljni i/ili ambiciozni odnosno "prekobrojni" mogli otići. otoci izvan sezone) ekonomske – mogu biti pozitivne i negativne – u početku dok emigranti (gasterbajteri) šalju novac i pomažu svojoj obitelji i sredini. pokretanje poslova). djeca se uglavnom integriraju preko škola.što se ogleda i u reprodukciji stanovništva. To vodi ubrzanom starenju i poremećaju u dobnoj strukturi sredine u kojoj se odlazi (ali i smanjivanju demografskog pritiska kod prenapučenosti). poduzetniji. sela u kojima se ne rađaju djeca i gdje nema svadbi). Pogotovo problematičan za osobe sa niskim stupnjem obrazovanosti i nepoznavanjem jezika. Cijeli krajevi ostaju bez ljudi tako da dolazi do degradacije prostora (npr. To je problem pogotovo za 1. ambicioznji. u Irskoj se stanovništvo smanjilo sa 6 na 2 mil. često oni sposobniji. ⇒ postoji problem adaptacije migranata u sredine dolaska – odnosi se uglavnom na odlazak u „drugi“ svijet.). Poremećaji u rodnoj strukturi – prije je odlazilo više muškaraca. generaciju. No dugoročno se ne isplati jer nastaje demografski gubitak i smanjuje se broj stanovnika stan (npr. ali sada u Hrvatskoj žene u većem broju migriraju . puno ljudi nedostaje (npr.

maksimum – 1. kaori smola i stočarstvo. Poljaci. političke). kada je postala neovisna imala je 4 mil stanovnika.st (distribucija neobrađene zemlje i pašnjaka useljenicima). do kraja 19. i 1939. 22 . Paragvaj i Čile slično. Migracijska politika ostala otvorena i nakon zatvaranja SAD-a. Dok je Europa u 19 st. imaju politiku „neka svi dođu“ (ako su iz Europe) . Ukupno 50 mil.  AUSTRALIJA i NOVI ZELAND – na početku su tamo slali kažnjenike. val: britanci i nijemci. 4. val Irci. Emergency Quota Act i immigration Act u 1920ima zakonski praktički onemogućili prilijev imigranata iz južne i istočne europe u SAD. Često stigmatizirani (npr.8 mil. useljenika između 1840. useljenika. Prvi faktor privlačenja jest taj što je SAD ogroman prazan teritorij i upravo je to faktor privlačenja. Hrvati. mafija). Drugi faktor privlačenja od kraja 19. God. 1913. – išli su tamo samo da zarade industrijskim radom i da se vrate (rijetki su se vratili). val: Italijani i južna Europa. Pionirski pokret „Marš na zapad“ je trajao od 18 st. 3. val: Slaveni. bolesti i sl. privlači kao zemlja mogućnosti. stoljeća. nastanjivali na zemlji ili otvarali obrte b) Ostali: Talijani. Period dovođenja crnaca iz Afrike u Južne dijelove Amerike (danas afroamerikanci čine oko 10% stanovništva) . Postoje 2 tipa migranata u Ameriku: a) Englezi i Nijemci: tamo su se naseljavali. Značajan broj imigranata iz Hrvatske.~ Zemlje imigracije:  Migracije u SAD – najveća zemlja imigracije. dok danas ima preko 300 mil stanovnika. stoljeća jest taj da SAD postaje velika industrijska sila. bila puna ratova. 2. 1776.  JUŽNA AMERIKA – Argentina u 19. posla i slobode (vjerske. Rudnici. Dolazili su etnički valovi: 1. 1/3 stanovništva SAD i danas čine imigranti.

Francuska. je porastao sa 155 na 214 mil (sa 2. Izbjeglice čine 8% svih migranata. Nizozemska. stoljeće odmiče: − u 20. Prisilne migracije u 2005. Uglavnom negativan migracijski saldo ~ → Migracije danas Broj međunarodnih migranata od 1990. − migracije iz istočne Europe (prije pada Zida i poslije pridruživanja EU). − Skandinavija – brojne humanitarne imigracije izbjeglica i azilanata.9% na 3. pa su im se pridružile i njihove obitelji (spajanje obitelji).1% svjetskog stanovništva) Od toga 20-30 mil čine ilegalni migranti. do 2010. Vrlo malo doseljavanja iz zapadne Europe ili vaneuropskih zemalja. ali postaju imigracijsko odredište kako 20. ali drugi su ostali. stoljeću. 23 . UNHCR – agencija UN-a koja skrbi za progranike i izbjeglice. Sjevernu ameriku (gdje čine 14%) i Oceaniju (gdje čine 16%). ZAPADNOEUROPSKE ZEMLJE – prije su bile glavne emigracijske zemlje. − Recentne imigracije na jug Europe: Španjolska i Italija  Tranzicijske zemlje: doseljavanje uglavnom iz susjednih zemalja. Na drugim kontinentima imigranti čine 1-2% stanovništva. Migracije sa siromašnog "juga" ka razvijenijem "sjeveru". su rezultirale s 14 mil izbjeglica (raseljenih u druge zemlje) i 26 mil prognanika (raseljeni u iste zemlje). između 2 rata: Francuska i Belgija − poslijeratni dekolonizacijski val – povratak ljudi iz kolonija i doseljavanje stanovnika bivših kolonija (Velika Britanija. Oko dvije trećine od svim migranata doselili su se u Europu (imigranti iz drugih zemalja čine 9% stanovništva). Portugal) − velika ekonomska imigracija u Njemačku i druge zemlje od 1960ih iz periferije Europe dio se je vratio u 1970im i 1980im.

~ − − − je malo −

→ Migracije u Europi (2004.) (god.)

Ukupni porast broja stanovnika – 2,3 mil Prirodni priraštaj – 300 tisuća Neto migracija (2004.) – 2 mil tj. Europa svake godine primi oko 2 mil imigranata više nego što ima emigranata. Najviše iz Afrike i Azije, nešto iseljava, ali to Stope neto migracije 2004. – najveće stope imaju zemlje južne Europe (Španjolska 1,43%, Italija 0,89% (500 tis. god.) i Irska 1,18% - prije najveća emigr. zemlja), a ne razvijenije zemlje i to zato što su najbliže Africi i Aziji.

Europa danas pod "opsadom" emigranata koji traže bolji život u njoj.

Udjel stanovništva rođenih izvan pojedinih Europskih zemalja – i njihovo podrijetlo (2001.)

24

Švicarska Austrija Irska Belgija Grčka Švedska Francuska Njemačka Nizozemska Portugal Ujedinjeno Kraljevstvo Norveška Španjolska Danska Italija Finska

0%

5% EU-15

10% Ostatak Europe

15% Ostatak svijeta

20%

25%

Udio stranaca koji žive u nekim europskim zemljama (ljudi koji imaju status stranca, još bez državljanstve): Švicarska – 16,7% Belgija – 9,1% Njemačka – 6,7% Francuska – 6,3%

25

~ 2 aspekta: 1)

POLITIKE PREMA USELJENICIMA:

Imigracijska politika

Europa danas postaje „meta useljavanja“. Imigracijskom politikom svaka zemlja određuje koliko će se doseljenika (i odakle) primiti u zemlju. Zemlja može imati otvorenu imigracijsku politiku (bez ograničenja) ili će se ograničiti kvotama naseljavanja, što je danas slučaj sa svim razvijenim zemljama. 2) Politika integracije migranata – Kakva će se politika voditi prema imigrantima, odnosno kakva će im se status dati. Praksa varira u različitim zemljama. Francuska: prisutna je jakobinska politika teritorija (politika tla) i

državljanstva – onaj koga Francuska primi taj brzo stječe državljanstvo i postaje Francuz. To je politika integracije u kojoj nema manjina – onaj tko je na teritoriju Francuske i zadovoljava kriterije za imigraciju – taj je francuz, te se ne gleda porjeklo i zemlja iz koje dolazi. Niti na osnovi imigrantskog statusa dobiva posebna prava, formalno nema nacionalnih manjina i manjinskih prava. Velik broj Francuza sa sjevera Afrike (bivše kolonije).  VB: prisutna politika multikulturalizma – prihvaćaju se različite kulture i kulturna obilježja, ali se migranti ne prihvaćaju kao dio nacije (neki to nazivaju skrivenom segregacijom). Mogu imati svoja obilježja, zajednice i manifestacija etničkog je legalna. Imaju najviše pakistanaca i Indijaca. Danas zaoštravaju kriterije ulaska, povećanje tenzija.  Švedska: kult. različitost i integracija – dosta humanitarnih imigracija. Migranti mogu zadržati kulturna obilježja, ali ih se istodobno nastoji i integrirati – moraju proći škole, učenje jezika, dobivaju potporu pri smještaju, nalaženju posla (to je najbolja politika i predstavlja kombinaciju VB i Francuske pol.)  Njemačka i Švicarska: provode "politiku krvi", gdje je za državljanstvo potrebno biti etnički Nijemac. Politika namijenjena privlačenju desetaka milijuna nijemaca koji su živjeli u drugim zemljama. Integracija ostalih gastarbaitera od kojih su mnogi u zemlji i desetljeća (Talijani, Turci, doseljenici s područja Jugoslavije) je značajno teža. Pravo na državljanstvo ne stječe se vremenom boravka, pa ni rođenjem – teško daju državljanstvo. Nije prisutna značajnija integracija u društveni i politički život (migranti

26

Danas se pojačava negativan stav prema imigrantima zbog zazora prema islamu (posebno nakon 11/9/2001) i neeuropskim kulturama (desne struje). ali danas su „pod opsadom“ imigranata iz Afrike. ali izvana vrlo "tvrda" i dobro čuvana. No. Zaoštrava se politika prema strancima.  Migracija stručnjaka – u pravilu dobrodošla u bilo koju zemlju 27 . – sloboda kretanja unutar nje.zajednička vanjska granica EU. Tražitelji azila se vraćaju u prvu zemlju Schengenskog režima gdje su ušli u EU. npr. Različite politike prema različitim vrstama migranata:  Radni migranti – regulirani prema potrebama pojedine države (deficitarna zanimanja. gosti radnici i nemaju politička prava). Njemačka nastoji održati njemačku naciju (deutch folk) i zato ne provode politiku integracije. ove zemlje ne daju imigrantima status. Različite zemlje imaju različite principe zaprimanja i tretmana imigranata. Švedska). – problemi proizlaze iz nejedinstvene imigracijske prakse pojedinih zemalja. Danska. donedavno emigrantske. Schengenskim ugovorom uspostavljena .  Hrvatska – Ima politiku sličnu Njemačkoj ali nije imigracijska zemlja. gdje se rješava njihov status. već migranti ostaju na distanci. čak i u do tada vrlo tolerantnim zemljama (Nizozemska. medicinske profesije)  Obiteljski migranti – praksa dozvoljavanja spajanja obitelji  Politički migranti – tretiraju se povoljnije od ekonomskih imigranata (ako im je život ugrožen u zemlji iz koje dolaze. Ilegalne imigracije i uskraćivanje ikakvih prava ovim imigrantima.  Italija i Španjolska – južnoeuropske zemlje. Tek nekoliko prihvaćenih zahtjeva za azilom. Europska migracijska politika – Europska imigracijska politika ni politika prema migrantima nije jedinstvena. Daje državljanstvo samo Hrvatima i samo oni se integriraju.ostaju gastarbajteri tj.

zagore. konji u obradi zemlje.) Te su se migracije kretale u 2 pravca: I. Dijelova (Slavonije) i dijelova sred. g. Brojni su ljudi u Hrvatskoj stranog porijekla 28 . oni su se asimilirali. II. i napredovali prema Beču (poraženi 1683. Austrije i Venecije). stanovništvo iz otomanske Bosne doseljava u pogranična područja Dalm. Granica je uspostavljena u mirom u Požarevcu 1718. (između Osmanskog carstva. talijani. plug i razna druga poboljšanja života) i njihov je dolazak bio doista blagotvoran i doprinosi kulturi. a jedan dio stanovništva pobjegao je i u Italiju (sred. Austrija (gradiščanski hrv. vrši Austrija (Marija Terezija u Beču osniva komisiju za naseljavanje naših krajeva i tako dolazi austrijsko. a sa njima i islamsko stanovništvo koje je bilo slavenskog porijekla. Povlače se iz sjev.. Prema SJEVERU/ SJEVEROZAPADU – U tom su razdoblju nastale manjine hrvata u drugim zemljama – etničke grupe Hrvata. prvenstveno Srbi koji su se nastanili na području Vojne Krajne i tako postaju manjine u Hrvatskoj (krajinjski srbi). Danas je njihov broj reduciran.).Hrvatske migracije Unutrašnje migracije: • Ratne i političke migracije –to su bile migracije regionalnog dosega – između susjednih zemalja (i drugih dijelova carstva) Predindustrijske U prvom dijelu tog razdoblja (15. dio – Moliški hrv.) i Rumunjskoj (bunjevački hrv. Mađarska. slovaci. 16 st) to je bilo povlačenje pred Turcima koji su prodrli u Europu u 14 st. Slovačka. – nisu brojni) pomicali su se i drugi narodi. odlaze iz naših krajeva. 18 st) turci se povlače. Prema OBALI (Jadranu) – obalna primorska područja Jadrana bila su pod venecijanskom vlašću. a koje su donijele mnogo dobroga (nove tehnologije. Dalmacije. • u DRUGOJ FAZI (17. a veze više nisu tako intenzivne i na putu su nestanka. Nakon uspostave granice dolazi do velikog preseljavanja u ispražnjenu slavoniju naseljava se stanovništvo. Također. gube bitke. česi. njemačko stan. Naseljavanje Slavonije u 18 st. rusini i ukrajinci – u to doba nastaju manjine na našem području.

stoljeća dolazi do ekonomskih migracija iz zaleđa prema obali. Proces urbanizacije i deagrarizacije – kroz 20. Tjedno je migriralo i 9 512 (1. konobari itd. 29 . torbari. privlačna zemlja koja treba radnu snagu i prima ljude. u drugoj polovici 20. – migracije u prekomorske zemlje i najviše SAD. Između 1901. August Šenoa – Čeh. rata). Stanko Vraz – slovenac) Nakon 2. Ljudi su se u SADu zapošljavali u poslovima u tvornici. Odnosno 2.dali veliki doprinos Hrvatskoj i hrvatskom identitetu (Strossmayer – Nijemac.INDUSTRIJSKE MIGRACIJE Ekonomske unutrašnje migracije Na ispražnjenoj zemlji provode se agrarne reforme nakon 2 svj rata (dijelila su se zemljišta) i vrše se organizirane migracije iz drugih krajeva. Vatroslav Lisinski – Nijemac. pastiri.6%) učenika i 17 971 (16. u SAD je otišlo 320 000 Hrvata. DRUGA FAZA . Ali samo 34 287 ako ne uzmemo u obzir grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Uzroci: push/pull faktori . polovicu. svjestkog rata – iseljavanje Nijemaca i Talijana.5% zaposlenih).6%) studenata • vanjske migracije – iz Hrvatske hrvatski migracijski valovi u 20 st. i 1913. Ljudevit Gaj – Francuz.8% zaposlenih.2% zaposlenih Tjedni migranti 31 415 stanovnika RH tjedno je radno migriralo (2% zaposlenih).: 1) kraj 19 i početak 20 st.SAD je velika industrijska zemlja.) ljudi koji idu za poslom (znalo se za koje vrste poslova ljudi dolaze iz kojih krajeva) – to su specijalizirane migracije Dnevni migranti 2001: 90 315 stanovnika RH je dnevno radno migriralo u drugu županiju To iznosi 5. svj. Također. posebno 2. Tradicionalno prisutne su bile i sezonske migracije (šumarski radnici. To su jako intenzivne migracije (do I. stoljeće. građevinari. Od toga 8 596 u drugu državu (0.

te su se masovno zapošljavali u rudnicima i željezarijama. 30 Ratne migracije – 90ih godina za vrijeme Domovinskog rata 418 000 ljudi otišlo je. a neki su se kasnije i obogatili. gastarbajterske migracije u zapadnu Europu (iz Hrv. 7) bilanca.). i početkom 20. bolest Filoksera – 1894. a kasnije su naseljavali i zapadnu obalu (Kalifornija). ali i spajanja obitelji u 50ih godina – razvijena ilegalna emigracija iz Hrvatske u Zapadnu 60ih godina – dolazi do legalizacije migracije i tada nastaju izrazite Europu i dalje. g. uništila vinogradarstvo. Čile. Belgija) gdje manjka stanovništva. najviše i . stoljeća. 4) 5) Njemačku) 6) inozemstvu. Ove su migracije bile namjeravane kao trajne. Argentinu. Radi migracijskih 30ih godina – val migracija prema Zapadnoj Europi (Francuska. 8) Nove migracije nakon rata koje sada traju – nisu masovne niti tako brojne. kvota ne sele se u SAD (nešto se ljudi od tamo vraća radi krize 1929. ali ih karakterizira to što odlazi mlada visokoobrazovana radna snaga. Krhka ekonomija temeljila se je na vinu. velika je vinogradarska kriza (Vinska klauzula ograničava izvoz. u prekomorske zemlje. Iseljavali su se i na Novi Zeland gdje je bilo dosta rudnika kalove smole. a 233 000 se naselilo u RH (velikom većinom iz BiH). Dio ljudi ide u Španjolski građ. Zamire brodogradnja jedrenjaka. Argentina je bila privlačna zbog neobrađene zemlje i naši su se ljudi tamo uspjeli popeti na društvenoj ljestvici više nego u SADu. na rad iselilo je oko 250 tis ljudi. rat (pod utjecajem tamošnje komunističke partije).čeličanama (Pitsburg). Uzroci vanjskih migracija Krajem 19. Odlaze tamo raditi nekome. uglavnom tehničke i medicinske struke. Push faktori: jer je krajem 19 st u dalmaciji bila kriza. Značajna negativna 70ih i 80ih godina – se te (gasterbajterske) migracije zaustavljaju i dolazi do povratka u domovinu (Europa više ne treba radnike). nestaje im jedina grana privređivanja). 2) 3) Iza 1 svj rata – značajno manji emigracijski val. Naši su ljudi na Novom Zelandu osnovali i uveli vinogradarstvo. ljudi su masovno iseljavali iz primorskih krajeva (pogotovo iz južne Dalmacije) Pull faktori: jer je kroz more i pomorce pristizalo značajno više informacija o prilikama za iseljavanje iz čitavog svijeta. Još se išlo u Južnu Ameriku. Urugvaj.

Ekonomski migranti su uglavnom su imali „plan povratka“ (zaraditi i vratiti se). – 1991. ali ih se malo vraća (čemu doprinosi i 1. Rezultiralo depopulacijom pojedinih mjesta. godine 1991. – 1940. stoljeće MIGRACIJSKA BILANCA: Migracijski saldo pozitivan 13 275 stanovnika minus 448 950 stanovnika minus 123 085 stanovnika minus 341 913 stanovnika minus 246 881 stanovnika Minus 1 160 829 stanovnika Imigracije i emigracije kroz 20.-ima također više zahvatile manje razvijene krajeve s visokim prirastom stanovništva. godine 1900.Lančana migracija: Oni koji već migrirali su "vukli" druge u migraciju. pa i regija. stoljeće 31 .-2001. – 1948. godine 20. ~ Razdoblje 1780. godine 1948. godine 1941. svjetski rat). – 1900. Migracije u 1960.

4% 0. Broj 2001.1% 0. Oko 111 000 povratnika iz rada u inozemstvu. 79.3% 79.2% 0.5% 80.0% 1.6% 3977 171 15.600 000 15% 400 000 10% 200 000 5% 0 1900. 1910. Munjevci) ⇒ Hrvatska je demografski dosta oslabila – puno ljudi je iselilo. U BiH se vidno (za skoro pola) smanjilo hrv.-1971.2% 11. 1971.0% 0.5% 0.3% 0. a veze sa njima su dosta slabe.4% 0.4% 0.0% 14. 0% -200 000 -5% -400 000 -10% -600 000 Rođenih izvan Hrvatske Odseljeni tijekom razdoblja % osoba rođenih u inozemstvu Doseljenih između dva popisa Migracijski saldo tijekom razdoblja % osoba doseljenih između popisa -15% Udjel osoba rođenih izvan RH se podvostručio između 1948.9% 0. Većinom se se je doseljavalo hrvatsko stanovništvo koje je bilo autohtono u drugim zemljama (BiH. Manjina hrv.-1910.4% 0.0% 78.2% 20 755 19 636 16 595 10 510 32 .-1981. 1971. a malo ih je ostalo u Vojvodini (Janjevci. − Hrvati Srbi (↓ ) Bošnjaci* Talijani (↓ ) Mađari (↓ ) Česi (↓ ) Stanovništvo Hrvatske prema narodnosti: 1953.-1961. i 2001.0% 15. 1991.2% 4. je skoro nestala na Kosovu.-1953.4% 75. 1981. 1948. Vrlo rijetko useljavanje osoba rođenih u zemljama izvan okvira bivše Jugoslavije. 2001. 1921.3% 0.4% 0. Stan (preselilo u Hrvatsku).5% 12.5% 0. 1961.3% 0.6% 0.-1931 1931.-2001. Srbija).4% 0. 1981.-1991.7% 0.8% 0.1% 89.6% 0. 1961. najčešće samo supružnice) To je donekle kompenziralo emigracije koje su bile prisutne kroz čitavo razdoblje. 1991.5% 0.5% 1.-1948.5% 201 631 1. 1953. većinom iz Njemačke (+ njihove obitelji.-1921.

po nacionalnom sastavu Hrvatska je Značajan pad udjela Srba (posebno 1991. Proces etničke homogenizacije do 2001.9% 0.5% 0. ali i prije) Prepolavaljanje udjela autohtonih manjina naseljenih u vrijeme Habsburga Porast jedino: Albanska i Romska manjina (nacionalna mimikrija u potonjih) dosta homogena zemlja.0% 0.1% 0.1% 0.1% 0. (asimilacija) 33 .1% 0.3% 0.1% 0.1% 0.0% 1.8% 0.Slovenci (↓) Albanci () Romi () Ostale manjine • • • • 1.0% 0.0% 0.3% 0.1% 0.0% 13 173 15 082 9 463 46 269 Porast udjela Hrvatskog stanovništva ..2% 1.9% 0.9% 0.5% 0.-2001.3% 0.7% 0.0% 1.

Nestale su neke bolesti (posebno epidemije i zarezne bolesti. III. dizanterija. posebno kardiovaskularne i novotvorine(tumori). Produljenjem životnog vijeka dolazi do „starenja odozgo“ – „sijeđenje“ stanovništva. Migracije . dok one brojnije generacije rođene u doba visokog nataliteta postaju sve starije. tuberkuloza. jer na mjesto brojnijih generacija dolaze one manje brojne. U sredini emigracije utječu na strukturu stanovništva zato jer odlazi najviše mladog stanovništva (u dobi od 20 – 40 god). više je mladoga stanovništva. suzuje se baza dobne piramide. a prosječna dob niža. a u stanovništvu što ima ozbiljne utjecaje na današnje društvo danas se bliži 80.STARENJE I DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA − − Starenje stanovništva – povećava se udio starih ljudi. → I. Glavni uzrok smrti danas su degenerativne bolesti. Ratovi – imaju utjecaj na dobnu strukturu jer uglavnom gine mlado muško stanovništvo. st i poč 20. Tijekom ratova i rađa se manje djece. st očekivano trajanje života bilo je ispod 50 godina. 34 . II. određeni demografski gubitci i u Domovinskom. Tako dolazi do „starenja odozdo“. b) Pad Mortaliteta – stopa mortaliteta (rizik smrti) je znatno manja u svakoj dobnoj skupini nego nekada. Sve se to odražava u dobnoj strukturi. a) 3 UZROKA STARENJA: Vitalni pokazatelji (na starenje utječu oba vitalna pokazatelja): Opadanje Nataliteta – što je natalitet veći.migracije su uzrok starenja u krajevima iz kojih se odlazi. Smanjivanjem nataliteta mlađe su generacije postale manje brojne. Uslijed toga ljudi žive duže. Nesreće su rjeđe a radna mjesta sigurnija. Najveći utjecaj imali su 1 i 2 svj rat. malarija). Bolja je prehrana i uvijeti stanovanja. a smanjuje udjel djece i radnog kontinge Na kraju 19. koje su danas glavni uzrok smrti. U zemljama dolaska migracije poboljšavaju dobnu strukturu.

oblik stošca –baza se više ne iri REGRESIVNO STANOVNIŠTVO . Amerika) .stanovništvo brojčano stagnira srednje dobne skupine su brojnije brojno mlad stanovništvo (do 15 god) visok natalitet prisutna je u nerazvijenom dijelu svijeta (Afrika i J. Ž e n eM u š k a r c i 90+ 8 0 -8 4 7 0 -7 4 6 0 -6 4 5 0 -5 4 4 0 -4 4 3 0 -3 4 2 0 -2 4 1 0 -1 4 0 -4 8% 7% 6% 5% 4% 3% 2% 1% 0% 1% 2% 3% 4% 5% 6% 7% 8% 5% 4% 3% 2% RH 2001.oblik urne – znatno sužena baza - stanovništva koje se rađa - tradicionalna struktura (prije 100 god) .rađa se manje djece – prijelazni tip od RH 1900. Ž e n eM u š k a r c i 90+ 8 0 -8 4 7 0 -7 4 6 0 -6 4 5 0 -5 4 4 0 -4 4 3 0 -3 4 2 0 -2 4 1 0 -1 4 0 -4 1% 0% 1% 2% 3% 4% 5% 5% 4% 3% RH 2040.(dobna piramida) → TIPOVI DOBNE STRUKTURE (dobne piramide): PROGRESIVNO STANOVNIŠTVO oblik piramide STACIONARNO STANOVNIŠTO . Ž e n eM u š k a r c i 90+ 8 0 -8 4 7 0 -7 4 6 0 -6 4 5 0 -5 4 4 0 -4 4 3 0 -3 4 2 0 -2 4 1 0 -1 4 0 -4 2% 1% 0% 1% 2% 3% 4% 5% 35 .

rađa ih se više Dobna struktura stan. 1978.6 72. 1964. 2002. 1990. 1980.→ Muško st. 1966. Hrv.0 68.: Žensko st. 1996. 1972. 1962. 1958. 1976. 1982.1 64. možemo očekivati da će trajati naš život.7 66. 1988. očekivano trajanje života sa 65 god).2 76. 1998.1 72. 1968. Osjetno više žena Izjednačeni kao 40o godišnjaci → GLAVNI POKAZATELJI (INDIKATORI) STAROSTI STANOVNIŠTVA: 1) Očekivano trajanje života – govori o tome koliko bi u prosjeku osoba rođena ove godine živjela da je mortalitet za svaku dobnu skupinu ostao isti kao i danas. 1954. 1960. 1986.3 71. 2000. Očekivano trajanje života muškaraca 84 82 80 78 76 74 72 70 68 66 64 62 60 58 56 54 1956.1 79. 2004. 2001.0 78. Može se računati i za osobe određene dobi (npr. dolazi do postojanog povećanja očekivanog trajanja života.6 Očekivano trajanje života žena Uslijed smanjivanja mortaliteta (rizika smrti) za svaku dobnu skupinu. 1992.3 69. 63. 1952. 1974. 2006.4 65.4 74. god. 1970. 36 .2 59. 1984. 1994. koje će se po svemu sudeći i nastaviti.

Žene 90+ 80-84 70-74 60-64 50-54 Muškarci C B 40-44 30-34 20-24 A 5% 4% 3% 2% 1% 10-14 0-4 0% 1% 2% 3% 4% 5% Tri kontingenta stanovništva (označeni gore): A: Mladi kontingent (0-14) – u 2008. Za svaku generaciju na jednoj strani grafikona prikazan je udjel muškaraca.67.: 680 467 ili 15. a pola starije od ove dobi) 2) Dobna piramida – informativan grafički prikaz dobne i spolne strukture stanovništva. žene . 38 godina (aritmetička sredina starosti svih živih osoba ) Medijalna dob: 2001: 37 godina (pola stanovništva je mlađe.0% C: Stariji kontingent (65+) – u 2008. a na drugoj strani žena.3 % B: Radni kontingent (15-64) (bez obzira rade li ili ne) u 2008: 2 971 935 ili 67. Prosječna dob: 2001.1 god.Očekivano trajanje zdravog života: Očekivano trajanje života umanjeno za broj godina provedenih u bolesti (većinom krajem života) RH 2001: muškarci – 60.2% Indeksi stanovništva: • (C/A) Indeks starosti: stanovništvo od 65 god i više dijelimo sa stanovništvom do 14 37 .8 god. Širina redaka prikazuje udjel pojedine dobne skupine u ukupnom stanovništvu neke zemlje (ili regije).: 762 907 ili 17.

2030. 38 . 1950.09 17.29% 11. → Posljedice starenja stanovništva Životni vijek se produljuje kao nikada ranije u povijesti – fantastično dobar fenomen. •   •  •  Ukazuje na demografsku vitalnost stanovništva. Ukupni koeficijent ukupne opterećenosti radnog kontingenta (koeficijent ovisnosti) (A+B)/C. 1930.07% 1910. 2000. 2020. I prema popisu 2001.27% 16.14 0. 1960.25 20% 0. i za 2008: 48. 5.49% 26.33) 60% 0. Indirektno – povećanje usluga skrbi i njege starijih osoba. = 2. Ali vodi izazovima u: -ekonomskoj strukturi – niža ukupna radna aktivnost odraslih osoba.24% Koeficijent starosti (65+) 0% 1900.94 80% 0.51 0.13% 0. 1920. 2010. 1940.74 Indeks starenja (2040.42 37. 2040. 1970. 1980.5% Dugoročno kretanje kontingenata i indeksa stanovništva u Hrvatskoj 100% 0. Koeficijent opterećenosti radnog kontingenta starijim kontingentom – (C/B) Koliko osoba u radnom kontingentu u prosjeku uzdržava starijih Raste starenjem stanovništva Koeficijent opterećenosti radnog kontingenta mladim stanvništvom – (A/B) Smanjuje se padom nataliteta.60 Koeficijent opterećenosti radnog kontingenta Koeficijent opterećenosti radnog kontingenta starim stanovništvom Udjel stanovništva 0-14 40% 0. 1990.

b) preuzimanje kućanskih obveza – samostalna aktivnost održava osobe vitalnima.angažman starijih osoba u životu lokalne zajednice bavljenje sportom i rekreacijom – uključujući hobije. a stanovništvo posljednjih 20-30 godina svojeg života provodi u neaktivnosti -zdravstvenom sustavu – tretman degenerativnih i kroničnih bolesti su najskuplje zdravstvene usluge (starija osoba od 75 god troši 10 puta više od prosjeka) – ali su starije osobe i puno zdravije nego nekada. Osobe višeg obrazovanja mogu i žele raditi dulje (jer rade na boljim poslovima). Ne samo prisila kasnijeg odlaska u mirovinu.-mirovinskom sustavu . humanitarni rad). Više se ne smatraju mudrijima. ali danas se kasnije ulazi i u svijet rada. prilagodba radnog mjest i zadataka mogućnostima. 39 . Danas u Europi izjednačavaju dob umirovljenja muškaraca i žena. sustav se opterećuje. (npr. Kroz ova četiri modaliteta sama granica starosti se podiže. Tradicionalne funkcije starijih osoba (npr „baka-servis“ ili autoritet velikog životnog iskustva) postaju manje relevantne u suvremenom društvu. Bit je u tome da se starije osobe održi aktivnima u društvu. dob odlaska u mirovinu ne. c) d) participacija u društvenom životu . Ageism. Aktivno starenje Četiri modaliteta kroz koje se prethodni problemi mogu prevladati: a) produljenje radnog vijeka – rad drži ljude integriranima u društvo. -obiteljskim odnosima – manji broj djece na raspolaganju za pomaganje ostarjelim roditeljima (izvan kućanstva) -društvenim odnosima – duljim životom sve je teže ići „u korak“ sa suvremenim informacijskim društvom. a društvena percepcija o starijim osobama se mijenja.životni vijek se povećava. aktivnima. učenje i sl. a ne da ih se gura na marginu „da ne smetaju“. održavanje socijalnih veza i aktivnosti. već i djelomično umirovljenje. Veći angažman muškaraca.

usporedi život u neolitiku. industrijskog radnika ili stručnjaka u financijskom sektoru.EKONOMSKA STRUKTURA STANOVNIŠTVA − − − − − − − Razlozi razmatranja: Na individualnoj razini: Zaposlene osobe su samostalne. Koristi se u međunarodnim statistikama. Uključuje i radnike „na crno“ – neregistrirani rad. ekonomski aktivno – imaju posao ili ga traže Aktivno stanovni štvo čine svi zaposleni i nezaposleni Zaposleno stanovništvo – dvije definicije: • • Administrativno određenje – sve osobe koje imaju ugovor o radu ili registriranu ekonomsku djelatnost (obrt. Ekonomska struktura kazuje i o organizaciji rada i života o nekom društvu. Određenje Međunarodne organizacije rada (ILO) (substantivno) . razvijenosti i sposobnostima društva. Nezaposleno stanovništvo – dvije definicije: • • Službena (registrirana) nezaposlenost – obuhvaća osobe koje su prijavljene u zavodu za zapošljavanje. Na društvenoj razini: Iz ekonomske strukture može se dosta saznati o karakteru. I njihove obitelji). bilo članove obitelji i sl. mogu voditi aktivan. imanje. Oni koji nisu zaposleni moraju računati na druge – bilo institucije (npr. Razmjere recentnog kretanja zaposlenosti. raspoložive su za posao i trenutno ne rade ni jedan sat u tjednu. tradicionalne poljoprivredne zadruge. mirovina. socijalna pomoć). I socijalnim (ne)jednakostima i problemima koji iz toga mogu proizaći (npr. 1. nezaposlenosti i aktivnosti – te pridruženih stopa pogledati u prezentacijama. → Osnova podjela: Oni i njihove obitelji žive od svog rada. Međunarodna definicija nezaposlenosti prema MORu – sve osobe koje aktivno traže posao. Ovisni su. poduzeće).sve osobe koje su radile za plaću ili drugu naknadu (barem jedan sat u tjednu). To je glavni pokazatelj razvijenosti društva. naknada za nezaposlene. autonoman i produktivan život. 40 .

kućanice. Ali je neaktivan značajan dio stanovništva u radnom kontingentu (učenici srednjih škola i studenti. Struktura stanovništva prema aktivnosti. umirovljenici mlađi od 65. Svi u dobi 15-64 god.u mirovini 41 . Neaktivno stanovništvo Osobe koje ne rade niti traže posao. 2. Muš karci 90 70 50 30 10 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 35 37 39 41 43 45 47 49 51 53 55 57 59 61 63 65 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50 52 54 56 58 60 62 64 š ene 90 70 50 30 10 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 35 37 39 41 43 45 47 49 51 53 55 57 59 61 63 65 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50 52 54 56 58 60 62 64 Zaposleni Neaktivni . ne ekonomska kategorija.Osnovne mjere aktivnosti na tržištu rada (stope.-2008. Zasebni prikaz za muškarce i žene. osobe s invaliditetom…) Uzdržavaju ih drugi članovi obitelji (poglavito djecu) ili instrumenti socijalne sigurnosti (prvenstveno mirovine). omogućuju usporedbu):  Stopa aktivnosti (15-64) =broj radno aktivnih* / veličina radnog kontingenta  Stopa zaposlenosti (15-64) =broj zaposlenih / veličina radnog kontingenta  Stopa nezaposlenosti =broj nezaposlenih / broj radno aktivnih* (broj radno aktivnih = broj zaposlenih + broj nezaposlenih) Radni kontingent – demografska.u obrazovanju Nezaposleni Neaktivni . 2006. Velika većina stanovništva izvan radnog kontingenta (djeca i starije osobe) su radno neaktivni.

a HRV – oko 58%. samozapslenost. rad od kuće. gdje i kako ljudi rade u nekom društvu (ili lokalnoj zajednici): Osnovne podjele: Položaj u zaposlenosti o Koji prodaju svoj rad za plaću (zaposlenici) – oko 80% od svih zaposlenih. Nova (tročlana) struktura rada: A) Stabilna zaposlenost – obrazovani zaposlenici (jezgra poduzeća) B) Nesigurna zaposlenost (prekarna) – radna snaga koja fluktuira. o Koji prodaju proizvode svog rada i zapošljavaju druge (poslodavci) o Koji ne zapošljavaju druge. poslovne. EU – 68%.− stopa aktivnosti radnog kontingenta (15-64) govori koliko je neko društvo iskoristilo resurse svog stanovništva (najbolje iskorišteno stanovništvo ima SAD – stopa gotovo 80%. koju je lako zamijeniti C) Nezaposlenost • • • • 42 . - - Prikazi kretanja strukture zaposlenosti po navedenim kriterijima nalaze se u prezentaciji s predavanja - Fleksibilizacija – porast zastupljenosti atipičnih oblika rada (u nepunom radnom vremenu. niti ih itko zapošljava (samozaposleni) o Koji pomažu u ekonomskoj aktivnosti svog kućanstva (pomažući članovi) Sektor vlasništva – privatni i javni (trend privatizacije) Sektor djelatnosti o Primarni –uzgoji i prikupljanje resursa (poljoprivreda) o Sekundarni – prerad resursa (industrija i građevniarstvo) o Tercijarni . osobne) o Trend tercijarizacije Zanimanja .usluge (distributivne.Poslovi srodni organizacijskim i tehnološkim sadržajem te svojom složenošću. sezonski rad ili ugovor na s određenim trajanjem). Lisabonski cilj – 70%. Struktura zaposlenosti Kazuje detaljnije što. Važna odrednica osobnog identiteta i socijalnog statusa (prestižnija i manje prestižna zanimanja). javne.

pa obrazovanje pomaže u integraciji složene društvene strukture. Kritike funkcija obrazovanja: ~ Neke kritike suvremenog koncepta obrazovanja – postavlja se pitanje: a) tko stvara i tko je nosilac vrijednosti koje prenosi škola!? Prema lijevo orijentiranim kritičarima. pripremajući mladu osobu za ulogu odrasle osobe u sekundarnim grupama. strukovne vještine koje pripremaju za određena znanja). • • Škola tako postaje i kanal društvene pokretljivosti – prema iskazanim sposobnostima tijekom školovanja Škola je i signal za posodavca (i šire društvo) . tri funkcije obrazovanja su – vrijednosti.o sposobnostima neke osobe. b) Drugo pitanje jest ne razvija li suvremena škola individualistički duh. melting pot“ u SADu) Škola uči suradnji u sekundarnim grupama 1 –. ona je most između obitelji i društva. • Škola uči vještine važne za društvenu podjelu rada – to je naročito važno za industrijsko društvo koje je vrlo kompleksno. Škola nije jedino mjesto gdje se usvajaju vještine.OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA: − ~ • • Mnogo se govori o „društvu znanja“ u kojem je znanje najvažniji proizvodni faktor Društvene funkcije obrazovanja: Prijenos društvenih vrijednosti – tako se razvija i jača kolektivna svijest i stvara privrženost zajednici u kojoj ljudi žive (npr. kooperacija. neki tvrde da je škola autoritarna i represivna 1 Radi se o grupama u kojima ne vladaju „topli“ odnosi kao u obitelji i prijateljskom krugu 43 . stvaraju ih elite koje ih onda nameću drugima u društvu. nasuprot solidarnosti!? (u SADu se djecu uči konkurenciji). Prema gore navedenom. Škola je svojevrsno društvo u malom. zaključivanje). ali i specifične. Isto tako. Škole nagrađuju poslušnost i slijeđenje pravila – služe discipliniranju masa i isključivanju nepokornih. Uči opće (pismenost. računanje. vještine. Institucija na putu između obitelji i društva.

Osmogodišnje osnovno obrazovanje postalo je obavezno tek u 1950ima. Osnovno obrazovanje trajalo je 4 godine sve do 1945. Do omasovljavanja srednjeg i visokog obrazovanja došlo je tek u 1960-im i 1970-im (potom je broj stagnirao ali se obuhvat povećavao radi smanjivanja veličine generacija). Rutinski i proizvodni se poslovi preseljavaju u nerazvijene zelje. Cjeloživotno obrazovanje. Velike generacijske razlike u obrazovanju – stanovništvo se školuje u rednovnom obrazovanju kroz prva dva desetljeća života (i neki malo kasnije). Kasnije s tim obrazovanjem ulaze u svijet rada i ono većini ostaje konstantno kroz život. Također. ⇒ GLOBALIZACIJA – potencira značenje obrazovanja. 44 . Obrazovanje je potrebnoza razvoj kompetitivnosti u svjetskim razmjerima. Ona nas dovodi u konkurenciju sa drugim zemljama i kontinentima. → OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA HRVATSKE (prikazuje se za stanovništvo starije od 15 godina. ili za pojedine dobne skupine) Nepismenost je gotovo nestala. Znanje: brže – lakše se steknu nova znanja i vještine na temelju šireg obrazovanja. Danas rijetka i među najstarijima. Ali funkcionalna odnosno informatička pismenost? Ne postoje javni tečajevi takvog opismenjavanja. ~ Fleksibilizacija potiče prednosti šireg obrazovanja – šire obrazovanje (npr. dok razvijene zemlje moraju kokurirati visokookvalificiranim i kvalitetnim poslovima (ali raste i broj jednostavnih uslužnih zanimanja koja ne mogu preseliti). humanističko) pruža mogućnost lakše adaptacije na tehnološke i druge promjene (kvalitetna opća naobrazba primjerenija je tehnološkim promjenama nego li su to specijalizirana znanja). globalizacija potiče migraciju visokookvalificirane radne snage (brain drain/gain). Učiti kako učiti. I cijena i vrijednost obrazovanja mogu biti različite za različite društvene skupine  socijalna reprodukcija.c) Čitav sadržaj je prilagođen standardima srednje i više klase – mladi iz nižih slojeva nemaju jednake materijalne mogućnosti i jednaku obiteljsku potporu da bi ostvarili jednak uspjeh.

Danas je još živ veći dio generacije rođene 1940ih.6% populacije RH . 2000ih čak je pet šestina generacije završavalo redovno srednje obrazovanje. koji su se školovali u 1950ima. srednjeg ili visokog obrazovanja. materijalni status). Ove se promjene tek postupno vide u obrazovnoj strukturi cjelokupnog stanovništva. „Inflacija diploma“. Prikazi obrazovne strukture pojedinih generacija i završavanja pojedinih stupnjeva obrazovanja od sreidne 20. stoljeća nalaze se u prezentaciji s predavanja U proteklim desetljećima bilo je prihvatljivo imati nižu razinu obrazovanja.. učenika. nastavnika i profesora! 45 . Školuje se 18.) 104 637 (bez predškole) 367 724 180 397 165 561 (od toga 31 463 apsolvenata) Škole za djecu s teškoćama u razvoju: 1 974 OŠ + 1 481 SŠ Obrazovanje odraslih: 304 OŠ + 4 683 SŠ Ukupno: 826 761 u programima predškolskog. Danas završava oko trećine generacije (polovica generacije među djevojkama djevojaka) i ta diploma više ne predstavlja toliku prednost. Danas osobe bez srednje škole čine malu i stigmatiziranu manjinu.0% od broja stanovnika mlađeg od 25 godina.U 1980ima. do sredine 1990ih je čak došlo do smanjivanja obuhvata visokim obrazovanjem. osnovnog. Isto tako. stipendija. → Predškolsko obraz Osnovne škole Srednje škole Visoka učilišta POHAĐANJE ŠKOLA U HRVATSKOJ I OBRAZOVNI STANDARDI (2008. Mlade osobe iz prošlih generacija imale su ograničenije opcije za školovanje (broj upisnih mjesta. dok nekad to nije bio slučaj.ili 67. Npr 1950ih. Broj zaposlenih u sustavu: 79 442 odgajatelja. samo je četvrtina generacije završavala redovnu srednju školu.. 1950ih je oko 3% generacije završavalo visoko obrazovanje – i oni su bili društvena elita. Osobe rođene 1950ih (a školovane 1960ih i 1970ih) još se nalaze u radnom kontingenti i premlade su za mirovinu.

porastao je sa 29. trenutno studij upisuje najmanje 50. 46 . 9 mj. Osim kratkih programa predškole nije obavezno. 7 godina nakon rođenja. godini./95.9% generacije.8% (no ovo predstavlja donju procjenu koja pretpostavlja da nitko ne upisuje studij nakon jedne ili više godina pauze nakon mature). Ovisno o procjeni.Značajno popravljen obrazovni/pedagoški standard (broj učenika po nastavniku) kroz protekla desetljeća. godine cjelokupna popisno evidentirana kohorta završava osnovno obrazovanje (izuzetak: Romi) – i gotovo bez iznimke upisuju srednje (više upisnih mjesta no kandidata). na svim razinama obrazovanja osim visokog. Smanjivanje kohorte (veličine generacije) srednjoškolaca  smanjenje broja upisanih u trogodišnje škole.4% na 50. ali tek 83-88% učenika trogodišnjih strukovnih škola) Visoko obrazovanje: Udjel generacije koji izravno prelazi iz srednje škole na studij od 1994. Lokalno financiran pa postoje vrlo velike razlike između županija. djeca ulaze u OŠ. Broj upisnih mjestana studije veći je od broja srednjoškolaca koji završavaju četerogodišnje srednje obrazovanje! Od sredine 1990ih raste broj studenata koji plaćaju školarinu sa 10% na oko 75% u 2007. Srednje obrazovanje: Od 2000. Prosječno trajanje uspješnog sveučilišnog studija (prije Bolonje): 6 god. 90-92% upisane generacije završava srednju školu (95-96% gimnazijalaca. Moguće je predvidjeti veličinu kohorte koja će upisivati studij 2030. nakon 19 upisuju studij. (vidi projekcije u prezentaciji – kada će doći do smanjenja na kojoj razini) Recentni trendovi i pokazatelji za pojedine razine obrazovanja: Predškolsko obrazovanje Najslabije razvijen sustav s najmanjim obuhvatom (tek nedavno prešao 50% za vrtićku dob).8% a najviše 76. Demografska kretanja i participacija u obrazovanju. nakon 15 u SŠ. do 2007/08. U obrazovnom sustavu demografski podaci mogu poslužiti dobrom predviđanju potreba na državnoj i lokalnim razinama.

zarađuje i hrani obitelj).nošenje rude. hranitelji i sl. Murdock – različitost muškaraca i žena proizašla je iz toga što biološke razlike u snazi i mobilnosti (žene nose/doje djecu) čine određene poslove praktičnijim za jedan odnosno drugi spol (muškarci – lov. stabilna i sporo se mijenja (evolucijom). godine diplomu je steklo oko 36% generacije RODNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA → Postoje 2 vrste teorija o uvjetovanosti razlika u položaju muškaraca i žena: biološka (polazi od biol. što dokazuje da to nije biološki određeno već stvar kulture koja definira uloge. emotivnu ulogu (okrenuta je domu i održavanju odnosa u obitelji) . sječa. Ann Oakley (kultura kao uzrok rodne podjele rada)– na Murdockovim primjerima pokazala da ima društava gdje se mnogi "muški" poslovi obavljaju zajedno ili ih rade žene. a žene orijentirane na reprodukciju i skrb. muškarci i žene zauzimaju različite uloge genetski različita ljudska biogramatika koja određuje ljudsko ponašanje (Tiger i Fox) – tako su muškarci "genetski programirani" kao agresivniji i dominantni. Biogramatika je stalna. Parsons (biologija i ekspresivnost žena) – prema njemu obitelj je izolirana u industrijskom društvu i ima 2 funkcije – reprodukcija-socijalizacija pomlatka i stabilizacija i podrška odraslih. Prema ovom objašnjenju. Muškarac ima instrumentalnu funkciju (on je izvan obitelji. da budu lovci. nasljeđe. 47 .. Kasnije se takva struktura bitno promijenila – danas su 2 hranitelja. biologija nije ta koja je presudna u odnosu muškarca i žene. gradnja. P.mit o jednom hranitelju.20-27% ponavlja prvu godinu Završnost: 55-60% upisanih (blag trend rasta) Povećanje obuhvata: 2007. učenje). dok žena ima ekspresivnu. već je to kultura (društveno porjeklo. T. priprema hrane. razlika) i kulturološka (razlike objašnjava kao da su proizvod kulture) neznanstveno – biblijsko objašnjenje (ženu stavlja u podređeni položaj) 1) Biološko objašnjenje – polazi od bioloških razlika između muškaraca i žena. žene . ali još uvijek postoje razlike u ulogama muškaraca i žena 2) Kulturološko objašnjenje – prema ovim teorijama. izrada odjeće i potrepština).

 Govori o tome koliko žena na 1000 muškaraca ima u društvu Hrvatska 1953 – 2001. partijarhalna i snažna primarna grupa. nije jedinstvena (nema konzistenciju).  Sa pojavom industrijskog društva dolazi do izdvajanja muškog rada iz obitelji. pa postaje u većoj mjeri krhka i podložna rizicima i nesigurnostima.E. Ekonomska ovisnost žene kojoj preostaje kućni rad. Muškarac je bio vlasnik žene i postojala je podjela rada unutar kućanstva u kojem svi rade. → Koef. Upravo zbog te kontrole dolazi do situacije u kojoj dominira muškarac (nadmoć).  U poslijeindustrijskom društvu dolazi do toga da žene masovno izlaze iz obitelji i zapošljavaju se (od 60te i 70te god na zapadu. meso i aktivnostima visokog statusa. Prisutan je trend masovnog školovanja i socijalni uspon žena. 1961. Ekspanzija uslužnih grana otvara mnoga mjesta gdje su žene barem jednako poželjni i kompetentni radnici kao i muškarci. → Položaj žena kroz povijest:  U agrarnom društvu najvažnije je bilo vlasništvo. dok je reprodukcija žene kao prirodna aktivnost manje vrednovana. 1115 1094 1069 1066 1063 1077 KOEFICIJENT FEMINITETA u HR 1953-2001.muškarci su se više vrednovali i imali su viši status i to zato što su obavljali poslove vezane uz kulturu (u najširem smislu). 1991. Friedl (muška dominacija i podjela rada)– muškarci su uvijek kroz povijest kontrolirali rijetka dobra (ona koja su teško dostupna) kao npr. 2001. Najteža je prijelazna faza u kojoj žena zadržava kućne poslove i istodobno radi izvan kuće. Ortner – uvijek je postojalo niže vrednovanje uloge žena . Obitelj se smanjila. 1971. B. odnosno preuzima dvije uloge. a razlog tom visokom koeficijentu jest činjenica da se radilo o 48 .⇒ '53 godine na 1000 muškaraca došlo je 1115 žena i to je najveći broj do tada. 1953. 1981. ranije u socijalizmu). Obitelj je bila čvrsta. Tako dolazi do statusa muškog hranitelja i „modernog“ statusa žene kao domaćice (inferiorna uloga). → → God.

svjestkog rata. većina u gimnaztjama. (2001. (1991) Hrv. godine na 1000 muškaraca dolazi 1077 žena. u najmlađoj dobnoj grupi (0 – 14 god) ima više dječaka (njih se rađa 5-6% više).poslijeratnom razdoblju. žena prvo se smanjuje. Djevojke čine manjinu u trogodišnjim srednjoškolskim obrazovnim programima. broj žena bez srednje škole manji je od broja Od 1990ih 55-60% diploma visokog obrazovanja stječu žene (trend porasta). po velikim dobnim skupinama: zemlja/ dob. izuzetna je razlika u stupnju Kako se ide prema kasnije rođenim dobnim skupinama. a potom žene "prestižu" muškarce. U 2007.) 0-14 944 957 949 949 952 954 15-39 960 988 947 952 956 986 Izjednačavanje se dešava između 30te i 40te godine. razlika između muškaraca i U generacijama rođenim nakon 1965. muška djeca ostaju "na zemlji") dobna struktura – više starijih (a među njima je više žena) rađa se više muškaraca – rađa se 5% više muške od ženske djece → − − − − − − − RODNE RAZLIKE U POSTIGNUTOM OBRAZOVANJU: Među osobama rođenim prije 2. Koef.sk. godini po prvi puta je više žena nego muškaraca steklo doktorat znanosti. zaposlenost (muškarci rade na rizičnijim poslovima) medicinska skrb žena (arapske zemlje) migracije (npr. a I dalje postoji razlika u smjerovima obrazovanja koje pohode muškarci i žene. na razini srednje škole. Vrlo ograničene prilike za obrazovanje žena. 2001. a više je visokoobrazovanih žena nego muškaraca. Austrija Francuska Njemačka Švedska Hrv. Muškarci dominiraju proizvodnim i inženjerskim zanimanjima. muškaraca. a 49 . dok u starijoj dobi (iznad 60 god) dolazi do velike prevlasti žena (koje žive 6-7 godina duže od muškaraca) 40-64 1032 1019 993 987 1049 1062 65 i više 1780 1509 1937 1359 1791 1631 Na ukupan feminitet utječu: • • • • • • ratovi (umiru muškarci). posebno obrazovanja muškaraca i žena.

plaće žena su i po 20% – u prosjeku iznose oko 90% od plaće muškaraca. u usporedbi s muškarcima iste razine obrazovanja. većina usluga i par proizvodnih grana (prehrambena. (siromaštvo se mjeri na razini kućanstva. tekstilna). • • Ova razlika vodi i značajno nižim mirovinama (bilo starosnim bilo obiteljskim). šefovi. Ali u plaćenom radu. Žene se nekad susreću sa "staklenim plafonom" u karijeri – nemogućnosti napredovanja na više položaje. iako su tamo žene značajno manje zastupljene (posebno na lokalnoj razini i konzervativnim strankama). direktori. obrazovanje. zdravstvu i socijalnim djelatnostima te društvenim i humanističkim smjerovima. → ZAPOSLENOST I PLAĆE U poljoprivredi su žene uvijek bile aktivne skoro kao i muškarci – i danas. Postoji određen pomak i u političkoj sferi. Horizontalna segregacija – žene i muškarci rade u različitim zanimanjima i područjima djelatnosti. zaposlenosti. Plaće žena nešto su niže nego plaće muškaraca (pojava prisutna u svim zemljama) Međutim. • Malo više od polovice odraslih korisnika socijalne skrbi su žene (češće su na čelu jednoroditeljskih obitelji) 50 . došlo je do velikog porasta u drugoj polovici 20 stoljeća – sa 25% na oko 45% od svih zaposlenih. ali samo u dobi starijoj od 65 god. građevinastvo. Kroz vrijeme evidetna je sve veća zastupljenost žena u najprestižnijim zanimanjima liječnika i sudaca (već natpolovična) na svim razinama te znanosti (postignut paritet). Ali je stopa nezaposlenosti nešto viša – razlike se nešto pogoršavaju u 2000-ima. Postoji horizontalna i vertikalna rodna segregacija u svijetu rada. inženjeri…). Žene: zdravstvo. Muškarci: proizvodnja. Plaće i siromaštvo.djevojke u obrazovanju. Žene su izložene nešto višem riziku siromaštva. Stopa aktivnosti žena (u dobi 15-64 godina) za 10-15 postotnih bodova je niža od muškaraca. tako da pogađa i muškarce i žene u kućanstvima – ali žene čine većinu staračkih samačkih kućanstava). transport. Proizlazi iz razlike u smjerovima pohađanog školovanja. Vertikalna segregacija – muškarci češće rade na poslovima koji se nalaze više u hijerarhiji (menadžeri. • • niže.

51 .

5 5 5. 1910. 1921. ~ 6 5. 1948. Kućanstvo može činiti 1 osoba (za razliku od obitelji koju ne može) – samačko kućanstvo.1 3 3. obitelj i porodica nisu sinonimi. 1953. živjeti zajedno i razlikuje se od pojma porodice (tj. zatim jedan roditelj s djecom (jednoroditeljska obitelj). Dio kućanstva može biti sluga ili daljnji rod s kojim živimo.8 3. ⇒ Definicija kućanstva – (od riječi kuća i zajednički život) kućanstvo čine osobe koje zajedno žive i troše (zajednička ekonomija).0 Prosječna veličina kućanstava – trend smanjivanja: 4 3. ili izvanbračna zajednica sa ili bez djece (ne mora se raditi o bračnom paru. 1971. zatvori. komune…). One mogu. 1961. cimeri (čine 1. Riječ obitelj dolazi od „obitavati“. 52 .4 3. Kada ta djeca odrastu i odsele se – nije obitelj – ne žive zajedno – oni su porodica. 1991. npr.1 5. Postoje i institucionalna neobiteljska kućanstva (samostani. živjelo oko 0. 1931. UN-a – obitelj čine bračni par bez djece ili s djecom koja žive u istom kućanstvu. Postoje i neobiteljska kućanstva. 1981.5 5.6% stanovništva RH. porodica se odnosi na „rod“) 2) STATISTIČKA DEF. – obitelj čine roditelji (može i 1 roditelj) i djeca (maloljetna djeca koja žive s roditeljima).9 3.6 3. može biti konkubinat). 2001.0 2 1 0 1900.7% kućanstava). ali ne moraju srodstveno biti povezane.2 3.OBITELJ I KUĆANSTVO ⇒ 1) 2 definicije obitelji: SOCIOLOŠKA DEF. dječji i starački domovi. U njima je 2001.

daje joj najveću vrijednost). ona je čvrsta. Ipak. − Sredinom 90ih istraživanje Europljani i obitelj pokazalo je da je obitelj dominantna vrijednost (95.) ⇒ proširena ⇒ jezgrena / 53 . izvanbračne djece i sl. godine: 21% jednočlanih kućanstava (7% stanovništva) i 1948. brak) Indikatori ulaska u brak i Evolucija obitelji: (povijesno – kako se razvila) Obitelj je išla od šire grupe prema užim (pleme ⇒ kućna zadruga (20-30 članova – raspad u 19. dok je '98 god u Hrvatskoj 99% građana stavilo obitelj na prvo mjesto. st. godine: 14% jednočlanih kućanstava (3% stanovništva) i 7% kućanstava sa 6 ili više članova. topla.7% ljudi stavilo je obitelj na prvo mjesto.ne postoji egzistencijalna nužnost ostajanja u braku. 21% kućanstava sa 6 ili više članova (u kojima je živjelo 40% stanovništva). konkubinata.⇒ obitelji!!! ~ ~ ~ Prisutan je trend opadanja prosječnog broja članova kućanstava i 2001. obitelj je i dalje čvrsta. ~ − nuklearna obitelj (1 par i njihova djeca)) ~ raskida braka 1) Sklapanje braka (nupcijalitet) (nupcio – lat. no. − Pitanje je zašto se onda obitelj čini nestabilna!? Činjenica je da je sve više razvoda brakova. Žene rade i emancipirane su . a ono što je nestabilno danas jest brak! Danas su očekivanja od braka puno veća nego što su to nekada bila. ~ − Značenje obitelji suvremenom društvu: Obitelj je najvažnija ljudska zajednica (primarna zajednica). u posljednjih stotinjak godina obitelj je znatno oslabila u smislu svojeg utjecaja i funkcija. i ako nema više ljubavi u braku ili se ta prevelika očekivanja ne ispune – brak se razvodi. intenzivna i ima jak utjecaj na formiranje ličnosti.

1965.0 stopa nupcijaliteta (lijeva os) 25% 20% 6. 1985.2 – 2.6 ‰ 2) Konjukurna stopa divorcijaliteta – omjer broja razvedenih i broja sklopljenih brakova u nekoj godini (koliko se brakova okonča na jedan sklopljeni brak u nekoj godini): 54 . svake godine bi bilo sklopljeno više od 35 000 – jer su tada u dob sklapanja braka ulazile generacije posljeratnog baby-booma).8 0% 1960. 1980.1‰ (1 brak se razvodi na 1000 stan. 1990. a u posljednjih desetak godina oko 5. 2005. Zapadne zemlje ~ 2.1 0.6 5. 1995.24 500 brakova (do 1975. 1970. godišnje bi bilo sklapano 21 500. 3) Razvod braka (divorcijalitet) Apsolutni broj razvoda relativno je stabilan unazad pola stoljeća (oko 5 000 godišnje).3 15% 10% 5% 1. U tranzicijskom razdoblju niži je nego prije.) Rusija ~ 5. 1) Bruto stopa divorcijaliteta – broj razvoda na 1000 stanovnika Hrvatska 2003 ~ 1.4 9. 2000.5 ‰.5 4. 1975. što ukazuje na to da je prisutan trend opadanja stope nupcijaliteta Sklopljenih ili rastavljenih brakova na 1000 stanovnika stopa divorcijaliteta (lijeva os) konjukturna stopa divorcijaliteta (desna os) 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1955.• Stopa nupcijaliteta – broj sklopljenih brakova na 1000 stanovnika 60ih godina ta je stopa iznosila 8-9. 1.8 5.-2009. Od 1991.

a 2000 godine ta se stopa smanjila na 65%. VB (43%). najviši je fertilitet bio u dobi 20-24 55 . jedan se rastavi). no one imaju i najmanji fertilitet ~ Stopa sklapanja braka do 50te godine (stopa prve bračnosti) koliko žena do 50te godine uđe u brak Hrvatska ⇒ 60ih godina 90% žena stupalo je u brak do 50te godine. − − Najveća stopa divorcijaliteta početkom 2000ih je bila u Švedskoj (54%). bila 27. Njem. za žene sa 23 na 27 najvišu dob stupanja žena u brak imaju Danska (30. – 27 .Konjukturna stopa divorcijaliteta ima trend rasta od 11% u 1960ima na 20-22% nakon 2000. Slovenija – 26 god. stoljeća.1 god. ali je većinom "pomaknut" u dob 25-34 godina (još 1980. ubrzano od 1980ih. npr. zatim Rusija Najniže stope divorcijaliteta su na Jugu Europe. Kordun). Ital.6 god) i Švedska (30. − godine). dok je još 1990. Slovenija (35%) (8%). Rusija – 22 . Španjolska(15%)). gdje prevladava familijarizam (Italija (50%). Grčka (16%).5 god). Porast u proteklih 20 godina: za muškarce od 26 na 30. → brak: 1) Obrazovanje UZROCI kasnijeg rađanja djece i kasnijeg stupanja u U prošlih 20 godina nije se značajno smanjio fertilitet. ~ Prosječna dob stupanja u brak Polako se povećavala od sredine 20. VB – 27 . ali i neki krajevi Hrvatske. Mađarska (42%). (na pet sklopljenih brakova. Danska – 30 . Prosječna dob majke prilikom rađanja prvog djeteta u Hrvatskoj je 2008. – 27 . bila 24 godine! − Kasna dob stupanja u brak podiže i dob rađanja djeteta – osim u zemljama gdje postoji običaj stupanja u brak nakon rođenja djeteta (Švedska.

Ali i prednosti bivanja u braku nisu više izražene (npr.2) stabilnog posla) 3) Kasnije stupanje u svijet rada (nalaženje Teško rješavanje stambenog pitanja → PLURALIZACIJA obiteljskih oblika više ne postoji jedan dominantni oblik obitelji. sve je više tipova obitelji. → i nesigurnost. ali su na sceni različiti oblici obitelji: 1) JEDNORODITELJSKE OBITELJI – obitelji u kojima djeca (do 18 god) žive s jednim roditeljem. prava djece rođene izvan braka). odnosno nema više velikih pravnih prepreka za razvod braka (blaži propisi za brakorazvod). Proširenih (višegeneracijskih) kućanstava je sve manje. (u Hrvatskoj je u 2001. godini je 10% maloljetne djece živjelo u jednoroditeljskim obiteljima) 2) REKONSTITUIRANE OBITELJI (ponovno konstruirane obitelji) – obitelji u kojima partneri ulaze u novu obitelj nakon raspada prethodne (zajedno sa svojom djecom). • deinstitucionalizacije braka: 1) Društvene promjene – vode ka ekonomskoj i drugoj emancipaciji žena čime se smanjuje ovisnost o jednom hranitelju 2) Uzrok pravne naravi – sastoji se u tome da se danas sve lakše razvesti. 2 su osnovna uzroka FENOMEN DEINSTITUCIONALIZACIJE BRAKA – slabljenje braka kao institucije. njegova krhkost 56 . U Hrvatskoj između trećine i polovice razvedenih osoba ponovno ulazi u brak (a oko osmine zasniva izvanbračne zajednice s novim partnerima).

Citati:  NATALITET BRAK. Norveška i Slovenija imaju iznad 50%). a koje žive u kohabitaciji porastao na više od 50%. razvode se češće i ranije.kohabitacijama. rjeđe se ponovno žene nakon razvoda“ (L. Drugi je razlog ekonomske prirode – na jugu Europe djeca duže ostaju roditeljskom domu i teže im se osamostaliti i doći do vlastitog stana.5% u dobi od 20-39 godina. Island. RAZVOD I U Hrvatskoj je udjel izvanbračne djece porastao sa 5% sredinom 1970ih na 12% 2008. imaju manje djece i rađaju ih u kasnijoj dobi. u Švedskoj je udio žena u dobi od 25-39 godina. − Prisutan je fenomen djece rođene izvan braka. Najviše ih je u nordijskim zemljama. „Tako se ljudi danas manje i kasnije žene. Razlozi nastanka (polu)kohabitacija jesu ti što se one smatraju manje radikalnim raskidom s tradicijom obiteljskog života. Najčešće su u pitanju djeca rođena u izvenbračnim zajednicama . ali komparativno to je vrlo mali postotak. U Hrvatskoj oko 3% obitelji čine izvanbračne zajednice (popis 2001. npr. Nerijetko se (posebno u skandinavskim zemljama) djeca rađaju prije sklapanja braka.• zajednice − 1) Kao posljedica deinstitucionalizacije braka javljaju se razne izvanbračne 2 vrste izvanbračnih zajednica: Kohabitacije – zajednički život bez sklapanja braka. obiteljska politika je manje razvijena i manje ambiciozna i ne pomaže mladima da se osamostale. − Susjedne zemlje imaju značajno više. U Italiji je u takvoj zajednici živjelo 20. Mnogo su razvijenije na jugu Europe. Najmanje ih ima u južnoj i istočnoj Europi.) 2) Polukohabitacije – nema zajedničkog stanovanja (LAT – living apart together – živjeti odvojeno. Roussel) 57 . Izvanbračna djeca. U najvećem djelu Europe više od trećine djece rađa se izvan braka (Francuska. − To ne znači da djeca imaju samo jednog roditelja ili da odrastaju u jednoroditeljskim obiteljima. nakon čega se sklapa brak. ali zajedno). Švedska.

 VEZA BRAK I SLOBODNA „Brak nije atraktivan utoliko što se doživljava kao moguće zatvaranje u unaprijed određene uloge. Emerek. Drew. kohabitacija. pluralizacija obiteljskih oblika!!! 58 . te porast jednoroditeljskih i rekonstruiranih obitelji tj. R. cijenjeni jer se doživljavaju kao manje rigidni“ (F. povećanje udjela kućanstava bez djece i kućanstava s manje djece (1 dijete). E. Singly) SLOBODNA VEZA I  OBLIK OBITELJI „Struktura domaćinstava postala je u svim zemljama sve raznovrsnija i u velikoj mjeri odražava stupanj slobode i izbora životnog stila: živjeti sam. s jednim partnerom ili prekinuti vezu. odnosno razvesti se i ponovno se oženiti ili kohabitirati. MAhon) ⇒ TREND je opadanja rađanja djece i pada fertiliteta. porast samačkih kućanstava. Nasuprot tome su konkubinat – slobodna veza. odreći se ili odgoditi rađanje djeteta ili imati djecu u braku ili izvan braka ili u nekoj sporazumnoj zajednici“ (E.

Imigranti iz zemalja u razvoju imaju pozitivan utjecaj na natalitez zemlje u koju dolaze (ali samo u prvoj generaciji) 59 . Također.oko 2. Većina mjera obiteljske politike koje su istodobno i mjere demografske politike (istovremeno poboljšavaju kvalitetu života i povećavaju sklonost rađanju djece).OBITELJSKA I DEMOGRAFSKA POLITIKA 2 termina: 1) Demografska politika je ona politika koja je usmjerena na postizanje određenih društvenih demografskih ciljeva kao što su povećanje/smanjenje broja stanovnika i poboljšanje strukture stanovništva (više mladih u odnosu na stare). posebno obitelji s djecom. Može biti liberalna (otvorena) ili restriktivna – i razlikovati se s obzirom na to odakle migracije dolaze (npr. ali restriktivna za imigrante iz trećih zemalja). 2) Migracije – migracijska politika (seljenje) . EU – liberalna za migracije unutar Europe.5 mil ljudi godišnje naseljava Europu i tako ona održava svoj demografski razvoj. Za postizanje tih ciljeva demografska se politika koristi određenim mjerama 2) Obiteljska politika je ona politika koja je usmjerena na poboljšanje standarda i dobrobiti obitelji. zemlja može stimulirati ili onemogućavati odlazak stanovništva sa svojeg teritorija.koliko će se stanovništva primiti (i kako). nisu sve obiteljske politike ujedno i demografske (npr. pomoć jednoroditeljskim obiteljima nije mjera demografske politike). Demografska politika se bavi i migracijama što nije područje obiteljske politike! Kod demografske politike uvijek postoje 2 dimenzije: 1) Reprodukcija – reproduktivna politika: pronatalitetna (povećanje nataliteta – dominantna u Europi) ili antinatalitetna politika (smanjenje populacijskog pritiska – u Aziji i Africi).

katolicizma – javlja se pomoć obit. U Švedskoj je prisutan utjecaj liberalne tradicije. U Europi je razvoj obiteljske politike započeo nakon II svj rata i za europsku obiteljsku politiku najvažniji su dokumenti Vijeća Europe i UNa. Veliku ulogu u švedskoj obiteljskoj politici imao je bračni par Myrdal i Ellen Key. Francuska uvodi dječji doplatak. smanjuje se osnovica za svako dijete) Druge obiteljske i roditeljske naknade (za vrijeme rodiljnog dopusta. Francuska: Od svih Europskih zemalja prva počela demogr. rata – Francuska danas ima najsofisticiraniju obiteljsku politiku na svijetu (imaju zbog toga relativno visok natalitet). Nakon II svj. Prevladava ruralistička politika do poslije II svj. God. pomoć kod novorođenčadi…) 2) DOPUSTI (ili „vrijeme“): 60 . a u središtu pažnje je obitelj srednje veličine i djeca (ne velike obitelji). ima „velikog neprijatelja“ (Njem. već drugi problem – ogromni prostor koji je trebalo naseliti. (izvanbračna djeca.→ POVIJEST OBITELJSKE POLITIKE: Pruska: U 18 stoljeću dolazi do prvih intervencija u obitelj (koja je privatna sfera) i to u Pruskoj uvođenjem obveznog obrazovanja u doba Friedricha Velikog i zabranom dječjeg rada u 19 st. donosi Obiteljski Zakonik. „novac“): . 1932. MJERE OBITELJSKE POLITIKE: (naknade i olakšice. pol. može pristojno živjeti. sursalaire). dopusti. Utjecaj soc. razvodi). Švedska: Druga linija razvoja obiteljske politike je Švedska koja nije imala problem ratovanja kao Francuska (Švedska nije ratovala do 18 st).ekonomski pristup (utječe na primanja) Dječji doplatci – Mogu biti univerzalni (za svu djecu) ili selektivni (namijenjeni siromašnijima. Švedska je rano liberalizirala obit. rata snažan razvoj obit. s djecom. usluge) 1) NAKNADE I OLAKŠICE (tj. st. Nakon II svj. Od sredine 19. rata uvode i tehniku (modernizacija). a daju veliki naglasak na to da obit. pol. a 1939. slabiti. posebnim kategorijama) Porezne olakšice (imaju ih zaposleni s djecom.) Do najvažnijih intervencija s ciljem povećanja broja stanovnika (iz strateških razloga nužnog povećanja broja stanovnika zbog 1 svj rata) dolazi tako da se uvodi obiteljski dodatak kao dodatak na plaću radnicima koji su imali obitelj (tzv.

centri) Institucije za zbrinjavanje starih ljudi (domovi umirovljenika .nedovoljno razvijene u Hrvatskoj. a još manje kao demografska politika. 3) Poboljšati usluge za djecu – ovaj bi element u kombinaciji s fleksibilizacijom rada doveo do rekoncilijacije rada i obitelji (usklađivanja obit.ekološki pristup (utječu na okoliš) − Razne institucije za obitelj i djecu koje pomažu roditeljima u čuvanju i odgoju djece: • • • Predškolske institucije – jaslice i vrtići .velika Vrtiće pohađa nešto više od 50% djece. 61 Povećati porodiljne dopuste Povećati dječje doplatke Smanjiti troškove obrazovanja Preraspodjela obiteljskih uloga Nerazvijene zemlje: Imaju više pasivnu obiteljsku politiku- Preraspodjela obit. 2) Fleksibilizacija rada – drugi element obiteljske politike razvijenih zemalja. kao i za djecu) PREFERENCIJE OBITELJSKE POLITIKE (siromašne ≠ napredne zemlje):  1) Naprednije zemlje (EU): Smanjiti nezaposlenost – nastoji se povećati zaposlenost žena jer se pokazalo da tamo gdje je više zaposlenih žena je i veći natalitet. Dugački rodiljni dopusti nisu dobri za radnu karijeru. Radi se o tome da bi radno vrijeme trebalo biti prilagodljivo i fleksibilno. 3) USLUGE: . uloga – tradicionalni model se mijenja i ovi mehanizmi nisu odgovarajući ni . a jaslice nešto manje od 20% potražnja i duge liste čekanja. Isto se tako pokazalo da je i za odgoj djece zdravije da majka radi. Razne institucije potpore obitelji (obit. i rada – to čini modernu obit. pol.Dopusti podrazumijevaju vrijeme odsudstva s posla i to su: • • − Porodiljni i roditeljski dopusti – plaćeni (važna je i razina kompenzacije) ostali oblici dopusta – vezani uz bolest djece ili drugih članova obitelji Dopusti su značajni kao mjera populacijske politike – RH ima relativno dugačke dopuste u usporedbi sa drugim europskimzemljama.) 4)  ~ plaćanje doplataka i njihove preferencije su: 1) 2) 3) kao obiteljska. a ne kruto (posao je individualiziran).

interventna politika. institucije su i dalje nedovoljno razvijene. pol RH) A. politika). fleksibilizacija rada i naglasak na institucijama i uslugama). kategorijama (djeca ranih invalida u odnosu na dr. .usmjerenost na doplatke. Razdoblje 2000. mjere iz socijalizma su uglavnom zadržane (soc. program) C. godine – približavanje ranijem tradicionalnom modelu. Donesen je Nacionalni program demogr. naglasak stavlja na novčane potpore i 62 . zbog nedovoljno razvijenih usluga. kriznog stanja (usmjerena na ugroženo stanovništvo). E. razvitka – populistički program. – smatralo se da su potrebne dvije vrste obnova: duhovna i demografska. hrvatska obiteljska politika zadovoljava osnovne europske standarde  Međutim. dopuste. politika izvanrednog.  Što se tiče dječjih doplataka. Nije proveden zbog nedostatka sredstava D. U tom su razdoblju dječji doplatci bili relativno visoki (25% plaće) B. odnosno usklađivanja obiteljskih i radnih obveza Elementi moderne obiteljske politike nisu u RH došli do izražaja (zapošljavanje žena. Razdoblje od 2004.-2003. Razdoblje 1996 – 1999. djecu). godine – realna pol. poreznih olakšica te roditeljskih dopusta. U razdoblju Domovinskog rata . ona nije primjerena potrebama modernom obiteljskom modelu “dvaju hranitelja”. RAZVOJ OBITELJSKE U socijalizmu su zaposleni bili privilegirani dok nezaposleni nemaju nikakve privilegije (dualna obit. privilegije odr. Nacionalna populacijska politika iz 2006. dopuste.⇒ POLITIKE U HRVATSKOJ (4 faze demog.

življenje od prirode (obrada zemlje). a seoskih 6 604 ⇒ udio gradskog stanovništva s godinama se povećava (koncentracija u velikim gradovima). UDIO GRADSKOG I SEOSKOG STANOVNIŠTVA U 1961. vrlo jaka obitelj i rodbinske veze. Nastaje ruralno – urbani kontinuum (ne zna se gdje završava selo.. jaka socijalna kontrola i svi se poznaju („sve se vidi“) ~ HRVATSKOJ: GOD. od toga gradskih 155.5% 42.3% ukupan broj naselja: 6759. raspodjela SELO – GRAD (seosko-gradsko stan. telefon.) − Stara dihotomija – to su 2 osnovne vrste ljudskih aglomeracija koje su neka vrsta suprotnosti. SEOSKO STAN. male konglomeracije. jako susjedstvo (u gradu postoji tzv.5% 57. vezan uz kulturu i civilizaciju − − Selo je „prostor izvan grada“ – ono je prirodna sredina. ~ gradovi imaju veći vitalitet – više se djece rađa 63 . ~ 31. ⇒ Danas je prisutna urbanizacija i širenje gradova. Glavna obilježja života na selu jesu: malo naselje. vodovod. nema prostorne ograničenosti). kontakt s (county. specifičan način života vezan uz prirodu.6% 51. GRADSKO STAN. Selo – mali broj stan.7% 68. Drugi pojam sela jest „naselje“ (village) prirodom.. a počinje grad) – nastaju anglomeracije gradova i naselja koja gravitiraju pojedinim centrima. campagna). ali i širenje i prenošenje elemenata gradskog života u selo (asfaltirani put. kanalizacija) − Tako dihotomija selo-grad danas igra manju ulogu. elektrifikacija. 1981. i Grad velki. dok se udio seoskog stanovništva smanjuje. brojno stan. socijalno susjedstvo – druženje s nekim izvan susjedstva. 2001.PROSTORNA DISTRIBUCIJA STANOVNIŠTVA HRVATSKE: ~ Čimbenici prostorne distribucije stanovništva: 1.4% 48. a ne tehnička kao što je grad.

Dalmacija. Posljednjih godina najviše se razvio i još se uvijek razvija Grad Zadar i to zato što ima dobar položaj.8 149.4 124. vitalnih i drugih demografskih pokazatelja na razini Županija prikazani su grafički u prezentacijama s predavanja – obavezno konzultirati 64 . godine na 690 000 – za 43 puta). zahvaćenosti ratom i sve manjeg značaja poljoprivrede. Danas ostalo jako malo stanovnika i jako nepovoljna demografska slika. razvijanje aglomeracija uz more). sisačka i ličko senjska županija) – nekad su bile istočna Slavonija predstavlja demografski zapušteno područje – zbog dalmatinska regija – ima porast broja stanovnika zbog razvoja turizma i stanovništva (Zagreb: od 16 000 stanovnika 1857.9 ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ u Hrvatskoj je prisutan problem depopulacije – pojedina područja ostaju bez zagrebačka regija okuplja najviše stanovnika. Index 307 tis 412 tis 647 tis 604 tis 616 tis 575 tis 1.~ Demografski vitalitet seoskog stanovništva je danas mnogo manji nego gradskog – u nekim područjima seoska naselja odumiru. sveučilište. gusto naseljene. Hrvatska. distribucija po REGIJAMA RH Tradicionalno: Istra. 2001.1 mil 511 tis 712 tis 811 tis 381 tis 861 tis 351.2 109. kretanje broja stanovnika PO REGIJAMA RH (1900 – 2001) REGIJA ZAGREBAČKA PRIMORSKO – GOR i ISTARSKA SJEVERNO – HRVATSKA SLAVONSKA SREDNJO – HRVATSKA DALMATINSKA 1900.1 61. iskazuje najbrži rast stanovništva srednja Hrvatska (karlovačka. litoralizacije (seljenje stanovništva na more.9 134. Slavonija i sred. 2. povećao se do 2001. dobru povezanost. Dinamika broja stanovnika.

relativno male regionalne razlike. ali istok zemlje BDP-a po glavi stanovnika tri puta veći u najbogatijoj u odnosu na najsiromašnije županije Prirodni prirast Natalitet i fertilitet viši na istoku i jugu Hrvatske. 138 tis 186 tis ⇒ poč stoljeća prisutno iseljavanje otočkog stanovništva u svijet 65 . PROCESI KOJI UTJEČU NA RASPORED: gospodarski razvoj. ~ ~ ~ Kvarneru ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ razmjera. U većini kontinentalnih županija manjak žena sličnog Imigracija iz inozemstva uglavnom u županije koje graniče sa BiH. područja od posebne državne skrbi → OTOCI: Gospodarski razvoj Velike razlike u gospodarskom razvoju između pojedinih županija. U Zagrebu 6. 1910. Divorcijalitet značajno viši na sjeveru i zapadu zemlje. ~ Hrvatsku. 4. Migracije Interne migracije uglavnom od Istoka zemlje ka zapadu. SPECIFIČNA PODRUČJA HRVATSKE – otoci. Velike razlike u koeficijentu feminiteta uslijed migracija. prirodni prirast. Vrlo malo doseljavanje iz inozemstva u sjeverozapadnu ~ GODINA Broj stanovnika na otocima: (1185 otoka.5% više žena fertilne dobi. ~ ~ ~ nazaduje. Relativno mala mobilnost u proteklom destljeću (1-3% stanovništva). Dalmacija napreduje u odnosu na ostatak Hrvatske. 47 naseljenih) BROJ STANOVNIKA 1857.3. u Zagreb te Kvarner i Istru. migracije (nekoliko napomena). vrlo niski u Istri i Osim Istre i Kvarnera.

Socijalna (Odnosna) – problem odnosa (najteže provediva) Najkritičnije pordučje – izuzetno nerazvijeno (uništena infrastruktura) i demografski opustjelo. 66 . 117 tis ~ ~ ~ ~ ~ ~ Ukupan broj otoka: 1185. Funkcionalna i radna – odnosi se na zapošljavanje (teže provediva) III. 150 tis 109 tis ⇒ od '81 prisutan lagani rast i to zbog razvoja Krka. Korčula. → PODRUČJA OD POSEBNE DRŽAVNE SKRBI: ~ Tu spada onaj dio Hrvatske koji je neposredno bio zahvaćen ratom.Otoci se revitaliziraju – oživljavanje jednog dijela otočja. Politička – najlakša II. 1981.10 000 stanovnika 30 otoka ima do 1 000 stanovnika Početkom stoljeća – veliko iseljavanje s otoka u inozemstvo Danas .1961. Brač i Hvar) 13 je otoka koji imaju između 1 . pa se nalazi u nepovoljnom položaju zbog velikog iseljavanja stanovništva (posebno srpskog). od čega je naseljeno 47 otoka 4 otoka imaju više od 10 000 stanovnika (Krk. ~ ~ Glavni konflikt: došljaci  povratnici 3 razine (vrste) integracije doseljenika i povratnika: I. Na tim se područjima danas naseljava stanovništvo BiH pa je prisutan problem integracije i odnosa došljaka i domorodaca. Korčule. Brača i Hvara (oni obuhvaćaju polovinu stanovništva na otocima i imaju više od 10 000 stanovnika) 2001.