LIKOVNA UMJETNOST 1. razred gimnazije 1.

POJEDINAC I OKOLINA Ljudsko gledanje odvija se u 2 faze, odnosno 2 radnje koje se smjenjuju i dopunjuju: Analiza ( izdvajanje djela iz cjeline, odnosno rastavljanje nejasne arene mnogolikosti svijeta oko nas, na jasno primjetne potankosti, to ih spoznajemo mozgom ) Sinteza ( ponovno uklapanje svih pojedinano promatranih detalja u cjelinu ) - pri tome ono to trenutno gledamo, ukljuuje i nae vizualno pamenje Gledanje je proces u kojem se nevjerojatnom brzinom prebacuje pozornost s jednog djelia u vidnom polju, kojeg elimo vidjeti jasno, na drugo, i tako, zbrajajui djeli po djeli, slaemo otru, cjelovitu sliku poput mozaika - to je proces u vremenu Svaki oblik ima smisao te je nastao kao rezultat djelovanja nekih sila, i te se sile iz njega mogu proitati - sve su to tragovi iz nekog biveg vremena u prostoru, a mi ih naknadno itamo i otkrivamo im znaenje Znakove itamo po naelu to su ga stari Rimljani zvali pars pro toto ( po djelu spoznajemo cjelinu ) Djela likovnih umjetnosti takoer su tragovi to ih likovni umjetnik ostavlja u prostoru u nekom prolom vremenu da bi se njegova poruka ili postignuti sklad prenosio vremenom beskrajno ili dok se vrijeme ne izbrie ili ovjek ne uniti Grafologija Rukopis odaje raspoloenje onoga koji pie; nastaje kao trag pokreta ruke - Temeljna podjela rukopisa je u 4 skupine: oni koji piu poput lukova, arkada ili poput ovjeenih vijenaca, girlanda, oni koji piu iljato ili uglato Onaj koji pie arkadno, pokret usmjeruje prema drugima, pa je uobiajeno otvorena osoba, drueljubiva, lako uspostavlja kontakt s okolinom Onaj koji pie girlandno, biljei pokret ili gestu prema sebi, pa se u ivotu slino povija prema drugima, prilagouje, a ne namee se Osobe koje piu iljasto, vjerojatno su i u ivotu otre i energetine, kao to i one koje piu uglato nisu meke i povodljive No, ne smije se sve shvatiti doslovno

Primjerice: onaj koji pie s nagibom slova prema desno ( dakle od sebe ) vjerojatno je dareljiv i otvoren prema svijetu i ljudima, a onaj koji pie nagibom na lijevo mogao bi biti tedljiv ili povuen u sebe No ne mora otvorenost znaiti samo pozitivna svojstva , ona takoer moe izraavati agresivnost osobe, ili biti izraz egocentrinosti i samoljublja Rukopisom se dakle prenosi i verbalna i vizualna poruka istovremeno; jednako i crte u likovnoj umjetnosti ne opisuje samo nacrtano, nego svjedoi i o osobnosti umjetnika- crtaa, a najee ak i ire, o duhu vremena u kojem je ivio Likovna umjetnost razvija likovnu kulturu pojedinca i pomae skladnom razvoju linosti, kao i lakem i boljem snalaenju u okolini i brem ( i pouzdanijem ) sporazumijevanju meu ljudima

2. PREDMET Iz oblika uporabnih predmeta moemo proitati i vieslojna znaenja: razlog i svrhu njihova nastanka, uzrok izbora odreene grae i tehnike proizvodnje, smisao oblikovanja, podrijetlo oblika i sl. Premda nisu stvarani kako bi prenosili poruke, nego su namijenjeni sasvim praktinim svrhama, uporabni predmeti oblikom slijede namjenu, pa je na podjednak nain i izraavaju Razvoj oblikovanja pojedinog uporabnog predmeta svojevrsni je vremenski vremeplov, jer u mijenama oblika oitavamo promjene obiaja i navika, tehnoloki razvoj i uvjete ivota Svaki uporabni predmet moe nam posluiti kao svjedok vremena u kojem je nastao i biti tuma razdoblja koje ga je oblikovalo Potivanje grae prvo je naelo i jedan od nunih uvjeta za dobro oblikovanje Oblik usklaen sa svojstvima grae bit e prikladan za ono emu je namijenjen, a ujedno e isticati svojstva grae, napose ako su materijali prirodni Drugo naelo je naelo dobra dizajna da oblik predmeta treba prilagoditi namjeni, to vodi tome da dobro i funkcionalno oblikovani predmeti oblikom slijede namjenu, ali se nju iz oblika ne moe proitati, pa dakle predmet i slui i izraava namjenu Suvremeno industrijsko oblikovanje postavlja jednako vaan zahtjev da oblik predmeta mora odgovarati osobinama grae od koje je izgraen

Svaka graa ima neka osobita svojstva ( tvrdou, glatkou, boju ) to tvore karakter nekog materijala i njegovu posebnu ljepotu Predmeti se proizvode runo i strojno, pa razlikujemo unikatne predmete koji pripadaju umjetnikom obrtu i industrijski proizvedene predmete- masovna proizvodnja- industrijski dizajn

3. U SVIJETU ZNAKOVA Znaenje znaka ovisi o dogovoru ljudi koji se njime slue, a jedan lik ili oblik u neko drugo vrijeme i na nekom drugom mjestu moe znaiti neto sasvim drugo; znak moe biti vieznaan Znakovi, odnosno predmeti to ih se slika uz pojedine svece ili u njihovim rukama u sakralnom slikarstvu, slue tome da ih prepoznamo Obino su to predmeti ili orua kojima su bili mueni ili umoreni kao muenici za kransku vjeru Npr. Lik odjeven u antiku tuniku i palij ( plat ) s velikim maem kojeg dri uza se prikazuje apostola Pavla; svetac koji nosi na ramenima i na glavi 3 kamena je sv. Stjepan akon, sv. Lovro dri sa sobom svoji veliki rotilj, dok sv. Katarina napukli kota sa iljcima Predmete prikazane uz likove kako bismo ih prepoznali, predmete to postaju znakovi prikazanih likova, nazivamo atributima Zatitni znakovi industrija i njihovih proizvoda nastali u po uzoru na srednjovjekovne grbove Podrijetlo znakova u grbovima razliito je i sloeno, pa stoga ni likovi nemaju najee doslovno znaenje onoga to prikazuju U Hrvatskoj su tijekom srednjeg vijeka postojala 3 grba Trojedne Kraljevine Hrvatske : sjeverozapadne Hrvatske kao ahovnica, Dalmacije s trima okrunjenim lavljim glavama i Slavonije s likom kune Oblik i raspored slova u abecedi kojom se svakodnevno sluimo sadri uspomenu na legendu o kretskom bogu Minosu ili Minotaurusu, poluovjeku polubiku, uz kojeg se povezuje brojne grke mitove, a prije svega onaj o Tezeju, ali su s njim u vezi i neki pojmovi koje i danas rabimo ( npr. labirint) , iako veina ljudi nije ni svjesna njihova podrijetla, ni izvorna znaenja Najstarije oblike iz kojih se razvila latinska abeceda mogli bismo opisati kao neku slikovnicu s nizom crtanih znakova- tonije likovnih kratica- kojima je prije gotovo 4 000 god bila zapisana pria o Minotaurusu iz grke mitologije

4. KOMPOZICIJA Fotografija je ogranak likovne umjetnosti s kojim se najee susreemo u ivotu; ona nas svakodnevno prati u tisku, na plakatima i u izlozima, a posredno i na televiziji Za nju se najee govori kako objektivno i tono prikazuje svijet onakvim kakav jest; no ona zapravo prikazuje samo onaj dio to ju zanima, kako ju ona vidi i vrednuje Upravo zbog toga nije ope prihvaeno miljenje kako fotografija objektivno prikazuje svijet i ivot oko nas Fotografija obuhvaa samo isjeak i trenutak beskrajnog prostora i vremena, zaustavlja sliku ivota i stvarnosti to su u neprekidnom kretanju i trajno se mijenjaju Kompozicija je raspored i odnos djelova neke cjeline ; odreuje ju ono to e fotograf odabrati od ukupnosti svijeta oko sebe, a to ovisi o tome s kojeg stanovita pristupa i pod kojim kutom gleda Odabrani kut gledanja odreuje odnos meu prikazanim dijelovima, a izborom i odnosom posreduje se odreeni sadraj i znaenje Ona je izraz subjektivnog stava pojedinca prema zbilji ili njegova motrita, a ne njen toan prikaz Svako mjesto na slici ima odreenu vrijednost i znaenje Svako je umjetniko djelo uravnoteeno i skladno, ali razlikujemo simetrinu ravnoteu ( zrcalnu ) i dinaminu ( asimetrinu ) ravnoteu kompozicije: prva je ravnotea oblika ( vaga ) , a druga ravnotea sila ( svojstvena modernoj arhitekturi npr zgrada UN-a u New Yorku ) U slikarstvu je odnos meu djelovima slike prostoran, dok je u filmu odnos vremenski FILM- sedma umjetnost, pojavio se 1895 g., kao pretposljednja umjetnost; zauzeo prvo mjesto u ivotu suvremenog ovjeka; vremenska slika to nastaje i razvija se tijekom odreena vremenskog raspona Sinteza svih umjetnosti ( osnovno izraajno sredstvo- pokretna slika )

Pokretna slika se uklapa u podruje vizualnih i likovnih umjetnosti Kadar- neprekinuti tijek snimanja, najmanja vremenska jedinica filmskog djela; zbirom kadrova stvara se ritam; on nije zatvorena cjelina, nego je redovito u vezi s prethodnim i sljedeim kadrom Kadriranje- izdvajanje pojedinosti iz vizualne cjeline prostora Vremenski odnos dviju vizualnih jedinica filma odgovara prostornom odnosu meu dijelovima neke likovne kompozicije Nasuprot statinoj slici, u filmu se unutar istog kadra svi elementi likovnog govora ( oblik, kompozicija, svjetlo ) mogu mijenjati i javiti i promjenjivim odnosima Montaa povezivanje kadrova u vremenski slijed, jednoga za drugim; ima u filmu jednako znaenje i smisao kao kompozicija u slikarstvu ili knjievnom djelu Povezivanje spoznaja o likovnim umjetnostima i likovne kulture s umjetnou pridonijet e razvoju filmske kulture svakog pojedinca, razvoju sposobnosti doivljavanja filmskog djela u njegovoj punoi

5. PROMATRANJE LIKOVNOG DJELA Uz kompoziciju, druga dva osnovna izraajna sredstva su odnos svjetlosti i sjene i oblikovanje Za odnos svjetlosti i sjene na fotografiji vana su 3 pitanja : koliina ( prevladava li svjetlost ili tama ), tip rasvjete ( meka ili kontrastna ) i kakvoa ( da li se posredstvom svjetlosti i sjene na likovima i predmetima oblike vidi jasnije, razgrauju li se ili razgrauju, postaju li nepregledni i neitki ) Za oblikovanje bitne su dvije mogunosti izraza: jasno i nejasno Cjelina je ono to je unutar okvira slike Za likovno djelo moe jednako biti vano ivo bie, kao i ono nestvarno i nestalno ( sjena ) Kad istraujemo kompoziciju neke slike, traimo kakav je red ili poredak elemenata meusobno i u odnosu na okvir; svako djelo ima neku temeljnu odrednicu, neku crtu to odreuje poredak oko kojeg se sve moe posloiti i postaviti Pri analizi fotografije se sluimo pojmovima iz geometrije ( crta,duina, kut ) i planimetrije ( trokut, pravokutnik, elipsa )

Odnos meutim kazuje smisao i znaenje to nastaju iz rasporeda; raspored odreuje kompoziciju formalno, a odnos sadrajno: govorei o rasporedu opisujemo sliku, a od odnosu tumaimo je ( 80. str razni primjeri opisani )

6. CRTA I PLOHA Crte osnovno izraajno sredstvo svih likovnih umjetnika; biljeka vizualnih misli i likovnih zamisli Moe biti samostalno i samodostatno umjetniko djelo Temelj arhitektonskog projektiranja: prikazuje se redovito geometrijskim nacrtimatlocrtom ( vodoravnim presjekom kroz zidove, tako da vidimo podove svih prostora ), presjekom ( okomitim presjekom kroz podove i stropove graevine s pogledom na zidove ) i nacrtom proelja Osnova svakog crtea je crta ili linija Svaka je linija trag pokreta na papiru U likovnoj umjetnosti govorimo o slikarevu rukopisu, to znai o nainu na koji oblikuje crte, ime otkriva svoju umjetniku osobnost Djeji crte uvijek izraava temeljno svojstvo djeje naravi: ona ne precrtavaju izgled stvari ili likova, jer dijete eli crteom neto izraziti; spontano i instinktivno deformira, izobliuje oblike iz stvarnosti ili mijenja odnose meu njima, kako bi istaknulo ono to smatra vanim Karikatura- ( tal. Caricare: natovariti, pretjerati ) nain crtanja likova u kojem se svjesno naglaava ili pretjerano istie neki dio njihove osobnosti s namjerom da se tako izoblieno portretiranu osobu ismije, da joj se naruga Ima i dobronamjernih karikatura koje samo umjereno naglaavaju crte lica ili lika, a cilj im je upravo suprotan, da nacrtane osobe predstave simpatinima i priblie ih publici, da im poveaju popularnost Suvremenu novinsku karikaturu utemeljio je francuski slikar Honore Daumier u doba romantizma i realizma u 19. st. Najpoznatiji i najkreativniji hrvatski karikaturist je Otto Reisinger sa Perom, likom bez lica Crta je tvarna pojava i linija koja ima sama po sebi odreena svojstva; moe vrsto ograivati ili razgraivati oblik ili moe razgraivati obris

Crte je ponekad jasno naznaen i na slikama to su raene razliitim tematikamaakvarelu, ulju, freski itd. Linijom se moe doarati i volumen i prostor ili samo obrisom omeiti potpuno ploni lik Za crtanje se rabe brojna, po svojstvima veoma razliita sredstva, odnosno tehinke Crtae tehnike: Najosnovnija jer olovka koja ostavlja tamno sivi trag na papiru ( u renesansi se rabio srebrni iljak, tzv. Srebrnu ili suhu iglu koja ostavlja veoma njean sivkasti trag na papiru ) Pero- metalno ( danas ), guje ( kroz povijest ), s tintom ili tuem na papiru (Kina); vrst i otar trag na papiru ( osobito na kraju ) Otopljenost i zamuenost crtea mekim ugljenom odgovarala je zamislima i sklonostima romantizma 19. st Kreda- suh i pranjav trag; pogodna za razmazivanje ( prstima ) Crta ne pripada samo crteu, ona je osnova za razliite grafike tehnike Grafike tehnike- razlikuju se od crtea po tome to ih autor urezuje ili upisuje u neku plou , a potom se ploe premazuju bojama i ono malo boje to se zadri u ugrebenim linijama pri otiskivanju u tiskarskoj prei oblikuje crte na papiru Vana je razlika i to to je crte samo jedan, dok se grafike ploe moe otisnuti i umnoiti Najpoznatije i najee primjenjivane tehnike su drvorez, bakrorez, bakropis, linorez i dr. Drvorez tipina grafika tehnika srednjeg vijeka i renesanse, bio je podjednako prikladan i za slikare 20. st. Bakropis- koristio se u baroku i rokokou ; njene i meke, zamuene linije Zajedniko im je da se rade na bakrenoj ploi, a razlika je u tome to se bakrorez urezuje neposredno na plou, to je premazuje tiskarskim crnilom i otiskuje, a za bakropis se plou priprema tako to je se premae posebnim voskom, pa se u taj vosak urezuje crte, a zatim se plou umoi u kiselinu koja e moi prodrijeti i izgristi samo ona mjesta koja su oguljena; tako nastaju ulijebljene linije, ali znatno meke od onih u bakrorezu, time e crte biti meke i kad se s ploe otisne,

cjelina e se doimati vie slikarski i slikovito, s moguima velikim rasponima svjetlosti i tame, to je bitno za iluziju prostornosti i dubine Za kraj 20. st. tipina je kompjutorska grafika, to nastaje na zaslonu raunala, a potom se moe ispisati; raunalo takoer omoguuje samostalan stvaralaki rad crtaa i oivotvorenje njegovih najsloenijih matarija

7. SLIKARSTVO I STIL Slikarstvo jer umjetnost oblikovanja plohe; graa plohe i tehnike slikanja su razliite: ploha moe biti zid ( freska ), drvena ploa ili platno ( tempera, uljene bolje ), papir ( akvarel ili vodene boje, tempera gva itd ) Slikarstvo rabi jednaka izraajna sredstva kao i fotografija: kompoziciju, svjetlostsjenu, i oblikovanje, a crte mu je pretpostavka, uz to to je i crta ukljuena u slikarsko djelo Slikarske tehnike: freska- na svodu i zidu, boja se nanosi na svjeu buku, sue se zajedno; mozaik- na svim djelovanjima arhitekture ( zid, svoj i pod ); u svjeu buku se stavljaju razliiti obojeni komadii ( ploice, kockice ), sui se s njome i dobiva buku; slikarski kartoni; enkaustika- na zidu i na drvu; na podlogu se boja nanosi sa rastopljenim voskom, svaka posebno; prelazi se preko slike sa uarenom lopaticom da bi se rastopile razliite epohe, tj. boje Na drvu- tempera- gusta, neprozirna tehnika, moe se ostvariti tanki namaz, suha i nema sjaja; sjaj se postie lakiranjem povrine; ulje na platnu ili drvu- pigment boje u kojeg se unosi masnoa, ulje; s njime se mogu nanositi tanki i debeli namazi; tanki namazi- lazurni, vie slojeva- in pasto Uljene bolje mogu se mijeati ( boja iznad boje ), povrina je uvijek sjajna ( moe se i dodatno pojaati lakiranjem ) Na papiru- akvarel- vodene boje, boja se mijea sa bojom, proziran (brzo se sui ) ; ne moe se nanositi boja na boju ( unitava se prethodni namaz ); pastel- kreda pomijeana s bojom, oblikovana u tapie; tehnika suhog traga na papiru; boja se razmazuje prstima ili trljaima za papir Vitraj- vezan za prozor arhitekture; komadii obojenog stakla, odvojenog olovnim okvirom se spajaju, inei jedinstvenu kompoziciju dodatno pojaanu s metalom zbog irine i visine prostora; zbog utjecaja svjetlosti, u crkvenom prostoru, stvara se mistinost Tapiserija- izrauje se od vune, pamuka, lana, konoplje, svile; radi se na tkalakom stroju, kroz niti osnove provlae se niti potke, koje oblikuju motiv

Temeljno izraajno sredstvo je boja Stil zajednika svojstva likovnih djela nekog razdoblja Svako povijesno razdoblje je razvilo i primijenilo, za svoje doba, svojstven nain komponiranja Kompozicija se prvi put pojavila u peinskom slikarstvu srednjeg kamenog doba ( mezolit ), tek kad se u ljudskim zajednicama oblikuju organizrane grupe i podjela rada Kao to kompozicija neke slike ovisi o spoznaji i motritu autora prema svijetu oko sebe, pa ga tako izraava i prenosi gledatelju- nain komponiranja slikarskih djela nekog razdoblja ( a ona uvijek imaju neto zajedniko ) ovisi o nainu ivota i miljenju tog doba i ima povijesno znaenje Slikarstvo unutar knjiga- Iluminacija- minijatura, inicijal Inicijal- posebno ukraeno prvo slovo teksta ( vitice, ornament, figura ) Minijatura- slika unutar crkvene knjige ( moe zauzimati pola ili cijelu stranu ); naglasak stavljen na crte; pisali su je po pergameni- obraena telea i janjea koa Slike na uporabnim predmetima- na posuu, vazama; oblici- geometrijski, ornamenti i figure Oltarne slike na drvu- razlikujemo ih prema oblicima: 1. DIPTIH ( 2 dijela ), 2. TRIPTIH- ( 3 dijela ), 3. POLIPTIH ( vie dijelova ) Pala- oltarna slika s jednom religioznom temom i donatorom

7. IKONOGRAFIJA I IKONOLOGIJA sve to nas okruuje moemo promatrati na dva naina- opisivanjem i tumaenjem smisla i znaenja Ikonografija- znanost unutar povijesti umjetnosti koja se bavi pitanjem tko je tko i to je to na slici Najzastupljenija je kranska ikonografija- biblijske teme Starog i Novog zavjeta Stari zavjet- opisuje odnos stvaranja svijeta do pojave Krista

Novi zavjet- opisuje sadraje iz evanelja; evanelisti Marko (lav), Matej (aneo), Luka (bol), Ivan (orao) Biblijski tekstovi su podloga slikarstvu, ali svaki umjetnik odabire svoje teme i prikazuje druge prizore (npr. neki prikazuju Krista kao ovjeka, a neki kao Boga ) Ikonografske metode- meusobno razliite te ih po tome prepoznajemo 1. GOVOR SIMBOLA- ( od 2.-4.st ): riba IXTIS- Isus, Krist, sin Boji, Spasitelj -kri, palma, sidro (spas), golubica, jelen, janje s aureolom 2. SIMBOLINE SCENE ili PRIZORI- (4. 10. st. )- prikazani uvijek najosnovniji likovi ili reduciranje likova, jednostavna pozadina- prostor 3. METODA REDUKCIJE- ( 11. i 12. st. ) romanika; kada umjetnici u prikazu nastoje odreeni biblijski dogaaj vezati za najvanije likove i njihove atribute, bez elemenata ambijenta ( prirode ) gdje se radnja dogaa 4. NARATIVNA METODA- javlja se u razdoblju gotike kada umjetnici opirno priaju slikom ( 13. i 14. st. ); priaju jedan biblijski dogaaj uvodei detalje ili dodavajui neto to se moe pretpostaviti iako nije napisano u Bibliji ( sreemo i u renesansi ) 5. METODA SIMULACIJE- ( renesansa, 15. i 16. st. ); teite slikarsko sa religijskog sadraja prebacuje se na prizore iz svakodnevnog ivota; religijska tema umjetniku je postupila kao izlika da bi mogao naslikati vlastiti okoli unutar metode simulacije, priroda je naslikana realistiki, kao i pojedini likovi koji su temelj slikovnog portreta Kroz povijest umjetnosti razlikujemo 3 naina prevoenja rijei uz sliku:

1. doslovni prikaz 2. sukladni prikaz 3. slobodni prikaz Doslovni prikaz- kada slikar sve dijelove teksta prenosi na sliku Sukladni ili odgovarajui prikaz- kada gledajui likove doaravamo tekst Slobodni prikaz- vlastita slikarska vizija kada slikar slobodno doivljava tekst i slobodno prikazuje dogaaj jer mu je tekst slobodni poticaj Ikonologija- nauna disciplina u povijesti umjetnosti koja se bavi tumaenjem znaenja i smisla slike kao likovnog dijela Metoda- simulacije i narativna Prikaz- slobodni Tema- iz kranske ikonografije; prvi prikazani ljudi nagi ljudi, u centru: drvo oko kojeg je ena-zmija, iza priroda

Ikonografska-topografija- raspored ikonografskih tema unutar crkvenog prostora

9. PROSTOR U PLOHI- PERSPEKTIVE Perspektiva u likovnim umjetnostima oznaava nain prikazivanja volumena na plohi slike, odnosno stvaranja predodbe o dubini prostora prospicere- tal. Vidjeti, razabrati, a imenica perspektiva znai gledanje, odnosno nain vienja stvari i svijeta Svakom stilskom razdoblju odgovara odreena perspektiva Na nju utjeu drutveno-ekonomske prilike i poimanje pojedinaca naspram drutva Kroz povijest umjetnosti razlikujemo nekoliko vrsta perspektiva, koje su oznaile pogled na svijet Perspektive: 1. Semantika ili ikonoloka perspektiva- kasna antika i rani srednji vijek; perspektiva znaenja preko nje se izraava odnos vrijednosti meu likovima i njihov odnos u prostoru neki je jos zovu hijerarhijskom vanije osobe su vee u odnosu na prostor kod semantike perspektive, odnos meu prikazanim likovima ovisi o njihovom poloaju na hijerarhijskoj ljestvici, a ne o poloaju u prostoru 2. Vertikalna perspektiva- egipatsko i bizantsko slikarstvo, romanika (11 i 12. st.); nain prikazivanja prostora na dvodimenzionalnoj plohi slae se na povrini slike po visini- drugo iznad prvog ploha se dijeli: u egipatskom slikarstvu , na pojaseve ( crta oznaava tlo )- donji pojasevi su blii, a gornji udaljeni, likovi su istih veliina, prostor i likovi ploni, naglaeni obrisnom linijom, a boja je ravnomjerna poloaj- glava u profilu, a tijelo, gornji dio- en face, donji dio- profil, boja ravnomjerna U romanikom slikarstvu, takoer se javlja podjela prostora na pojaseve i odvajanje likova na zemlji u odnosu na likove na nebu 3. Obrnuta perspektiva- razdoblje gotike ( 13. i 14. st. ); obrnut nain prikazivanja volumena gdje se likovi na slici ne smanjuju razmjernom udaljenou, niti se usporedne crte pribliavaju, ve se razmiu, pa se predmet umjesto smanjenja poveava prema dubini prostora Trodimenzionalne graevine su iskrivljene u raznim smjerovima, jer slikar oblikuje dio po dio i mijenja smjer gledanja stavljajui dijelove arhitekture jedno do drugoga

Neke elemente obrnute perspektive nalazimo u bizantskoj umjetnosti od 6.-15. st., s time da je gotovo svaki predmet i volumen naslikan iz drugog kuta, a crte perspektive vode u dugom smjeru 4. Geometrijska perspektiva- razdoblje renesanse ( 15. i 16. st. ); zrana ili linearna; temelji se na iskustvu gledanja Udaljeni likovi i predmeti od promatraa, postupno se smanjuju, razmjerno s gledanou Za provjeru prividnih promjena pravilnih oblika kada se proteu u dubinu najprikladniji geometrijski lik je kvadrat, jer na njemu vidimo svih pet pojava: 1. jednak razmak meu usporednim duinama ( bone stranice ) po dubini se suzuje, 2. jednake duine se skrauju, 3. jednake udaljenosti ( susjedne stranice ) postupno se pribliuju ( prednja i stranja su blie od lijeve i desne ), 4. pravi kutovi postaju otriji ( blii gledatelju ), ili 5. tupi ( dalje od gledatelja ) Pravocrtno / linearno Pored geometrijske, javlja se iluzionistika perspektiva, kada je pored likova naslikan prostor, tj. arhitektura, pa se stvara iluzija da nije to naslikano, ve stvarni prostor ( npr. Masaccio, Sv. Trojstvo ) 5. Atmosferska perspektiva- barok, razdoblje ( 17. i 18. st. ); temelji se na iskustvima promatranja koje umjetnici rade i prenose na sliku Poput geometrijske, prirodna pojava, to je na temelju iskustva promatranja, umjetnici prenose u slikarstvo Tri bitne promjene: u obrisu tonovima i bojama uslijed djelovanja atmosfere: obris- gubi se s udaljenou, - ton- svjetliji, -boje- hladnije Pojedinosti i obrisi otro su ocrtani u prednjem planu, a u daljini se smekavaju i gube Tonske promjene, naglaene kontraste u prednjem planu i izbljeivanje u daljini Atmosferska perspektiva je prirodna optika pojava i postojala je oduvijek Na baroknoj slici, ne slui samo uvjerljivijem prikazu prostranstva, nego se i njezinim posredstvom izraava spoznaja o beskraju prostora Po prvi put u povijesti ovjek spoznaje beskrajnost prostora ( svemir ) Kod ikonografskih tema unutar atmosferske perspektive, likovi lebde pa prostor nema granica

6. Koloristika perspektiva- moderna umjetnost, razdoblje 20.st.( fovizam ); temelji se na injenici da se neke boje ine prostorno bliima, a neke prostorno udaljenima ili primjenjuje prostorni odnos boja - tople boje- blie - hladne boje- udaljenije - primjenom ove perspektive postignut je uvjerljiv dojam dubine prostora 10. BOJE U PRIRODI I UMJETNOSTI Boja je najvanije, temeljno i najizraenije sredstvo slikarstva

Priroda koja nas okruuje, to se tie boja, skladna je zbog toga to sve te boje stvaraju najskladniju paletu ili spektar boja Dugine boje- su spektar od 6 boja koje se prelamaju kroz kapljice vode sa sunevim zrakama Podjela boja- 1- podjela- na osnovne i sloene; osnovne 3 boje su crvena, uta i modra, a tri su sloene naranasta, ljubiasta i zelena to nastaju mijeanjem susjednih osnovnih boja Koloristiki trokut spektra boja prikazan je prema J. Ittenu, poznatom istraivau meudjelovanja boja na slici: u vrhovima trokuta su 3 temeljne boje, meu njima sloene, a nasuprot njima komplementarne 2. podjela- na 3 tople- crvena, naranasta i uta, i 3 hladne- modra, ljubiasta i zelena Postupni prijelaz od toplih boja hladnima ili obratno ovisi o valnoj duljini svjetlosnih zraka ( na hladnom kraju spektra ljubiaste su najkraih valnih duljina) Nakon primjetna dijela spektra, dolaze nevidljivi dio u kojemu su ultraljubiaste zrake, a na toplom kraju spektra su crvene boje najveih valnih duljina, a zatim slijede infracrvene zrake ) Komplementarne boje- parovi to se nadopunjuju, uz jednu osnovnu dolazi ona sloena boja sastavljena od dviju osnovnih: crvena i zelena, uta i ljubiasta, modra i naranasta Sva 3 pojma istrauje fizika, znanost o svjetlosti i bojama, odnosno optika Boje imaju simboliko znaenje i vrijednost; ona takoer imaju i psiholoko i prostorno znaenje Simboliko znaenje boja: Crvena - ljubav, strast, radost, tamno crvena - vrag, revolucionarna boja svih zastava. Plava - aristokracija, istina, vjernost, plemenitost. Zelena - mir (maslinova grana, lovorov vijenac), nada, besmrtnost (evergreen). uta - um, pamet, svjetlo, razum. Ljubiasta - arobnjatvo, pokora, strpljenje, umjetnost Naranasta - plodnost, sjaj, bogatstvo. Ruiasta - slatkoa, srameljivost, njenost, djevojatvo. Grimizna - ast, kraljevstvo, kardinalska boja, dostojanstvo, bogatstvo, uzvienost. Bijela - istoa, mir. Crna - tuga, bolest, smrt, nesrea, teror.

Psiholoko znaenje boja: Crvena - snano, razdraujue djelovanje, popravlja raspoloenje, ubrzava puls, disanje i miinu napetost. uta - djeluje poticajno, izaziva radost i veselje i predstavlja nadu. Velike je vidljivosti i upotrebljava se u prometu. Naranasta - djeluje sveano, veselo, izaziva osjeaj zdravlja, ivotne radosti. Zelena - odmara, djeluje blago, stvara unutranji mir, odmara vid. Plava - djeluje smirujue, suprotno od crvene, pasivno, hladno, potie koncentraciju i umiruje. Ljubiasta - djeluje mistino, tajanstveno, oaravajue i priguuje strasti. Bijela - umara. Prostorno djelovanje boja- U ljudskom oku tople boje se ine bliima, a hladne daljima, iako se nalaze na istoj udaljenosti od oka Prostorne vrijednosti su ponajbolje iskoristili slikari u umjetnosti (tzv. koloristika perspektiva), posebice fovisti posebno znaenje boja i u kranskoj religiji: Bogorodica ( modra haljina i crveni plat ), Krist ( ljubiasti, pupurni, plat: kao nebeski vladar, jer je na zemlji tu boju smio nositi samo car ) U crnoj boji nestaju sve boje, a u bijeloj boji se utapaju Postoje i monokromne ( jednobojne ) slike; obino skulpture ili zidni reljefi im se mijeaju dvije ili vie boja nastaje meuovisnost boja i kompozicija boja Simultanost boja- dok gledamo jednu boju u duhovnoj slici pojavljuje nam se simultano ( istodobno ) njena komplementarna boja- uroena tenja za ravnoteom Sve boje na slici se dovode u meusobnu vezu i odnos ( Cezzane- majstor u kompoziciji boja )

- 11. KIPARSTVO Kiparstvo je umjetnost oblikovanja volumena Kipar svoje djelo oblikuje u nekoj tvari, te ono ima i treu dimenziju- dubinu Kiparsko djelo se moe osjetiti, odmjeriti, pa i proitati dodirom ruke, opipom Da bismo ga sagledali u cjelini, valja ga vidjeti sa svih strana, zbog ega moramo ili obii skulpturu ili se ona mora okrenuti oko svoje osi pred nama Kiparsko djelo sadri mnogo razliitih kompozicija, koliko ima kutova gledanja

Budui da je u kiparstvu najee rije o ljudskom liku, kompozicija znai kako se odnosi glava prema trupu i udovi prema cjelini tijela Prema nainu oblikovanja: - Statua - Reljef - Mobil Statua- slobodno stoji u prostoru; moemo je obii sa svih strana; moe biti figurativna ili apstraktna Figurativna- najzastupljenije oblikovanje ljudskog lika Elementi forme- volumen - prostor -povrina - ploha - linija - boja ( materijala ili ona koju nanosi umjetnik ) Kiparski oblici nastaju na 2 osnovna naina: modeliranjem i klesanjem (tesanjem) Stari Grci su najvie oblikovali atlete ( sportae ), odredivi neka pravila ( bronani kip mladia iz Kurosa, te mramorni kip boice pobjede Nike ) Mladi stoji uspravno, nepomino: noge, trup i glava su u jednoj ravnini, noge i ruke- usporedno jedna do druge Po sredinjoj okomitoj razdjelnici, lijeva i desna polovica su jednake, simetrine, a tako je oblikovana i glava, ipak, jedva primjetno, desna noga mu je malo ispred lijeve, kao to je i desna podlaktica malo nie sputena od lijeve ( te razlike daju ivost kipu kako ne bi bio samo lutak ) Kip enskog lika je u svemu suprotnost prvome, kao usporedba nemira sa slikom mira Ulomak je bez glave i ruku, no u preostalom djelu sve je u pokretu Tijelo nije uspravno, nego je nagnuto naprijed, dok je lijeva noga zabaena unatrag; nasuprot ovoj silnici to se uspinje prema naprijed, krilo se prostire prema natrag, ponovno se, koso, uspinjui od ramena do vrha, tako da u obrisu podsjea na val Uz naglaen nagib i kretanje lika prema naprijed, ini se kao da se bori protiv snana vjetra, jer joj haljina ne pada u naborima prema zemlji, nego se pripila uz tijelo, nabire se meu nogama, a slobodni kraj joj vijori sa strane

- Mjerila- 1. kanon: idealna proporcija ljudskog tijela ( 1: 7 glava; 1:10 aka ) - 2. kontrapost: poloaj ljudskog tijela koji utjelovljuje pokret i mirovanje; grki kipar Polikled je sve to realizirao na statui Kopljonoa - Reljef- kiparsko oblikovanje s prednje i bone strane Prema nainu obrade: 1. VISOKI RELJEF- velika razlika izmeu izboenih i udubljenih dijelova ; kontrast na povrini ( svjetlo-tama ) ili ( svjetlo-sjena ) oblikovan volumen

2. NISKI RELJEF- oblikovanje plohe s vrlo malom razlikom izmeu dijelova 3. ULEKNUTI RELJEF- nema izboenja, samo udubljenja Mobil- moderna skulptura koja se radi od laganih materijala; spojeni razliiti oblici stvaraju labilnu ravnoteu Njegova masa, volumen, je neznatna Ovisi o struji zraka, pa to je brzina vea, plohe se poinju spajati, stvarajui jedinstven plat

12. KIPARSTVO I GRADITELJSTVO Uobiajena je uloga kiparstva u graditeljstvu svojom ikonografijom ( koga i kako prikazuje ) biti svojevrsnom osobnom kartom arhitekture, poblie odrediti namjenu i znaenje graevine Tri odnosa kiparstva na arhitekturu: -skladan i harmonian odnos - podreenost kiparstva arhitekturi - nadreeni ili dominantni odnos kiparstva i arhitekture 1. Skladan i harmonian odnos- javlja se u grkoj arhitekturi i to posebno na timpanonu ( zabat ili zabatni trokut hrama ); kipovi su sloeni prema okviru svojim poloajem ( od poluleeeg stava, do stojeeg ) to su statue naravnih veliina koje se svojim poloajem prilagoavaju arhitektonskom okviru Harmonija statua odnosi se na to da se one ne nameu jedna drugoj, ve da stvaraju kiparsku poziciju i idealno se uklapaju u okvir 2. Podreenost kiparstva arhitekturi- u razdoblju srednjeg vijeka na portalima ( ulazima u crkvu ) nalazi se reljef koji odraava podreenost kiparstva arhitektonskom okviru, npr. lunete portala Takva se podreenost zove subordinacija ili zakon kadra

- 3. Nadreeni ili dominantni odnos kiparstva na arhitekturu- slobodno oblikovanje kipova koji dominiraju i meusobno se sukobljavaju u privlaenju i odbijanju - Kipovi su razliito postavljeni na arhitekturi kao scenska kulisa kad graevina slui kao pozadina - Nekada se statue nalaze na krovovima, pa zaklanjaju sav krov, ali slue kao ukras na graevinama - Pored graevina, kipovi se mogu nai i na zidinama te takoer slue kao ukras, a ujedno veliaju svoga zatitnika Vrste kiparstva:

Javni kipovi- sakralni i profani I jedni i drugi podizani su svecima i ljudima, pobjedama i porazima, znanstvenicima i vojskovoama ( najee na konju ),umjetnicima i dravnicima, obinim ljudima u spomen na razliita zbivanja i pojave Najee se javne spomenike, kipove postavlja na visoka postolja, to ih doslovce uzdie iznad razine prolaznika, dajui im dodatnu veliinu i dostojanstvo Krajem 19. st., kipovi se postavljaju u nivou pjeaka, prolaznika To pribliavanje donosi jednu intimnost izmeu prolaznika prema nazonosti samog spomenika Takve statue moemo pronai na javnim mjestima, ulicama, trgovima i parkovima Karijatide- statua koja zamjenjuje stup, a nalazi se na arhitekturi grkih hramova Statue na dovratnicima portala mogu zaklanjati konstruktivni elementi ( stup ) Reljef na kolumnama- reljefni prikaz bez prekida zbog spiralnog oblikovanja Skulptura ili kiparstvo oplemenjuje fontane ili gradske zdence Nadgrobna skulptura- od najjednostavnijih do najraskonijih grobnica unutar crkvenih graevina gdje su pokopani kraljevi, carevi Ako je grobnica u crkvi na povienom postolju, ulazi u sastav oltara Statua graevina- jer ima stubite; lift, vidikovac i prostorije: 1. Kolos na otoku Rodosu- 30 m; jedno od 7 svjetskih uda Antike Kipovi na zdencima, fontanama, esmama- ovisi o umjetniku kako i na koji nain e postaviti kiparsku formu unutar fontane Unutar crkava imamo kiparsku formu- na oltarima koji ujedno postaju nadgrobni spomenici; u centru oltara- kameni sarkofag Moderni materijali: eljezo, staklo, staklena vuna, plastine mase i razliiti preani oblici papira Zavarivanje- nova tehnika u kiparstvu kada se koristi eljezo kao materijal za izradu statue

13. GRADITELJSTVO ( arhitektura ) Arhitektura- umjetnost oblikovanja prostora; oblikovanjem prostora oblikuje se i volumen

Ima etiri dimenzije: irina, visina, dubina i vrijeme Razlika izmeu skulpture i arhitekture je u tome to skulpturu ne moramo uvijek obilaziti, jer se ona moe i okretati pred nama, dok arhitektura miruje i zahtijeva od nas dvostruko kretanje: obilaenje izvana i kretanje iznutra, uz povremeno kretanje oko vlastite osi Arhitektura je umjetnost u kojoj je gotovo podjednako vano vrijedno ono to je primjetno, tvarna ovojnica prostora i ono to je neprimjetno, prostor ( volumen obuhvaena zraka ) Graditeljstvo- je likovna umjetnost koja ima praktinu namjenu, radi ega se i poduzima gradnju Njena je prvotna svrha da nas zatiti od prirodnih nepogoda te od pretjerane vruine i hladnoe Arhitektura ispravlja i ugaa klimatske uvjete kako ovjeku odgovara

- Materijali: tradicionalni- kamen, drvo, opeka, beton - moderni- armirani beton, prenapregnuti beton, aluminij i staklo - Prvotne graevine: - eskimski iglu- kuglasti oblik, led, kocka, kvadar; nema prozore, dimnjak, dovoljno svjetlosti zbog propusnosti svjetlosnih elemenata u ledu; unutranji prostor: jedinstven - koliba- oblik: valjak (zid), stoac (krov), materijal: iblje, slama; nema prozora i dimnjaka: manjak svjetlosti; unutranji prostor: jedinstven - bunja ili kaun- valjak (zid), stoac (krov), materijal: kamen (suhozid); nema prozora i dimnjaka; manjak svjetlosti; prostor: jedinstven - neolitska kua iz Vuedola- drvo, iblje, glina, zemlja, slama Tradicionalna gradnja- zid-nosa; krov: teret ( ravan/kosi ), kosi- jednoslojan, dvoslojan, vieslojan ili kupolast Otvaranje zida- vrata i prozori Vrata- komunikacija izmeu vanjskog i unutarnjeg prostora Prozor- nadprozornik i doprozornik Stup- nosa, okrugla presjeka; mogu biti povezani lukom ili ravnom gredom ARKADA- vie stupova povezano Stub- nosa kvadratnog presjeka buka- vezivna graa sastavljena od pijeska, vapna i vode, a u novije doba i cementa Temeljna podjela arhitekture1. Profana arhitektura ( svjetovna ili civilna ) 2. Religijska arhitektura ( sakralna ili crkvena ) 3. Fortifikacijska arhitektura ( zidine, kule, utvrde )

Druga podjela arhitekture1. Stambena arhitektura- a) kue zajednikog stanovanja- viekatnice - neboderi b) obiteljske kue 2. Javna arhitektura- a) upravne zgrade- opina, parlament, sabor b) zgrade namijenjene duhovnom ivotu- crkve, sinagoge, damije, samostani c) graevine za gospodarske i drutvene djelatnosti- muzeji, kazalita, bolnice, tvornice Sakralna arhitektura- od 5. do 15. st. crkve slue razliitim namjenama Crkva je bila jedina galerija suvremene umjetnosti prolih razdoblja, jedina koncertna dvorana u gradu, jedini prostor drutvenog okupljanja, jedina kola meuljudskih odnosa i ponaanja za sve stalee i slojeve stanovnika, jedina dvorana za predavanja, jedino kazalite itd. Ona je odgovarala duhovnim potrebama graana; nije izraavala samo njihovu vjeru u Boga, nego i njihovo poimanje ivota Romanika crkva- ( 11. i 12. st. ); svojim oblikovanjem odgovara nemirnom vremenu stalnog ratovanja meu feudalcima kao i osjeaju nesigurnosti i ugroenosti tadanjeg ovjeka i njegovu uvjerenju da je srea jedino u zatiti iza debelih i to zatvorenijih zidova Ideal ljepote su stoga zvonici poput kula, prozori uski i maleni poput strijelnica, jer graditelji nastoje oblikovati crkvu to sliniju tvravi Gotika crkva- ( 13. i 14. st. ); naprotiv, slavi veu sigurnost i snaan gospodarski razvoj gradova na temelju obrta i trgovine, te se umjesto zidova postavljaju ogromni prozori, no ne zbog vidika ili svjetlosti ( kao u modernoj arhitekturi ), ve zbog toga da ih ispuni slikama izvedenim od komada raznobojnog stakla, koje izgledaju kao suvremene projekcije dijapozitiva, a u unutranjosti rasipaju bogatstvo boja poput najraskonije pozornice kazalita (vitraj ) Barokna crkva- ( 17. i 18. st. ); esto je ovalna, a nainom oslikavanja svodova i kupola nijeu granicu prostora i stvara privid da se unutranji prostor crkve pretae u beskrajni prostor svemira u kojemu je, pak, sve u kretanju i mijeni Moderna crkva- ( 20. st. ); odricanjem od svega to je bilo uobiajeno u oblikovanju sakralne arhitekture tijekom 2000 godina- stupovi, kapiteli, lukovi, ukrasni oblici- iskazuje uvjerenje suvremenog ovjeka da je poelo novo doba koje mora pronai svoj posve novi izraz Tlocrtom, prostorom i oblikovanjem, moderne crkve se razlikuju od graevina svih ostalih epoha i razmjerno su toliko smionije i matovitije, koliko se i suvremeno doba bitno izdvaja iz cijeloga prethodnog razvoja ovjeanstva

Strogo razvijeni ritmiki odnos meu lanovima je temeljno svojstvo arhitektonskog dijela Ritam tvore redovito dva lana, koje se esto moe imenovati kao puno-prazno Osim ritmike smjene dijelova svojstvenih plohi ili unutar otvora, ritmiki se mogu nizati i skulpture, ili dijelovi arhitekture Ritam se postie i u odnosu mase ili volumena i upljine ili prostora Naelo se ritma primjenjuje podjednako u najveem urbanistikom planiranju, kao i u najsitnijem ornamentu na obrubima tkanina, srebrnih relikvijara ili minijatura Ritmiko ponavljanje jednakih motiva postie se u obradi kovina, tzv. Matricama Osjeaj skladna ili neugodna ritma uglavnom se temelji na usporedbi s naom ljudskom graom i sastavom tijela

14. OMJERI I PROPORCIJE Nacrt je u mjerilu: od dviju brojaka, manja govori koliko centimetara na prikazu odgovara ( veem ) broju centimetara u prirodi ovjek mjerilo stvari- to naelo je slijedila starogrka arhitektura ( mjere: palacdlan-pedalj-lakat ruka-korak itd. ) Osim u arhitekturi omjeri su nevidljiva, ali uvijek nazona potka u kompoziciji svakog likovnog djela i jedan od odluujuih initelja njegova sklada ili nesklada

15. KULTURA STANOVANJA Da bismo odredili treba li kuu smjestiti u prednji ili stranji dio vrta, lijevo ili desno na graevinskom zemljitu moramo poznavati uvjete okolia Hoemo li kuu postaviti usporedno s ogradom vrta ili pod nekim drugim kutom, pak ovisi o prirodnim uvjetima, ponajprije o suncu i vjetrovima, to takoer odreuje i uvjete unutranje kompozicije, odnosno rasporeda prostora po namjeni U kuama jadranskih gradova, primjerice, tijekom srednjeg vijeka, renesanse pa i baroka, raspored prostora po namjeni protezao se po visini graevine: u prizemlju je uobiajeno bila konoba ili sprema ( nije bilo pogodno za stanovanje zbog vlage ),

prostor za dnevni boravak na 1 katu ( piano nobile ), spavanje na 2, a kuhinja u potkrovlju ( praktina za to doba, jer se nije morao graditi dimnjak ) Temeljno naelo stambene arhitekture- unutra prema van Tako su bili i dubrovaki ljetnikovci- nisu graeni da lijepo izgledaju izvana, nego iznutra; smjeteni uz more Kultura stanovanja ne ovisi ni o imetku, ni o tehnici, nego o tome koliko je ovjek razvio vlastite potrebe za udobnou i skladnim stanovanjem i koliko je posvetio pozornosti i stvaralakog duha da to na najbolji nain rijei, bez obzira posjeduje li jednosobni, ili peterosobni stan, potleuicu ili dvokatnu vilu Temeljno naelo suvremena slobodna pojedinca- opremiti i urediti stan prema vlastitim potrebama, a ne prema izvana nametnutim i opeprihvaenim normama Naelo funkcionalne simetrije- ??

16. URBANIZAM Grad je najvea i najsloenija ovjekova tvorevina; najsloenija kompozicija oblika u prostoru na Zemlji; vodea uloga u povijesti i razvoju ljudskih zajednica, jer on udovoljava nizu potreba pojedinca i drutva Organizam grada- plua grada: parkovi, perivoji 4 funkcije grada- stanovanje, rekreacija, industrija i promet

Nisam dovrsila jos 2 poglavlja knjige jer iskreno mislim da ih nee staviti( barem ne u tom obliku ) i ne da mi se sad to izvlaiti xD Valjda su ok biljeke, enjoy :P