1.

Šta od navedenog uzrokuje promjenu tražnje za automobilskim gumama: a) cijena goriva b) dohodak potrošača c) snadbijevanje gorivom d) cijena guma e) ni jedno od navedenog f) sve od navedenog 2. U determinante ponude računara spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 3. Usklađivanje ponude i tražnje na tržištu vrši se preko: a) troškova proizvodnje b) tehnologije c) cijena d) putem nestašica i viškova proizvoda e) razmjene informacija na berzi 4. Osnovne komponente teorijskih modela: a) matrice b) egzogene varijable c) endogene varijable d) koeficijenti e) pretpostavke o ponašanju f) parametri g) matematičke formule 5. Na kojim ključnim pretpostavkama su zasnovani ekonomski modeli: a) Koordinacija b) Broj učesnika c) Racionalan izbor d) Djelatnosti e) Ograničenost resursa i tehnologije f) Preferencije 6. Menadžeri baziraju svoje poslovne odluke prvenstveno u želji da: a) maksimiziraju inpute b) maksimiziraju profite c) maksimiziraju prihode dioničara d) minimiziraju negativne eksternalije 7. Razlog zbog čega tražena količina neke robe raste kada joj cijena pada jeste: a) smanjenje cijene pomjera krivu ponude udesno b) kupci postaju bogatiji i raste njihova potrošnja proizvoda c) ponuđači su spremni ponuditi više pri nižoj cijeni d) smanjenje cijene pomjera krivu tražnje udesno. 8. Na promjenu ponuđene količine drvene građe utječu: a) promjena proizvodne tehnologije

b) promjena veličine kapaciteta preduzeća i otklanjanje uskih grla u proizvodnji c) promjena krajnje cijene drvene građe d) porast općih troškova poslovanja e) porast troškova nafte na tržištu 9. Najviša cijena određena ispod ravnotežne cijene može prouzrokovati: a) da tražena količina prevaziđe količinu koja bi rado bila ponuđena b) da tražena količina bude manja od količine koja bi rado bila ponuđena c) da tražena količina još uvijek odgovara količini koja bi rado bila ponuđena zbog ravnotežne jednakosti d) bez promjene na ravnotežnom tržištu jer nije obavezna e) ništa od navedenog 10) Definišite Mikroekonomiju Mikroekonomija je grana ekonomije koja proučava odluke pojedinačnih kućanstava i preduzeća, funkcionisanje pojedinačnih tržišta i utjecaj regulacije i poreza na alokaciju rada, dobara i usluga. Mikroekonomija je analiza koja se bavi ponašanjem pojedinačnih subjekata u tržišnoj ekonomiji, takvih kao što su određivanje cijena nekog proizvoda ili ponašanje pojedinačnog potrošača ili preduzeća. Mikroekonomija je proučavanje ekonomskog ponašanja pojedinačnih jedinica odlučivanja, kao što su pojedinačni potrošači, vlasnici sredstava i preduzeća u sistemu slobodnog preduzetništva.

11) Navedite razliku između ponude i ponuđene količine Ukoliko se promijeni cijena nekog proizvoda, a ostale determinante ostanu nepromijenjene, dolazi do povećanja ponuđene količine na tržištu. Sa druge strane ako se promijeni neka od ostalih determinanti ponude, pomjera se cijela funkcija ponude. 12) Navedite razliku između tražnje i tražene količine Tražnja je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri svim cijenama, u određenom vremenskom razdoblju i na određenom tržištu. Tražena količina je količina roba ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri tačno određenoj cijeni u određenom razdoblju i na određenom tržištu. 13) Definišite efekat dohotka i efekat supstitucije Efekat dohotka je pojava da sa poskupljenjem određenog proizvoda dolazi do smanjenja tražnje za tim proizvodom jer su kupci realno siromašniji, dok je efekat supstitucije postupak zamjene skuplje robe jeftinijom od strane kupaca, kada cijena jedne robe raste. 14) „Padne li cijena nekog dobra X, kupci mogu umjesto Y kupovati X. Iako je cijena Y ostala nepromijenjena, dobro Y će sada biti relativno skuplje.“ To bi bio ekefat (dohotka/supstitucije) On bi vrijedio (samo za stare/samo za nove/i za stare i za nove) kupce.

Računa se preko sljedeće formule: 20) U kom se rasponu kreće koeficijent cjenovne elastičnosti ponude Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude. To je efekat (dohotka/supstitucije) i vrijedi (samo za stare/samo za nove/i za stare i za nove) kupce. pa zbog toga prebacuju dio svojih kupovina sa maslaca na margarin. (D) ako opis odgovara efektu dohotka. (S) Veliki porast stanarine prisilio je porodicu da se preseli u manji stan. (N) 17) Pod pojmom „Modelski pristup“ podrazumijevamo postupak po kojem se na temelju niza realnih činjenica konstruira model privredne situacije koja je predmet istraživanja.Ako bi cijena X porasla (samo bi stari/samo bi novi/i stari bi i novi) kupci umjesto X kupovali Y zbog toga što bi dobro Y sada bilo relativno (skuplje/jeftinije) 15) Pad cijena dobra X sličan je porastu dohotka zato što kupci sad mogu kupovati istu količinu X i još im ostane novca. (D) Porasla je cijena kožnih jakni pa kupci više kupuju jakne od teksasa. (S) Porodici je znatno porastao dohodak i zbog toga kupuje između ostalog. ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu. Neka je porodica ocijenila da njeni gosti ne prave razliku između maslaca i margarina. 21) Koji faktori određuju stepen cjenovne elastičnosti ponude Elastičnost ponude zavisi od: Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje i Vremenskog perioda (kratki. trenutni i dugi rok) . tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0. U drugom slučaju. (N) ne odgovara opis nijednom ni drugom. Ponuda je perfektno elastična. (DA/NE) 18) Osnovni cilj poslovanja preduzeća je maksimiziranje vrijednosti u dugom roku. funkcija ponude je horizontalna i elastičnost je beskonačna. Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene. (DA/NE) 19) Definišite cjenovnu elastičnost ponude Elastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni. Pri takvom porastu dohotka kupci mogu poželjeti kupovati više dobara uključujući i dobro X. 16) Stavite u zagradu (S) ako opis odgovara efektu supstitucije. više maslaca i seli u veći stan. Ponuda je savršeno neelastična.

kada cijena raste MR je veći od nule. DA NE 6. kapital) Kratki vremenski rok je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa. Savršeno elastična ponuda ima vrijednost koeficijenta elastičnosti ponude jednak 0. kada cijena opada MR je veći od nule. Granična stopa susptitucije faktora se povećava kako idemo na grafiku udesno. DA NE 3. Kada je Ed>1.22) Šta predstavljaju trenutna. preduzeću se isplati povećavati cijenu proizvoda. DA NE 11. Kada je Ed<1. DA NE 12. DA NE 2. DA NE 10. DA NE 14. Koeficijent elastičnosti tražnje može biti i veći i manji od jedan. Kada je Ed=5.(py/px)+I/py. DA NE 9. zgrade. DA NE 7. Kretanje duž krivulje tražnje nastaje zbog promjene ukusa potrošača. DA NE . DA NE 4. Ograničavajući budžetski pravac je pravac koji povezuje geometrijska mjesta svih mogućih kombinacija dobra X i dobra Y u koordinatnom sistemu. DA NE 8. a varijabilni rad. DA NE 16. Vlasnicima trgovinskim preduzeća više odgovara viši koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje ako se nalaze visoko na krivoj tražnje. Ograničavajući budžetski pravac se može predstaviti jednačinom Y= . Polaznu tačku objektivne teorije vrijednosti čine pojedinac i njegove potrebe. Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg jedno preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju. postrojenja. DA NE 13.Savršeno elastična ponuda ima uvijek vrijednost između 1 i ∞. kratkoročna i dugoročna funkcija ponude Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija. 1. Cjenovna elastičnost tražnje se izvodi iz Hiksovog opšteg zakona tražnje. Kod supstituta koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje je manji od 0. završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete. DA NE 17. DA NE 5. u prvom redu rada. Što je dobro više nužno za život to je elastičnost tražnje veća. DA NE 15. Pod pojmom «Modelski pristup» podrazumijevamo postupak u kojem se na temelju niza realnih činjenica konstruira model privredne situacije koja je predmet istraživanja. Preduzeće uvijek teži situaciji da je tražnja za njegovim proizvodom što elastičnija.

Razlog zbog koga tražena količina neke robe raste kada joj cijena pada jeste: a) smanjenje cijene pomjera krivu ponude udesno b) kupci postaju bogatiji i raste njihova potrošnja proizvoda c) ponuđači su spremni ponuditi više pri nižoj cijeni d) smanjenje cijene pomjera krivu tražnje udesno. . Ako je cijena robe 40 KM.400 kom/dan. Kombinacija iznad budžetskog pravca prikazuju sve moguće kombinacije dvaju dobara koje potpuno iscrpljuju potrošačev dohodak.51 e) 1. Kada je koeficijent unakrsne elastičnosti jednak nuli radi se o: a) luksuznim dobrima b) trajnim dobrima c) inferornim dobrima d) komplementarnim dobrima e) sredstvima nužnim za život f) ni jedno od navedenog 2. kupljena količina će pasti na 4. DA NE 1. Cjenovna elastičnost u bilo kojoj tački krive tražnje je: a) Jednaka 1 b) Veća od 1 ali manja od ∞ c) Manja od 1 d) Ni jedno od navedenog 4.18.24 b) 0. Iz kojeg zakona tražnje se izvodi dohodovna elastičnost tražnje: a) Cournot-Marshallovog b) Hicks-Allenovog c) Moore-Schultzovog d) Walrasovog e) Edgewortovog 3. Ako cijena poraste na 45 KM. kupljena količina je 5.36 d) 2.600 kom/dan.41 6. U determinante ponude spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 5.44 c) 1. Apsolutna vrijednost nagiba funkcije krive tražnje je 1. DA NE 19. Suše i hladnoće će na tržištu sniziti cijenu kafe. Cjenovna elastičnost tražnje je približno: a) 0.

600 kom/dan.500 kom/dan. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje kod supstituta je uvijek: a) beskonačan b) jedan c) nula d) između –1 i nula e) veći od nule f) ne može se odrediti 10.44 c) 1.36 d) 2. Najviša cijena određena ispod ravnotežne cijene može prouzrokovati: a) da tražena količina prevaziđe količinu koja bi rado bila ponuđena b) da tražena količina bude manja od količine koja bi rado bila ponuđena c) da tražena količina još uvijek odgovara količini koja bi rado bila ponuđena zbog ravnotežne jednakosti d) bez promjene na ravnotežnom tržištu jer nije obavezna e) ništa od navedenog 9.7. kupljena količina će pasti na 2.51 e) 3. kupljena količina je 6. Cjenovna elastičnost tražnje je približno: a) 0.01 KM. Osnovne komponente teorijskih modela su: a) matrice b) egzogene varijable . Usklađivanje ponude i tražnje se vrši preko: a) troškova proizvodnje b) tehnologije c) tržišnih prilika d) cijena e) putem nestašica i viškova proizvoda f) razmjene informacija na berzi 8. Ako je cijena robe 250 KM. U determinante tražnje spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 12. Ako cijena poraste na 250.33 f) ∞ 13.24 b) 0. Ako je koeficijent dohodovne elastičnosti jednak 1 tada se radi o: a) Sredstvima nužnim za život b) Supstitutima c) Komplementima d) Luksuznim dobrima e) Inferiornim dobrima 11.

sigurnost. stan. Fundamentalne potrebe : obuhvataju osnovne potrebe za život čovjeka ( hrana. piće. Zbog toga nekada i pored rasta cijena proizvoda kupci povećavaju svoju kupovinu. 16) Objasnite slučaj špekulacije kao jednu od iznimki opšteg zakona tražnje Kupci uvijek prate šta se dešava sa cijenama proizvoda na tržištu. 18) Definišite potrebe potrošača Potrebe predstavljaju zahtjeve pojedinaca ili grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi otklanjanja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajućeg blagostanja. Porast dohotka će: a) Povećati tražnju za proizvodom ako je proizvod inferiorno dobro b) Povećati tražnju za proizvodom ako je proizvod normalno dobro c) Povećati ponudu tog proizvoda d) Smanjiti tražnju za proizvodom ako proizvod ima veoma nisku cijenu e) Smanjiti ponudu proizvoda 15. 17) Na osnovu koje formule računamo granični fizički proizvod Granični proizvod označava veličinu prirasta ukupnog proizvoda izazvanu ulaganjem dodatne jedinice varijabilnog inputa. Prate njihov trend i nastoje predvidjeti buduća kretan cijena. druženjem.c) endogene varijable d) koeficijenti e) pretpostavke o ponašanju f) parametri g) matematičke formule 14. zdravlje) Ostale potrebe:obuhvataju potrebe za luksuznim proizodima. dokazivanjem u društvu Potencijalne potrebe: potrebe koje kupac ima ali ih ne može zadovoljiti zbog toga što mu to ne dozvoljava njegov dohodak Efektivne potrebe: potrebe koje može zadovoljiti i za koje posjeduje dovoljno novca 19) Za šta nam služi mikroekonomski model . Ako raste tražnja za konkretnim proizvodom a ponuda ostaje ista: a) Ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina se smanjuje b) Ravnotežna količina se smanjuje i ravnotežna cijena opada c) Ravnotežna količina se povećava a ravnotežna cijena opada d) Ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina se smanjuje e) Ravnotežna cijena i ravnotežna količina se ne mijenjaju f) Ravnotežna cijena i ravnotežna količina rastu. putovanjem. a razlog je informacija da će cijene još više rasti.

spor ekonomski rast) 22) Na kojim pretpostavkama počiva „Teorija granične korisnosti“ Pristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra. E>0 – Superiorna dobra E<0 – Inferiorna dobra (roba slabijeg kvaliteta) E>1 – Sredstva luksuzne potrošnje 0<E<1 – Sredstva nužna za život 24) Definišite unaksnu elastičnost tražnje Koefcijent unaksrcne tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y. Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca.Model predstvalja pojednostavljenu sliku stvarnosti i ima široku primjenu u ekonomiji iz razloga što model kao način spoznavanja ima određenih prednosti u odnosu na druge načine. tražnja za hamburgerima i drugom hranom niskog kvaliteta.. E>0 – Supstituti . Postupak razdvajanaj je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH. svi faktori često ne mogu biti uključeni u analizu.. Zbog toga što je svaka pojava koja se proulava pod utjecajem različitih faktora. Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara. eksternalije. visoka nezaposlenost. a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača. 20) Razlika između Hicksove i Slutskyeve metode razvijanja efekta dohotka i supstitucije Pema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći: Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke i na y osi. Slutsky je pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa. 23) Za šta nam služi dohodovna elastičnost tražnje Za neke proizvode je važan nivo dohodka kao odrednica tražnje za njim. Vrijednot robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima. javna dobra) Nejednakost (Neprihvatljive nejednakosti dohotka i bogatstva) Makroekonomski problemi ( Visoka inflacija. Iznos korisnosti su mjerili u UTILIMA. To je npr. 21) Nedostaci tržišta Neefikasnost (Monopol. Tražnja za korištenjem usluga gradskog saobraćaja. U tom slučaju početna tačka ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B.

DA NE 6. a da bi zadržao isti nivo korisnosti. rezervnom kapacitetu. U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova. DA NE 9. DA NE 1. DA NE 19. DA NE 10. Kriva ukupnih troškova polazi iz koordinatnog početka. Prosječan proizvod se dobije dijeljenjem TPx sa svim angažovanim inputima. Prema tradicionalnoj teoriji troškova kriva LATC je uvijek ispod krivih ATC. Dio krivulje graničnog proizvoda koji opada je odraz zakona opadajućih prinosa. Najniža cijena po kojoj bi preduzeće u kratkom roku bilo spremno prodavati svoj proizvod jeste cijena na nivou: a) ukupnih fiksnih troškova b) prosječnih varijabilnih troškova . Proizvodna funkcija iskazuje tehnološki optimalne razine outputa. Kako se spuštamo niz izokvatu MRTS raste. DA NE 2. DA NE 18.E<0 – Komplementi 25) Definišite cjenovnu elastičnost tražnje Cjenovna elastičnost tražnje pokazuje intenzitet reagiranja obima tražnje za nekom robom zbog promjene cijene te robe. DA NE 16. Krivulja LRATC je uvijek ispod krivulje SRATC koju zaokružuje. DA NE 12. Uvijek pokušavamo imati što manje fiksnih troškova prilikom osnivanja preduzeća. Prema savremenoj teoriji troškova funkcija dugoročnih prosječnih troškova ima oblik slova U. DA NE 8. DA NE 7. Prema savremenoj teoriji troškova optimalan obim proizvodnje u kratkom roku nije u minimumu ATC. 1. DA NE 14. Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno. Eksterna ekonomija predstavlja smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja. Funkcija MC siječe funkcije AFC i AVC u njihovom minimumu. Zakon opadajućih prinosa važi i u kratkom i u dugom roku. DA NE 11. DA NE 4. Tradicionalna teorija se razlikuje od Savremene po tzv. U trenutnom roku aktivne snage u određivanju cijene proizvoda su i ponuda i tražnja. DA NE 5. Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka angažovanje faktora proizvodnje je veće. DA NE 13. DA NE 3. 27) Pojasnite termin granična stopa supstitucije i napišite formulu za njeno računanje Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X. E>1 – elastična tražnja E<1 – neelastična tražnja E=1 – jedinično elastična tražnja 26) Definišite potrošačev višak Potrošačev višak predstavlja razliku između vrijednosti nekog dobra kojeg dobija potrošač konzumiranjem tog dobra i njegove cijene na tržištu. Poslovni profit je isto što i ekonomski profit. DA NE 15. DA NE 17.

Funkcija dugoročnih troškova zavisi od: a) Nivoa proizvodnje. Granična stopa supstitucije kako idemo slijeva udesno: a) raste b) opada c) ostaje konstantna d) zavisi od vrste proizvoda 6. Inovacije u proizvodnom procesu dovode do: a) Pomjeranja funkcije ATC ulijevo . Kada obim proizvodnje teži beskonačno. Dugoročni troškovi prema savremenoj teoriji se dijele na: a) troškove proizvodnje b) troškove istraživanja i razvoja c) troškove upravljanja 8. Tačka zatvaranja jeste tačka presjeka a) graničnih i ukupnih troškova b) graničnih i prosječnih varijabilnih troškova c) graničnih i ukupnih prosječnih troškova d) graničnih i ukupnih fiksnih troškova 3. b) Veličine dobavljača. U III zoni proizvodnje: a) ukupni proizvod opada ubrzano b) vrijednost graničnog proizvoda je veća od 0 c) prosječni proizvod je veći od graničnog proizvoda d) ukupni proizvod raste usporeno e) prosječni proizvod je jednak graničnom proizvodu 5. Ukupan fizički proizvod je: a) Ukupna proizvodnja preduzeća b) Zbir graničnih fizičkih proizvoda c) Rezultat angažovanja fiksnih faktora proizvodnje d) Rezultat angažovanja varijabilnih faktora proizvodnje 10. 9. tada se prosječni varijabilni troškovi asimptotski približavaju: a) nuli b) graničnim troškovima c) prosječnim fiksnim troškovima d) prosječnim ukupnim troškovima 4. c) Tehnologije. d) Cijene faktora.c) graničnih troškova d) prosječnih ukupnih troškova 2. U fiksne troškove spadaju slijedeće kategorije troškova: a) troškovi materijala i sirovina b) plate direktora c) kamate na kredite preduzeća d) plate radnika 7.

11. Kada su prosječni troškovi rastući. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnje gdje su AVC minimalni: a) MC=ATC=AVC b) MC =ATC c) MC dostiže minimum d) MC = AVC 17. Tačka pokrića predstavlja: a) obim proizvodnje pri kojem je MC=ATC b) obim proizvodnje pri kojem je MC=AFC c) obim proizvodnje pri kojem je MC=AVC d) ni jedno od navedenog 16. Količnik ukupnog outputa sa angažovanim dodatnim varijabilnim faktorom proizvodnje naziva se: a) granični proizvod b) minimalni proizvod c) prosječni proizvod d) ni jedno od navedenog 14. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnje gdje su ATC minimalni: a) MC=ATC=AVC b) MC dostiže maksimum c) MC =ATC d) MC dostiže minimum e) MC = AFC 13.b) Pomjeranja funkcije ATC udesno c) Pomjeranja funkcije ATC prema dole d) Pomjeranja funkcije ATC prema gore. U varijabilne troškove spadaju: a) troškovi plata administracije b) troškovi pogonske energije c) troškovi premije osiguranja d) troškovi kamata na uzete kredite preduzeća 12. granični troškovi su: a) Jednaki prosječnim troškovima b) Opadajući c) Veći od prosječnih troškova d) Manji od prosječnih troškova 18. Troškovi sirovina spadaju u: a) Apsolutno fiksne troškove b) Relativno fiksne troškove c) Varijabilne troškove d) Ni jedno od navedenog . Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnju gdje su MC minimalni: a) MC=AVC b) MC=ATC c) MC=AFC=ATC d) ATC=AVC e) Ni jedno od navedenog 15.

19. Jednačina tog pravca glasi: . odnosno iza utroška koji se obično postiže e) ni jedno od navedenog 21) Šta predstavlja zakon rastućih prinosa Kod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputa rezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi. n>1 (rastuci prinosi) . n<1 (opadajuci prinosi) 22) Šta je ekonomija. 25) Šta predstavlja proizvodna funkcija Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u proizvodnji I maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji. uz jednaki novčani izdatak. 24) Šta predstavljaju izokvante S obzirom da su izokvante kružne linije relevantno područje proizvodnje je samo u prvom kvadrantu koordinatnog sistema. Ako je n=1 (konstantni prinosi). a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova. a nakon njega disekonomija obima. 23) Šta je eksterna ekonomija. a šta eksterna diekonomija Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja. Zakon opadajućih prinosa važi kada: a) tehnika proizvodnje data i ne mijenja se u posmatranom vremenu b) utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan c) postoji mogućnost variranja proporcije utrošaka variranjem jednog ili više proizvodnih faktora d) iza neke tačke. 26) Objasnite izotroškovni pravac Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje. a šta disekonomija obima Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv. Šta od sljedećeg može imati negativnu vrijednost: a) Ukupan prihod b) Granični prihod c) Granični trošak d) Prosječan trošak 20. Ekonomija obima.

MR je manji od 0. NE 17. Kada je Ed =0. NE 20. Na cijene nafte na svjetskom trzistu utice veliki broj veoma vaznih faktora.5. DA 9. Izmedju krivih AVC i ATC moze se nalaziti cijela funkcija ponude preduzeca. 3. Da 12. NE 7. NE 15. Elasticnost ponude je jednaka 1 na vrhu krive ponude. Granicna stopa supstitucije faktora se povecava kako idemo na grafikonu ulijevo. DA 6. NE 2. NE 8. Cjenovna elasticnost ponude se izvodi iz Marsalovog opsteg zakona ponude. 5. Za preduzece je najbolje da ima sto manje elasticnu ponudu. NE 4. U kratkom vremenskom periodu ponuda preduzeca je varijabilna. DA 11. NE 10. DA 13.px • qx + py • qy =TC 1. Potrebe za resursima preduzeca nisu izvedene potrebe. NE DA . Funkcija traznje je najelasticnija u tacki gdje traznja sijece y osu. NE 18. Drzava se mijesa u rad trzista zato sto trzista ne vrse dobro odredjivanje ravnotezne cijene. Firma tezi situaciji da je cjenovna elasticnost potraznje za njegovim proizvodom sto veca. Polaznu tacku subjektivne teorije vrijednosti cine pojedinac i njegove potrebe. NE 14. DA 16. DA 19. U krivu prosjecnih ukupnih troskova (ATC). Nagib izotroskovne linije jednak je omjeru cijena gotovih proizvoda koje firma proizvodi. ne moze biti ukljucen i prosjecan profit. Modeli u Mikroekonomiji sluze samo da bismo bolje razumijeli ekonomsku stvarnost. Elasticna ponuda ima uvijek vrijednost izmedju 2 i 10. Rezervni kapacitet je karakteristican samo za Savremenu teoriju troskova. Izokvante su kruzne linije koje pokazuju isti obim proizvodnje uz datu potrosnju proizvoda. Izotroskovni pravac uvijek mora biti pravac.

kupljena kolicina ce opasti na 5 kom/dan. 3. cijene drugih proizvoda. a kod savrsenog rastuca. Najnizi koeficijent elasticnosti ima: Odjeca. trenutnom i dugom vremenskom periodu. U determinante potraznje spadaju: velicina trzista. 12. cijena. 6. trenutnom i dugom roku. kvalitet proizvoda. dugorocni granicni troskovi su: veci od dugorocnih prosjecnih troskova. 8. Apsolutna vrijednost nagiba funkcije krive ponude je 2. Kada je koeficijent dohodovne elasticnosti ponude jednak nuli radi se o: Nijedno od navedenih. Cijena proizvoda je: konstantna. 17. Determinante ponude postoje samo u : U kratkom. kupljena kolicina je 1400 kom/dan. Ako je cijena robe 40 KM. Razlika izmedju vrijednosti proizvoda i njegove cijene je poznata kao: potrosacev visak. Porast primanja kupaca ce: Smanjiti traznju za inferiornim proizvodom. ( Kod nesavrsenog trzista je opadajuca. Budzetska linija zavisi prvenstveno od: dohotka. . 15. 7. 16. Kada donosimo odluku o tome da li diferencirati proizvoda ili ne. Cjenovna elasticnost traznje nam je najvaznija: U kratkom. U determinante ponudjene kolicine spadaju: Cijena proizvoda. cijene i preferencija. 14. Ako cijena poraste na 41KM. Cjenovna elasticnost ponude u bilo kojoj tacki krive ponude je jednaka: 2. Iz kojeg zakona traznje se izvodi unakrsna elasticnost ponude: Nijedno od navedenih.1. ne postoji. 4. 11. posebno posmatramo: unakrsnu elasticnost traznje. 5. Apsolutna vrijednost nagiba funkcije krive TR je +1.) 13. Lucnu elasticnost traznje racunamo primarno za: Proizvode koji imaju znacajnu promjenu cijene i /ili kolicine. Ukupan proizvod preduzeca je maksimalan tamo gdje je: Granicni prohod = ukupnom prohodu. Cjenovna elasticnost traznje je priblizno: beskonacno. komplemenata i supstituta. Kada su dugorocni prosjecni troskovi rastuci. 9. 10. 2.

dostupnost prizvoda. DA 9. U 4. NE 13. NE 12.tno povecanje cijene proizvoda prouzrokuje smanjenje potrazivane kolicine za 10%. 19. koeficijent cjenovne elasticnosti traznje iznosi: 1. Granicni troskovi se izvode iz prosjecnih ukupnih troskova. NE 17. (Q/C) 20. NE 7. DA 16. NE . Potrebe za resursima preduzeca nisu izvedene potrebe. NE 2. NE 15. Osnovni cilj poslovanja preduzeca je maksimiziranje vrijednosti preduzeca u dugom roku. DA 10. Prosjecan proizvod se dobije dijeljenjem ukupne proizvodnje sa svim angazovanim inputima. Dohodovna elasticnost traznje se izvodi iz Hiksovog opsteg zakona traznje. (Troskovi poslovanja. tehnologija. lokacija. Kod normalnih dobara koeficijent unakrsne elasticnosti traznje je manji od 0. Rezervni kapacitet je karakteristican samo za Tradicionalnu teoriju troskova. cijene inputa. NE 6. NE 5. Suse i hladnoce ce na trzistu sniziti cijenu kafe. DA 8. Sto je dobro vise nuzno za zivot to je elasticnost traznje veca. vremenske prilike. NE 11. organizacija poslovanja. NE 4. Najniza cijena odredjena ispod ravnotezne cijene moze prouzrokovati: Da trazena kolicina prevazidje kolicinu koja bi rado bila ponudjena. U kratkom vremenskom periodu ponuda preduzeca je fiksna. Elasticnost traznje je jednaka 1 na vrhu krive traznje. Granicni fizicki proizvod se moze izvesti iz prosjecnog fizickog proizvoda. Izokvante su kruzne linije koje pokazuju isti obim proizvodnje uz date proizvodne faktore.) 1. Izmedju krivih AVC i ATC ne moze se nalaziti cijela funkcija ponude preduzeca. NE 3. Kretanje duz krive traznje nastaje zbog promjene ukusa potrosaca.18. U determinante ponude spadaju: specijalni uticaji i tehnologija. zoni proizvodnje granicni fizicki proizvod raste. Ako je 10% . Gdje ce se proizvoditi ( u kojoj zoni proizvodnje) ovisi od relativnih odnosa cijena inputa. DA 14.

7. a B predstavlja ponudu auta. 9. 10. Pad trazene kolicine za proizvodom x moze biti uzrokovan: Rastom cijene proizvoda x. vrste proizvoda. Izmedju krivih AFC i AVC se uvijek nalazi cijela funkcija ponude preduzeca. Kada su dugorocni prosjecni troskovi konstantni. velicine promjene cijene. 4. Pretpostavite da A predstavlja traznju za autima. 6. NE 20. Granicni proizvod je maksimalan u: Zoni konstantnog prinosa. 8. 5. 14. Razlika izmedju vrijednosti proizvoda i njegove cijene je poznata kao: Potrosacev visak. relativnih odnosa cijena proizvoda. cigarete. 11. raste tada moze rasti i potrazivacka kolicina. Najniza cijena odredjena iznad ravnotezne cijene moze prouzrokovati: Da trazena kolicina bude manja od kolicine koja bi rado bila ponudjena. Ako je A : P = 10 000 – 2q. Funkcija traznje za proizvodom preduzeca na moze imati i opadajuci nagib. Ukupan fizicki proizvod predstavlja: Proizvodnja ostvarena ulaganjem fiksnog i varijabilnog inputa u proces proizvodnje. Kada prosjecna velicina ostaje konstantna: Granicna velicina je jednaka prosjecnoj. 3.18. Koeficijent unakrsne elasticnosti traznje… NE 1. Cjenovna elasticnost traznje je manja od 1 za: Bankarske usluge i usluge osiguranja. 13. Koeficijent lucne elasticnosti traznje koristimo kada imamo: Povecanje traznje ili cijene u vecim rasponima. To je slucaj kod: Giffenovih proizvoda. . a B… (A=B) 2. Endogene varijable predstavljaju: Dogadjaje ili pojave koji se proucavaju. 12. Velicina efekta dohotka i efekta supstitucije ovisi prvenstveno od: Kolicine novca. masinske proizvode. Kada raste cijena proiz. Parametri predstavljaju: Kvantitativno izrazene karakteristike okruzenja. granici troskovi su: Jednaki dugorocnim prosjecnim troskovima. NE 19.

19. DA 13. DA 5. 16. Graficki oblik granicnog prihoda preduzeca zavisi od trzisnog stanja na kome se posmatra. Osnovna svrha mikroekonomskih modela jeste analiza i predvidjanje trzisnih pojava. Sto je dobro manje nuzno za zivot. Determinante potreba su: Dohodak. Savrseno neelasticna ponuda ima uvijek vrijednost izmedju 1 i beskonacno. 20. Kod supstituta koeficijent dohodovne elasticnosti traznje je manji od 0. Teorija granicne korisnosti je nastala zbog nedostatka teorije indiferencije.50 tada se radi o: Luksuznim proizvodima. NE 4. Prosjecan fizicki proizvod se moze izvesti iz tangensa ukupnog fizickog proizvoda. NE 10. Troskovi sirovina spadaju u: Varijabilne troskove. Proizvodjaci ne bi trebali u dugom roku snizavati cijene proizvoda ako im je Ed manje od 1. Apsolutna vrijednost nagiba funkcije krive traznje je 3. Izmedju krivih AVC i ATC ne moze se nalaziti cijela funkcija ponude preduzeca. NE 12. DA 14. Cjenovna elasticnost u bilo kojoj tacki krive traznje moze biti: ? 17. NE 2. cijene inputa. Kada je Ed = 1 i kada cijena usluge raste MR moze biti veci od nule.15. DA 9. NE 8. to je elasticnost ponude manja. Prag zakona o prinosima je u tacki gdje su MC optimalni. 18. Iz kojeg zakona traznje unakrsna elasticnost traznje? Walrasovog zakona. Ako je koeficijent dohodovne elasticnosti jednak 1. NE 3. NE 6. 1. NE (poljoprivredni proizvodi DA) 11. Funkcija dugorocnih troskova zavisi od: Vremenskog perioda. NE . NE 7. Proizvodi cija se cijena najcesce krece u odredjenim granicama jesu industrijski proizvodi. obicaji. Nagib izotroskovne linije jednak je omjeru kolicina faktora proizvodnje koje koristimo. djelatnosti u kojoj preduzece posluje. Kod supstituta koeficijent dohodovne elasticnosti ponude je veci od 0.

Porast dohotka ce: Povecati traznju za proizvodom ako je proizvod normalno dobro. . 9. DA 20. Kada je koeficijent cjenovne elasticnosti jednak 1 radi se o: Jedinicna elasticnost traznje. 3. NE 16. parametri . Elasticnost ponude je jednaka 1 samo na vrhu krive ponude. Koeficijent dohodovne elasticnosti traznje je negativan za : Inferiorne proizvode. kupljena kolicina je 5400 kom/dan. Cjenovna elasticnost u bilo kojoj tacki krive traznje je: nijedno od navedenih. Ako cijena poraste na 370 KM kupljena kolicina ce pasti na 4600 kom/dan. Polaznu tacku objektivne teorije vrijednosti cine pojedinac i njegove potrebe. 10. Osnovne komponente teorijskih modela su: Endogene varijable. Granicni fizicki proizvod se moze izvesti iz prosjecnog ukupnog fizickog proizvoda. Stopa povrata predstavlja iznos nesto profita kojeg firma ostvari na investirana sredstva. NE 19. Ako je cijena robe 350 KM/kom. Svaka proizvodnja ima vise razlicitih proizvodnih procesa.15. 12. Razlog zbog koga trazena kolicina neke robe raste kada joj cijena pada jeste: Kupci postaju bogatiji i raste njihova potrosnja proizvoda. 8. NE 1. Sta spada u determinante ponudjene kolicine? Cijena datog proizvoda. Za preduzece su posebno vazne sljedece potrebe: Efektivne potrebe. Ukupan prihod preduzeca na savrsenim trzistima je maksimalan tamo gdje je: Ed= .2. Proizvodjaci bi uvijek trebali u kratkom roku snizavati cijene proizvoda da prosire trziste. DA 17. Iz kojeg zakona traznje se izvodi dinamicka elasticnost traznje? Ne postoji dinamicka elasticnost traznje. 6. 4. Cjenovna elasticnost traznje je priblizno: 3. NE 18. 11. 5. Ako je koeficijent dohodovne elasticnosti jednak 1. 2. Nagib funkcije ponude je 1.01 tada se radi o: luksuznim proizvodima. 7. pretpostavke o ponasanju.

. Tacka zatvaranja jeste tacka presjeka: Granicni i prosjecni varijabilni troskovi.Tacka zatvaranja je u tacki gdje MC sijeku AVC. 12. troskovi pogonske energije. Kada je koeficijent unakrsne elasticnosti ponude jednak nuli radi se o: Nista od navedenog. tada se prosjecni varijabilni troskovi asimptotski priblizavaju: Prosjecnim ukupnim troskovima. Naucni metod je osnovni metod putem kojeg saznajemo ekonomske zakonitosti. kamate na kredite preduzeca.13. . DA 8. 19.Kada obracunavamo porez u preduzecu mi posebno posmatramo implicitne troskove preduzeca. NE 16.Ako kod elasticne krive traznje dodje do opadanja ponude povecanje ukupnog prihoda je vece od smanjanja ukupnog prihoda. 11.Ako zelimo izracunati prosjecan granicni prihod iz ukupnog posmatramo nagib tangente na prosjecan prihod u nekoj tacki. 17. NE 19. 7. 20. Problem graficke analize teorije proizvodnje jeste sto: Proizvodni proces sadrzi previse faktora proizvodnje.U varijabilne troskove spadaju: Troskovi plata administracije. DA 12. 7. 16. postoje adekvatna pitanja.Dio krivulje granicnog proizvoda koji opada je odraz zakona opadajucih prinosa. NE 11. 4. 15. te se stoga i ukupan prihod preduzeca povecava. (Ekonomski izuzeci) 14.Inovacije u proizvodnom procesu dovode do: Pomijeranja funkcije ATC prema dole.U fiksne troskove spadaju sljedece kategorije troskova: Plate direktora. Kada je efekat dohotka dominantan u preduzecu nakon povecanja cijene proizvoda tada je potrebno: Proizvod prodavati na kredit. znaci da je rijec o: Nista od navedenog. Uskladjivanje ponude i traznje se vrsi preko: Cijena.Skala ponude predstavlja ponudjenu kolicinu pri odredjenoj cijeni proizvoda. 20. 8.Granicni troskovi se izvode iz prosjecnih fiksnih troskova.Pretpostavka o koordinaciji ucesnika teorijskom modelu govori o tome da u modelu za proizvodom ne postoji traznja. Ako je koeficijent cjenovne elasticnosti traznje manji od nula.Dugorocni troskovi prema Savremenoj teoriji se dijele na: Troskove proizvodnje i troskove upravljanja. 15.Kada obim proizvodnje tezi beskonacno. 18. 3. licence.Sta je od navedenog tacno pri obimu proizvodnje gdje su MC minimalni: Nijedno od navedenog. Funkcija ponude moze biti vertikalna jedino: U trenutnom roku. rente zemljista. NE 15. Najvisi koeficijent elasticnosti ima: Namjestaj. Iz funkcije MC se izvodi: Funkcija ponude. 4.Kod supstituta koeficijent unkrsne elasticnosti traznje je manji od 0.

proizvodnu. DA 4) Postepeni proces prihvatanja nove tehnologije je: DIFUZIJE. 20) Uslov ravnoteže TPK u kratkom roku je: MC=MR.Tacka pokrica predstavlja? Obim proizvodnje pri kojem je MC = AVC. 5) MRS opada: S LIJEVA U DESNO.Sta od sljedeceg moze imati negativnu vrijednost: Granicni prihod. . 19) Extraprofit u kratkom roku je moguć za sva tržišna stanja.alokativnu. . odnosno iza utroska koji se obicno postize. niko ne prisvaja. 21) Na TPK preduzeće u određenim okolnostima mogu uticati na formiranje troškova proizvoda. 20. optimuje se. 16)Najbol ja osnova interkonekcije prema Direktivi EU jeste: LRAIC. granicna korisnost. tražnje nula: TPK i MONOPOL. DA 11) Stakelberova klasifikacija je dopuna Weitraubovoj. prosječan profit mogu investirati u inovacije proizvoda samo u: NIKADA. 3)Ekonomski efikasan sistem nije isto i pravičan sistem. 8) Cilj svakog preduzeća jeste da efikasno posluje. NE 9) Prema Stakelbergovoj kasifikaciji. 18)Male firme.Zakon opadajuccih prinosa vazi kada: .Utrosak bar nekih proizvodnih faktora fiksan. DA 15) Stvarni nepotrebni gubitak (DWL) najčešće prisvaja država a ne ponuđači i potrošači. 2)Osnovni cilj instrumenata zaštite okoline jeste da se zagađenje svede na nulu. DA 13) Prve klasifikacije tržišnih stanja se pojavljuje do 1934 g. jedan učesnik na strani ponude i malo učesnika na strani tražnje je: KVAZIMONOPOL.sa razvojem industrijske proizvodnje. NE 12) Nepotrebni društveni trošak ili gubitak šteti svim učesnicima na tržištu čak i monopolu. 7) Stratešku efikasnost na nivou društva kao cjeline možemo posmatrati kao: . vezana je za ekonomsku efikasnost. -Postoji mogucnost variranja proporcije utrosaka variranjem jednog ili vise proizvodnih faktora. DA 14) Utvrđivanje cijena po graničnim troškovima podrazumjeva izjednačavanje potražnje sa prosječnim troškovima u koje je uključen normalan profit. 17) Osnovni razlog uspostavljanja cijena interkonekcije jeste: POSTEPENO UGAŠENJE DOMINANTNOG MONOPOLISTE.16. -Iza neke tacke. 19. . NE. NE. 6) Na kojim tržištima je koef.tehničku.Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se u posmatranom vremenu. DA . 10) Međuovisnost preduzeća je posebno izraženo na Monopolu i Oligopolu. . 1)Jedan od preduslova za postizanje tehničke efikasnosti sa stanovišta društva kao cjeline jeste stanje pune zaposlenosti ekonomskog sistema.Posmatramo poslovanje u kratkom roku. NE. unakrsne el.

. DA 32) Oktopodski monopol nastaje: .kada neko posjeduje strateške sirovine. cijena koju zaračunava monopolista u odnosu na kratkoročnu cijenu je: MANJA.raste.nema funkciju ponude. kratkoročna jedna od ravnoteža pored dugoročne). 30) Monopol u kratkom roku: .regulacija stopre povrata na uložena sredstva . država nema uticaj. uticaj tražnje na formiranje cijene je veći.kada je koef. uticaj države na formiranje cijene je manji.zbog koncentracije kapitala i posjedovanje strateških sirovina. 25) Na TPK preduzeće u određenim oklonostima mogu uticati na formiranje cijene proizvoda. .zbog dodjele licence od strane države. unakrsne el.22) Na TPK kod preduzeća sa rastućim troškovima kriva ponude u dugom roku: . 23) Na TPK.ima dio funkcije ponude po fiksnim troškovima. 28) Kod monopola ravnoteža se uspostavlja u zoni: OPADAJUĆIH PROSJEČNIH TROŠKOVA.troškova monopoliste. uticaj ponude na formiranje cijene je viši.regulacija monopola putem gr.ima horizontalan položaj. . . (niti ponudu) . .ima samo ponuđenu količinu =>(važi i u kratkom i dugom roku). . DA 35) Ako monopolista nekon regulacije ostvaruje extraprofit njegovi prosječni troškovi su: ISPOD FUNKCIJE TRAŽNJE U TAČKI RAVNOTEŽE. NE. DA 27) Kratkoročna ravnoteža na TPK je istovremeno i dugoročna ravnoteža. 26) Na TPK što je vremenski rok duži. .politika potpunog ne miješanja države . 31) Na tržištu monopola što je vremenski rok duži. tražnje dovoljno veliki broj.porez na monopolski profit . 33) U dugom roku.regulacije monopola utvrđivanjem cijena na bazi vrsnog opterećenja. 34) Ekonomski monopoli mogu nastati i kada se oformi kartel na tržištu. NE. NE. . 24) Na TPK preduzeće extraprofit ostvaruje u: TRENUTNOM i KRATKOM ROKU. utiče na troškove.ima funkciju ponude po graničnim troškovima. što je vremenski rok kraći. .opada. 29) U ostale metode regulacije monopola spadaju: .

extraprofit oligopoliste u kratkom roku je manji. tada njegov MR uvijek veći od 0. . NE. to je bilat. 48) Oligopolista ne može istovremeno određivati i količinu i cijenu svih proizvoda NE 49) Što je veći nagib krive tražnje. troškova i profita kod reguliranja stope povrata monopoliste prikazujemo: TR=OC+CD+r(vAD) 47) Edgewortov model oligopola objašnjava ravnotežu učesnika na strani ponude praćenjem reakcije 1-nog učesnika na cijene drugog učesnika. DA 56) Oligopoliska preduzeća se ne mogu udruživati na tržištu jer su im interesi suprostavljeni. 46) Vezu rashoda. extraprofit oligopoliste u kratkom roku je veći. Bertrantov model je. 44) Kriva MRP-a kod monopoliste: GRANIČNI PRIHOD OSTVAREN ANGAŽOVANJEM PROIZVODNOG FAKTORA Pa. što je vremenski rok duži. uticaj količine na formiranje cijene je veći. 51)Oligopol ista može istovremeno određivati i cijenu i količinu svojih proizvoda. DA 40) Kvazimonopol predstavlja da su na strani ponude i tražnje po 1 učesnik. 54) Osnovna prednost Teorije igara jeste što može analizirati na sve vrste cjenovnih strategija.imaju periode velike potražnje. NE. DA 42) Država najčešće u svom vlasništvu drži prirodne monopole.DA 55) Osnovna svrha diskriminacije cijena jeste rast cijene proizvoda postojećim kupcima. (ponuda i tražnja) 37) Kad monopolista nema troškova.36) Na tržištu monopola. NE 50) Jedna od bitnih karakteristika oligopola je mogućnost udruživanja učesnika na strani tražnje.imaju ograničen kapacitet.trošku. NE. DA 53) Metodologija utvrđivanja cijena na bazi vrsnog opterećenja vrše preduzeća koja: . 41) Monopolista bi poslovao efikasno ako bi cijena njegovog proizvoda bila jednaka gran.monopol. NE . NE. DA 52) Što je nagib krive tražnje veći.DA 43) Liberalizacija nekog tržišta će dugoročno dovesti do: OPADANJA CIJENE PROIZVODA. 39) Monopolista pored ulaznih ima i brojne izlazne barijere. NE. Na strani ponude. NE 38) Privatizacija prirodnih monopola ima osnovni cilj da poveća stepen konkurencije. liberalizacija. 45) Kod monopolskog preduzeća funkcija troškova u dugom roku u odnosu na kratkoročnu jeste: ELASTIČNIJA.

nijedan.min AFC .DA 67) Uslov ravnoteže na TMK u kratkom roku je: . . 65) Jedna od bitnih karakteristka TMK je mogućnost udruživanja učesnika na strani potraživanja. .NE 58) Preduzeće u dugom roku nudi proizvode na tržištu oligopola: a) minimalnim dugoročnim granič. e) nijedno od navedenih. FORMIRA 62) Teorija igara se formira na konkurentske borbe između oligopolista su: PRAVILA. 59) Troškovno liderstvo prisutno je na tržištu: OLIGOPOLA. 60) Konkurisanje cijenama na oligopolskom tržištu će: REZULTIRATI SMANJENJEM PROFITA U INDUSTRIJI. . DA 64) Karakteristike TMK su: . NE 66) Kod monopolističke konkurencije ravnoteža se uspostavlja u zoni opadajućih prosječnih troškoa.sloboda ulaska i izlaska iz grane.mali broj učesnika na strani ponude. . STRATEGIJA I MATRICA REZULTATA. d) dugoročnim varijabilnim troškovima uvećanim za prosječen profit.troškovima uvećanim za prosječan profit.MC=ATC .mogućnost tajnih sporazuma na strani ponude.opadajuća funkcija tražnje. 63) Jedna od bitnih karakteristika TMK je mogućnost udruživanja na strani ponude. .MC=p . 68) U koje tržišno stanje spadaju benzinske pumpe u jednom većem gradu: TMK.značajno diferenciran proizvod.57) Teorija igara se najčešće koristi kada znamo mali broj strategija.MR=MC . 69) Kod monopsona zaposlenost nije veća nego kad na strani kupaca faktora proizvodnje postoji TPK. c) dugoročnim ATC uvećanim za prosječan profit. DA . b) dugoročnim ukupnim troškovima uvećanim za povećani profit.blagi diferencirani proizvodi. 61) Preduzeće na tržištu oligopola u dugom roku nudi proizvode po: ZAVISNOSTI SVOJE POZICIJE SVOJU CIJENU.

DA 72) Monopson uvijek angažuje više proizvodnih faktora u odnosu na TPK. DA 71) Monopson je stanje kada imamo jednog kupca nasuprot mnoštva konkurentskih ponuđača. DA 75) Preduzeće na monopsonu u kratkom roku nudi proizvode po: TRŽIŠNIM CIJENAMA. . DA 74) Monopsonista ima veći extraprofit od monopoliste.70) Cijena proizvoda monopsoniste je zadana veličina. NE 73) Kod monopsona ravnoteža se uspostavlja u zoni rastućih prosječnih troškova.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful