SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY

Zavod za inženjersku geodeziju i upravljanje prostornim informacijama Institute of Engineering Geodesy and Spatial Information Management
Kačićeva 26; HR-10000 Zagreb, CROATIA Web: www.igupi.geof.hr; Tel.: (+385 1) 46 39 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081

Usmjerenje: Inženjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama

DIPLOMSKI RAD Analiza pouzdanosti nadzemne horizontalne geodetske osnove tunela ''Mala Kapela''

Izradio: Petar Garmaz Vjekoslava Paraća 102 Split pgarmaz@geof.hr

Mentor: prof. dr. sc. Gorana Novaković

Zagreb, srpanj 2005.

2

Zahvala: Zahvaljujem se mentorici prof. dr. sc. Gorani Novaković, asistentima Rinaldu Paaru, dipl. ing. i Mladenu Zrinjskom, dipl. ing. na pruženoj pomoći, potpori i utrošenom vremenu tijekom izrade ovog diplomskog rada. Zahvaljujem se obitelji na potpori tijekom studija. Hvala mojoj VEDRANI!

3

I. Autor Ime i prezime: Datum i mjesto rođenja: Petar Garmaz 13.8.1981., Split, Hrvatska

II. Diplomski rad Predmet: Naslov: Geodetske mreže posebnih namjena Analiza pouzdanosti nadzemne horizontalne geodetske osnove tunela ''Mala Kapela'' prof. dr. sc. Gorana Novaković

Mentor i voditelj:

III. Ocjena i obrana Datum izdavanja zadatka: Datum obrane: Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad: studeni 2004. 1.7.2005.

surface reference network. nadzemna geodetska osnova.2. Prikazan je tijek radova od proračuna potrebne točnosti geodetskih mjerenja u tunelogradnji. Nakon izjednačenja ispitana je pouzdanost obavljenih mjerenja. uspostave mreže. u smislu otkrivanja eventualne prisutnosti grubih pogrešaka. as well as the final adjustment. Ključne riječi: tunel. Obrada podataka i izjednačenje mreže provedeni su u modulu Trimnet Plus programskog paketa GPSurvey v. currently the longest of its kind in Croatia. After the adjustment the reliability of the performed surveys is examined in order to discover and locate the potential presence of outliers. The course of action is described in detail. kao i njihovog lociranja. analize mreže te izjednačenja. Data processing and network adjustment were carried out in Trimnet Plus module of the programme package GPSurvey v.4 Analiza pouzdanosti nadzemne horizontalne geodetske osnove tunela "Mala Kapela" Petar Garmaz Sažetak: Cilj ovog diplomskog rada je izjednačenje nadzemne horizontalne geodetske osnove tunela "Mala Kapela". and followed by the setting up and analysis of the network. i ispitivanje pouzdanosti dobivenih rezultata. trenutačno najdužeg tunela u Hrvatskoj. reliability .2. Keywords: tunnel.35. and the testing of reliability of the obtained results.35. pouzdanost Master's Thesis Template Abstract: The goal of this diploma thesis is the adjustment of the surface reference network of the tunnel "Mala Kapela". starting with an estimate of necessary accuracy of geodetic surveys in tunneling.

. 25 4..... 2....TEST ........................... UNUTARNJA I VANJSKA POUZDANOST GEODETSKIH MREŽA...2........................... 39 5............................ 27 4..................................................................... Procjena točnosti a mjerenja a priori . Proračun točnosti orijentacije geodetske osnove u tunelu ..............1....... 60 2.....1.................... 40 5............................1.............4.................................. 13 2................................................................................ 21 3............................................................. 47 6............................. 2....... 2....................... 19 2............................ GLOBALNI TEST I DATA SNOOPING METODA .........1... Vanjska pouzdanost................................1................................2..... Korekcije i redukcije mjerenja .......................................................................................1...2........................1................................................ Procjena točnosti izmjerenih veličina – a posteriori....................................2............................... 54 6... Proračun točnosti geodetske osnove na površini .....3.... 57 6.................................................. Osnovni oblici mreža referentnih točaka .....4................ TAU .............. 7 TUNELI .................................................................................. 27 4............. ANALIZA MREŽE ..2.....3...................................2...............................1......1.....................2..... Globalna i lokalna unutarnja i vanjska pouzdanost .................. DATUM GEODETSKE MREŽE ............................... Izjednačenje po posrednim mjerenjima – Gauss-Markovljev model 35 5.....................................1.....3.................................................5.........................1....1...............2.....2............... 39 5......... 8 OSNOVNI POJMOVI O PROFILIMA TUNELA I GABARITU ....1.............................................1.......2........ 34 5.................... 10 GEODETSKA OSNOVA ZA POLOŽAJNO ODREĐIVANJE TRASE TUNELA ......1......................1......... 38 5................ RANG I DEFEKT GEODETSKE MREŽE ............2... Proračun točnosti mjerenja kutova u podzemnoj poligonometriji ........................................................................................................................ 19 3... 52 6.... OSNOVNE DEFINICIJE ..... 34 5....2................ 32 5...3............................ Globalni test ..........2.. 46 6......4....3.. Horizontalne mreže ............................. IZJEDNAČENJE GEODETSKIH MREŽA.. KRITERIJI POUZDANOSTI GEODETSKIH MREŽA.. Visinske mreže.........1..... 2......... UVOD ..........4................. 24 3.... ANALIZA TOČNOSTI MJERENJA............ 44 6............. 21 3..... 34 5.......1.....4....................... Unutarnja pouzdanost .............2......... 22 3...............................3...... IZVEDBA MREŽE .. RAZLIČITI PRISTUPI IZJEDNAČENJU ....................... 8 OSNOVNI POJMOVI O IZGRADNJI TUNELA . 11 PRORAČUN NEOPHODNE TOČNOSTI GEODETSKE OSNOVE ZA ISKOLČENJE TUNELA ............. MODELI I METODE IZJEDNAČENJA ..... 28 4................................. 46 6........5 S A D R Ž A J 1......4.............1................................... .4..............................2........ 24 3... 15 2............................... 58 6.............................. 59 6.................................................. Definiranje datumskih parametara mreže ........................... USPOSTAVA MREŽE ..................... Defekt datuma geodetske mreže ............... 32 4....... PROJEKT MREŽE ............................ Data snooping metoda ..1.............

... 7............... 62 OPĆI PODACI O TUNELU "MALA KAPELA" ....................................................................................4...... 60 TERRESTRIAL OBSERVATION MODULE (TOM)................................3................................................................ 7.........1.................... 8................4......... 7............... 8.............2............ 79 Literatura Životopis ............................................. 71 ZAKLJUČAK .........TRIMNET PLUS .......... 62 NETWORK ADJUSTMENT MODULE (NAM) .......... 73 SADRŽAJ PRILOŽENOG MEDIJA (CD–A) ... 8............................. 8..................... 71 REZULTATI IZJEDNAČENJA .................. 8........... 10................. PREDLOŽENA STRATEGIJA OTKRIVANJA I UKLANJANJA GRUBIH POGREŠAKA . 77 GPSURVEY.....................................6 6........... 68 NADZEMNA GEODETSKA OSNOVA TUNELA "MALA KAPELA" ...........................1... 78 PRILOZI .............................. 9...................................2.. 72 ANALIZA POUZDANOSTI REZULTATA .............................

a samim time i na krivo određen smjer kopanja. već i pouzdana u smislu otkrivanja i lociranja grubih pogrešaka u mjerenjima koje bi se u slučaju njihovog postojanja negativno odrazile na točnost koordinata točaka nadzemne osnove. a na južnoj strani na tri točke prije izjednačenih geodetskih četverokuta. Nakon toga je izjednačen poligonski vlak koji je na sjevernoj strani orijentiran na dvije točke. u modulu TRIMNET Plus izjednačeni geodetski četverokuti uz uvjet minimalne prisile. U ovom diplomskom radu je obrađena nadzemna horizontalna geodetska osnova tunela ''Mala Kapela''. Budući da su podzemni poligonski vlakovi priključeni i orijentirani na točke nadzemne geodetske osnove to bi se odrazilo i na točnost koordinata poligonskih točaka u tunelu. Uvod Tuneli su građevine u obliku cijevi koje služe za savladavanje prirodnih prepreka (brda. Također je nakon izjednačenja analizirana pouzdanost obavljenih mjerenja. Podzemna osnova se sastoji od poligonskih vlakova koji su u blizini ulaza odnosno izlaza iz tunela priključeni i orijentirani na točke nadzemne geodetske osnove. . planine i neke umjetne prepreke).7 1. To znači da je u oba geodetska četverokuta bila samo po jedna fiksna točka čije koordinate su nakon izjednačenja ostale nepromijenjene. Nadzemna geodetska osnova tunela ''Mala Kapela'' se sastoji od dva geodetska četverokuta (jedan u blizini sjevernog i drugi u blizini južnog portala) i preciznog poligonskog vlaka koji ih povezuje. S točaka podzemne geodetske osnove se daje smjer kopanja tunela. Geodetska osnova svakog tunela se sastoji od nadzemne i podzemne geodetske osnove.35. Potrebno je da nadzemna geodetska osnova bude ne samo precizna. Najprije su u programskom paketu GPSurvey 2.

• Rudarski tuneli. plovni. ako je to iz bilo kojeg razloga rentabilnije od mosta.8 2. kolektori. cesta. pokrivene galerije i tuneli za postavljanje komunalnih vodova. • Hidrotehnički tuneli: dovodni i odvodni tuneli hidrocentrala. talijanska metoda itd. cestovni. cjevovod). austrijska . ili će tunel služiti za neke druge svrhe (npr.1. • Podvodni tuneli – prepreka je rijeka ili more. To su: belgijska. a kroz nju se provodi prometni put – željeznica. Zato se potrebno upoznati s metodama izgradnje tunela. Prema donjoj slici (Slika 1) ti nazivi su sljedeći: . Tunel se postavlja ispod vodne zapreke. Prema vrsti prepreke razlikuju se: • Brdski tuneli – prepreka je planinski vijenac ili brdo kroz koji neka prometnica mora proći. Tuneli Tunel je podzemna građevina u obliku cijevi otvorene na oba kraja. Postoji nekoliko metoda građenja tunela. 2. onda se on naziva padinski tunel. Te se metode međusobno razlikuju prema redoslijedu kopanja potkopa u tunelskom profilu. • Metro – izgrađuju se u velikim gradovima ispod gradskih ulica i blokova radi regulacije intenzivnog gradskog prometa. Tuneli se prema namjeni razlikuju: • Prometni: željeznički. Tunelom se dakle spajaju dva dijela puta razdvojena preprekom. Klasične metode sastoje se u tome da kopanje počinje uvijek kopanjem jednog potkopa. s nazivima zemalja u kojima su se prvi put primjenile. engleska. Osnovni pojmovi o izgradnji tunela Način izgradnje znatno utječe na organizaciju geodetskih radova pri prijenosu osi tunela i projekta građevine. kanal ili vodni tok (Janković 1982). Ako se tunelom savladava prepreka paralelno ili skoro paralelno padini brda. koji se jedan za drugim nastavljaju. njemačka. metro. tuneli za vodoopskrbu. • Komunalni tuneli: kanalizacijski. Svaki dio u tunelskom profilu ima svoje ime. koja se ne može na drugi način savladati. koja je postavljena horizontalno ili u blagom nagibu.

To je belgijska metoda. XII – odvodnja. Klasične metode građenja tunela mogu se prema načinu rada razvrstati u tri grupe: 1. 3 – bočna proširenja. XI – podnožni svod. 4 i 5 – prvi i drugi sloj otkopa prema dolje. Način kopanja sustavom jezgre 1 – donji potkop. pa kad se ozida tjemeni svod. Najprije se proširuje kalota. 2 – gornji potkop. U sredini ostaje centralna jezgra (5) na koju se oslanja podgrada bočnih potkopa. 4 – mala kalota. sustavom jezgre. Način rada sustavom podziđivanja. 7 – štroc. onda se raskopava donji dio tunelskog profila i podziđuju upornjaci ispod oslonaca svoda. Najprije se kopaju potkopi 1 paralelno sa osi tunela (Slika 2). VIII – upornjak (lijevi i desni). 5 – velika kalota. Ovdje se tunel ne gradi u punom profilu. To je njemačka i talijanska metoda.9 Slika 1. nego postepeno. X – tjemeni svod. IX – mureta (lijeva i desna). 6 – štrocet. Tunelski profil Slika 2. 2. . Način kopanja tzv.

Tunel nema unutarnjih uređaja. 3 – gabarit uređaja. Na slici su brojevima označeni: 1 – gabarit vozila. što o njemu ovise metode rada. dok na slici 4 postoje uređaji i vozilo se kreće u luku. Može se uočiti da pri izgradnji metodom potkopa može točnost mjerenja biti mnogo manja. uzimajući u obzir pri tome položaj vozila u pravolinijskom kretanju i u luku kad se nagne. dok se u drugom slučaju proboj tunela mora ostvariti određenom točnošću. Gabarit građevine (slobodni profil tunela) u pravcu ili luku određuje se spajanjem najistaknutijih točaka poprečnog profila. pogotovo ako se odmah podziđuje. Kod prometnih tunela postoje tri vida gabarita koje uvjetuju: vrsta vozila. 2 – gabarit tunela (građevine). Gabarit unutarnjih uređaja određuje se spajanjem svih točaka unutarnjih uređaja koji najviše strše. U prvom slučaju se nakon proboja može korigirati iskolčenje projektirane trase. Prostor 4 između gabarita vozila i gabarita uređaja.2. Na slici 3 predstavljen je slobodni profil tunela i pruge pri vožnji u pravcu. odnosno građevine naziva se gabaritna rezerva. Gabarit vozila predstavlja model vozila sa svim dijelovima koji se na njemu nalaze. Važnost načina izgradnje tunela za geodetske radove je u tome. Način rada kopanjem punog profila. pa je trasa definitivna. način stabilizacije točaka i točnost mjerenja odnosno iskolčenja. 2.10 3. unutarnji uređaj i sama građevina. nego u slučaju kopanja u punom profilu. Slika 3 Slika 4 . Osnovni pojmovi o profilima tunela i gabaritu Kontura poprečnog profila bilo koje građevine naziva se gabarit. U čvrstoj i postojanoj stijeni tunel se prokopava odmah u punom profilu.

Kako je tunel izdužen objekt.. intenziteta i smjera pritiska zemlje. Najekonomičniji profil tunela u čvrstoj stijeni je onaj sa plitkim svodom i vertikalnim upornjacima (Slika 5). Slika 5 Slika 6 Slika 7 2. Ona predstavlja polaznu veličinu u proračunu potrebne točnosti geodetskih radova za iskolčenje i izgradnju tunela. te o terenskim uvjetima. Tunelska triangulacija postavlja se u obliku centralnog sustava sa centralnom točkom u blizini osi tunela. U slabim terenima oblik profila je krug. lanca geodetskih četverokuta ili lanca centralnih sustava (Slika 8). potkopi. jer se ulazne točke za izgradnju nalaze redovito na mjestima teško pristupačnim razvijanju triangulacije. ulazne točke za izgradnju. ili točke osnovne poligonske mreže. Međutim to će se rijetko ostvariti.11 Ova rezerva koja se određuje projektom. oblik triangulacijskih mreža će biti centralni sustav ili lanac trokuta.3. ili lanca trokutova. obuhvate osnovnom mrežom. Oblik poprečnog presjeka tunela ovisi od minimalnih dimenzija slobodnog profila. niskopi itd. Bilo bi najpovoljnije da se osnovne točke tunelske trase koje na terenu obilježavaju os trase. te od veličine. vertikalna okna. tunelska triangulacija će imati redovito oblik jednostavnog lanca trokuta. Zato se na osnovnu triangulacijsku mrežu nadovezuje mreža triangulacijskih točaka nižeg reda. Triangulacija. Prijenos koordinata i smjera unutar tunela obavlja se sada sa točaka geodetske osnove. Ove će točke omogućiti određivanje koordinata spomenutih točaka tunelske trase i ostalih građevina. signalizirala i odredila. . portali. Geodetska osnova za položajno određivanje trase tunela Glavna geodetska osnova je triangulacija. načina građenja. Pri slabijem vertikalnom pritisku tunelski profil ima oblik parabole ili izdužene elipse (Slika 6). osim možda u slučaju manjih padinskih tunela. Osnovni način određivanja geodetske osnove za izgradnju tunela je triangulacija. vrste zemljišta. U ovisnosti o duljini projektiranog tunela i vrsti tunela. koja se nadzemno stabilizirala. dok je pri uzajamnom vertikalnom i bočnom pritisku oblik potkovičast (Slika 7). ima za geodete veliko značenje. tj.

onda se projekt razrađuje uz rekognosciranje terena. jer tokom izgradnje može doći do deformacije terena i prema tome i do pomaka točaka. . Tunelska triangulacija Osnovnu triangulacijsku mrežu treba projektirati tako da se ona može koristiti za neposredan prijenos elemenata iskolčenja pod zemlju. ili se točke umetnute mreže mogu određivati presjekom pravaca sa točaka višeg reda. Projekt triangulacije sastavlja se. na preglednoj karti mjerila 1 : 100 000.12 Slika 8. Pri tome je potrebno pridržavati se sljedećih uputstava: Točke tunelske triangulacije ne treba postavljati iznad same trase. Slika 9. U tom slučaju trebaju se točke određivati sa najmanje 3 pravilno raspoređena obostrana pravca (Slika 9). na kojoj je približno ucrtana trasa tunela. Ako takva karta ne postoji. Ukoliko to nije moguće. 1 : 50 000 ili 1 : 25 000. u ovisnosti o duljini tunela. Uvrštena mreža Uvrštena mreža može biti u obliku posebnog sustava unutar mreže prvog reda. onda se razvija triangulacijska mreža drugog reda (Slika 9) ili se to rješava pomoću poligonometrije. To dakako ovisi o dubini u kojoj će se tunel graditi i o kvaliteti tla kroz kojeg tunel prolazi.

puni profil) i o pogreškama pri građenju. Prema tome. tj. pri čemu će se ulazna i izlazna točka odrediti neposrednim uključenjem u osnovnu triangulaciju. da bi se proboj tunela izveo s dopuštenom tolerancijom. b) po dužini. Odstupanja u točki proboja Točke OA i OB (Slika 10) trebale bi. potrebno je ostvariti vizure na najmanje dvije točke geodetske osnove. Mnogo je važnije poprečno i visinsko odstupanje. 2. niskop). Proračun neophodne točnosti geodetske osnove za iskolčenje tunela Za proračun neophodne točnosti geodetske osnove u iskolčenju tunela. Veličina dopuštenog odstupanja uvjetovana je veličinom gabaritne rezerve. o metodama mjerenja. odnosno pomoću umetnute mreže ili poligonometrijski. od duljine tunela. Točnost proboja ovisiti će o točnosti geodetske osnove na površini. Duljine strana triangulacijske mreže ovisiti će o mjesnim uvjetima (konfiguracija terena). na udaljenosti od najmanje 200 m. načinu prijenosa elemenata u tunel (kroz portal. Utjecajem pogrešaka geodetske osnove. prema projektu pasti na isto mjesto. polazi se od konkretnih podataka koje daje projekt. vrsti i obliku tunela. o tome da li je tunel u pravcu ili u luku. broju i razmaku ulaznih točaka. U takvim okolnostima možemo uzeti da dopušteno odstupanje bude jednako dvostrukom .13 S točaka geodetske osnove u blizini portala. koju daje projekt. to će mreža biti složenija. nastala je u trenutku proboja u točki O pogreška razmimoilaženja osi tunela – u uzdužnom ql. iz kojih se uzimaju srednje vrijednosti. U točki proboja tunela mogu nastati odstupanja od projektiranog položaja trase: a) po smjeru. poprečnom qp i visinskom smislu qh. vrste tunela. Što je više ulaznih točaka i što je veća nepravilnost u udaljenosti između njih. Ovaj podatak nam omogućuje proračunati kojom točnošću treba izvesti nadzemna i podzemna mjerenja. Slika 10. onda će tunelska triangulacija imati jedan red mreže. načina gradnje i broja napadnih točaka. ako se tunel izgrađuje samo kroz ulazni i izlazni portal. c) u visinskom smislu. Uzdužna pogreška ql za tunele u pravcu nema veliko značenje. Za potrebe iskolčenja i izgradnje tunela u svim fazama rada obavljaju se kontrolna mjerenja ponovnim opažanjima. načinu gradnje (potkop.4. vertikalnih okana ili niskopa s kojih će se prenositi smjer u podzemlje. iskolčenja i deformacija terena i građevine.

standardna odstupanja orijentacije na obje strane – q2 i q3. onda će međusobno odstupanje (razmimoilaženje) radnih osi biti 2∆. 2. ako se orijentacija prenosi kroz vertikalno okno ili kosi rov. Nakon proboja nastaje izjednačenje podzemnih geodetskih mjerenja. Drugim riječima. . pa će konačna os trase pasti u CC'. poprečna standardna odstupanja zadnje točke podzemnih poligonskih vlakova na obje strane – q4 i q5. poprečno standardno odstupanje geodetske osnove na površini koja veže napadne točke – q1. 2 Na razmimoilaženje osi tunela u trenutku proboja utječu: 1. za razmatranje potrebne točnosti geodetskih mjerenja pri iskolčenju tunelske osi uzeti će se da je dopušteno odstupanje jednako dvostrukom standardnom odstupanju (za razliku od klasične teorije pogrešaka gdje se uzima da je dopušteno odstupanje jednako trostrukom standardnom odstupanju). 3. pa će proračun točnosti u proboju tunela polaziti od ove veličine kao date tolerancije: sq = 2Δ = Δ. Slika 11. Prema tome ako je projektom predviđeno granično odstupanje od konačne osi u veličini ∆.14 standardnom odstupanju mjerenja. Radi analize teoretske točnosti smatrati ćemo da je utjecaj ovih pogrešaka međusobno jednak. Razmimoilaženje radnih osi AE i BF predstavljaju radne osi tokom kopanja tunela (Slika 11). Ukupno standardno odstupanje će biti 2 2 2 2 Q = q12 + q 2 + q 3 + q 4 + q5 Za q1 = q2 = q3 = q4 = q5 = q imamo Q=q 5.

15 Ako je dopušteno razmimoilaženje označeno sa 2∆, ukupno poprečno standardno odstupanje će biti

Q=Δ=q 5
ili q=

Δ 5

≅ 0.45Δ .

Ovdje je q veličina dijela poprečnog standardnog odstupanja u proboju koji otpada na pojedine geodetske radove na površini i u tunelu. Na osnovu zadnje formule može se proračunati potrebna točnost mjerenja u svakoj od navedenih geodetskih operacija. Prijenosom smjera neposredno kroz portale ili bočne štolne otpadaju iz razmatranja pogreške q2 i q3. Tada će biti Q = Δ = q 3, odnosno q=

Δ 3

≅ 0.58Δ .

2.4.1.

Proračun točnosti geodetske osnove na površini

Tuneli se mogu graditi iz nekoliko napadnih točaka istovremeno. Na taj način je tunel podijeljen na nekoliko dionica duljine l. Prema formulama poprečno odstupanje, uvjetovano točnošću geodetske osnove za pojedine dionice, će biti 0.45 ∆ ili 0.58 ∆. Poprečno standardno odstupanje na kraju tunela podijeljenog na nekoliko dionica, u odnosu na početak, rasti će po zakonu o prirastu pogrešaka, u ovisnosti o broju dionica. Neka je duljina tunela L, a prosječna duljina dionice l, pa je L = n ⋅ l . Budući da poprečno standardno odstupanje geodetske osnove za svaku dionicu ne smije prijeći granicu od 0.45 ∆, ukupno će poprečno standardno odstupanje zadnje točke geodetske osnove za cijeli tunel od n dionica biti s q = 0.45Δ n Za n =

L biti će l
s q = 0.45Δ L . l

16 Iz ovoga proizlazi, da će utjecaj standardnog odstupanja u mjerenju geodetske osnove na poprečno razmimoilaženje osi pri proboju tunela biti manji, što je veći l. To znači, što je veći l, odnosno manji broj dionica, to treba na površini točnije mjeriti. Maksimalna točnost mjerenja na površini će biti potrebna ako je l = L. Za iskrivljene tunele, uz pretpostavku jednakog djelovanja uzdužne i poprečne pogreške imamo:

s q = sl =
odnosno

0.45 2

Δ

L , l

s q = s l = 0.32Δ

L . l

Iskolčenjem tunela kroz portale orijentacija se neposredno prenosi na poligonski vlak u tunelu. Tu ne dolazi u obzir pogreška prijenosa smjera, pa će biti

s q = sl =

0.58Δ 2

L L = 0.41Δ . l l

Pomoću ovih formula može se proračunati udio točnosti mjerenja pojedinih dijelova geodetske osnove na točnost proboja tunela. Proračun točnosti tunelske triangulacije. Oblik tunelske triangulacije može biti centralni sustav, lanac trokutova, lanac četverokuta, te lanac centralnih sustava. Proračun točnosti tunelske triangulacije provodi se u dvije faze: 1. u fazi projektiranja, u kojoj su glavni elementi (položaj trase tunela, raspored napadnih točaka) dati projektom građevine, 2. nakon rekognosciranja mreže, kada se određuje konačni oblik tunelske triangulacije, i kada se može proučiti utjecaj geometrijskog oblika na najslabije elemente u mreži. Točnost u tunelskim triangulacijama u obliku lanca razmatra se na osnovu poznatih formula koje daju uvid u uzdužno i poprečno odstupanje zadnje točke lanca u odnosu na prvu točku – prema tome uzdužno i poprečno standardno odstupanje na kraju dijagonale lanca. 1. Za lanac trokuta, izjednačen za uvjet figura, bit će poprečno standardno odstupanje zadnje točke lanca dato približnom formulom: za lanac sa neparnim brojem trokuta

Sq =

L 2 2 n2 + n + 3 sν2 + s 0 ρ ′′ n 15

17 za lanac sa parnim brojem trokuta

Sq =
gdje je:

L 1 2 2n 2 + 5n + 5 sν2 + s 0 , ρ ′′ n 15

L – duljina dijagonale lanca, s0 - standardno odstupanje mjerenog kuta izračunato po Ferrerovoj formuli,

sν - standardno odstupanje smjera početne stranice.
Ukoliko se radi o samostalnoj tunelskoj triangulaciji, član sν u gornjim formulama otpada, jer pogreška u početnom smjeru ne postoji. 2. Za lanac geodetskih četverokuta, izjednačen za figurne i sinusne uvjete, biti će poprečno standardno odstupanje zadnje točke lanca: za lanac sa neparnim brojem trokuta

S q = 0.8L
-

s0

2 n2 + n + 3 ρ ′′ 15 n

za lanac sa parnim brojem trokuta

1 2n 2 + 5n + 5 . S q = 0.8L ρ ′′ 15 n s0
U gornjim formulama je n broj stranica duljine s koje čine dijagonalu lanca, tj. L = n ⋅ s . Iz gornjih formula se može izračunati standardno odstupanje mjerenja L kuta, ako se postavi da je S q = 0.45Δ . Uz pretpostavku da je duljina tunela l jednaka duljini lanca, biti će

0.45Δ

″ s L 2 n2 + n + 3 =L 0 . l ρ ′′ 15 n

″ Iz ove formule se izračuna s 0 , a to predstavlja potrebnu točnost mjerenja kuteva u tunelskoj triangulaciji:

ρ ′′ 15 n ″ . s o = 0.45Δ 2 lL 2 n + n + 3
Iz gornje formule se vidi o kojim sve veličinama ovisi točnost tunelske triangulacije. Duljina tunela utječe na točnost geodetskih radova; što je tunel kraći, to se može dopustiti manja točnost tih radova. Ako je duljina tunela velika, a tunel se gradi

Geodetska osnova za iskolčenje tunela može biti postavljena u obliku samostalne poligonometrije. onda će prema upotrijebljenom principu jednakih utjecaja. Neka se iskolčenje tunelske osi izvodi sa geodetske osnove.t = 0.18 kroz portale. Samostalna poligonometrija . Ako se kontrola proračuna elemenata iskolčenja osigurala postavljanjem zatvorenog poligonskog vlaka s dugačkim stranama. koja se sastoji od triangulacije i osnovne poligonometrije.32Δ . koja je priključena na triangulaciju. može se dogoditi da za danu toleranciju točnost mjerenja bude tolika. l Drugi dio na osnovu kojega će se proračunavati točnost mjerenja u poligonometriji u pojedinim vlakovima će biti: s q . L – dužina dijagonale vlaka. 12(n − 1) ρ ′′ gdje je: sβ – standardno odstupanje mjerenja prijelomnih kutova. njihov pojedinačni utjecaj biti: q′ = q 2 = 0. n – broj prijelomnih i veznih kutova.45Δ 2 = 0. da se neće moći praktično ostvariti. u razmimoilaženju osi trase tunela Q. Ako je veličina ukupnog učešća u ovom poprečnom odstupanju za geodetsku osnovu na površini q. Prema tome dio koji otpada na triangulaciju biti će: s q .32Δ . bez triangulacije (Slika 12). tada se za razmatranje poprečnog standardnog odstupanja na kraju vlaka može koristiti formula za istostranični ispruženi obostrano priključeni poligonski vlak. U ovom slučaju potrebno je razmotriti njihovo pojedinačno učešće u konačnom poprečnom odstupanju. Proračun točnosti osnovne poligonometrije. Slika 12. p = 0. koja glasi: Sq = sβ ″ L n(n + 1) .32Δ L . Proračun točnosti u slučaju triangulacije i osnovne poligonometrije.

6(n − 1) gdje je: L – duljina vlaka.58Δ . q = 0. Točnost orijentacije označava standardno odstupanje s0 . tj. dano je formulom Sq = sβ ″ ρ ′′ L n(2n − 1) .3.45Δρ . sβ = L n(n + 1) 2. pri iskolčenju tunela u pravcu.4. Prema tome 0.45Δ = s0 ρ L1 . Proračun točnosti orijentacije geodetske osnove u tunelu Na točnost orijentacije geodetske osnove u tunelu utječe pogreška u orijentaciji prve strane podzemne poligonometrije. n – broj prijelomnih kutova. 0. .4.45Δ . s0 = 2. Ovo poprečno odstupanje za tunel u pravcu ne bi smjelo biti veće od ranije postavljene veličine od 0. Ako je duljina podzemnog vlaka L1 od ulaza do mjesta proboja.58Δρ ′′ 12(n − 1) .standardno odstupanje mjerenja prijelomnih kutova. 12(n − 1) ρ ′′ Odavde je potrebna točnost mjerenja kuteva u samostalnoj poligonometriji: ″ 0. L1 Proračun točnosti mjerenja kutova u podzemnoj poligonometriji Poprečno standardno odstupanje za ispruženi slijepi poligonski vlak. sβ . gdje je Δ dopušteno odstupanje u proboju.2. onda će poprečna pogreška uslijed pogrešaka orijentacije podzemnog vlaka biti predstavljena formulom sq 2 = s0 ρ L1 .58Δ pa će biti sβ ″ L n(n + 1) = 0.19 U ovom slučaju na poligonometriju otpada ukupni iznos poprečnog odstupanja koje se odnosi na nadzemne geodetske radove.

odnosno povećanjem broja napadnih točaka. Iz navedene analize točnosti može se zaključiti da će biti potrebna to manja točnost mjerenja u triangulaciji.45Δ = sβ ″ ρ ′′ L n(2n − 1) . Maksimalni zahtjevi točnosti za geodetsku osnovu na površini nastupiti će ako je l = L. Prijenos smjera kroz vertikalna okna je veoma teška operacija. tj. tj. ako se tunel izgrađuje samo kroz portale.20 I to standardno odstupanje mora biti u granicama postavljene tolerancije: 0. što je projektom predviđeno više napadnih točaka. što bi izazvalo smanjenje dužine dionice l. pa se koeficijent uz dozvoljeno odstupanje povećava. 6(n − 1) Zaključak iz dosadašnjih razmatranja. orijentacije na podzemnu poligonometriju. Smanjenje točnosti mjerenja može se postići jedino izmjenom projekta. povećanjem broja dionica. Međutim tada redovito ne dolaze do izražaja pogreške u prijenosu smjera. To ne znači da projekt tunela mora biti prilagođen potrebama mjerenja postavljanjem većeg broja vertikalnih okana ili niskopa. . tj. koja unosi u podzemna mjerenja znatne pogreške sustavnog karaktera. koji bi olakšali samo geodetska mjerenja.

Da bi mreža mogla poslužiti za posebne namjene. zatim se provodi njihova analiza (uklanjanje eventualnih grubih pogrešaka) da bi sa pouzdanim podacima. . izmjera). pravilna stabilizacija. U drugoj fazi projektirana mreža se realizira na terenu. geološki sastav tlai sl. pravilan izbor veličina za testiranje kvalitete rezultata izmjere. optimalna preciznost mreže. uspostava geodetske mreže uključuje sljedeće faze (Novaković 2004): 1. Izvedba mreže (rekognosciranje. oblik mreže. dimenzije. Općenito. 3. 3. stabilizacija. U trećoj fazi. projektom mreže određuje se takav smještaj točaka mreže – konfiguracija mreže i takva vrsta mjerenja – planiranje opažanja. pravilan izbor položaja točaka u geološkom smislu. Projekt mreže (ovisi o namjeni i karakteristikama objekta). dobili najbolju procjenu traženih veličina (koordinate točaka mreže) uz ocjenu njihove kvalitete.21 3. Projekt mreže Oblik mreže. uvode se korekcije i redukcije mjernih podataka. vegetacija. zatim stabilizaciju i signalizaciju točaka i samu izmjeru. položaj i broj točaka mreže ovisi o karakteristikama budućeg objekta i okolnog terena (reljef. Projektiranje i realizacija optimalnog oblika mreže je vrlo kompleksan zadatak. izgrađenost. između ostalog. optimalna pouzdanost mreže. U projektu mreže.1. U nastavku prikazat će se neki osnovni oblici mreža koje se uspostavljaju klasičnim geodetskim metodama. Analiza mreže (procjena kvalitete podataka mjerenja prije i nakon izvedbe mreže). To uključuje rekognosciranje. 2. U prvoj fazi koja se provodi prije izlaska na teren. moraju biti ispunjene sljedeće pretpostavke: • • • • • • optimalna geometrija mreže. da bi se postigla zahtjevana kvaliteta mreže uz što manje troškova . Uspostava mreže Postupci uspostave geodetskih mreža posebnih namjena moraju zadovoljiti sve kriterije kvalitete kao i ostale geodetske mreže za koje se traži visoka točnost. definira se i konfiguracija tj.). izjednačenjem. nakon izmjere mreže.

Slika 13. 1. Lanac geodetskih četverokuta • Lanac trokuta (Slika 15) koristi se pri izgradnji izduženih objekata – ceste. Osnovni oblici mreža referentnih točaka Kao što je rečeno. Slika 15. Horizontalne mreže • Geodetski četverokut (Slika 13).1. Lanac trokuta . željezničke pruge.22 3. Geodetski četverokut • Dvostruki geodetski četverokut ili lanac geodetskih četverokuta (Slika 14) Slika 14. brane i drugi samostalni objekti.1. oblik referentne mreže prilagođava se obliku objekta i reljefu terena na kojem je smještena. tuneli i sl. kao najjednostavniji oblik koristi se na manjim površinama i dobro je prilagođen objektima kao što su mostovi.

ako točke terena oko sredine imaju više kote nego na krajevima. geodetski četverokut i centralni sustav (Slika 19): Slika 19. onda se u sredini geodetskog četverokuta dodaje dopunska točka i dobije se centralni sustav. Kombinacija geodetskog četverokuta i centralnog sustava . Slika 17.23 • Mreža trokuta (Slika 16) – koristi se na većim gradilištima ili u gradovima. Lanac centralnih sustava • Kombinacija – npr. Slika 16. Mreža trokuta • Centralni sustav (Slika 17) je kao čvrsta mreža trokuta pogodan za primjenu kod objekata koji se prostiru na većem području. S obzirom na reljef. Centralni sustavi • Dvostruki centralni sustav ili lanac centralnih sustava (Slika 18): Slika 18.

3. Postupci su različiti za horizontalnu.24 2. 3. Horizontalne mreže 3. može se izvan mreže izbaciti pojedina visinska točka.1. . obale rijeka ili potoka.1. zidovi) ili terena koji bi mogli djelovati na otklon vizurnih pravaca (refrakcija). najvažnije je dogledanje između susjednih točaka i trajnost položaja točke.2. Izvedba mreže Izvedba mreže uključuje: rekognosciranje. U nastavku prikazat će se izvedba 2D i 1D mreža. ograde. a ne na veznu točku.1. stabilizaciju i signalizaciju točaka i izmjeru. Pri definitivnom izboru mjesta za točke. uspostavljenih klasičnom izmjerom. Na vrh stupa postavlja se ploča od nehrđajućeg čelika debljine ne manje od 2 cm u čijem se centru postavlja uređaj za prisilno centriranje (Slika 21). rub puta a također i blizinu predmeta (zgrade. Visinska mreža 3. a da pri tom budu zadovoljeni neki uvjeti. vertikalnu ili prostornu mrežu. Visinske mreže Bez obzira na vrstu i veličinu objekta.1 Rekognosciranje Rekognosciranje se sastoji od odabiranja najpovoljnijeg položaja točke na terenu.2. sredine parcela.2. Slika 20. treba voditi računa o tome da one ne budu kasnije oštečene i i uništene pa treba izbjegavati: klizišta. Točka nalazi se iznad tla na uobičajenoj visini od 1. Stupovi koji se stabiliziraju na zemljanom terenu temelje se najmanje na dubini jednakoj dvostrukoj dubini smrzavanja okolnog područja. Po potrebi. Pri terestričkim mjerenjima horizontalne mreže.2 Stabilizacija točaka Točke se mogu nalaziti ili na čeličnoj cijevi ili na okruglim betonskim stupovima čiji promjer nije manji od 20 cm.5 m. ali se mora vezati direktno na reper. visinske mreže imaju oblik zatvorenih poligona (Slika 20). Uvjeti se razlikuju obzirom na metodu izmjere: terestričku ili satelitsku.2.

1 Rekognosciranje i stabilizacija Izbor mjesta za postavljanje repera je vrlo složen zadatak jer tokom vremena može doći do njihovog pomaka. trilateracijske (dužine) mreže ili njihova kombinacije. S obzirom na mjerene veličine rezlikuju se trigonometrijske (pravci. Kada se zahtjeva visoka točnost.25 Slika 21. dakle što dalje od objekta tako da budu osigurani od oštećenja koje bi moglo nastati u toku izvođenja građevinskih radova. što znači da ih treba postavljati izvan zone deformacija. Na stabilnost utjecat će vremenske prilike – vlažnost. na stabilnom tlu. Stabilizacija točaka 3. a za mjerenje duljina elektrooptički daljinomjer. Njihova konstrukcija ovisi o vrsti tla gdje se postavljaju pa se razlikuju: • Fundamentalni reperi u stijeni – postavljaju se oko 500 do 1000 m od objekta . Uređajem za prisilno centiranje postiže se točnost centriranja od 0.1 mm.2. dubina smrzavanja tla i dr.3 Izmjera mreže Kod horizontalnih mreža mjerenjem se određuju elementi za izračunavanje koordinata točaka samo u ravnini ili na referentnoj plohi. 3. 3. kutevi).2. upotrebljavaju se precizni teodoliti. Zbog toga se na gradilištu postavljaju dvije vrste repera: 1. Visinske mreže Kada se radi o visinskoj predstavi područja gdje postoje specifične potrebe s obzirom na točnost tada je neophodno postaviti specijalnu nivelmansku mrežu.2. Gdje će se postaviti reperi ovisi kako od geomehaničkih osobina tla tako i od obujma zone deformacije tla koja nastaje uslijed opterećenja objekta i vanjskih sila koje djeluju na njega. repere treba postavljati što bliže objektu – idealno bi bilo kada bi se visinska razlika mogla odrediti samo sa jednog stajališta. Točno centriranje instrumenta i vizurne marke jedan je od najvažnijih uvijeta. Suprotno ovom zahtjevu je potreba da se osigura stabilnost repera. Osnovni reperi – postavljaju se izvan zone deformacija.2. Za mjerenje pravaca odnosno kutova. temperatura.1. Nakon izmjere potrebno je provjeriti centriranje i horizontiranje instrumenta. Obje ove operacije danas se izvode pomoću mjernih stanica.2.

2. Obje metode su podložne utjecaju sustavnih i slučajnih pogrešaka. Kako se općenito radi o vrlo visokoj točnosti. Za izmjeru visinskih mreža posebnih namjena koristi se geometrijski i trigonometrijski nivelman.26 • Ako je tlo zemljano reperi se postavljaju na armirano betonske stupove – jedan reper je na vrhu stupa. Sustavne pogreške se mogu modelirati i uvesti kao korekcije mjerenja. Sustavne pogreške prvenstveno uključuju: zakrivljenost Zemlje.2. pri mjerenju duljina (trigonometrijski nivelman). visinske razlike određuju se uglavnom preciznim nivelmanom visoke točnosti. a jedan pomoćni je sa strane • Dubinski reperi – podzemni: u rudnicima. Na ovaj način osnovni i radni reperi formiraju priključene ili zatvorene nivelmanske vlakove.2. reperi su ugrađeni u betonske stupove (horizontalno ili vertikalno) u kojima su ujedno stabilizirane točke geodetske osnove s određenim položajnim koordinatama.2 Izmjera mreže Točnost mjerenja u visinskoj mreži proračunava se na osnovi potrebne točnosti visinskih elemenata koji ulaze u proračune pri projektiranju. atmosfersku refrakciju i dejustiranost instrumenta. Pri izboru temelja za repere najveća prednost daje se stijeni. Radni reperi – nalaze se u neposrednoj blizini objekta. Slučajne pogreške nastaju: zbog pogreške horizontiranja instrumenta. očitanju i nevertikalnosti letve. a priključuju se na osnovne repere radi kontrole stabilnosti. bušotinama i ostalim podzemnim objektima. . Pri postavljanju geodetske osnove za potrebe tunelogradnje. 3.

Analiza mreže Za uspješno projektiranje mreže i njenu izvedbu potrebno poznavanje raznih metoda analize mreže. nego i pouzdana (uklonjene grube i sustavne pogreške). • analiza kvalitete dobivenih rezultata (analiza točnosti a posteriori). Često se ovi pojmovi poistovjećuju. Mjerna točnost je izraz kvalitete mjerenja.). • otkrivanje i uklanjanje grubih i sustavnih pogrešaka (testiranjem zadovoljenja nekih uvjeta – npr. Ako su mjerne vrijednosti pod utjecajem samo slučajnih pogrešaka. a preciznost predstavlja stupanj međusobne bliskosti pnovljenih mjerenja iste veličine u propisanim uvjetima. smatra se da su mjerenja precizna. 4. odnosno kada su mjerenja ne samo precizna (male slučajne pogreške). • otkrivanje i uklanjanje grubih pogrešaka (onih koje su manje vrijednosti pa nisu otkrivene prije izjednačenja) statističkim testiranjem procijenjenih popravaka mjerenja. a to je standardno odstupanje. • izjednačenje mreže metodom najmanjih kvadrata. tj.1. zatvaranje figura. • uvođenje korekcija i redukcija mjerenih veličina. horizonta i sl. Točnost predstavlja stupanj podudaranja ili bliskosti nekog mjerenja prema istinitoj vrijednosti mjerene veličine. redukcije) provodi se analiza točnosti a posteriori. Prethodnom analizom utvrđuje se očekivana položajna nesigurnost točaka mreže tj. . Analiza mreže sastoji se od sljedećih koraka (Novaković 2004): • analiza točnosti mjerenih veličina (analiza točnosti a priori). Kvantitativno se mjeri mjernom nesigurnosti uz primjenu osnovnog parametra. što se može dozvoliti jedino u slučaju kad su mjerenja oslobođena grubih i sustavnih pogrešaka. Nakon izmjere i obrade podataka (korekcije. tada se termin ''preciznost'' može zamijeniti sa terminom ''točnost''. Provjerava se eventualna prisutnost grubih i sustavnih pogrešaka zadovoljenjem nekih uvjeta. a zatim se provodi izjednačenje mreže čime se dobivaju najbolje procjene traženih koordinata točaka sa ocjenom njihove kvalitete. svakom mjerenju dodjeljuje se težina računata na osnovu predviđenog standardnog odstupanja koje se određuje a priori pomoću poznatih formula. Precizne vrijednosti nisu automatski nužno i točne vrijednosti.27 4. grube i sustavne pogreške uklonjene su ili metodom mjerenja ili matematički (uvođenjem korekcija) ili njihovom kombinacijom. Analiza točnosti mjerenja Kada postoji malo neslaganje između ponovljenih mjerenja. Dva usko povezana postupka za obradu podataka su prethodna analiza i izjednačenje geodetskih mreža.

loše centriranje instrumenta i signala). 4.: dobrom kalibracijom instrumenta.28 Kod analize točnosti mjerenja mogu se odvojiti dva različita postupka: analiza točnosti a priori i analiza točnosti a posteriori. metoda rada. 4. razlike ili dr. • pogreške pri mjerenju (npr. Analizirati utjecaj svake od njih na ukupnu točnost mjerene veličine.1. • nakon izjednačenja – ukazuje na postignutu preciznost kako mjerenja tako i dobivenih položaja točaka mreže. grube (nepažnja u radu) i sustavne čiji se utjecaj može otkloniti npr..). Poznavanje točnosti a priori predviđenih mjerenja potrebno je u fazi projektiranja mreže da bi se proučilo kako na mrežu odnosno konačni rezultat utječu odabrani instrumentarij. Ustanoviti sve izvore pogrešaka. Odrediti vrstu mjerenja – što se mjeri (pravci. 3. . zatvoreni nivelmanski vlak i sl. a ukazuje na postignutu preciznost mjerenja koja ovisi samo o mjernim vrijednostima izmjerenih veličina i geometriji mreže. A priori analiza se provodi prije mjerenja. dok se a posteriori analiza provodi: • nakon mjerenja – na temelju ponovljenih mjerenja iste veličine ili ispitivanjem zadovoljenja nekih uvjete (zatvaranje figura. različitim metodama rada (npr.1 Pogreške pri mjerenju horizontalnih kutova Izvori pogrešaka pri mjerenju horizontalnih kutova su: • pogreške instrumenta i pogreške ispitivanja instrumenta. 4. vis. opažanje u 2 položaja durbina). Općenito. Procjena točnosti mjerenja a priori Postupak za procjenu točnosti a priori: 1. dužine.1. A priori točnost predviđenih mjerenja uzima u obzir i unutarnje i vanjske pogreške i računa se kao zbroj njihovih kvadrata. Unutarnji se odnose na instrumentarij i osobnu pogrešku opažača. a u svrhu dobivanja pouzdane procjene nepoznatih parametara i analize kvalitete realizirane mreže. izvori pogrešaka mogu se podijeliti na vanjske i unutarnje. Pogreške mjerenja dijele se na: slučajne (uzroci nepoznati).). okolišni uvjeti i dr. 2. a vanjski na nepredviđene utjecaje okoliša u kojem se izvode mjerenja.1. dok je svrha analize točnosti a posteriori dobivanje potpune informacije o varijancama (i kovarijancama) svih različitih vrsta mjerenja.1. a razmatra sve moguće izvore pogrešaka koji mogu djelovati pri mjerenju. Izračunati ukupni učinak svih pogrešaka pomoću zakona o prirastu pogrešaka. kutovi.

σkh s Z kh R pogreška određivanja koeficijenta bočne refrakcije.1. zenitna udaljenost vizurne linije. pogreška očitanja. srednji radijus Zemlje. pogreška određivanja koeficijenta vertikalne refrakcije. n + 2σ 2 hor . koeficijent bočne refrakcije. 4.1. + σ i2 2n ⎛ s ⎞ 2 +⎜ ⎟ ⋅ σ kv . računa se po formuli: σ z2 = gdje je: σv 2 σ v2 + σ oč . 4σ c2 ⎛ cos β ⎞ ⎛ s ⎞ 2 ctg Z + ( ρ ' ' ) ⎜1 − ⎟ + 2⎜ ⎟ σ kh . σi σkv R pogreška indeksa vertikalnog kruga (ili kompenzatora). srednji radijus Zemlje. duljina vizurne linije. σhor. ⎝ 2R ⎠ pogreška viziranja. σoč. izračunatog horizontalnih pravaca izmjerenih u n ponavljanja. pogreška očitanja. σoč. slučajne i sustavne pogreške viziranja). σc pogreška centriranja instrumenta i vizurne marke. računa se po formuli: pomoću σβ = 2 2 σ v2 + σ oč . Varijanca srednje vrijednosti horizontalnog kuta β. 2 ⎠ ⎝ 2R ⎠ s2 ⎝ 2 2 2 gdje je: σv pogreška viziranja. titranje zraka).29 • pogreške mjerenja (npr. • vanjski uvjeti (refrakcija. . pogreška horizontiranja instrumenta.2 Pogreške pri mjerenju zenitnih udaljenosti Varijanca srednje vrijednosti zenitne udaljenosti izmjerene u n ponavljanja. • osobna pogreška opažača (fiziološke osobine oka).

30 s duljina vizure. gdje su: σi i σm standardna odstupanja centriranja instrumenta i vizurne marke. a naziva se pogreška mjerila. Kod elektrooptičkih daljinomjera unutarnje pogreške su: adicijska korekcija (pogreška nule). Pogreška nule. pri mjerenju zenitnih udaljenosti.4 Pogreške mjerenja u geometrijskom nivelmanu Geometrijskim nivelmanom određuju se visinske razlike horizontalnim vizurama. predstavlja nesigurnost određivanja indeksa atmosferske refrakcije i kalibracije frekvencije. 4. Jedan od glavnih izvora sustavnih pogrešaka.1. 4.3 Pogreške pri elektrooptičkom mjerenju duljina Pogreške koje utječu na mjerenje duljina mogu se podijeliti na unutarnje i vanjske. periodičke pogreške i fazne pogreške. standardno odstupanje periodičke pogreške. dok parametar b koji ovisi o duljini s.1.1. dok su vanjske pogreške uglavnom uzrokovane atmosferskom refrakcijom. periodička pogreška i atmosferska refrakcija su sustavne pogreške.1. . gdje je u konstantnom dijelu a prikazan utjecaj pogreške nule. Ukupno standardno odstupanje mjerene duljine je: 2 σ s = σ i 2 + σ m + a 2 + ( s ⋅ bppm) 2 . periodička pogreška i pogreška faznog inhomogeniteta. standardno odstupanje određivanja indeksa refrakcije n. Gornja formula pokazuje zašto se točnost dužina mjerenih elektrooptičkim daljinomjerima izražava pomoću 2 dijela: konstantnog i ovisnog o duljini: σ s2 = a2 + b2 ⋅ s2 . pa se mjerene duljine moraju korigirati. Varijanca mjerene duljine se računa po formuli: σs gdje je: 2 σn 2 ⎛ λ ⎞ 2 2 2 =⎜ ⎟ ⋅ σ Δϕ + σ z + σ c + 2 ⋅ s . vezan je uz atmosfersku refrakciju. n ⎝ 2π ⎠ 2 2 σ∆φ standardno odstupanje određivanja faznog inhomogeniteta ∆φ. σz σc σn standardno odstupanje određivanja pogreške nule z0.

letve.31 Sustavne pogreške su: pogreška vizurne osi. Standardno odstupanje visinske razlike određene trigonometrijskim nivelmanom računa se: σ Δh ⎧ ⎡⎛ CR ⋅ S ⋅ sin 2 ⎪ 2 2 = ⎨σ hi + σ hr + ⎢⎜ cos z + ⎜ 500 ⎪ ⎣⎝ ⎩ ⎤ ⎡⎛ CR ⋅ S ⋅ sin z ⋅ cos z z⎞ ⎞σ ⎤ ⎟ ⋅ σ s ⎥ + ⎢⎜ − S ⋅ sin z ⎟ z ⎥ ⎟ 500 ⎠ ρ ⎦ ⎣⎝ ⎠ ⎦ 2 2 ⎫ ⎪ ⎬ ⎪ ⎭ 1/ 2 gdje su: hi S z visina instrumenta. . zenitni kut.1. Kod ovog postupka. gdje je: D N duljina vizure od instrumenta do letve. atmosferska vertikalna refrakcija. značajno je da se mjerenja moraju korigirati za sustavne utjecaje: zakrivljenost Zemlje C i refrakciju R (CR=0. broj stajališta. Slučajne pogreške su: pogreška očitanja instrumenta i pogreška nevertikalnosti letve. računa se po formuli: 2 σ Δh = D ⋅ 2 ⋅ N ⋅ (σ r2/ d + σ α ) . 4. hr očitanje na letvi. Pogreške mjerne letve su: pogreška mjerila letve i pogreška indeksa letve (pogreška nule letve). kosa duljina između dviju točaka. CR korekcija za Zemljinu zakrivljenost i refrakciju (CR=0. zbog toga što duljine vizura nisu jednake.5 Pogreške mjerenja u trigonometrijskom nivelmanu Za određivanje visinskih razlika trigonometrijskim nivelmanom potrebno je mjeriti zenitne udaljenosti i duljine.0675) i pogrešku vizurne osi. spuštanje instrumenta i letve.1. σα procjena pogreške horizontiranja instrumenta.0675). refrakcija i pogreška vizurne osi jer su po iznosu male). pogreška horizontiranja Standardno odstupanje visinske razlike dobivene geometrijskim nivelmanom (ako se zanemari pogreška zakrivljenosti Zemlje. σr/d procjena pogreške u očitanju letve na jedinicu duljine vizure. zakrivljenost Zemlje.

1.3. Procjena točnosti izmjerenih veličina – a posteriori Nakon izmjere mreže i provedenih korekcija i redukcija potrebno je prije izjednačenja. Postoji nekoliko metoda za a posteriori procjenu točnosti mjerenja. Procjena varijance iz pravih pogrešaka Procjena točnosti provedenih mjerenja može se izvršiti provjerom zadovoljenja nekih uvjeta. Redukcija dužine na nivo plohu mora nije potrebna za duljine kraće od 1000 m ili ako je projekt u blizini nivo plohe mora.2. 1. 5. dok se nakon izjednačenja otkrivaju grube pogreške manjeg iznosa. Redukcija duljina. izvršiti analizu točnosti dobivenih rezultata mjerenja i provjeriti da li ona odgovara zadanoj točnosti. Tipičan primjer je procjena varijance kutnih mjerenja u trokutu. Varijanca mjerenog kuta se računa: . Horizontalne udaljenosti se računaju korištenjem sljedećih korekcija i redukcija: 1. Redukcija kutova. Najčešće se upotrebljava metoda procjene varijance iz pravih pogrešaka i iz odstupanja ponovljenih mjerenja. 4. Korekcija za refrakciju. Horizontalni i vertikalni ekscentricitet. Faktor mjerila – korekcija za pogrešku frekvencije. Razlika zbroja izmjerenih kutova od teorijske vrijednosti (nezatvaranje trokuta). Korekcije i redukcije mjerenja Na geodetska mjerenja provedena na terenu djeluju instrumentalni i okolišni faktori pa je potrebno izvršiti odgovarajuće meteorološke i instrumentalne korekcije. Redukcija dužine na nivo plohu mora. Instrument/Prizma – adicijska korekcija. predstavlja pravu pogrešku mjerenog trokuta: ω i = ( β i1 + β i 2 + β i 3 ) − 180° . Na taj način mogu se otkriti mjerenja opterećena grubim pogreškama velikim po iznosu. 3. a također i redukcije na referentnu plohu u odnosu na koju se računaju koordinate točaka mreže. 2. 6. Kutovi mjereni u više ponavljanja reduciraju se na njihovu srednju vrijednost. 4.32 4.1. Redukcija kose duljine na horizont. Ako su odstupanja veća od dozvoljenih to može značiti da su u mjerenjima prisutne grube ili sustavne pogreške.

33 2 σβ = ∑ i =1 n ω i2 3⋅ n . Drugi primjer je zatvoreni poligon kod visinske mreže. gdje je si duljina vlaka. 2. n −1 gdje je li vrijednost pojedinog mjerenja. Ωi je nezatvaranje vlaka. Ako je standardno odstupanje veće od očekivanog za tu vrstu mjerenja. varijanca mjerene visinske razlike bit će: 2 σ Δh = ∑ i =1 n (Ω i / s i ) n . Ovaj izraz je poznat kao Ferrerova formula. a n je ukupan broj mjerenja. . tada postoji mogućnost prisutnosti grubih ili sustavnih pogrešaka u mjerenjima. Procjena varijance iz izračunatih popravaka mjerenja Kod geodetskih mjerenja u najvećem broju slučajeva prava vrijednost mjerene veličine l nije poznata. Ako su svi vlakovi u nivelmanskoj mreži nezavisno mjereni. Teorijski. Procjena varijance niza ponovljenih mjerenja iste veličine računa se po formuli: σ l2 = ∑ i =1 n (l i − l ) 2 . gdje je n ukupni broj nezavisno mjerenih trokuta u mreži. l je najbolja procjena vrijednosti mjerene veličine (aritmetička sredina). to može biti znak da su u mjerenjima prisutne grube ili sustavne pogreške. Ako je pogreška zatvaranja (trokuta ili zatvorenog vlaka) veća od dozvoljene. zbroj visinskih razlika u zatvorenom nivelmanskom vlaku jednak je nuli. nego se izračuna njena procjena. a n je ukupni broj zatvorenih nivelmanskih vlakova u mreži.

. . . Ln.. L2. Model izjednačenja se sastoji od: • broja mjerenja koja se trebaju izjednačiti – n. Algebarska definicija geodetske mreže: Skup geodetskih točaka sa skupom L1. a u izjednačenju se iskazuju kao broj stupnjeva slobode.u su prekobrojne veličine. potrebnih za jednoznačno • broja prekobrojnih mjerenja (broj stupnjeva slobode) – f. Xu – tražene veličine (nepoznanice)... Mogu biti zadane neke ranije određene veličine – date veličine. . L2. mjerenih veličina i pripadajuće ocjene točnosti.34 5. . Modeli i metode izjednačenja Nakon provedenih korekcija i redukcija te uklanjanja grubih i sustavnih pogrešaka iz rezultata mjerenja. . Potrebno je odrediti brojne vrijednosti nekih veličina: X1.. Teorija izjednačenja mjerenja odnosi se samo na slučaj kada su date veličine nedovoljne za određivanje traženih veličina i zato je mjerenjem neophodno odrediti još skup veličina: L1. njih f = n . Bilo koja od ostalih neovisnih veličina Lu+1. Ln – mjerene veličine pri čemu za izjednačenje mora biti n > u (broj neovisno mjerenih veličina > broja traženih veličina).2. Broj mjerenih veličina u je broj neophodnih veličina. pristupa se izjednačenju mreže po metodi najmanjih kvadrata u svrhu određivanja najbolje procjene traženih veličina (koordinata točaka). 5. X2. Izjednačenje geodetskih mreža 5.. dužine) naziva se geodetskom mrežom.1. Ln mjerenih veličina (koje mogu biti i raznovrsne – kutovi. Osnovne definicije Kada se govori o izjednačenju mreže potrebno je definirati geodetsku mrežu i sa aspekta algebarskog povezivanja pojmova traženih i mjerenih veličina... • određivanja minimalnog broja mjerenja određivanje nepoznanica modela – u. ako se između tih n mjerenih veličina može naći u (u < n) neovisnih veličina takvih da se bilo koji element (čija vrsta pripada vrsti mjerenih veličina) može izraziti pomoću tih u neophodnih veličina.

tako da nakon primjene tih popravaka svi matematički uvjeti budu zadovoljeni. gdje je P dijagonalna matrica težina mjerenja. duljine. gdje je: lˆ vektor izjednačenih vrijednosti mjerenih veličina. Izjednačenje po posrednim mjerenjima – Gauss-Markovljev model Ova vrsta izjednačenja se primjenjuje kada se tražene veličine (nepoznanice) ne mogu neposredno izmjeriti. Pri uspostavi geodetskih mreža razlikuju se dvije vrste veličina: • relativne – neposredna mjerenja ( pravci. razlikuju se: • izjednačenja po uvjetnim mjerenjima. v vektor popravaka mjerenja. nego se određuju pomoću mjerenih veličina. • apsolutne – koordinate u odabranom (referentnom) koordinatnom sustavu. sa kojima su funkcijski povezane. Prema potrebi određivanja izjednačenih vrijednosti samo relativnih veličina (mjerenja) ili relativnih i apsolutnih veličina (mjerenja i koordinata). • izjednačenja po posrednim mjerenjima. Izjednačenjem geodetske mreže po uvjetnim mjerenjima određuju se samo popravci mjerenih veličina bez uvođenja nepoznanica. 5.1. ali njihove procijenjene vrijednosti moraju zadovoljiti određene matematičke uvjete. • kombinirani oblici izjednačenja. Vektor popravaka mjerenja je nepoznat i treba ga odrediti izjednačenjem. Izjednačenje po uvjetnim mjerenjima Ovo izjednačenje se primjenjuje kada su same tražene veličine neposredno mjerene.35 Izjednačene vrijednosti mjerenja jednake su mjerenim vrijednostima plus njihove popravke koje se dobiju izjednačenjem: lˆ = l + v . visinske razlike). .2. U geodeziji se kao postupak za izbor optimalnog računanja vektora popravaka primjenjuje princip najmanjih kvadrata po kojem se izjednačene vrijednosti mjerenja i nepoznanica određuju uz uvjet da je težinska suma kvadrata popravaka mjerenja minimalna: vTPv = minimum. l vektor mjerenih veličina.

. u). Funkcionalnog dijela: 2. • izbor datuma mreže. matematičkih veza između mjerenih veličina i • određivanje broja neophodno mjerenih veličina. Dakle. Primjenom metode najmanjih kvadrata formiraju se normalne jednadžbe čijim se rješenjem dobiju najbolje procjene traženih nepoznanica: ˆ x = ( AT PA) −1 AT PL = Q xx AT PL ... 2 .. Osnovni model koji povezuje provedena mjerenja te njihove korelacije i tražene nepoznanice.. n) sa a priori poznatim težinama pi (i = 1. Izjednačenje je moguće samo kada je n > u. jer se kod ostalih metoda izjednačenja ne vodi računa o težinama pojedinih mjerenja. Kll σ 02 Funkcionalni dio modela uključuje: • određivanje svih nepoznanica.Markovljev model.. ˆˆ gdje je L – vektor prikraćenih mjerenja.. pomoću n mjerenja li (i=1. Stohastički model je najveća prednost metode najmanjih kvadrata. matrica jednadžbi popravaka (konfiguracijska matrica). 2. n) i daje se ocjena točnosti svih mjerenih i traženih veličina. kao i utvrđivanje načina njihove numeričke obrade.. .36 Općenito. 2. .. funkcionalni model mreže predstavlja linearni sustav jednadžbi: ˆ lˆ = l + v = Ax . a priori faktor varijance. Stohastičkog dijela: gdje je: A ˆ x ˆ l + v = Ax i 2 2 K ll = σ 0 Qll = σ 0 P −1 . izjednačenjem po posrednim mjerenjima određuje se najbolja procjena u nepoznanica xj (j = 1. vektor procijenjenih vrijednosti nepoznanica. . a bazira se na matematičkom i statističkom izjednačenju po metodi najmanjih kvadrata je Gauss .. kovarijacijska matrica mjerenja. On se sastoji od: 1. Stohastički (težinski) dio modela obuhvaća: • sva saznanja o varijancama. odnosno težinama i korelacijama koje se a priori pripisuju mjerenim veličinama.

Standardna elipsa pogrešaka . a njegova empirijska vrijednost se računa kao: v T Pv . Potpunu informaciju o preciznosti položaja točke dat će elipsa pogrešaka (Slika 22) čiji se elementi računaju: Slika 22. ˆˆ ˆ2 ˆ2 K lˆlˆ = σ 0 Qlˆlˆ = σ 0 A( AT PA) −1 AT kovarijacijska matrica izjednačenih mjerenja. ˆ2 ˆ2 K vˆvˆ = σ 0 Qvˆvˆ = σ 0 P −1 − A( AT PA) −1 AT [ ] kovarijacijska matrica popravaka. ˆ2 gdje je σ 0 faktor varijance a posteriori. ˆˆ ˆˆ gdje su članovi ispod korijena dijagonalni elementi korelacijske matrice nepoznanica Q xx . a također i popravaka koriste se elementi kovarijacijskih matrica. s = n−u 2 0 1. Ovim izrazima dana je preciznost položaja točke samo uzduž ˆˆ osi y i x. Empirijska standardna odstupanja koordinata točaka (2D) računaju se: s x = s0 qxxi . s yi = s 0 q yyi .37 Ocjena točnosti a posteriori Za ocjenu točnosti nepoznanica i mjerenih veličina. koje se dobiju nakon izjednačenja: ˆ 2 ˆˆ ˆ 2 K xx = σ 0 Q xx = σ 0 ( AT PA) −1 kovarijacijska matrica nepoznanica.

B qii velika i mala polu-os elipse pogrešaka. visinske razlike. A2 = 2 s0 2 (q xxi + q yyi + k ) = s 0 λ1 . Tek uklanjanjem defekta tog modela moguće je određivanje vektora nepoznanica – apsolutnih koordinata točaka mreže. ˆˆ ˆˆ 2 2 s0 2 (q xxi + q yyi − k ) = s 0 λ2 . dužine. λ2 svojstvene vrijednosti matrice Qxx . Rang i defekt geodetske mreže Sama geodetska mjerenja. elementi korelacijske matrice Qxx .3. defekt ranga (defekt ranga je razlika između dimenzije i ranga matrice). pravci. U tom slučaju računanje matrice Qxx = N −1 nije moguće običnom inverzijom. Matematički gledano postoji defekt funkcionalnog dijela Gauss – Markovljevog modela. ˆˆ Uzrok singularnosti matrice N može biti zbog: 1. . ˆˆ ˆˆ 2 B2 = k = (q xxi − q yyi ) 2 + 4q xyi . ˆˆ λ1.38 tg 2Φ = 2q xyi ˆˆ q xxi − q yyi ˆˆ ˆˆ . ˆˆ 2. Za dobivanje apsolutnih koordinata točaka potrebne su neke dodatne informacije. definiraju samo relativni položaj točaka mreže. tj. Defekta datuma dD – izazvan je neodređenošću referentnog koordinatnog sustava u kojem se određuju izjednačene vrijednosti nepoznanica. To pokazuje prisutnost izvjesnog defekta tzv. ˆˆ ˆˆ ˆˆ 2 gdje je: Φ kut nagiba velike polu-osi elipse pogrešaka. koordinate točaka mreže. A. npr. Empirijska standardna odstupanja izjednačenih mjerenih veličina računaju se: slˆ = s0 qlˆlˆ . 5. Bez dodatnih parametara matrica A je singularna što ima za posljedicu i singularnost matrice N (det N = 0). kutovi. gdje su članovi ispod korijena dijagonalni elementi matrice Qlˆlˆ .

Defekta konfiguracije dK – nastaje uslijed nedovoljnog broja potrebnih mjerenja za određivanje svih nepoznanica u mreži. rotacija (tj.4. za određenu vrstu mreže jednak je broju parametara datuma. Veličina r = u-d naziva se rang mreže i jednak je rangu konfiguracijske matrice A. to su osnovni datumski parametri: • • • 5. Ako takvi podaci nedostaju.1. Ukoliko postoji defekt u odnosu na redove to je defekt konfiguracije (unutarnji defekt): dK = n . Ukupni defekt mreže d je: d = dD + dK. tj. a koji je određen prostornim položajem: - ishodišta. mjerilom. Defekt datuma geodetske mreže Ukupan broj defekta datuma.rD. U donjoj tablici (Tablica 1) prikazani su datumski parametri i pripadajući defekt datuma za različite vrste geodetskih mreža. orijentacija).39 2. Ukoliko postoji defekt u odnosu na stupce to je defekt datuma (vanjski defekt): dD = u . govori se o defektu datuma mreže. . translacija. Sama geodetska mjerenja su mjerenja provedena između točaka mreže i prema tome mogu definirati samo relativni pložaj točaka mreže.4. orijentacijom koordinatnih osi. Ovaj defekt nastaje ili nepažnjom prilikom planiranja mjerenja ili eliminacijom grubo pogrešnih mjerenja. dok su apsolutne koordinate točaka vanjske veličine. Kako datum definira koordinatni sustav. Datum geodetske mreže Datum geodetske mreže se definira kao minimum parametara potrebnih za definiranje mreže u prostoru ili položaja mreže relativno u odnosu na neki prije definirani koordnatni sustav. 5.rK. one su određene u odnosu na neki prije definiran koordinatni sustav. mjerilo.

Stoga je pri odabiru parametara datuma. preciznost novo uspostavljene u pravilu je mnogo veća od preciznosti državne geodetske osnove. Definiranje datumskih parametara mreže 7 3 3 DEFEKT DATUMA 1 4 trigonometrijska pravci mreža Jedan od načina definiranja datuma nove mreže je klasični priključak na postojeću državnu geodetsku osnovu pa te dane veličine definiraju datumske parametre. dy. potrebno znati koje su veličine ovisne. tj. Međutim. . pri definiranju datuma samostalne mreže.4. dz 3 translacije 3 rotacije 1 mjerilo Za geodetske mreže posebnih namjena postoje različiti pristupi definiranja datumskih parametara mreže. a koje neovisne o izboru datuma. pa se na taj način mogu visoko precizna mjerenja u samostalnoj mreži degradirati. U postupku izjednačenja koordinate danih točaka uzimaju se kao fiksne.h 2 translacije 1 rotacija 1 mjerilo pravci i najmanje jedna dužina trilateracijska mreža 3D prostorna mreža duljine 2 translacije 1 rotacija 2 translacije 1 rotacija dx. Datumski parametri i defekt datuma geodetskih mreža DIMENZIJA MREŽE 1D 2D VRSTA MREŽE nivelmanska mreža MJERENE VELIČINE visinske razlike STUPNJEVI SLOBODE translacija . relativni položaj točaka mora biti uspostavljen isključivo mjerenjem. O datumu mreže je: • neovisno: .referentno standardno odstupanje a posteriori . Jedan važan uvjet.40 Tablica 1. je taj da ne smije utjecati na geometriju mreže.2.σ 0 .popravke mjerenja – v. ˆ . 5.

U prikazanoj tablici (Tablica 2) dani su neki primjeri kako se može definirati datum uz minimalan broj parametara datuma. Tablica 2. H) (bez dužina) . x. x) (bez dužina) 3D (y. azimut i zenitna udaljenost prema drugoj točki fiksni. To je tzv. azimut prema drugoj točki fiksan y i x od dviju točaka fiksni 3D (y. dok su nepoznanice i pripadne ocjene točnosti ovisne o datumu. zenitna udaljenost prema trećoj točki fiksna y. .kovarijacijska matrica nepoznanica K xx . Minimalni broj parametara za određivanje datuma – minimalna prisila Tip mreže Minimalni broj datumskih parametara mreže 1D (H) 2D (y. Može se vidjeti da su veličine vezane uz sama mjerenja neovisne o datumu.41 . x i H od tri točke fiksni H od jedne točke fiksna y i x od jedne točke fiksni. definicija datuma s ''minimalnom prisilom''. definiranje datuma mreže koja služi kao osnova za visoko precizne inženjerske radove. x.standardne elipse pogrešaka.unutarnja geometrija mreže. x i H od jedne točke fiksni.vektor nepoznanica x .ocjena točnosti mjerenja . x) (sa dužinama) 2D (y. Prema načinu definiranja datuma razlikuju se: 1. ne treba uzimati više datumskih parametara nego što je potrebno. • ovisno: ˆ . ne smije deformirati mrežu. ˆˆ .K lˆlˆ . tj. Konvencionalni (klasični) datum – definira se na dva načina: a) Priključkom mreže na postojeću geodetsku osnovu tzv. H) (sa dužinama) y. ''vanjska prisila'' Kao što je rečeno. .

može se fiksirati neophodni (minimalni) broj koordinata točaka mreže koje se uzimaju kao bezpogrešne (ne dobiju popravke). GPS) položajne razlike (GPS. AD = 0. a točke čiji prostorni položaj određuju datumskim točkama (Slika 23). r (D) = d. ima sljedeće karakteristike: DTx = 0.42 Kao što se iz tablice 2 vidi. Te se koordinate nazivaju parametri datuma. Datumski parametri dobiveni mjerenjem (2D – mreža) Mjerenja Datumski parametri translacija rotacija mjerilo tx dužine horizontalni kutovi azimut (astr. Matrica D koja sadrži parametre za određivanje datuma. U prikazanoj tablici (Tablica 3) dat je prikaz nekih od tih elemenata.. . ako se pri izmjeri same mreže mjere neki elementi koji mogu poslužiti kao datumski parametri. onda te veličine nije potrebno dodatno mjeriti. inerc. a oblik joj ovisi o dimenzijama mreže i vrsti mjerenja u njoj.. Geodetske mreže kod kojih je definiran konvencionalni datum nazivaju se neslobodne mreže.) pozicioniranje (astro. gyro.) + ty + rz + + + s + + + b) U postupku izjednačenja nove mreže. Tablica 3.

Položajna nesigurnost točaka mreže uz proizvoljno odabran koordinatni sustav O izboru točaka koje definiraju lokalni koordinatni sustav ovise standardna odstupanja položaja točaka mreže i elipse pogrešaka. datum se definira uvođenjem ''unutarnjih uvjeta''. tzv. AH = 0. prišlo se izjednačenju na taj način da se sve točke uzimaju kao nepoznate (u postupku izjednačenja sve točke dobivaju popravke). izjednačenje slobodne mreže. Točke bliže izabranom ishodištu koordinatnog sustava imat će manja položajna odstupanja. U ovom slučaju. r (H) = d. Na taj način definiran je: 2. Karakteristike matrice H: HTx = 0. uvodi se dodatni zahtjev – minimalna norma vektora nepoznanica: ˆ ˆ xT x = min . Sve točke podjednako doprinose definiciji datuma. Optimalni datum – definiranje datuma pomoću ''unutarnjih prisila''. ''Unutarnji uvjeti'' zahtijevaju da prije i poslije izjednačenja mreže bude zadovoljeno: . dobije se matrica H – matrica koja sadrži parametre za određivanje datuma uz ''unutarnju prisilu''. provodi se bez uvođenja bespogrešnih koordinata točaka (Slika 24). Umjesto fiksiranja nekih točaka. što nije realna ocjena točnosti određivanja tih točaka (Slika 23). Uzimajući u obzir ''unutarnje uvjete'' pod kojima se određuje datum. osim uvjeta minimalne norme vektora popravaka mjerenja.43 Datum definiran točkama 1 i 2 Datum definiran točkama 1 i 4 Slika 23. Da bi se izbjegla nerealnost u ocjeni točnosti izračunatih točaka u mreži. a one koje su udaljenije imat će veća.

Slika 24. 2D mreža – koordinate centra mreže. mreža ne smije rotirati u odnosu na centar oko x. y i z osi i srednja udaljenost od centra do svake pojedine točke mreže mora ostati ista. Pri tome je najjednostavnije kada se defekt datuma uklanja definicijom konvencionalnog datuma (neslobodne mreže). Općenito možemo razlikovati dva pristupa: 1. Prema načinu rješavanja i uklanjanja tog defekta razlikuju se različiti postupci izjednačenja mreža. Različiti pristupi izjednačenju Osnovni problem prilikom izjednačenja geodetskih mreža posebnih namjena je defekt funkcionalnog dijela Gauss – Markovljevog modela. Položajna nesigurnost točaka mreže uz definiciju optimalnog datuma 5. Na slici 24 prikazana je ista mreža kao i na slici 23. 3D mreža – koordinate centra mreže moraju ostati nepromijenjene. ali uz definiciju optimalnog datuma. Različiti načini i postupci u okviru kojih se provodi regularizacija sustava singularnih normalnih jednadžbi.44 1D mreža – srednja vrijednost visine svih točaka mreže mora ostati nepromijenjena. srednja vrijednost azimuta i srednja vrijednost udaljenosti od centra do pojedine točke moraju ostati nepromijenjeni. .5. kako bi se mogli primjeniti standardni postupci rješavanja tih jednadžbi.

Kod singularnih izjednačenja problem je riješen bez primjene postupka regularizacije. postupci izjednačenja geodetskih mreža posebnih namjena mogu se razvrstati. Pri singularnim izjednačenjima provedena je definicija optimalnog datuma. neovisno o načinu definicije datuma. bez obzira na definiciju datuma. .45 2. Kod regularnih izjednačenja defekt datuma je na prikladan način uklonjen i sustav normalnih jednadžbi regulariziran. normalnih jednadžbi Dakle. ali uz primjenu opće inverzije. na regularna i singularna. Mogućnost rješavanja sustava singularnih primjenom postupka opće inverzije.

Unutarnja i vanjska pouzdanost geodetskih mreža Teorija pouzdanosti geodetskih mreža daje mogućnost otkrivanja grubih pogrešaka korištenjem statističkih testova kao i osjetljivosti rezultata sa aspekta neotkrivenih grubih pogrešaka. • Osjetljivost mreže – mogućnost otkrivanja pomaka ili deformacija određene veličine. H. (1977. 6. a teorijska i praktična razmatranja obogaćena su radovima Kok. Pelzer. J. i 1985.).) i drugi. kvalitetu geodetskih mreža posebnih namjena karakterizira: • Preciznost izjednačenih nepoznanica (koordinate točaka mreže).. koji se može provoditi u svim fazama osnivanja geodetskih mreža. H.). dobro projektirana mreža znači da je precizna. Projektom mreže nastoji se pronaći najoptimalnije rješenje koje će zadovoljiti unaprijed postavljene kriterije. Van Mierlo. (1982.1. Koji će od ovih ciljeva prevagnuti. (1985. (1982. Dakle.). J (1987. Kriteriji pouzdanosti geodetskih mreža Općenito.). a uz to i ekonomično realizirana. pouzdana i osjetljiva. (1987. • Pouzdanost mreže u smislu: mogućnosti otkrivanja grubih pogrešaka pomoću statističkih testova (unutarnja pouzdanost). W. Lokalne mjere pouzdanosti služe za otkrivanje grubih pogrešaka u pojedinim opažanjima. Niemeier.46 6. . i 1984. (1967. i 1990.). W. 1983. I unutarnja i vanjska pouzdanost se dijele na globalnu i lokalnu (Slika 25). W. Caspary. De Heus.). (1989. a globalne za utvrđivanje utjecaja grubih pogrešaka na cijelu mrežu ili njene pojedine dijelove. utjecaja mogućih neotkrivenih grubih pogrešaka na rezultate izjednačenja (vanjska pouzdanost). W. ovisi o namjeni za koju se mreža osniva. naziva se optimiranje geodetskih mreža.). • Ekonomičnost – zadovoljenje kriterija kvalitete mreže uz minimalne troškove. Forstner. Sam postupak ostvarivanja ovih ciljeva. i 1968. Koncept unutarnje i vanjske pouzdanosti geodetske mreže definirao je Baard.

Naime. a u nekim slučajevima i nemoguće pronaći mjerenu veličinu čija je gruba pogreška izazvala veliku vrijednost popravke. 6. Utjecaj rezultata mjerenih veličina pa time i njihovih pogrešaka na vektor popravaka v ostvaruje se preko matrice koeficijenata R: − v = ( I − AN −1 AT Ql−1 )l = Qv Ql−1l = Rl . ali je vrlo teško. odnosno veliku vrijednost njene standardizirane veličine.1.1) R = I − AN −1 AT Ql−1 . Najveća vrijednost popravke vi ili njene standardizirane vrijednosti v ne znači uvijek da je grubom pogreškom opterećen rezultat mjerene veličine li na koju se odnosi popravka vi.47 Pouzdanost geodetskih mreža Unutarnja Vanjska Globalna Lokalna Globalna Lokalna Slika 25. Ukoliko postoji samo jedna gruba pogreška onda se ona eventualno može otkriti i to ne uvijek. Pouzdanost geodetskih mreža 6. gdje je: (6. N – matrica koeficijenata normalnih jednadžbi.1. one se teško mogu otkriti. Preciznije.1.matrica koeficijenata jednadžbi popravaka. Teškoće nastaju zato što popravke rezultata mjerenih veličina sadrže pogreške svih mjerenih veličina koje sudjeluju u izjednačenju. Ovo je vrlo složen problem jer popravke v sadrže pogreške svih mjerenih veličina koje su sudjelovale u izjednačenju. ako ima više grubih pogrešaka. Nažalost. Jednostavno je utvrditi koje popravke v ne zadovoljavaju željenu preciznost. A . Unutarnja pouzdanost Unutarnja pouzdanost se odnosi na mogućnost otkrivanja i lociranja grubih i sustavnih pogrešaka iz rezultata mjerenja bez prikupljanja dodatnih informacija na terenu.1 Utjecaj grubih pogrešaka na popravke Otkrivanje grubih pogrešaka na osnovu popravaka rezultata mjerenih veličina je vrlo složen problem koji još uvijek nije riješen na zadovoljavajući način.1. u nekim slučajevima nije moguće otkriti grubu pogrešku pa makar ona bila jedina. . veoma je teško a nekada i nemoguće utvrditi mjerenu veličinu čija je gruba pogreška izazvala veliku vrijednost popravke vi.

Iz izraza (6.2) R = Qv = I − AN −1 AT . To se događa kad mjerimo duljinu između dvije točke poznatih koordinata. tj. gdje su pli i pl 'i težine mjerenih li i izjednačenih l'i veličina. U prethodnim izrazima Qv. Broj rii može biti shvaćen kao doprinos i-tog opažanja ukupnom broju prekobrojnih mjerenja r. Matrica R ima sljedeća svojstva: . mjerenja i izjednačenih mjerenja. Budući je uvijek pl 'i > pli slijedi da je rii < 1 .1) slijedi formula za korelacijsku matricu popravaka: Qv = RQl . tj.2) slijedi R = Qv Ql−1 = (Ql − Ql ' )Ql−1 = I − Ql ' Ql−1 . Postoje dvije ekstremne vrijednosti za rii. za i-ti dijagonalni element matrice R rii = 1 − p li p l 'i .48 Ql – korelacijska matrica mjerenja. tada neposredno iz izraza (6. odnosno R = Qv Ql−1 . tada tu mjerenu vrijednost možemo usporediti s duljinom iz koordinata i lako uočiti grubu pogrešku. imamo dobru kontrolu za to .matrica je idempotentna R=RR=R2 .trag matrice je tr ( R) = ∑ rii = n − u = r Brojevi rii su dijagonalni članovi matrice R i zovu se brojevi prekobrojnih mjerenja. Prvi idealni slučaj je kad je rii=1.matrica R je nepotpunog ranga r(R)=n-u=r . Ako su mjerenja neovisna i iste težine tada je: (6. Budući je Qv = Ql − Ql ' . detR=0 .matrica R je nesimetrična i singularna. Ql i Ql' su redom korelacijske matrice popravaka. Veća vrijednost koeficijenta rii omogućava bolju kontrolu opažanja li. Svaki rii ima vrijednost između 0 i 1 i njihova suma je jednaka ukupnom broju prekobrojnih mjerenja u mreži.

Kada je vi=0 tada se sigurno može odrediti vrijednost grube pogreške ∇i : . rii Budući nisu poznate vrijednosti popravaka vi. u svakom drugom slučaju je ∇0i≠∇i.1) umjesto li uvrstimo rezultat mjerenja li koji je opterećen grubom greškom ∇i ( li =li + ∇i ). kontrola pojedinih opažanja neće biti ista. u slučaju presjeka naprijed kad nemamo prekobrojna mjerenja. vrijednosti rii će se značajno razlikovati. n Ako mreža nije ispravno projektirana. nema kontrole za dobivene koordinate točke). Odavde se dobije izraz za grubu pogrešku: − ∇i = vi − v i . Ako u izraz (6.49 mjerenje. rii Ako je vi=0. ova formula nema praktičnog značaja. tj. onda je ∇0i=∇i. Nije moguće unaprijed provjeriti da li je vrijednost neke popravke vi=0. pa zbog toga proizlazi da umjesto grube pogreške ∇i možemo odrediti samo njenu približnu vrijednost ∇0i. Ako se vi znatno razlikuje od nule onda je vrlo nesigurno određivanje grubih pogrešaka ∇i. Može se odrediti njena približna vrijednost ∇0i − ∇ 0i = vi . promijeniti će se vrijednost popravke vi u − vi = −vi + rii ∇ i . gdje vi označava popravku koja je opterećena grubom pogreškom ∇ i . U drugom slučaju kad je rii=0 grubu pogrešku nećemo moći otkriti i ona će se direktno prenijeti na nepoznanice (npr. jer je σ vi = σ vi . jer na osnovu nje ne možemo izračunati grubu pogrešku ∇i. Ukoliko je vrijednost popravke vi bliža nuli utoliko će približna vrijednost grube pogreške ∇0i biti bliža stvarnoj vrijednosti ∇i. Srednji broj prekobrojnih mjerenja za čitavu mrežu se računa kao: r= r . Standardno odstupanje približne vrijednosti grube pogreške ∇0i će biti σ∇ = 0i σv rii i .

ako je zanemariva vrijednost popravaka vi koje sadrže samo slučajne pogreške vi=0. Odavde se vidi da će gruba pogreška ∇i biti prisutna u svim popravkama vi . Kada nije poznata vrijednost standardnog odstupanja σ vi koristi se empirijsko standardno odstupanje s vi t i = vi / s vi i ti se distribuira po studentovoj razdiobi. Ako je ti > tα/2 test statistika ti se distribuira po necentralnoj normalnoj razdiobi i zaključujemo da mjerenje li sadrži grubu pogrešku.α / 2 . Grube pogreške će biti prisutne u svim popravkama vi i prenose se preko i-tog stupca matrice R − v = −v + R∇ . postavljamo hipoteze: nultu Ho: E [v ] = 0 . rii gdje su vi popravke koje su opterećene grubim pogreškama. Normalno je očekivati da će gruba pogreška ∇i izazvati najveću popravku vi one mjerene veličine kod koje je koeficijent rij najveći.α / 2 alternativna hipoteza za t i > t r . alternativnu Ha: E [v ] ≠ 0 . . i formiramo test statistiku t i = vi / σ vi . Ako je ti < tα/2 test statistika ti se distribuira po centralnoj normalnoj razdiobi i zaključujemo da mjerenje li ne sadrži grubu pogrešku. Prihvaća se: nulta hipoteza za t i < t r .50 ∇i = − vi . Ako na osnovu popravaka vi želimo provjeriti da li opažanje li sadrži pogrešku iznad dozvoljene tolerancije.

Ovom graničnom vrijednošću definira se unutarnja pouzdanost. • razina signifikantnosti α. gdje je σ li standardno odstupanje mjerenja li . • povećanje broja prekobrojno mjerenih veličina. Ukoliko je bolja geometrija mreže. Na osnovu izloženog je lako zapaziti da za otkrivanje grubih pogrešaka značajnu ulogu imaju koeficijenti rii koji ovise o geometriji mreže. Unutarnja pouzdanost znači mogućnost otkrivanja grubih pogrešaka na osnovu popravaka vi .1. gdje su: tα/2.05 imamo ∇ 0 l i = 3 . Međutim otkrivanje pogrešaka u velikoj mjeri ovisi i o strukturi slučajnih pogrešaka ili preciznije o vrijednosti popravaka vi.51 6. i Ako se gruba pogreška odnosi na popravke vi (popravke opterećene grubom pogreškom). Zato se može dogoditi da nije moguće otkriti grube pogreške iako je geometrija mreže sasvim . Za α = 0.standardno odstupanje mjerenja li. utoliko će se lakše otkriti grube pogreške. σ l . koje ne sadrže utjecaj grube pogreške. tα – fraktile studentove razdiobe. Donja granica grube pogreške predstavlja pokazatelj o unutarnjoj pouzdanosti i na njenu vrijednost utječu: • preciznost mjerenih veličina. na osnovu popravaka rezultata mjerenih veličina vi . onda umjesto prijašnjeg izraza imamo ∇ 0vi = (tα / 2 + tα )σ vi . Ako se donja granica grube pogreške definira pomoću prethodnog izraza onda možemo otkriti 5% grubih pogrešaka.1. a time se povećava unutarnja pouzdanost otkrivanja grubih pogrešaka.2 Donja granica grube pogreške Opća formula za donju granicu grube pogreške koju je moguće otkriti sa odgovarajućom vjerojatnosti α glasi ∇ 0li = (tα / 2 + tα )σ li . • geometrija mreže.6 σl i rii .

Grube pogreške mogu se najuspješnije otkriti ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: • dobra geometrija mreže.rang matrice U je rangU = u < n . Ako je isti predznak popravke vi i utjecaja grube pogreške rii∇i onda se mogu otkriti grube pogreške koje su neznatno veće od nule ∇ i ≈ 0 . čiji je cilj odstranjivanje grubih pogrešaka iz rezultata mjerenja. • popravke vi se v i ≤ ∇ = tα / 2 ⋅ σ v . pa time i njihovih pogrešaka na izjednačene vrijednosti. 6. nalaze u granicama dozvoljenog odstupanja Treba uočiti razliku između otkrivanja prisutnosti grube pogreške i otkrivanja onog mjerenja koje sadrži grubu pogrešku.52 dobra. Vanjska pouzdanost Vanjska pouzdanost bavi se analizom utjecaja neotkrivenih grubih pogrešaka na konačne rezultate dobivene izjednačenjem. • pogreške mjerenja su distribuirane po normalnoj razdiobi.1. • popravke vi i utjecaj grube pogreške ri∇i imaju isti predznak. Neotkrivene grube pogreške odraziti će se na konačne rezultate izjednačenja.2.1.1 Utjecaj grube pogreške na izjednačene vrijednosti mjerenih veličina Do sada je razmatrana unutarnja pouzdanost.2. to je manja vrijednost donje granice grube pogreške koju je moguće otkriti i obratno. Teorija koja se bavi ovim problemom naziva se vanjska pouzdanost. U = Ql ' Ql−1 . Zato treba težiti da mreža ima što bolju geometriju. ostvaruje se preko matrice U l ' = l + v = AN −1 AT Ql−1l = Ql ' Ql−1l = Ul .matrica U je nesimetrična i singularna (detU=0) . 6. Utjecaj rezultata mjerenih veličina. Za određenu razinu signifikantnosti α i određenu preciznost mjerenih veličina σ li vrijednost donje granice grube pogreške ∇0i ovisi isključivo o geometriji mreže. Matrica U ima sljedeća svojstva: . Matematički model ima visok stupanj vanjske pouzdanosti ako neotkrivene grube pogreške nemaju utjecaja na parametre modela.trag matrice U je tragU = ∑ u ii = u . Što je geometrija mreže povoljnija.

odnosno I = Ql ' Ql−1 + Qv Ql−1 = U + R .05).' i ∇ 0l ' = (tα / 2 + tα )σ l ' i i u ii u = 3. gdje je C = N −1 AT Ql−1 . i 6. gdje je σ l ' standardno odstupanje izjednačenog mjerenja.2. lakše je otkrivanje grubih pogrešaka i manji je utjecaj neotkrivenih grubih pogrešaka na izjednačene vrijednosti mjerenja.2 Utjecaj grube pogreške na nepoznanice Vektor nepoznatih veličina određuje se po formuli ˆ x = N −1 AT Ql−1l = Cl .6σ l ' ii i rii rii (α = 0. . Što su vrijednosti uii bliže nuli (u ii → 0.vektor grubih pogrešaka. veličine uii i rii se nadopunjuju do jedinice rii + u ii = 1 . ∇ . ˆ x .matrica U je idempotentna ako je U=U2 Poznato je da vrijedi jednakost Ql = Ql ' + Qv . 0 ≤ u ii ≤ 1 .vektor nepoznanica opterećen grubom pogreškom. tj. Pošto se vrijednosti rii nalaze u intervalu 0 ≤ rii ≤ 1 u istom intervalu nalaziti će se i vrijednosti uii tj.vektor nepoznanica neopterećen grubom pogreškom. Ako je i-ta mjerena veličina opterećena grubom pogreškom ∇i. onda će ona imati utjecaj na sve nepoznanice ˆ x = C (l + ∇) = Cl + C∇ = x + C∇ . rii → 1) .53 .1. Veličina ∇ 0l ' predstavlja utjecaj donje granične vrijednosti grube pogreške na izjednačene vrijednosti mjerenih veličina li. gdje je: x .

54 Odavde se vidi da će gruba pogreška biti prisutna u svim nepoznatim veličinama. onda umjesto centralnih imamo necentralne razdiobe. Kada su ispunjeni navedeni uvjeti grube pogreške imaju najmanji utjecaj na nepoznanice. U ovakvim slučajevima najlakše je otkriti grubu pogrešku. [] . ~ χ r2 Ako su mjerenja neovisna i sadrže sustavne pogreške. Ovaj uvjet u najvećoj mjeri ispunjavaju homogeno izotropne mreže. Kv). funkcionalni i stohastički modeli imaju od prije poznate oblike.6σ xi ˆ rii rii (α=0. Ako rezultati mjerenja imaju normalnu centriranu razdiobu l ~ N (Ax. • fraktila tr koja je funkcija vjerojatnosti p.Kl). a v T Pv σ 02 ima χ2 razdiobu. biti najmanji ako rii ima što veću vrijednost (rii→1). ˆ Iz prijašnjih izraza slijedi da će utjecaj grube pogreške na nepoznanice x odnosno ' na izjednačene vrijednosti mjerenih veličina li . ∇ 0 xi = (tα / 2 + tα )σ xi ˆ ˆ u ii u ii = 3.05). 6. Kx) v~N (0.3. onda će istu razdiobu imati nepoznanice i popravke ˆ x ~N (μx. Globalna i lokalna unutarnja i vanjska pouzdanost Kada su mjerenja neovisna i nisu opterećena grubim pogreškama. Funkcionalni model tada glasi: l = l + ∇. odnosno uii što manju (uii →0). E l = μ l + ∇ . Veličina ∇ 0 xi predstavlja utjecaj donje granice grube pogreške na nepoznanice ˆ (koordinate točaka u geodetskim mrežama) i na ovu veličinu utječu : • preciznost nepoznatih veličina σ x . Zato pri projektiranju geodetskih mreža treba težiti da njihov oblik u što većoj mjeri zadovoljava uvjete homogeno izotropnih mreža.1. ˆ • koeficijenti rii i uii (geometrija mreže).

vektor mjerenja koji sadrži sustavne pogreške mjerenja.korelacijska matrica popravaka. pa se kao kriterij globalne pouzdanosti može prihvatiti . v = v + Qv P∇ . gdje su: l . Znači da veličina necentralnosti λ. x . l .vektor nepoznanica neopterećen sustavnim pogreškama.55 ˆ x = N −1 AT P(l + ∇) = x + N −1 AT P∇ . v . Ukoliko je vrijednost λmax veća.1.3. ˆ x . ∇T ∇ gdje su λmin i λmax ekstremne svojstvene vrijednosti matričnog produkta PQvP. povećava se i pouzdanost. P je matrica težina i Qv korelacijska matrica popravaka. Uzimajući u obzir prethodne izraze dobije se λ≤ 1 σ 2 0 ∇ T ∇λmax . Qv .vektor mjerenja neopterećenih sustavnim pogreškama.vektor nepoznanica opterećen sustavnim pogreškama. 2 gdje je σ 0 a priori faktor varijance. ∇ . 2 v T Pv / σ 0 ima χ2 necentralnu razdiobu s parametrom 6.vektor sustavnih pogrešaka.vektor popravaka neopterećen sustavnim pogreškama. v .1 Kriteriji za unutarnju i vanjsku pouzdanost U literaturi je poznata nejednakost λ min ≤ ∇ T PQv P∇ ≤ λ max . Time je parametar necentralnosti izražen u funkciji maksimalne svojstvene vrijednosti λmax matričnog produkta PQvP.vektor popravaka opterećen sustavnim pogreškama. Parametar necentralnosti za χ2 razdiobu će biti λ= ∇ T PQv P∇ σ 02 .

Vanjska pouzdanost razmatra utjecaj neotkrivenih nepoznanice (gdje je ∇ vektor grubih pogrešaka) grubih pogrešaka na ˆ x = x + N −1 AT P∇ . jer ćemo tada imati najpovoljnije mogućnosti za otkrivanje grubih pogrešaka. jer će tada postojati najveći stupanj pouzdanosti sa aspekta mogućnosti otkrivanja grubih pogrešaka. veća je pouzdanost. odnosno ˆ δx = x − x = N −1 AT P∇ . Kriteriji vanjske pouzdanosti su globalni tragP ⋅ Ql ′ ⋅ P = min λ MAX ( P ⋅ Ql ′ ⋅ P) = min . r . Što je broj prekobrojnih mjerenja r veći. Treba istaknuti da za mjerenja iste preciznosti P = p ⋅ I važi trag PQvP = p· tragQvP = p ⋅ r . n – broj svih mjerenja. Mreža koja zadovoljava ove kriterije omogućava najveću pouzdanost otkrivanja grubih pogrešaka.srednja mjera pouzdanosti (srednji broj prekobrojnih mjerenja).56 najboljom. Varijanta projekta mreže koja zadovoljava ovaj uvjet smatra se lokalni gdje je: rii=(QvP)i =max. Na osnovu izloženog mogu se definirati sljedeći kriteriji za unutarnju pouzdanost globalni λmax(PQvP)=max trag PQvP=max r = r / n = max λmax→ max. Zato je najbolja varijanta projekta geodetskih mreža ona kod koje je trag PQvP = max. r – broj prekobrojnih mjerenja.

da veću unutarnju pouzdanost imaju mreže koje najlakše omogućuju otkrivanje grubih pogrešaka. Baarda je predložio globalni test za otkrivanje grubih pogrešaka i data snooping metodu za lociranje grubih pogrešaka. 2 2 H 0 : E (s0 ) = σ 0 . Ql' – korelacijska matrica izjednačenih mjerenja. Svrha statističkog testiranja modela globalnim testom je da se s određenom vjerojatnosti ustanovi da: . 6. Qx – korelacijska matrica nepoznanica.funkcionalni model opažanja predstavlja realnu vezu između mjerenih veličina i nepoznanica (uzete u obzir korekcije i redukcije mjerenih veličina) . Na osnovu izloženog. a vanjsku pouzdanost one mreže kod kojih neotkrivene grube pogreške imaju najmanji utjecaj na nepoznanice. da kovarijacijska matrica opažanja predstavlja stvarnu preciznost opažanja i njihovu stohastičku ovisnost (ispravne težine mjerenja) mjerenja nisu opterećena grubim pogreškama. Poslije izjednačenja mreže prvo se primjenjuje globalni test koji ispituje 2 podudaranje faktora varijance a posteriori s 0 s odabranim faktorom varijance a 2 priori σ 0 . i nasuprot nultoj formira se alternativna hipoteza koja tvrdi da se faktor varijance a posteriori razlikuje signifikantno od faktora varijance a priori 2 2 H a : E (s0 ) ≠ σ 0 .57 lokalni pi2 ⋅ aiT ⋅ Q X ⋅ ai = min 1 1 2 T ∑ pi ai Qx ai = n tragPQl ' P . Globalni test i data snooping metoda Globalni test i data snooping metoda su najčešće korištene metode otkrivanja grubih pogrešaka nakon izjednačenja.2. Formira se nulta hipoteza kojom se tvrdi da se faktor varijance a posteriori ne razlikuje signifikantno od faktora varijance a priori tj. .pretpostavljeni stohastički model odgovara stvarnom modelu. n gdje je: P – matrica težina mjerenja. još jednom istaknimo. Kod obje pouzdanosti presudnu ulogu ima geometrija mreže. tj.

Ako globalni test ne prođe. i primjenimo li dvostrani test. faktora varijance a priori.1. r 2 0 Globalni test služi da bi ispitali da li se faktor varijance a posteriori signifikantno razlikuje od faktora varijance a priori. nulta hipoteza će biti odbačena ako je y > χ 21−α / 2 (r ) ili . ovaj pristup zahtjeva poznavanje postignute preciznosti opažanja tj. što prelazi u ⎧ s2 ⎫ E ⎨ 02 H 0 ⎬ = 1 ⎩σ 0 ⎭ ili 2 2 E s0 H 0 = σ 0 . globalni test ne prolazi. 6. Globalni test Faktor varijance a posteriori je dan formulom ˆ ˆ v T Pv s = . { } 2 Iz ovog vidimo da bi očekivana vrijednost faktora varijance a posteriori s 0 trebala 2 biti jednaka vrijednosti faktora varijance a priori σ 0 . Ako imamo zadanu razinu signifikantnosti α.2. znači da nije nešto u redu s nultom hipotezom i pristupa se daljnjem ispitivanju popravaka pomoću data snooping metode.58 Nakon toga se testira nulta hipoteza nasuprot alternativnoj i ukoliko testiranjem utvrdimo da nulta hipoteza ne vrijedi moramo prihvatiti alternativnu tj. dok je očekivanje od χ2(r) jednako r E{ y H 0 } = r . Ova test statistika je distribuirana po chi-kvadrat razdiobi s r stupnjeva slobode y H 0 ∈ χ 2 (r ) . Očigledno. Formira se sljedeća test statistika y= 2 rs 0 σ 02 .

jer ona ne daje nikakvu informaciju o pojedinačnim elementima vektora pogrešaka ∇l. 6. kad je hipoteza H0 odbačena.Ha2 (prisutne grube pogreške u mjerenjima). ali se tim testom ne može utvrditi koje je to mjerenje. postoji neograničen broj alternativnih hipoteza.59 y < χ 2 α / 2 (r ) . Granica odbacivanja se računa uz danu razinu signifikantnosti α korištenjem Fisherove razdiobe. Osim toga ako globalni test ne prođe. . Upotreba samo globalnog testa nije dovoljna iz dva razloga.Ha1 (neispravno dodjeljene težine mjerenjima).2. Ako varijance i prođu test to ne garantira odsutnost grubih pogrešaka u mjerenjima. i nakon što se to mjerenje izbaci metoda se iterativno ponavlja. Data snooping metoda Ovom metodom postupno se testira svaka standardizirana popravka mjerenja i određuje se da li ona prelazi maksimalno dozvoljenu vrijednost tj. U praksi faktor varijance a priori (također zvan varijanca jedinične težine) se uzima da je jednak 1. a najčešća su dva slučaja: . Standardizirana popravka se računa po formuli: vi = gdje je: vi vi = . samo se ustanovila moguća prisutnost grubo pogrešnih mjerenja. Poznato nam je da je matrica težina definirana kao 2 P = σ 0 Ql−1 . Standardizirana popravka se računa tako da se svaka popravka podijeli s njenim standardnim odstupanjem sv. a tada je matrica težina inverz od matrice varijance-kovarijance opažanja: P = Ql−1 . Zato se nakon globalnog testa koristi data snooping metoda.2. tada je iznimno važno locirati i eliminirati grube pogreške iz opažanja. Ako postoji razlog sumnjati da je nulta hipoteza odbačena zbog prisutnosti grubih pogrešaka u opažanjima. Alternativna hipoteza je preopćenita. Kao što je navedeno prije. Baardina data snooping metoda pretpostavlja da je samo jedno mjerenje grubo pogrešno. odnosno H0 će biti prihvaćena ako je χ 2 α / 2 (r ) ≤ y ≤ χ 21−α / 2 (r ) . definiranu granicu odbacivanja. s vi σ 0 q vvi .

standardizirana popravka. gdje je f . Općenito se uzima da je uz nivo signifikantnosti α = 0.a priori referentno standardno odstupanje. 2 Tada se za testiranje koristi faktor varijance a posteriori s 0 . Ako je Ti > τ f .29.razdiobe.60 vi . a koja je veća od kritične vrijednosti. Izbaci se opažanje koje ima najveću vrijednost test statistike. 6.kritična vrijednost t razdiobe koja se bazira na nivou signifikantnosti α . t . Međutim.1−α = f t f −1.3.test 2 U praksi se često dogodi da nije poznata vrijednost faktora varijance a priori σ 0 .1−α zaključuje se da su ta mjerenja moguće grubo pogrešna. σ 0 .1−α f − 1 + t 2 −1. iz mjernih podataka se izbacuje samo jedno mjerenje i to ono čija standardizirana popravka najviše odstupa od granične vrijednosti. a postupak data snooping se nastavlja dok sva mjerenja čija je standardizirana popravka veća od granične vrijednosti ne budu izbačena iz podataka. ponavlja se izjednačenje i postupak se ponavlja dok se ne uklone sva opažanja označena kao grubo pogrešna.1−α f .001 granica odbacivanja 3. Standardizirane popravke se zatim uspoređuju s kritičnom vrijednosti zα normalne razdiobe. 6. Tau . Izjednačenje se ponavlja bez tog mjerenja. globalni test se ne izvodi. Predložena strategija otkrivanja i uklanjanja grubih pogrešaka Prije postupka izjednačenja se analiziraju opažanja da se uoče eventualne grube pogreške velike vrijednosti. izračunati Ti uspoređujemo s kritičnom vrijednosti τ f .29 potencijalno su grubo pogrešna. q vvi i ti dijagonalni element korelacijske matrice popravaka Qvv = P −1 − A( AT PA) −1 AT . Nakon toga se radi izjednačenje mreže po metodi . a data snooping se modificira usvajanjem nove test statistike Ti = vi s 2 vi = vi 2 s 0 qvv ≈τ( f ). Testna statistika Ti se raspoređuje po τ razdiobi s f = n .4.1−α koja se izračuna iz Studentove trazdiobe po slijedećoj formuli τ f .broj stupnjeva slobode. Kako tablice τ razdiobe nisu tako dostupne kao one t .r stupnjeva slobode. Ova metoda se naziva tau-test. Prema tome sva opažanja čija apsolutna vrijednost standardizirane popravke vi prelazi 3.

Ukoliko znamo faktor varijance a priori pristupa se globalnom testu. Ako on prođe. Zbog toga se koristi data snooping metoda da se takve pogreške otkriju i lociraju. Postupak otkrivanja grubih pogrešaka . Ukoliko se ne zna faktor varijance a priori tada se koristi tau – test.Nema pogrešaka u modelu . Program GPSurvey koji je u ovom radu korišten za izjednačenje nadzemne geodetske osnove tunela "Mala Kapela" koristi tau – test za otkrivanje grubo pogrešnih mjerenja.Neispravno dodjeljene težine .Prisutne su grube pogreške Provjeriti matricu težina mjerenja Data snooping Da Standardizirane popravke prelaze granicnu vrijednost? Ne Da li je matrica težina u redu? Ne Da Provjeriti sumnjiva mjerenja Izbaciti grubo pogrešno mjerenje Kraj Ispraviti težine mjerenja Slika 26.Ispravno dodjeljene težine .Pogreške u modelu .61 najmanjih kvadrata s minimalnom prisilom. Postupak je slikovito prikazan blok-dijagramom (Slika 26). Ipak u modelu može ostati poneka gruba pogreška manje veličine. Provjera opažanja prije izjednacenja Izjednacenje mreže s minimalnom prisilom Poznat faktor varijance apriori? Ne Tau test Da li popravke prelaze granicnu vrijednost? Ne Kraj Da Globalni test Provjeriti sumnjiva mjerenja Da li globalni test prolazi? Da . postupak se završava.Moguca je prisutnost grubih pogrešaka manje velicine Ne Da Izbaciti grubo pogrešno mjerenje . znači da su mjerenjima dobro određene težine i nisu prisutne grube pogreške u modelu. Iz tog izjednačenja dobijemo vektor 2 ˆ popravaka mjerenja v i faktor varijance a posteriori s 0 . Ako se tada pokaže da nema grubih pogrešaka u mjerenjima.

62 7. redukciju mjerenja. unutar kojeg se nalaze podopcije: Observations (opažanja) – unos opažanja . stajališno izjednačenje. upisivanje podataka mjerenja. itd.1. u glavnom meniju u izborniku Project potrebno je odabirom opcije New kreirati projekt unutar kojeg će se obraditi terestrička mjerenja geodetske mreže. Terrestrial Observation Module (TOM) Ovaj modul nam služi za automatsko povezivanje NAM – a sa unesenim koordinatama stajališta i parametrima datuma. GPSurvey. Glavni izbornik programskog paketa TRIMNET Plus 7. Pokretanjem programske opcije TOM – a otvara se glavni izbornik tog modula (Slika 28). Slika 27.TRIMNET Plus Modul TRIMNET Plus programskog paketa GPSurvey koristi se za izjednačenje terestričkih opažanja geodetskih mreža. Nakon pokretanja GPSurvey – a. Nakon kreiranog projekta pokretanjem izbornika Adjust/Network otvorit će se glavni izbornik modula TRIMNET Plus (Slika 27) unutar kojeg ćemo koristiti dvije podopcije za obradu podataka: • Terrestrial Observation Module (TOM) – modul terestričkih opažanja. • Network Adjustment Module (NAM) – modul za izjednačenje mreže. transformaciju datuma i koordinatnih sustava.

1550 Semi – minor axis: 6356078.9633 1/f: 299. Glavni izbornik Terrestrial Observations Module .63 Station Coordinates (koordinate stajališta) – unos nepoznatih i poznatih točaka i koordinata poznatih točaka (stajališta) Computation Utilities (obrada) – pokretanje automatizirane obrade podataka Datum Definition (definiranje datuma) – unos parametara za definiranje datuma u kojem se obavlja izjednačenje Coordinate System (koordinatni sustav) – definiranje koordinatnog sustava Network Maps (skica mreže) – prikaz opažane mreže Save Network to Disk (pohrana podataka) – automatizirana pohrana unijetih i izračunatih vrijednosti podataka mreže Network Adjustment Module (modul za izjednačenje mreže) – pokretanje modula NAM Geoid Module (parametri geoida) – definiranje i odabir geoida Slika 28.1528195611 CHANGE DATUM . DATUM DEFINITION/Add New Datum ukoliko nije prethodno definirano upisujemo: Datum name: Bessel Semi – major axis: 6377397.a Nakon pokretanja modula potrebno je definirati datum (Datum Definition) i koordinatni sustav (Coordinate System) unutar kojeg će se provoditi izjednačenje.

64 ukoliko je prethodno definirano odaberemo Bessel Također je potrebno definirati koordinatni sustav kako slijedi: COORDINATE SYSTEM/User – defined Mercator Projection Name of projection: GK Latitude of origin: N 0° 00' 00'' Central meridian: 15° ili 18° Scale along central meridian: 0. Slika 29. te obaviti fiksiranje koordinata poznatih točaka. te koordinata poznatih točaka obavlja se unutar izbornika Station Coordinates (Slika 29). Poslije upisivanja brojeva točaka i vrijednosti koordinata slijedi upisivanje mjerenih veličina unutar izbornika OBSERVATIONS/Data Entry (Slika 30).9999).9999 False northing for origin: 0 False easting for origin: 5 500 000 ili 6 500 000 (ovisno o zoni) Ovo su parametri za reducirane koordinate (mjerilo je 0. . Upisivanje imena poznatih i nepoznatih točaka. Station Coordinates STATION COORDINATES/Modify Station Data – u ovom izborniku mogu se prekontrolirati upisane točke i njihove koordinate. Unos točaka.

Time smo obavili stajališno izjednačenje.. Nakon toga uz pomoć razmaknice na tipkovnici postavljaju se redom po planu mjerenja opažane točke.65 Slika 30. Press ENTER to process. OBSERVATIONS/Data Entry/Directions – upisivanje mjerenih pravaca redom po skici mjerenja. Upisom zadnjeg pravca pojavljuje se u donjem dijelu prozora poruka All directions are valid. Maska za unos opažanih pravaca . Slika 31. Prvo je potrebno definirati stajalište i broj mjerenih pravaca s tog stajališta.. Kada smo unijeli brojeve opažanih točaka pritiskom na enter započinje upisivanje mjerenih pravaca (Slika 31). Izbornik za unos opažanih veličina OBSERVATIONS/Default Observation Parameters – ovaj izbornik nam služi za postavljanje vrijednosti a priori točnosti mjerenja.

Linear units: meter. Otvara se prozor u kojem definiramo točku s koje je opažano i na koju je opažano. te vrijednost azimuta (Slika 33). Distance type: Ellipsoid distance. Poslije unošenja vrijednosti pomakom kursora prema dolje prihvaća se iznos. Grid ili Normal Section. te vrijednost duljine (Slika 32).66 OBSERVATIONS/Data Entry/Distances – unos vrijednosti mjerenih dužina. te se na donjem dijelu prozora pojavljuje F9 – Accept & Return to menu čijim odabirom završavamo s unosom mjerene dužine. Potrebno je definirati parametre mjerenih dužina (Distance parameters). Potrebno je definirati vrstu azimuta. Astronomical. Poslije unošenja vrijednosti pomakom kursora prema dolje prihvaća se iznos. te se na donjem dijelu prozora pojavljuje F9 – Accept & Return to menu čijim odabirom završavamo s unosom mjerenog azimuta. Nakon definiranja parametara za mjerenu duljinu potrebno je definirati između kojih dviju točaka je mjerena duljina i upisati njen iznos. Nakon toga je potrebno definirati stajališnu točku i točku na koju je mjeren azimut. Slika 32. Otvara se prozor u kojem definiramo točku s koje je opažano i na koju je opažano. Maska za unos mjerenih dužina OBSERVATIONS/Data Entry/Azimuths – unos vrijednosti opažanih azimuta. . te upisati iznos azimuta.

Pomoću izbornika Compute Network također su provedene redukcije mjerenja u ravninu GK projekcije što se može vidjeti pokretanjem izbornika Observation/View Observation/All Observation in Long Format. • upisivanje stajališta. pregled unesenih koordinata i mjerenja u svrhu otkrivanja grubih pogrešaka većeg iznosa. Maska za unos mjerenih azimuta Ovim navedenim postupcima smo obavili sljedeće: • definiranje datuma. reduciranje mjerenja u ravninu projekcije. • definiranje ravnine projekcije. Najčešće se koristi za izračun približnih koordinata. itd. Slijedi: određivanje približnih koordinata točaka. uočavanje i otklanjanje grubih pogrešaka pojedinih mjerenja ili unesenih koordinata. Da bi odredili približne koordinate vratimo se na glavni izbornik programskog modula TOM (Slika 28). a pritiskom na Esc na tipkovnici otvara se novi prozor (COORDINATE COMPUTATIONS) u kojem je navedeno na koji se način pojedina približna koordinata odredila. . Izbornik COMPUTATION UTILITIES (Slika 34) nam služi za nekoliko osnovnih radnji koje je potrebno izvesti prije samog izjednačenja mreže.67 Slika 33. unesene su koordinate poznatih točaka koje su fiksirane. COMPUTATION UTILITIES/Compute Network – pokretanjem ovog izbornika na ekranu će se pojaviti skica mreže. • uneseni su podaci opažanih pravaca i mjerenih duljina.

te izradu skice mreže. u ovom modulu provodimo pregled rezultata izjednačenja. Nakon toga potrebno je promijeniti pogrešno unijetu koordinatu preko izbornika Station Coordinates ili pogrešno unijeta mjerenja preko izbornika Observation. te prekontrolirali moguće grube pogreške. TOM . Kako su pokretanjem NAM .a podaci iz TOM . Dakle. . Glavni izbornik za obradu mreže COMPUTATION UTILITIES/Display Observation Closures – u ovom izborniku se provodi pregledavanje pogrešaka većih iznosa. ADJUSTMENT MENU/Adjust Network – pokrećemo izjednačenje prilikom kojeg će se na ekranu prikazati slike elipsi pogrešaka. Ponovimo prethodnu proceduru opcijom Compute Network. GPS Network Modula). 7. potrebno je podatke pohraniti.68 Slika 34.a automatski učitani moguće je odmah prijeći na izjednačenje. Network Adjustment Module (NAM) U ovaj modul prelazimo iz drugih modula (npr. COMPUTATION UTILITIES/Clear Network Computations/Clear Observation And Coordinates – ako postoji potreba za ispravljanjem pojedinih mjerenja treba izbrisati približne koordinate i reducirane vrijednosti mjerenih veličina. Ovdje nalazimo parametre koji nam definiraju mrežu.2.a. otkrivanje grubih pogrešaka provođenjem statističkih testova. Te vrijednosti ne smiju poprimiti velike iznose. zadnji stupac prikazuje vektor prikraćenih mjerenja. Također. transformaciju datuma. Nakon pokretanja ovog modula potrebno je obavezno provjeriti podatke u Network Status prozoru koji se pojavljuje pored glavnog prozora. tau – testa itd. Kada smo završili posljednje pripreme za izjednačenje mreže. U glavnom izborniku odaberemo opciju Save Network To Disc te prijeđemo u drugi modul NAM (Network Adjustment Module). U zadnjem stupcu iskazana je razlika između mjerenja i tog mjerenja izračunatog iz približnih koordinata. itd. a koristimo ga za izjednačenje mreže.

Ako smo dobro odredili a priori točnost mjerenja ta vrijednost bi trebala poprimiti iznos blizu 1 • Chi – Square Test – može biti PASS ili FAIL. Prikazane su sljedeće vrijednosti: . tako da r – ovi za pojedine tipove mjerenja mogu biti tretirani kao stupnjevi slobode za svaku skupinu mjerenja. vrlo je koristan u slučaju da izjednačenje ne uspije (npr.0 (uz vjerojatnost 95%) • Degrees of Freedom – predstavlja stupnjeve slobode • Reference Factor – u našem slučaju je isti kao i referentni faktor za cijelu v t Pv 2 mrežu σ 0 = r • ˝r˝ . Izbornik za prikaz rezultata izjednačenja DISPLAY/Adjustment Results/Activity Log – prikazani su svi koraci provedeni tijekom izjednačenja. DISPLAY/Adjustment Results/Observation Closures – prikazane su razlike mjerenih veličina i vrijednosti mjerenja izračunatih iz izjednačenih koordinata. DISPLAY/Adjustment Results/Statistical Summary – odabirom ovog izbornika u mogućnosti smo dobiti sljedeće podatke: • Network Reference Factor – predstavlja standardno odstupanje cjelokupne mreže. DISPLAY/Adjustment Results/Coordinate Adjustment – u ovom izborniku dat je pregled rezultata za svako pojedino stajalište.Redundancy number – suma svih r – ova jednaka je broju stupnjeva slobode.69 Pregledavanje rezultata izjednačenja provodi se preko izbornika Displays (Slika 35). govori nam da li je vrijednost Network Reference Factor – a statistički jednaka 1. zbog nedefiniranosti mreže). tj. Slika 35.

popravke. standardna odstupanja mjerenja. DISPLAY/Adjustment Results/Error Ellipses – grafički prikaz elipsi pogrešaka. DISPLAY/Adjustment Results/Observation Adjustment – unutar izbornika prikazana je kritična vrijednost Tau – testa. izjednačena mjerenja. izjednačenih mjerenja i popravaka. Također su navedena mjerenja. DISPLAY/Adjustment Results/Histogram – grafički prikaz rezultata Tau – testa.70 • • • • • broj i ime točke stare koordinate (približne koordinate ili koordinate iz prethodne iteracije) prikraćene vrijednosti nepoznanica izjednačene koordinate ocjena točnosti dobivenih koordinata (standardna odstupanja u smjeru y i x osi). kao i vrijednost Tau – testa za svako mjerenje. .

preciznog poligonometrijskog i nivelmanskog vlaka koji horizontalno i visinski povezuju ove dvije mreže. Koordinate točaka nadzemne osnove određene su statičkom metodom pomoću GPS – a.281 H = 573.07 Y = 5 519 802. Geodetska osnova tunela sastoji se od nadzemne i podzemne geodetske osnove. Za kontrolu trebalo je te točke odrediti terestričkom metodom. Mjerenja potrebna za određivanje koordinata (y.83 Y = 5 516 572. x.108 stacionaža izlaza: 14 + 260. Nadzemna geodetska osnova tunela "Mala Kapela" Nadzemna geodetska osnova za potrebe izgradnje tunela "Mala Kapela" sastoji se od dva geodetska četverokuta (jedan u blizini sjevernog i drugi u blizini južnog portala). Položena niveleta dna za kanalizacijsku betonsku cijev smije visinski odstupati od projektirane nivelete za ± 1 cm. Plan nadzemne geodetske osnove dan je u prilogu 1. a nivelmanski vlak izmjeren je nivelirom Wild Na2 s planparalelnom pločom (Slika 37).334 H = 562. Donji rub uređaja ili opreme smije odstupati ± 1 cm od zadane visine.549 H = 562.358 Lijeva tunelska cijev: stacionaža ulaza: 8 + 505.108 stacionaža izlaza: 14 + 266.664 Tunelska os smije odstupati od izvedene tunelske obloge za ± 3 cm.00 Y = 5 516 547. Rezultati te kontrole prikazani su u ovom diplomskom radu. Opći podaci o tunelu "Mala Kapela" Tunel "Mala Kapela" sastoji se od lijeve i desne tunelske cijevi.482 X = 4 992 207. Desna tunelska cijev: stacionaža ulaza: 8 + 500.659 X = 4 996 839.71 8. čije su osi međusobno udaljene za 25 m. 8.475 X = 4 992 206. H) točaka mreža i točaka poligonskog vlaka obavljena su mjernom stanicom Leica TC 1600 (Slika 36). Leica TC 1600 1" 3mm + 2ppm . Mjerna nesigurnost pravci dužine Slika 36.1.690 X = 4 996 838.00 Y = 5 519 777. Tjeme svoda betonske unutrašnje obloge smije odstupati od projektirane visine ± 2 cm.272 H= 573.

u dvije serije po tri ponavljanja (ukupno 6 puta u svakom smjeru). prišlo se izjednačenju poligonskog vlaka u istom programu (Tablica 6). J3 i J4. ove dvije mreže su spojene poligonskim vlakom od točke S3 s orijentacijom na S1 i S2 do točke J2 s orijentacijom na J1. U cilju kontrole uklapanja u državni koordinatni sustav sa točke J2 opažana je i trigonometrijska točka ∆36 na vrhu Male Kapele. i orijentiran je na početku i kraju na točke geodetskih četverokuta. Nakon što su izjednačena oba geodetska četverokuta. 8. P4). • • • Horizontalni pravci su mjereni u 2 girusa Zenitne duljine su mjerene obostrano. Rezultati izjednačenja Kao što je prije navedeno. u 2 položaja durbina Duljine su mjerene obostrano.2. (Tablica 5). u 2 ponavljanja.7 mm/km 32 x • Horizontalni pravci su mjereni u 4 girusa • Zenitne duljine su mjerene obostrano. proteže se od točke S3 do J2. Program nakon izjednačenja daje prikaz izjednačenih koordinata. standardna odstupanja . Wild Na2 Mikrotriangulacijske mreže: ±0. u 2 ponavljanja. i to su bile točke S1 i J1 (Tablica 4). elipse pogrešaka točaka. U oba geodetska četverokuta po jedna točka je bila fiksna (koordinate ne dobiju popravke u procesu izjednačenja). Poligonski vlak se sastoji od četiri točke (P1. Poligonski vlak: Zbog kontrole točnosti i homogenosti mikrotriangulacijskih mreža ulaznog i izlaznog portala. izjednačene vrijednosti mjerenja. nadzemna geodetska osnova tunela "Mala Kapela" sastoji se od dva geodetska četverokuta (na sjevernoj i južnoj strani po jedan) i poligonskog vlaka koji ih povezuje. P2.72 Preciznost Povećanje Slika 37. P3. Izjednačenja su obavljena u modulu TRIMNET Plus programskog paketa GPSurvey. u dvije serije po pet ponavljanja (ukupno 10 puta u svakom smjeru). popravke mjerenja. standardna odstupanja koordinata u smjeru osi y i x (sy i sx). u 2 položaja durbina • Duljine su mjerene obostrano.

0476 Možemo primjetiti kod poligonskog vlaka.0053 sx (m) fiksna točka 0. Izjednačene koordinate točaka poligonskog vlaka Naziv točke P1 P2 P3 P4 y (m) 5518809. Izjednačene koordinate točaka sjevernog geodetskog četverokuta Naziv točke S1 S2 S3 S4 y (m) 5519765.5477 x (m) 4997228.0358 sx (m) 0. izjednačenih mjerenja i popravaka.1914 5516222.6434 5519398.7270 4991972.1369 sy (m) fiksna točka 0. 8.0068 sx (m) fiksna točka 0.2765 x (m) 4997157.0196 0.0041 0.0036 0.0501 4998482. unutarnja kvaliteta mreže tj.0463 0.4697 4994325.2746 5516973. vrijednost tau – testa za svako mjerenje i histogram.0028 0.0065 0.0060 Tablica 6. Analiza pouzdanosti rezultata Nakon što je mreža izjednačena s minimalnom prisilom provjerena je tzv.0030 Tablica 5.5248 5517284. preciznost i pouzdanost bez utjecaja danih veličina.6506 4991284.0994 x (m) 4991950.0212 0.0368 0.0239 0. U sljedećim tablicama su prikazane izjednačene koordinate točaka geodetskih četverokuta i poligonskog vlaka i njihova standardna odstupanja. Izjednačene koordinate točaka južnog geodetskog četverokuta Naziv točke J1 J2 J3 J4 y (m) 5516671.0031 0.3735 sy (m) fiksna točka 0.5061 5516070. da se standardna odstupanja koordinata točaka vlaka sve više povećavaju što su točke udaljenije od početne točke vlaka S3. dok su ostali rezultati izjednačenja prikazani u prilozima.2750 5518707.0076 0.0055 0. .8639 5519254.0104 0.5931 4994822.7397 4996992.2857 4997435. Tablica 4.9635 5518489.0051 0.5809 4991443.73 mjerenja.0929 4996780.2175 sy (m) 0.9545 5516317.3.

1 0. Broj ri može biti shvaćen kao doprinos i-tog opažanja ukupnom broju prekobrojnih mjerenja r.01 0. tj.3 0. Kod oba geodetska četverokuta i poligonskog vlaka χ 2 test je prošao. N – matrica koeficijenata normalnih jednadžbi.matrica koeficijenata jednadžbi popravaka. Tablica 7. Koeficijenti ri se nalaze na glavnoj dijagonali matrice R. dužine). potrebno je izračunati matricu R po formuli: R = I − AN −1 AT Ql−1 .3 < ri < 1. Mogućnost kontrole Nema kontrole Slaba kontrola Dobra kontrola Odlična kontrola . U tablici 7 je predstavljena mjera sposobnosti mreže da veći dio grube pogreške nekog mjerenja dodijeli popravci tog istog mjerenja. Kao što je prije spomenuto.0 Postoje također tri karakteristična slučaja: 1.01 < ri < 0. 5).1 < ri < 0. Koeficijenti ri su vezani isključivo uz geometriju mreže. program GPSurvey iskazuje koeficijente ri za grupe istovrsnih mjerenja (kutovi. što pokazuje da nisu prisutne grube pogreške u mjerenjima (Prilozi 4. ri ≈ 1. a vrijednosti tau testa za svako mjerenje su bile manje od kritične vrijednosti koju određuje program. Ql – korelacijska matrica mjerenja. Stupanj kontrole u ovisnosti o vrijednosti ri Vrijednosti ri 0 < ri < 0. Pored toga. Ako se želi iskazati koeficijent ri za svako pojedino mjerenje.74 Program GPSurvey koji je korišten u ovom diplomskom radu koristi χ 2 test i tau – test za otkrivanje eventualne prisutnosti grubih pogrešaka. gdje je: A . u ovom diplomskom radu je analizirana pouzdanost obavljenih mjerenja pomoću koeficijenata ri pojedinih mjerenja. grube pogreške imaju veliki utjecaj na nepoznanice pa se lako otkriju. kod njegove veće vrijednosti ćemo lakše uočiti grubu pogrešku koja bi imala veliki utjecaj na nepoznanice. Program javlja korisniku da li je χ 2 test prošao (pass ili fail) i navodi vrijednost tau testa za svako pojedino mjerenje. Veća vrijednost koeficijenta ri omogućava bolju kontrolu opažanja li. Program navodi kritičnu vrijednost tau – testa koja ovisi o broju prekobrojnih mjerenja i razini signifikantnosti α.

ri = 0. Koeficijenti ri za sjeverni geodetski četverokut Vrsta mjerenja Duljina S1 – S2 Duljina S1 – S3 Duljina S1 – S4 Duljina S2 – S3 Duljina S2 – S4 Duljina S3 – S4 Kut S2 – S1 – S3 Kut S3 – S1 – S4 Kut S4 – S1 – S2 Kut S3 – S2 – S4 Kut S4 – S2 – S1 Kut S1 – S2 – S3 Kut S1 – S3 – S2 Kut S2 – S3 – S4 Kut S4 – S3 – S1 Kut S1 – S4 – S2 Kut S2 – S4 – S3 Kut S3 – S4 – S1 Koeficijent ri 0.75 2. a grube pogreške je nemoguće otkriti. Dolje su prikazani koeficijenti ri za sve mjerene veličine u sjevernom geodetskom četverokutu (Tablica 8).115 0.978 0.967 0.406 0.225 0.978 0.925 0.352 0. opažanje je slijepo pa se ne može kontrolirati pomoću drugih opažanja.944 0.945 0.333 0.982 0.949 0.989 0. 3.761 0.827 0. ri ≈ 0. Tablica 8.979 Također su navedeni koeficijenti ri za južni geodetski četverokut (Tablica 9).346 0. . većina grubih pogrešaka se sakrije između opažanja ili nepoznanica pa ne mogu dobiti status grubih pogrešaka.

987 Iz prikazanih podataka možemo vidjeti da za kuteve imamo mnogo bolju mogućnost kontrole. uvjeti horizonta) možemo otkriti grube pogreške većeg iznosa.317 0. .962 0.961 0.818 0. tj.000 0.76 Tablica 9. To je razumljivo.440 0.838 0.325 0.921 0. Isto tako izmjerenih kuteva ima više.432 0.894 0. jer je kod kutova puno lakše otkriti grubu pogrešku. nego za duljine. odnosno njihovi koeficijenti ri moraju biti veći nego kod duljina.769 0. suma kutova mora biti 360°. pa samim tim i njihov udjel u ukupnom broju prekobrojnih mjerenja r mora biti veći. Svaki kut možemo dobro kontrolirati pomoću dva preostala kuta mjerena na istom stajalištu.918 1.081 0.415 0. Koeficijenti ri za južni geodetski četverokut Vrsta mjerenja Duljina J1 – J2 Duljina J1 – J3 Duljina J1 – J4 Duljina J2 – J3 Duljina J2 – J4 Duljina J3 – J4 Kut J2 – J1 – J3 Kut J3 – J2 – J4 Kut J4 – J2 – J1 Kut J1 – J2 – J3 Kut J4 – J3 – J1 Kut J1 – J3 – J2 Kut J2 – J3 – J4 Kut J1 – J4 – J2 Kut J2 – J4 – J3 Kut J3 – J4 – J1 Kut J3 – J2 – J1 Kut J1 – J2 – J4 Koeficijent ri 0. i to već nakon izmjere mreže pomoću provjere uvjeta koje kutovi moraju zadovoljiti (uvjeti figura.938 0.985 0.

4. izjednačene veličine i ocjena točnosti za južnu mrežu podaci mjerenja.dwg 6. polvlak – projekt iz GPSurveya u kojem su obrađeni podaci mjerenja i izračunate koordinate nepoznatih točaka sa pripadajućom ocjenom točnosti za poligonski vlak koji povezuje sjevernu i južnu mrežu tunela "Mala Kapela". 5. polvlak 4. diplomski. . mkapela. juz_mreza – projekt iz GPSurveya u kojem su obrađeni podaci mjerenja i izračunate koordinate nepoznatih točaka sa pripadajućom ocjenom točnosti za južnu mrežu tunela "Mala Kapela". izjednačene veličine i ocjena točnosti za sjevernu mrežu podaci mjerenja. Mapa/datoteka 2 sjev_mreza Sadržaj priloženog medija 3 podaci mjerenja.77 8. izjednačene veličine i ocjena točnosti za poligonski vlak tekst diplomskog rada plan nadzemne horizontalne geodetske osnove tunela "Mala Kapela" u mjerilu 1 : 25000 prezentacija diplomskog rada u Power Pointu 2. Podaci su logički organizirani kao što je dolje navedeno (Tablica 10). Sadržaj priloženog medija (CD–a) Na priloženom mediju pohranjeni su podaci korišteni pri izradi ovog diplomskog rada i svi postignuti rezultati.ppt Objašnjenje: sjev_mreza – projekt iz GPSurveya u kojem su obrađeni podaci mjerenja i izračunate koordinate nepoznatih točaka sa pripadajućom ocjenom točnosti za sjevernu mrežu tunela "Mala Kapela".Sadržaj priloženog CD-a Redni broj 1 1. juz_mreza 3. Tablica 10.doc mkapela_nadzosnova.

Pouzdanost je vrlo važan kriterij za ocjenu kvalitete mreže. što znači da prema tablici 7 koja je navedena u osmom poglavlju imamo dobru kontrolu za duljine. Također je potrebno voditi računa o tome da se mjerenja međusobno dobro kontroliraju. Zaključak Kod geodetskih mreža posebnih namjena (u koje spada i nadzemna geodetska osnova tunela "Mala Kapela") potrebno je poznavati ne samo precizne. a izražava se maksimalnom mogućnošću otkrivanja i lociranja grubih pogrešaka (pomoću statističkih testova) te minimalnim utjecajem neotkrivenih grubih pogrešaka na koordinate točaka mreže i njihove funkcije.7 do 1. U protivnom će se gruba pogreška jednog mjerenja raspršiti na popravke ostalih mjerenja i biti će je jako teško otkriti. Pri samom projektiranju mreže potrebno je voditi računa o tome da pouzdanost mreže ovisi o njenoj geometriji. Kao što je u šestom poglavlju objašnjeno.35 korištenjem modula TRIMNET Plus. Potrebno je da oni budu što veći. a ne o vrijednosti samih mjerenja. već i pouzdane koordinate točaka mreže. Program za otkrivanje grubih pogrešaka u mjerenjima koristi tau – test. možemo biti sigurni u kvalitetu geodetske osnove s koje će se obavljati precizni radovi. Zadatak ovog diplomskog rada je bio položajno izjednačiti nadzemnu geodetsku osnovu tunela Mala Kapela i analizirati pouzdanost obavljenih mjerenja (duljina i kutova). tj. koeficijenti ri definiraju koliki će postotak grube pogreške mjerenja li biti uključen u popravku mjerenja vi. Kao što se može vidjeti u Prilogu 4 vrijednosti tau testa za sva mjerenja su bile manje od kritične (granične) vrijednosti koju navodi program.1 do 0. i nakon toga odabirom najpovoljnije varijante. što prema spomenutoj tablici znači da za kutove imamo odličnu mogućnost kontrole.5. tako da uspijemo preko veličine popravke naslutiti koje je mjerenje grubo pogrešno. . što pokazuje da u mjerenjima nema grubih pogrešaka. Tek kada znamo da su grube pogreške otkrivene i takva mjerenja izbačena (ili ponovljena). prišlo se analizi koeficijenata prekobrojnih mjerenja ri koji kod dobro projektirane mreže trebaju imati što veću vrijednost. Koeficijenti ri za kutove su se nalazili u intervalu od 0.0.78 9. Izjednačenje je obavljeno u programskom paketu GPSurvey 2. Koeficijenti ri za duljine su se nalazili u intervalu od 0. u ovom slučaju orijentacija podzemnih poligonskih vlakova s kojih se iskolčava smjer kopanja tunela i tunelska os. a neotkrivene grube pogreške zanemarivo male. da koeficijenti ri budu što veći. tj. Nakon izjednačenja kojim su dobivene definitivne koordinate točaka mreže. o konfiguracijskoj matrici A i o matrici težina P. popravke mjerenja i pripadajuća ocjena točnosti. To se može postići ispitivanjem različitih varijanti mreže i simulacijama.

Plan nadzemne geodetske osnove tunela "Mala Kapela" PRILOG 2. Izvještaj modula TRIMNET Plus o izjednačenim mjerenjima PRILOG 5. Izvještaj nakon provođenja statističkog testa PRILOG 6. Histogrami . Prilozi PRILOG 1. Izvješće modula TRIMNET Plus o izjednačenim koordinatama PRILOG 3. Elipse pogrešaka točaka geodetske osnove PRILOG 4.79 10.

80 PRILOG 1. Plan nadzemne geodetske osnove tunela "Mala Kapela" .

0000 4998482.2750 0.0000 +0.0500 5518707.0000 +0.0000 0.0000 4998482.2766 0.003025m 0.0000 0.0000 +0.0000 +0.0000 NEW COORDS 4997157.0000 +0.0000 +0.0000 +0.96σ FIXED FIXED FIXED FIXED FIXED 0.6434 1.0000 1.0000 1.0000 0.0929 5519765.0000 +0.0000 4997435.0000 0.0929 5519765.2750 0.2857 5519398.0000 +0.0000 0.003617m NOT KNOWN NOT KNOWN 0.0000 4996780.004147m NOT KNOWN NOT KNOWN 0.81 PRILOG 2.0000 4997435. Izvješće modula TRIMNET Plus o izjednačenim koordinatama COORDINATE ADJUSTMENT SUMMARY NETWORK = sjev_mreza TIME = Thu Nov 11 11:45:11 2004 Datum = bessel Coordinate System = User-Defined Transverse Mercator Zone = gk Network Adjustment Constraints: 1 fixed coordinates in y 1 fixed coordinates in x 1 fixed coordinates in H 1 fixed coordinates in h POINT 1 S1 NAME OLD COORDS 4997157.0000 +0.0000 +0.006784m NOT KNOWN NOT KNOWN Y= X= ELL HT= ORTHO HT= GEOID HT= 2 S2 Y= X= ELL HT= ORTHO HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= 3 S3 4 S4 .0000 +0.6434 1.002822m 0.8639 0.0000 ADJUST +0.0501 5518707.0000 1.2857 5519398.2765 0.0000 +0.8639 0.0000 +0.0000 +0.1369 5519254.0000 0.0000 0.1369 5519254.003141m 0.0000 +0.0000 4996780.0000 0.

0000 +0.6506 5516671.9545 0.6506 5516671.0000 4991443.7270 5516070.0000 +0.0000 4991972.82 COORDINATE ADJUSTMENT SUMMARY NETWORK = juz_mreza TIME = Fri Nov 12 18:43:48 1999 Datum = bessel Coordinate System = User-Defined Transverse Mercator Zone = gk Network Adjustment Constraints: 1 fixed coordinates in y 1 fixed coordinates in x 1 fixed coordinates in H 1 fixed coordinates in h POINT 1 J1 NAME OLD COORDS 4991950.0994 0.0001 +0.0000 4991284.0000 1.007609m 0.0000 0.0000 +0.0000 +0.0000 0.5061 0.7270 5516070.0000 +0.006036m 0.0000 +0.5809 5516317.0000 +0.0000 -1.0000 +0.0000 +0.0000 NEW COORDS 4991950.9545 0.0000 ADJUST +0.0000 4991972.0000 +0.005291m NOT KNOWN NOT KNOWN Y= X= ELL HT= ORTHO HT= GEOID HT= 2 J2 Y= X= ELL HT= ORTHO HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= 3 J3 4 J4 .0000 4991443.0000 -1.0000 4991284.0000 1.0000 0.0000 +0.1914 0.005547m NOT KNOWN NOT KNOWN 0.006493m NOT KNOWN NOT KNOWN 0.0000 +0.0000 +0.0000 0.0000 +0.5061 0.005111m 0.1914 0.0000 1.0000 +0.3734 5516222.3735 5516222.0000 0.96σ FIXED FIXED FIXED FIXED FIXED 0.5809 5516317.0000 0.0994 0.

2746 0.0000 +0.0994 0.0000 0.3735 5516222.5809 5516317.6506 5516671.9545 0.0000 0.019621m 0.5248 0.7398 5518809.5931 5518489.0000 +0.0000 0.0000 +0.4697 5517284.9635 0.0000 +0.0000 +0.0000 0.047567m 0.0000 4994822.0000 4996992.0001 +0.0000 +0.0000 4991972.0000 4997228.0000 +0.5061 0.036758m NOT KNOWN NOT KNOWN 0.0001 -0.96σ FIXED FIXED NOT KNOWN NOT KNOWN FIXED FIXED NOT KNOWN NOT KNOWN FIXED FIXED NOT KNOWN NOT KNOWN 0.010368m NOT KNOWN NOT KNOWN 0.2746 0.0000 +0.0000 4991972.0000 NEW COORDS 4991950.046336m 0.0000 0.0000 +0.023860m 0.0000 +0.0000 0.0000 ADJUST +0.5061 0.0000 4991284.0000 +0.7397 5518809.2174 5516973.5931 5518489.0000 0.0000 0.0000 +0.0000 0.0000 4994325.0000 +0.0000 1.2175 5516973.0000 +0.0000 +0.0000 0.0000 +0.035792m NOT KNOWN NOT KNOWN Y= X= ELL HT= ORTHO HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= 2 J2 4 J4 5 P1 6 P2 7 P3 8 P4 .6506 5516671.0000 +0.4696 5517284.83 COORDINATE ADJUSTMENT SUMMARY NETWORK = pol_vlak TIME = Sat Nov 27 15:00:43 1999 Datum = bessel Coordinate System = User-Defined Transverse Mercator Zone = gk Network Adjustment Constraints: 6 fixed coordinates in y 6 fixed coordinates in x 1 fixed coordinates in H 1 fixed coordinates in h POINT 1 J1 NAME OLD COORDS 4991950.9545 0.0000 +0.0000 4994325.5477 0.9635 0.0000 0.5248 0.0000 4996992.0000 4994822.0994 0.0000 4991284.0000 4997228.021181m NOT KNOWN NOT KNOWN 0.0000 +0.0000 0.0001 -0.0001 +0.0000 +0.0000 0.0000 0.0000 +0.5477 0.3735 5516222.0000 +0.0000 +0.5809 5516317.

0000 +0.8639 0.0000 4997435.0000 0.0929 5519765.0000 +0.0000 +0.0000 4997435.2857 5519398.6434 1.8639 0.0000 4997157.0929 5519765.0000 +0.0000 1.0000 +0.0000 +0.0000 0.0000 0.0000 0.0000 +0.0000 +0.2750 0.0000 4996780.0000 FIXED FIXED FIXED FIXED FIXED FIXED FIXED NOT KNOWN NOT KNOWN FIXED FIXED NOT KNOWN NOT KNOWN 10 S2 11 S3 .2857 5519398.0501 5518707.0000 4996780.0000 0.0000 +0.84 9 S1 Y= X= ELL HT= ORTHO HT= GEOID HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= 4997157.0000 0.0000 +0.2750 0.0000 +0.6434 1.0000 +0.0000 +0.0501 5518707.0000 1.

85 PRILOG 3. Elipse pogrešaka točaka geodetske osnove Sjeverni geodetski četverokut

86 Južni geodetski četverokut

87 Poligonski vlak

1324" +1.25 11 0.380414" 54°10'25.angle 6 -**.408891" 28°45'33.42 12 S3 -**S4 -**- 0.1070" -2.0180" 28°45'32.0741" 0.5300" -0.4675" 60°26'58.angle 7 -**.35 3 0.197201" 245°22'36.2174" 4.9636" 77°09'56.232021" 16°16'00.2407" 1.3324" 4.96σ/ 1.488036" 254°04'32.4512" 0.343420" 32°23'40.88 PRILOG 4.5357" 2.08 8 0.577615" 41°40'52.6360" 1. Izvještaj modula TRIMNET Plus o izjednačenim mjerenjima OBSERVATION ADJUSTMENT SUMMARY NETWORK = sjev_mreza TIME = Thu Nov 11 11:45:11 2004 OBSERVATION ADJUSTMENT (Tau = 2.543985" 77°09'53.96σ 2.6482" 0.50 .angle 5 -**.6649" 49°06'35.5261" 2.26 9 0.4483" 41°40'53.0653" 0.25 6 0.0801" 0.79 4 0.8184" 254°04'31.5712" 4.3180" 16°15'58.1956" +2.3779" -3.0327" 4.5139" 4.6454" 1.8316" 1.041363" 49°06'33.3749" 4.8478" 54°10'27.3707" 4.angle 9 -**.3978" 4.58 7 0.18 5 0.5146" 311°20'23.7188" TAU 1 -**.angle 3 -**.8424" 4.4693" 2.0450" +1.5681" 1.angle 12 0.96σ/ 1.8480" +0.5411" 1.4485" 4.6495" 0.9746" -1.8500" 4.0189" 4.8122" 1.467528" 269°12'34.11 2 0.2603" 2.7847" -2.282607" 311°20'20.0673" 32°23'37.angle 11 -**.angle 4 -**.angle 8 -**.6679" 4.3019" 4.angle 1 -**.7948" 2.5141" 4.65) OBS# BLK#/ REF# TYPE BACKSIGHT/ INSTRUMENT/ FORESIGHT S2 S1 S3 S3 S1 S4 S4 S1 S2 S3 S2 S4 S4 S2 S1 S1 S2 S3 S1 S3 S2 S2 S3 S4 S4 S3 S1 S1 S4 S2 S2 S4 S3 UDVC/ UDPG/ SBNT -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 OBSERVED/ ADJUSTED/ RESIDUAL 60°26'58.4897" +1.4592" 4.7868" 269°12'31.angle 2 -**.37 10 0.2744" -1.angle 10 -**.0570" 4.6846" 245°22'34.

1119" 4.2999" 4.5194" 0.6899m +0.12 18 0.000603m 1181.0016m OPEN -**.2779" 42°52'30.0934" 1.8007" +0.0031m 0.40 OBSERVATION ADJUSTMENT SUMMARY NETWORK = juz_mreza TIME = Fri Nov 12 18:43:48 2004 OBSERVATION ADJUSTMENT (Tau = 2.5194" 0.53 16 0.62) OBS# BLK#/ REF# TYPE BACKSIGHT/ INSTRUMENT/ FORESIGHT J2 J1 J3 J3 J1 J4 J4 J1 J2 J3 J2 J4 UDVC/ UDPG/ SBNT -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 OBSERVED/ ADJUSTED/ RESIDUAL 1.0038m 0.5997" 2.0032m 0.ellds 14 -**.ellds 16 -**.0044m 0.5166m -0.6210" 2.0049m 0.9975" +3.0037m 0.000449m 1707.0932" 21°52'10.08 17 0.-**S1 -**S3 1 -**S1 S2 -**S1 S3 -**S1 S4 -**S2 S3 -**S2 S4 -**S3 S4 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 14 0.4863" +0.7433" 3.astaz 13 -**.0044m 0.0163" 0.ellds 17 -**.8446" 7.8007" 284°43'22.000308m 951.0035m 0.2540m +0.9324m -0.4294" TAU 1 -**.angle 4 21°52'09.06 .726028" 284°43'22.000880m 4.1999" -4.81 4 0.ellds 15 -**.34 2 0.2946m 1420.608114" 0.0040m 0.0039m 0.709471" 42°52'27.0027m 0.ellds 18 -**.0027m 0.96σ 4.0000" 0.5171m 951.0044m 0.5289" 295°15'18.96σ/ 1.angle 2 -**.0863" 4.38 15 0.8027" +1.0034m 0.angle 3 -**.96σ/ 1.000000" 526.329014" 49°20'28.9330m 1707.ellds 19 1 +2.0080" 7.001120m 1093.0026m 0.89 S1 13 -**.0832m -0.0022m 0.68 3 0.9553" 2.719543" 295°15'22.6876m 1093.17 19 0.2529m 526.0035m 0.angle 1 -**.2949m +0.8781" 49°20'29.7036" 4.002325m 1420.0841m 1181.

5031m 754.1569" +1.7000" +0.7329" 6.0061m 0.9619" 6.angle 11 -**.8230m +0.0052m 0.6879" 2.0418m 550.8326" 7.7583" 8.ellds 16 -**.17 16 0.0392m -0.0074m 0.0045m 0.5007" 35°55'01.3569" -3.05 10 0.005697m 550.000806m 294.000256m 694.18 13 OPEN 14 0.0955m 294.0062m 0.5609" 0.4993" 6.angle 7 -**.0032m 0.32 7 0.19 17 0.6275" 79°20'17.2384" 8.angle 5 -**.0072m 0.5572" 2.7510" -0.2977" 8.9276" 3.09 8 0.000000" 754.4933" 23°55'46.002562m 7.7420" 3.0063m 0.3785m 450.2719" 253°16'15.7484" -1.77 19 0.astaz 13 -**.5609" 1.5542" +2.0049m 0.0915" 8.1482" 5.415539" 23°55'46.03 18 0.angle 8 -**.3793m +0.38 .1996" 8.03 12 0.angle 6 -**.90 5 -**.ellds 17 -**.0430" +0.422958" 79°20'16.0489" 1.8964" 8.656177" 274°44'32.2086" -0.4212" 274°44'29.angle 10 -**.ellds 19 J4 J2 J1 J1 J2 J3 J4 J3 J1 J1 J3 J2 J2 J3 J4 J1 J4 J2 J2 J4 J3 J3 J4 J1 -**J1 J2 -**J1 J2 -**J1 J3 -**J1 J4 -**J2 J3 -**J2 J4 -**J3 J4 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 35°54'59.2440" 5.3781m -0.0953m -0.4007" 33°51'25.3838m 694.1274" 72°52'18.6099" 5.7000" 208°01'10.284764" 256°43'58.ellds 18 -**.5081m +0.angle 12 -**.930728" 208°01'10.0049m 0.0000" 0.04 11 0.18 6 0.2205" 7.6948" +0.0053m 0.426809" 253°16'15.0055m 0.0065m 0.8219m 786.30 9 0.angle 9 -**.0088m 0.649767" 72°52'16.8312" 1.0070m 0.1823" 1.0051m 0.9137" 3.6792" 256°43'56.064290" 33°51'26.001062m 450.72 15 0.0047m 0.ellds 14 -**.7856" 3.005032m 786.0048m 0.ellds 15 -**.9393" 5.

163112" 15°50'35.9964" 48°56'48.3270" 5.0334m 0.557354" 48°56'49.18 8 0.92 11 0.3570m 586.1341" 2.0530m -0.9367" 7.3197" 4.0248m 0.ellds 14 -**.9611" 2.20 7 0.6156" 3.5998" 15°50'39.3210" 259°56'30.014411m 586.angle 9 -**.6240" 4.0859" 4.0043m 0.angle 11 -**.1902m 230.898945" 155°26'07.96σ/ 1.angle 12 -**.3529" +1.6139" +2.217896" 182°57'11.4107" 155°26'07.3270" 3.96σ/ 1.91 OBSERVATION ADJUSTMENT SUMMARY NETWORK = polvlak TIME = Sat Nov 27 15:00:44 1999 OBSERVATION ADJUSTMENT (Tau = 1.96σ 7.0224m 0.98 12 0.angle 13 -**.007758" 259°56'31.4853" 6.0055m 0.710001" 230.3518" 6.6676" 6.28 6 0.9886" -1.003876m 2482.1712" 4.1919m +0.4221" -0.6190" 182°57'13.84 10 0.3518" 4.0450m 0.3505m -0.71 14 0.5260" 2.1267" 2.40 13 0.47 .8770" 5.43 15 0.angle 8 -**.4480" 2.0569m 398.96) OBS# BLK#/ REF# TYPE BACKSIGHT/ INSTRUMENT/ FORESIGHT S2 S3 P1 J4 J2 P4 S1 S3 P1 S3 P1 P2 P1 P2 P3 P2 P3 P4 P3 P4 J2 P4 J2 J1 -**S3 P1 -**P1 P2 -**P2 P3 -**P3 UDVC/ UDPG/ SBNT -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**OBSERVED/ ADJUSTED/ RESIDUAL 20°11'16.ellds 15 -**.ellds 17 0.733891" 160°10'26.ellds 16 -**.5810" 4.8100" 4.1082" 5.6784" 20°11'16.3098" +3.211106" 20°04'23.4673" -0.angle 10 -**.0560m 0.7908" 0.03 5 0.0221m 0.09 9 0.1928" -0.8435" -1.4507" 160°10'28.0217m 0.3649m 2482.3539m 1.0712" 4.3691" 4.001710m 398.4009" 20°04'21.0239m TAU 2 1 angle 3 2 angle 7 -**.0231m 0.

ellds 18 -**P4 J2 1 -**-**1 -0.6047m -0.22 .0484m 0.0481m 0.003051m 3110.010434m 0.0065m 0.6151m 3110.0683m 0.92 P4 16 -**.

Izvješće nakon provođenja statističkog testa ADJUSTMENT STATISTICS SUMMARY NETWORK = sjev_mreza TIME = Thu Nov 11 11:45:11 2004 ADJUSTMENT SUMMARY Network Reference Factor = 0.92 1.I.03 Chi-Square Test (α = 95%) = PASS Degrees of Freedom = 13.00 .0020 Tribrach error = 0.00 TERRESTRIAL OBSERVATIONS Reference Factor = 0.00 r r r r = 0.0010 ADJUSTMENT STATISTICS SUMMARY NETWORK = juz_mreza TIME = Fri Nov 12 18:43:48 1999 ADJUSTMENT SUMMARY Network Reference Factor = 1.34 1.99 r = 13.93 PRILOG 5.01 = 0.94 No summation weighting strategy was used Station Error Strategy: H.00 Azimuths: Angles: Distances: Delta Elevations: Reference Reference Reference Reference Factor Factor Factor Factor = = = = 1.00 1.00 = 10.11 = 2.00 0.03 r = 13.00 Azimuths: Angles: Distances: Delta Elevations: Reference Reference Reference Reference Factor Factor Factor Factor = = = = 1.00 TERRESTRIAL OBSERVATIONS Reference Factor = 1.00 r r r r = 0.85 1.89 = 0.99 = 2.00 = 10.99 Chi-Square Test (α = 95%) = PASS Degrees of Freedom = 13.00 WEIGHTING STRATEGIES: TERRESTRIAL OBSERVATIONS: Scalar Weighting Strategy: Alternative Scalar Set Applied Globally = 0.02 0. error = 0.

00 r = 5.02 0.00 Azimuths: Angles: Distances: Delta Elevations: Reference Reference Reference Reference Factor Factor Factor Factor = = = = 1.00 3.73 1.00 1.06 0.94 WEIGHTING STRATEGIES: TERRESTRIAL OBSERVATIONS: Scalar Weighting Strategy: Alternative Scalar Set Applied Globally = 1.I.00 WEIGHTING STRATEGIES: TERRESTRIAL OBSERVATIONS: Scalar Weighting Strategy: Alternative Scalar Set Applied Globally = 2. error = 0.00 TERRESTRIAL OBSERVATIONS Reference Factor = 1.00 r r r r = = = = 0.0060 Tribrach error = 0.00 Chi-Square Test (à = 95%) = PASS Degrees of Freedom = 5.0020 ADJUSTMENT STATISTICS SUMMARY NETWORK = polvlak TIME = Sat Nov 27 15:00:43 1999 ADJUSTMENT SUMMARY Network Reference Factor = 1.0050 Tribrach error = 0.12 No summation weighting strategy was used Station Error Strategy: H.43 No summation weighting strategy was used Station Error Strategy: H.98 1.0020 .I. error = 0.

Histogrami HISTOGRAM – SJEVERNA MREŽA HISTOGRAM – JUŽNA MREŽA .95 PRILOG 6.

96 HISTOGRAM – POLIGONSKI VLAK .

Zagreb. M.jpg.) .. Novaković.2005.precisiontopografica. K. 2005. Liber. (1. (1982): Inženjerska geodezija II.97 Literatura: Janković. http://www.jpg. Aleksić. Mihailović.e-messmer. (2004): Geodetske mreže posebnih namjena.com/niveles/Na2. (1994): Deformaciona analiza geodetskih mreža. Wild Na 2. R. G. Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu. Beograd. (17. POPIS URL-ova: URL 1. 01. http://www. Zagreb.de/images/tc1600.) URL 2. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Leica TC 1600. interna skripta.3.

1981.o.2004-24.o.2005 Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Diplomirani inženjer geodezije • Datum (od – do) • Naziv i vrsta obrazovne ustanove • Osnovni predmet /zanimanje • Naslov postignut obrazovanjem • Stupanj nacionalne kvalifikacije (ako postoji) 1996 . PETAR Vjekoslava Paraća 102.98 ŽIVOTOPIS EUROPEAN CURRICULUM VITAE FORMAT OSOBNE OBAVIJESTI Ime Adresa Telefon Faks E-pošta Državljanstvo Datum rođenja GARMAZ.8. Hrvatska 091/ 503 .1523 pgarmaz@geof.9.2000 Graditeljska škola Split Geodetski tehničar .2004 Vještačenje Bajilo d. RADNO ISKUSTVO • Datum (od – do) • Naziv i sjedište tvrtke zaposlenja • Vrsta posla ili područje • Zanimanje i položaj koji obnaša • Osnovne aktivnosti i odgovornosti 30. 21000 Split. Poslovi u geodeziji ŠKOLOVANJE I IZOBRAZBA • Datum (od – do) • Naziv i vrsta obrazovne ustanove • Osnovni predmet /zanimanje • Naslov postignut obrazovanjem • Stupanj nacionalne kvalifikacije (ako postoji) 2000 .8.hr Hrvatsko 13.

1996 Osnovna škola Sućidar.99 • Datum (od – do) • Naziv i vrsta obrazovne ustanove • Osnovni predmet /zanimanje • Naslov postignut obrazovanjem • Stupanj nacionalne kvalifikacije (ako postoji) 1988 . Split .

strojeva. DRUGE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Sposobnosti koje nisu gore navedene. itd. pisanje. na poslu. U ŠESTOM. itd. SEDMOM I OSMOM RAZREDU OSNOVNE ŠKOLE SAM TRENIRAO STRELJAŠTVO U KLUBU ”DALMACIJACEMENT”.100 Stečene radom/životom. u dragovoljnom radu (npr. karijerom. koordinacija i upravljanje osobljem. OSOBNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI MATERINSKI JEZIK DRUGI JEZICI HRVATSKI ENGLESKI • sposobnost čitanja • sposobnost pisanja • sposobnost usmenog izražavanja DOBRO IZVRSNO DOBRO NJEMAČKI • sposobnost čitanja • sposobnost pisanja • sposobnost usmenog izražavanja DOBRO OSNOVNO DOBRO SOCIJALNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Življenje i rad s drugim ljudima u višekulturnim okolinama gdje je značajna komunikacija. TEHNIČKE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI S računalima. u kulturnim ili sportskim aktivnostima). . u kulturi i športu) i kod kuće. projektima. posebnim vrstama opreme. financijama. gdje je timski rad osnova (npr. TE SAM ČLAN HRVATSKOG STRELJAČKOG SAVEZA. dizajn. ORGANIZACIJSKE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Npr. UMJETNIČKE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Glazba. itd. a koje nisu potkrijepljene potvrdama i diplomama.

101 VOZAČKA DOZVOLA DODATNE OBAVIJESTI DODATCI B kategorija od 1999. godine .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful