IZVJEŠTAJ O RADU ZAVODA U 1957.

GODINI
Rad Zavoda u 1957 godini tekao je u okviru go­ dišnjeg p l a n a koji je sačinjen saradnjom svih struč­ nih r a d n i k a Zavoda i usvojen na sjednici Savjeta za kulturu NRBiH. Neki predviđeni poslovi nisu mogli biti realizirani zato što su za njih nedostajala finansiska sredstva (izostale su investicije Izvršnog vijeća BiH i narodnih odbora a smanjivani su i redovni budžetski krediti). Izvjesna otstupanja od godišnjeg plana r a d a uslijedila su zbog toga što se Zavod, u na­ stojanju da mijenja svoju koncepciju više ka uprav­ noj i operativnoj a manje naučno-istraživačkoj usta­ novi koja se bavi evidencijom i zaštitom spomenika kulture i prirodnih rijetkosti, rukovodio stavom Sa­ vjeta za kulturu NR BiH i novih zakonskih propisa koji su u međuvremenu doneseni. Prije svega, želimo da ukažemo na nekoliko po­ java i m o m e n a t a koji su karakteristični za protekli period r a d a : Nenadano dokidanje investicija Izvršnog vijeća BiH unijelo je izvjesnu pometnju u radu, jer smo se morali preorijentirati i u najvećoj mjeri oslanjati na sredstva narodnih odbora. Ovi, međutim, još uvijek ne pokazuju dovoljno razumijevanja za naša traženja. Činjenica da u našoj Republici od organa zaštite po­ stoji samo ovaj zavod i jedna Uprava u Mostaru, tj. da u srezovima, a pogotovo u opštinama n e m a m o ni jednog čovjeka na koga se možemo osloniti još više pojačava tu teškoću. U n u t a r Zavoda vođen je kurs pojačavanja poslova oko zaštite spomenika NOB-e, veće dokumentacije u konzervatorskim zahvatima i sređivanja i unapređenja evidencije, te se u tome smislu znatno uznapredovalo. Išlo se i na povećanje saradnje sa srodnim ustanovama naše i drugih repu­ blika i na veće angažovanje vanjskih stručnih sarad­ nika. Ta saradnja bi mogla biti još sistematskija. Osjeća se da administracija Zavoda postaje sve veća i ozbiljnija, a da s druge strane nije riješeno pitanje sekretara — pravnika — pa administrativni i pravni poslovi pretstavljaju priličnu teškoću u radu. U ovom izvještaju dajemo najprije obavještenja o opštim poslovima, a onda o poslovima pojedinih sek­ tora. Ističemo samo važnije poslove i rezultate.

OPŠTI POSLOVI
U toku 1957 godine bilo je personalnih promjena uglavnom u administraciji (čistačice, daktilograf, eko­ nom). Kod stručnog osoblja promjene se sastoje u tome što je jedna tehničarka napustila službu i mje­ sto nje postavljen drugi tehničar, što je p r e p a r a t o r u otkazana služba, što je na ranije predviđeno, a odo­ breno mjesto rukovodioca Konzervatorske radionice — restauratora, postavljen 1 istoričar umjetnosti i što je također na odobreno mjesto referenta za NOB spo­ menike postavljen 1 student istorije. Mjesto prepa­ r a t o m nije popunjeno, jer je Zavod dobio naređenje Izvršnog vijeća da ne može imati više od ukupno 24 službenika, bez obzira što mu je privremenom siste­ matizacijom bilo odobreno 29. S obzirom na tu okol­ nost morao se 1 službenik otpustiti. J e d a n službenik je postigao zvanje naučnog saradnika. Zbog ukazane po­ trebe sektoru a r h i t e k t u r e pomognuto je na taj način što je jedno vrijeme tamo radio ugovorni tehničar sa p u n i m a jedno vrijeme sa skraćenim r a d n i m vreme­ nom i što je 1 administrativac jedno kraće vrijeme također honorarno angažovan za rad u tome sektora. Nadalje je u sektoru evidencije za duži period anga­ žovan administrator sa skraćenim r a d n i m vremenom, u sektoru zaštite prirode premješten je 1 stalan hono­ r a r n i službenik sa skraćenim r a d n i m vremenom. U opštem sektoru nedostaje sekretar odgovarajućih kva­ lifikacija. U proteklom periodu je bilo dosta posla oko izrade predloga pravnih propisa. Zavod je na razne načine učestvovao u izradi teza, a kasnije i p r e d n a c r t a novog opšteg Zakona o zaštiti spomenika kulture, zatim na izradi prednacrta opšteg Zakona o zaštiti prirode, te na izradi nacrta Pravilnika 0 radu i organizaciji Zavoda, koji je od strane Izvršnog vijeća NRBiH krajem 1957 godine usvojen. Organizacija Zavoda se postepeno usklađuje sa Pravilnikom. Raspoloživa finansiska sredstva u velikoj mjeri su uslovljavala r a d Zavoda. U 1957 godini budžet Zavoda iznosio je ukupno dinara 16,640.000.— koji je, uz ogra­ ničenja koja su tokom godine stizala, utrošen. Inve­ sticija Izvršnog vijeća nije bilo, a narodni odbori su utrošili na održavanje i konzervatorske zahvate ukup­ no oko 16,000.000.- dinara. Relativno najviše sredstava dao je SNO Mostar (10,500.000.-), i NO opštine Stari G r a d u Sarajevu (3,000.000.- dinara). Na stručnom uzdizanju k a d r a Zavod sa svoje stra­ ne nije mnogo učinio, jer za to nije imao mogućnosti. P l a n i r a n o slanje p r e p a r a t o r a u razvijene konzervator­ ske radionice otpalo je zato što je Zavod ostao bez preparatora, a novodobiveni restaurator nije bio odlu­ čan da se posveti restauraciji. U inostranstvo je upu­ ćen samo ing. Alija Bejtić koji je učestvovao na Me­ đ u n a r o d n o m kongresu arhitekata - konzervatora u Parizu i na jednoj ekskurziji u okviru toga Kongresa. Upućivanje arhitekta u Tursku, razmjena jednog stručnjaka za Italiju, te p l a n i r a n a studiska putovanja i prisustvovanja konzervatorskim radilištima u zemlji nisu ostvarena zbog nedostataka deviznih i dinarskih sredstava. Službenici Zavoda su aktivno učestvovali na nekoliko međurepubličkih konzervatorskih savjetova­ nja. Na tim savjetovanjima, kao i na Kongresu u Parizu iz našeg Zavoda podnesena su 3 referata i 2 koreferata. Agitacija i propaganda ne može da se razvije kako bi smo to željeli zato što Zavod nije raspolagao pot­ rebnim finansiskim sredstvima u tu svrhu i što nismo

137

Ta snimanja su proširena i na snimanja i crtanja konstruktivnih i dekorativnih ele­ m e n a t a i motiva (vrata. za koje je potrebna konsultacija stručnjaka na široj platformi. Gazi Husrevbegov h a m a m u Sarajevu. do toga nije došlo. 6 — Likovni otsjek — 61. Bilo je više operativnih spasavalačkih zahvata koji su zahtjevali izradu tehničkih dokumentacija. Tako je ovaj broj orijentiran više na praktične konzervatorske radove i pitanja koja su usko vezama za to.Zaštita prirode — 67. 4 — Kartoteka. zatim je neoštećena fototeka i zbirka tehnič­ kih planova. 10 — Instalacije — 100. U proteklom periodu Zavod nije skoro ništa učinio na zaštiti knjiškog i arhivskog materijala jer za te poslove nije imao stručnjaka i jer se očekivalo da će Državni arhiv BiH. katalog i materijali evidencije — 1. uz svoje uže obaveze. dim­ njaka. Inicijativom Zavoda. nego je više pripre­ mao predloge u tome pravcu i vršio ispravke zaštite tamo gdje je situacija bila sasvim jasna.— dinara. prozorskih niša. U Nedelji muzeja i za­ štite spomenika konzervatori su u raznim oblicima aktivno učestvovali.). bibli­ oteci i ostalim materijalima Zavoda.imali organizacione jedinice ili jednog čovjeka koji bi se posvetio samo takvim poslovima.— din. 138 . 5. pa je na osnovu toga podnesen zahtjev DOZ-u za isplatu otštete. 3. Postupak još nije dovršen. Zahvaljujući susretljivosti Geodetske uprave BiH. a za važ­ nije konkretne zadatke postavljane su ad hoc komi­ sije (na pr.331.— din.635. tesarskih vezova i dr. Međutim. Tako je u 1957 godini snimljen 21 spomenik u 108 listova (snimaka). To se pokazalo vrlo korisnim. Ipak se u tu svrhu održalo nekoliko javnih predavanja i napisalo više novinskih i radio članaka.din. a materijalnom pomoći Saveznog instituta i Savjeta za kulturu NR BiH u Sarajevu je otvorena izložba konzervatorskih radova na sv. Zavod je sa posebnim panoom bio zastupljen na međunarodnoj izložbi u Parizu. lukova. Posebna komisija Zavoda pregledala je sve mate­ rijale nakon požara u Morića h a n u te je konstatovala štete koje su učinjene na inventaru.) jer se pokazalo da postoji veliko bogatstvo takvih karakte­ rističnih motiva u našoj Republici i da bi njihova zbirka mogla pretstavljati dragocjen dokumentacioni materijal trajne umjetničke vrijednosti i odlično po­ magalo kod projektovanja restauracija ili rekonstruk­ cija takvih dijelova. u sektoru zaštite prirode pristupalo se i specijalnom za­ štićivanju. Vodeći r a č u n a i o potrebi sakupljanja tehničke dokumentacije o urbanističkim cjelinama i urbanis­ tičkim karakteristikama naših naselja starijeg doba nastavljena je u 1956 god. Isto tako. Požarom nije uništeno oko 40% namje­ štaja. 6. rađeno na organizovanju teh­ ničkih snimanja spomenika (sa vanjskim saradnicima — studentima tehnike).000. godiš­ njaka Zavoda koji je predat u štampu. Sofiji u Ohridu. Bedemi i kule vratničke tvrđave u Sarajevu. 7 — Naučni mate­ rijal — 150. u Sarajevu. a u P r e p a r a t o r s k o m kursu Muzejsko-konzervatorskog društva održano je 7 predavanja.655. 2. kartoteci. u situaciji kada se očekuje kristalizacija kriterijuma o zaštićavanju spomenika. samo sada nešto intenzivnije. te je tako u 1957 godini zaštićeno 40 prirod­ nih rijetkosti i ljepota. Zavod nije proširio svoju djelatnost na spomenike etno­ grafskog karaktera. Zavod nije vodio kurs za donošenje novih rješenja o specijalnoj zaštiti. U toku godine Komisija je održala 8 sastanaka i raspravljala 32 predmeta. Prili­ kom održavanja arhitektonsko-konzervatorskog kon­ gresa. itd. Za rješavanje n a j ­ važnijih pitanja pojedinih sektora postoje komisije stručnjaka kao stalnih organa Zavoda (za zaštitu pri­ rode. ili su oni tangirani promje­ n a m a svoje okolice (istoriski ansambli) i slično.219:506.. Imovina Zavoda je bila propisno osigurana kod Državnog osiguravajućeg zavoda na sumu od 8.— dinara. Međutim.985. Isto tako. P r e m a ranijem planu i obavljenim p r i p r e m a m a dovršena je redakcija »Naših starina« broj V. 5 . u tome što se sastajao stručni kolegium i zajednički planirao (obično za period od 2 mjeseca) poslove.— din. Dvije magaze dubrovačkog tipa u Halačima. sačuvano je oko 70% stručne kartoteke te materijali koji se odnose na zaštitu prirode i za­ štitu spomenika NOB. Zavod je formirao posebnu stručnu ko­ misiju pri Arhitektonskom otsjeku od 5 arhitekata (1 je iz Zavoda). Krajem godine došlo je do nesretnog slučaja — požara zgrade Morića hana u kojoj je bio smješten veći dio Zavoda usljed čega je Zavod već više od mjesec dana u situaciji u kojoj se uz velike napore službenika može da obavlja samo jedan dio poslova. Ovih dana radi komisija DOZ-a na procjeni štete.000. Ukupna šteta po našoj procjeni iznosi 8. Treća vrsta poslova se sastojala u tome što je. moći pre­ uzeti i obaveze oko konzervacije starih knjiga i ruko­ pisa. U toku godine Redakcija je imala mogućnosti da u smislu novih direktiva ipak izvrši izvjesne izmjene u izboru člana­ ka.1. organiza­ ciju poslova (ponude. Dvokrilna kapija u Sinanovoj tekiji u Sara­ jevu.000. 8 — Ekonomat — 151.— dinara.500. 2 — Biblioteka — 2.136. Inače. za arhitekturu i za NOB spomenike). a i pojedincima na koje smo se obraćali Zavod je uspio da sakupi kolekciju od 39 takvih snimaka koja ima svoju veliku vrijednost. započeta akcija oko sakup­ ljanja topografskih planova gradskih naselja u BiH. 4. Tako je izrađeno 18 elaborata za radove na sljedećim spomenicima: 1. 9 — Radijatori — 725. činio osvrte na izvršene zadatke i rješavao najvažnija pitanja koja su u toku r a d a iskrsavala. Stari jevrejski h r a m u Sarajevu. a za zbirku kon­ struktivnih elemenata i dekorativnih motiva prikup­ ljeno je ukupno 199 listova. baza. Ovdje je bilo relativno dosta upravno-administrativnih poslova jer se radi o objektima u čijoj se egzi­ stenciji dešavaju mnoge promjene: ili se na njima vrše građevinske intervencije. ARHITEKTONSKO-KONZERVATORSKI POSLOVI U ovome sektoru radila su 3 stalna službenika (1 arhitekt i 2 tehničara). Tvrđava u Jajcu. J e d n a od najvećih teškoća u r a d u bilo je nerije­ šeno pitanje smještaja Zavoda.— din.— din. kao i ranijih godina.546. ugovaranja i obračune) i nad­ ziranje izvođenja tih poslova.600.— din. u febru­ aru 1957 god.000.304.— din.611. kapitela. metod r a d a i rukovođenja u Zavodu kao i u ranijem periodu odražavao se pored ostaloga. P r e m a nalazu te komisije štete su sljedeće: 1 — Konzervatorska ra­ dionica — 1. Iz opreznosti da se što manje pogriješi. i za one spomenike za koje se predviđalo izvođenje radova u 1958 i daljim godinama. Radi rješavanja važnijih i osjetljivijih problema zaštite arhitektonskih spomenika. 3 . za tim katastarskih uprava u pojedinim mjestima.780. kod izvoza umjetničkih predmeta.Fotolaboratorij .dinara.000. Najvažniji poslovi ovog sektora odnosili su se na stvaranje tehničke dokumentacije za spomenike na kojima su se izvodili konzervatorski radovi u 1957 g.

5. 15.— dinara).— din) u u k u p n o m iznosu od Din. Tvrđava Ostrožac kod Bihaća.087). Nadzor radova vodio vanjski saradnik. sitnije i više spasavalačke građevin­ ske radove (818. Sredstva dalo Izvršno vi­ jeće BiH — Din.— (ne računajući tu 1. sredstva u iznosu od Din.000— dao Zavod. nivelisan pristupni put i izrađeni rigoli od oblutaka. Džamija Ferhadija u Banjoj Luci. Na osnovu tehničke dokumentacije koja je pripre­ mljena u 1956 i 1957 god. (Oko 150. a tri pretvorena u gradske parkovne površine s tim. Sred­ stva u iznosu od Din. U organizaciji Otsjeka izrađeni su projekti u r e ­ đenja parkova na prostoru tri groblja i na toj bazi izvedeni djelomični radovi na najjužnijem groblju između ulice Kovači i Trifka Grabeža (Kameni podzid i k a m e n a ograda).000. zatim dersovanje jednog i drugog čela mosta na posebnoj metodi. Pitanje održavanja četiri zapuštena groblja na Nadkovačima riješeno je u toku godine na taj način. Gradaščevića kula u Bijeloj. 18. Džamija Ferhadija u Banjoj Luci. 8.. Gazi Husrevbegov h a m a m u Sarajevu. Gradaščevića kula u Bijeloj. koji su popucali i koje kao takve treba izmijeniti.— dao Zavod. Sredstva u iznosu od dinara 236. 5. Obavljena sta­ tička ispitivanja stanja kamenih svodova i nosivih zidova. 12. neposredno uz Hadži Sinanovu tekiju. zazidavanje vodovodnih instalacija. zatim djelomično prepariranje daščanog pokro­ va (šimla) i postavljena tri gromobrana s potrebnim priključcima. te izrada potpuno novog potpornog zida uz sjeverni prilaz mostu. 7. 13.— dinara komunalnih sredstava za groblja u Sarajevu).— dao NOS-a u Bihaću. Izmjena dotraja­ log pokrova na čitavoj površini krovišta. obavljene 1957). Groblje uz Sarač Alijinu džamiju u Sarajevu. Gazi H u s r e v b e g o v bezistan u Sarajevu. Nahodov h a n u Sarajevu (završni radovi). 2. opravak krovišta i dr. zatim za građevne radove. Za ovaj posao manju sumu dao je NOO-e Stari Grad u Sa­ rajevu.890. 10.408. 1956).426. Stari jevrejski h r a m u Sarajevu. Od u k u p n e sume Zavod je finansirao p r i p r e m n e radove (282. Sred­ stva u iznosu od Din.—. Kuća Nurije Pozderca u Cazinu. Među ovim elaboratima nalaze se 2 kompletna investiciona programa (Ferhadija u B. organizirani su. Iz­ r a đ e n a i postavljena nova krovna konstrukcija s no­ vim pokrovom i predvorjem u starome obliku. 17.617.700. bio je organizovan i počet r a d na opravci crkvene zgrade u Velikoj Kladuši. Konzervacija i sanacija be­ dema na glavnom. Dovršetak radova iz godine 1956: izrada i ugradba novoprojektir a n e drvene kapije u starome stilu.dinara. 16. 2.— dinara.— din) i honorare Komisije (56. što je s jed­ nog skinuta zaštita. Izvedeno pre­ pariranje k a m e n e ograde na čitavoj istočnoj strani. Za ovaj manji posao sredstva je dao Zavod. Djelomično preparira­ nje pokrova. Sredstva za god.408.— dao je NOS-a u Goraždu. Izvršena rekon­ strukcija dijela dovratnika.dao NOO-e u Jajcu.219.. 1.000. Sredstva u iznosu od dinara 93. Osim ovih radova. koja koristi objekte.. Izmjena do­ trajalog daščanog krova na čitavoj krovnoj površini s djelomičnim izmjenom i krovne konstrukcije. Grčki most ili K a m e n i t a ćuprija na Gabelskom potoku kod Ustikoline. sva tehnička snimanja (1. Radovi će se nastaviti.. Nadzor vodio vanjski saradnik.137.— dao Va­ kufski saborski odbor. 496.200 dao Zavod. 11. 342.dao NOS-a u Brčkom.196. Uređenja soba kao r a d n i h prostorija Zavoda u Morića h a n u u Sarajevu. Izra­ đena i postavljena nova drvena daščana v r a t a radi zatvaranja prolaza u ruševnu unutrašnjost. 17. 1. kao i za razna tehnička snimanja i honorare Stručne komisije izdato je ukupno 8. I projekte i radove je finansirao NOO-e Stari grad (dinara 1.000.187. 9. 16. 1.bio je osigurao SNO Bihać. Radovi će se nasta­ viti. 6. 10. Morića h a n u Sarajevu.483.483.— dao također NOO-e Stari Grad.000. 103.000. (Radove organizirao i nadzirao arheolog Zavoda).— dao NOS-a u Bihaću. Izvršena izmjena gornjeg stroja kolovoza i ugrađen zaštitni sloj betona protiv prodiranja vode u unutrašnjosti konstrukcije. Sredstva u iznosu od Dinara 220.496.324. Groblja na Nadkovačima u Sarajevu.— dao NOS-a u Goraždu. 4. Obav­ ljeni zemljani radovi na otkopavanju konstrukcije za pravljenje tehničkih snimaka projekta te uređena fasada i okolina spomenika i izvršena djelomična re­ konstrukcija t a m b u r a kupolica.481. Dvorište Baščaršiske džamije u Sarajevu. 1. Finansiska sredstva u vi­ sini od Din. iz­ mjena 11 sobnih v r a t a i uređenje soba u južnom t r a ­ ktu. 3.7. Kuća Nurije Pozderca u Cazinu. da se nadgrobni spomenici kao vrijedan kompleks u načelu imaju sačuvati u zele­ nilu. Za pripremne.000. Sahat-kula u Pruscu. Sred­ stva u iznosu od Din. Kozja ćuprija na Miljacki (završni radovi). Kozja ćuprija na Miljacki.000. Neogotički zamak u Ostrošcu. a nadzor je bio povjeren vanjskom saradniku. Finansiska sredstva u iznosu od Din. zatim uređenje (dersovane) fasade i izvršena rekonstrukcija prozorskih otvora i lukova s izradom i ugradbom prozorskih krila i željeznih rešetki (demira) na prozorima. nabavljen 1956) i Zavod — din. 15. Završetak radova koji su vršeni u 1956 god. 13. Na bazi ranije prikupljene dokumentacije i izrađenog projekta izvedena rekonstrukcija najvećeg dijela objekta. 61.— (za radove. Sredstva u iznosu od Din.000. Hadži Sinanova tekija u Sarajevu.— (za materijal.-). Sredstva u iznosu od dinara 87. Sred­ stva dala Jorgandžijska zadruga.538. kojeg su uništila kamion­ ska vozila i koji je kao takav pretstavljao opasnost za stabilitet kamenog luka kapije iznad njega.. Sredstva u iznosu od Din.336. ali je o d m a h obustavljen zbog spora sa vjerskom organi­ zacijom o namjeni objekta. 14. Dograđena je k a m e n a ograda. Luci i tvrđava Ostrožac) za radove p l a n i r a n e u 1958 godini. a ostali 237. narodni odbori su finasirali sve ostale građevinske radove u ukupnom iznosu od Din. Tvrđava u Jajcu. Dubrovačke magaze u Halačima u Sarajevu. Uređenje soba prekinuo požar. najgornjem dijelu objekta. nadzirani i završeni parcijalno ili potpuno sljedeći građevinski radovi: 1. 428. Višegradska kapija na Vratniku. 9. Neogotički zamak (spomenik NOB) u Ostrošcu kod Bihaća. Izvedeni i obra­ čunati limarski radovi (kao završetak radova iz god.436. 708.din).271.109. Crkva u Velikoj Kladuši (spomenik NOB).— dao NOO-e Stari grad. Dvokrilna željezna kapija i abdesthana u Morića h a n u u Sarajevu. 14. Na bazi po­ sebnog projekta i statističkog r a č u n a izvedena je u trijemu drvena konstrukcija kao podupora lukova i opterećenja k a m e n i h stupova.546. 1957 u iznosu od Din. 8. Česma Mehmed-paše Sokolovića u Sokolovićima kod Rudog. 139 .643. 65.000.667. 11. zatim opra­ vak prozora radi zaštite unutrašnjosti od atmosferilija te parcijalni zidarski radovi u najgornjoj etaži. 12.200.

ako crkva zaista m o r a d n e biti po­ topljena.LIKOVNI SEKTOR SA RADIONICOM U Likovnom otsjeku zaposleni su 2 istoričara umjetnosti. kao i o potrebama zaštitnih inter­ vencija na spomenicima u ovome području. Sava. Nužno je da se plombiraju manje oštećena mjesta. a u Radionici je radio 1 istoričar umjetnosti-restaurator. Među slikama je veliki broj takvih koje imaju znatnu umjetničku vri­ jednost. Pod nadzorom stručnjaka ovog sektora izvršena je restauracija bojenog sloja šadrvana pred Gazi Husrevbegovom džamijom u Sarajevu. U radionici Zavoda izvršena je konzervacija čita­ vog ciklusa ikona od 22 komada iz zbirke Stare pra­ voslavne crkve u Sarajevu. izvršeno je čišćenje od čađi. Uz pomoć spoljnih saradnika tu se skidao nanos sedrene skrame i salitre sa fresaka. Treći. zlatar Todor Mihić iz poznate sarajevske zlatarske porodice. u ovoj crkvi će se morati i inventar dovesti u ispravno stanje. U toku godine izvr­ šeni su glavni radovi injektiranja na velikoj rozeti 2 (promjera 3. publici i nauč­ nim radnicima radi proučavanja. kod Trebinja. U radnoj ekipi su učestvovali i vanjski saradnici. koji će radi izgradnje hidrocen­ trala biti potopljen ili radovima izgradnje akumulacionog jezera biti ugrožen. Posebno su vršeni komisiski pregle­ di ugroženih spomenika na terenu. ustanovio da su one slabo konzervirane. radio 1844 god. Od važnosti je za domaću istoriju umjetnosti pronalazak još jednog do­ sada nepoznatog većeg djela sarajevskog slikara u stručnoj literaturi poznatog pod oznakom »R«. Savezni institut je primio i prenio još 11 Longinovih i drugih ikona iz Lomnice na konzerviranje u svojoj radionici. Po­ slije pregleda zajedničke komisije došlo se do istog zaključka pa je Savezni institut primio na sebe da iz­ vrši ponovno konzerviranje 13 ikona. jednog djela iz 1843 god. zatim na pribavljanju podataka za m a n j ­ kavo ispunjene k a r t o n e ranije evidentiranih i zašti­ ćenih spomenika. Izvršeno je evidentiranje spomeničkog fonda u bazenu Trebišnjice. U prvom redu nastavljen je i završen rad na čiš­ ćenju fresaka u crkvici Lomnici kod Vlasenice. uz pomoć vanjskih stručnjaka. To su ikone srpske. Ustanov­ ljeno je da su te freske veoma vrijedne a veoma ugro­ žene. kritske. U toku godine vodila se briga i o stanju fresaka u crkvi m a n a s t i r a Zavale i crkvi u Trijebnju. radi čega su one u 1957 godini prenesene u Beograd. p r e m a zapisu. Od velike je vrijednosti prona­ lazak jedne kovane srebrene petohljebnice koju je. Kako naše snage nisu dovoljne za sve te intervencije. Slika potiče iz srednjevjekovne crkvice u Ošaniću. Te ikone potiču od dosada nepoznatog slikara s kraja XVIII i početka X I X vi­ jeka koji je bio blizak ruskim ikonografima i služio se njihovim tehničkim manipulacijama. Požarom u Morića h a n u pričinjene su relativno velike štete ovome sektoru Zavoda. (Uzgred su otkriveni pod slojem kreča i kaligrafski radovi u simahani tekije. zamolili smo Savezni institut da preuzme konzervaciju Zavale na što je ovaj pristao i već u planu svoga rada 1958 god. Po svemu izgleda da ćemo morati pristupiti delikatnim radovima skidanja fresaka sa zidova. Popravljen je gromom oštećeni zvonik i krov i očišćene su freske i inventar od zagađivanja ptica i slijepih miševa. Tako je potpuno uništena konzervatorska radionica sa inventarom i materijalom. Evidentiranjem spomeničkog materijala u Livnu naišlo se na veliku i vrijednu zbirku od 83 komada starih slika i 2 vrlo vrijedna p r e d m e t a umjetnog obrta u srpsko-pravoslavnoj crkvi. J e d a n dio planiranih poslova na terenu nije mogao biti obavljen radi pomanjkanja finansiskih sredstava za putovanja. koji će se mo­ rati oslobađati krečnih premaza samo struganjem skalpelima). italokritske. U poslovima su učestvo­ vali saradnici iz Uprave u Mostaru i Muzeja u Trebinju. Oprato je i mehanički očišćeno oko 60 m 2 slikane zidne povr­ šine. te su predviđene mjere njihovog spašavanja. da se na nekoliko mjesta izvrši injektiranje podklobučenog sloja maltera. neke podloge su zbog ranijih bojenja po­ stale porozne itd. Zanimljiv konzervatorski zahvat izvođen je na zid­ nim slikarijama Sinanove tekije u Sarajevu koje su slijeganjem zidnih masa i krečenjem i popravljanjem bile oštećene (sloj m a l t e r a sa slikarijama odvojio se od svoje podloge koja je vremenom postala neravna i puna rupa. makedonske. a to je posao koji premašuje stručne i teh­ ničke snage naše Republike. Pored toga. dosada nepozna­ tog slikara J o v a n a Nikolića koji je. Ovom akcijom Zavod je dobio jasan uvid o broju i kvalitetu. Djelatnost ovoga sektora na praktičnim konzerva­ torskim radovima na terenu i u radionici odnosila se na freske i ikone. slike S m r t sv. Naime. izgleda. Josipa iz zbirke pravo­ slavne crkve u Stocu. Pored toga. Djelatnost ovog sektora odvija se na osnovu godiš­ njeg plana uglavnom na evidentiranju spomenika iz oblasti likovnih umjetnosti i na konzervaciji najviše ugroženih. Neobična je pojava slikara Mansfelda Ag. vojvođanske i ruske škole. r a d je italokritskog slikara iz kraja XV vijeka. Zavod je preko svojih stručnjaka. naročito oko mihraba. grčke. r a đ e n e u vremenu od XV do X I X vijeka.). sa velikim platnom na kome je prikazan sv. 140 . U prethodnim radovima Savezni institut u Beogradu je pomogao analizom izvjesnog materijala u svojoj laboratoriji. Tako je tom pri­ likom definitivno očišćena kompozicija Strašnog suda u priprati i niz dopojasnih portreta raznih svetaca u naosu crkve. također ekipni posao na zaštiti zidnih slika­ n j a bio je u crkvi m a n a s t i r a Dobrićeva kod Trebinja. prateći stanje tih ikona po­ slije njihove konzervacije. jedno vrijeme živio i radio u Carigradu. Sada se uz otkrivanje živopisa.5 m ) i na kaligrafskim dekorativnim ra­ 2 dovima u trijemu tekije (površine od 20 m ). Zatim pronalazak. te izvesti ponovo konzervi­ ranje poznatih Longinovih ikona. predvidio prve radove. izgorjele su 52 kopije fresaka. jasno uočavaju da­ lje zamašne konzervatorske potrebe. svi dosijei (13) o r a d u na konzervaciji pojedinih spomenika sa dokumentacionim materijalom. prskotina voska i druge prljavštine. Osim tih. koji je prije nekoliko go­ dina obavljen posredstvom Saveznog instituta u Be­ ogradu. U" toku gornjih zahvata pronađeni su za­ pisi dvojice majstora — kaligrafa koji su na ovim de­ koracijama radili 1745 do 1748 godine. među kojima dosije o tadašnjim radovima na Sinanovoj tekiji sa brojnim komisijskim izvještajima i prilozima dokumentaci­ onog karaktera. U ovim po­ slovima stručno je sarađivala Uprava u Mostaru a finansiski SNO Trebinje. Ovim poslom dobio se uvid u pravu vrijednost živopisa Dobrićeva. Izvršena je još jedna intervencija na crkvici u Aranđelovu. te jednog veli­ kog pozlaćenog krsta u finoj filigranskoj tehnici od beogradskog zlatara Nikole Stoisavljevića iz 1919 go­ dine.

Društvo je vršilo. te potom upućen raznim zainteresovanim ustanovama. Najglavnije pitanje savjetovanja bilo je pretres p r e d n a c r t a novog saveznog zakona o zaštiti prirode. Tako je pokrenuto pitanje zaštite Drine od zagađivanja azotare u Goraždu.. počeće se sa isušivanjem Donjeg (Svitavskog) jezera. od po­ sjetioca. na osnovu ugovora sa Elektroprojektom. a u vezi izgradnje hi­ drocentrale na Trebišnjici. O ovom području izradit će se docnije poseban elaborat. koji su pregledali sve objekte i donijeli po­ trebne zaključke. te će se na nekim p r e d m e t i m a morati iznova započeti sa radom. P r e m a tome planu već u 1958 godini. Na osnovu izvršenog terenskog r a d a i nakon konsultovanjima sa zainteresovanim. U cilju zaštite naših sedrenih područja i objekata na njima (vodopad Jajce. te su preduzete mjere. uzeta je dokumentacija. te je izrađen idejni program radova za uređe­ nje i otvaranje pećina najširim m a s a m a posjetioca. u Durmitoru i u Prenju. gdje erozija vrši još uvijek veoma ra­ zorno dejstvo. te više članaka za »Zaštitu prirode« u Beo­ gradu. Belgije i Poljske. U oktobru 1957 godine održano je treće međurepubličko savjetovanje o zaštiti prirode u Beogradu. izvori Plive i Janja. klisura i ponora. Velika pećina. te su u vezi s tim vršeni te­ renski radovi u Crnoj Gori. NOO Stolac i našeg Zavoda. na terenu. Neretva čitavim svojim tokom od izvora do Mo­ stara pretstavlja neisrpnu riznicu najraznovrsnijih prirodnih znamenitosti. Jajca i dr. Kalinovik. Ribar­ skim udruženjima i dr. te poslije odobrenja po Komisiji za prirodne rijetkosti. međeđa leska u Sočanima. jezera i vodopada (izvor Mliništa. kao i da se sačuvaju vodopadi u Jajcu i sedreno područje. evidentirani i proučeni mnogi objekti kao što su izvori klisura Gradina. U tome smislu vršeni su i terenski radovi sa spoljnim saradnicima u dolini Rame. za »Narodni šumar« u Sarajevu i dr. Speleološko društvo NRBiH po k a r a k t e r u svoga r a d a obavlja mnoge poslove za koje je zainteresovan Zavod. U 1957 godini. te su vršeni na terenu radovi u cilju trajne zaštite ovog rezervata. istraživačke radove u Dabarskom i Fatničkom polju. vršeni su terenski radovi pa su eviPridvorice. da bi se dobile nove površine za košnju trave. Ponor Obod i dr. (stara koščela u Gabeli. Također su izvršeni radovi u Sutjeski. Preduzete su mjere da se spriječi erozija. Livnu.ZAŠTITA PRIRODE Na ovome sektoru radila su 2 stalna i 1 honorarni službenik sa skraćenim r a d n i m vremenom. 30 pe­ ćina. Ispitani su mnogi objekti. biblioteke. vršeni su komisijski radovi u Biambarskoj pećini. Glacijalna jezera na Treskavici pla­ nini. Spreče od koksare i fabrike sode Lukavac i drugo. Djevičin Vir i drugi objekti. h e r b a r i u m a rijetkih vrsta kao i na drugim poslo­ vima. društvima i preduzećima. biljka mesožderka). Mokranjske Miljacke i dr. Sutjeska. Izrađen je od strane SNO Mostar plan za meliora­ ciju Hutovog Blata. NOS Mostar. S a m a r na rijeci Bistrici. da se erozija spriječi odnosno da se štetne posljedice sma­ nje. da se ovaj raritet trajno zaštiti od svih prolaznika. Ponikva. U prošloj godini izdvojen je dio Kozare planine kao historijska šuma. U cilju agitacije i propagande općenito za zaštitu prirode napisan je članak za »Naše starine« o novim objektima.. pećina u Dobrim vodama. zadnjim požarom u Morića h a n u neke su n a m zbirke sa herbariumom i drugim materijalom propale. Blatačko jezero na Bjelašnici planini i dr. po raznim pitanjima kao što je napr. nepri­ jateljem broj 1. Sa Sekretarijatom za šumarstvo već su preduzete a i dalje će se preduzimati akcije. Krajni cilj je bio da se ispitaju glavni hidrografski objekti i da se po moguć­ nosti u t v r d e hidrografske veze između ova dva polja.. Isto tako su vršeni radovi u dolini Neretve od izvora do Glavatičeva. štabovi i dr. kome je prisustvovao i naš predstavnik. Bo­ sne od željezare Zenica. Gornjeg i Donjeg Krupca. vodopad kod Močila. Namjerava se isto tako posjeći u Deranskom jezeru veći dio poljskih jasenova. U kancelariji je izvršeno popunjavanje postojećih i novih kartotečnih listova. izvor Klokota kod Bihaća. Razmatrani su i svi aktuelni problemi zaštite prirode u našoj ze­ mlji. te će se neki od objekata staviti pod zaštitu države. Svi su objekti evidentirani. štamparije. u prvom redu svoj omladini. izrađena nova rješenja i otposlata svim zainteresovanim. Hutovo Blato i dr. Kako su još uvijek velike štete u pećinama. novo nalazište runolista. Zavod je stavio pod zaštitu države u 1957 godine 40 objekata i t o : 10 starih stabala i aleja. Peručici i Zelengori. Cjelokupan elaborat predat je Elektroprojektu u dalji rad. Zavoda i Savjeta za kulturu NRBiH. kartoteke. društvima i preduzećima na mišljenje i nove predloge. Upotpunjen pred­ nacrt dostavljen je našem Zavodu. vršeni su radovi na terenu. vodopadi na rijeci Janji. Također je rađeno na sređivanju fototeke. J a m a Velikog Tegara. 141 . U vezi izgradnje hidrocentrala u dolini Neretve. Kozara. u cilju dobivanja novih površina livada i pa­ šnjaka. a isto tako su uzeti svi podaci za spomenike NOB-e da bi se pro­ vela rekonstrukcija najznačajnijih objekata kao što su bolnice. 10 izvora. Radi ovih i drugih proble­ ma u Hutovom Blatu je bila Komisija od predstav­ nika šumarstva. u cilju evidentiranja prirodnih rijetkosti. Pronađeno je na terenu u planini Triglavu. Zavod je sarađivao sa svim sličnim ustanovama. U ovoj godini će se vjerovatno osnovati prvi naš nacionalni p a r k P r e n j .). Radi pomanjkanja finansiskih sredstava nisu iz­ vršeni na terenu mnogi poslovi koji su bili planom predviđeni. u zajednici sa Elektroprojektom i investitorom (Elektro Vrbas u Jajcu). te će se propagandno time ogromno polučiti na zaštiti naših pećina. spomenika NOB-e i provođenja trajne za­ štite. te su ova pita­ nja naročito pretresana sa turističkim i hortikulturnim društvima. u području Boračkog i Jablaničkog jezera. te je izrađen generalni plan za po­ pravak i konzervaciju vodopada. Nažalost. Perućica. hemeroteke. Na taj način pećina će biti pristupačna. Veletin i dr. gdje su još uvijek aktivne veoma jake bujice.). koji spada u rijetke biljke na našem području. Veoma važno pitanje zaštite naših rijeka od zagađivanja rješavano je sa Ribarskim institutom. te se u svim zemljama posvećuje ogromna pažnja borbi protiv erozije. uz ostale. Austrije. biti stav­ ljeni pod zaštitu. te se neke pečine i ponori. stara stabla. Zavod u 1957 godini završio je terenske radove u Varešu i okolini. Da bi sačuvali naše raritete. klisure Sijeračke Stijene. Čeljine Pećine. Martin Broda. koji je odobren od Komisije za zaštitu prirode. uspostavili smo saradnju i izmijenili iskustva sa zavodima za zaštitu prirode Čehoslovačke. Sa zainteresovanim je rješavano pitanje uređenja Trebevića. Rad na zaštiti prirode i prirodnih rijetkosti u 1957 godini nastavljen je i vršen na osnovu plana rada za 1957 godinu. Danas se u svijetu općenito s m a t r a erozija.

Jablanice. Stoca i u Krajini nije mogla doći u obzir. 2. Šekovića i Živinica. Na savjetovanju u Beogradu su doneseni zaključci koji n a m služe kao putokaz u radu. početkom 1957 godine. glavnih odbora Saveza boraca i dru­ gih faktora u Beogradu za koje je sastanke napisan referat u ovome Zavodu. Istorisko odjeljenje CK SK. sa kratkom karakteristikom. Cvilinu. Mostar. rimski spaljeni grob u Mokrom kod Li­ stiće. Kao pomoć Zavodu NR Crne Gore referent je oba­ vio zaštitno iskopavanje na lokalitetu u Gostilji. 6. Sarajeva. kasnoantički sarkofag u Vinjanima i nadgrobni cippus iz I vijeka u Borasima. muzeja. pa je u tome smislu pretrpio izvjesne ko­ rekcije. 9. Završno iskopa­ vanje bazilike VI vijeka u Tasovčićima kod Čapljine. Stigli ma­ terijali sa 180 opština govore o 3000 raznovrsnih spo­ menika NOB. U toku protekle godine izvršeno je ustrojavanje posebnih kartona za 40 ranije specijalno zaštićenih spomenika. Krupe.ZAŠTITA SPOMENIKA NOB Referat za NOB spomenike dobio je i drugog re­ ferenta i pretvoren je u otsjek. ARHEOLOŠKI SEKTOR I ZAŠTITA NADGROBNIH SPOMENIKA Pregledan je teren Bratunac-Srebrenica-Sase radi utvrđivanja p r e d m e t a i okvira zaštitnih radova na ostacima rimskog rudarskog grada Domavie a u vezi s aktivizacijom rudarstva na tome području. Isto tako je otpočeo konzervatorske radove na Starom gradu Doboru kod Modriče. Pokusno kopanje na kasno-neolitskom naselju Varoš kod Koraja. Muzej Narodne revolucije i Zavod) kao i sastanaka sa pojedinim pretstavnicima zainteresiranih faktora. Miljevini. Na arheološkim poslovima radi jedan službenik a na poslovima zaštite nadgrobnih spomenika direktor Zavoda. Seonice. 12. Istraživački radovi na antičkim naseljima u Založju kod Bihaća. Glavni odbor Saveza boraca. 11. Inače je na ovome sektoru bilo dosta posla. Međurepubličko savjetovanje zavoda. spašen je nalaz preistoriskih brončanih p r e d m e t a u Osredku kod Bos. Kladanj i dr. Obavljen je sistematski informativni obilazak te­ rena u zapadnoj Hercegovini na području Ljubuškog. ni do danas nije pristigao materijal iz svih opština BiH (Trebinje. Na osnovu svih prikupljenih materijala stvoren je popis svih spomenika po opštinama i vrstama. Ipak se ovom akcijom mnogo postiglo i ona je u cjelini dobro izvedena. Foči. (a za fotosnimke su napisane odgovarajuće legende i oni su nalijepljeni na svoje kartone). u Donjoj Zeti. Na inicijativu našeg Zavoda održan je krajem 1956 godine Međurepublički sastanak konzervatora o pro­ blemima zaštite spomenika NOB u Zagrebu. Od novih spomenika. na zajednički predlog Narodnog odbora. Mostara. Nakon uvida izrađen je Investicioni program sa dokumenta­ cijom kao osnov za istraživačke i zaštitne radove. zatim Donje Bosne i Usore. K a d a se kompletiraju podaci Ankete i kada se obavi ana­ liza dobivenih materijala. Duvna i Prozora sa zadatkom priku­ pljanja novih podataka i agitacije kod narodnih od­ bora i škola. Rad je bio u okviru plana. Spašen je nalaz iz 4 groba ilirskih r a t n i k a u Kačanju kod Bileća. Izvršene su intervencije kod slučajnih nalaza spo­ menika u Čiperovinama kod Bijeljine gdje su otkri­ veni grobovi i ostaci rimskog naselja. Prijedor. što nije bilo predviđeno godišnjim planom. Poku­ sno sondažno istraživanje preistoriskih naselja u Gor. Zaštitna kopanja u Mokronogama kod Duvna. Provjeravanje i popunjavanje podataka vršeno je i korištenjem postojeće literature.) tako da to zakašnjenje otežava druge predviđene ra­ dove u vezi sa Anketom. Izvršno vijeće je donijelo odluku da se jedan dio područja Kozare proglasi istoriskom šumom. Konzervacija u Mogorjelu je izo­ stavljena zbog nedostatka finansiskih sredstava. Anketa o popisu spomenika trebalo je da se završi do polovice godine. 8. organa šumarstva i ovoga Za­ voda. Reviziono kopanje na nekoliko preistoriskih tumulusa glasinačkog tipa u području Sjeverskog. Broda nisu izvedena zato što nadležni faktori nisu pokazali inte­ res za to. I pored mnogobrojnih urgencija. Ovi opisi su u formi knjiga. Nastavak iskopavanja antičkog naselja u Ilidži. koji se najvećim dijelom sastojao od evidencije spo­ menika. Iskopavanje srednjevjekovne crkve na Pijevčevoj Glavici kod Konjica. Tuzli. Kasno-neolitsko naselje u Slatini kod Tolise. Iz­ vršeno je prikupljanje ostataka preistoriskog naselja na gradilištu tvornice duvana u Pofalićima. Iskopavanje srednjevjekovne crkve u Zavali. Nastavak istraživačkih radova na rimskoj vili III vijeka u Višićima kod Čapljine. Rudom. a povre­ meno su angažovani i vanjski saradnici (studenti Teh­ ničkog fakulteta) radi tehničkog snimanja najvažnijih objekata u Jajcu. a izvan plana i terena oko Trnova. U znaku dopunjavanja manjkavih podataka i po­ moći narodnim odborima da svoj posao uspješnije obave ostvarena su putovanja referenata na terene oko Dervente. jer za to nije bilo vanjskog saradnika. Srednjem i Sarajevu. 4. a izvršio je prijem radova na Kamenitoj ćupriji u Kožetinu kod Ustikoline. Istraživački radovi na antičkim nala­ zima u Gati kod Bihaća. 7. 5. kod Ustikoline i Sijekovcu kod Bos. Radničkog pokreta i socijalističke iz­ gradnje. Obavljeno je rekognosciranje terena i utvrđivanje arheoloških lokaliteta u području Trebišnjice. Pokusno kopanje kasnoantičke vile u Šipovu. 142 . Posušja. Vođena je briga o arheološkim iskopavanjima u vezi sa planom koji je stvoren na Savjetovanju arhe­ ologa BiH početkom godine u Mogorjelu. a u pripremi je i predlog da se dio Sutjeske također pro­ glasi zaštićenim područjem. Sada se putem posebne stručne komisije vrši selekcija (šta jest a šta nije spomenik) i klasifikacija spomenika po ran­ gu (saveznog. Sred­ njeg. Radi uspješnijeg obavljanja svih poslova ovoga sektora u toku godine održavan je dosta uzak kontakt sa Glavnim odborom Saveza boraca NOR-a BiH. Kopanje kod Oboraka izostalo je jer je ugro­ ženost lokaliteta prestala. Pomažući Arhitektonskom sektoru referent je pre­ uzeo dosta obimne konzervatorske radove na Starom gradu u Jajcu. a Zavod nije imao svojih finansiskih sred­ stava. Rogatici. 3. ali se uvidjelo da je godišnji plan bio prevelik i da je obuhvatao poslove koji su više ovisili od dru­ gih faktora. Lištice. Čajniću. Izrada elaborata za konzer­ viranje planiranih starih gradova Konjica. Zavod namjerava da Savjetu za kulturu NRBiH o tome podnese posebnu informa­ ciju i zamoli diskusiju radi dobijanja jedinstvenog stava u odnosu na zadatke službe zaštite ove vrste spomenika. Tokom go­ dine izvršena su sljedeća iskopavanja: 1. 10. republičkog i zavičajnog značaja). Z n a t a n broj spome­ nika je slanjem fotografa sniman na terenu. Drvar. a potom. Drvaru. Sva ova iskopavanja obavljali su arheolozi mu­ zeja. a održano je nekoliko sastanaka Kordinacionog odbora (Savjet za kulturu BiH. Prnjavora. Bos Broda.

Lomnica. Nabavljena su dva nova o r m a r a te izvršene neke druge nabavke i p r e p r a v k e da bi se stvorili što bolji uslovi za pravilno funkcionisanje biblioteke. Popis najstarijih ćirilskih rukopisnih knjiga na­ stavljen je i dovršen zahvaljujući angažovanju struč­ njaka Istoriskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti iz Zagreba. U okolici Sarajeva provedena je evidencija starijih i interesantnijih po oblicima i natpisima nišana na grobljima Bakija. Igman. injektiranju podklobučenja i na drugim poslovima konzervacije. Tako je do polovine godine napisano preko 1000 k a r t o n a na koje su doslovno prepisivani natpisi. pa su u tu svrhu otvarani novi kao i vršene nadopune starih kartona (uz pomoć odnosnih referenata). 143 . zatim na stvaranje nove kartoteke i na unapređenje kartoteke da bi ova bila što preglednija i praktičnija za kori­ štenje. Čajniće. Krajem godine biblioteka Zavoda imala je 1. Uz biblioteku vodi se zbirka novinskih isečaka koji se odnose na konzervaciju spomenika. vrsti pisma i t. Kako se predviđao prelaz referenta u Zemaljski muzej. pri čemu je referent radio kako na ispitivanju zapisa za dokumentaciju Zavoda. a u Sarajevu se nije moglo obaviti popisivanje biblioteke Osmana Sokolovića zbog toga što vlasnik nije mogao da pruži osnovne uslove za rad komisije. Izrađen je i popis kopija natpisa iz koga se vidi da su dosada kopirana 162 natpisa od čega je 35 nat­ pisa iz XVI i XVII vijeka kopirano na paus papiru (kopiranje se vrši u slučajevima k a d a nije moguće doći do fotosnimka). Na popisu privatnih biblioteka se vrlo malo uči­ nilo. Ivančići. izvršeno je fotosnimanje nišana i natpisa u dvorištu Sinanove tekije u Sa­ rajevu i velikog groblja uz ovu tekiju. Rudo. Dobrim. Prača. Radilo se na tome da svaki zaštićeni spomenik ima svoju potpunu legitimaciju (karton). Osim toga. Nažalost. Na molbu Zavičajnog muzeja u Travniku izrađen je popis orijentalnih rukopisa iz biblioteke Vehbije Smailkadića iz Travnika. Rajlovac. Snimano na terenima Sarajevo. EVIDENCIJA I DOKUMENTACIJA SPOMENIKA I PRIRODNIH RIJETKOSTI Ovdje je radio jedan stalan službenik. Ilijaš.ORIJENTALNA EPIGRAFIKA Referent je upoznao novi teren u okolici Bileća. tako i na čišćenju. Izvršeno je prebrojavanje zaliha naših izdanja i usklađivanje sa knjigama evidencije. Na stručnim poslovima u samome Zavodu najviše je rađeno na stvaranju kartoteke orijentalnih nat­ pisa. U toku 1957 godine fotograf Zavoda pohađao je Agfacolor tečaj koji se održao u Zagrebu. zatim navedeni ostali podaci o lokaciji. Odžak. izvršen je pre­ gled manjih biblioteka na orijentalnim jezicima Šukrije Berbića i udove Mehmeda Kalabića iz Sarajeva. Primljen je čitav tiraž novog broja »Naših starina« (IV) i tokom godine vršeno je njegovo rasparčavanje zamjenom i prodajom. požarom Morića h a n a biblioteka je veoma stradala. Po završenom tome poslu vidi se da imamo 275 evidentiranih lokaliteta sa preko 2. d. STRUČNA BIBLIOTEKA I ZAŠTITA KNJIGA Uređene su nove prostorije. njihovi prevodi. Rogatica. Franjevci su nastavili sređivanje velike biblio­ teke u Kreševu. U biblioteci radi jedan službenik. Nevesinje i okolica. Izrađen je referat o stanju knjiškog materijala u BiH za savjetovanje koje je održano u Zagrebu i obavljen pokušaj da se riješi pitanje konzervacije toga knjiškog materijala. Na navedenim terenima sni­ mljeno je oko 2000 snimaka i od istih izrađene foto­ grafije. Crepoljsko. Višegrad.200 inventarisanih brojeva. Ustikolina. Osim toga. U ovome perioda radionica se postepeno razvijala tako da je početkom 1957 godine u potpunosti mogla da zadovolji potrebe Zavoda i pored toga što joj je u ovom periodu nedostajala neka oprema. koja je ure­ đena po s t r u k a m a i registrima.500 orijentalnih natpisa. Stoca. Srednje. Goražde. U toku 1957 godine glavni poslovi fotoslužbe bili su: a) snimanje i izrada fotografija zaštićenih spome­ nika na terenu Republike po traženjima Otsjeka za evidenciju i dokumentaciju i pojedinih referenata. plan r a d a je izmijenjen utoliko što se u dru­ goj polovici godine prešlo na izradu evidencije spo­ menika po lokalitetima. Sopotnica. Ilidža. U toku godine vršena je konzervacija orijentalnih natpisa i dekoracija na Sinanovoj tekiji u Sarajevu. izvršeno preseljenje i ponovo svrstavanje stručne biblioteke u Morića hanu. U požaru je uništeno ukupno 127 fotografija o NOB-e spomenicima oko Sarajeva i oko 700 fotonegativa. c) r a d na filmovima koje su snimali pojedini rerenti za potrebe svojih sektora. FOTOSLUŽBA Polovinom 1956 godine nastupio je dužnost jedan fotograf i oformljena je i počela sa radom u ovome Zavodu fotoslužba. dimenzijama natpisa. Sa nekoliko pisama ponudili smo prodaju naših izdanja pa su sa raznih strana počeli stizati brojne porudžbine za kupovinu. prven­ stveno o spomenicima koji su zaštićeni. Signatura svakog dosijea unesena je u odgovarajući karton kao i inventar spomenika. Ozren. otkriva­ nju novih zapisa. Poslovi su bili usmjereni u prikupljanju novih podataka. Otvoreni su dosijei za sve zaštićene nepokretne objekte te je sva dokumentacija iz arhive Zavoda iz­ dvojena i stavljena u odgovarajuće dosijee. Foča. Rogatice i područje od Ivančica do Knežine na kome su nađeni i evidentirani natpisi i interesantni islamski nadgrobni spomenici. b) sređivanje fotografija i negativa fototeke.

koju prati druga manja na suprotnoj strani. Prikupljani su i sređivani podaci o objektima koji nisu specijalno zaštićeni a imaju izvjesna spomenička svojstva. zidova i sl. sa Zavičajnim muze­ jom u Trebinju. U toku čitave godine pribavljani su i unošeni na određena mjesta gruntovni podaci o spomenicima kao i podaci o novim konzervatorsko-restauratorskim po­ slovima na njima.). Radovi sanacije fundamanata Staroga mosta za koje je prvobitno predviđeno da će trajati samo 4 mjeseca potrajali su godinu d a n a (od decembra 1956 — decembra 1957 g. u Zagrebu. XII. koji radi na razradi urbanističkog plana grada Mostara. g. 6. kao i unutrašnja obrada objekata: postavlja­ nje i malterisanje plafona. tokom 1957. a i zbog poznatog otvaranja akreditiva. radovi ispitivanja i studija za njenu konzervaciju. 9. tj. Sa nekolicine objekata izvršeno je p r a v n o skida­ nje zaštite. koju je oštetio u d a r groma. na fizičko otezanje izvedbe i vremensko produženje čitave akcije. popravljena su i minizirana sva gvozdena v r a t a u Kujundžiluku. od 5—15 m pod oba oporca. Sanacija fundamenata je obuhvatila: — plombiranje kaverni pod desnim oporcem mosta i izvođenje injekcionih zavjesa na objema obalama. plovni objekat. 8. zatim je izvršeno povezivanje kartotečnih listova sa fotosnimcima. Između ostaloga arheolog i likovno . Od manjih radova izvršeni su: izrada 14 novih prozora na Kajtazovoj kući. Uz participaciju Zemaljskog zavoda i NOO Trebinje. Posljedice zakašnjele akcije (izvođač je pro­ pustio period najpovoljnijeg vodostaja i stigao s punim radom upravo u doba nepovoljnog vodostaja) su u znat­ noj mjeri uticale na povećanje troškova. uređen je p a r k i njegov ulazni dio u granicama građevinske linije budućeg objekta. Pored navedenih konzervatorskih radova Uprava je razvila živu aktivnost na izradi projekata i elaborata za radove koji predstavljaju u 1958 i narednim godi­ nama. preko ugovornih obaveza. fotosnimaka i originalnih slika i crteža iz novina. Izvršeno je novo slaganje fotosnimaka i napravljen katalog fototeke p r e m a četverosistemnom pregledu. Uprava je. također spomeniku iz NOB-e. Ovaj nalaz nužno je izazvao po­ trebu da se iz danjih (triju) bojeva izbaci ubačenih 80 kub. m i h r a b i mimber. Djelatnost Uprave nije bila ograničena samo na kon­ zervatorske zahvate na arhitektonskim spomenicima. koji su bili polomljeni. U toku radova otkri­ vena je duboka pukotina — duž zida na južnoj strani — duga približno 10 metara. Šaina« Uprava je adap­ tirala za svoje r a d n e prostorije. po mjestima nalaza. Ko­ m u n a l n i h poslova i sa komorama trgovinske. zanatske i ugostiteljske službe. uređaj prostorija za smještaj 30 radnika preduzeća. Napravljen je katalog zaštićenih objekata u formi četverosistemnog pregleda: po vrstama objekata. U kuli na desnoj obali Neretve. naprotiv dosada ustaljenog mišljenja da je turska građevina. Izvršena je popravka krova na džamiji u Donjoj m a h a l i . u terenu d n a riječ­ nog korita do sloja lapora.000.. a njihova kolaudacija će se izvršiti početkom m a r t a o. S t a r u magazu »Sinovi R. i na kući Živote Neimarovića. od Komisije za vjerska pitanja Izvršnog vijeća NR BiH. čime je postignut potpuni pregled zaštićenog spomeničkog fonda u BiH. 4. 144 . Izvršeno je rušenje trošnih zidova i objekata u neposrednoj okolini tzv. Uprava je izvršila veći dio radova na konzervaciji starog konaka manastira Žitomislića. da je pretrpila dvije k r u p n e adap­ tacije turskog perioda i da je posljednja od njih ona koju je zateklo naše doba. 1. m e t a r a nasipa i da se izvrši detaljna analiza objekta radi potpune i temeljite konsolidacije.000 dinara. iskopani su drenažni ka­ nali iza objekata u Hendeku i izveden je niz uslužnih radova i popravki na starim kućama — za Stambenu upravu i za privatnike (2 kuće u Jusovini. p r e m a zakonskim pro­ pisima izvršen je tehnički prijem radova 11. Kresine medrese. nastojeći sa svoje strane da pomogne što uspješnijem i bržem izvođenju radova. 2 u Priječkoj čaršiji. na kući Muje Muštovića u kojoj se nalazila ilegalna štamparija kao spomenik iz NOB-e. Treba istači i tijesnu suradnju koju je postigla Uprava sa Urbanističkim zavodom BiH. 7. zvanoj »Halebinovka«. u Bjelušinama. kancelariju i magacine. (Izvršena je nadopuna manjkavih rješenja i napisana su nova za spomenike koji nisu imali rje­ šenje). RAD UPRAVE ZA ZAŠTITU SPOMENIKA KULTURE U MOSTARU Rad Uprave u 1957 godini odvijao se uglavnom na poslovima sanacije fundamenata Starog mosta u Mo­ staru. 10. Uprava je. Nastalo produženje je u uzročnoj vezi sa zakašnjenjem s a m e izvedbe do koje je došlo usljed angažovanja izvođača (»Elektrosond« iz Zagre­ ba) na drugoj strani. Uprava je izvela radove popravke zvonika i kro­ va na Aranđelovoj crkvi u selu Aranđelovu kod Lastve. stolarske i kovačko-bravarske usluge u svojim radionicama i. Izvršena je sanacija objekata u mostarskom Ku­ jundžiluku: izolacija od vlage. Tom su prilikom izrađeni uporedni tehnički snimci stanja prije konzervacije i nakon izvršenih radova i projekat za konačnu konzervaciju k o n a k a — pošto je dobiveni kre­ dit bio nedostatan. izvodila sve pomoćne radove — sa svojom r a d n o m grupom i u svojoj režiji: r a d n e skele na objema oba­ lama. podziđivanje t e r e n a i ruševina. i po godinama stav­ ljanja pod zaštitu. 5. dok je njena ostala aktivnost svedena na akcije spasavalačkog karaktera. vršeni su.Povezan je inventar zaštićenih spomenika (tri in­ ventara) sa izdatim rješenjima o zaštiti pojedinačnih spomenika. Tom prilikom je u t v r đ e n o : da kula datira iz predturskog perioda. istesane su kamene ploče i pragovi za popunjavanje polomljene k a l d r m e na Starom mostu. Zbog nove administrativne podjele na srezove i opštine prišlo se razvrstavanju spomeničkih legiti­ macija u d u h u te podjele što je dovelo do ispravaka u inventarima i drugim dokumentima. k a o i niz sitnih svakodnevnih usluga. po opštinama. Popravljene su ploče na šerefi Roznamendžijine džamije. Nakon što je dobila kredit u iznosu od 1. ostvarila saradnju i sa Saveznim institu­ tom za zaštitu spomenika FNRJ. Organizcvano je i nadzirano popisivanje svih re­ produkcija. konzerviran je čitav sjeverni zid medrese. saradnju sa organima privrede. časopisa i pojedinih publikacija koji se od­ nose na spomenike kulture u BiH (preko vanjskih saradnika). 2. dobavku materijala (cemen­ ta i šljunka). restauriran prozor sa kemenim perfora­ cijama.konzervatorski stručnjak učestvovali su u ekipi Zavoda na rekognosciranju terena u dolini Trebišnjice a obišli su i neko­ liko arheoloških lokaliteta svoga područja u svrhu nji­ hovog upoznavanja u prikupljanju podataka za evi­ denciju Uprave. Nakon završenih radova. 2 na Šemovcu i 1 u Šehitluku) kao i sitniji radovi opravki. i još su u toku. p r e m a svojim ugovornim obavezama. 1957. 3.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful