HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD

PREDMET:

HRVATSKI JEZIK

Molimo učitelje i ostale stručnjake da OBAVEZNO PROUČE OBJAŠNJENJA I NAPOMENE prije čitanja tema i tablica za pojedini razred u prvih deset poglavlja!

Hrvatski nacionalni obrazovni standard SADRŽAJ

Hrvatski jezik

0. PREDGOVOR 1. UVOD
1.1. SVRHA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA

2. POSEBNOSTI NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA
2.1. NASTAVNO PODRUČJE HRVATSKI JEZIK 2.1.1. Jezične djelatnosti Primanje i proizvodnja Osnovne jezične djelatnosti Drugotne jezične djelatnosti Složene jezične djelatnosti 2.1.2. Ovladavanje jezičnim djelatnostima i jezično osvješćivanje Početno čitanje i pisanje 2.1.3. Ovladavanje standardnim idiomom Hrvatski jezik i njegovi idiomi Od komunikacijskoga osposobljavanja prema jezičnome osvješćivanju Fonološki razvoj i nastava 2.2. NASTAVNO PODRUČJE JEZIČNO IZRAŽAVANJE 2.2.1. Razine jezične sposobnosti Jezično primanje Jezična proizvodnja Jezično međudjelovanje 2.3. NASTAVNO PODRUČJE KNJIŽEVNOST 2.3.1. Lektira Interpretacija lektire Slobodne lektire Broj i izbor djela za lektiru 2.3.2. Igrokazi 2.4. NASTAVNO PODRUČJE MEDIJSKA KULTURA 2.4.1. Izbor filmova 2.4.2. Napomena uz medijsku kulturu

3. ZADAĆE NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA
3.1. OSNOVNA POSTIGNUĆA 3.1.1. Znanje 3.1.2. Sposobnosti i vještine 3. 2. OBRAZOVNI CILJEVI I SADRŽAJI 3. 3. OVLADAVANJE STRATEGIJAMA UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM 3. 4. ODGOJNI CILJEVI I SADRŽAJI 3.4.1. Hrvatski jezik 3.4.2. Jezično izražavanje 3.4.3. Književnost 3.4.4. Medijska kultura 3.5. CILJEVI POVEZANI S DRUŠTVENIM I KULTUROLOŠKIM SADRŽAJIMA 3.6. USKLAĐENOST S EUROPSKIM JEZIČNIM OKVIROM

4. VAŽNE NAPOMENE ZA NASTAVU UZ TEME
4.1. TEME I NASTAVNI SATI

1

Radna – nelektorirana verzija

Hrvatski nacionalni obrazovni standard 4.2. REDOSLIJED TEMA 4.3. VERTIKALNA I HORIZONTALNA POVEZANOST MEĐU TEMAMA 4.4. TEME I UDŽBENICI 4.5. TEME I UČENIKOVA ZNANJA I SPOSOBNOSTI 4.5.1. Ključni pojmovi i obrazovna postignuća za sve učenike 4.5.2. Izborne teme i sadržaji 4.6. TEME I IZVORI ZNANJA 4.6.1. Preporučeni tekstovi i autori tekstova za čitanke 4.6.2. Preporučena djela za izbor lektire, igrokaza i filmova

Hrvatski jezik

5. METODIČKE NAPOMENE
5. 1. KORELACIJA 5.1.1. Unutarpredmetna korelacija 5.1.2. Međupredmetna korelacija 5.1.3. Hrvatski i strani jezici 5. 2. JEZIČNA ODSTUPANJA I POGRJEŠKE 5. 3. NAPOMENE UZ VRJEDNOVANJE 5.3.1. Dijelovi vrjednovanja 5. 4. NAPOMENE O NASTAVI 5.4.1. Nastavni oblici 5.4.2. Nastavna komunikacija 5.4.3. Nastavnikove uloge 5.5. METODIČKE PREPORUKE ZA RAD 5.5.1. Čitanje - primjer sustavnoga razvoja nastavne teme od 1. do 8. raz. 5.5.2. Stvaralačko prepričavanje - primjer sustavnoga razvoja jezičnih sposobnosti i vještina u području jezičnoga izražavanja 5.5.3. Sklonidba imenica - primjer pristupa i oblikovanja nastavnoga sata u obradi teme 5.5.4. Oblikovanje sata u komunikacijskome nastavnome sustavu 5.5.5. Prijedlog pristupa lektirnomu satu i primjeri lektirnih zadataka

6. PREDUVJETI ZA OSTVARENJE CILJEVA I STANDARDA POUČAVANJA 7. POSEBNE SKUPINE UČENIKA
7.1. DAROVITI UČENICI 7.2. DVOJEZIČNI I VIŠEJEZIČNI UČENICI 7. 2.1. Govornici manjinskih jezika 7. 2.2. Potomci hrvatskih iseljenika 7. 2.3. Višejezični razredni odjeli 7. 2.4. Učenici koji vladaju stranim jezicima 7.3. UČENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA 7.3.1. Stručna pomoć 7.3.2. Metodičke i sadržajne napomene (1) Učenici s oštećenjem vida (2) Učenici s oštećenjem sluha (3) Učenici s poremećajima glasovno-jezično-govorne (4) Učenici s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima (5) Učenici sa sniženim intelektualnim funkcioniranjem (blaži stupanj) (6) Učenici s poremećajima pozora/hiperaktivnosti (7) Učenici sa specifičnim teškoćama u učenju (8) Učenici s poremećajima u ponašanju i emocionalnim poremećajima (9) Učenici s autizmom

2

Radna – nelektorirana verzija

Hrvatski nacionalni obrazovni standard

Hrvatski jezik

8. LITERATURA 9. POPIS TEMA PO RAZREDIMA 10. POPISI LEKTIRE I IGROKAZA 11. POPIS FILMOVA 12. RAZRAĐENE TEME OD 1. DO 8. RAZREDA 13. OKOMITI PRIKAZ TEMA U UNUTARPREDMETNOJ KORELACIJI 0. PREDGOVOR
Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS, tj. Hnos) za predmet hrvatski jezik nastao je iz potrebe za rasterećenjem nastavnih programa i usklađivanjem nastavne hrvatskoga jezika s ostalim predmetima. Željelo ga se uskladiti i s europskim standardima u promišljanju ciljeva i sadržaja nastave materinskoga jezika uz poštovanje nacionalnih posebnosti i okvirnih uvjeta školskoga sustava. Rad na Hnosu počeo je na poticaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, stručnjacima različitih područja (defektolozi, pedagozi, psiholozi, lingvisti itd.), a nadasve s nastavnicima koji rade u školi. Započeo je u travnju 2004. godine i završio 2. travnja 2005. Potom je rad na drugi način nastavljen tijekom 200. i 2006. kada su odabrane škole radile prema Eksperimentalnome programu. Na temelju toga programa i stečenoga iskustava s njime u nastavi izrađen je novi Plan i program (PIP, tj. Pip). Na Hnosu za hrvatski jezik radili su brojni suradnici, većina od početka, neki su se poslije uključili. Na kraju predgovora naveden je popis suradnika koji su sudjelovali u završnoj izradi Hnosa. Na početku su u Povjerenstvu surađivali i drugi kolege koje nisu mogli ostati do kraja iz različitih razloga. Kad bi bilo moguće, rado bismo naveli i sve nastavnike hrvatskoga jezika: učitelje razredne nastave, profesore hrvatskoga jezika u višim razredima osnovne škole, znanstvenike i druge stručnjake koji su sudjelovali u javnoj raspravi ili kao članovi prosudbenih povjerenstava. U pismenome su obliku pristigle primjedbe brojnih vijeća, škola, aktiva, skupina i pojedinaca, od kojih je većina proučila Hnos, objavljen kao prijedlog Kataloga znanja, sposobnosti i vještina. Zahvaljujemo svima koji su se uključili u javnu raspravu i poslali svoje primjedbe. Smatramo da je njihov udio u Hrvatskome nacionalnome obrazovnome standardu za nastavu hrvatskoga jezika u osnovnim školama znatan, čak i ako nismo usvojili (sve) njihove prijedloge. Posebno zahvaljujemo svima koji su doista pozorno pročitali tekst, uključujući i vrlo važne uvodne napomene, primijetili što je učinjeno, očitovali se o tome, uočili naše propuste, dali korisne prijedloge, podržali nas u novome ili predlagali da se vrati dotadašnje. Pristigle primjedbe poslužile su nam za preispitivanje učinjenoga, provjeru, izmjene, dopune. Žao nam je zbog onih čiji dopisi nisu stigli do nas, iako su poslali svoje primjedbe. Cijenimo trud kolega što su odvojili svoje vrijeme i proučili naš prijedlog, razmislili o njemu, raspravljali s drugima, napisali i poslali svoje primjedbe. Samu činjenicu da im je bilo važno da nama kažu što misle smatramo jako dobrim pokazateljem koliko je onima koji se svakodnevno bave hrvatskim jezikom u školi stalo do vlastitoga jezika, književnosti i struke. Takav nas pristup ohrabruje u ovome izazovnome i vrlo teškome poslu koji je trebalo dovršiti u sasvim određeno vrijeme. Zbog broja nastavnika hrvatskoga jezika u osnovnim školama koji su se uključili u raspravu, ne samo pisanu nego i usmenu na sastancima, seminarima za stučno usavršavanje i raznim drugim mjestima, čini nam se da imamo prilično jasnu sliku o prihvaćenosti Hnosa među onima koji predaju hrvatski jezik. Zahvaljujemo i recenzentima čije su nam primjedbe ili prijedlozi pomogli u poboljšanju teksta. Zahvaljujemo članovima Povjerenstva koji su sudjelovali u tekstu Hnosa, posebno Ružici Razum na suradnji u dijelu teksta o odgojnim ciljevima. Zahvaljujemo i članovima Predmetnoga povjerenstva za Plani i program za hrvatski jezik koji su s nama radili na tekstu i tablicama Hnosa početkom ljeta 2006. godine: za jezično izražavanje i jezik

3

Radna – nelektorirana verzija

Hrvatski nacionalni obrazovni standard

Hrvatski jezik

Marijani Češi (koja je sastavila i velik dio t. 5: Metodičke preporuke za rad) i Vesni Novak, za književnost Nadi Babić, za medijsku kulturu Dubravki Rovinčanec. Posebno zahvaljujemo Zrinki Jelaski i Karol Visinko koje su napisale većinu dijelova u prvih sedam poglavlja Uvoda i uskladile cijeli tekst. I na kraju, zahvaljujemo i svima drugima, znanima i neznanima, koji su bilo na koji način pomogli u stvaranju Hnosa za hrvatski jezik. U Zagrebu 13. srpnja 2006. Povjerenstvo za hrvatski jezik Akademik Stjepan BABIĆ, HAZU, Zagreb, voditelj - savjetnik Povjerenstva Marija BALIČEVIĆ, prof., profesor mentor, OŠ Franje Krežme, Osijek Zdenka BAROVIĆ, učitelj mentor, OŠ Marjan, Split Branka BILIĆ – PRCIĆ, učiteljica, OŠ A. B. Šimića, Zagreb Ankica BLAŽINOVIĆ – KLJAJO, prof., OŠ Brestje, Sesvete Vesna BOBINSKI, učiteljica, OŠ S. S. Kranjčevića, Zagreb Sandra BREZEC, učiteljica, OŠ Bistra, Bistranska Poljanica Itana BUKOVAC, Pučko otvoreno učilište, Samobor Akademik Stjepan DAMJANOVIĆ, HAZU, Zagreb, voditelj Povjerenstva Ivan ĐURIĆ, učitelj mentor, OŠ Gradište Božica JELAKOVIĆ, prof., profesor savjetnik, XV. gimnazija, tajnica Povjerenstva Prof. dr. sc. Zrinka JELASKA, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet, Zagreb Melita KUNTIĆ, prof., OŠ S. S. Kranjčevića, Zagreb Anđa LOVRIĆ, prof., XI. gimnazija, Zagreb Prof. dr. sc. Dubravka MALEŠ, Odsjek za pedagogiju, Filozofski fakultet, Zagreb Renata OPAŠIĆ, učiteljica, OŠ S. S. Kranjčevića, Zagreb Milan PAUN, prof., OŠ Dragutina Tadijanovića, Susedgrad, Zagreb Prof. dr. sc. Dunja PAVLIČEVIĆ – FRANIĆ, Učiteljska akademija, Zagreb Marina SABOLOVIĆ, prof., profesor mentor, I. OŠ Luka, Sesvete, zamjenica voditelja Mirjana SUČEVIĆ, učitelj savjetnik, OŠ Josipa Račića, Zagreb Prof. dr. sc. Dubravka TEŽAK, Učiteljska akademija, Zagreb Ivana TOLJA, prof., OŠ braće Radić, Botinec, Zagreb Antica TOMLJANOVIĆ, prof., OŠ Brestje, Sesvete Prof. dr. sc. Karol VISINKO, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet, Rijeka Renata ŽULJ, prof., OŠ J. J. Strossmayera, Zagreb (učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama)

1. UVOD
Hrvatski jezik, najopsežniji je predmet osnovnoškolskoga obrazovanja, bitan je i za ovladavanje drugim predmetima kojima je hrvatski jezik osnovno sredstvo sporazumijevanja. Predmet se svih osam godina ostvaruje u četiri nastavna područja: hrvatski jezik, jezično izražavanje, književnost i medijska kultura. Prema načelu unutarpredmetnoga povezivanja, sadržaji i zadaće svih nastavnih područja međusobno se prožimaju i dopunjuju, a prema načelu međupredmetnoga povezivanja funkcionalno se povezuju i s ostalim nastavnim predmetima. Pojedina područja jezika (leksik, gramatičke strukture i dr.) i jezične djelatnosti (slušanje, govorenje, čitanje, pisanje) nerazdvojno su povezane, u njima nastava hrvatskoga jezika osposobljava učenike za izravno i neizravno sporazumijevanje. Polazeći s tih osnova Hnos navodi temeljne zadaće nastave hrvatskoga jezika u osnovnoj školi te znanja, sposobnosti i vještine kojima bi učenici trebali ovladati za odličan uspjeh u svakome nastavnome području na kraju svakoga pojedinoga razreda. Znanja, sposobnosti i vještine navode se prema afektivnim i kognitivnim mogućnostima prosječnoga učenika, dok će za učenike s posebnim potrebama, dakle darovite, dvojezične i učenike s teškoćama u razvoju svaki učitelj u suradnji sa stručnom službom škole (defektologom/stručnjakom za edukacijskorehabilitacijsku podršku, psihologom i pedagogom), a po potrebi i drugim stručnjacima, prema načelima i sadržaju predloženoga Hnosa oblikovati poseban program ovisno o specifičnim potrebama i mogućnostima učenika. Učitelji mogu prema interesima, potrebama i mogućnostima konkretne učeničke skupine odabrati i dodatne i izborne sadržaje.

4

Radna – nelektorirana verzija

tj. 2.1. što znači ovladavanje hrvatskim standardnim jezikom na razini osnovnoga obrazovanja. vanjska motivacija). osjetilne. književnosti i medijskom kulturom. umnogome priprema za aktivno sudjelovanje u društvu. uz nastavu ostalih predmeta. Načelo znanstvenosti osigurava čvrstu povezanost nastave hrvatskoga jezika i znanstveno provjerenih jezičnih sadržaja. Osnovne jezične djelatnosti Dvije su osnovne jezične djelatnosti slušanje i govorenje. Jezične se djelatnosti dijele na jezično primanje i jezičnu proizvodnju. POSEBNOSTI NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA Zadaće nastave hrvatskoga jezika proizlaze iz njezine specifičnosti. 5 Radna – nelektorirana verzija . dobre unutarnje uvjete osobe koja jezik uči (radno pamćenje. stvaralaštva. životnosti i zornosti. SVRHA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA Hrvatski jezik Svrha je nastave hrvatskoga jezika u osnovnoj školi omogućiti učenicima da na odabranim temama steknu znanje. dok načelo opće naobrazbe upućuje na osnovna znanja hrvatskoga jezika i o hrvatskome jeziku koja učenik nakon završene osnovne škole nosi u sebi kao trajnu vrijednost. Primanje i proizvodnja Primanje uključuje razumijevanje govora (slušanje) i razumijevanje pisanoga teksta (čitanje). čitateljskih interesa i čitateljske kulture.1. Cjelokupna nastava hrvatskoga jezika pomaže učenicima u njihovu osobnomu razvoju te ih. govorenje je jezična proizvodnja (produkcija). razvijanje literarnih sposobnosti. Učenik koji započinje školovanje u dovoljnome je stupnju ovladao (govornim) jezikom. njegove književnosti i kulture te poštivanje prema hrvatskome kao službenom jeziku u Republici Hrvatskoj. Stoga se čini važnim prethodno navesti sve specifičnosti koje bitno određuju nastavu hrvatskoga jezika u svakom od njezinih nastavnih područja. unutarnja motivacija) i dobre vanjske okolinske uvjete (društvena i kulturološka prihvatljivost. sposobnosti. NASTAVNO PODRUČJE HRVATSKI JEZIK Usvajanje jezika složen je postupak koji zahtijeva razvojne preduvjete (spoznajne. slušna obrada. učenju hrvatskoga jezika valja pristupiti poštujući načela primjerenosti i povezanosti. postupnosti i sustavnosti. 2. razvijanje interesa i potreba za sadržajima medijske kulture. osvješćivanje važnosti znanja hrvatskoga jezika kao općega kulturnoga dobra. razvoj jezičnih komunikacijskih sposobnosti i vještina. Zbog ovakve povezanosti jezičnoga razvoja s općim djetetovim razvojem. osobito u njihovu suodnosu s učenicima osnovnoškolske dobi. razvijanje jezičnih sposobnosti u govornoj i pisanoj uporabi jezika u svim funkcionalnim stilovima. u skladu s lingvodidaktičkim zahtjevima i psihokognitivnim mogućnostima učenika određene razvojne dobi. motoričke). Prema načelu međuovisnosti nastavnih područja te razlikovanja i povezivanja jezičnih razina svi se sadržaji jezika i jezičnoga izražavanja međusobno isprepliću na vodoravnoj osi (unutar istoga razreda). Dakako.1.1. To osobito zbog osjetljivosti te nastave za različitosti i promjene koje su razvidne u životu jezika i književnosti. 2. podrška okoline. Te se dvije jezične djelatnosti na materinskome jeziku spontano usvajaju od samoga početka djetetova života. te slijede jedni druge na okomitoj osi (iz nižega razreda u viši). praktičnosti i zanimljivosti. Proizvodnja uključuje zvučno oblikovanje (govorenje) i pismovno oblikovanje (pisanje). što znači da je sposoban služiti se dvjema osnovnim djelatnostima: razumijevanjem govora i govorenjem.Hrvatski nacionalni obrazovni standard 1. JEZIČNE DJELATNOSTI Jezik je apstraktni sustav za sporazumijevanje koji se ostvaruje jezičnim djelatnostima. u kojemu je razvidno poštivanje i ljubav prema jeziku hrvatskoga naroda. stavove i vrijednosti kao temelj za učenje tijekom čitavoga života. nije ih potrebno posebno poučavati. Također valja spomenuti povezanost i s drugim nastavnim područjima. Slušanje je jezično primanje (recepcija). umni rječnik. vještine.

odnosno primanje jezika (slušanje. Sustavno i postupno učenje hrvatskoga jezika započinje u prvome razredu tijekom razdoblja nastave početnoga čitanja i pisanja. učenici razvijaju sposobnost apstraktnoga mišljenja i logičkoga zaključivanja. obraćati se različitim vrstama sugovornika. značenje rečenica) fonološkoj (uključuje npr. uz komunikacijsku sposobnost razvija im se i lingvistička sposobnost. slovničkoj i pravopisnoj. dok je držanje govora.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik Drugotne jezične djelatnosti Čitanje i pisanje drugotne su jezične djelatnosti. Tako je slušanje govora samo jezično primanje. vrste riječi. opće naobrazbe te sadržajne. slogovnu strukturu. raspravljanja. započinjati i završavati razgovor. njegovu povezanost. znanje i uporabu različitih riječi. pripovijedanje ili pisanje sastavka samo jezična proizvodnja. antonimiju. Međutim. pravila razgovaranja. sprezanje. kolokacija itd. rečenice. pisanim je djelatnostima nužno poučavati kako bi se ovladalo pisanim jezikom. različite vrste dopisivanja (npr. naglašavanje) društvenojezičnoj (uključuje npr. Učeći slovnicu. na svim razinama. što znači da se jezični sadržaji uče radi svakodnevne stvarne komunikacije. te aktivno jezično znanje. vrste tekstova i oblika. U nastavnome području hrvatski jezik funkcionalno se poučavaju sadržaji rječnika. Učenici uče o funkciji riječi u tekstovima različitih stilova. OVLADAVANJE JEZIČNIM DJELATNOSTIMA I JEZIČNO OSVJEŠĆIVANJE Osim ovladavanja osnovnim jezičnim djelatnostima. pisati različite tekstove). tvorbu riječi) sintaktičkoj (uključuje npr. bogate rječnik. razvijaju osjećaj za točnost i urednost u pisanju (važnost se pridaje formalno-pojavnome izgledu teksta i pravopisnoj normi).) semantičkoj (uključuje npr. poput sudjelovanja u razgovoru. tekstovne i stilske raznovrsnosti. Dakle. Započinju se stjecati i osnovna znanja o jezičnoj normi. osobnoga ili službenoga. sinonimiju.2. istodobno ili naizmjenično tumačenje stranoga jezika također su složene jezične djelatnosti. surečenice. Govorenje kao jezična proizvodnja i razgovaranje kao jezično međudjelovanje imaju drugačije zahtjeve i zahtijevaju drugačije sposobnosti i vještine. uporabu govornih obilježja. Prevođenje. Za razliku od slušanja i govora. odnosno proizvodnja (govorenje. Uče osnovne činjenice o povijesti hrvatskoga jezika. Navedene jezične djelatnosti ostvaruju se na različitim jezičnim razinama: leksičkoj (uključuje npr. sintagme. bez teoretiziranja i napametnoga učenja definicija i pravila. takvo je međudjelovanje (interakcija) i prevođenje (medijacija). frazema. pisanje) kako bi učenik po završetku osnovnoga školovanja bio osposobljen služiti se hrvatskim jezikom u različitim jezičnim situacijama (npr. cjelovitost. slovnice. Međudjelovanje je takva složena jezična djelatnost koja zahtijeva jezično primanje i proizvodnju.1. izraze pozdravljanja) pragmatičkoj (uključuje npr. u njoj treća osoba omogućuje sporazumijevanje među osobama koje ne znaju zajednički jezik. računalnoga ili mobitelnoga). pisanje slova. funkcionalnu uporabu jezičnih izvora. morfeme. naglaske) morfološkoj (uključuje npr. Uvježbavajući pravilno pisanje. osmišljena je kao učenje funkcionalne gramatike. interpunkcije) pravogovornoj (uključuje npr. Temeljna joj je zadaća . koja se nadopunjuju i proširuju u kasnijim razvojnim razdobljima (razredima). u nastavi se hrvatskoga jezika i u sadržajima izražavanja dalje razvija pasivno jezično znanje. neke su jezične djelatnosti složene. Do kraja prvoga razreda učenici se osposobljavaju za potpunu i samostalnu uporabu glasovnoga (fonološkoga) i pisanoga (grafemskoga) sustava hrvatskoga jezika. osobito u nižim razredima.razvoj jezičnih 6 Radna – nelektorirana verzija . dijakritičkih znakova. razlikovne glasove. osobito razvidna načela odgojnosti. sklonidbu. pravopisa i pravogovora. upoznaju i usvajaju pravogovornu normu. sročnost) pravopisnoj (uključuje npr. nastava hrvatskoga jezika u osnovnoškolskoj dobi. ironiju. parodiju) 2. odnosno kao učenje jezika radi sporazumijevanja. ovladavanje tekstom. razumijevanje pisanoga teksta). uz ostala. uključuju naizmjenično ili istodobno i primanje i proizvodnju. U navedenome su. Složene jezične djelatnosti Navedene su govorne i pisane jezične djelatnosti jednostavne. Pasivno je jezično znanje uglavnom znatno veće od aktivnoga.

Hrvatski jezik i njegovi idiomi Hrvatski jezik ima različite idiome . a njime se poglavito bavi u višim razredima osnovne škole. To znači da je izravno poučavanje o jezikoslovnim razinama. visoke razine jezičnoga znanja i pouzdanja. najstariji hrvatski književni jezik nastao na osnovi čakavskoga narječja. govorenje. službeni i državni jezik Republike Hrvatske. Dakle. koje uključuje i druge hrvatske književne jezike. mjesnoga ili zavičajnoga idioma koji pripadaju jednom od hrvatskih 7 Radna – nelektorirana verzija . Hrvatski književni jezik i hrvatski standardni jezik Hrvatski književni jezik domaći je i tradicionalan naziv za jezik koji je bio sredstvo javne i književne uporabe hrvatskoga naroda i kulture od prvoga razdoblja njegova oblikovanja (tj. početno čitanje. bitno gradivo tek u višim razredima osnovne škole. od početaka pismenosti do kraja 14. kao i svi drugi oblici čitanja predviđeni u prvome razredu. Povjerenstvo predlaže da se učenike od prvoga razreda osnovne škole uvodi u pojam jezika koji služi općemu sporazumijevanju u hrvatskome društvu nazivom hrvatski književni jezik. temeljna kroatistička djela imaju ga i u naslovu jer je u jednome svojem značenju naziv hrvatski književni jezik istoznačnica nazivu hrvatski standardni jezik. I materinski se učenikov idiom naziva u nastavi učenikovim jezikom ili zavičajnim jezikom. češće i značenjski određenije riječi. Na taj se način ne narušava jedinstvena četverodijelna struktura u svim razredima. Jasno da onda nisu usvojene niti apstraktnije i rjeđe riječi i njihove mreže. početno čitanje i pisanje nije u prvome razredu istaknuto kao zasebna cjelina. Kako su teme iz hrvatskoga jezika za sve razrede raspoređene u četiri područja (jezik. dijalekt. tek oko dvanaeste godine. te uvodi naziv hrvatski standardni jezik kao stručni naziv.1. a među njima posebno mjesto zauzimaju predvježbe za pisanje. No. 2. jezično izražavanje. Tim se nazivom služe hrvatske gramatike i drugi jezični priručnici. Drugo značenje. čitanje i pisanje). naziva se jezikom.idiom znači jezični sustav bez dodatnih značenja koje imaju jezik. mjesni govor. OVLADAVANJE STANDARDNIM IDIOMOM Prema Ustavu u Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik. Na primjer. koje bi učeniku omogućile da na kraju osnovne škole postane jezično osposobljena osoba. što znači znanje o jeziku. U tome se prepoznaje načelo zavičajnosti u nastavi hrvatskoga jezika. prema usvajanju temeljnih jezičnih djelatnosti. automatizira.. štoviše potiče ga se na stvaralačko izražavanje na materinskome idiomu. Početno čitanje i pisanje U pripremi za učenje čitanja i pisanja ističe se važnost vježba za razvijanje jezičnih djelatnosti (slušanje. a ujedno se pri rasporedu jezičnoga sadržaja poštuje suvremeno načelo usvajanja jezika u skladu s razvojem osnovnih jezičnih djelatnosti. niti su izgrađene sve rječničke mreže među njima. čitanje i pisanje). on do polaska u školu nije njime ovladao. svojim materinskim. stoljeća). Među idiomima hrvatskoga jezika posebno mjesto zauzima standardni idiom. posebno u osmome kada se pobliže i objašnjava standardizacija. To se često pokazuje kada se učeniku dopusti. narječje. tj. kojim bolje vlada nego standardnim. to ne znači da je ukinuto.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik sposobnosti i usvajanje osnovnih jezičnih djelatnosti (slušanje i govorenje. Hrvatski je. uvodi se postupno u višim razredima osnovne škole kada učenici stječu spoznaje o povijesnome razvoju hrvatskoga jezika.. do polaska u školu nisu usvojene ni sve konkretnije. Većina se jezičnih struktura posve usvaja. idiolekt. npr. Drugi je razlog učenikove nedovoljne ovladanosti standardnim jezikom to što se u toj dobi ni jedan jezik još ne može posve usvojiti.). književnost i medijska kultura). Od prvoga se razreda osnovne škole učenike potiče na uočavanje razlika između njihova jezika (obiteljskoga. Jezično osvještavanje (osvješćivanje) postupno se uvodi. a početno pisanje povezano je uz jezičnu djelatnost 'pisanje'. nego samo da je drukčije raspoređeno. Jedan je razlog to što se dotad služio (i) drugim hrvatskim idiomom. nalazi se u okviru opće teme 'čitanje'. Učenik tijekom školovanja tek treba naučiti standardni idiom.3. Zbog svoje uloge sredstava za iznadnarječno i iznadpokrajinsko sporazumijevanje standardni je idiom posebno istaknut među ostalim idiomima hrvatskoga. dakle. u čemu je znatno vještiji nego na standardnome kojim još nije posve ovladao.

Od učenika se od početka ne očekuje da znaju nazive idiom. Za učenike čiji materinski idiom ima drugačiji 8 Radna – nelektorirana verzija . od petoga do osmoga razreda. naglaske i ostala izgovorna obilježja bilo kojega drugoga jezika ili idioma. a tek potom i razvoja lingvističke svijesti (u višim razredima). standardnoga idioma). Učenika se komunikacijski osposobljava kako bi razvio svoje jezične sposobnosti i ovladao različitim jezičnim vještinama da se jezikom što bolje služi. kada više nema objektivnih teškoća. Pragmatičkom sastavnicom iskaz dobiva pravo značenje i djeluje u skladu s namjerom. Komunikacijskim osposobljavanjem postupno se razvija lingvistička svijest. osobine ličnosti) među osobama koje se sporazumijevaju. Preporučeni jezično-izražajni i komunikacijsko-stvaralački pristup sadržajima značio bi u prvome redu razvijanje jezičnih djelatnosti: aktivnoga slušanja. i odnose (osjećaje. U višim razredima osnovne škole. Ne ulazi se u podrobno definiranje i analiziranje jezičnih pojava. u što je uključena i pravogovorna razina. najprije se razvija učenikova komunikacijska sposobnost. sve sastavnice predmeta koji nosi naziv hrvatski jezik u osnovnoškolskoj dobi ponajprije su namijenjene razvoju komunikacijske sposobnosti (u početnoj fazi). ali opet prema načelu komunikacijski funkcionalne nastave jezika. njihovu vrijednost i jedinstvenost te da ovladaju nužnima kako bi postali vješti govornici hrvatskoga jezika sposobni služiti se prikladnim idiomima. postupno se uvode i teorijski elementi normativne gramatike i pravopisa. Budući da još usvaja materinski jezik. govorenja. poput društvenih i kulturoloških. To će u kasnijoj fazi usvajanja materinskoga jezika u višim razredima. Tek se potom. Lingvistička (gramatička) osposobljenost. dijalekt. govornim i pisanim. uključujući i sustave kojima se prenose jezične obavijesti (kognitivni element). postupno prelazi na apstraktne gramatičke kodove koji podrazumijevaju i učenje teorijskih osnova jezika. odnosno višejezične osobe. Osim usvajanja i razlikovanja govornoga i pisanoga oblika hrvatskoga jezika upućuje ih se na razlikovanje razgovornoga jezika i ostalih hrvatskih idioma. primjerima iz svakodnevnih komunikacijskih situacija. posebno ne apstraktnih gramatičkih pojmova u nižim razredima osnovne škole. nego i štetno jer može izazvati negativan stav prema usvajanju hrvatskoga jezika i učenju o njemu.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik narječja) i književnoga jezika (tj. čitanja i pisanja. Od komunikacijskoga osposobljavanja prema jezičnome osvješćivanju U ranojezičnoj školskoj fazi teži se razvoju izražajnih komunikacijskih sposobnosti svih vrsta. koja zahtijeva određenu razinu teorijskoga znanja o jeziku. pomoći bržemu. okomito dvojezične. nego ga učiti jezikoslovnim pojmovima i teorijskome usvajanju jezikoslovnih normi i pravila. Drugim riječima. njihove različite uloge. ponavljanja. kada učenici steknu psihofizičke i spoznajne preduvjete. dakle razvoj praktične komunikacije. a da će mu se njegovo primanje i proizvodnja automatizirati tek s jedanaest-dvanaest godina. Fonološki razvoj i nastava Na početku školovanja učenici su još posve sposobni savršeno usvojiti glasove. dijalekt i narječje. Učenika treba osposobiti da se služi hrvatskim jezikom u kontekstu. Gramatika se poučava zorno. odnosno znanje o jeziku. odnosno poznavanje hrvatskoga jezika. niti da jezikoslovno razlikuju pojmove obiteljski idiom. dakako. znatno je važnije i svrhovitije učenika od prvoga do četvrtoga razreda učiti praktičnomu služenju hrvatskim jezikom. Dakle. lakšemu i učinkovitijemu usvajanju standardnoga jezika. Obratni redoslijed nije u skladu s kognitivnim i jezičnim sposobnostima učenika. trebaju naučiti osnovne jezikoslovne pojmove predviđene za pojedini razred. A taj stav često ostaje i poslije. Važno je da uoče supostojanje različitih idioma hrvatskoga jezika. odnosno poticanjem i usvajanjem konkretnih jezičnih djelatnosti na konkretnim primjerima. mjesni idiom. ponajprije osposobljavanju učenika da se uspješno snalazi u svakodnevnim priopćajnim situacijama. u školama ili razredima. Preuranjeno učenje apstraktnih gramatičko-pravopisnih sadržaja nije samo nekorisno (budući da ih učenici ne razumiju). primjerenija je višim razredima osnovne škole jer pretpostavlja određeni stupanj komunikacijske osposobljenosti i stručnosti (usvojen u nižim razredima osnovne škole). Uspješno ovladavanje izgovornim (fonetskim) obilježjima hrvatskoga jezika važno je za sve učenike. ponajprije idioma koje redovito susreću u zavičaju. Učenici pritom. tj. pružiti mu jezično i komunikacijsko iskustvo koje će biti podloga za prilagođavanje jezika trenutnoj situaciji. i standardni i ostale idiome. Jezik se uči komunikacijom. za što je uz jezično znanje potrebno pridružiti i ostale čimbenike. Usvajajući materinski jezik učenici uče otkrivati značenje iskaza u komunikacijskome kontekstu i stvarati društveno prihvatljive iskaze. No prema načelu zavičajnosti potrebno je osigurati da učenici osjete važnost i vrijednost vlastitoga zavičajnoga idioma i njegova suodnosa sa standardnim koji uče. Stoga je od početka prvoga razreda jako je važno omogućiti učeniku da usvoji fonologiju hrvatskoga jezika. posebno jezičnim normama.

kuća. čitanja i pisanja. a onda će im i pisanje biti jednostavno kao i pisanje drugih fonema (ortografske vježbe). Isto tako neki učenici u materinskome idiomu imaju samo bočnik l pa glas lj izgovaraju kao slijed l+j. Kako usvajanje izgovora novoga jezika odnosno idioma s godinama opada. dž i đ do viših razreda osnovne škole. neću). osjećaja. 2. uključujući izgovorno razlikovanje kratkih uzlaznih i silaznih naglasaka. To se osobito odnosi na govornike različitih mjesnih idioma u pojedinim jezičnim razinama vrlo različitima od standardnoga. međuovisnosti nastavnih područja. čujem. navedene prema vrstama jezičnih djelatnosti. neču) ili drugi (nepčanik. 2. za razliku od riječi koje se pojavljuju samo u govornome jeziku. pokazivati kako neke obilježene govorne riječi imaju znatno jači dojam ako su napisane.1. Osobita se pozornost pridaje učenikovom stvaralačkom izražavanju. koja se očituje u proizvodnji jasnih. odgojnosti. Nastava jezičnoga izražavanja najčešće se provodi u obliku raznolikih jezičnih vježba koje učenicima pomažu pri ustroju i stilskome oblikovanju usmenih i pisanih iskaza. Temeljna je zadaća nastave jezičnoga izražavanja razvoj izražajnih mogućnosti učenika. koje je prema načelu unutarpredmetne korelacije nužno povezano s područjem jezika i književnosti. Na predlošcima književnih i neknjiževnih tekstova učenici govore i pišu. ćujem. posebno u višejezičnim zajednicama. npr.2. oni koji nisu naučili izgovorno razlikovati foneme č i ć. usvajaju oni govornici hrvatskih idioma s drugačijim glasovnim i naglasnim sustavom od standardnoga koji su sudjelovali u recitatorskim i dramskim družinama. a prema načelu međupredmetne povezanosti i s ostalim nastavnim predmetima. razvijaju se ponajprije sposobnosti u jezičnim djelatnostima slušanja. npr. kuča. tekstovne i stilske raznovrsnosti. Razvidna su. Ako to nastavnik smatra prikladnim. npr. dakle načela sadržajne. Na početku školovanja hrvatske standardne glasove u govoru mogu posve usvojiti. Stoga bi ih najprije trebalo naučiti izgovarati te glasove (artikulacijske vježbe). NASTAVNO PODRUČJE JEZIČNO IZRAŽAVANJE U nastavnome području jezično izražavanje. tj. Standardizirani je oblik provjeravanja učenikova jezičnoga izražavanja pisanje školske zadaće. Tada učenici primjerice još mogu naučiti u izgovoru spontano razlikovati foneme č i ć te đ i dž. Vrlo je važno služiti se načelom postupnosti u nastavi. vjerojatno će ih jednostavnije naučiti polazeći od pisanoga oblika riječi jer im je tada slika riječi dominantnija od njezina zvučnoga oblika. pa se nakon dvanaeste godine uglavnom i ne može savršeno usvojiti. te na govornike drugih jezika (uključujući i useljene potomke hrvatskih iseljenika) koji nemaju jednako razvijene navedene sposobnosti. može se pisati i više školskih zadaća. Potrebno je učenike poučiti bitnim jezičnim razlikama u pisanome i govornome obliku jezika. drugi imaju nepčane zapornike t' d' umjesto nepčanih slivenika ć đ. Iskustvo pokazuje da hrvatski glasovni i naglasni sustav. važno je da i što ranijoj dobi počnu govoriti i čitati na standardnome idiomu. stvaralaštva i zavičajnosti. stvaranje pravogovornih (ortoepskih) i pravopisnih (ortografskih) navika te općenito ostvaraj uspješne usmene i pisane komunikacije. i to u hrvatskome standardnome i zavičajnome idiomu pri čemu učenici razvijaju svoju sposobnost izražavanja misli. upozoravati ih na riječi koje se pojavljuju uglavnom u pisanome jeziku. Stoga se sastavnice djelatnosti tih družina preporučuju za sve učenike kao sredstvo usvajanja standardnoga izgovora. govorenja. potom razlikovati u govoru riječi koje imaju jedan (prednepčanik. Predlaže se pisanje jedne školske zadaće u trećemu razredu te dviju školskih zadaća u svim ostalim razredima.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik glasovni i naglasni sustav. gramatički-pravopisno točnih rečenica kao osnovice pri stvaranju različitih vrsta tekstova.2. razumljivih. RAZINE JEZIČNE SPOSOBNOSTI Učenici nakon osme godine učenja. doživljaja. 9 Radna – nelektorirana verzija . ali i postavljati drugačije zahtjeve u odnosu na vrstu znanja. u osnovnim područjima jezične djelatnosti stječu sljedeće sposobnosti. po završetku osmoga razreda.

U pisanim radovima poštuje gramatičku i pravopisnu normu. aktivnu uporabu nešto manjega broja riječi. tj. Učenici se osposobljavaju za samostalno čitanje književne lektire. sudjelovanje u razgovoru i dopisivanje. Zna dobro kompozicijski organizirati tekst (poštivati osnovnu kompozicijsku strukturu: uvodni. Zna govoriti po planu i zna se snalaziti u improvizacijama. tj.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik Jezično primanje Jezično primanje uključuje slušanje. pričati o stvarnim i zamišljenim događajima i doživljajima.Zna čitati i razumije jednostavne i složene tekstove raznovrsne tematike. Dopisivanje . razumije tekstove pisane u njegovu zavičajnomu idiomu.3. i to prema načelu primjerenosti doživljajno-spoznajnim mogućnostima učenika. razumijevanje pisanoga teksta.I u pisanom obliku može jasno i sustavno pripovijedati: prepričavati. doslovna i druga značenja. poznate i nepoznate. iz hrvatske usmene književnosti te usmene književnosti drugih naroda. Može subjektivno i objektivno opisivati. Slušanje . služi se stilom prikladnim sugovornicima. može razgovarati u različitim komunikacijskim situacijama. Može uspješno izlagati o brojnim temama koje ga zanimaju. pričati i izvješćivati. Postizanje ovih sposobnosti pretpostavlja pasivno znanje na desetke tisuća riječi. različite vrste pismenoga sporazumijevanja. za prosudbu i vrjednovanje pročitanih djela. Razgovaranje . Zna pisati po planu. razumijevanje govora i čitanje. europske i svjetske književnosti.Može se glatko i točno izražavati. uključujući apstraktne. Za samostalni rad kod kuće preporučuje se razvijanje učenikova stvaralaštva u jezičnome izražavanju. tj. Može sudjelovati u raspravama o brojnim temama koje ga zanimaju. pokazuje znatno leksičko bogatstvo u skladu s dobi i obrazovanjem te zna funkcionalno uporabiti funkcionalne stilove. samostalno izlaganje i pisanje različitih vrsta tekstova. 2. Jezična proizvodnja Jezična proizvodnja uključuje govorenje. a ne interpretacija tekstova iz čitanki.Može se glatko spontano izražavati. osviještenu uporabu bitnih jezičnih struktura (automatiziranu otprilike s dvanaest godina) hrvatskoga jezika. opisivati i stvarati manje zahtjevne raspravljačke tekstove. Pisanje .Može jasno i sustavno pripovijedati: prepričavati (sažeto i opširno te stvaralački). Prepoznaje stilske razlike. prikladno se obraćajući naslovniku. kajkavskim ili štokavskim narječjem. izvješćivati. Učenici se susreću s umjetnički vrijednim djelima iz hrvatske. odnosno čitatelju i uzvraćajući prikladnim stilom. središnji i zaključni dio teksta). pritom razvijaju osjetljivost za književnu riječ. Jezično međudjelovanje Jezično međudjelovanje uključuje razgovaranje. tj. Učenici sudjeluju u školskim interpretacijama književnih tekstova različitih vrsta i tema. strukturalno složene ili kolokvijalne i neknjiževne tekstove prikladne njegovoj dobi i obrazovanju. Razumije tekstove pisane hrvatskim standardom. primjerene njegovoj dobi i izvanjezičnome znanju. Izborom književne lektire i tekstova u čitankama učenicima se pomaže da shvate važnost i 10 Radna – nelektorirana verzija . Čitanje . Govorenje . Razumije i može kritički tumačiti gotovo sve oblike pisanoga jezika. vlada širokim rječnikom. tj. Prepoznaje da su tekstovi pisani čakavskim. vladanje hrvatskim standardnim jezikom u svim funkcionalnim stilovima.Razumije različite jednostavne i složene tekstove. NASTAVNO PODRUČJE KNJIŽEVNOST U nastavnome području književnost razvijaju se literarne i jezične sposobnosti. za njezine vrijednosti u životu čovjeka i za trajne vrijednosti svekolikoga života o kojima svako književno djelo progovara na osobit način.

Samo je prvo s popisa obvezno. Broj i izbor djela za lektiru U prvome razredu učenici trebaju pročitati četiri djela. Vrijednost je slobodne lektire u međusobnome učeničkom poticanju na čitanje. Prva su tri s popisa obvezna. ostala četiri bira učitelj. više nego na vođenje dnevnika čitanja. IGROKAZI Budući da igrokaze ne treba interpretirati kao lektiru. U trećemu razredu učenici trebaju pročitati sedam djela.3. Interpretacija lektire Nastavnik može s učenicima interpretirati pročitano književno djelo na različite načine u govornome i pisanome obliku. igrokazi nisu uvršteni 11 Radna – nelektorirana verzija .3. preporučuju se slobodne lektire kojima će učenici potvrđivati svoju samostalnost u čitanju. Preporučljivo je da opširnija djela (na primjer Pinokio) učitelj čita u školi u nastavcima ili zada učenicima pročitati samo određena poglavlja. Prva su dva s popisa obvezna. što se može postići većom slobodom izbora koji proizlazi iz stvarnih potreba. Kao uvod u razgovor i analizu djela učenicima se mogu zadati tek manji zadaci koji neće prijeći jednu do dvije stranice formata A4. Mogu se dodati djela iz zavičajne književnosti (dvije do tri knjige). Kriterij umjetničke vrijednosti djela moguće je učinkovito primijeniti samo u skladu s doživljajno-spoznajnim mogućnostima učenika. djelo koje je dobilo dobre kritike ili književnu nagradu. U drugome razredu trebaju pročitati pet djela. djelo koje je dostupno u dovoljnome broju primjeraka. nego i doživljajnim mogućnostima i dobi učenika. Dakle. Pročitano djelo treba analizirati na školskome satu. Učiteljima se preporučuje praćenje književnih interesa učenika tijekom nastavne godine i u skladu s tim praćenje dobivenih rezultata kao važnih smjernica u ostvarivanju sadržaja književne lektire. Zato je naveden veći popis lektire koji učitelji mogu proširiti novim naslovima. Tako stečena znanja bit će zapamćena i trajnija. Osobito je važno razvijanje zanimanja za književnoumjetničku riječ. interesa i sposobnosti učenika.2. Opsežan dnevnik čitanja primjereniji je srednjoškolskoj nastavi književnosti. Prva su dva s popisa obvezna. Trebaju naučiti osnovne književnoteorijske pojmove predviđene za pojedini razred. dogovorene lektire. a ostala bira učitelj. Slobodna se lektira odnosi na svako djelo koje učenik neobvezno pročita i želi o njemu razgovarati s učiteljem. a ostale bira učitelj. U nižim razredima težište treba staviti na stjecanju vještine čitanja i čitanje s razumijevanjem. ali ne moraju o njima i učiti. basna zastupljena već u prvom razredu. a ostale bira učitelj. i to prema načelu tematske i vrstovne raznolikosti. književne i kulturne baštine. Naglasak treba staviti na usmenu komunikaciju o pročitanoj lektiri. učenici čitaju djela koja pripadaju različitim književnim vrstama. za njihovo očuvanje. ali se s književnoteorijskoga gledišta uči u trećem razredu. svoj odnos prema knjizi i književnom djelu.1. Od petoga do osmoga razreda učenici trebaju pročitati devet djela. ali preporučljivo je da jedno djelo odabere i sam učenik. odnosno predstaviti ga u razrednom odjelu. Tako je npr. a što je razred viši sve češće. no i tada je preporučljivo da jedno djelo odabere sam učenik. u nižim razredima rijetko. U četvrtome razredu učenici trebaju pročitati sedam djela. Temeljna je zadaća razvijanje učenikova samostalnoga čitanja.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik vrijednost hrvatske jezične. 2. djelo koje je primjereno ne samo spoznajnim. Samo je prvo djelo s popisa obvezno. nego treba staviti težište na scenski rad. književnosti i kulturi. dvadesetak ili više stranica. a ostale bira učitelj. Slobodne lektire Uz zajedničke. nego se pojedine književnoteorijske teme pojavljuju postupno. Također može izabrati poneko djelo izvan popisa. Već od prvoga razreda u čitankama su zastupljene gotovo sve književne vrste. jedno može izabrati učenik. 2. a nikako zadavati učenicima zadatke o pročitanom djelu koje bi učenici morali ispisivati na desetak. LEKTIRA Smisao je književne lektire u osnovnoj školi razvijanje učenikovih čitateljskih navika i interesa. Učenike valja sustavno usmjeravati na vlastiti izbor i pridobiti ih na istraživanje teksta kao uporišta u povezivanju književnosti s osobnim iskustvom. Učitelj može preuzeti djelo s popisa iz višega ili nižega razreda ako smatra da bolje odgovara spoznajno-osjećajnim mogućnostima učenika u određenom razredu. Učenici razvijaju svijest o domoljublju i otvorenost prema europskim i svjetskim ostvarenjima u jeziku. odgaja ih se za poštivanje i ljubav prema tim vrijednostima.

razredu u prvom su planu igrani filmovi. Dodatna znanja o medijima današnjem učeniku bila bi vrlo vrijedna. igranoga i dokumentarnoga). NASTAVNO PODRUČJE MEDIJSKA KULTURA U nastavnome području medijska kultura razvijaju se sposobnosti komunikacije s medijima: kazalištem. Upućuje ih se na služenje računalom. Francuska) medijska kultura pojavljuje kao izdvojeni predmet. ZADAĆE NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA Zadaće su nastave hrvatskoga jezika u osnovnoj školi mnogobrojne. Popis filmova u višim razredima osnovne škole prati kataloške teme u pojedinim razredima. izrađen je i prijedlog za samostalni izborni predmet medijske kulture. sposobnosti i vještina i načinima njihova stjecanja (strategijama učenja i služenja znanjem). do 8. a u VIII. Budući da su mediji sve prisutniji u životu učenika. Ovaj popis treba shvatiti kao prijedlog.2. primanje (recepciju) i interpretaciju kazališne predstave i filma (animiranoga. 3. Napominje se. 2. Izbor filmova U jedanaestome poglavlju naveden je popis za izbor filmova. Nastava je hrvatskoga jezika usmjerena na učenika kao subjekta nastavnoga procesa. u skladu s onim što je već rečeno. Zemlje Europske unije već su odavno uključile te sadržaje u osnovnoškolski program te se u mnogim zemljama (Njemačka. Kako je u predmetu hrvatski jezik medijska kultura zastupljena u vrlo malome postotku kao jedno od četiriju predmetnih područja. nameće se potreba za dodatnim odgojno-obrazovnim sadržajima o medijima u osnovnoj školi. a ne zadani popis koji nužno treba slijediti. odnose se na specifične obrazovne i odgojne sadržaje kojima se stječu određena znanja te potiču i razvijaju sposobnosti i vještine. sposobnosti i vještine sadrže veći broj potkategorija. razrađene teme od 1. osjećajni i društveni razvoj. stripom i računalom. Izborne teme (i sadržaji). ali one sa svojim pojedinim sastavnicama u nastavnome procesu ne tvore izdvojena područja nastave. Nastavom hrvatskoga jezika posebno je važno učenika osposobljavati za istraživački i stvaralački način učenja koji će razvijati u skladu s potrebama za trajnim obrazovanjem.1.4. Obrazovna postignuća. da su igrokazi. nego se na kraju daje popis knjiga za učitelja u kojima će naći igrokaze različitih autora za različite prigode. tiskom. 1. Posebno su izdvojena prethodna znanja na koja se u istovremenim rubrikama nadovezuju nova. Znanja. radijem. Obrazovni su sadržaji raspoređeni za svaku temu (v. U hrvatskome jeziku one u prvome redu uključuju jezične komunikacijske sposobnosti (slušanje.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik u popis za svaki razred. 2. uče osnovno teatrološko i filmološko pojmovlje. ali se njih na nastavi može i dodatno razraditi. jako važan oblik pravogovornih vježba koje služe i ovladavanju prozodijskim sustavom hrvatskoga standardnoga idioma. OSNOVNA POSTIGNUĆA Na nastavi hrvatskoga jezika pozornost se obraća razvoju znanja. razredu navedeni ponajprije animirani filmovi jer se oni obrađuju u tom razredu. 3. Razvijaju sposobnost praćenja i vrjednovanja odabranih radijskih i televizijskih emisija. tiska za djecu i mladež i stripa. filmom. već u međusobnoj isprepletenosti tvore cjelinu.4. To znači da su u V. televizijom. razredu dokumentarni filmovi. razredu treba birati filmove (od najstarijih do najnovijih) koji će najbolje pokazati učenicima pojedina filmska izražajna sredstva. Austrija. U rubrici Odgoj i socijalizirajući ciljevi i sadržaji za pojedine su teme vrlo sažeto izdvojeni odgojni sadržaji koje je tijekom obradbe teme moguće obuhvatiti. kao i recitacije ili čitanje naglas. Od vremena kada je osmišljen današnji osnovnoškolski program mnogo se toga promijenilo. razreda) u rubrikama Ključni pojmovi. Učenici se osposobljavaju za gledanje. govorenje i pisanje. 2. čitanje. Napomena uz medijsku kulturu Medijska je kultura danas sastavni dio programa hrvatskoga jezika. zajedno s međudjelovanjem koje naizmjenično 12 Radna – nelektorirana verzija . Izbor filmova može se mijenjati prema aktualnosti i interesima učitelja i učenika. njegov opći spoznajni. U VI.4. na stjecanje samostalnosti u učenju i uspješnih strategija učenja hrvatskoga jezika. U VII.

Zajedničke vrijednosti. ali i na međukulturalne sadržaje jer su u današnjemu društvu drugi jezici i kulture prisutni i važni. nepoticano i uspješno naziva se usvajanjem jezika. naročito materinskoga od drugih poznatih i nepoznatih jezika). odgojno-obrazovnim spoznajama. tj. Neke su sposobnosti urođene (poput razlikovanja glasova ljudskih jezika.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik uključuje i jezično primanje i proizvodnju). što uključuje usvajanje. daroviti učenici (kao što su u jeziku osobe s visokom verbalnom inteligencijom). Ako se njome može služiti nesvjesno. Kako bi se stekle ili razvile. Iako vještine više ovise o mogućnosti i osposobljenosti da se nešto izvede nego o deklarativnome znanju. prema načinu kako su stečene riječi koje označavaju dva različita pojma (usvojeno prema naučenome. na putovanjima). U nastavi hrvatskoga jezika ono uključuju rječnik. U načelu svi uspješno usvajaju materinski jezik. nego i drugim vrstama znanja (npr. gramatičke strukture. na njega bitno utječe i prethodno znanje. ako ju je usvojio. mogućnost razlikovanja nepoznatih glasova). sposobnost izgovaranja i zapisivanje hrvatskih naglasaka). Napokon. različite vještine stječu se osposobljavanjem (npr. ovladavanje nekim dijelovima hrvatskoga standardnoga jezika. opuštenost ili napetost u izvršavanju zadataka). Jezične vještine mogu se promatrati i kao sposobnosti koje nisu urođene ili se ne razvijaju spontano. No to početno znanje poslije više ne mora biti svjesno. društvo i kulturu. stavovi i vjerovanja također utječu na sporazumijevanje jezikom. 13 Radna – nelektorirana verzija . bogatstvo. smatra se da je u toj djelatnosti jezično osposobljen. Znanje Znanje uključuje znanje koje proizlazi iz iskustva. Ovladavanje materinskim jezikom koje je spontano. stručnim znanjima). kada su vještine usvojene. Često se na nastavi hrvatskoga jezika pretpostavlja znanje ili osviještenost o svijetu. Uporaba jezika i učenje nisu povezani samo s jezikom i kulturom. ali ili stečena. Neka su od njih pojedinčeva ili svojstvena manjim zajednicama.1. Isto se tako učenici s teškoćama u razvoju trebaju osposobljavati za neke sadržaje kojima ostali učenici spontano ovladavaju. osobnim. Vještina je postignuće koje se u prototipnome značenju osniva na učenju. Na primjer. što uključuje i osvješćivanje nesvjesnih sposobnosti (npr. odnosno ovladano izloženošću prema ovladanome učenjem i uvježbavanjem). odnosno nesvjesno ovladavanje različitim jezičnim razinama). poticano i ne nužno posve uspješno (jer ovisi o brojnim uvjetima i okolnostima) naziva se učenjem. društvenim ili obrazovnim situacijama (kao što su primjerice ophođenje s prijateljima i strancima. druge se prirodno razvijaju. razvijena. usvojeno. njegova struktura. Sposobnosti i vještine Sposobnost je postignuće koje se u prototipnome značenju osniva na urođenoj ili spontano razvijenoj zadanosti.2. pa se učenjem i usvajanjem novoga mijenja i stečeno. ali i različitim vrstama životnoga iskustva u npr. bez posebnoga poticanja (poput slušanja i govorenja materinskim jezikom. Iako se sposobnosti i vještine prototipno razlikuju. Na primjer. no mnoga su općeljudska. Novo znanje nije samo dodavanje novoga. mogu spontano ovladati nekim sadržajima za koje se drugi učenici moraju osposobljavati. nije ih uvijek nužno razlikovati u području jezičnih djelatnosti. Kada učenik nauči neku jezičnu djelatnost. potrebno je osposobljavanje. jezične uloge i kulturu i civilizaciju. što znači svjesnim ovladavanjem. Za razvijanje sposobnosti važno je osigurati uvjete (poput izloženosti jeziku u izravnome sporazumijevanju). kada njome posve ovlada.1. 3. nego ih je potrebno poticati. Osim toga uključuju sposobnosti primanja i proizvodnje mnogih sadržaja koji se odnose na hrvatski jezik. znanstvenim spoznajama. na svim jezičnim razinama. one su često potaknute ili uvjetovane znanjem. Ljudsko sporazumijevanje uključuje zajedničko znanje o svijetu. Stoga su sposobnost i vještina u razvojnome smislu u odnosu na jezik. No u smislu konačnoga postignuća po dijelu sadržaja koji im se poklapa one su i istoznačnice (nesvjesno znanje) jer je krajnji cilj naučenoga vladanje jezikom da ono postane spontano. Ono je često upotpunjeno nekim drugim čovjekovim obilježjima (npr. Ovladavanje stranim jezikom koje je svjesno. no osposobljavanje često počiva na svjesnome znanju. 3. poput novih glasova kojih nema u materinskome idiomu ili sintaktičkih struktura na početku učenja. obrazovni ciljevi na nastavi hrvatskoga jezika uključuju ovladavanje metodama učenja i služenja znanjem. zahtijeva od učenika trud i svijest o uporabi novih jezičnih elemenata. poučavanja na nastavi i svjesnoga učenja.1. Sposobnost može biti urođena. Različite vrste osposobljenosti očituju se u konačnici kao (razvijene ili stečene) sposobnosti. Dakle. to se očituje kao sposobnost.

dakle hrvatske književnosti te hrvatske i svjetske književnosti za djecu i mladež). tematsko usustavljivanje rječnika). pravopisa. 3. npr. ciljevi u nastavi književnosti u petome razredu osnovne škole. Isto se tako ciljevi postavljaju u pojedinim područjima nastave. uporaba prostora u bilježnici. no konačni je cilj učenja stranoga jezika usvojenost. pretežito iz nacionalne. a dalje uočavanje načina strukturiranja slikovnoga rječnika i služenje njime. tj. Želi se potaknuti uočavanje mogućnosti masovnih medija (npr. načela abecednoga strukturiranja popisa riječi. predviđanje završetka priče) i tehnika zapamćivanja (npr. u udžbeniku ili rječniku) i služenje njime. U odnosu na oblike učenja teži se postupnome razvoju samostalnoga učenja i učenja u suradnji s drugima. što najprije uključuju najjednostavnije kao što je tehnika preglednoga bilježenja (npr. OVLADAVANJE STRATEGIJAMA UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM Tijekom nastave hrvatskoga jezika teži se da učenici postupno nauče učiti (tj. postignuće: Može razumjeti izvorne govornike koji govore spontano ako govore standardnim jezikom znači jezičnu sposobnost razumijevanja. prevladava učenje početnoga čitanja i pisanja. ali i drugih područja hrvatskoga jezika) te uporabi novih medija primjerenoj učenikovoj dobi i mogućnostima. dakle spontano njome ovladao. Teži se razvijanju apstraktne svijesti upoznavanjem jednostavnih tehnika za tvorbu hipoteza (npr. Ciljevi se mogu postaviti i za svaki nastavni sat. onda bi se reklo da je jezično osposobljen za nju. Ako se hoće nazivom istaknuti da je učenik neku jezičnu djelatnost nije usvojio. služiti se različitim uspješnim strategijama učenja) i služiti se znanjem. Dakle. uočavanje uloge ilustracija i njihove uporaba kao pomoćnoga sredstva za razumijevanje sadržaja teksta i tehnika zapamćivanja (npr. ali i skupnoga rada (npr. riječi u kontekstu ili povezanih sa slikom). Osnovnoškolsko se književno obrazovanje odnosi na funkcionalno stjecanje znanja o književnosti (osnovna književnoteorijska znanja te poznavanje najznačajnijih hrvatskih i svjetskih pisaca i njihovih djela. u učenju standardnoga jezika i upoznavanju materinskih idioma drugih područja. redoslijed bilježenja). strjelice). predviđanje slijeda događaja. kojoj je temeljni cilj samostalno učenikovo čitanje s razumijevanjem te razvijanje učenikove sposobnosti izbora književnih djela. Tako je u prvome razredu specifično prvo razdoblje školovanja u kojemu u svim predmetima. U jezičnoj proizvodnji strategijama i služenjem znanjem počinje se od prvoga razreda osnovne škole. 3. uskličnici. Na primjer. podcrtavanje. korištenje drugim vizualnim sredstvima radi pamćenja jezičnih sadržaja ili vlastiti slikovni rječnik. a ne samo u hrvatskome jeziku.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik Sličan je odnosu između jezične sposobnosti i vještine odnos između usvajanja i učenja jezika. pravogovora i povijesti hrvatskoga jezika te oblika jezičnoga izražavanja u govornoj i pisanoj uporabi hrvatskoga jezika. U jezičnome primanju one uključuju postupno ovladavanje tehnikama aktivnoga slušanja. 14 Radna – nelektorirana verzija . pa se može npr. kratkim opisom). Ciljevi se postavljaju i na pojedinoj razini. u pojedinome razredu. velika slova.2. ali može se prema potrebi nazvati i osposobljenošću čine se ističe način kako je stečena. Iz tih se tehnika prelascima u više razrede razvijaju i složenije (npr. odrediti postignuće nastavnoga sata hrvatskoga jezika kojemu je tema Promjenjive i nepromjenjive vrste riječi u petom razredu osnovne škole. Tako je i s nazivom sposobnost i osposobljavanje. Strani se jezik najčešće uči. korištenje popisom riječi (npr. predstavljanju rezultata vlastitoga rada o nekoj od obrađenih tema (npr. napose s obveznom i slobodnom književnom lektirom. Osnovnoškolsko književno obrazovanje obuhvaća i stjecanje literarnih sposobnosti i vještina u čitanju književnih tekstova. što znači učenje slovnice. Osnovnoškolsko se obrazovanje u medijskoj kulturi odnosi na funkcionalno stjecanje osnovnih znanja o medijima koji umnogome obilježavaju svijet današnjeg čovjeka. uokvirivanje i slično). kompetencija je najčešće sposobnost. različite boje za označavanje. predviđanje sadržaja na osnovi naslova. nego je bio osposobljavan da njome može vladati učenjem. samostalnomu zaključivanju (npr. OBRAZOVNI CILJEVI I SADRŽAJI Osnovnoškolsko se jezično obrazovanje u nastavi hrvatskoga jezika odnosi na funkcionalno stjecanje jezičnih znanja. rječnika. Pritom je u središtu pozornosti učenikovo primanje (recepcija) književnoga teksta i učenikovo sudjelovanje u različitim susretima s književnim tekstom.3. uočavanje i pronalaženje pravilnosti i analogija na osnovi većega broja primjera). ili složenijih kao što su različiti crteži i grafička sredstva (npr. vještina i sposobnosti.

školi. Tijekom cijele osnovne škole uz ostale se predmete i predmetom hrvatski jezik. U pristupu tekstu to je npr. razvoj sposobnosti samoprocjenjivanja i samoocjenjivanja (npr. vrijednostima i važnostima ljudskoga života. prema zavičaju i domovini. Navest će se primjeri za različita nastavna područja. plakata i slično) teži se složenijima (npr. ljubav i ponos na obitelj). učenikove jezične sposobnosti u govorenju i pisanju. 3. razlikovanje bitnih od nebitnih podataka. običajima i tradiciji. Dakle. Važno je u učeniku 15 Radna – nelektorirana verzija . u skladu s potrebama višejezičnoga i višekulturalnoga društva. društvu). snošljivost. Od viših razreda osnovne škole osim razvijanja stečenih strategija (npr. poštovanja prema pisanim spomenicima hrvatske kulture. 3. otkrivanju značenja riječi za razumijevanje sadržaja teksta. prema sebi. doprinosi izgradnji cjelovite učenikove ličnosti. Od prvoga razreda do kraja nastava hrvatskoga jezika treba uz različite sadržaje promicati i opće vrijednosti (kao npr. te razvijanje sposobnosti za aktivno i odgovorno sudjelovanje u životu društva. usustavljivanje leksika po tematskim područjima. A njegovanje i ljubav prema različitosti u vlastitome jeziku. u kojoj će poštivati pravila kulturnoga razgovora. korištenje popisom riječi u udžbeniku i rječnicima namijenjenim školskoj uporabi. na zajedništvo (usporedi Socijalizirajući i odgojni aspekti Hnosa). odgovornost za zdravlje i ekološku svijesti. npr. pomoću portfolija za jezičnu nastavu i izražavanje). odgojiti ga za čuvanje jezične baštine. prikaz vlastite obrade teme na temelju primjene.4. te razumijevanje i poštivanje drugih i drugačijih. samostalno pronalaženje podataka o nekoj temi u pojedinačnome. suradnja. nastavom hrvatskoga jezika važno je u učeniku razvijati osjećaje poštivanja osnovnih ljudskih i životnih vrijednosti.2. Jako je važno razvijati i ljubav i ponos prema jedinstvenosti vlastitoga jezika. o nužnosti učenja hrvatskoga jezika budući da znanje o jeziku umnogome utječe na razvijanje sposobnosti jezičnoga izražavanja. osjećaj za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja. u svim njegovim područjima. identitetu. naroda i kulture. U tome je smislu važno razvijanje zanimanja za učenje slovnice hrvatskoga jezika i njezino povezivanje sa svakodnevnim sporazumijevanjem. a potom i međusobnoga ocjenjivanja učenika. na otkrivanje vlastite osobnosti i pronalaženje smisla življenja. Shodno tomu u višim razredima osnovne škole treba promicati poznavanje vlastitih korijena te poznavanje i poštivanje drugih kultura i duhovnih vrijednosti različitih civilizacija. pristojnost i obazrivost.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik plakata o nekoj od obrađenih tema). Nastava jezičnoga izražavanja osposobljuje učenika za kvalitetnu komunikaciju. uključujući i okomitu višejezičnost hrvatskih govornika. narodu i kulturi razvija osjetljivost za različitosti u drugim jezicima. U odnosu na procjenjivanje i vrjednovanje teži se postupnome razvoju svijesti o vlastitome napretku. Važno je da razvija sposobnosti i darovitosti svake osobe sukladno njezinoj prirodi. upućivati ga na traganje za smislom. urednost i čistoću). religiji. osposobljavati ga za odgovornost u životu u sadašnjosti i budućnosti. zalaganja i vrijednosti rada. narodima i kulturama. skupnome radu ili radu u paru).1.4. U odnosu na rječnik takvi su npr. samostalnosti i spremnosti na pomaganje i suradnju. nadasve učenikovo jezično stvaralaštvo. ODGOJNI CILJEVI I SADRŽAJI Nastavom hrvatskoga jezika od prvoga se razreda teži da se u učeniku razvije svijest o vlastitom zavičaju i domovini. vrijednosti i ljepoti hrvatskoga jezika. U ovladavanju metajezičnim znanjem takvi su korištenje tablicama i drugim vrstama preglednoga prikazivanja gramatičkih struktura. humanističke vrijednosti (kao što su npr. o važnosti poznavanja osnovnih povijesnih činjenica o razvoju hrvatskoga jezika. Treba promicati i vrijednosti truda. Jezično izražavanje Temeljna je zadaća jezičnoga izražavanja razvijati učenikovu komunikacijsku sposobnost u svim funkcionalnim stilovima. 3. Na taj način učenik može bolje razumjeti druge narode i njihove kulture. te svjesnoga djelovanja na svim razinama (u obitelji. svojim bližnjima i okolišu. Osnovnoškolski se jezični odgoj u nastavi hrvatskoga jezika odnosi na razvijanje učenikove osobnosti u vezi s hrvatskim jezikom. Hrvatski jezik Učenika treba sustavno uvesti u spoznaje o važnosti. te mu omogućuje spoznaju da je sloboda govora osnovno ljudsko pravo svake osobe. čovjekoljublje.4. sa svim njezinim raznolikostima. jeziku kulturi. prijateljstvo. Treba u njemu poticati razvijanje ljubavi prema hrvatskomu jeziku. Treba mu omogućiti da razvije svijest o važnosti znanja o jeziku kao dijela opće kulture.

3. upoznaje njihovo ponašanje. svijest o štetnosti ljudskih mana) pohlepa. ovisno o sadržaju teksta. Osnovnoškolski se medijski odgoj odnosi na razvijanje učenikove osobnosti u vezi sa suvremenim medijima. slika i osjećaja. zavist i slično). ali i kritički prosuđuju i ocjenjuju sadržaje posredovane medijima. svijest o važnosti načina izražavanja). u školi. razumijevanje vrijednosti rekreativnoga pripovijedanja u životu (zanimljivost. razvijanje sposobnosti optimističnoga gledanja na pojave i događaje u životnoj svakodnevici. 3.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik potaknuti razvijanje svijesti o važnosti pravilnoga pisanja u svakodnevnoj uporabi. primanja i proizvodnje društvenih i kulturalnih sadržaja vrlo su prikladni različiti književni i drugi tekstovi. jezični običaji i izričaji u društvenim ritualima. razlikovanje bitno od nebitnoga. zavičaju i domovini. radosti slušanja i čitanja umjetničke riječ te tako u učeniku razvijati interes i potrebu za književnoumjetničkom riječi u životu. spolovima. Pritom je važno da svi primjeri jezično i tematski odgovaraju predznanju i dobi učenika. kako bi umjereno gledali televiziju i stvarali vlastiti izbor gledanoga programa.4. kazalištu i filmu te na taj način sudjelovati u odgajanju kulturne kazališne i filmske publike. prijateljstvo). poštenje. osjećaje i postupke te se kritički odnosi prema njihovu djelovanju. Odgojni sadržaji mogu se vezati uz temu i motive teksta koji se čita i interpretira: razvijanje moralnih stavova. razvijanje osjećaja za humor. Društveni i kulturološki sadržaji služe u razvijanju osjetljivosti na društvena pravila kao što su pristojnost. U nastavi hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja 16 Radna – nelektorirana verzija . provođenju slobodnoga vremena i praznika) do složenijih tekstova. ekološka svijest. Jednako tako treba uvidjeti vrijednosti scenskoga izražavanja . o blagdanskim i drugim običajima. U učeniku valja razvijati ljubav i poštovanje prema domu. upućivanje na zapažanje zbilje koja okružuje učenika da bi osvijestio bića. Uz osnovno filmološko i teatrološko pojmovlje od iznimne je važnosti učenika upućivati u razvijanje ljubavi prema glumi. Odnosi se i na razvijanje učenikove osobnosti u vezi s književnom umjetnosti (književnost u svekolikom životu učenika). Medijska kultura U medijskoj se kulturi posebna pozornost usmjerava na vrijednosti filmskoga i scenskoga izražavanja.) jezične sposobnosti i vještine u svakodnevnome sporazumijevanju.4. Uočavanjem raznolikosti u hrvatskome društvu razvija se osjetljivost za uočavanje i drugih kulturoloških različitosti kao osnova za razvijanje snošljivosti i suosjećaja prema drugome i drugačijem. zavisno o učenikovom životnom i literarnom iskustvu. CILJEVI POVEZANI S DRUŠTVENIM I KULTUROLOŠKIM SADRŽAJIMA Budući da je jezik sustav koji služi sporazumijevanju. stvari i pojave u otvorenome prostoru. moralne osobine (vladanje sobom. Ovisno o sadržaju teksta može se kod učenika razvijati društveno ponašanje (pomaganje. čak i kada sudionici nisu svjesni njihova utjecaja. razviti ljubav prema glumi i kazalištu. Književnost Valja pridavati važnosti čitanju književnih tekstova.4. duhovitost. on uključuje različite vrste sporazumijevanja u jednome društvu i kulturi. miroljubivo rješavanje sukoba. razlikovanja subjektivnoga i objektivnoga pripovijedanja o sebi i svijetu (pogled na svijet.5. zloba. suosjećanje. svijest o važnosti. poštivanje različitosti. njihove osobine. 3. traganje za svojom osobnošću. otkrivanje važnosti motiva u životu. u društvu). smijeh i duhovitost. prometnim sredstvima. razumijevanje. stanovanju. plemenitost. od najjednostavnijih hrvatskih (npr. vrijednosti i ljepoti hrvatskoga jezika u književnosti. unutrašnjim svijetom misli. To znači razvijati njegovu kulturu pisanja. Poželjno je da učenik razvija naviku druženja s pjesmom i otkrivanja svojeg unutrašnjeg svijeta. razumjeti. društvenim i vjerskim skupinama. poštenje. Poznavajući portrete likova iz pripovjednih književnih djela.3. subjektivnoga i objektivnoga izvješćivanja u svakodnevnome životu (sporazumijevanje u obitelji.uživljavanja u dramsku ulogu. Učenike valja poticati i upućivati na suvremene komunikacijske mogućnosti i odgojiti ih tako da shvate važnost pravilne komunikacije i njezine snage u suvremenome svijetu. učenik lakše prepoznaje osobine ljudi s kojima živi i koji se kreću u njegovoj sredini. poticati ga na otkrivanje osobnih doživljaja prirode. Za razvijanje sposobnosti zapažanja. Osnovnoškolski se književni odgoj očituje u svakome susretu s odabranim književnim tekstom i u vezi je s temom i idejom koju učenik kao primatelj (recipijent) u odabranome tekstu može prepoznati. uključujući i jezično sporazumijevanje između predstavnika različitih kultura. lakomost. S njima kvalitetnije komunicira. suradnja. plemenitost). doživjeti i spoznati. osjećaj za lirski doživljaj pejsaža. Na nastavi hrvatskoga jezika osim poticanja jezičnih sposobnosti učenici se osposobljavaju za društvenu i kulturološku uporabu jezika. odnosi među različitim naraštajima.

rijeke. podatci o Hrvatskoj i njezinim dijelovima postavljaju se u vezu i s drugim zemljama. 4. o medijima u svakodnevnome životu. o slobodnome vremenu. planine i slično). Vijeća za kulturnu suradnju. Common European Framework. TEME I NASTAVNI SATI Broj tema ne predstavlja broj nastavnih sati. umjetnika i jezikoslovaca iz prošlosti i sadašnjosti.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik među društvene i kulturološke sadržaje ulazi i bavljenje imenima. blagdanskim običajima. poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti). o odnosima među naraštajima. Oni se proširuju osnovnim podatcima o Europskoj uniji. Nastava hrvatskoga jezika u prvih šest razreda održava se 5 sati tjedno (175 sati godišnje). znamenitostima. uloga višejezičnosti kod nas i u Europi. uspoređuju se sadržaji različitih hrvatskih područja. Kulturološki.1. kulturološki uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja i tomu slično. vrjednovanje na kojima počiva i prijedlog nastave stranih jezika u osnovnoj školi. 17 Radna – nelektorirana verzija . prijateljstvu. susjednima ili zemljama odakle su suučenici kako bi se proširivalo izvanjezično znanje. na poznavanje ličnosti književnika. poučavanje. USKLAĐENOST S EUROPSKIM JEZIČNIM OKVIROM Kada je to bilo primjenljivo. naglašava se važnost učenja standardnoga jezika i stranih jezika. Hnos za hrvatski jezik usklađen je s načelima i smjernicama navedenima u Europskome jezičnome okviru (engl. o blagdanima. za zamjenice). ime mjesta i većega grada u blizini. šira obitelj. Na nastavi hrvatskoga jezika mogu se dati i neki osnovni podatci o područjima Hrvatske ili drugih zemalja odakle su suučenici (npr. odnosno prepoznavanje stereotipa i predrasuda te je jasna potreba njihova uklanjanja. portfolio. Takvi su sadržaji brojni i raznovrsni i valja ih uključivati putem tekstova koji su književni i neknjiževni predlošci na kojima se uči o hrvatskome jeziku i uvježbavaju jezične djelatnosti. po nastavnim područjima: hrvatski jezik. o zdravlju. Europski jezični okvir ne pruža dovoljno smjernica za učenje. o slobodnom vremenu. Njegov je puni naziv Zajednički europski referentni okvir za jezike: učenje. Kulturološkim sadržajima pristupa se i kontrastivno. samoocjenjivanje). Sve su teme navedene i posebno razrađene u zadnjem poglavlju. u sedmome i osmome 4 sata tjedno (140 sati godišnje). naziv područja. o kulturi stanovanja i odnosu prema zaštiti okoliša ili drugim aktivnostima koje mogu povoljno utjecati na razvoj i život mladoga čovjeka i njegovo okruženje. usklici mogu biti obrađeni samo na dijelu sata). tj. oslovljavanje. kao što je moguće više tema sjediniti u jedan do dva nastavna sata (npr. prezimenima. razgovara se o problemima mladih i njihovu odrastanju. 4. dužnostima i obvezama. Razgovara se i o ovisnostima i njihovim uzrocima.6. Od viših razreda osnovne škole teži se postupnom razvijanju učenikove osjetljivosti za uočavanje. a po potrebi i različitih drugih zemalja. bavljenju glazbom. jezično izražavanje. sustavu školovanja i mogućim promjenama (jezična putovnica. U završna dva razreda osnovne škole u sklopu kulturoloških sadržaja iznose se podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji. Teme su prikazane za svaki razred posebno. Za poneku je temu moguće predvidjeti više sati (npr. književnost i medijska kultura. opisuju se poslovi koje učenici mogu obavljati za vrijeme praznika i u slobodno vrijeme. No budući da Europski jezični okvir nije izrađen za nastavu materinskoga. U okviru kulturoloških. 3. VAŽNE NAPOMENE ZA NASTAVU UZ TEME U Hnosu su navedene teme i sadržaji koje one obuhvaćaju. o brizi i pomoći potrebitima. o civilnome društvu i nevladinim udrugama. razgovara se o zaštiti okoliša. odgojni i društveni sadržaji mogu se odnositi npr. brizi o zdravlju i mogućim klimatskim katastrofama. koja su važna za pravopisanje. športom. na pozdravljanje. kulturnom životu i slično. običajima i njegovanju tradicije. predrasudama i klišejima u višekulturalnom okruženju i izvan njega. odnosno prvoga jezika (J1). zatim na poznavanje sitnih govorničkih oblika iz usmene književnosti. odgojnih i socijalizirajućih sadržaja razgovara se o obitelji. Drugim riječima. o obrazovanju. putovanjima. čestitanje blagdana i rođendana. aktivnostima koje mogu pozitivno utjecati na razvoj i život mladog čovjeka. poučavanje i procjenu hrvatskoga kao materinskoga jezika. kraticom CEF) Vijeća Europe. o otkrivanju novoga i nepoznatoga. uljudno ophođenje.

čitanje. Dodatni sadržaji navedeni su u rubrici Izborne teme i sadržaji gotovo uz svaku temu. odnosno iz prirode sadržaja. Teme su umnogome okvirno postavljene da bi učitelji mogli svoje izvedbe prilagođavati sposobnostima i interesima učenika s kojima rade. 4. najprije se obrađuje podjela na promjenjive i nepromjenjive vrste riječi. npr. Teme uspostavljaju stupnjevitost u jezičnom i književnom odgoju i obrazovanju od prvoga do osmoga razreda osnovne škole. TEME I UDŽBENICI Pojedine teme nisu ni gradivo predviđeno za jednu lekciju u udžbeniku. govorenje. razgovaranje.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik 4. Međutim.5. Učitelji će redoslijed promijeniti sukladno svojim izvedbenim programima. Nužno je samo da se na primjeren način uključe obavezni sadržaji. učenici se s upravnim i neupravnim govorom susreću u nižim razredima te se u višim razredima očekuje da se upravni i neupravni govor i dalje uvježbava i provjerava). Tako se učenicima omogućuje da steknu trajna znanja. To se osobito odnosi na sve jezične djelatnosti (slušanje. 4. čitanje i pisanje) koje se očituju u svim predmetnim područjima. TEME I UČENIKOVA ZNANJA I SPOSOBNOSTI U svaku pojedinu temu u razredu navedeni su obavezni sadržaji u rubrikama Ključni pojmovi i Obrazovna postinjuća Ključni pojmovi i Obrazovna postignuća. Izborne teme i sadržaji Uz svaku temu navedene su izborne teme i sadržaji. zavičajna književnost). a potom pojedine vrste riječi.3. Podrazumijeva se da se prethodno stečena znanja i vještine te sposobnosti nastavljaju razvijati i primjenjivati na sljedećim stupnjevima (npr. Na višoj razini ovladavanja mogu se ponuditi kada pojedinci ili razredni odjeli ovladaju obaveznim sadržajima pojedine teme. VERTIKALNA I HORIZONTALNA POVEZANOST MEĐU TEMAMA Važno je napomenuti da se teme ne ponavljaju iz razreda u razred. Navode se u skladu s načelom postupnosti i primjerenosti doživljajnospoznajnim mogućnostima učenika na pojedinome stupnju osnovnoškolskoga odgoja i obrazovanja. 4.5. Razvidna je razvojnost obrazovnih sadržaja od prvoga do osmoga razreda.1. 4. u sredini ili na kraju školske godine.2. Njih je na razini prepoznavanja dobro ponuditi kad su god prikladni. govorenje. Osim navedenih izbornih tema uz neke se teme preporučuju izborni sadržaji. iz jezičnoga područja može se preporučiti odabir zavičajnih riječi. Na primjer. 4. Takve su primjerice pravopisne teme u višim razredima koje su posve samostalne i mogu se obraditi na početku. razlikovni rječnik.2.5. prema načelu zavičajnosti učitelji mogu neke od tema uskladiti s jezikom i književnosti zavičaja (razlikovna gramatika. Tako npr. pisanje).4. napose u području jezičnoga izražavanja. ali se teme u nastavnom području jezično izražavanje ponavljaju radi postupnog i sustavnog usvajanja jezičnih djelatnosti (slušanje. predlaže se za pojedinu skupinu tema unutar jednoga razreda stanoviti redoslijed koji proizlazi iz funkcionalnoga pristupa poučavanju. Ključni pojmovi i obrazovna postignuća za sve učenike U prilogu su uz svaku pojedinu temu navedeni ključni pojmovi i obrazovna postignuća. Primjerice : uvježbavanje ili proširivanje rječnika (poput riječi s fonemima č i ć) trajno se pojavljuju tijekom određenoga obrazovnoga razdoblja. no svaki je nastavnik slobodan odabrati prikladne izborne sadržaje. 18 Radna – nelektorirana verzija . REDOSLIJED TEMA Redoslijed tema ne upućuje na strogi redoslijed obradbe. odnosno obavezni sadržaji kojima trebaju ovladati svi učenici. U programima i udžbenicima teme se mogu osmisliti i na drugačiji način. Izborni sadržaji ostavljeni su na izbor nastavnicima.

Šimić. M. smatramo da te autore trebaju upoznati putem ulomaka u čitankama.. Car Emin. razredu obavezno je jedno djelo od ukupno četiri koja učenik treba pročitati. usmena književnost. I. Učiteljima se omogućuje da vrlo kreativno pristupe metodičkom osmišljavanju pojedine teme. A. Kumičić. Brezovački. A. 5. B.6. Ujević.S. 6. V. Mogu rabiti tekstove iz dječjih časopisa. Šimić. T. 19 Radna – nelektorirana verzija . Đ. članke). N. usmena književnost. Preradović.E. televizijski programi. Novak. E. Preradović. G. Kranjčević. Preporučuje se da i učenici sudjeluju u odabiru izbornih sadržaja. proučavanje nastanka imena vlastitoga mjesta. Stoga predlažemo autorima čitanaka da uvrste u čitanke neke od tekstova (ulomaka) sljedećih autora: 5. Kovačić. S. 4. razred . uvelike koristili. Držić. u III. filmovi.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik sastavljanje zavičajnih ili razlikovnih rječnika. Sudeta.6. 4. vedrim. Priče iz Ilijade i Odiseje. G. TEME I IZVORI ZNANJA Obavezni su izvori udžbenici. Pupačić. I. A. Šenoa. Gundulić. 7. Mažuranić. ali neka djela odabire i sam učenik. Kaštelan. Učiteljima se daje sloboda da izlaze i izvan okvira čitanke. Većinu ponuđenih naslova odabire nastavnik. Posebno u osmome razredu izbor treba obogatiti izbor optimističnim. I. terenska nastava (npr. muzeji itd. Peić.6. Košutić. Đ. razred . J. G. T. T. knjige. internet. Pulić. a prema interesima učenika prigodne recitacije i pjesmice. Ujević. A. razredu obavezno je jedno djelo od ukupno pet. tijekom rada u nastavi. kazališta. G. do VIII. razreda obavezna su tri djela od ukupno devet koja učenik treba pročitati. Uz svaki je popis naveden broj obaveznih djela. Uz temeljnu metodičku literaturu (sustavne metodike jezičnog i književnog odgoja i obrazovanja.). V.1. Preporučena djela za izbor lektire. METODIČKE NAPOMENE Za predmet Hrvatski jezik bogata je metodička literatura s kojom su se učitelji dobro upoznali još na dodiplomskome studiju da bi se njome poslije. P. Milićević. usmena književnost. S. Š. A.F. razredu obavezna su dva djela od ukupno sedam. Desnica. M. a u jedanaestome poglavlju ponuđeni su i popisi filmova. Šimunović. Đ. Kumičić. U desetome poglavlju ponuđeni su i popisi knjiga igrokaza. Kao što je navedeno u prethodnome tekstu. B. da se otprilike na desetini nastavnih sati tijekom godine pripremaju po izboru nastavnika. šaljivim temama.2. Lagerlöf. Krleža. P. A. M. u II. D. 4. 8. razred . Kozarac. izrađuju tematski posteri. Gjalski. Od V.K. razred . razredni podlistak i slično. J. Matoš. J. Šenoa. Matoš. podrijetla i značenja vlastitoga imena i prezimena. igrokaza i filmova U desetome poglavlju posebno su popisana obavezna djela za lektiru. N. u I. Preporučeni tekstovi i autori tekstova za čitanke S obzirom da su neka djela značajnih hrvatskih autora izostavljena iz popisa lektire jer ne odgovaraju doživljajnospoznajnim mogućnostima današnjih učenika osnovne škole pa ih učenici u pravilu ne pročitaju za lektiru. Nisu određeni tekstovi koji bi trebali ući u čitanke jer autorima treba ostaviti slobodu izbora. Sudeta. S. Mažuranić. i IV. radne bilježnice. no preporuča se da tekstovi budu primjereni dobi učenika i da ne budu predugački. metodička je biblioteka bogata priručnicima uz udžbenike za hrvatski jezik i čitanke iz književnosti te brojnim metodičkim modelima školskih interpretacija i obradbe jezičnih sadržaja objavljenima u metodičkim i pedagoškim časopisima. V. a naveden je i znatno veći popis naslova od kojih se neka moraju odabrati. Sudeta. Begović. M. metodičke studije. A. Matoš.

učenik. korelacijskom. istraživačkom. razvijati učenikove sposobnosti u svim jezičnim djelatnostima (slušanju. Unutarpredmetna povezanost Unutarpredmetna povezanost odnosi se na uspostavljanje suodnosa među sastavnicama nastavnoga predmeta. jezičnoga izražavanja. Problemsko-istraživački i stvaralački nastavni sustav omogućuje učenicima da samostalno rješavaju probleme istraživanjem. Posebnu pozornost treba obratiti na nastavu jezičnoga izražavanja koja bi trebala poticati i razvijati učenikovu govornu i pisanu uporabu jezika. raspravljanje – složene rečenice. povijesti. problemskom. trebaju predvidjeti metode. čitanju i pisanju).1. 5. nastava književnosti i lektire umnogome je povezana s nastavom jezičnoga izražavanja i medijske kulture. neknjiževnoumjetnički). On omogućuje učenicima da prema vlastitim željama i sposobnostima biraju zadatke i oblike rada. U nastavi jezika valjalo bi poticati i razvijati učenikovo mišljenje i zaključivanje te sposobnosti istraživanja standardnoga i zavičajnoga idioma. pretežito s glazbenom i likovnom kulturom. Primjeri usklađivanja obrada tema u nastavi hrvatskog jezika: pripovijedanje – glagoli. učenje u skupini. Komunikacijski nastavni sustav u nastavi hrvatskoga jezika omogućuje učeniku da na primjerenim i najčešćim primjerima ovlada zadanim ključnim pojmovima i stekne komunikacijske vještine uspostavljanjem komunikacije učitelj . učenikovo jezično stvaralaštvo. Nastavni Plan i program propisuje ključne pojmove i obrazovna postignuća (za prosječnoga učenika) kojima učenik treba ovladati na kraju svakog razreda. Kako će učenik steći postignuća propisana Planom i programom ovisi i o učiteljskoj vještini poučavanja.1. prirodom. učenik . Nastavu hrvatskoga jezika treba organizirati i oblikovati u suvremenim i već poznatim nastavnim sustavima: komunikacijskom. učenik . POVEZANOST (KORELACIJA) Povezanost ili korelacija uspostavlja se među različitim sadržajima na unutarpredmetnoj i međupredmetnoj razini. dakle jezika.1.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik Učitelji hrvatskoga jezika. na kojima će se predviđeni književnoteorijski pojmovi funkcionalno obrađivati. govorenju. 5. zemljopisom. U nastavi književnosti u središtu je pozornosti učenikovo primanje (recepcija) i literarna komunikacija.2. Povezanost se pak očituje u vremenskoj blizini obrade tema.1. opisivanje – pridjevi. učenje u paru. odnosno biologijom.udžbenički tekst (književnoumjetnički. književnosti i medijske kulture. što znači da izbor nije ni jedini ni konačan. ali i svoj udio u suradničkome radu i stvaralaštvu. omogućuje im stjecanje suradničkih vještina . U nastavi se književnosti i lektire osobita pozornost usmjerava na razvijanje učenikovih literarnih sposobnosti.učenik. otvorenom. Unutarpredmetno (vidi: vertikalni prikaz. npr. Osim povezivanja s gradivom drugih nastavnih predmeta nužna je i suradnja među učiteljima koji ih predaju. jer će se i u nastavi hrvatskoga jezika i u nastavi stranoga jezika služiti prethodnim znanjima i iskustvima i nadovezivati na njih. 5. te mogu spoznati svoje sposobnosti i vještine. Posebnu pozornost valja obratiti na usklađenost s nastavom stranih jezika. eksplikacijskom. Kao međupredmetni mogući su suodnosi pojedinih sastavnica nastavnoga predmeta hrvatski jezik s drugim predmetima. aktivnosti i oblike rada koji su najprimjerniji njihovim učenicima. sustave. Međupredmetna povezanost Predviđeno gradivo treba usklađivati i povezivati s ostalim nastavnim predmetima osnovne škole. stranim jezicima. kreirajući i pripremajući nastavni sat. analitičkom. Učenici i učitelji jedini sudjeluju u stvaranju nastavnoga procesa. interpretacijskom. integracijskom. učenikov doživljaj i spoznaja književnih tekstova. vjeronaukom. Učitelj je slobodan u izboru. 12) i međupredmetno povezivanje preporučuje se u rubrici Preporuka za međupredmetnu korelaciju. učenik . Mogu 20 Radna – nelektorirana verzija .učenici uče kako u suradnji s ostalima riješiti problem. Osobito je izražena unutarpredmetna uklopljenost (integracija). Prijedlozi ni po načinu povezivanja nastavnih cjelina ni po povezivanju pojedine tematike s predloženim jezičnim strukturama nisu obavezni. stvaralačkom.učitelj. No ti prijedlozi predstavljaju obrazac koji pokazuje kako se obvezni sadržaji mogu kombinirati u nastavnim cjelinama. Otvoreni nastavni sustav najsvrhovitiji je za suradničko učenje.

kad učenik osvijesti svoju komunikacijsku vrsnoću uz jezična i pravopisna odstupanja od hrvatskoga standardnoga jezika u pismenim sastavcima i komunikacijsku jezičnu vrsnoću uz nedostatak pisma u zavičajnome idiomu može biti potaknut na viši stupanj ovladanosti standardom. Jedna je od najvažnijih zadaća nastave hrvatskoga jezika upravo ovladavanje hrvatskim standardnim jezikom jer ga velik broj djece počinje sustavno učiti tek polaskom u prvi razred osnovne škole.1. dakle redovita. No u pojedinim temama i na pojedinim govornim područjima Hrvatske jezikoslovni pojmovi i jezična osviještenost mogu donekle pomoći učenicima u ovladavanju pojedinim područjima hrvatskoga standardnoga jezika u kojima odstupaju uslijed prijenosa. Kako bi vrsno ovladali hrvatskim standardnim jezikom i imali prikladne jezične komunikacijske sposobnosti primjenjuju se različiti oblici praćenja i provjeravanja napretka. Druga može prihvatiti kao neizbježna. namijenjene su prvenstveno nastavnicima kao pomoć u praćenju i vrjednovanju znanja. npr. Različiti oblici učeničkoga izražavanja (književnojezičnoga. Odstupanja i pogrješke ne bi smjela biti jedino ni glavno načelo procjenjivanja i ocjenjivanja. Druga su prijenosna. važno je znati da se drugim jezikom koji se uči nakon usvojenoga materinskoga na mnogim razinama ovladava drugačije. nego analizirati i objasniti. vokalna skladba (poezija – glazba). odnosno može odmah ispravljati samo odstupanja koja narušavaju sporazumijevanje. dakle kao prethodno znanje. iša. pokazuju utjecaj materinskoga idioma. trebali bi i moći pokazati što mogu i znaju na način njima primjeren. nedovoljnom ovladanošću hrvatskim. 21 Radna – nelektorirana verzija . može ih ne samo ispraviti. Tada se poželjno ostvariti 5. umetanje kliznika u pridjevu radnom: srušijo. Odstupanja i pogrješke mogu pokazivati nesposobnost učenja ili neprikladnost poučavanja. obično ih je više u trenutcima umora. druge povremene (npr. npr. To je posebno važno u ovladavanju pojedinim jezičnim djelatnostima na standardnome idiomu. išao ili Oču zubaricu. 5. u ovladavanju neosviještenom gramatičkom strukturom hrvatskoga jezika. JEZIČNA ODSTUPANJA I POGRJEŠKE U jezičnim djelatnostima treba razlikovati odstupanja i pogrješke. one su prirodna pojava u ljudskim djelatnostima u najrazličitijim situacijama. u pisanju izostavljanje dijakritičkih znakova: dva misa umj. nastavne i izvannastavne aktivnosti. Hrvatski jezik i strani jezici Iako postoje i sličnosti u ovladavanju materinskim i drugim jezikom koji se počinje učiti poslije materinskoga. straha. pisanje kestn umj.3. NAPOMENE UZ VRJEDNOVANJE Kako pojedinci uče na vlastite načine. npr.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik se izdvojiti i primjeri međupredmetne uklopljenosti.2. uzrokovana su međujezikom. o čemu svjedoče brojne školske. zapisati ili označiti i ispraviti u drugo vrijeme kako ne bi narušio komunikaciju (što znači odvajanje razvijanja glatkoće i točnosti u jezičnome izražavanju). odletio. naglasak bi trebao biti na postignućima. volim svoju mamu. za razliku od usvajanja materinskoga. Pogrješke se odnose na učenikovu izvedbu.3. glazbenoga. velikoga pritiska). tj. volim moju mamu umj.) umnogome pridonose uspostavljanju uklopnih (integrativnih) i poveznih (korelativnih) odnosa u osnovnoškolskome odgoju i obrazovanju. odletjeo umj. išal ili išel umj. Neke su pogrješke slučajne (npr. pojavljuju se dok učenik posve ne ovlada predviđenom jezičnom razinom. ali i na ostalim idiomima. koja nije nužna za ovladavanje materinskim jezikom na istome stupnju. Na primjer. Upute za vrjednovanje. Prema jezičnim se odstupanjima stoga može zauzeti različit pristup: umjesto da ih nastavnik odmah ispravi ili na njih upozori. ali privremena odstupanja i posve ih zanemariti jer će jezičnim razvojem nestati. pomažu jezikoslovni pojmovi i jezična osviještenost. Odstupanja su neizbježna. U slučajevima kada se pokazalo da je korisno osvijestiti jezična odstupanja. 5. dva miša. može ih zapamtiti. Jezikoslovni pojmovi naučeni u stranome jeziku mogu pomoći u nastavi hrvatskoga. išo. procjenu učenikova znanja i sposobnosti i ocjenjivanje. likovnoga. npr. ali mogu pokazivati i učenikovu spremnost za sporazumijevanje usprkos rizicima. U učenju drugoga jezika. Stoga se može dogoditi da se u istome razredu ne može ostvariti korelacija nastave hrvatskoga i stranoga jezika. uključujući promatranje. kesten). Neka su odstupanja razvojna. Tada ona služe nastavniku da osmisli nastavu kako bi učenicima pomogao u daljem razvoju.

oblika rada. praćene raznolikošću nastavnih sadržaja. Osim nastave u učionici 22 Radna – nelektorirana verzija .učenici bi (povremeno) prikupljati radove koje mogu spremati u vlastitoj mapi. Svaka učenička aktivnost na satu pruža mogućnost ustanovljavanja napretka i vrjednovanja. pojedinačni rad.1. NAPOMENE O NASTAVI Suvremena bi nastava hrvatskoga jezika trebala zadovoljavati nekoliko standarda. leptirić ili ptičica na početku školovanja. Na nastavi osim nastavnika mogu sudjelovati i nastavni suradnici. npr. rad u nekoliko manjih skupina.4. 5. Treba razvijati i održavati motivaciju za učenje hrvatskoga standardnoga jezika. Za vrjednovanje je važno i učenikovo zalaganje. aktivnosti. govorna proizvodnja (produkcija). sposobnost pisanja tekstova (od kraćih do dugih u domaćim i. 5. Povremeni različiti oblici rada. Poželjna je neposredna povratna obavijest o ostvarenome uspjehu – to može biti usmena pohvala. cvjetić. različite vrste govornih ponavljanja (reprodukcije). uporaba simbola ovisno o dobi (npr. stručni suradnici i gosti. Dijelovi vrjednovanja Ovisno o dobi provjeravaju se i vrjednuju različiti vidovi. za jednojezične učenike u odnosu na dvojezične. a ne kao izdvojeni čin. Nastavni oblici Na samoj se nastavi mogu rabiti različiti oblici: predavanje. idu od jednoga do drugoga postavljenoga zadatka koji se nalazi na pojedinim mjestima u razredu) organiziraju i drugačiju postavu klupa i razrednu organizaciju jer se može željeti da se ne vide ili da jedni drugima što manje smetaju.4. Jednostavnim aktivnostima valja postupno uvoditi i u najjednostavnije oblike međusobne procjene učenika. pozitivni odgovor izražen gestikom ili mimikom nastavnika. No poželjno je i vanjsko procjenjivanje učenikove osposobljenosti. a oblici nastave usklađeni s različitim tipovima učenika. rad u paru. Klupe trebaju biti postavljene na način koji omogućava učenicima da se dobro vide i da dobro čuju što govori i prostorno najudaljeniji učenik (npr. Trebaju biti uključena učenikova iskustva i zanimanja. Usvojenost jezičnih struktura i rječnika provjerava se i kontrolnim zadacima objektivnoga tipa. No treba poticati i pozitivni stav o učenikovu zavičajnome idiomu. U nižim im razredima učitelj treba pomagati da razviju sposobnost kritičkoga mišljenja. razredno ozračje ugodno kako bi učenici bez straha i pritiska rado sudjelovali u nastavi.1. slobodni rad po postajama (učenici samostalno. Počinje se najjednostavnijim oblicima samoprocjene . U višim bi se razredima učenici povremeno trebali međusobno ocjenjivati i samoocjenjivati s već razvijenijom sposobnosti kritičkoga mišljenja. što uključuje i pozitivan stav prema njemu. Primjenjuju se različiti kriteriji za niže razrede u odnosu na više. govornome izražavanju kako bi se njegovalo učenikovo samopouzdanje i odvažnost. Dijelovi su provjere i vrjednovanja: provjera slušnoga razumijevanja teksta i razumijevanja pisanih tekstova. samostalnost i objektivnost u vrjednovanju vlastitoga i tuđega rada. Procjeni učenika s posebnim potrebama valja pristupiti s posebnom pozornosti te primijeniti prilagođene kriterije i oblike provjere znanja.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik Procjenjivanje se po mogućnosti provodi kao sastavni dio samoga nastavnoga sata.3. kao poticaju na razmišljanje o vlastitome učenju i napretku. za učenike s razvojnim teškoćama ili darovite učenike u odnosu na druge učenike. nekoliko skupina po dvije ili tri klupe zajedno. Valja rabiti različite metode kako bi učenici ovladali hrvatskim standardnim jezikom. Iznimno je važno da se postupci kojima se provjerava znanje ovladanosti jezičnim djelatnostima ne razlikuju od uobičajenih aktivnosti na satu. 5. čitanju. pa bi se provjere znanja trebale što manje razlikovati od redovnih aktivnosti na satu. opismenjavanju. Važno je izbjeći stresne situacije ispitivanja i ocjenjivanja. sposobnost čitanja tekstova različitih stilova. skupni rad. Izgled i uređenje učionice trebalo bi biti prikladno. prema vlastitome tempu rada i predznanju. Jako je važan prikladan odnos prema odstupanjima i pogrješkama u ovladavanju standardnim jezikom. Nužno je veći naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka učenika i svaki napredak nagraditi na primjeren način. Jednako je tako korisno razrađenim sustavom procjenjivanja učiteljeva rada poticati njihovo usavršavanje u nastavnome radu. samostalnosti i objektivnosti u vrjednovanju. kasnije ocjena). razne varijacije U-oblika i slično). medija u svim područjima. ocjenjivanja i samoocjenjivanja učenika. Teži se i postupnom uvođenju promatranja. osobito u školskim zadaćama). naročito u području jezičnoga izražavanja.

igrom. METODIČKE PREPORUKE ZA RAD Nastava hrvatskoga jezika svojim sadržajima. sustave. Sadržaje nastave hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja te književnosti i medijske kulture valja učiti. slikovnih kartica i figurica. čitanje) i proizvodnih (govorenje. Nastavna komunikacija U nižim je razredima težište rada na usmenom iskazu koji se povezuje sa situacijom u razredu. a prikladnim radnim uvjetima i vrjednovanjem njihovoga rada i samopoštovanje kako bi sa zadovoljstvom radili svoj posao. Učenik će biti potaknutiji na učenje ako zna zašto uči. ali istodobno poučiti učenika kako učiti (kako pronaći obavijest. pomagač. Jezično izražavanje nastavno je područje koje omogućuje stjecanje komunikacijskih vještina. Jezični se sadržaji neprestano moraju ponavljati u svrhu osiguranja zapamćivanja i to po mogućnosti na što je moguće više načina. objasnidbeni ili eksplikacijski. Prema načelu teksta dobro je jezične pojave zapažati. natjecanja i kvizove. interpretacijski. To ujedno znači da se prethodno obrađeni sadržaji neprestano povezuju s novim sadržajima. istraživački. Osim savladavanja ključnih pojmova u skladu s obrazovnim postignućima.5. koliko je god moguće. 5. provjeravati. sintagmama. oblika učenja i poučavanja. razgovor. uključujući gostovanje. promatrati i opisivati na predlošcima cjelovitih kraćih tekstova zasićenih tom jezičnom pojavom. metoda. nizovima zadataka objektivnog tipa. naučiti govoriti. Ono objedinjuje sadržaje ostalih nastavnih područja hrvatskoga jezika. utvrđivati i usustavljivati organizirajući jezične i literarne vježbe i igre. pretpostavlja dinamiku. učitelji hrvatskoga jezika trebaju predvidjeti metode. roditelje.. dopisivanje). valja aktualizirati uključujući kulturološke. već kao dio konteksta. književnost i medijska kultura). poticatelj. Tijekom nastavnoga sata važno je učeniku približiti nastavni sadržaj načinom koji je njemu primjeren. uzor jezičnoga izražavanja. uvježbavati. razgovarati i biti aktivan slušatelj). školskim i domaćim zadaćama. druge učenike iz škole. Prema potrebi i jezičnoj strukturi uvode se usporedbe između hrvatskoga standardnoga i materinskoga idioma. No važno je poticati i njihovo poštovanje. izvor znanja. odgojne i socijalizirajuće elemente. preporučuje se i terenska nastava. Preporučuje se i projektna nastava. svrha je nastave hrvatskoga jezika osposobiti učenike za stjecanje funkcionalnih znanja i funkcionalne pismenosti. Sporazumijevanje kao bitan dio svakoga nastavnoga sata omogućuje niz komunikacijskih procesa. problemski. gdje će i kada moći primijeniti sadržaj koji uči u svakodnevnome životu. sjedinjujući ili integracijski.4.2. prijamnih (slušanje.. Da bi učenici ovladali govorenjem i razgovaranjem. jezično izražavanje. koja završava predstavljanjem na koje je dobro pozvati i goste (suučenike. savjetnik. izradom tematskih postera. Takve sadržaje. 23 Radna – nelektorirana verzija .3. 5. diktatima. rečenicama i dijelovima teksta itd. Izvedbu nastavne jedinice treba prilagoditi sposobnostima.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik (kabinetu za hrvatski jezik). otvoreni. Važno je odabirati tekstove pisane različitim stilovima te na taj način ostvarivati načelo cjelokupnosti jezične i komunikacijske prakse učenika. povezni ili korelacijski. raznolikost i izmjenu nastavnih sustava. stvaralački. recepcijskih panoa. aktivnosti i strategija. Učitelj treba predvidjeti što više situacija u kojima će učenici aktivno slušati. književnike i slično).) u skladu sa središnjom ulogom učenika u nastavi. aktivnosti i oblike rada koji su najprimjerniji njihovim učenicima.4. pjesmom i pokretom uz poticanje maštovitosti i kreativnosti učenika. Valja provjeriti razumijevanje sadržaja koje učenici usvajaju reprodukcijom. Oblikujući i pripremajući nastavni sat. raščlambeni ili analitički. Važno je da učenici jezične strukture ne usvajaju izdvojeno. 5. pisanje. dramatizacijom. Nastavu hrvatskoga jezika treba organizirati i oblikovati u suvremenim i već svima poznatim nastavnim sustavima kao što su komunikacijski. organizator. Nastavnikove uloge Nastavnici hrvatskoga jezika u provođenju Hnosa imali bi vrlo različite uloge (voditelj. vještinama i znanjima učenika. kartica s riječima. te na jednostavnome pisanome iskazu. obuhvaćenima u četiri nastavna područja (jezik.

Čitanje .čitanje. primjer sustavnoga i primjerenoga razvoja jezičnih sposobnosti i vještina u području jezičnoga izražavanja (stvaralačko prepričavanje) 3. VI. manjinski jezik Usmjerenost nastavnih tema i ključni pojmovi (od kojih se neki ponavljaju. 5.primjer sustavnoga razvoja nastavne teme od 1. zavičajni govor. 24 Radna – nelektorirana verzija . V.govorenje. izvješćivanje). . Razred I. No one omogućuju i usvajanje pojedinih vještina čitanja. .opisivanje. pričanje.početno čitanje Izražajno čitanje (Interpretativno) Čitanje po ulogama Intonacija u čitanju Interpretativno čitanje Interpretativno čitanje i krasnoslov Interpretativno čitanje Čitanje dijalektnih tekstova Ključni pojmovi abeceda izražajno čitanje čitanje po ulogama rečenična intonacija. 4. primjer pristupa i oblikovanja nastavnoga sata u obradi teme (sklonidba imenica). razreda U nastavi jezičnoga izražavanja od prvoga do osmoga razreda ponavljaju se teme kojima se potiče stjecanje komunikacijskih sposobnosti i vještina: . . čitanje po ulogama. pripovjednih i dramskih tekstova interpretativno čitanje.raspravljanje. Nastavne teme Čitanje . od kojih su neke izrazito složene i pripadaju djelatnostima međudjelovanja. II. U sljedećoj tablici naveden je primjer sustavnoga provođenja jedne nastavne teme. usvajanja znanja i stjecanja vještina prema osjećajnoj i spoznajnoj razvojnoj dobi učenika. Slijedi nekoliko primjera načina i pristupa pripremanja i artikulacije nastavnoga sata za nastavne teme jezičnoga izražavanja. a one su temelj sigurnosti i samopouzdanju. prijedlog pristupa lektirnomu satu i primjeri lektirnih zadataka. Okomiti prikaz tema uz tablice Hnosa pokazuje postupnost razvijanja sposobnosti i darovitosti. III. U okomitoj je osnovici vidljivo usložnjavanje u pristupu temi od prvoga do osmoga razreda u skladu s razvojem jedne od osnovnih jezičnih djelatnosti . .5.pripovijedanje (prepričavanje. krasnoslov interpretativno čitanje standardni jezik. a drugi su novi) prate i potiču poglavito ovladavanje čitanjem kao jednostavnom osnovnom djelatnosti. VIII. . rečenični naglasak interpretativno čitanje lirskih. . VII. materinski jezik. književnoumjetničkim i neknjiževnoumjetničkim.pisanje. do 8.razgovaranje. učenika s učiteljem.čitanja. te učenika s (udžbeničkim) tekstom. IV. Komunikacijski nastavni sustav u nastavi jezika i jezičnoga izražavanja omogućuje učeniku da na prikladnim i najčešćim primjerima ovlada zadanim ključnim pojmovima i stekne komunikacijske vještine sporazumijevanjem: učitelja s učenikom. hrvatskoga jezika i književnosti: 1.1.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik potrebno im je pružiti što više situacija u kojima će govoriti i razgovarati obraćajući pozornost i na to što govore i na to kako govore. učenika s učenikom. primjer sustavnoga i primjerenoga razvoja jezičnih sposobnosti i vještina u području jezičnoga izražavanja (čitanje) 2.slušanje. . čitanje. Jedino se tako stječu komunikacijske vještine. npr.

usmjereno slušanje književnoumjetničkih i neknjiževnoumjetničkih tekstova. 6. 11. Stvaralačko prepričavanje . 1948. Prve tri rubrike (tema. Sklonidba imenica. učenički rad. Časopisi – izvori novih informacija Uspon stare Grčke (ključni pojmovi: egejske civilizacije. kritički razgovor o književnoumjetničkom djelu (učitelj učenike priprema zadavanjem zadataka. srebrenka i tinta. Hrvatski jezik – prošlost i sadašnjost. dječji časopisi.. 4. Lik u književnome djelu. 5. tok i karakter crta (primjeri likovno-umjetničkih djela: Michelangelo Buonarroti: Majka i dijete. Animirani film. Obilježja pripovjednoga teksta. crtež perom. zajednička priča prema poticaju. Hrvatski jezik i dvojezičnost. uvod. pomazanje. odgovarati na pitanja koja se odnose na pročitani ili odslušani tekst (pitanja treba oblikovati i poredati tako da učenike vode ka stvaranju cjelovitoga vezanoga teksta te potiču učenikovo samostalno djelovanje (uočavanje detalja. preneseno značenje živa riječ (učitelj. dijelovi fabule. samostalno oblikovanje vezanoga teksta (sastavka) u kojemu je zadatak stvaralački prepričati događaj (promjena događaja i likova). Kazalište Književnost: Medijska kultura: Međupredmetna korelacija (nastavne teme. sastavak. 1. crvena i crna olovka. Sklonidba pridjeva. Zamjenice. Božji izabranik.) Davidov životni put – moć i odgovornost (ključni pojmovi: David.. aktivno slušanje. likovi. npr. polis. uvođenje novih elemenata u pripovijedanje (događaj.5. uvođenje novih likova. zaključak u sastavku. razredu razradit će se kao primjer kako se mogu povezati nastavni sadržaji (ključni pojmovi i obrazovna postignuća) jedne nastavne teme u unutarpredmetnoj i izvanpredmetnoj povezanosti (korelaciji). 7. učenika i učenika) radi provjere primanja (recepcije) djela. uputa usmeno ili pisano). proza. 3. heuristički razgovor (učitelja i učenika. organi za kretanje. 8. 10. 1.. Fabula i dijelovi fabule. Golijat. mitologija ili mitovi. kolonizacija) Kretanje životinja (ključni pojmovi: kretanje životinja. Heleni.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik 5. 3. rečenica. 6. događaj. Dramski tekstovi. 25 Radna – nelektorirana verzija . čitanje s razumijevanjem: čitanje književnoga teksta koji će učenik stvaralački prepričati. Pablo Picasso: Mlada djevojka. glavni dio. lik) prepričavati izmijenjene ili dopunjene priče uvodeći novi događaj i likove niz riječi. zvučni zapis. Određeni i neodređeni oblik pridjeva. Jonatan. Pustolovni roman. Mediji. Stupnjevanje pridjeva. Tema: Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: Prethodna znanja: Izvori: Unutarpredmetna korelacija (nastavne teme) Hrvatski jezik: Stvaralačko prepričavanje prepričavanje. osnovna misao. 5. Glagoli . Načini pripovijedanja. ključni pojmovi i obrazovna postignuća) nalaze se i u Planu i programu za hrvatski jezik. Jednoznačnost i višeznačnost riječi. tekst iz čitanke. učenik).2. Književnost . književnoumjetnički i neknjiževnoumjetnički tekstovi. 14. 4. 2.).. dopunjavanje rečenica. lektirno djelo (ulomak). stvaralačko prepričavanje. 9. televizijska emisija. 5. primjeri i pojmovi) Glazbena kultura: Likovna kultura: Knjižnica: Povijest: Priroda: Vjeronauk: Slušanje i upoznavanje glazbe (Weber: zbor lovaca iz opere Strijelac vilenjak) Točka i crta – obrisne crte. izmjene tijeka radnje. fabula. znati svojim riječima prepričati događaj koji su čuli ili pročitali. film.primjer sustavnoga razvoja jezičnih sposobnosti i vještina u području jezičnoga izražavanja Stvaralačko prepričavanje kao jedna od tema područja jezičnoga izražavanja u V. Stilska izražajna sredstva. Jeruzalem SLUŠANJE ČITANJE RAZGOVOR GOVORENJE PISANJE slušanje s razumijevanjem. glazbeno djelo 1. 15.

muški rod sin sina sina sinu sinu sinom sine mn.3. što znači biti funkcionalno pismen. ovisno o njihovu jezičnome predznanju i sposobnostima. Učitelj će najbolje procijeniti koliko je sati učenicima potrebno za usvajanje ključnih pojmova u skladu s obrazovnim postignućima. N A G 26 Tko ili što postoji? Koga ili što vidim? Koga ili čega nema? Radna – nelektorirana verzija . npr. A drugi kao najčešći iza N. Primjerenije i zornije poučavanje sklonidbe imenica novim je programom zadano tako da učenicima nudi funkcionalni raspored padeža (prema psiholingvističkome načelu). padeži: nominativ. N A G D L I V žena ženu žene ženi ženi ženom ženo mn. koš koš koša košu košu košem košu jd. Obrazovna postignuća: razumijevati temeljnu ulogu padeža u hrvatskome jeziku.primjer pristupa i oblikovanja nastavnoga sata u obradi teme Hrvatski jezik Nastavnu temu Sklonidba imenica potrebno je obraditi u nekoliko nastavnih sati. određivanje padeža na jednostavnim i tipičnim primjerima u rečenicama (imenice u kojima nisu sprovedene glasovne promjene). Sklonidba imenica Ključni pojmovi: sklonidba/deklinacija. proširena padežna pitanja. tj. u govoru i pismu rabiti padežne oblike (s provedenim glasovnim promjenama) u skladu s normom. Nastavna tema: 4. tj. određivati padeže oblika riječi u prototipnim ulogama. Za poštivanje pravopisne i pravogovorne norme nije nužno imenovati i metajezično znati objasniti glasovne promjene. akuzativ. lokativ. u odnosu na nekoliko načela: . Učenike treba poučiti i kako se služi pravopisom.sličnost oblika> istoobličnice su jedne uz druge pa se ističe jednak oblik uz različit sadržaj). služiti se proširenim padežnim pitanjima (tj. konji konje konja konjima konjima konjima konji • Proširena padežna pitanja Pitanja kojima se učenici služe u određivanju padeža trebaju sadržavati i glagol. K tomu se trebaju usmjeravati samo na jedan padež. kako se u pravopisnome rječniku pronalazi riječ koju ne znaju napisati ili nisu sigurni kako će ju napisati. kuće kuće kuća kućama kućama kućama kuće i-sklonidba jd. nit nit niti niti niti niti niti mn. prepoznati jednake oblike riječi u različitim padežima. genitiv. Drugim riječima. važno je znati izgovoriti riječi u kojima su provedene glasovne promjene i napisati ih u skladu s pravopisom. definirati ih. znati padežne nazive.čestota pojavljivanja (V je zadnji kao najrjeđi. Sklonidba imenica . noći noći noći noćima noćima noćima noći mn. dakle biti cijele rečenice. izravni objekt: V posve različita) .5. srednji rod čedo jutra čedo jutra čeda jutrima čedu jutara čedu jutrima čedom jutrima čedo jutra jd. dativ. e-sklonidba jd. nazivi padeža i padežna pitanja. instrumental i vokativ.njihov jezikoslovna uloga (A određuje prijelazne glagole. Novi pristup sklonidbi imenica • Funkcionalni raspored padeža Padeži su poredani funkcionalno. potom G) . ovladati uporabom padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom. Važno je pravilno rabiti oblike riječi u kojima je došlo do glasovnih promjena. a-sklonidba jd. cijelom rečenicom s upitnom zamjenicom i glagolom). a ne samo upitne riječi.Hrvatski nacionalni obrazovni standard 5.

Spavam u jednokrevetnoj sobi. Motivacija i najava polaznoga teksta Čitanje u sebi ili naglas polaznoga teksta koji mora biti primjeren. pri obradi sklonidbe imenica važno je predvidjeti niz komunikacijskih situacija koje će učenike postupno (heuristički i induktivno) otkrivanjem dovesti do zaključaka. Igrala se s lutkom. mora sadržavati jednostavne. Oblici rada: pojedinačni. Oblikovanje nastavnoga sata u komunikacijskome nastavnome sustavu Odaberemo li komunikacijski nastavni sustav. zamjećivanje. bilježenje. Jede piletinu prstima. (G) Moga djeda rijetko se vidjelo uzbuđenoga. a onda brod u daljini. .! Hrvatski jezik • Određivanje padeža na jednostavnim i tipičnim primjerima u rečenicama U prvome koraku određivanja padeža potrebno je uvesti primjere s tipičnom ulogom. npr.predmet: G .obraćanje: Ti. može ih učitelj pripremiti i ponuditi učenicima na nastavnome listiću ili ih voditi razgovorom do novih pojmova. . Ali takva broda već dugo nije bilo u našoj luci. Razliku u uporabi instrumentala bez prijedloga s i s tim prijedlogom najbolje je pokazati na razlikovnome primjeru. Komunikacijske situacije mogu biti zadane u udžbeniku. kada su ovladali tipičnom ulogom.dio cjeline: I ja hoću kolača. kao u primjerima desno. Polazni tekst (lingvometodički predložak) (N) Djed uzbuđeno vikne:. (društvo u igri..primatelj: L . blizak učeničkomu iskustvu.smjer: Idem kući. Idem k baki umj. (sredstvo igre) Igrala se lutkom. uvodi se i češća druga. kakve su padežne uloge u primjerima lijevo.4.nedostajanje: D . aktualan.dozivanje: Igrač dodaje loptu. Nastavne metode: čitanje s razumijevanjem u sebi ili naglas. Nema vode. Đurđice. a.sredstvo: V . • Stjecanje vještine funkcionalne pismenosti Učenici trebaju ovladavati oblicima riječi s glasovnim promjenama bez određivanja i imenovanja glasovnih promjena.društvo: Živi s mačkama.5.Hrvatski nacionalni obrazovni standard D L I V Komu ili čemu prilazim? O kome ili o čemu govorim? S kime se ili čime igram? Oj. dijete. Drugim riječima. čelni. logičko zaključivanje.. razgovornoga Idem kod bake. Tek poslije. heuristička metoda. Anđelka je ispekla kolač. N . . razumljiv. npr. zami) 5. 27 Radna – nelektorirana verzija . nemaš brata?. .mjesto: I .tema: Sanjam o odmoru. Jednako tako treba temeljito obraditi odnose prijedloga prema padežima u kojima učenici najčešće odstupaju od norme. induktivna metoda. u paru. . možeš me odvesti? . Uručak je dao Jeli.vršitelj: A . „Brod na vidiku!“ (A) Istrčim iz kuće i ugledam djeda. trebaju provoditi glasovne promjene u govornome i pisanome sporazumijevanju hrvatskim književnim jezikom. prototipne gramatičke primjere pomoću kojih će učenici razumjeti temeljnu ulogu padeža i prepoznati različite padežne oblike postavljanjem pitanja upitnom zamjenicom i glagolom.

Prijedlog pristupa lektirnomu satu i primjeri lektirnih zadataka U nastavi književnosti uspostavlja se komunikacija s književnoumjetničkim tekstom. Tko li je na brodu? (I) Saznam li tko je brodom stigao u naš mali grad. mojim prijateljima bit će još zanimljivije moje priče. (L) O. stvaralački odnos s književnoumjetničkim tekstom.5.Odgovori na postavljena pitanja.Zašto je dječak želio te večeri otići u luku? c. učenike treba navesti da sami zaključe po čemu se vokativ razlikuje od ostalih padeža. moraš me pustiti da odem večeras u luku! O brode.Ljetuješ li ti kod djeda i bake? . opisivanje jezične pojave) Komunikacijske situacije . zamišljaju događaje. kritički)i otkrivaju 28 Radna – nelektorirana verzija . Nizom aktivnosti i metoda potrebno je učenika usmjeriti na razumijevanje književnoumjetničkoga teksta. potrebno ga je postupno i na prototipnim primjerima uvoditi u književnoteorijsko znanje.Koja imenica se ponavlja. saznat ću ja tvoju tajnu. U nastavi lektire preporučuje se otvoreni i komunikacijski sustav zajedno.Izdvoji iz teksta imenice koje se nekoliko puta ponavljaju – jedna imenuje živo biće. a rad može biti organiziran tako da pitanja budu napisana na nastavnome listiću i učenici će radeći u paru (jedan učenik postavlja pitanja čitajući ih s nastavnoga listića drugome.“ b. doživljajnoj i spoznajnoj (kognitivnoj) razini. potrebno ih je heurističkom metodom dovesti do zaključka koje se dvije imenice često pojavljuju u tekstu.Tko su glavni likovi u tekstu? .5. Tko je uzbuđeno viknuo? Koga je dječak ugledao? Koga se vidjelo uzbuđenoga? Komu je prilazio dječak? O kome priča dječak? S kime razgovara? O! djed djeda djeda djedu o djedu s djedom djede Što je bilo na vidiku? Što je još ugledao? Čega dugo nije bilo u luci? Čemu se približivao čamac? O čemu želi sve saznati? Čime su nepoznati doputovali? O! brod brod broda brodu o brodu brodom brode Budući da je uz vokativ uzvik. . a imenuje živo biće? . uočih policijski čamac koji se približavao brodu. Odgovore pronađi u tekstu. Komunikacijski sustav nizom situacija omogućuje učenicima komunikaciju s književnoumjetničkim tekstom (literarna komunikacija). prije svega na prijamnoj (recepcijskoj). osjećajnoj. Provjera zaključaka na novim primjerima (uvježbavanje) 5. (V) „Djede. Potrebno je motivirati učenike da čitajući književnoumjetničko djelo dožive. nešto se događa! Moj ovogodišnji sastav o ljetovanju ne će govoriti samo o neobičnome djedu. Otkrivanje padežnih oblika imenica u kontekstu (promatranje i opisivanje jezične pojave. . Učenici kao čitatelji u susretu s književnoumjetničkim tekstom postaju aktivni sudionici komunikacijskoga procesa u kojemu uspostavlja živ. aktivnosti učenika mogu se izmjenjivati).Koja se imenica neprestano ponavlja. . d.Što je izazvalo uzbuđenje u djeda i unuka? . likove. stvaralački. Pojurim do maloga proplanka na kraju imanja dok sam u mislima razgovarao s djedom i s tim čudnim brodom. Provjera primanja polaznoga teksta i zapažanje jezične pojave Hrvatski jezik Učitelj provjerava jesu li učenici razumjeli tekst.Gdje ljetuješ? . opise (problemski. Kad je učenik otkrio i spoznao poruku teksta. a imenuje neživo (prijevozno sredstvo)? Pitanja može postavljati učitelj. a druga prijevozno sredstvo.Hrvatski nacionalni obrazovni standard (D) Prilazeći djedu laganim korakom.

na stvaranje uzročno-posljedičnih veza između književnoga teksta i svoga iskustva. . njime se učenici potiču: .na logično povezivanje misli." Ovi zadatci ciljano vode prema svrsi koja je predviđena ovim lektirnim djelom. Pronađi u tekstu rečenice koje nam otkrivaju: a) djedovu radišnost b) djedov mudar odnos prema životu c) djedovu ljubav i razumijevanje prirode d) djedovo razumijevanje različitosti ljudi i njihovih postupaka 3. pronalaze odgovore na pitanja o svijetu i životu oko sebe. Lektirni zadatci (Ivan Kozarac: Moj djed) 1. Lektirni zadatci uz crticu Ivana Kozarca Moj djed samo su prijedlog koji se može primijeniti pri obradi obvezne ili izborne lektire.na logičko razmišljanje. dugo će piti.na istraživanje. samopuzdanje. manje zahtjevne.na aktualizaciju. Učenicima možemo ponuditi i različite oblike rada. . razvija njihovu sigurnost. Birajući način rada i odlučujući koji će zadatak napraviti.. ali i složenije i zahtjevnije zadatke. ali im se i pokazuje da vjerujemo u njih i da su oni sposobni samostalno ostvariti zadatke. Otvoreni nastavni sustav najsvrhovitiji je za suradničko učenje. Treći zadatak teži je od prethodnih. Zadatke mogu napraviti sami. b) Protumači ju svojim riječima. što će u životu često morati činiti. Takav pristup motivira učenike.. Njima se učenici potiču: . Ponuđene skupine zadataka trebaju sadržavati jednostavne. Ovaj primjer odabran je stoga što je uspješno proveden u praksi.“ 4.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik sebe. 29 Radna – nelektorirana verzija . u paru. učenje u paru. djed nije znao. c) Opiši situaciju ili doživljaj iz svojega života blizak odabranoj Kozarčevoj misli: „Tko pomalo pije. . . Na uvodnome satu lektire učenicima se nudi nekoliko skupina zadataka sastavljenih prema načelu primjerenosti i zanimljivosti (važno je privoljeti učenike na čitanje). . učenje u skupini. Prvi i drugi zadatak manje su zahtjevni. Pozornost usmjeri na ključne riječi podcrtane u sljedećoj tvrdnji: "Crtica je prozno književno djelo koje iznosi jedan događaj vezan uz jedan glavni lik.na povezano izricanje vlastitih misli (govoreni tekst). . .na kritičko mišljenje. Dokaži tvrdnju primjenjujući ju na Kozarčevo djelo Moj djed. stavlja se pred njih odgovornost. učenik se priprema na samostalno donošenje odluka.na pisanje vezanog teksta.“ „Za dosadu i dugo vrijeme.na otkrivanje moralnih značajki lika.na razlikovanje bitnoga od nebitnoga. a) Odaberi i ispiši iz crtice Moj djed rečenicu koja ti je zanimljiva. Pronađi u tekstu rečenice koje dokazuju da je djed: a) radišan b) pošten prema svima c) razumije ljude oko sebe d) dosljedan (uvijek ono što obeća da će napraviti – učini) 2. . . . u skupini.na snalaženje u zadanome tekstu. On omogućuje učenicima da prema vlastitim sposobnostima i interesima biraju zadatke i oblike rada.na samostalnost.

učenici kojima je neki drugi jezik materinski. kazetofona. pripremljeni su za izmjenu mišljenja. Družeći se izvan škole i radeći u svojim kućama. . Stoga je osim neposrednoga rada nastavnika i učenika u predmetu hrvatski jezik važno po potrebi uključiti i stručne suradnike (npr.). stručnjake za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku/logopede.Kako zovemo oblik pisanja (način pisanja) teksta koji je pred tobom? . kako bi bili upoznati s novijim spoznajama u jezikoslovlju. Potrebno je osigurati vrijeme učiteljima za stručna usavršavanja. Preduvjeti su i prikladno stručno usavršavanje nastavnika tijekom cijeloga radnoga vijeka u školi. psihologe. poučavamo ga metodologiji učenja. stručnjake koji se bave ovladavanjem hrvatskim jezikom) kako bi se na najbolji način omogućilo svladavanje navedenih sadržaja u Hnosu. Smatra li učitelj da učenici ne mogu samostalno objasniti podcrtane riječi u tvrdnji. grafoskopa. nudimo mu dosad neproživljenu situaciju u kojoj se mora snaći. dijaprojektora. a učenik istraživanjem sam spoznaje nastavni sadržaj. zbornike. te sredstava za izradu razrednih podlistaka. pedagoge. u skupini.. U potrebnu opremu uključuju se i opremanje školske knjižnice knjigama i časopisima. fonetičara i drugih). osmišljen je deduktivno. može ih poticajnim pitanjima i uputama postupno navesti na zaključak. ali prije svega o učiteljskoj vještini poučavanja. primjenu stečenih znanja u novonastalnim situacijama. mrežne stranice itd. Učeniku se nudi tvrdnja s kojom se dosad nije susreo. 6. scenskih i lutkarskih družina.Što je književnost? . školskih novina. državni jezik. magnetizirane bijele ploče. novinarskih i kazališnih radionica i tsl. 7. novinarskih. U stručno usavršavanje treba ubrojiti i sudjelovanje na natjecanjima iz poznavanja hrvatskoga jezika. stručnjaka za dvojezično ovladavanje hrvatskim. primanje novih nastavnih sadržaja. Nužna je i pomoć i povremeno uključivanje stručnih suradnika za rad s djecom koja imaju posebne potrebe (npr. Pružamo mu se mogućnost da samostalno otkrije značenje tvrdnje oprimjerujući ju. Nastavni Plan i program propisuje ključne pojmove i obrazovna postignuća (za prosječnoga učenika) kojima učenik treba ovladati na kraju svakoga razreda. sposobnosti i vještine propisane Planom i programom ovisi o mnogo toga. a uključuju se i roditelji. interneta. Na satu na kojemu im zadaje zadatke učitelj može učenike podijeliti u skupine (prema interesima. 30 Radna – nelektorirana verzija . radija. Treba odrediti vrijeme do kada učenici trebaju ostvariti zadatke. u paru. recitatorskih. stručne časopise.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik Četvrti zadatak. učenici često bivaju posebno potaknuti. susrete učenika. PREDUVJETI ZA OSTVARENJE CILJEVA I STANDARDA POUČAVANJA Da bi nastava bila prikladnija.. LCD projektora. Učenici i učitelji sami stvaraju nastavni proces.Usporedi ih s pjesmom. također teži od prva dva. logopeda.O kojemu razdoblju svojeg života pisac pripovijeda? Učenike ovakvim pristupom potičemo na samostalnost. računala. POSEBNE SKUPINE UČENIKA Redovnu osnovnu školu polaze i učenici s posebnim potrebama. Na lektirnome satu učenici izvještavaju. prema zadatku koji je odabrao pojedini učenik) ili odabrati parove. Kako će učenik steći znanja. stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku/defektologa. na aktivima i seminarima na kojima će biti ponuđeno i stručno i metodičko usavršavanje.Uočavaš li razliku? .Što te upućuje na zaključak da je to književnoumjetnički tekst? . višejezični učenici. tehnička i informatička oprema.Promotri na koji su način pisane rečenice. a hrvatski uče kao službeni. . . potrebna su i različita sredstva. defektologe. do strojeva za umnožavanje.O kome govori crtica Moj djed? . Ima učenika koji će pokazati potrebu da sami ostvare zadatke pa im to treba omogućiti. Važno je učenicima i učiteljima osigurati brojne izvore znanja (dječje časopise. Među njima su daroviti učenici. Učenici ove zadatke mogu ostvariti radeći samostalno. od televizora. učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. videa. Pomoć su podcrtani ključni pojmovi u definiciji. pristup internetu. književnosti i nastavi. lingvista. a izvori dostupni na nastavi. članova literarnih. u radu literarnih.

u područjima manjinskih jezika ili u višejezičnim razrednim odjelima preporučljivo je u okviru nastave hrvatskoga jezika da se jednojezični učenici kojima je hrvatski materinski jezik upoznaju bar s nekim elementima drugih jezika i kulture u kojoj on služi kao sredstvo sporazumijevanja. vladanje različitim idiomima u materinskome jeziku naziva se okomitom dvojezičnošću. filološka i filmska družina. Prošireni sadržaji u Hnosu (koje bi se trebali ili mogli predstaviti svim učenicima). nedavni useljenici. recitiranju. Stoga je važno i nastavnike poučiti o posebnostima dvojezičnih učenika općenito. DAROVITI UČENICI Hrvatski jezik Učenici mogu biti daroviti na različite načine. K tomu. Za darovite će učenike svaki učitelj na osnovi Obrazovnoga standarda za hrvatski jezik oblikovati poseban program ovisno o potrebama i mogućnostima određenoga učenika. anketama). katkad nedovoljno da bi pratili školski program (naročito program hrvatskoga jezika). djeca stranih zaposlenika. posebno se u nastavi hrvatskoga jezika potrebno služiti posebnim pristupima takvim učenicima. To bi u razrednim odjelima i sredinama u kojima se nalaze dvojezični ili višejezični učenici pomoglo da učenici razviju osjetljivosti za druge jezike i kulture. Pri tome treba osvijestiti i povoljna (poput veće metajezične osviještenosti) i nepovoljna obilježja (npr. recitatorska. useljenici. vodoravne umjesto okomite. skupljanja bliskoznačnica. hrvatski drugi ili strani jezik (J2). samo različite vrste. u televizijskim programima ili među izvornim govornicima. npr. poput izrade razlikovnih (zavičajnih) rječnika. ali i različiti drugi dvojezični ili višejezični govornici. hrvatskim i slovenskim. Nekima je od njih znanje vlastitoga jezika i znanje hrvatskoga uravnoteženo. gramatikama. pojačanim učenjem njegove slovnice. 31 Radna – nelektorirana verzija . lutkarska. talijanski u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. u okviru dodatnih ili izbornih sadržaja. međujezična obilježja. a vlastiti im je jezik (J1) glavno komunikacijsko sredstvo. Mogli bi ih poučavati gostujući stručnjaci. Natjecanja iz poznavanja hrvatskoga jezika dosad su pokazala da jezično daroviti učenici mogu ovladati znatno širim znanjem od obaveznoga osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga. Poteškoće i posebnosti ovladavanja hrvatskim standardom idiomom učenika kojima je neki drugi jezik materinski donekle su slične kao i kod učenika čiji je materinski idiom jezično vrlo različit od standardnoga jer je u oba slučaja riječ o dvojezičnosti. pronalazeći samostalno građu (npr. uključujući i djecu iseljenih Hrvata koja su se vratila u Hrvatsku.1. prijenosna ili razvojna) dvojezičnosti. uz ostalo. proučavanja tematski ili značenjski povezanih riječi i slično. Dio tih sadržaja mogli bi pripremiti sami učenici (možda i njihovi roditelji). Njima se može ponuditi i da se pojedinim obaveznim temama podrobnije bave. Kako se jezično znanje dvojezičnih govornika treba promatrati u ukupnosti njihovih komunikacijskih jezičnih sposobnosti na oba jezika. Osim otkrivanja i poticanja njihovih darovitosti. no drugi hrvatskim vladaju u različitim stupnjevima. npr.Hrvatski nacionalni obrazovni standard 7. u pisanju. No bitna razlika ne proizlazi samo iz različite vrste njihove dvojezičnosti. posebno su prikladni za jezično darovite učenike. ali i konkretno. on je izraz njihova narodnoga bića. pravopisa i povijesti. priprema i za natjecanje iz poznavanja hrvatskoga jezika. Navedenim je učenicima. Preporučljivi su i projekti. DVOJEZIČNI I VIŠEJEZIČNI UČENICI Dvojezični su učenici izvorni govornici koji pripadaju manjinama u Republici Hrvatskoj. osim za učenike koji općenito brže ovladavaju školskim gradivom. Takva nastava zainteresirane učenike. potrebno im je ponuditi i različite sadržaje iz hrvatskoga jezika. za razliku od vladanja dvama jezicima. glumi: literarna. npr. u rječnicima. npr. nego i uloge koju za njih ima hrvatski jezik jer se učenici koji su govornici drugih jezika poistovjećuju sa svojim jezikom. rječnika. novinarska. mađarski u Osječko-baranjskoj) jer učenikovo vladanje hrvatskim jezikom može biti vrlo različito. 7. Dodatnom i izbornom nastavom iz hrvatskoga jezika mogu se razvijati učenikovi interesi i potrebe za istraživanjem jezika. Naime. Već postoje izvannastavne aktivnosti koje potiču i razvijaju darovitost učenika. hrvatskim i njemačkim. npr. dakle. dramska. enciklopedijama. koje im je izvrsna podloga za visokoškolsko.2. naročito one koji predaju u sredinama čiji jezik ne govore (npr.

7. može biti od neznatnoga do komunikacijski funkcionalnoga. 7. 2. potomci hrvatskih iseljenika. sredstvom sporazumijevanja u hrvatskome društvu. Znanje o jeziku u materinskome jeziku ima posve drugačiju ulogu. znakovanje ili gestovni jezik osoba oštećena sluha. Naime. manjinskih jezika. npr. Oni se uglavnom razlikuju od jednojezičnih govornika većom metajezičnom osviještenošću. dakle nesvjesno. Katkad će za pojedine učenike trebati prilagoditi program kako bi im se omogućilo što uspješnije ovladavanje hrvatskim. razvijanje osjetljivosti za druge. a narodni identitet daje im (i) njihov materinski jezik. (znatno) bolje govore materinski jezik nego hrvatski.2. Višejezični razredni odjeli Višejezični razredni odjeli. ovisno o načinu kako su ga stjecali. 7. te disleksičnim ili disgrafičnim učenicima. Za razliku od stranoga jezika. no druga će određene poteškoće pri čitanju.3. nego i u svim razredima iz nekoliko razloga. tj. u školama ili u razrednim odjelima u kojima se nalaze dvojezični ili višejezični učenici. što je razumljivo s obzirom da uče strani jezik. To bi bilo važno ne samo u razrednim odjelima koje polaze učenici kojima su nužni takvi jezični sustavi. Potomci hrvatskih iseljenika Poseban su slučaj često djeca povratnika. do određenoga su stupnja dvojezični ili višejezični. osobno napredovanje. I za njih će biti potrebno prilagoditi program kako bi im se omogućilo što uspješnije ovladavanje hrvatskom jezikom. pisanju i učenju možda zadržati i cijeli svoj život unatoč uloženomu trudu i uvježbavanju. Iako je obično više truda potrebno da se očuva materinski jezik u okružju službenoga okolinskoga.2.2. Učeći strani jezik. materinskim se jezikom ovladava usvajanjem. Učenici na nastavi stranoga jezika u osnovnoj školi ili na tečajevima različitih stranih jezika katkad ovladavaju jezikoslovnim pojmovima i nazivima i prije nego što je to predviđeno programom hrvatskoga jezika. zahtijevaju poseban pristup zbog različitoga stupnja i vrste ovladanosti hrvatskim jezikom. Njihovo vladanje hrvatskim jezikom. 7. Znanje o jeziku stečeno na nastavi stranoga jezika može biti podloga za stjecanje istih i sličnih znanja na hrvatskome. pokrajinskih ili susjednih. učenici često imaju veće znanje o jeziku nego znanje jezika. Učenici koji vladaju stranim jezicima Učenici koji donekle vladaju stranim jezicima. bar u ovladavanju osnovnim jezičnim djelatnostima. Posebnost je ovih učenika njihov odnos prema hrvatskomu jeziku. Govornici manjinskih jezika Hrvatski jezik U područjima gdje se govori manjinskim jezicima. a nastava se održava posve ili djelomično na jeziku manjine. koji je njima narodni jezik. iako su odrasli u Hrvatskoj. Povjerenstvo za Hrvatski jezik preporučuje zbog učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama da se svi učenici osim govornoga i pisanoga oblika jezika bar upoznaju s nekim elementima drugih jezičnih oblika. potrebno je prilagoditi program hrvatskoga jezika njihovoj posebnoj jezičnoj situaciji. za hrvatski treba napraviti poseban program. 1. npr. Prva će skupina učenika upornim radom i uvježbavanjem uspjeti svladati tu vještinu u dužem razdoblju. useljeničkih jezika. za učenje stranoga jezika važno je i znanje o jeziku jer ono pomaže u ovladavanju drugim. kao što je npr. upoznavanje različitosti ljudi i njihova sustava sporazumijevanja. Tako i neki učenici. to nije uvijek slučaj. a učitelje poučiti kako će ih uključiti u sustav. odnosno stranim jezikom. u kojima se nalaze učenici različitih materinskih jezika. što često znači da ne vladaju dovoljno hrvatskim kao državnim jezikom. 3. U pojedinim se lokalnim jedinicama prema Ustavu Republike Hrvatske uz hrvatski jezik u službenu uporabu može uvesti i drugi jezik. pod uvjetima propisanim zakonom. kvalitetniji život i doprinos zajednici.4. spoznavanje razlike između 32 Radna – nelektorirana verzija .2. Učenje čitanja i pisanja predstavlja veliki napor i izazov učenicima s poteškoćama početnoga usvajanja čitanja i pisanja. UČENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA Čitanje i pisanje među najvažnijim su sredstvima za napredovanje učenika u obrazovanju. ili ih uče. Stoga nije uvijek moguće ostvariti korelaciju sa stranim jezikom. ali nestandardnoga.Hrvatski nacionalni obrazovni standard 7. Govornici manjinskih jezika hrvatski uče kao službeni državni jezik. U školama gdje je hrvatski jezik nastavni predmet.

«brajeve» mape . S više ulaganja izbjegle bi se psihosomatske poteškoće koje pokazuje mnogo učenika naših osnovnih škola i neprihvatljivo ponašanje učenika. s poremećajem u ponašanju i emocionalnim poremećajima 9. poteškoće u fonološkoj obradi ili posebne jezične poteškoće koje su kompenzirane komunikacijskim vještinama. Brojke od 1. Posebnosti u radu s učenicima s oštećenjima vida Uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu. Stručna pomoć Učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije 4. suradnjom stručnjaka na nastavi) kako da uoče neke od potreba koje nisu jednostavno prepoznatljive.3. kvalitetan i dugotrajno uspješan način.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik jezika kao sustava i njegovih različitih izraza. zasad u okviru dodatnih sadržaja. u rubrici Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama označavaju na koju se populaciju naputak odnosi: 1. čiji je obujam poslova i radnih zadataka vrlo velik.brajev pisaći stroj i papir ili prilagođeno računalo . Kako se ne može predvidjeti ni točan broj ni vrste posebnih potreba pojedinoga učenika.udžbenici i pisani didaktički materijal na brajici ili crnom tisku primjerene veličine slova . Učitelji i nastavnici hrvatskoga jezika nisu osposobljeni za rad s učenicima koji imaju posebne obrazovne potrebe pa bi im trebalo i trajno osigurati mogućnost dobivanja pravovremene stručne pomoć u neposrednome radu u razredu.2. s oštećenjem sluha 3. Sadašnji ustroj zapošljavanja stručnih suradnika. . 7. s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima 5. Učitelje bi bilo potrebno i poučiti (npr. blagi oblik disleksije. Prijedlozi navedeni u Hnosu odnose se na tipične potrebe. do 9. naročito stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku/ logopeda i/ili defektologa. sa specifičnim teškoćama u učenju 8.meke olovke koje ostavljaju deblji trag ili flomastere odgovarajuće debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleđini 33 Radna – nelektorirana verzija . 7. po osnovnim školama u Hrvatskoj ne može zadovoljiti potrebe djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.osigurati više vremena za pojedine aktivnosti na satu i uputiti ih da zadatke dovrše kod kuće . Te bi sadržaje mogli poučavati gostujući stručnjaci. U našim školama radi malen broj stručnih suradnika defektologa stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku/ logopeda i/ili defektologa. naročito u prva dva razreda škole. nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku.folija za pozitivno crtanje .1. s oštećenjem vida 2. snalaženju i pomoći na nastavnom satu.3. potrebno se uvijek savjetovati sa stručnjacima. na seminarima. s poremećajima pozora/hiperaktivnosti 7. sa sniženim intelektualnim sposobnostima 6.obične ili specifične bilježnice s jače otisnutim crtama i s većim proredom na bijeloj ili žutoj podlozi koja ne bliješti . njihovih učitelja i roditelja. 1. s autizmom. njihovim nastavnicima i roditeljima potrebna je stručna i učestala pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku/ logopeda i/ili defektologa u vidu pojedinačnih ili grupnih rehabilitacijskih postupaka. Posebnosti u radu s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Opće posebnosti učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te metodički naputci za rad s učenicima navedeni su u Uvodu Hnosa te je uz sadržajne naputke u pojedinoj temi svakoga nastavnoga predmeta obvezno korištenje i naputaka iz Uvoda. a oni često pokrivaju i do desetak osnovnih škola. Davanjem rješenja za prilagođeni program rada ne rješavamo problem tih učenika na profesionalan. npr.

i 7. pa tek onda posežemo za pisanjem.jasno i razumljivo govorenje ili pojačan glas.češće provjeravanje razumijevanja.povećala (lupe) .koristiti računalne edukacijske programe.ne ustrajati u zahtjevu da učenik govori ukoliko on to ne želi u nekoj situaciji . rugati se učeniku. Posebnosti u radu s učenicima s glasovno-jezično-govornim poteškoćama i specifičnim teškoćama u učenju Uglavnom se odnose na primjerene postupke u radu s učenikom uz povremenu pomoć stručnjaka za edukacijskorehabilitacijsku podršku (logopeda) NAPOMENA: Programski sadržaji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji učenik mora usvojiti.provjeravati razumijevanje novih.Hrvatski nacionalni obrazovni standard .obraćati se učeniku pravilnim govornim modelom. . i ne ograničava proširenje sadržajne ponude.učenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjega reda kako bi mogao lakše ostvarivati vizualni kontakt s učiteljem. . tišim i sporijim (laganijim) tempom . filma. sastavljena od poznatih riječi. Prilagodbe u radu za učenike s poremećajima govora: . posjete određenoj lokaciji. .postavljati kratka. pokazivanje. Preporuke za komunikaciju: .učitelj bi trebao usvojiti naviku da je uvijek okrenut licem prema učenicima kada im se obraća govorom. . nepoznatih riječi ili rečenica i objasniti ih te ih pojasniti i crtežom i praktičnim primjerom .motivaciju temeljiti na iskustvu učenika. NAPOMENA: Programski sadržaji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji učenik mora usvojiti. . Posebnosti u radu s učenicima S OŠTEĆENJEM SLUHA Hrvatski jezik Uglavnom se odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomoć stručnjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku. smirenim.pitanje zabilježiti na ploči. osobito ako je poruka značajna i ne trpi dvosmislenost ili djelomičnost. izbjegavati diktiranje. i ne ograničava proširenje sadržajne ponude.provjeravanje znanja i ocjenjivanje prilagoditi individualnim sposobnostima učenika kako bismo ga doveli u situaciju da svoje znanje što bolje izrazi.paziti na osvjetljenje lica. pozadinsko svjetlo i na udaljenost. oponašati ga ili dopustiti drugima da to čine . .nastavna sredstva koristiti na svakom satu. u svakoj fazi.brzopletom učeniku dati strukturu i određeni redoslijed obavljanja zadatka Prilagodbe u radu za učenike s jezičnim i specifičnim teškoćama u učenju: 34 Radna – nelektorirana verzija . neposrednim prirodnim kontaktom.mucanje nikada ne ispravljati i osvještavati. Didaktičko-metodički postupci: .služiti se individualiziranim nastavnim listićima. 3. ručna abeceda ili znakovna komunikacija. jednostavna pitanja.češće primjenjivati pismene ispite znanja . . samo pisano provjeravanje znanja ne bi trebalo biti pravilo.klupe s nagibom 2. .odgovarajuće osvjetljenje . . ako iskustvo o nekoj temi ne postoji potrebno ga je stvoriti na temelju slika. .pozitivno potkrepljivati uspjeh. . po mogućnosti u stvarnoj situaciji.

primjereni pribor i pomagala za pisanje. a zadatke po težini rasporediti tako da je prvo lakši zadatak. pokusa.predvidjeti duže razdoblje za usvajanje leksičkih i gramatičkih pojmova . dodirne kod obrade novih sadržaja. . korištenje računala za pisanje. . slika.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik . 5. sažete. . . . Posebnosti u radu izvan učionice: . Posebnosti u radu s učenicima sa sniženim intelektualnim sposobnostima NAPOMENA: Programski sadržaji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji učenik mora 35 Radna – nelektorirana verzija .za učenike s oštećenjem vida i teškoćama čitanja koristiti naputke za rad s navedenim kategorijama.sustavno provjeravati je li učenik razumio sadržaj. . .uputiti učenika da koristi slikovne podsjetnike pri učenju odnosno pomoći mu da nauči tehniku vizualizacije i bržega zapamćivanja te da uči uz pomoć kognitivnih mapa (koje samostalno izrađuje po područjima koje uči). a greške tipa disleksije ne ocjenjivati. . . po potrebi osiguravanje osobnoga asistenta i pomoć u prijevozu i kretanju. .u udžbeniku jasno označiti mjesta koja su bitna – rečenica. slušne. jednostavnije tekstove te reducirati broj pojmova koje učenik mora naučiti . Učenicima s kroničnim bolestima katkad će biti potrebno prilagođavati tempo rada. . . radni stol i stolac prilagođen individualnim potrebama učenika. . Posebnosti čitanja: .učenicima koji imaju dodatne teškoće osigurati uvjete predviđene u napucima za rad s navedenim kategorijama.koristiti različite vrste podražaja – vidne. roditeljima i učenikovim liječnikom. stručnom službom škole. slika.tekst predviđen za plan ploče najčešće treba biti kopiran i nalijepljen u učenikovu bilježnicu. . . zaokruživanje ponuđenih odgovora.koristiti mnogo konkretnih primjera.učenicima treba osigurati više vremena za izvođenje grafičkih aktivnosti.pogrješke u pisanju ne ispravljati nego ih samo naznačiti (podvući riječ u kojoj je greška) kako bi učenik sam uočio i ispravio greške uz pomoć udžbenika ili rječnika. 4.izbjegavati učenikovo čitanje naglas ili pisanje na ploči pred razredom (osim ako učenik ne izrazi želju).pomagalo za držanje knjige u optimalnom položaju. pojmove i definicije te dati dodatna objašnjenja.kada učenik ne može samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (diktiranje drugoj osobi.kada drugačije nije moguće pišu samo velikim tiskanim slovima.dati prednost češćim usmenim oblicima u poučavanju i provjeravanju znanja.fiksiranje papira za pisanje ili bilježnice za radnu podlogu. . primjer. snimanje pismene obveze na kasetu. Posebnosti pisanja: . . povezanih s poznatim sadržajima.pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti učenika (širi prostori za pisanje.osigurati prijevoz i pratnju druge osobe za učenike koji se ne mogu samostalno kretati ili se brzo zamaraju. .zadavati manji broj zadataka.rješavanje pisanih zadataka ne ograničiti vremenski. a na kraju opet lakši. a ostale posebnosti u odnosu na zdravstvene potrebe učenika treba dogovarati s liječnikom specijalistom školske medicine. postupak. pomoć druge osobe u pisanju. .osigurati primjereno radno mjesto. pa teži. pravilo. samo usmeno odgovaranje).pomagalo za okretanje stranica.koristiti prerađene. Posebnosti u radu s učenicima s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima Uglavnom se odnose na prilagođavanje prostora i opreme.

nastavna sredstva (vizualna.omogućiti mu dulje vrijeme za rad.primjenjivanje memorijskih tehnika (npr. (2005) Hrvatski kao drugi i strani jezik.dogovorno odrediti učenika kojemu se može obratiti za pomoć . (2005) Dječja priča – povijest. razne vrste lota. . K. davati upute jednu po jednu. i Kovačević. Z.poticati učenika i vršnjake na pozitivnu interakciju provođenjem zajedničkih aktivnosti .privući i zadržavati pozor koristeći upozoravajuće geste.davati pravodobne obavijesti o promjeni aktivnosti (npr. Uglavnom se odnose na programske sadržaje koji su navedeni uz pojedine teme: . . Sveučilište u Zagrebu i Naklada Slap Visinko. D. “imate pet minuta do završetka tog zadatka i prelaska na drugi”). mnemotehnika. Assessment. Prosvjetni vjesnik (posebno izdanje) god. kraće provjere manjih cjelina) te omogućiti učeniku onaj način provjere znanja koji mu je lakši (usmeno. didaktički materijal.izrada sredstva koja učeniku omogućuju stupnjevito perceptivno spoznavanje apstraktnih sadržaja (npr. Posebnosti u radu s učenicima s poremećajem pozora/hiperaktivnosti i s poremećajem u ponašanju i emocionalnim poremećajima Uglavnom se odnosi na individualizaciju pristupa u prezentaciji nastavnih sadržaja i načina provjere znanja: .nagraditi poželjno ponašanje . Zagreb. Školska knjiga 36 Radna – nelektorirana verzija . M. izrada slikovnoga rječnika i podsjetnika. br. . npr. i 8.). simbolički prikaz) .). CUP. LITERATURA Common European Framework of Reference for Languages: Learning. aplikacijsko sredstvo-slika s istaknutim obilježjima. a posebno u slučajevima kad su prisutne perceptivno-motoričke smetnje koje otežavaju pisanje. . recepcija i interpretacija: Rezultati projektnoga istraživanja recepcije dječje priče.smanjiti mogućnost izvora odvlačenja pozora . (ur.sadržaje teorijskoga tipa sažeti isticanjem bitnoga. korištenje slikovnoga materijala. po potrebi i prekrivati nepotrebne pojedinosti . auditivna. tekstualna) koristiti na način da se učenikov pozor rukovođenim promatranjem uvijek usmjerava na ono što je u promatranju bitno.učenika uvoditi u praktične zadatke postupno uz jasna obrazlaganja. . 6. vizualizacija. . . Jelaska.omogućiti alternativne načine provjere znanja (usmeno. grafički prikaz.reducirati zadatak u nekoliko izvedivih dijelova.vježbanje i ponavljanje na individualiziranim nastavnim listićima (npr. didaktičkih igara) . 1.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik usvojiti. slikovni prikaz..često provjeravati i poticati napredak . . verbalno ponavljanje viđenoga ili pročitanoga. lagano tapšanje po ramenu. audio i video prezentacije i sl.omogućiti alternativne načine rješavanja zadataka (usmeno i pisano rješavanje zadataka.) (2003) Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini. Zagreb. originalno sredstvo. i ne ograničava proširenje sadržajne ponude. . a učeniku prirediti posebne nastavne listiće.koristiti računalo u cilju interesantnoga učenja ili vježbanja i ponavljanja sadržaja.dozirati vrijeme ispitivanja (češće. lipnja 1999. Teaching. vježbanje i ponavljanje bitnih dijelova sadržaja uz češću provjeru njihovog razumijevanja.. Hrvatska sveučilišna naklada Pavličević-Franić. 2001 Nastavni plan i program za osnovnu školu.zahtjeve za učeničkim bilježenjem tijekom predavanja ili čitanja potrebno je izbjegavati. u očekivanim vremenskim okvirima . pismeno). teorija. pohvale .. i sur. 2.omogućiti češće prilike za ustajanje i kretanje. . I. 8.izrada individualiziranih vizualnih sredstava pročišćenih od detalja koji učenika ometaju u promatranju i otežavaju mu predočavanje i razumijevanje .pojednostavljenje sadržaja uz povezivanje s potrebama svakodnevnoga života učenika i mogućnostima njihove primjene.pripremiti pisani materijal s podcrtanim bitnim dijelovima i idejama vodiljama .

analitičko-sintetičko. Izvješćivanje – vijest 37 Radna – nelektorirana verzija . Lutkarski film 2. do IV. Priča 2. Interpunkcija 4. Slušanje i govorenje 2. s razumijevanjem 5. Izgovor i pisanje glasova č. Čitanje – početno čitanje. nj IZRAŽAVANJE 1. Pisanje niječnica 8. Rastavljanje riječi na slogove 10. Crtani film 3. lj. Glagoli 3.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik 9. Pričanje na osnovi zapažanja 4. Imenice 2. Veliko početno slovo 7. Pjesma 3. Pričanje po nizu slika 3. globalno. Slušanje sugovornika i govorenje – telefonski razgovor 2. Opisivanje lika i predmeta 4. Osobine lika 5. Rastavljanje riječi na kraju retka. Slikovnica MEDIJSKA KULTURA 1. Pisanje riječce li 9. spojnica IZRAŽAVANJE 1. Glas. Knjižnica II. RAZRED JEZIK 1. Postavljanje pitanja i davanje odgovora 3. tiskana i pisana slova (latinično pismo) KNJIŽEVNOST 1. Mjesto i vrijeme događaja (u lutkarskome i crtanome filmu) 4. Lutkarski igrokaz 5. dž. Rečenice 4. ć. Lik 4. Rečenica 3. RAZRED JEZIK 1. Veliko početno slovo 5. Skupovi ije/je/e/i 6. riječ 2. Red riječi u rečenici 5. razreda I. đ. slovo. POPIS TEMA PO RAZREDIMA Teme od I. Pisanje – početno pisanje.

Prepoznavanje teme pjesme 2. Dvotočje i zarez u nabrajanju 11. Izgled i ponašanje lika Hrvatski jezik 38 Radna – nelektorirana verzija . Obavijest 6. RAZRED JEZIK 1. Ponavljanja u stihu. Pisanje – stvaralačko pisanje (sastavak) KNJIŽEVNOST 1. Prepoznavanje teme u prozi 6. Televizijska emisija 5. Sažeto prepričavanje 5. Izražajno čitanje (interpretativno) 6. Povezanost događaja s vremenom. Izricanje prošlosti. Pisanje čestitke i razglednice 7. Kratice 12. Srok 4. Sporazumijevanje hrvatskim jezikom IZRAŽAVANJE 1.Hrvatski nacionalni obrazovni standard 5. Vrste filma 2. Šaljiva pjesma 5. Igrokaz 6. gora. Govorenje: dijalog i monolog 2. pjesmi 3. Pričanje zamišljenih i stvarnih događaja 4. kitici. država 10. Lik u filmu 4. Imenice 2. Umanjenice i uvećanice 3. Čitanje po ulogama KNJIŽEVNOST 1.oblikovanje sastavaka (kompozicija) 7. sadašnjosti i budućnosti 6. Školska knjižnica III. nebeskih tijela. mjestom i likom 7. Bajka 5. Dijelovi rečenice (predikat i subjekt) 7. Skupovi ije/je/e/i u umanjenicama i uvećanicama 9. Redoslijed događaja u priči 3. Dijelovi pjesme 2. Glavni i sporedni likovi 4. Glagoli 4. Izgovor i pisanje č i ć u umanjenicama i uvećanicama 8. Veliko početno slovo u imenima voda. Pridjevi 5. Razgovor 3. Slijed događaja 3. Stvaralačko pisanje . Priča u stripu MEDIJSKA KULTURA 1.

Glagoli biti i htjeti 9. Pisanje . Imenica kao subjekt u rečenici 3. Usporedba 8. Samostalno stvaranje priče 6. Književni jezik i zavičajni govor IZRAŽAVANJE 1. Radio i televizijska emisija 4. perfekt. Izgovor i pisanje č. Razgovor – verbalna i neverbalna komunikacija 5. Prezent. Dječji roman MEDIJSKA KULTURA 1. Određivanje teme u prozi 5. dž. Igrani film 3. Promjena značenja promjenom intonacije riječi i rečenice 6.Hrvatski nacionalni obrazovni standard 8. đ. Odnosi među likovima 7. Usporedba crtanoga filma i stripa 2. Pridjevi (posvojni) 5. Pisanje posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena 15. Kratice 12. Pripovijetka 10. lj. zaplet i rasplet u priči 6. ć. Opis i razgovor u tekstu 9. Opsežno prepričavanje 3. Zamjenice 8. Uvod. Veliko početno slovo 11. Intonacija u čitanju KNJIŽEVNOST 1. futur 10. Književne vrste Hrvatski jezik 39 Radna – nelektorirana verzija . Opisivanje krajolika 4. Određivanje teme u pjesmi 2. Računalo IV. Jednostavna rečenica 4. Vidni i slušni doživljaj u pjesmi 3. Upravni i neupravni govor 7. RAZRED JEZIK 1. nj i skupova ije/je/e/i 14. Pisanje upravnoga i neupravnoga govora 13. Glagol kao predikat u rečenici 2. Ritam u pjesmi 4. Basna 11. Dijelovi teksta 9.pismo 7. Pričanje doživljaja i događaja iz osobnoga života (stvarno i zamišljeno) 2. Gradska (mjesna) knjižnica 5.

Pripovijedanje u prvoj i trećoj osobi 4. čestice. Jednoznačnost i višeznačnost riječi 2. Pustolovni roman 7. Hrvatski jezik i dvojezičnost JEZIČNO IZRAŽAVANJE 1. Sklonidba imenica 5. Stvaralačko prepričavanje 5. Subjektivno i objektivno opisivanje osobe 3. Fabula i dijelovi fabule 4. izgovor i pisanje riječi s provedenim glasovnim promjenama 10. Subjektivno i objektivno iznošenje događaja 2. Dokumentarni film 3. Lirsko pjesništvo 9. priloga. prijedlozi. veznici. Određeni i neodređeni oblik pridjeva 6. Promjenjive i nepromjenjive vrste riječi 3. Brojevi 9. je (umanjenice i komparativi) 7. Dramski tekstovi Hrvatski jezik 40 Radna – nelektorirana verzija . Sklonidba pridjeva 7. Slušanje književnih i neknjiževnih tekstova KNJIŽEVNOST 1. Književnost 2. Lik u književnom djelu 6. razreda V. Slušanje. Stupnjevanje pridjeva 8. zemalja. Glagoli 4. Tematska i vrstovna podjela lirskih pjesama 11. naroda i naseljenih mjesta 14. Zamjenice 10. država. Hrvatski jezik – prošlost i sadašnjost 15. Rečenični znakovi 9. Analiza filma 2. Preneseno značenje u književnome djelu 8. Stilska izražajna sredstva 10. Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije. veznika i čestica 6. Pisanje velikoga početnoga slova 8. RAZRED JEZIK 1. Veliko početno slovo u nazivima kontinenata. Obilježja pripovjednoga teksta 3. Nepromjenjive vrste riječi: prilozi. Načini pripovijedanja 5. Pisanje i izgovor prijedloga. Subjekt 13. Slušanje i interpretativno čitanje književnih tekstova 11. Suvremeni mediji Teme od V.Hrvatski nacionalni obrazovni standard MEDIJSKA KULTURA 1. Usporedba filma s književnim djelom 4. usklici 11. Predikat 12. do VIII.

zagrada 14. Izricanje budućnosti futurom 10. izgovor i čitanje glagolskih oblika 12. Vrste kitica (strofa) 10. Izricanje prošlosti aoristom. Dramski tekst 41 Radna – nelektorirana verzija . Pisanje. Povjestica 5. Stvaralačko prepričavanje s promjenom gledišta 2. crtice i zagrade KNJIŽEVNOST 1. Razgovor 4. Slušanje. 4. crtica. Pisanje zamjenica 13. Dijalektno pjesništvo 9. Stilska izražajna sredstva 8. Mediji Filmski rodovi Animirani film Tisak Kazalište VI. Početci hrvatske pismenosti JEZIČNO IZRAŽAVANJE 1.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik MEDIJSKA KULTURA 1. Čitanje i pisanje trotočja. Vrste zamjenica 2. imperfektom i pluskvamperfektom 9. Pripovjedne vrste: crtica. Stvaralačko pisanje i interpretativno kazivanje viceva i anegdota 8. Pisanje i izgovor infinitiva i glagolskog pridjeva radnoga 11. izgovor i pisanje riječi s provedenim glasovnim promjenama 10. 2. Pjesničke slike 7. izostavnika. 5. vic 3. Dramatizacija pripovjednoga teksta 9. 3. Vrste predikata 13. Izricanje želje kondicionalom 12. Povijesni i znanstveno-fantastični roman 6. Infinitiv 5. Glagoli po predmetu radnje 3. Interpretativno čitanje i krasnoslov 5. Portret 6. Veliko početno slovo u imenima pokrajina i krajeva. Rečenični i pravopisni znakovi: trotočje. Sažeto prepričavanje 3. Glagoli po vidu 4. Glagolski pridjevi i glagolska imenica 6. trgova i ulica 15. izostavnik. Usmena (narodna) književnost 4. Odnos teme i motiva u književnome djelu 2. anegdota. dijelova naselja. RAZRED JEZIK 1. Izricanje sadašnjosti prezentom 7. Opis otvorenoga i zatvorenoga prostora 7. Izricanje prošlosti perfektom 8. Izricanje zapovijedi i molbe imperativom 11.

Slijed događaja u pripovjednom djelu 3. Upravni govor 14. Balada 11. objekta i atributa rečenicom 11.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik MEDIJSKA KULTURA 1. Zamjenice i njihova uloga u rečenici 5. Komentar 7. udruga. Uloga opisa u pripovijedanju 3. Socijalna tematika u pjesništvu i prozi 6. Sonet 10. Složena rečenica 7. Načini sporazumijevanja 10. Vrste nezavisno složenih rečenica 9. Zavisno složena rečenica 10. Odnosi među riječima 9. Filmska izražajna sredstva 2. Izricanje predikata. Pisanje neodređenih zamjenica KNJIŽEVNOST 1. organizacija. Objekt 2. Vijest. Izražajno čitanje 11. subjekta. Pripovijedanje (usmeno i pisano) 2. Izražavanje pjesničkim slikama 8. Kriminalistička pripovijetka i kriminalistički roman 7. Povijest hrvatskoga književnoga jezika JEZIČNO IZRAŽAVANJE 1. Naglasak 13. Biografija i autobiografija 5. Jednostavna rečenica 6. Stilska izražajna sredstva: metafora. RAZRED JEZIK 1. Veliko početno slovo u imenima društava. Zarez u složenoj rečenici 12. Samoznačne i suznačne riječi 14. Biografija. Strip VII. Teme lirskih pjesama 12. Priložne oznake 3. Lik u književnome djelu 8. Mit i legenda 4. Mreža (internet) 3. gradacija 9. pokreta i javnih skupova 15. Dramske vrste 42 Radna – nelektorirana verzija . autobiografija 5. Nezavisno složena rečenica 8. hiperbola. Ideja u književnom djelu 2. novinska vijest 6. Natuknica i bilješka 4. Vrste priložnih rečenica 12. Pisanje – poštivanje pravopisne norme 13. Imenički dodatci: atribut i apozicija 4.

Administrativno-poslovni stil 7. 8. Zavičajni govor i narječje prema književnomu jeziku 14. Višestruko složena rečenica 12. Zamjenjivanje zavisnih rečenica glagolskim prilozima 9. Osvrt ili prikaz 9. Riječi u kojima se smjenjuju glasovi ije/je/e/i 8. Pismo 10. 6. RAZRED JEZIK 1. Izricanje istovremenosti i prijevremenosti u složenoj rečenici 10. Povijest hrvatskoga jezika od 20. govorenje i pisanje dijalektnih tekstova 13. Glasovne promjene 7. mogućnosti i želje složenim rečenicama 11. Sličnosti i razlike među riječima 12. Životopis 8. Slušanje i čitanje. Problemski članak 5. Podrijetlo riječi 3. ironija. Različitost stilova 2. 2. Novinarski stil 6. alegorija Kompozicija lirske pjesme Ritam u lirskoj pjesmi 43 Radna – nelektorirana verzija . Red riječi u rečenici 11.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Hrvatski jezik MEDIJSKA KULTURA 1. 5. 7. a različitoga značenja 4. Nastajanje riječi 2. satira Putopis Novela Moderna bajka Ep Stilska izražajna sredstva: simbol. Razgovorni stil 3. 3. Pisanje višečlanih imena 15. Knjižnica VIII. Igrani film 2. Radio 4. 4. Pisanje – poštivanje pravopisne norme KNJIŽEVNOST 1. Glasovi 6. Televizijske emisije 3. Rasprava 4. Pristup temi u književnom djelu: humor. Frazemi 5. Riječi jednakoga oblika. Izricanje pogodbe. stoljeća JEZIČNO IZRAŽAVANJE 1. Osnovna obilježja hrvatskih narječja 13.

8. 7. ili Ljepotica i zvijer 44 Radna – nelektorirana verzija . 14. 3. laku noć (izbor) Ivica Bednjanec: Male ljubavi Mila Željeznjak: Sretne priče Božidar Prosenjak: Miš Hrvoje Kovačević: General Kiro miš Larisa Mravunac: Dječak u zvjezdanim čizmama Charles Perrault: Bajke (izbor: Vile. Scenarij. obavezno prvo) 1. Mačak u čizmama. 4. LEKTIRA I. 13. Hans Christian Andersen: Bajke (izbor) Ratko Zvrko: Grga Čvarak Karel Čapek: Poštarska bajka Carlo Collodi: Pinokio Alan Aleksander Milne: Medo Winnie zvani Pooh Dubravko Horvatić: Stanari u slonu Nevenka Videk: Pismo iz Zelengrada Nada Iveljić: Nebeske barke ili Pronađeno blago ili Božićna bajka Želimir Hercigonja: Poštar zeko Brzonogi ili Prašnjavko ili Kjel crna labud ptica Andrea Peterlik-Huseinović: Plavo nebo ili Ciconia ciconia Desa Muck: Anica i sportski dan ili Anica i čarobnica Lili Ela Peroci: Djeco. 12. Jacob i Wilhelm Grimm: Bajke (izbor) Zvonimir Balog: Male priče o velikim slovima Grigor Vitez: A zašto ne bi Ljudevit Bauer: Tri medvjeda i gitara Sunčana Škrinjarić: Kako sanjaju stvari ili Plesna haljina žutog maslačka Jens Sigsgaard: Pale sam na svijetu Ewa Janikovszky: Baš se veselim ili Znaš li i ti ili Da sam odrastao ili Kako da odgovorim Željka Horvat-Vukelja: Hrabrica ili Zdenko Slovojed ili Slikopriče ili Leteći glasovir ili Petra uči plivati Sonja Zubović: Kako se gleda abeceda Ivanka Borovac: Životinjska abeceda Stanislav Femenić: Idi pa vidi Branko Ćopić: Ježeva kućica Svjetlan Junaković: Dome. slatki dome Jean-Baptiste Baronian: Figaro. Dramske vrste 10. 13. 9. RAZRED (izabrati 4 djela. 15. 6. 2. RAZRED (izabrati 5 djela. 10. 5. 4. 10. Pepeljuga. 11. 5. 12. 14. 2. 15. 18. mačak koji je hrkao Ana Đokić-Pongrašić: Nemaš pojma. Grizlijane II. 1. 16. 3. 6. 11. 8. Kraljević Čuperak. 9. 4. 2. 7. POPIS LEKTIRE I IGROKAZA 10. Književna baština MEDIJSKA KULTURA 1.Hrvatski nacionalni obrazovni standard 9. obavezno prvo) 1. 17. Književnost – umjetnost riječi 11. 3. knjiga snimanja Dokumentarni film Zagrebačka škola crtanoga filma U potrazi za knjigom Hrvatski jezik 10.

3. 6. 21. 8. 7. Ivana Brlić-Mažuranić: Regoč i Šuma Striborova Mato Lovrak: Družba Pere Kvržice Anto Gardaš: Duh u močvari ili Ljubičasti planet ili Izum profesora Leopolda ili Bakreni Petar ili Tajna zelene pećine ili Igračke gospođe Nadine Erich Kästner: Emil i detektivi ili Tonček i Točkica ili Leteći razred ili Blizanke Hrvoje Kovačević: Tajna Ribljeg Oka ili Tajna mačje šape ili Tajna Tužnog psa ili Tajna graditelja straha ili Tajna zlatnog zuba Slavko Mihalić: Petrica Kerempuh Felix Salten: Bambi Rudyard Kipling: Knjiga o džungli Nikola Pulić: Ključić oko vrata Matko Marušić: Snijeg u Splitu Johanna Spyri: Heidi Jagoda Truhelka: Zlatni danci Zlata Kolarić-Kišur: Moja zlatna dolina Maja Gluščević: Bijeg u košari ili Klopka za medvjedića Nada Mihoković-Kumrić: Tko vjeruje u rode još Silvija Šesto: Bum Tomica Zoran Pongrašić: Mama je kriva za sve Hrvoje Hitrec: Eko Eko Istvan Bekeffi: Pas zvan gospodin Bozzi Sanja Lovrenčić: Esperel. 14. 17. RAZRED (izabrati 7 djela. 19. 11. Mato Lovrak: Vlak u snijegu Ivana Brlić-Mažuranić: Čudnovate zgode šegrta Hlapića Luko Paljetak: Miševi i mačke naglavačke Vladimir Nazor: Bijeli jelen Dubravko Horvatić: Grički top Sanja Polak: Dnevnik Pauline P. 2. 16. 14. 3. 2. 13. 18. 6. 13. 15.) Nada Zidar-Bogadi: Sretni cvrčak III. 10. 5. 12. 9. 15. Barrie: Petar Pan Slavko Kolar: Jurnjava na motoru Frank Lyman Baum: Čarobnjak iz Oza Otfried Preussler: Mali vodenjak ili Mala vještica Elwyn Brooks White: Paukova mreža Dragutin Horkić: Čađave zgode Basne (izbor) IV. Sanja Pilić: Nemam vremena ili E baš mi nije žao ili Hoću i ja Stanislav Femenić: Ludi kamen Hugh Lofting: Pripovijest o doktoru Dolittleu Nada Iveljić: Šestinski kišobran ili Čuvarice novih krovova Božidar Prosenjak: Sijač sreće Gianni Rodari: Putovanje Plave strijele ili Čipolino Hrvatske narodne bajke James M. 17. 24. 4.Hrvatski nacionalni obrazovni standard Mme Leprimce de Beaumont koja se redovito tiska pod Perraultovim imenom. 10. 20. 22. ili Drugi dnevnik Pauline P. 5. obavezna prva dva) 1. 8. grad malih čuda Astrid Lindgren: Pipi Duga Čarapa ili Ronja razbojnička kći ili Razmo u skitnji Zvonimir Balog: Ja magarac ili Pusa od Krampusa ili Nevidljiva Iva ili Zmajevi i vukodlaci Ludwik Jerzy Kern: Ferdinand Veličanstveni Anton van de Velde: Neobični doživljaji ptića Sovića 45 Radna – nelektorirana verzija . 12. 7. 4. 19. 20. 16. 18. 1. RAZRED (izabrati 7 djela. 9. obavezna prva dva) Hrvatski jezik 19. 23. 11.

14. Hrvatski jezik Ivan Kušan: Uzbuna na Zelenom Vrhu ili Koko i duhovi ili Zagonetni dječak ili Koko u Parizu ili Lažeš.Hrvatski nacionalni obrazovni standard V. Ljubavni slučaj mačka Joje Roald Dahl: Charlie i tvornica čokolade Michael Ende: Jim Gumb i strojovođa Lucas Ivan Cankar: Istina i ljubav Henry Winterfeld: Timpetill (Grad bez roditelja) Hrvoje Hitrec: Matko na štakama Anto Gardaš: Miron u škripcu ili Filip dječak bez imena Selma Lagerlöf: Legende o Kristu VI. obavezna prva tri) 1. 20. 25. 15. 4. 14. 9. 9. 8. 3. 6. 5. 17. 2. 23. 17. 7. 6. 20. 21. 13. 22. 2. 12. dječak iz limenke ili Olfi među ženama Vlatko Šarić: Rogan ili Miško Vladimir Nazor: Veli Jože Milutin Majer: Dolazak Hrvata Melita Rundek: Psima ulaz zabranjen Dubravko Horvatić: Junačina Mijat Tomić Jonathann Swift: Gulliverova putovanja Alfonse Daudet: Pisma iz moga mlina Joža Horvat: Waitapu ili Operacija Stonoga 46 Radna – nelektorirana verzija . 11. RAZRED (izabrati 9 djela. Melita ili Domaća zadaća Šaljive narodne priče Ferenc Molnar: Junaci Pavlove ulice Milivoj Matošec: Strah u Ulici lipa ili Tiki traži neznanca ili Posada oklopnog vlaka ili Suvišan u Svemiru Grigor Vitez: Pjesme Sempe/Goscinny: Nikica Miro Gavran: Sretni dani ili Kako je tata osvojio mamu ili Zaljubljen do ušiju ili Svašta u mojoj glavi Zlatko Krilić: Početak plovidbe ili Čudnovata istina ili Zabranjena vrata ili Veliki zavodnik ili Šaljive priče i priče bez šale Sanja Pilić: Mrvice iz dnevnog boravka Pavao Pavličić: Zeleni tigar ili Petlja ili Trojica u Trnju Michael Coleman: Zov labirinta ili Mreža je bačena ili Bijeg s Mreže Tihomir Horvat: Tajna Gornjega grada ili Frka u Ščitarjevu ili Muki Mark Twain: Doživljaji Toma Sawyera ili Doživljaji Huckleberryja Finna Jules Verne: Put u središte zemlje ili Put oko svijeta za 80 dana ili 20000 milja pod morem Maja Brajko-Livaković: Finka Fi Tito Bilopavlović: Paunaš Aleksandar Puškin: Bajka o ribaru i ribici Basne (izbor) Branka Primorac. 8. 18. 18. 16. RAZRED (izabrati 9 djela. 11. možda Christine Nöstlinger: Konrad. 4. 12. 13. 3. Ivana Brlić-Mažuranić: Priče iz davnine (osim Šume Striborove i Regoča koji su obrađeni u četvrtome razredu) Stjepan Tomaš: Mali ratni dnevnik August Šenoa: Povjestice Blanka Dovjak-Matković: Zagrebačka priča Mark Twain: Kraljević i prosjak Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu Ivona Šajatović: Tajna ogrlice sa sedam rubina Snježana Grković-Janović: Velebitske vilin staze Josip Cvenić: Čvrsto drži joy-stick Jadranko Bitenc: Twist na bazenu Šime Storić: Poljubit ću je uskoro. 7. 10. 15. 26. 5. 19. obavezna prva tri) 1. 10. 19. 24. 16.

28. 13. 6. RAZRED (izabrati 9 djela. 5. 18. 7. 20. Pigi. 21. RAZRED (izabrati 9 djela. 14. 10. 25. zaljubila sam se Jadranka Klepac: Miris knjige Bernard Jan: Potraži me ispod duge Daniel Defoe: Robinson Crusoe Pavao Pavličić: Dobri duh Zagreba Vjekoslav Majer: Dnevnik malog Perice Sue Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea ili Novi jadi Adriana Molea Vjenceslav Novak: Iz velegradskog podzemlja Scott O'Dell: Otok plavih dupina ili Caru carevo Gustav Schwab: Najljepše priče klasične starine Nada Iveljić: Želiš li vidjeti bijele labudove ili Bijeli patuljak ili Lutke s dušom Deborah Ellis: Djevojčica iz Afganistana Nada Mihoković-Kumrić: Lastin rep Izbor proze i poezije o domovinskome ratu VIII. S. 22. obavezna prva tri) 1. 5. 24. 11. Dinko Šimunović: Alkar Slavko Kolar: Breza Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale Ernest Hemingway: Starac i more August Šenoa: Prosjak Luka ili Branka Dnevnik Ane Frank Ephraim Kishon: Kod kuće je najgore Višnja Stahuljak: Don od Tromeđe ili Zlatna vuga Marija Jurić Zagorka: Kći Lotršćaka Sunčana Škrinjarić: Ulica predaka ili Čarobni prosjak Đuro Sudeta: Mor 47 Radna – nelektorirana verzija . 11. 7. 6. Lewis: Kronike iz Narnije (izbor) Oscar Wilde: Sretni kraljević Nikola Pulić: Maksimirci VII. 17. 4. 19. 10. 4. 2. 9. Hrvatski jezik Božidar Prosenjak: Divlji konj Hrvoje Hitrec: Smogovci Vladimir Nazor: Pripovijetke Dobriša Cesarić: Pjesme Damir Miloš: Bijeli klaun Zoran Pongrašić: Gumi-gumi Branka Primorac: Maturalac Dubravko Jelačić-Bužimski: Sportski život Letećeg Martina ili Balkanska mafija ili Martin protiv CIA-e i KGB-a Charles Dickens: Oliver Twist Ićan Ramljak: Povratnik ili San bez uzglavlja August Šenoa: Čuvaj se senjske ruke Dinko Šimunović: Duga Pero Zlatar: Otključani globus Zvonko Todorovski: Prozor zelenog bljeska ili Mirakul od mora Branka Kalauz: Čuj. 12. 8. 25. 3. 22. 16. 9. 3. 27. 2. 26. 15. 27. 26.Hrvatski nacionalni obrazovni standard 21. 23. 24. 23. Frances Hodgson Burnett: Mali lord Pajo Kanižaj: Tričave pjesme Danijel Dragojević: Bajka o vratima Želimir Hercigonja: Tajni leksikon C. 8. obavezna prva tri) 1.

27. 31. Vrbanić: Svi crteži grada D. 15. 7. . Fabrio: Pale sam na svijetu 3. Park: Krive hlače 6. Grgić: Posjet iz Svemira A. trice. 28. razred 1. Zvjezdana Ladika: Kazališni vrtuljak Joža Skok: Harlekin i Krasuljica Ines Škuflić-Horvat: Maštoplov Miro Gavran: 20 igrokaza za sve generacije Ivanka Kunić: Carstvo mašte Jadranka Čunčić-Bandov: Igre sa zmajevima ili Od jarca do komarca ili Šale. N. Horvat-Vukelja. Ranitović: Srce u snijegu 5. 17. 24. 23. 32. Dovniković i A. Čunčić-Bandov. Profesoru Baltazaru i Ch.): Dječja radio drama 1980.1. 5. 2. do VIII.Hrvatski nacionalni obrazovni standard 12. 4. 30. razred 1. 33. Chaplinu II. Marks: Tvrdoglavo mače ili Bijela priča ili Tko je Videku napravio košuljicu 7. 3. 29. 21.2000. 3. PRIJEDLOG IGROKAZA KNJIGE ZA IZBOR IGROKAZA U SCENSKOME RADU od I. Kolar: Vau-vau 2. 22. Vukotić: Kauboj Jimmy Z. 34. B. FILMOVI ZA MEDIJSKU KULTURU I. 11. William Shakespeare: Romeo i Julija Pero Budak: Mećava Silvija Šesto: Debela ili Vanda ili Tko je ubio Pašteticu Nada Mihelčić: Bilješke jedne gimnazijalke Maja Brajko Livaković: Kad pobijedi ljubav Sanja Pilić: O mamama sve najbolje ili Sasvim sam popubertetio Vladan Desnica: Pravda Mate Balota: Tijesna zemlja Eugen Kumičić: Sirota ili Začuđeni svatovi Tomislav Milohanić: Deštini i znamenje Miroslav Krleža: Djetinjstvo Ivan Goran Kovačić: Pripovijetke Karl Bruckner: Sadako hoće živjeti Josip Laća: Grand hotel Goran Tribuson: Legija stranaca ili Rani dani ili Ne dao Bog većeg zla Zlatko Krilić: Krik Milena Mandić: Pokajnik Antoine de Saint Exupery: Mali princ Richard Bach: Galeb Jonathan Livingston Nancy Farmer: Kuća škorpiona Nick Hornby: Sve zbog jednog dječaka Michael Ende: Momo ili Beskrajna priča Hrvatski jezik 10. 20. Tomu i Jerryju. Mickeyu Mouseu. 25. 26. N. zvrndalice Čečuk. 8. Jović i S. Kostelac: Crvenkapica 4. Kolarić-Kišur: Igrokazi Lada Martinac-Kralj (ur. 14. B. B. razreda 1. 13. M. Filmovi iz serije kratkih animiranih i komičnih filmova o Loleku i Boleku. Marks: Kako je Ana kupila kruh 48 Radna – nelektorirana verzija . 19. 18. 2. 6. 4.

Tadej: Družba Pere Kvržice O. pokreti kamere. 7. 4. Relja: Vlak u snijegu V. Blažeković: Čudesna šuma V. razred 1. boja). Što je film: Uvod u filmske vrste B. Sanford: Pobuna na farmi W. 9. 6. Kolar: Izbor filmova o profesoru Baltazaru M. J. Wedge. III. Hrvatski jezik M. Gužva na pozornici Filmovi (sekvence. 6. Blažeković: Čudnovate zgode šegrta Hlapića M. 13. Gluščević: Vuk B. Saldanha: Ledeno doba Suvremeni animirani filmovi po izboru VI. Ch. 8. škole i zavičaja. 9. Blažeković: Palčić D. Lovrić: Putovanje plavog lonca M. Jenson: Schrek R. Fabrio: Metla i Metlenko W. razred 1.Hrvatski nacionalni obrazovni standard 5. razred 1. Zaninović. Krelja: Povratak 49 Radna – nelektorirana verzija . Dovniković. Vunak: Mali vlak B. Vukotić: Krava na Mjesecu B. Burto: Batman R. Igra W. npr. 4. 5. 5. odnosno značajne nagrade): 3. Grgić. Heidler: Lisica i gavran ili Lisica i roda ili Lav i miš M. Jojić: Svinjar Lj. 2. 4. Jojić: Kraljevna na zrnu graška K. 9. G. scene) koji će primjerom potkrijepiti teme o filmskim izražajnim sredstvima (kadar. Donner: Superman V. 11. C. Disney: Snjeguljica i sedam patuljaka ili Pinokio Filmovi iz serije kratkih animiranih i komičnih filmova o Loleku i Boleku. razred D. A. 2. Tomu i Jerryju. Dovniković: Znatiželja D. 3. 3. Braća Lumiere. 7. profesoru Baltazaru. Raka i Njaka M. Mickeyu Mouseu. 10. Što je film: Filmska izražajna sredstva Kazalište: Sve je to kazalište. A. Marjanović: Mala čuda velike prirode (izbor) T. 7. Melies P. Z. 2. plan. 3. Golik: Gliša.Vukotić:1001 crtež. B. 12. 8. 10. Marks: Dva miša Lj. Dovniković: Znatiželja D. Adamson. osvjetljenje. Jović I S. 1. Fin. Lovrić: Ružno pače Lj. jedan od sljedećih šest filmova (ili neki suvremeniji film po izboru koji je dobio dobre kritike. 7. Vukotić: Piccolo M. 8. V. Chaplinu Televizijske emisije s tematikom doma. Minkoff: Velika pustolovina Stuarta Maloga IV. 6. 5. Disney: po izboru C. 2. 4. Fleming: Čarobnjak iz Oza A. 6. kut snimanja.

8. 6. 3. zlo ne misli S. 5. Babaja: Breza Romeo i Julija R. razred 1. Vukotić. Chaplina K. 6. 4. 2. Golik: Tko pjeva. Što je film: Filmska montaža Zagrebačka škola crtanoga filma (Bourek. Lucas: Zvjezdani ratovi (serijal) W. Sremec: Zelena ljubav I. 4. Tadić: Druge A.Hrvatski nacionalni obrazovni standard 5. 7. Benigni: Život je lijep 50 Radna – nelektorirana verzija . 7. R. Zemeckis: Forrest Gump S. 3. Hrvatski jezik Što je film: Igrani film Što je film: Gluma u filmu Filmovi Ch. Raimi: Spiderman 2 G. Grgić.) R. Dovniković i dr. razred 1. 6. 5. 8. 2. Škrabalo: Slamarke divojke Z. Daldry: Billy Elliot (ili neki drugi suvremeni film po izboru koji je dobio dobre kritike ili značajne nagrade) TV-serija Smogovci (ili neka druga aktualna i kvalitetna serija po izboru) VIII. Wyler: Ben Hur VII.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful