753. g. pr. Kr.

prema predaji te je godine osnovan grad Rim, rimska era započinje tom godinom (Varonova era) 7 brežuljaka: Palatin, Aventin, Eskvilin, Kvirinal, Viminal, Kapitol, Celij Legenda o postanku: Romul i Rem, blizanci, sinovi Ree Silvije i boga Marsa, njihov stric Amulije, nezakoniti vladar Albe Longe koji je preoteo vlast bratu Numitoru, dao ih je izložiti u prirodi, našla ih je i othranila vučica, a zatim ih je odgojio jedan pastir, kada su odrasli pomogli su Numitoru da se vrati na vlast, on im je dao zemlju da osnuju novi grad, izbila je svađa među bradom, Romul ubija Rema i postaje prvi rimski kralj Arheološke interpretacije: IX. st. pr. Kr. nastaju prva naselja na brežuljcima uz rijeku Tiber, dolina je bila močvarna i nije bila pogodna za život VII. st. pr. Kr. latinskim selima uz Tiber zavladali su Etruščani, Etruščani su pomogli domorodcima isušiti močvare, sela na brežuljcima su se postupno ujedinila u jedinstveno naselje Doba kraljeva: prema predaji traje od 753. do 509. pr. Kr. spominje se sedam legendarnih kraljeva, od kojih su trojica posljednjih bili Etruščani, sigurno ih je bilo više od sedam rimsko stanovništvo dijelilo se na tri plemena (tribus), svako pleme na deset kurija (curia), a svaka kurija na deset rodova (gens), društvo je bilo izrazito patrijarhalno patriciji, kasnija rimska aristokracija, potječu od tih prvobitnih 300 rodova, imali su politička prava, imaju pravo glasa u skupštini, tj. komiciji kurije (comitia curiata) plebejci, plebs, puk, kasniji doseljenici u Rim, uglavnom obrtnici, nisu imali politička prava i živjeli su odvojeno na Aventinu kralj (rex), vrhovni sudac, svedenik i vojni zapovjednik, nije imao nasljednu vlast nego ga je birala skupština a potvrđivao senat senat (senex = starac), vijede staraca, čine ga starješine rodova, potvrđuje odluke skupštine

navodno je šesti rimski kralj Servije Tulije proveo novu podjelu stanovništva na imovinske razrede (classes) koji su se dijelili na centurije, a time je i narodna skupština preustrojena na centurijatske komicije posljednji kralj Tarkvinije Oholi protjeran je iz Rima zato što je nj. sin silovao djevojku po imenu Lukrecija, proglašena je republika, a Rim se oslobodio prevlasti Etruščana Rimska Republika: od 509. do 27. pr. Kr. res publica = javna stvar

edili– nadziru javni red i mir. strijelaca i bojne tehnike). drugi podvrgnuti hegemoniji. kvestor – nadzire državnu blagajnu. Kr. diktator – izvanredna magistratura. utege. manipule (200) i centurije (100). no nisu imali pristup magistraturama i nisu smjeli sklapati brakove s patricijima 494. u doba Republike opremaju se o svom trošku. pr. jedni su doslovno porobljeni. plebejci i patriciji izjednačeni su u građanskim pravima magistrature: pretor – vrhovni sudac. osnovna jedinica je legija (3000 kasnije 6000 pješaka – legionara. Kr. pomodne jedinice konjanika. pr. cenzori – svakih pet godina biraju se cenzori koji popisuju stanovništvo i imovinu te određuju visinu poreza Rimska vojska: vojni obveznici su svi slobodni građani od 17 do 46 godina. dijeli se kohorte (600). gradsku čistodu. stroga stega. tredi pretvoreni u saveznike (socii) Osvajanje Italije (IV-III. st. Latinski rat – rimska pobjeda nad Latinskim savezom . pontifex maximus – vrhovni svedenik. u posebnim uvjetima diktator dobiva neograničenu vlast od senata na rok od šest mjeseci. veterani dobivaju mali zemljišni posjed USPOSTAVA RIMSKE VLASTI NAD SREDOZEMLJEM Jačanje rimske države: zahvaljujudi ustroju države i društva rimski građani odani su Republici i spremni su se za nju žrtvovati rimska vojska bila je dobro uvježbana i disciplinirana ravnoteža snaga u Italiji i na Sredozemlju bila je krhka. Rim je aristokratska republika plebejci su nakon Servijevih reformi imali pravo glasa u skupštini. pa su se Rimljani uspjeli nametnuti kao vodeda sila spretnom politikom Divide et impera! (Podijeli pa vladaj) – odnos prema svim poraženim protivnicima nije bio jednak. plebs dobiva pravo birati pučkog tribuna koji sudjeluje na sjednicama senata i ima pravo veta 367. Rimljani su odbili najezdu Gala («guske su spasile Rim») 340. pr.- sve državne službe (magistrature) su izborne i vremenski ograničene kraljevske ovlasti prelaze na dvojicu konzula koji se biraju na godinu dana sva stvarna vlast koncentrirana je u senatu. Kr): 390.

rimska odlučujuda pobjeda kod Zame. Makedonija priznaje poraz 167. Hanibal je prešao Alpe i počeo pustošiti Italiju. provincija Afrika Osvajanje istočnog Sredozemlja: Ilirski ratovi (229 – 167). 204. do IV. Kartaga je od trgovačkog središta prerasla u glavnu talasokraciju zapadnoga Sredozemlja. preduhitrio ih je vojskovođa Hanibal. pad Volsinija. Kartažana je malo. st) Puni = Kartažani Kartaga – kolonija feničkog grada Tira u današnjem Tunisu. započinje u doba 2. Kartažani moraju platiti ratnu odštetu i predati Rimljanima svu mornaricu.241) – sukob Kartage i Rima oko Sicilije. ali zahvaljujudi gospodarskoj modi imaju jaku pladeničku vojsku sastavljenu od Grka. daje se u zakup uglednim rimskim građanima Punski ratovi (III-II. Kartažani su prisiljeni povudi se sa Sicilije. «žitnice Sredozemlja». današnji Napulj) početak III. njihova kultura ima miješana. provincija Makedonija . na njegovu stranu stali su Kelti i neki italski gradovi. nakon dvogodišnje opsade. u tri rata zavladali su cijelom istočnojadranskom obalom. st. st. Kelta itd. Italika. povod ratu je sukob Kartage s rimskim saveznicima Numiđanima. Sardinije i Korzike koje postaju prve rimske provincije Drugi punski rat (219 . dok Siciliju zauzimaju Kartažani 265. Rimljani napadaju Siciliju. pr. međutim. provincija Ilirik sukob s Makedonijom.»). tj. mislim da Kartagu treba razoriti. Rimljani se spremaju napasti Kartažane u Hispaniji. Rim se miješa u razmirice između helenskih polisa na jugu Italije. težak rimski poraz kod Kane. st. Kr. Pir se povlači iz Italije – čitav jug Apeninskog poluotoka je pod vlašdu Rima. nakon kartaškog zauzimanja Mesane. rimska provincija Hispanija Tredi punski rat (148 – 146) – Kartaga se brzo oporavlja. uz velike napore i gubitke Rimljani su uspjeli izgraditi flotu i izvojevati pobjedu. posljednjeg etruščanskog uporišta ager publicus (državna zemlja). na vlasti u Kartagi je oligarhija. koji je bogat rudama. osnovana u IX. punskog rata jer je Filip V. bio Hanibalov saveznik. helenistička obilježja Prvi punski rat (264 . rimski vojskovođa Scipion iskrcava se u Africi. 202. 216. neuspjela opsada Rima.202) – Kartažani šire posjede na Pirenejskom poluotoku (Hispanija). Rimljani se sukobljavaju s Ilirima zbog njihova gusarstva. u rat između Rima i Tarenta umiješao se epirski kralj Pir («Pirova pobjeda») 285. Kartaga je sravnjena sa zemljom. 148. što navodi Rimljane da preduhitre obnovu njezine talasokracije (Katon: «Uostalom.samnitski ratovi – Rimljani lome otpor Samnidana i učvršduju vlast na jugu Italije (pokoren je i grčki grad Neapolis. osnovana kolonija Nova Kartaga. Hanibal se mora povudi iz Italije.

koji se proletariziraju i dolaze živjeti u grad od prosjačenja. matematike. bog proljeda. kada de označavati niže plemstvo u zapadnoj Europi) zbog prelaska na robovsko obrađivanje veleposjeda tržište uništava sloj seljaka-sitnih posjednika. rimske vrijednosti: vrlina. klijente i robove. rad i vjera. Rimljani su preuzeli etruščansko vjerovanje u duhove (lari. tu de nastati rimska provincija Azija KULTURA I DRUŠTVO RIMSKE REPUBLIKE Obitelj: rimska familija. vlast oca (pater familias) je neograničena Religija: rimska religija razvila se kao spoj italsko-etruščanskih i grčkih vjerovanja. plebs živi nešto skromnije od patricija. robova ima malo. temeljna jedinica društva. nekrokorintija – zaplijenjena keramika iz Korinta i drugih grčkih gradova. taj naziv de se održati sve do srednjeg vijeka. Rimljani razaraju Korint. izvorna umjetnost je na skromnom stupnju. ali ima neka politička prava i vojnu obvezu Umjetnost: najjači je helenski utjecaj. nema nasljednika i oporučno ostavlja svoju državu Rimu. bogovi rimskog panteona su italska božanstva s preuzetim osobinama grčkih bogova. retorike te prolaze vojnu obuku. geniji). senatorske patricijske obitelji prigrabile su najvede zemljišne posjede. komedija (Plaut. epsko i lirsko pjesništvo. ali s osvajačkim ratovima umjetnost dostiže grčki izraz. dobivaju poduku iz čitanja i pisanja. dok se trgovalo na drugim trgovima. dok su vitezovi plebejci koji su se obogatili trgovinom i zelenaštvom (vitezovi služe vojsku kao konjanici. Terencije) Društvene suprotnosti – s vremenom se povedavaju. obuhvada širu obitelj. dok se velika vedina građana pretvara u svjetinu bez zemlje i posla (proletarijat) nobili se dijele na senatorski i viteški stalež. portretističko kiparstvo. osobito se štovao i Mars. Junona (Hera) i Minerva (Atena). pojavljuje se sloj veleposjednika (nobili). penati. najvažnija je Kapitolijska trijada – Jupiter (Zeus). patricijske obitelji u to doba same obrađuju zemlju.- 147. obredi su uključivali žrtvovanje životinja i gatanje Svakodnevni život: Forum Romanum (glavni trg) bio je središte društvenog i političkog života. provincija Ahaja pergamski kralj Atal III. što je posljedica osvajačkih ratova podjela na patricije i plebs sve je manje značajna zbog povedanja imovinskih razlika. sitnog kriminala i milostinje političara pojava stranaka u političkom životu: optimati – stranka senatora koja želi povedati ovlasti Senata. oni su posluga i pomodna radna snaga. poistovjeden s grčkim bogom rata Aresom. mladi patriciji odgajaju se da budu sposobni u svojoj društvenoj ulozi. populari – stranka koja privlači niže slojeve obedanjima o agrarnoj reformi .

pr. 102-101. pobuna Italika koji su tražili puno rimsko građansko pravo. pr.agrarnu reformu pokušali su provesti pučki tribuni Tiberije Grakho (133. nakon odlaska Suline vojske na Istok. pad motivacije rimskih vojnika) – veliki gubitci u ratu s Numiđanima i porazi od germanskih plemena na sjevernoj granici Gaj Marije – plebejac koji je uspio u vojnoj i političkoj karijeri. zapovjedništvo je povjereno Suli. ali im je ipak priznato građansko pravo). a za vojnu službu ne prima se redovna plada nego udio u plijenu. osnovna vojna jedinica postaje legija od 6000 ljudi Lucije Kornelije Sula – vođa optimata i Marijev suparnik. Sicilija. iz ugledne patricijske obitelji. Sula se vrada. to je urodilo i Savezničkim ratom nakon punskih ratova. Kr. pr. što de dovesti do tri građanska rata (Marije – Sula. god. Sulin državni udar. urota i političkih ubojstava te dva velika ustanka robova sloj sitnih seljačkih posjednika potpuno nestaje Rim je prenapučen besposlenim proleterima vojska postaje neučinkovita (popunjava se građanskom mobilizacijom. Marko Antonije – Oktavijan). Pompej – Cezar. obojica su ubijena u senatorskim urotama Italici koji su bili u savezničkom odnosu s Rimom zahtijevali su puno rimsko građansko pravo i preraspodjelu zemlje u kojoj bi i oni sudjelovali. postaje diktator i provodi političke čistke (proskripcije – popisi državnih neprijatelja koje je svatko mogao ubiti i dobiti nagradu) . porazio Cimbre i Teutone. istodobno je pet puta uzastopce biran za konzula i stekao veliko materijalno bogatstvo Marijeva vojna reforma: uvodi se profesionalna vojska. god. rimsko gospodarstvo potpuno prelazi na robovsku privredu. time je povedana mod vojnih zapovjednika i uloga vojske u državi jer su vojnici ponajprije odani svojem zapovjedniku (zapravo se radilo o privatnim vojskama). Kr. vojsci pristupaju dragovoljci na rok od 16 godina. također je stvorio vlastitu privatnu vojsku Prvi građanski rat (88–82) – Senat je odlučio pokrenuti vojni pohod u Malu Aziju protiv pontskog kralja Mitridata VI (očekivao se velik ratni plijen). st. 105. 82. uspješno priveo kraju rat protiv numidskog kralja Jugurte. Kr – zaoštravaju se društvene suprotnosti. jedan od vođa stranke populara. pa zatim njegov mlađi brat Gaj (123. vojnici se opremaju o svom trošku. god. Spartakov ustanak (započeo u gladijatorskoj školi u Kapui) RIM U DOBA GRAĐANSKIH RATOVA II – I. no populari i vitezovi uspjeli su ga razriješiti te dužnosti i predati je Mariju. dobivaju vojnu opremu i pladu od države te mirovinu u obliku zemljoposjeda. Kr). zauzima grad. 73. robovi de naposljetku raditi u doslovno svim zanimanjima i to gotovo isključivo oni ustanci robova: 138. pr. istaknuo se u Savezničkom ratu (90 – 88. Italici su poraženi u ratu. g). grad ponovo zauzimaju Marijeve snage. god.

Imperator – vrhovni zapovjednik vojske . a Marka Antonija proglasiti državnim neprijateljem (potonji je otišao u Egipat i postao ljubavnikom kraljice Kleopatre) 31. pr. koji postaje konzul). god. Principat – sustav vladavine za Augusta i nj. nakon Krasove smrti povezao se sa senatorskim staležom i postao Cezarov suparnik Gaj Julije Cezar – patricij koji je uživao podršku puka. Kr – 14. Afrika – Lepid). nakon što je osigurao prevlast optimata. ima ambicije postati teokratski monarh. Marko Antonije i Lepid. god.79. Kr. p. Pompej i Kras podijelili su vlast nad Rimskom Republikom (Pompej i Kras istaknuli su se pri gušenju Spartakova ustanka) Marko Licinije Kras – najimudniji Rimljanin kojega su podržavali novčarski krugovi. zagovara republikanstvo i čuvanje rimske tradicije. Cezar je ubijen u senatorskoj uroti Drugi trijumvirat (43-31) – vlast dijele Cezarove pristaše Gaj Oktavijan (Cezarov pranedak i posinak. nasljednika. Kr. pomorska bitka kod Akcija – Oktavijanova pobjeda. provode proskripcije i dijele državu na tri dijela (Zapad – Oktavijan. trojica najutjecajnijih političara. pr. sva trojica dobivaju diktatorske ovlasti. Oktavijan spletkama uspijeva isključiti Lepida iz vlasti. Oktavijan osvaja Egipat i postaje upravitelj te nove bogate provincije. poginuo u vojnom pohodu u Siriji Gnej Pompej – proslavio se vojnom karijerom. književnik i filozof. ubrzo de provesti reforme koje de ga učiniti monarhom – uspostava Carstva 27. 63. Sula predaje vlast i povlači se iz politike Marko Tulije Ciceron – političar. Antonije i Kleopatra počinili su samoubojstvo. obnašao dužnost konzula. Princeps senatus – prvak Senata. u doba Drugoga trijumvirata ubijen u proskripcijama Prvi trijumvirat (59–49) – kako bi izbjegli međusobni sukob. a uzor mu je Aleksandar Veliki Drugi građanski rat (49-48) – Cezar pobjeđuje Pompeja. razotkrio i spriječio državni udar Lucija Sergija Katiline. Pompejev suparnik. Cezar. prvi iznosi mišljenje u Senatu. 43. proglašen doživotnim diktatorom 44. kao konzul. RIMSKO CARSTVO: DOBA PRINCIPATA AUGUSTOVA VLADAVINA – 27. osvajač Galije te upravitelj Galije i Ilirika. god. istodobno je cenzor i osobno sastavlja popis senatora 2. formalno republikanski August je prisvojio sve važne magistrature. nadzire vojsku i državnu riznicu 1. god. god. Istok – Antonije.

štedljiv i strog. Tribun – to mu osigurava nepovredivost osobe 6. ali paranoičan. mir i blagostanje – zlatno doba rimske povijesti Carski kult – obožavanje carevog genija JULIJEVSKO-KLAUDIJEVSKA DINASTIJA (do 68. kalendarom i običajima Augustove reforme zakoni o dudoređu. pretorijanska garda. omražen zbog samovolje. prvi sustavno progoni kršdane. Prokonzul – upravitelj državnih provincija 5. ubijen je u pretorijanskoj uroti Neron (54-68) – oponaša helenističke vladare. ubijen u pretorijanskoj uroti Klaudije (41-54) – obrazovan i cijenjen. nasljeđivanje se temelji na načelu usvojenja. ali dolazi do sukoba između careva i Senata te državnih udara.3. pomodni odredi carske i senatske pokrajine romanizacija provincija Nove pokrajine: Egipat. koji je obično sposoban mladi rođak usvojen kao carev sin Tiberije (14-37) – nastavlja Augustovo djelo. Pontifex maximus – nadzor nad bogoslužjem. obitelji i vjeri nobile pridobiva mjestima u Senatu i vojnim položajima vitezove pridobiva mjestima u upravi dijeljenje žita i cirkuske igre za puk (Kruha i igara!) vojne reforme: smanjen broj legija. Ilirik Pax romana (rimski mir) – red. međutim. vlada u slozi sa Senatom.nastavlja se doba procvata. Konzul 4. osvaja Britaniju. Germanija. car bira nasljednika. neki ga okrivljuju za velik požar u Rimu 64. pred kraj života povlači se na otok Capri Kaligula (37-41) – neuravnotežen i nasilan. god. također svrgnut vojnim udarom 69 – godina triju careva . g) .

u pravilu. nazvani su Antonini po jednom od vladara (Antonin Pio) Trajan (98-117) – prvi car rođen izvan Italije (Hispanac). pa je svrgnut SEVEROVSKA DINASTIJA (193-235) – uvođenje otvorene vojne monarhije. vojska ga je proglasila carem. veliki troškovi – inflacija (kvarenje novca). Germani) ogromni izdatci za vojsku i golemi činovnički aparat novi građanski ratovi između protucareva gospodarska kriza: manjak radne snage. previsoki porezi. koji ne tvore dinastiju. zbog nedostatka robova veleposjedi se počinju dijeliti u zakup kolonima barbarizacija – počinje naseljavanje Germana i drugih plemena duž granice kao «saveznika» . hiperinflacija. Arabija) Hadrijan (117-138) – vodi obrambene ratove i napušta Mezopotamiju. STOLJEDE) doba vojničkih careva. Mezopotamija. pad proizvodnje.FLAVIJEVSKA DINASTIJA (68-96) – tri nasljedna cara. vladari te «dinastije» nisu povezani krvnim srodstvom nego ustanovom usvajanja. oslanjaju se na vojsku i neitalsko stanovništvo. koji se pokazao potpuno nedostojnim vladarom. potiče romanizaciju i osnivanje novih gradova Marko Aurelije (161-180) – «filozof na prijestolju». ratuje protiv Germana i Parta. uspješni osvajački ratovi i najvedi teritorijalni opseg Carstva (Dacija. raseljava Židove nakon novog ustanka. Karakala (211-217) 212. stoljede) – adoptivni carevi. svrgnut državnim udarom ANTONINSKA DINASTIJA (II. provodi reforme i ponovo uspostavlja red u Carstvu Tit (79-81) – guši židovski ustanak i raseljava Židove po Carstvu Domicijan (81-96) – naziva se gospodarom i bogom. Septimije Sever (193 – 211). nastavak gospodarskog procvata i nova osvajanja Vespazijan (69-79) – zapovjednik u pobunjenoj Judeji. Karakalin edikt – svi slobodni stanovnici dobivaju građansko pravo KRIZA RIMSKOG CARSTVA (III. nego. dolaze udarom na vlast stalan pritisak na istočne i sjeverne granice (Parti. naslijedio ga je sin Komod. Hadrijanov zid u Britaniji. vrhunac modi Carstva i početak krize. uređuje sustav obrane na granici i osobno posjeduje sve dijelove Carstva. Armenija.

istočnjački dvorski ceremonijal Upravne reforme: tetrarhija (četverovlašde). podjela na 12 dijeceza. vezivanje poljodjelaca uz zemlju. Milanski edikt (313) 330. progoni kršdana Dioklecijanova palača Konstantin Veliki (306-337) pobjednik u građanskom ratu između tetrarha nastavlja reforme dinastičko četverovlašde (august + 3 cezara) prefekture pretorija (Istok. Galija) prefekti pretorija – civilna uprava magister militum – vrhovni zapovjednik vojske pogranična i pokretna vojska reforma novčanog sustava – zlatni standard prvi car kršdanin. Italija. preustroj i razdvajanje činovničkog aparata i vojske Gospodarske reforme: porez u naturi. Ilirik. trgovina .PREOBRAZBA RIMSKOG CARSTVA Dioklecijan (284-305) časnik pučkog podrijetla iz Dalmacije DOMINAT – novi sustav vladavine. izuzetno. nova prijestolnica – Konstantinopol DRUŠTVO U VRIJEME CARSTVA Limes – sustav pograničnih utvrda Cestovna mreža – vojska. pošta i. propisi o cijenama Jupiterov kult. car je neograničeni gospodar svojih podanika.

obrtničke udruge – preteča cehova Rudnici: Alpe. oslobođenici Gradovi: kolonije i municipiji (novi i stari gradovi koji imaju samoupravu) Civitas – gradska opdina Villae urbanae (gradske bogataške kude s unutarnjim dvorištem) Villae suburbanae (ladanjske kude) Insulae (višekatnice s najamnim stanovima) Javne građevine: bazilike. robovi Obrti: vedina obrtnika su slobodnjaci. amfiteatri . Hispanija. terme. koloni – zakupnici Smanjivanje broja robova – prestanak osvajačkih ratova.Istočni je dio Carstva gospodarski razvijeniji Trgovina: žito. biblioteke. maslinovo ulje. teatri. cirkusi. Britanija. Ilirik Poljoprivreda: pojava kolonatskog sustava. vino. stadioni.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful