You are on page 1of 32

Bisfenol A

Procjena rizika iz prehrambenih izvora

Studij: Food management Predmet: Analiza rizika Student: Josip Tutavac

1.Sažetak
Bisfenol A (BPA) – monomer koji se masovno upotrebljava u prehrambenoj industriji kroz: Polikarbonatnu plastiku (PC): - Boce za bebe Posude za hranu

Epoxy smole : - Zaštitni premaz u konzervama za hranu - Premaz metalnih pokolpaca za tegle i boce

Znanstvene studije na laboratorijskim životinjama o toksičnosti i hormonskoj aktivnosti BPA daju različite i kontroverzne rezultate. Znanstvena zajednica - podjeljena Mediji – posvećuju veliku pozornost i dijele brigu javnosti

FAO/WTO - organizirali Stručni skup za procjenu sigurnosti BPA: - zbog potencijalne nesigurnosti oko mogućih štetnih učinaka BPA po ljudsko zdravlje pri niskim koncentracijama izloženosti (posebice za malu djecu)

- Analiza svih dostupnih znastvenih podataka u svrhu karakterizacije potencijalnih djelovanja BPA kroz prehranu Promatrane skupine su formirane po dobi i konzumiranoj hrani: - Mliječni nadomjestak i majčino mlijeko (dojenčad 0 – 6 mjeseci starosti) - Mlijeko i mliječni nadomjesci uz uvođenje krute hrane (6 – 36 mjeseci starosti) - Kruta i tekuća hrana (odrasli) Za procjenu izloženosti su se koristile vrijednosti za slobodan BPA, dok su se u nekim studijama upotrebljavale vrijednosti ukupnog BPA (majčino mlijeko)

3. Procjena izloženosti
Napravljena je procjena izloženosti BPA na osnovu objavljene procjene izloženosti u 7 zemalja i regija, te međunarodnih izračuna izloženosti iz dostupnih podataka o strukturi potrošene hrane. Također su razmatrani i neprehrambeni izvori

2.1. Nacionalna procjena izloženosti
Odrasle osobe: - Srednja izloženost < 0,010 - 0,40 μg/kg tjelesne mase dnevno - Izloženost 95 – 97,5% populacije: 0,06 – 1,5 μg/kg tjelesne mase dnevno Mala djeca i teenageri: - Srednja izloženost: 0,1 – 0,5 μg/kg tjelesne mase dnevno - Izloženost 95 – 97,5 % populacije: 0,3 – 1,1 μg/kg tjelesne mase dnevno

2.2. Međunarodna procjena izloženosti
Mogući scenariji modela prehrane: - Najgori mogući scenarij – 100% slučajeva se konzumira pakirana hrana - Najbolji mogući scenarij – 25% slučajeva se konzumira pakirana hrana Maksimalna fiziološka razina: - za krutu hranu 0,05 kg / kg tjelesne mase - za tekuću hranu 0,1 ml / kg tjelesne mase “Procjena najboljeg slučaja” – scenarij koji rezultira najnižom realnom izloženošću “Procjena najgoreg slučaja” – scenarij koji rezultira najvećom mogućom izloženošću

2.2.1. Potenc. izloženost kroz prehranu za bebe 0 – 6 mj. starosti Mogući scenariji prehrane beba: - Tekući mliječni nadomjestak - Praškasti mliječni nadomjestak - Majčino mlijeko - Mix Način hranjenja: - Staklena, plastična ili metalna boca - Dojenje U svrhu procjene, se pretpostavila max. migracija iz PC boca je 15 μg/kg – zaštitnički prema potrošaću

Zaključak stručnog skupa: Izloženost beba hranjenjih: - Dojenjem - 0,3-1,3 μg/kg t.m. dnevno - Konzerviranim tekućim nadomjeskom iz PC boca – srednja vrijednost = 2,4 μg/kg t.m. dnevno, u 95% slučajeva 4,5 μg/kg t.m. dnevno - Praškastim mliječnim nadomjeskom iz PC boca – srednja vrijednost = 2,0 μg/kg t.m. dnevno, u 95% slučajeva 2,7 μg/kg t.m. dnevno - Konzerviranim tekućim nadomjestkom iz boca bez PC – srednja izloženost = 0,5 μg/kg t.m. dnevno, a za 95 % percentile1,9 μg/kg t.m. dnevno - Praškastim mliječnim nadomjestkom iz boca bez PC – srednja vrijednost = 0,01 μg/kg t.m. dnevno, a za 95% percentile 0,1 μg/kg t.m. dnevno.

Razlika između tekučeg i praškastog nadomjestka je zbog migracije BPA iz premaza epoxy smole unutrašnjosti konzervi u koje se tekući nadomjestak pakira. Osnovna izloženost u ovoj dobnoj skupini je zbog migracije BPA iz PC boca (81% slučajeva), te mliječno tekućeg nadomjestka pakiranog u PC spremnike i metalne konzerve sa epoxy smolom (19% slučajeva). Migracija BPA iz epoxy smole u kontaktu s praškastim nadomjestkom uzrokuje ~ 1% izloženosti

2.2.2.Potencijalna izloženost za bebe od 6-36 mjeseci starosti - Uzeto u obzir uvođenje krute hrane (voće, povrće, slatkiši, meso) u prehrani ove dobne skupine uz daljne konzumiranje tekuće hrane (tekući mliječni nadomjestak i majčino mlijeko) Dojena djeca koja su hranjena i krutom hranom – prosječna izloženost= 0,1μg / kg t.m. dnevno i max=0,6 μg / kg t.m. dn. Djeca hranjena s ml. nadomjeskom iz PC boca i krut. hranom – pros. izloženost=0,6 μg / kg t.m. dn., max=3,0 μg / kg t.m. dn. Djeca hranjena s ml. nad. iz ne-PC boca i krut. hranom – pros. izloženost=0,1 μg / kg t.m. dn., max=1,5 μg / kg t.m. dn.

2.2.3. Potencijalna izloženost za djecu stariju od 3 godine - pretpostavlja se da su prehrambene navike iste kao i kod odraslih (bez konzumacije kave, alkohola i čaja) Scenarij najmanje izloženosti (25% pića je gazirano i 25 % hrane je pakirano) – srednja izloženost = 0,2 μg / kg t.m.dn. max. izloženost = 0,5 μg / kg t.m.dn. Scenarij največe izloženosti (100% pića je gazirani i 100% hrane je pakirano – srednja izloženost = 0,7 μg / kg t.m.dn., max. izloženost = 1,9 μg / kg t.m.dn. Glavni izvor izloženosti u ovoj dobnoj skupini je migracijom BPA iz konzervirane hrane (94 %)

2.3.4. Potencijana izloženost odrasih (uključujući i trudnice) - Konzumacija tekuće i/ili krute hrane, pakirane i/ili nepakirane Scenarij najmanje izloženosti (najbolji slučaj): – konzumira se 25% tekuće hrane (čaja, kave i alkoholnih pića) i 25% krute hrane - zapakirane - Procjenjena izloženost = 0,4 μg/kg t.m. dn.– 1,0 μg/kg t.m. dn. Scenarij najveće izloženosti (najgori slučaj): - Konzumira se 100% tekuće hrane i 100 % krute hrane iz zapakiranih izvora - Procjenjena izloženost 1,4 μg/kg t.m. dn. – 4,2 μg/kg t.m. dnevno

2.3.5.Izloženost iz neprehrambenih izvora - Udisanjem slobodnog BPA iz zraka ~ 0,003 μg/kg t.m. dn. - Neizravnim gutanjem (prašina, tlo, igračke) ~ 0,03 μg/kg t.m. dn. za dojenčad, ~ 0,0001 μg/kg t.m. dn. (djeca i odrasli) - Termalni papir i stomatološki tretmani – ne uzima se u obzir zbog kratkotrajnosti

PREHRANA JE GLAVNI IZVOR UKUPNE IZLOŽENOSTI!

Zaključak: - Zbog konzervativnih pretpostavki, međunarodna procjenjena izloženost je veća od usporedivih nacionalnih procjena - Izloženost je veća kod dojenčadi koja je hranjena tekućim nadomjestkom, nego kod one hranjene krutim nadomjestkom - Izloženost je veća kod dojenčadi hranjene iz PC boca nego kod one koja nije hranjena PC bocama - Kad se u prehranu uvodila kruta hrana, izloženost se smanjivala

4. Metabolizam i kinetika toksičnosti
Kinetika toksičnosti oralno unešenog BPA je studirana na glodavcima, primatima i ljudima BPA se absorbira na gastrointenstinalnom traktu, prolazi kroz jetru i crijeva, te se transformira u oblik koji se ne veže za estrogenski receptor Procjena izloženosti na temelju biomonitoringa – ukupna koncentracija u ljudskoj mokraći se množi s specifičnom dobi i volumenom mokraće koja se izlučila u 24 sata (dnevna izloženost) , podjeljeno s tjelesnom masom.

Medijan procjenjene izloženosti (temeljen na biomonitoringu) – 0,01-0,05 μg/kg t.m.dn. za odrasle, 0,02-0,12 μg/kg t.m.dn. za djecu Izloženost 95% percentile: - 0,27 μg/kg t.m.dn. za prosječnu populaciju - 0,45-1,61 μg/kg t.m.dn. za dojenčad - 0,78 μg/kg t.m.dn. za djecu od 3-5 godina Ove procjene su usporedive s onim temeljenim na koncetraciji u hrani

- Vrijeme polueliminacije iz mokraće < 2 sata - Veoma ograničena kategorizacija izloženosti iz jednog uzorka za epidemiološke studije koje analiziraju dugotrajnu izloženost

Koncentracija BPA iz krvi opada još brže

4.1.Kvaliteta spermatozoida
- Skromne veličine uzoraka (n=190-302) - Dokazana povezanost koncentracije BPA s smanjenjem kvalitete spermatozoida - Preporuča se nastavak istraživanja

4.2.Kvaliteta jajnih stanica
- Mali uzorak (n=84) - Postoji povezanost povećane koncentracije BPA u mokraći s smanjenjem broja oocita i maksimuma estradiola - Preporuča se povečati broj uzoraka i nastaviti s ispitivanjem

4.3. Razvoj u pubertetu
- Dvije studije (mala n=192 i velika n=1151) - Nije pronađena veza između povečane koncentracije BPA u mokrać s promjenama u vremene ulaska u pubertet kod djevojčica - Postoje naznake o povezanosti s kasnijim razvojem grudi

4.4. Rast i neurorizična djeca
- Jedna studija pokazala da je povečanje kocentracije BPA u mokraći trudnica u trećem tromjesečju bila blago povezana s smanjenjem tjelesne težine u rođene bebe (statistički neznačajno) - Jedna studija (n=249) – pronašla pozitivnu korelaciju između izmjerene koncentracije mokraćnog BPA za vrijeme trudnoće s agresijom i hiperaktivnošću kod dvogodišnjih djevojčica - Ova studija pokazuje da prenatalna izloženosti BPA, osobito ranoj trudnoći, je povezana s problematičnim dječijim ponašanjem - Potrebno je provesti daljnje studije

5. Toksičnost
5.1. Akutna i ponovljiva doza toksičnosti
- BPA ima svojstvo niske akutne tosičnosti - Prag razine štetnog efekta (NOAEL) s obzirom na oralnu izloženost kod miševa i štakora je 5mg/kg tjelesne mase

5.2. Genotoksičnost
- BPA nije mutagen u sustavu in-vitro ispitivanja - Ne inducira staničnu preobrazbu - Vjerojatno ne predstavlja genotoksičnu opasnost za ljude

5.3. Kancerogenost
- Proučavana kod glodavaca - Studije ukazuju na povečanje određenih tipova tumora, ali ne pružaju uvjerljivije dokaze o kancerogenosti - Izloženost BPA u perinatalnom razdoblju je detektirala određene promjene na prostati i prilikom razvoja mliječne žlijezde (postaju više osjetljivi na razvoj neoplazija tj tumora) - U nedostatku dodatnih istraživanja ovo su dovoljni dokazi kancerogenog potencijala BPA

5.4. Reproduktivna i razvojna toksičnost
- Studija na štakorima i miševima je detektirala NOAEL od 50 mg/kg t.m. dnevno Upitan potencijal niskih doza toksičnosti BPA kod ljudi

- Postojeće podatke integrirati u nove studije da bi se detektirao potencijal niske doze toksičnosti BPA (1mg/kg t.m. dnevno)

5.5. Ostali učinci
5.5.1. Neurobihevioralni, neurotoksični i neuroendokrini efekti - Nema naznaka da razvojna izloženost BPA utječe na senzorske sustave i spontano seksualno ponašanje kod laboratoriskih životinja - Za detekciju potencijane anksioznosti kod ljudi je potrebno provesti daljnja istraživanja 5.5.2. Imunotoksičnost - Nema znastvenih dokaza da BPA utječe na imunotoksičnost

5.5.3. Metabolički premečaji - Studije metaboličkih poremečaja su u nastajanju i trenutno dostupni podaci nisu dovoljni za nekakve zaključke o potencijanom riziku za zdravlje 5.5.4. Kardiovaskularni učinci - Studije ne pokazuju jasan utjecaj na kardiovaskularni sustav - Potrebno dalje provoditi studije

5. Karakterizacija rizika
- Objedinjuje identifikaciju i karakterizaciju opasnosti, uključujući procjenu date doze za određivanje vjerojatnosti štetnog utjecaja koji se pojavljuje s obzirom na trenutnu razinu izloženosti s pratećom nesigurnosti

5.1. Karakterizacija opasnosti
- Literatura uglavnom vrednuje zdravstvene učinke BPA na temelju životinjskih modela - U dozama od 50 mg/kg dnevno i više, BPA uzrokuje niz nepovoljnih učinaka po zdravlje glodavaca (fetalna smrt, smanjenje težine mladih, manji broj izleglih, smanjenje natalnog i postnatalnog rasta) - Doza od 5mg/kg t.m. dnevno je identiificirana kao NOAEL u procjenama - Novije studije (zadnji 10tak god.) pokazuju neke nove zdravstvene efekte i pri manjim dozama (0,002-0,2mg/kg t.m. dnevno) - posebno pri analiziranju izloženosti životinja za vrijeme trudnoće ili dojenja - Neuronske i bihevioralne promjene kod štakora i miševa - Promjene na prostati i tkivu dojki – osjetljivost na neoplaziju u kasnim fazama života

6. Zaključak
- Određivanje “sigurne razine” izloženosti za BPA će i dalje biti otežano zbog nedostatka eksperimentalnih podataka iz životinjskih studija koje su pogodne za procjenu rizika - Nastavak istraživanja kinetike toksičnosti BPA i njegovih estrogena te drugih mehanizama djelovanaj je potrebno prije nego se utvrde polazne vrijednosti (NOAEL, LOAEL, referentna doza...) - Za veliki broj kranjih točaka, točke polaska (najniže doze unutar referentnih eksperimentalnih podataka) su mnogo više od ljudske izloženosti – nema zdravstve opasnosti

- Studije razvojne i reproduktivne toksičnosti u kojima su se ocjenjivale konvencionalne krajnje točke su pokazale rekacije samo pri velikim dozama, ako i uopće - Neke nove krajnje točke (spolno-specifično neurosazrijevanje, anksioznost, paraneoplastične promjene na mliječnim žlijezdama i prostati kod štakora, oslabljenost sjemenih parametara) u nekoliko novih znastvenih studija su pokazale poveznice na nižim razinama izloženosti. “Točke polaska” kod ovih niskodoznih efekata su blizu procjenjene ljudske izloženosti, tako da bi njihovo potvrđivanje dalo razlog za zabrinutost - Nove studije pokazuju da BPA možebitno djeluje i preko drugih mehanizama što bi trebalo predstavljati putokaz sljedećim istraživanjima kako bi se ta nesigurnost smanjila

7. Alternativni materijali
- Ne postoji ni jedna alternativna zamjena za BPA za sve njegove primjene u prehrambenoj industriji - Staklo, polipropilen, poliestersulfon, polietilentereftalat, polietilen visoke gustoće, polivinil klorid, poliamid, silikon, Tritan kopoliester, poliesteri, polikrilatesi, vinilne i oleo smole - Npr. alkidi (poliester modificiran s masnim kiselinama) se ne mogu zbog svoje neosjetljivosti na hidrolizu i kemijsko djelovanje koristiti kao unutarnji premaz ambalaže za piće i hranu - Sve alter. materijale treba proc. prema znanst. spoznajama

8. Literatura
• FAO / WHO Expert Meeting (2.–5. November 2010) and Report of Stakeholder Meeting on Bisphenol A (1. November 2010) - Toxicological and Health Aspects of Bisphenol A http://www.who.int/foodsafety/chem/chemicals/bisphenol/en/inde x.html