You are on page 1of 34

PONUDA NOVCA

Na ponudu novca presudno utječe ponašanje središnje banke, banaka i nebankarskog sektora ( stanovništvo i poduzeća ). Središnja banka određuje monetarnu bazu, odnosno količinu primarnog novca. Banke odobravajući kredite utječu na ponudu novca, s tim da središnja banka stopom obvezne rezerve likvidnosti regulira taj proces. Stanovništvo i poduzeća na ponudu novca utječu odlukama o količinama novca koje drže u obliku gotovine ili depozita po viđenju. Funkcija ponude novca: Ms = Ms (
r D, T, s, L, d, 0,

r r r r r R, Y, B )

Ms – ponuda novca r D – kamatnjaci na štedne depozite po viđenju rT - kamatnjak na oročene depozite rs – kratkoročni kamatnjak ( na kredite ) rL – dugoročni kamatnjak ( krediti, obveznice ) rd – kamatnjak središnje banke na kredite bankama r0 – kamatnjak na prekonoćne kredite ( na međubankovnom tržištu ) R – stopa obvezne rezerve Y – nominalni nacionalni dohodak B – monetarna baza ( primarni novac ) Promjene u ponudi novca neposredno se odražavaju na važne ekonomske veličine kao što su: zaposlenost, razina cijena, stope rasta BDP-a, devizni tečaj, trgovački odnosi sa inozemstvom itd. Monetarni agregati – skup financijskih instrumenata ( oblika ) istog stupnja likvidnosti, pri čemu širina skale od najvišeg do najnižeg supnja likvidnosti ovisi o konkretnim institucionalnim prilikama, razvijenosti financijskog tržišta, stupnju razvijenosti gospodarstva i dr. S obzirom na mogućnost konverzije jednog oblika novca u drugi ili pretvaranja iz jedne funkcije u drugu, moguće je monetarne agregate klasificirati u više grupa. Pritom je važno da su oni istodobno u funkciji monetarnih indikatora ili « pokazivača « monetarne politike pomoću kojih se želi objasniti narav i kvantitativna strana monetarne politike. Središnja banka može djelovati na nominalnu količinu novčanih sredstava, dok na realnu količinu novca ne može djelovati. Dva su osnovna pristupa definiciji novca: a) transakcijski b) pristup likvidnosti

Transakcijski pristup mjerenju novca naglašava funkciju novca kao sredstva prometa ( razmjene ) i plaćanja. Pristup likvidnosti razmatra lakoću kojom pojedinac može prodati ( ili unovčiti ) određenu imovinu na neki nepoznati dan u budućnosti po poznatoj nominalnoj cijeni u kratkom roku i uz minimalne troškove. Taj pristup naglašava ulogu novca kao sredstva očuvanja vrijednosti, a zanemaruje ulogu novca kao sredstva razmjene.

TRI GRUPE MONETARNIH AGREGATA I PRAKSA U NEKIM ZEMLJAMA Monetarne agregate koji se danas uz određene varijacije koriste u svim razvijenim tržišnim privredama možemo podijeliti u tri grupe i to: 1.) primarni novac, M0 2.) novčana masa u užem smislu, M1 3.) novac kao dio imovine, M3, M4... PRIMARNI NOVAC – M0 Primarni novac se u monetarnoj statistici nekih zemalja označava kao monetarni agregat M0, a u literaturi se pojavljuje pod različitim nazivima: monetarna ( novčana ) baza, rezervni novac, novac velike snage. Rezerve banaka su sastavna komponenta primarnog novca. Primarni novac ( M0 ) predstavlja sumu gotovog novca u optjecaju ( G ) i ukupnih rezervi banaka kod središnje banke ( R ), što znači da možemo pisati: M0 = G + R Rezerve banaka uključuju depozite banaka na računima za namiru ( svaka banka ima otvoren žiroračun kod središnje banke ), izdvojenu obveznu rezervu, blagajnu banaka ( gotovina u blagajni banaka za potrebe svakodnevnog poslovanja ) te druge obveze središnje banke prema poslovnim bankama izražene u domaćoj valuti ( u Hrvatskoj su to npr. obavezno upisani blagajnički zapisi ). Računi za namiru banaka uključuju viškove rezervi ( viškove likvidnosti ) i rezervu likvidnosti. Monetarni multiplikator ( m ) pokazuje odnos novčane mase u užem smislu ( M1 ) i primarnog novca ( M0 ): m = M1 / M0 iz čega proizlazi da je M1 = M0 * m Iz navedenog slijedi da je primarni novac temelj sekundarne emisije novca pa od tuda i njegovi alternativni nazivi monetarna baza, rezervni novac i novac velike snage. Pasiva bilance središnje banke pokazuje iznos i oblike primarnog novca ( gotov novac u optjecaju izvan banaka, depoziti banaka i drugih sektora ) i držaoce ( stanovništvo, banke, država i dr. ).

Iako je središnja banka jedina ovlaštena emitirati primarni novac, pa se može reći da je riječ o monopolističkom proizvođaču novca, treba reći da postoji dio primarnog novca koji ona može kontrolirati i dio koji ona može samo djelomično kontrolirati. U cijelosti može kontrolirati nekreditni dio primarnog novca koji je rezultat operacija na otvorenom tržištu ( prodaje državnih vrijednosnica ) i otkupa deviza. Ograničena mogućnost kontrole primarnog novca javlja se u slučajevima kad središnja banka odobrava kredite bankama. U aktivi bilance središnje banke vide se kanali, odnosno uzroci kreiranja primarnog novca, a u pasivi se nalazi primarni novac ( gotovina u optjecaju i rezerve banaka ). Kod nas se u proteklih 10 godina 95% primarnog novca kreiralo uz pomoć deviznih transakcija. Glavne pozicije aktive i pasive bilance središnje banke: Aktiva: - krediti bankama - krediti državi - devizne transakcije - kupljene državne vrijednosnice Pasiva: - depoziti banaka kod središnje banke - gotov novac kod banaka ( blagajna banaka ) - gotov novac kod nemonetarnih subjekata - depoziti države Uzimajući u obzir praksu različitih središnjih banaka, tokove kreiranja primarnog novca možemo podijeliti u tri grupe transakcija: • • • kupovina i prodaja vrijednosnica na otvorenom tržištu ( ONA ) devizne transakcije ( DTI ) odobravanje kredita bankama ( PE )

što matematički možemo izraziti sljedećom jednadžbom: M0 = PE + DTI + ONA

Ukoliko središnja banka kupi devize ili državne obveznice od banaka, za protuvrijednost iznosa kupovine, knjižit će porast viškova likvidnosti na računu za namiru banaka, što znači da operacija predstavlja tok kreiranja primarnog novca. U suprotnim situacijama kada središnja banka prodaje devize ili vrijednosnice bankama, odnosno kada banke vraćaju pozajmljena sredstva, doći će do poništavanja primarnog novca.

kupovina deviza i prodaja vrijednosnica u istom iznosu što neće imati učinka na porast primarnog novca ). Teorijske koncepcije novčane mase: Tradicionalna koncepcija novčane mase koja se smatra njezinom užom definicijom polazi od stava da se ukupna količina novca u optjecaju sastoji samo od onih financijskih oblika koji su u nekoj zemlji prihvaćeni kao sredstvo prometa i plaćanja i da se kao takvi u praksi koriste. te metodologiji MMF – a. Općenito se novčana masa može izraziti na sljedeći način: M1 = G + D pri čemu se pod « D « uključuju depoziti po viđenju na transakcijskim računima. a « G « je gotov novac u optjecaju. Milton Friednam . a preostali višak emisijske dobiti uplaćuje se u državni proračun za financiranje općedruštvenih potreba. Emisijska dobit – zarada središnje banke putem kamatnjaka ( ako odobrava kredite drugim bankama ) i često ta dobit predstavlja za središnju banku važan izvor sredstava za financiranje njezinog ukupnog poslovanja.novac čine gotov novac. depozitni novac. Novac kao dio imovine je manje likvidan u odnosu na sredstva koja čine novčanu masu koja služi za obavljanje transakcija. Zato se M1 često naziva transakcijskim novcem. ( npr. štedni depoziti po viđenju i oročeni depoziti.Uz aktivnosti središnje banke veže se i posao sterilizacije monetarnih učinaka. « novcem kao dijelom imovine «. u praksi većine zemalja. predstavlja sve one instrumente plaćanja koji služe kao zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja u zemlji. Gusley i Shaw – novac čine sve iznad + depoziti nebankarskih financijskih institucija Radcliffeov komitet – novac čini sve iznad + kreditne linije NOVČANA MASA U UŽEM SMISLU – M1 Novčana masa u užem smislu M1. a kreirale su ih ili središnje banke ili druge monetarne institucije – banke. . a širi monetarni agregati. a to je suma gotovog i depozitnog novca.

Korporacijama nije dopušteno koristiti se ATS računom. dok je to korporacijama zabranjeno. ATS računi u depozitnim institucijama ( Automatic Transfer Service Accounts at Depository Institutions ) su kombinacija kamatonosnog štednog računa i običnog ( nekamatonosnog ) čekovnog računa koji ne donosi kamatu. štedni depoziti bez roka ). Kao što vidimo on se po svojim svojstvima nalazi na prijelazu između M2 i M3 jer je očito da spomenuta sredstva koja ga čine imaju važnu ulogu. Mogu ih otvoriti samo fizičke osobe. M2 čine sljedeća sredstva: M1 uvećano za štedne depozite (uključujući depozitne račune novčanog tržišta) i oročene depozite koji glase na manje iznose (ispod 100 tisuća dolara) kod financijskih institucija. putnički čekovi. uvećano za sredstva investicijskih fondova novčanog tržišta (koji su uključeni u M3 ali isključeni iz M2). ali se svakog trena mogu pretvoriti u prometno sredstvo. NOW računi ( Negotiable Order of Withdrawal Account ) uključuju kamatonosne depozite na koje se mogu vući čekovi. maloprodajni – a to su fondovi s inicijalnim investicijama ispod 50 tisuća dolara). ( npr. . pa se praćenje tog agregata može dovesti u vezu s realnim kretanjima i može dati korisne informacije središnjoj politici u provođenju ciljeva monetarne politike. MONETARNI AGREGATI U SAD – U M1 monetarni agregat u SAD-u čine sljedeća novčana sredstva: gotov novac izvan banaka.Quasi – novac je monetarni termin koji označuje novčana sredstva što ne obavljaju funkciju prometnog sredstva. ostalim čekovnim depozitima najpoznatiji su depoziti na NOW i ATS računima kod komercijalnih banaka i drugih depozitnih institucija. vladina tijela i neprofitne organizacije. udjele u investicijskim novčanim fondovima na malo (tzv. nekamatonosni (obični) čekovni depoziti (demand deposit) i ostali čekovni depoziti. odnosno koji se mogu koristiti u bezgotovinskom platnom prometu. Među tzv. Kad na čekovnom računu postoji negativni saldo tada se s kamatonosnog štednog računa transferiraju sredstva na odnosni čekovni račun.godine i Motley 1988. MZM je monetarni agregat koji je odnedavno u primjeni. a prijedlog za njegovo oblikovanje i korištenje dali su William Poole 1999. zero maturity ): taj monetarni agregat čine sljedeća novčana sredstva: M2 minus oročeni depoziti koji glase na manje iznose. središnje banke i Ministarstva financija. MZM ( money.

štedno – kreditne zadruge i investicijski fondovi ) kod HNB i depoziti ostalih domaćih sektora ( država. depoziti banaka kod HNB ( žiroračun i račun obvezne rezerve ). ugovore u ponovnom otkupu koje su izdale depozitne institucije. ( R ) u što pripadaju: novčana sredstva u blagajni banaka. Sporazum o reotkupu ( REPO ) . prekonoćni depoziti.gotov novac i sredstva koja se mogu odmah pretvoriti u gotov novac ili iskorititi za bezgotovinsko plaćanje. eurodolarski depoziti (depoziti denominirani u dolarima koji se drže u inozemnim podružnicama američkih banaka diljem svijeta i u svim bankama u Kanadi i Ujedinjenom Kraljevstvu).gotov novac izvan banaka ( tj. MONETARNI AGREGATI U RH Primarni novac možemo analitički razložiti na sljedeći način: . kao npr.kreditni sporazum prema kojemu banka prodaje vrijednosne papire koje posjeduje ( obično državni vrijednosni papir ) uz istodobnu obvezu da će ponovno otkupiti te iste vrijednosnice na «prvi poziv« kupca – zajmodavca ili točno određenog dana po cijeni koja zajmodavcu nosi ugovorni prihod ne u obliku kamata. MONETARNI AGREGATI U PRAKSI ECB M1 . depoziti ostalih bankarskih institucija ( stambene štedionice. 18% prekonoćni depoziti M2 . M3 – (broad money) predstavlja najširi monetarni agregat u Eurozoni koji obuhvaća sredstva koja se nalaze u M2 i utržive financijske instrumente koje emitiraju monetarne institucije. ostalih bankarskih institucija i dr.prijelazni novac ( Intermediate money): M1 uvećano za depozite s dospijećem do dvije godine i depozite koji se mogu podignuti u roku tri mjeseca od trenutka najave.M3 : čine M2 uvećano za oročene depozite koji glase na velike iznose (preko 100 tisuća dolara). i investicijski fondovi novčanog tržišta (oni s početnim ulozima od 50 tisuća dolara i više).rezerve i drugi depoziti banaka. Struktura monetarnog agregata M1 u Eurozoni: 82% novac u optjecaju. poduzeća i stanovništva ) kod HNB pa možemo pisati da je: M0 = G + R . u optjecaju ) – ( G ) . već je kamata «ugrađena» u otkupnu cijenu vrijednosnice.

depoziti ostalih bankarskih institucija i ostalih domaćih sekora kod HNB i . a de facto ovisan. ponajprije izvoza. a utvrđuje se iz Bilance monetarnih institucija. u koji ulaze: .NDA. ili na neki drugi način dolazi do deviza ( prodaja imovine. Temeljna značajka takvog monetarnog modela. Novčana masa M1 obuhvaća: gotov novac izvan banaka . da se novac kreira egzogeno.(G) i depozitni novac (D) u koji se ubrajaju: .obveze banaka po izdanim kunskim instrumentima plaćanja. NDA je definirana kao razlika ukupnih likvidnih sredstava ( M4 ) i neto inozemne aktive (inozemna aktiva umanjena za inozemnu pasivu) iskazane u domaćoj valuti. Uz navedene tri grupe monetarnih agregata. sredstva u platnom prometu). ograničene i blokirane depozite te obveznice i instrumente tržišta novca. krediti iz inozemstva. devizne depozite. a ne realne ekonomije.HNB u emisiji novca de facto primjenjuje model poznat pod nazivom currency board ( valutni odbor ). uvećan za depozitni novac središnje države kod poslovnih banaka Ukupna likvidna sredstva ( M4 ) to je najširi monetarni agregat koji uz instrumente plaćanja tj. što znači da je gotovo isključivo zadan veličinom deviznih transakcija i da je čitav monetarni sustav stavljen u finkciju ostvarivanja nominalnih ciljeva ekonomske politike. odnosno sustava je u tome da se domaći novac kreira isključivo na temelju prethodnog postojanja deviza. umanjeno za čekove u blagajni banaka i čekove poslane na naplatu (tj. Riječ je o veoma rigidnom monetarnom sustavu koji prepostavlja da je gospodarstvo u cijelosti izvozno. transferi ili donacije ).depozitni novac poslovnih banaka. novčanu masu – M 1 obuhvaća i štedne i oročene kunske depozite. Aktiva bilance HNB-a veoma jasno pokazuje da de iure imamo neovisan monetarni sustav. NDA = M4 – NIA MEHANIZAM PROMJENE MONETARNIH AGREGATA Novčana se masa mijenja na temelju: . u praksi HNB koristi se još jedan monetarni agregat nazvan neto domaća aktiva . Novčana masa u širem smislu ( M1a ) : gotov novac izvan banaka i depozitni novac kod poslovnih banaka.novčana sredstva na žiro i tekućim računima .

d) kupovine ili prodaje zlata i drugih plemenitih metala i ostale aktivnosti banaka s domaćim nebankarskim sektorima.a) jače ili slabije kreditne aktivnosti banaka od koje ovisi količina odobrenih bankarskih kredita. ili obrnuto. b) prelijevanja novca u depozite koji nisu novac (nemonetarna pasiva). METODA TEMELJENA NA KONSOLIDIRANOJ BILANCI MONETARNIH INSTITUCIJA . ANALITIČKE METODE ISTRAŽIVANJA PROMJENE KOLIČINE NOVCA U OPTJECAJU ( M1 ) a) metoda temeljena na konsolidiranoj bilanci monetarnih institucija (koja uključuje potraživanja i obveze monetarnih institucija prema nemonetarnim subjektima – a koje su vidljive i sadržane u bilanci središnje banke i bilanci banaka. pri čemu su konsolidirane međusobne obveze i potraživanja između središnje bane i banaka) b)metoda monetarnog multiplikatora – temeljena na funkciji ponude novca ili funkcionalni pristup analizi kreiranja novčane mase. c)metoda temeljena na računima novčanih tokova – temeljena na osnovi sredstava poslovnih banaka sposobnih za plasman ( free reserves ). c) promjena salda potraživanja ili dugovanja u odnosima s inozemstvom i transakcijama banaka u stranoj valuti s domaćim komitentima.

gdje je Ad = K P = Ps + Pd. gdje je Pd = M1 + NP Presijecanjem bilance na deviznu i domaću komponentu proizlazi da je neto potraživanja u stranoj valuti ( Es ) jednako razlici između deviznih potraživanja i deviznih obveza monetarnih institucija Es = As – Ps .– dekompozicija aktive i pasive konsolidirane bilance monetarnih institucija Aktiva konsolidirane bilance monetarnih institucijaDevizna aktiva (As)Domaća aktiva (Ad)Potraživanja u stranoj valutiKrediti domaćim nemonetarnim institucijama i drugi plasmaniAsK Pasiva konsolidirane bilance monetarnih institucijaDevizna pasiva (Ps)Domaća pasiva (Pd)Obveze banaka u stranoj valutiNovčana masaNEMONETARNA PASIVA 䦋㌌㏒䦋낈 ᖺ 琰茞 ᖺ ᖺ Üquasinovacograničeni i oročeni depozitiPsM1NP A=P ( aktiva = pasivi ) Dekompozacijom aktive i pasive dobivamo: A = As + Ad. ali sa suprotnim predznakom: Ed = – Es .neto potraživanje u stranoj valuti (Es) dok je neto potraživanje u domaćoj valuti ( Ed ) jednako razlici između potraživanja i obveza monetarnih institucija u domaćoj valuti: Ed = Ad – Pd Obveze monetarnih institucija prema domaćim komitentima ( u domaćoj valuti ) moraju biti jednaka iznosu potraživanja ili obveza banaka u stranoj valuti.

. M1.∆NP + ∆Es ∆K – kontrolirani tok promjene M1 ∆NP + ∆Es – autonomni tokovi promjene M1 ANALIZA PROMJENA NOVČANE MASE METODOM MONETARNOG MULTIPLIKATORA • monetarni multiplikator ..Es M1 = K – NP + Es ∆M1 = ∆K .veza novčane mase u užem smislu (M) i primarnog novca (B) 1+ c M= B c + (1 + s) ⋅ (q + r ) + t ⋅ q + e G c= DN SD s= DN TD t= DN e= E DN Središnja banka uz poznati iznos primarnog novca (B) i dani monetarni multiplikator može “u svakom trenutku” imati uvid u količinu novca u optjecaju.Kompozicijom lijeve i desne strane ( A = P ) dobivamo: As + K = Ps + M1 + NP Ed = K – ( M1 + NP ) K – ( M1 + NP ) = .

Tokovi kreiranja primarnog novca: B = P + DTI + ONA P – krediti bankama ( diskontna politika ) DTI – devizne transakcije s bankama ONA – ostala neto aktiva ( operacije na otvorenom tržištu ) .

Schwartz C 1+ M D = C R B + D D Monetarni multiplikator Ph.MONETARNI MULTIPLIKATOR U RADOVIMA NEKIH AUTORA Jednadžba Friedman . Cagana M 1 1 = = C R D C R (M − C ) B + + ⋅ M DM M D M što uvodeći izraze c=C/M i r=R/M daje M 1 = B c + r ⋅ (1 − c) .

Zakonsko jer je njegova uporaba.pokazuje koliko robe možemo kupiti za određeni iznos novca Funkcije novca: 1. Pritom treba naglasiti da novac u užem smislu riječi kao zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja obavlja i funkciju prometa i funkciju plaćanja. kao npr. odnosno on je dio imovine.pokazatelj stvarne vrijednosti novca u odnosu na određenu košaricu robe . Te valute su zamjenjive ( konvertibilne ) u domaći novac u . Novac je najlikvidniji oblik imovine kojim se konačno namiruje svaka transakcija i nakon čega vjerovnik više nema nikakvih potraživanja od dužnika.) funkcija prometa i plaćanja funkcija štednje mjere vrijednosti. te o općoj ekonomskoj i političkoj prilici u zemlji. Funkcija štednje važna je funkcija novca jer omogućuje postojanje financijskih institucija čiji je ključni zadatak efikasna alokacija štednje svima onima koji trebaju novac za razvoj gospodarske aktivnosti ili zadovoljavanje drugih potreba.) 2. novčani surogati obavljaju samo funkciju prometa dok se plaćanje na kraju procesa. No. a definitivno sredstvo plaćanja jer je upravo novac onaj krajnji. Štednja ovisi o npr. Novac je i u funkciji mjere vrijednosti jer predstavlja denominator pomoću kojeg se mjeri i izražava vrijednost ostalih roba i usluga.SLOŽENOST NARAVI NOVCA U današnjem najužem smislu novac predstavlja zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja na određenom području. Funkciju svjetskog novca danas obavlja samo mali broj valuta koje su priznate u najvećem broju zemalja. zamjenike novca. otvarajući time prostor za rast i razvoj gospodarskog subjekta i gospodarstva u cjelini. odnosno cijena svjetskog novca sredstvo izražavanja odgođenih plaćanja Najvažnija funkcija novca jest ona prometa i plaćanja. gdje novac omogućuje neometanu razmjenu roba i usluga. odnosno prezentacije čeka ili mjenice obavlja u žiralnom novcu sa žiro ili tekućeg računa dužnika. mjerilo cijena.) 5.) 3. USA dolar. Novac kao « ekonomska vaga « omogućava mjerljivost ekonomskih veličina i pojava. Ako se novac ne troši i ne sudjeluje u transakcijama tada obavlja funkciju štednje ( nepotrošeni dohodak ).) 4. Kupovna moć novca: . definitivni oblik podmirenja plaćanja. U širem smislu riječi novcem smatramo i sve vrste vrijednosnica koje inače predstavljaju novčane surogate. oblici i optjecaj precizno propisan zakonima svake države. Novac služi kao jedinica obračuna tj. visini kamatne stope i stopi inflacije.

i funkciju « zgrtanja blaga « ili očuvanja vrijednosti. Nekonvertibilna novčanica je jedinica obračuna i obavlja funkcije prometnog i platežnog sredstva. Papirnata valuta: Danas imamo sustav papirnate valute. stoka. u kojemu novčanica emisijske banke nije iskupljiva u novcu pune vrijednosti. služi kao sredstvo razmjene. obavljanju plaćanja ( penzatorijski sustav vrijednosti ). osnovne su prednosti zlata u odnosu na druge vrste robnog novca). žito. oduzeo drugim oblicima robnog novca ( stoka. tj. žito i sl. Zlato je oblik robnog novca koji je zbog svojih posebnih svojstava i prednosti.gotovi novac ( efektivni novac ): papirnati i metalni novac. krzno kune. kamenčići. Za takvu razmjenu jedne robe za drugu bila je potrebna « dvostrana koicidencija želja. Sredstvo izražavanja odgođenih plaćanja – ova fukncija novca vezana je uz mogućnost kupovine robe na kredit. vino. Kovani novac Izrađivao se od bakra. ) funkciju općeg ekvivalenta ( malena težina. prenosivost. štapića. Vrste suvremenog novca: . zubi nekih životinja itd. Izrađivao se u obliku prstena. stoka. školjke. odnosno kupovine robe uz odgodu plaćanja. zlata. iako ni jedna nema podlogu u zlatu ili nekom drugom plemenitom metalu. tj. Novčanica se pretvorila u čisti papirnati novac. u zlatu. srebra. prepoznatljivost. vrijednost takvog novca utvrđivala se pri svakoj transakciji tj. . prihvatljivost. a velika vrijednost. vino. djeljivost. Papirnata novčanica u pravilu ne obavlja funkciju međunarodnog sredstva plaćanja. naziv za novac je pecunia = govedo. U hrvatskim krajevima se kao robni novac koristila pšenica. te. Naturalni novac – stoka. razmjene robe za robu vezana je za fazu razvoja ljudske civilizacije u kojoj je čovjek počeo ostvarivati viškove u proizvodnji određenih dobara. kositra i drugih metala. pa je i među njima postojao odnos. POVIJESNI RAZVOJ NOVCA Prva faza razvoja novca počinje od trampe. Prvi kovani novac bio je nestandardiziran tj. homogenost i trajnost. lat. dok funkciju svjetskog novca i funkciju mjere vrijednosti ne obavlja. tu funkciju obavljaju samo određene konvertibilne valute koje su najraširenije u upotrebi i u koje se ima najveće povjerenje. koža. stabilnost. olova. ječam. Robni i simbolični novčani oblik stihijski su produkt razvoja prizvodnje i razmjene. pa ih je kao takve bio spreman razmjenjivati za neke druge. kolutića. njemu potrebne proizvode. sol. željeza. ne baš idealno i ne uvijek. « Naturalni ( robni ) i simbolički novac istodobno su postojali i kod primitivnih novčanih sustava.velikom broju zemalja. kocki.

odnosno roba za koju su svi zainteresirani. a ona bi im izdavala potvrde na primljeni novac koje su glasile na donosioca. trgovci bi svoj punovrijedni novac deponirali kod banke.rijetkost – mora biti ispunjen uvjet ograničenosti i mogućnosti kontrole ponude novca . Depozitni novac: slobodna i stalno raspoloživa novčana sredstva nebankarskih subjekata ( poduzeća.stabilnost kupovne moći Novčani surogati Novčani surogati ( zamjenici novca ) koji se pojavljuju u obliku različitih cirkulacijskih papira – doznake i obveznice ( mjenice. i ne gubi na materijalnoj vrijednosti . Za trgovce je takav « medij « bio praktičniji i sigurniji i na temelju povjerenja u banke bio je sve prihvatljiviji..prenosivost – radi praktičnosti uporabe novac treba imati malu težinu u odnosu na vrijednost. stanovništva i države ) na žiro. a glasile su na okrugle svote.prepoznatljivost – kako bi onemogućio krivotvorenje novca .homogenost ( standardiziranost ) – svaka novčana jedinica treba biti identična ostalima . posebice u zlatnom standardu. čekovi i dr. te zbog nesređenosti valutnih sustava i nesigurnosti prenošenja s druge.trajnost – da se s vremenom novac ne kvari. bile su naplative po viđenju. .trenutno dostupna novčana sredstva ( depoziti po viđenju ) Bezgotovinska plaćanja – plaćanje depozitnim novcem . Oni se pojavljuju s jedne strane zbog neelastičnosti novčanog sustava ( ograničene.posredstvom čekova. VALUTNI ( NOVČANI ) SUSTAVI METALIZMA: . bankovnih kartica . .prihvatljivost – novac je općeprihvaćeno sredstvo plaćanja. zlata s jednog tržišta na drugo. . Banknota – predstavlja jedan od najranijih novčanih supstituta u metalističkom valutnom sustavu.depozitni novac – novac na svim transakcijskim računima gdje se može koristiti kao bezgotovinsko sredstvo plaćanja.djeljivost – mogućnost podjele u manje jedinice ( sitni novac ) kako bi se lakše odvijala razmjena. tekućeg računa na EFT POS uređajima. Ček – instrument kojim vlasnik ( potpisnik čeka ) nalaže banci da naznačeni iznos isplati s njegova računa u korist računa neke druge osobe. odnosno nedovoljne količine zlata ili drugog valutnog materijala u odnosu prema potrebama sve većeg gospodarskog prometa ). Zbog rizičnosti nošenja veće količine novca tj. Dostupan na zahtjev. tekućim i sličnim transakcijskim računima banaka koje njihovi vlasnici mogu koristiti u svrhe kupovine i plaćanja. Svojstva novca: . A vista . ) zamjenjuju novac i daju pravo imatelju na određenu količinu kurentnog novca.

materija od koje je izrađen novac .) sustave monometalizma – sustav zlatne valute / sustav srebrne valute 3.) sustav papirnate valute – fiducijarni monetarni standard Novčani sustav bimetalizma a) sustav paralelne valute – ( u optjecajnim kanalima istovremeno je ravnopravno cirkulirao novac iskovan od zlata i srebra ). Greshmanov zakon – lošiji novac potiskuje iz optjecaja bolji novac Monometalizam . b) sustav dvojne ili alternativne valute – odnos vrijednosti između zlatnog i srebrnog novca je zakonski utvrđen.materijalna i nominalna vrijednost novca .funkcije novce . Problem: česte spekulacije na tržištu i otežano odvijanje razmjene. Valuta – efektivni strani novac Deviza – potraživanje u stranoj valuti OBILJEŽJA NOVČANOG SUSTAVA: . već se stalno mijenjao ovisno o ponudi i potražnji dvaju metala na tržištu. Odnos vrijednosti između zlatne i srebrne valute nije bio zakonski utvrđen. .sustav srebrne valute – uvele su zemlje koje su imale bogate rudnike srebra ili nisu raspolagale velikom količinom zlata.oblik / oblici novca .Novčani ili valutni sustav – skup zakonskih propisa kojima se određuje novčana jedinica zemlje ( u tehničkom i sadržajnom pogledu ).) sustave bimetalizma ( zlato i srebro ) 2.svojstvo novca .uloga novčarskih institucija pri stvaranju i povlačenju novca iz optjecaja Prema povijesnom slijedu novčane ( valutne ) sustave dijelimo na: 1. te djelokrug aktivnosti novčarskih institucija.

NAČELA EMISIJE I POKRIĆA NOVČANICA Currency principle ( načelo optjecaja ) – monetarno – teorijski pravac po kojemu se u prvoj polovici 19.. stoljeća u Engleskoj zastupalo mišljeje suprotno prethodnom načelu.sustav zlatne valute sa zlatom u optjecaju tj.) novčanice nisu predstavljale novac u pravom smislu riječi nego samo novčani surogat koji je u svaodnevnim transakcijama zamijenio zakoniti zlatni novac. osim određenog kontingenta koji se unaprijed određuje zakonom. koji u svome izvornome obliku označava stol na kojem su prvi talijanski bankari obavljali novčarske i mjenačke poslove. već i u dobrim kratkoročnim mjenicama.) također u optjecaju su cirkulirale priznanice bankaka ( kasnije banknote ) kao prvotni oblici novčanica izdanih na temelju zlatnog pokrića 3. da sve novčanice u optjecaju ne moraju imati potpuno pokriće u zlatu. MONETARNE INSTITUCIJE U FINANCIJSKOM SUSTAVU Riječ banka potječe od talijanskog izraza « banco «.) novčanice su bile apsolutno konvertibilne u zlato bez odgode i troškova. ČISTI ZLATNI STANDARD: 1. . stoljeća u Engleskoj zastupalo mišljenje da novčanice ( banknote ) u optjecaju moraju imati potpuno pokriće u zlatu.) punovrijedni zlatni novac predstavljo je zakonito i definitivno sredstvo plaćanja 2. 4. Banking principle ( bankarsko načelo ) – takav je monetarno – teorijski pravac po kojemu se u prvoj polovici 19.

zajmodavaoca. To su gotov novac i depozitni novac.plasman novčanih viškova . godine pod imenom Casa di San Giorgio. financijske instrumente i financijska tržišta. Gotov novac kreira središnja banka kao posebna monetarna institucija sa specifičnim zadaćama i ciljevima u financijskom sustavu. platni sustav. dok investicijske nisu. Financijski sustav zemlje čine: valuta.mogućnost zaduživanja . financijska tržišta. Tipične takve institucije su središnja banka i banke.smanjivanje rizika .očuvanje kupovne moći .Prva banka u pravom smislu riječi nastala je u Genovi 1407.osiguranje likvidnosti i plaćanja Kao financijski posrednici banke prikupljaju sredstva u obliku depozita. financijski posrednici te institucije regulacije i nadzora. te zbog toga kažemo da su banke monetarne institucije. U RH monetarne institucije su Hrvatska narodna banka. Putem banaka odvija se indirektno financiranje u sklopu kojega se banke javljaju u ulozi financijskog posrednika između štediša. Banke pri transferu i alokaciji novčanih sredstava mogu kreirati i poništavati novac. Temeljna zadaća financijskog sustava je transfer financijskih sredstava od ekonomskih subjekata s viškom novca ( suficitarni subjekti ) do ekonomskih subjekata s manjkom novca ( deficitarne jedinice ): Funkcije financijskog sustava: . U pasivi bilance banaka nalazi se . U suvremenom novčanom sustavu novac egzistira u dva pojavna oblika. zajmoprimaoca. Za SAD je specifična podjela na komercijalne banke ( orijentirane na poslove prikupljanja depozita i kratkoročnog kreditiranja ) i investicijske banke ( posrednici u izdavanju i prodaji vrijednosnica poduzeća ). banke i štedne banke. odnosno one institucije koje u pasivi svoje bilance imaju obveze na ime emitiranog novca.mobilizacija štednje . a plasiraju ih primarno odobravanjem različitih vrsta kredita. FINANCIJSKI SUSTAVI I ULOGA BANAKA KAO MONETARNIH INSTITUCIJA Financijski sustav uređen je konstitutivnim elementima koji u užem smislu podrazumijevaju financijske institucije. Komercijalne su dio monetarnog sustava zemlje. investitora i potrošača. Monetarnim institucijama nazivamo institucije koje imaju sposobnost stvaranja i poništavanja novca.

Kreirani gotov novac sastavna je komponenta primarnog novca i vidljiv je u pasivi bilance središnje banke. U svojstvu davatelja posljednjeg utočišta. kao drugi pojavni oblik suvremenog novca. Depozitni novac stvoren poslovnom aktivnošću banaka. a odobravanjem novih kredita ujedno kreiraju nove depozite u obliku depozitnog novca na tekućim i žiroračunima građana. Središnje banke odgovorne su za međunarodnu likvidnost zemlje. . devizne rezerve. SREDIŠNJA BANKA Posebnu kategoriju banaka predstavljaju središnje banke. Banke koriste « stare « depozite kao temelj za odobravanje kredita.te implementaciju instrumenata monetarne politike u svrhu održavanja stabilnosti cijena i niske iflacije. zajedno s gotovim novcem koji emitira središnja banka.depozitni novac. Banke su obvezne izdvajati i održavati propisane rezerve koje propisuje središnja banka – obvezne rezerve ili minimalne rezerve likvidnosti. općenito poznatu kao novčana masa u užem smislu ili monetarni agregat M1. kontrolu priljeva i odljeva deviza te politiku deviznog tečaja nacionalne valute. Središnja banka jedina je monetarna institucija koja kreira primarni novac M0 kao monetarnu bazu ukupne monetarne kreacije. čime kroz ekspanzivne mjere monetarne politike djeluju u pravcu povećanja likvidnosti bankovnog i monetarnog sustava. Depozitni novac javlja se u obliku obveze banaka na ime depozita po tekućim i žiroračunima njihovih klijenata. Radi obuzdavanja pretjerane kreditne aktivnosti banaka i očuvanja stabilnosti monetarnog sustava. te banaka međusobno naziva se račun za namiru banaka. Transakcijski računi preko kojih se odvijaju plaćanja između banaka i središnje banke.kontrolu novčanog optjecaja . poduzeća ili drugih nemonetarnih subjekata. središnje banke propisuju obveznu rezervu i druge rezerve koje banke trebaju trebaju držati na posebnim računima otvorenima kod središnje banke. predstavlja sastavnu komponentu novčane ponude.regulaciju monetarnih kretanja . te ih s pravom nazivamo « bankom banaka «. Aktivnosti središnje banke primarno su orijentirane na: . Budući da banke imaju sposobnost emisije novca. njihova poslovna aktivnost je pod nadzorom središnje banke. središnje banke mogu odobravati kredite bankama ili obavljati otkup vrijednosnica i deviza iz portfelja banaka.

RAZLIKE IZMEĐU SREDIŠNJE BANKE I BANAKA Središnja banka: . otkup vrijednosnica s rokom dospijeća od tjedan dana.temeljni cilj je očuvanje stabilnosti cijena .u pasivi je vidljiv i primarni novac M0 koji uključuje gotov novac u optjecaju .veličina i struktura aktive određuje veličinu i strukturu pasive .kreditni potencijal je ograničen ( prvo moraju prikupiti izvore sredstava u obliku depozita.kreditna sposobnost neograničena ( središnja banka kreira novac ex nihilo. te rezerve likvidnosti i viškovi rezervi banaka koje egzistiraju u formi depozita na računima za namiru banaka.jedina ima pravo i monopol emisije novčanica . na stabilnost vrijednosti domaće valute u međunarodnim plaćanjima. Njima djeluju na kretanje kamatnjaka na međubankovnom tržištu. . U svrhu očuvanja stabilnosti cijena ili postizanja drugih ciljeva.veličina i struktura pasive određuje veličinu i strukturu aktive .u kategoriju rezervi/depozita banaka ulaze i obvezne rezerve koje su banke dužne izdvojiti prema zahtjevu središnje banke. te različite rezerve i depozite banaka. odnosno niske stope inflacije. Oni su mjera porasta kreditnog potencijala banaka i predodređuju sekundarnu emisiju novca u sklopu koje kreditna aktivnost banaka rezultira emisijom depozitnog novca. .u spektru pasivnih poslova središnja banka drži depozite središnje države i banaka . odobrava kredite državi. odnosno potiču ili ograničavaju kreditnu aktivnost banaka. a tek onda formirati višak likvidnosti iz kojeg odobravaju nove kredite ) . .nije cilj ostvariti maksimalni profit . pa nikada ne može biti nelikvidna jer ima privilegiju emisije novca ) . te o utjecaju Vlade na karakter i izbor instrumenata monetarne politike. primljenih kredita ili kapitala. Temeljni cilj većine središnjih banaka je očuvanje stabilnosti cijena.Ekonomska neovisnost središnje banke ovisi o mogućnostima zaduživanja države kod središnje banke.jedina kreira primarni novac M0 Banke: .obavljaju i kratkoročne i dugoročne poslove .obavlja samo kratkoročne poslove ( odobrava kredite bankama.cilj poslovanja je ostvarivanje profita .viškovi rezervi banaka predstavljaju slobodna likvidna sredstva kojima se banke mogu koristiti za odobravanje novih kredita. mjesec dana ili tri mjeseca ) . Politička neovisnost središnje banke očituje se u slobodi izbora konačnog cilja monetarne politike. središnje banke primjenjuju različite instrumente monetarne politike.

Depozitni novac je novčani surogat koji . Ne dovodeći u pitanje ostvarivanje svojega osnovnog cilja. imenovanja i upravne poslove uz mišljenje Odbora za financije i računovodstvo. institucija za platni promet i sustava za namiru platnih transakcija te devizno poslovanje i poslovanje mjenjača 5. Depozitni novac uključuje stalno raspoloživa sredstva nemonetarnih subjekata na transakcijskim računima otvorenim kod banaka i drugih monetarnih institucija. HNB podupire gospodarsku politiku RH i pritom djeluje u skladu s načelima otvorenoga tržišnog gospodarstva i slobodne konkurencije. Budući da postoje situacije u kojima depozitni novac nije prihvaćen kao sredstvo plaćanja ( kiosk. Guvernera HNB-a imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor.) utvrđivanje i provođenje monetarne i devizne politike držanje i upravljaje međunarodnim pričuvama RH izdavanje novčanica i kovanog novca izdavanje i oduzimanje odobrenja i suglasnosti u skladu sa zakonima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija. depozitni novac predstavlja novčani surogat. institucija za platni promet i sustava za namiru platnih transakcija 6. tijelima javne vlasti u RH. davanje kredita kreditnim institucijama i primanje u depozit sredstava tih instit.) uređivanje i unapređivanje sustava platnog prometa 8. Cilj HNB-a jest održavanje stabilnosti cijena. kreditnih unija. tržnica ). Zadaci HNB-a: 1. niti smije izravno od njih kupovati njihove dužničke instrumente.) obavljanje zakonom utvrđenih poslova za RH 9. ni društvima u kojima RH ili jedinice lokalne i regionalne samouprave imaju dominantan utjecaj. 7.) obavljanje poslova supervizije i nadzora u skladu sa zakonima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija.) 4. U RH tipični transakcijski računi na kojima se nalaze depozitni novac su tekući i žiro računi.) vođenje računa kreditnih institucija i obavljanje platnog prometa po tim računima. koje njihovi vlasnici mogu koristiti za potrebe obavljanja bezgotovinskih plaćanja.HRVATSKA NARODNA BANKA U ostvarivanju svojega cilja i obavljanju svojih zadataka HNB je samostalna i neovisna.) donošenje podzakonskih propisa u poslovima iz svoje nadležnosti 10. kreditnih unija. jedinicama lokalne i regionalne samouprave. izvanproračunskim fondovima RH. zakonom utvrđenih poslova HNB ne može odobravati kredite RH.) 3.) 2. KREDITNI NOVAC Suvremeni novac egzistira u dva pojavna oblika – gotov novac i depozitni novac.) obavljanje ostalih.

osiguravajućih društava i drugih nemonetarnih subjekata. Dva procesa kreiranja i poništavanja novca su: 1. . banke kao monetarne institucije imaju sposobnost emisije dodatne količine novca. države. Gotov novac u rukama nemonetarnih subjekata egzistira u obliku trenutačno likvidnih potraživanja u aktivi njihove bilance. koji drže gotovinu ponajprije za potrebe obavljanja razmjene i plaćanja. Depozitni novac stvaraju ( poslovne ) banke budući da se kod njih nalaze otvoreni transakcijski računi nemonetarnih subjekata. odnosno novčanice i kovanice. Temeljne monetarne institucije koje kreiraju i poništavaju suvremeni novac su središnja banka i ( poslovne ) banke. tj. nego je pozicija rezerve likvidnosti banaka. U skladu sa svojom povijesnom ulogom emisijske institucije. Poslovne banke i organizirani gotovinski centri predstavljaju institucije posredovanja između izdavatelja i korisnika gotovog novca.) primarna emisija novca koju provodi središnja banka 2.) i sekundarna emisija novca koju provode banke Gotov novac predstavlja obvezu središnje banke i vidljiv je kao komponenta primarnog novca u pasivi njezine bilance. Temeljna osobina gotovine u blagajni banaka jest da ona nije namijenjena za plaćanje roba i usluga. da ona ne obavlja funkciju novca sve do trenutka njezinog ulaska u novčani optjecaj. kao što su tekući i žiro računi građana. Gotov novac u optjecaju se istodobno nalazi u aktivi bilanca nemonetarnih subjekata i pasivi bilance središnje banke koja je njegov izdavatelj. Glavne institucije koje sudjeluju u prenošenju gotovog novca u ruke građana i ostalih nemonetarnih subjekata su banke. Gotov novac u optjecaju dio je novčane ponude koju uobičajeno iskazujemo simbolom M1 i nazivamo novčana masa u užem smislu. ULOGA BANAKA U PROCESU KREIRANJA NOVCA Emisija suvremenog novca te količina novca u optjecaju determinirane su aktivnostima modernih institucija. Za razliku od ostalih financijskih institucija koje samo posreduju u prenošenju novčanih sredstava od suficitarnih prema deficitarnim subjektima. poduzeća. Pojam gotov novac u optjecaju uključuje papirnate novčanice i sitni kovani novac u rukama stanovništva i drugih nemonetarnih subjekata. središnje banke emitiraju gotov novac. Gotovina u blagajni banaka nije dio novčane ponude mjerene veličinom novčane mase u užem smislu.u svakodnevnim bezgotovinskim transakcijama zamjenjuje gotov novac i olakšava odvijanje razmjene.

nego kao monetarne institucije kreiraju i multipliciraju novac. Dužnicima je u interesu platiti što nižu kamatu. Izostanak učinka na promjenu ponude novca postoji i u situaciji kad nemonetarne financijske institucije odobravaju kredite. kad banke odobravaju kredite drugim bankama ( uključujući i središnju banku ) tada kreditiranje nema nikakav učinak na promjenu novčane ponude. EMISIJA KREDITNOG NOVCA Banke ne samo da posreduju u prenošenju financijskih sredstava od štediša pozajmljivačima. Eskotni kredit – kratkoročni kredit na temelju zaloga mjenice. robni kredit nema učinak na promjenu novčane ponude. eskontni kredit banke dovodi do povećanja ponude novca u optjecaju. porezni krediti. Bitna pretpostavka za emisiju kreditnog novca je sustav bezgotovinskog plaćanja. i druge dužničko-vjerovničke ugovorne obveze među nemonetarnim subjektima. Dok odobravanje i isplata bankovnog kredita dovodi do kreacije nove količine novca. on se još naziva i kreditni novac. odnosno mjeničnog potraživanja prije roka dospijeća. Eskontiranje mjenice označava postupak otkupa mjenice. zbog čega je potražnja za kreditima u pravilu opadajuća funkcija kamatnih stopa. Ukoliko subjekti preferiraju bezgotovinsko plaćanje i imaju manju potrebu držanja gotovine. banke se mogu koristit većim iznosom depozita i drugih izvora sredstava za odobravanje kredita. Novčane transakcije među nemonetarnim subjektima međusobno nemaju nikakav učinak u povećanju ili smanjenju količine novca u optjecaju. S druge strane. Primjer takvih transakcija su robni krediti. Eskontiranjem mjenice kod banke robni kredit pretvara se u bankovni kredit. RAZLIKE IZMEĐU ROBNOG I BANKOVNOG KREDITA Kredit predstavlja posuđenu kupovnu moć koju kreditor stavlja na raspolaganje pozajmljivaču na određeni rok i pod ugovorenim uvjetima. Mjenica je sredstvo prometa i instrument obećanja da će se u budućnosti plaćanje obaviti u novcu. Za razliku od robnog kredita koji nema monetarne učinke. Odobravanje i isplata kredita predstavlja najvažniji kanal sekundarne emisije novca kojim banke stvaraju depozitni novac – koji se zbog naravi nastanka naziva kreditni novac. uobičajeno uključujući vraćanje glavnice uvećane za kamatu.Budući da banke svojom kreditnom aktivnošću stvaraju depozitni novac. Specifičnost bankovnih kredita je učinak na kreaciju novca. Promjene ponude novca u optjecaju javljaju se u situacijama kad banke odobravaju kredite nemonetarnim subjektima. Emisija kreditnog novca dovodi do postojanja dvostrukog dužničko – vjerovničkog odnosa. .

kupovati vrijednosnice. Što je stopa likvidnosti veća. Višak likvidnosti ( višak rezervi ) – slobodna novčana sredstva koja banka može iskoristiti za odobravanje novih kredita. Najvažniji oblik izvora sredstava banaka su depoziti. Banke ne samo što kreiraju novac. središnja banka odredila. kapital. Budući da banka ne zna kada će doći do povlačenja depozita po viđenju. banka odobrava kredite kojima stvara nove depozite. Kreditni potencijal banke predstavlja maksimalni iznos kredita koji banka može odobriti. Obvezna rezerva se obračunava kao postotak iznosa depozita i eventualno drugih izvora sredstava banke. ona mora raspolagati rezervom trenutno likvidnih sredstava iz kojih uredno može podmirivati dospjele obveze svojim komitentima. Ta sredstva nazivaju se rezerva likvidnosti. Emisija novih kredita je nemoguća bez pribave slobodnih novčanih sredstava koja banka može plasirati. primljeni i drugi izvori sredstava banaka sadržani su u pasivi bilance banke. ni obavljati bilo koju aktivnost plasiranja sredstava na financijska tržišta. te zadovoljila sve propisane uvjete koje je monetarna regulacija i supervizija tj. vidljive kao depozitni novac u pasivi bilance. oročeni depoziti na tri ili pet godina. Depoziti. Bez prikupljenih izvora sredstava poslovna banka ne bi mogla odobravati kredite. Za banku su kvalitetniji oni izvori sredstava na koje može računati duže razdoblje. Da bi banke mogle odobravati kredite ( te ostvarivati kamatne i druge prihode ) moraju prethodno prikupiti izvore sredstava. Obvezna rezerva obuhvaća novčana sredstva koja banke izdvajaju na posebnim računima kod središnje banke. nego provode i njegovu multiplikaciju. Za razliku od stope i osnovice obvezne rezerve koje propisuje središnja banka. iz ukupne mase depozita moguće je odobriti manji iznos kredita. Na temelju prethodno prikupljenih « starih « depozita. u skladu s propisima koje ona određuje. stopu i osnovicu za održavanje likvidnosti samostalno određuju banke. nakon što je izdvojila i održala zadovoljavajuću razinu rezervi.KREDITNI POTENCIJAL BANKE Banke su profitno orijentirane institucije koje zaradu temelje na neto kamatnoj marži i administrativnim naknadama za pružanje bankovnih usluga. a osim njih izvore sredstava banaka predstavljaju kapital i primljeni krediti od drugih banaka ili središnje banke. . npr.

Zbog navedenog povećanja spomenutih kategorija ima stopostotni učinak na rast slobodnih novčanih sredstava ( viškova likvidnosti ) koje banka može iskoristiti za odobravanje novih kredita. dok stopu rezerve likvidnosti samostalo odrađuje banka obvezna rezerva obračunava se i izdvaja na sve oblike depozita. dok se rezerva likvidnosti obračunava i održava samo na depozite po viđenju na primljene kredite i kapital ne izdvaja se ni jedan oblik rezerve banka je profitno orijentirana institucija. Likvidnost banke označava sposobnost urednog podmirenja dospjelih obveza. pa ne drži nepotrebnu razinu rezervi . Kapital banke i primljeni krediti od drugih financijskih institucija predstavljaju izvor sredstava na koji se u pravilu ne izdvaja ni jedan oblik rezerve. Saldo računa za namiru banke smanjuje se u situacijama kad banka isplaćuje sredstva novoodobrenog kredita ili kad kupuje državne obveznice na tržištu. Povećanje salda računa za namiru banke događa se u situacijama priljeva novčanih sredstava.Kreditni potencijal banke: LP = L + E LP – kreditni potencijal banke L – iznos ranije odobrenih kredita E – iznos viška likvidnosti Račun za namiru banke predstavlja žiroračun preko kojega se odvijaju novčane transakcije u kojima banka sudjeluje u vlastito ime i za račun banke ili u ime i za račun svojih komitenata. STATIČKI KREDITNI POTENCIJAL BANKE: LPS = ( 1 – q – r ) DD + ( 1 – q ) TD + B + K – S LP – statički kreditni potencijal banke DD – depoziti po viđenju TD – oročeni depoziti B – primljeni krediti S – vrijednosnice u portfelju banke K – kapital q – obvezna rezerva r – rezerva likvidnosti t=0 Pravila koja ćemo pretpostaviti su sljedeća: • • • • • • obvezna rezerva izdvaja se na poseban račun otvoren kod središnje banke rezerva likvidnosti održava se na računu za namiru banke stopu obvezne rezerve propisuje središnja banka..

1 − z tv = 1− z Pozicija likvidnosti banke mijenja se zbog promjena veličine izvora sredstava. Matematički izraz za izračun dinamičkog kreditnog potencijala iznosi: LPt = L0 + kt+1 * E0 gdje je: LPt .dinamički kreditni potencijal L0 – odobreni krediti u početnom razdoblju t = 0 kt+1 – kreditni multiplikator u razdoblju ( fazi ) t + 1 E0 – višak likvidnosti ( višak rezervi ) u početnom razdoblju Mikromultiplikator kredita pokazuje za koliko će se jedinica povećati iznos novoodobrenih kredita banke ako se višak likvidnosti banke poveća za jednu jedinicu. te zbog ponašanja nemonetarnih subjekata. Budući da se multiplikacija odvija na razini jedne banke govorimo o mikromultiplikaciji. Mikrokreditni multiplikator možemo pisati kao: kt = 1− (1− q − r) h tv tv 1− (1− q − r) h 1 − z tv = 1− z za t ≥ 0 i t → ∞ Gdje je : . Promjene dinamičkog kreditnog potencijala banke odvijaju se usporedno s multiplikacijom depozita i kredita na razini jedne banke. promjena stopa obvezne rezerve ili rezerve likvidnosti .MIKROKREDITNA MULTIPLIKACIJA I UTVRĐIVANJE DINAMIČKOG KREDITNOG POTENCIJALA BANKE Dinamički kreditni potencijal predstavlja maksimalan iznos kredita koji banka može odobriti kroz određeno razdoblje u kojem se odvija emisija i multiplikacija kreditnog novca.

pri čemu vrijedi da je t≥0 i t→∞.kreditni multiplikator u t-toj fazi multiplikacije q . Ukoliko je ona veća proces kreditne multiplikacije će doći brže do izražaja.stopa obvezne rezerve. Ona označava broj faza kreditne multiplikacije u jedinici vremena (tjedan. koja se obračunava na depozite po viđenju h .r) h 0 ≤ z≤(1–q–r) Vrijednost multiplikatora kredita koja se ostvaruje nakon beskonačno mnogo faza (tj.stopa rezerve likvidnosti.kt . za tv = ∞ ) može se napisati: kt→∞ = 1 / 1 – ( 1 – q – r ) h = 1 / 1 – z 1 ≤ k ≤1/q+r Kumulativno povećanje odobrenih kredita: LGt = kt * E0 gdje je LGt = Lt – L0 Makro – multiplikacija depozita i kredita: Vrijednost makro-multiplikatora kredita koja se ostvaruje nakon beskonačno mnogo faza tj.broj vremenskih jedinica promatranja. v . z . za tv = ∞ može se izraziti formulom: . 1≤k≤ 1-(1-q-r)tv q+r Stopa obnavljanja sredstava „z“ jednaka je umnošku stope zadržavanja sredstava u banci "h" i postotnog udjela obnovljenih izvora sredstava koje banka može koristiti za odobravanje novih kredita nakon odbitka obvezne rezerve i rezerve likvidnosti: z = (1 .q . ).stopa zadržavanja sredstava u banci t . mjesec itd.stopa obnavljanja sredstava u banci. koja se obračunava na sve vrste depozita r .brzina kreditne multiplikacije.

CILJEVI MONETARNE POLITIKE Potencijalni ciljevi monetarne politike mogu biti: • visoka zaposlenost (postoji kada je potražnja za radom jednaka ponudi rada) • • ekonomski rast (povećanje potencijalnog BDP-a neke zemlje) stabilnost cijena (ostvarivanje niskih stopa inflacije između 2 do 3% godišnje) . kt→∞ = 1 / q + r Korištenjem makro-kreditnog multiplikatora moţemo izračunati maksimalan iznos kredita koji bankovni sustav može odobriti na temelju inicijalnog (početnog) povećanja viška likvidnosti: Lmax = ( 1 / q + r ) E0 Porast kredita ujedno je jednak porastu depozitnog novca. 5. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE Instrumenti monetarne politike predstavljaju „alat“ kojim se središnje banke služe u ostvarenju postavljenih ciljeva.kt→∞ = 1 / 1 – ( 1 – q – r ) h što uz pretpostavljeni h = 1 iznosi. Kada proces makro-multiplikacije kredita teži u beskonačnost. maksimalan iznos depozita po viđenju jednak je umnošku kreditnog multiplikatora i iznosa inicijalnog povećanja depozita po viđenju: DDmax= ( 1 / q + r ) DD0 Pri tome vrijedi sljedeće: DDmax = Lmax + DD0. gdje simbol OR označava iznos izdvojene obvezne rezerve. odnosno ukupne mase novca u optjecaju. odnosno DDmax = Lmax + ( OR + RL ). a simbol RL iznos održavane rezerve likvidnosti.

STRATEGIJA PROVOĐENJA MONETARNE POLITIKE Krajnji ciljevi monetarne politike javno su objavljeni i uobičajeno definirani zakonom o središnjoj banci ili drugom regulativom kojom se određuje odgovornost središnje banke. ukupni primarni novac ili kratkoročne kamatne stope na međubankovnom tržištu → intermedijarni ciljevi mogu biti monetarni agregati. Ukoliko središnja banka želi smanjiti ponudu novca kako bi obuzdala ili spriječila inflaciju. Kada banka želi povećati ponudu novca kako bi povećanjem potražnje za kreditima potaknula privrednu aktivnost.• • • stabilnost kamatnjaka stabilnost financijskih tržišta stabilnost na deviznom tržištu Istodobno ostvarenje nabrojenih ciljeva poželjno je. kao i na troškovne i potražne komponente formiranja inflacije. a mogu se koristiti i u svrhu provjere zbivaju li se promjene u novčanom sustavu u smjeru ostvarenja tih ciljeva. Putem nominalnog sidra deviznog tečaja monetarna politika djeluje na inflacijska očekivanja javnosti. Instrumentima monetarne politike središnja banka izravno djeluje na ostvarenje operativnih ciljeva i neizravno na ostvarivanje intermedijarnih ciljeva → kao operativni cilj na koji djeluju instrumenti monetarne politike mogu se koristiti viškovi likvidnosti banaka.srednjoročna stabilnost cijena. TRADICIONALNI INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE Tri tradicionalna instrumenta monetarne politike: • diskontna politika • • • politika otvorenog tržišta politika obvezne rezerve selektivna kreditna politika (u manje razvijenim tržišnim ekonomijama) Diskontna politika (politika diskontnog prozora) razvila se još u razdoblju zlatnog standarda. ona može odrediti diskontnu stopu na višoj razini od trenutačne razine tržišnih kamatnjaka. Promjenom u visini diskontne stope središnje banke mogu indirektno djelovati na visinu novčane ponude i usmjeravati kretanje potražnje za novcem. Konflikt ciljeva posebice dolazi do izražaja u kratkom roku. dok se kao indirektan cilj koristi nominalno sidro deviznog tečaja. Intermedijarni ciljevi općenito služe za povećanje djelotvornosti monetarne politike u ostvarivanju krajnjih ciljeva. ona će sniziti diskontnu stopu ispod tržišne kamatne stope. HNB – održavanje stabilnosti cijena). Hrvatska je valuta u režimu upravljano plivajućeg deviznog tečaja. Porast diskontne stope predstavlja najavu središnje banke o većoj restriktivnosti njene monetarne politike. . brojni su primjeri raznolikih ciljeva u praksi središnjih banaka (Europska središnja banka . Orijentacija na stabilnost cijena opća je karakteristika suvremene monetarne politike. tržišne kamatne stope ili druge varijable prema izboru središnje banke → krajnji cilj monetarne politike većine središnjih banaka je stabilnost cijena U RH krajnji cilj monetarne politike HNB-a predstavlja stabilnost cijena. ali ne uvijek moguće. FED – maksimalna zaposlenost stabilnost cijena i umjereni dugoročni kamatnjaci. Operativni ciljevi dodatni su ciljevi koji se ugrađuju u strategiju provođenja monetarne politike stoga što su visoko osjetljivi na instrumente te politike. no unatoč tome.

Preduvjet za uspješno provođenje operacija na otvorenom tržištu je visok stupanj razvijenosti financijskog tržišta. Prednosti politike otvorenog tržišta: • središnja banka ima potpunu kontrolu nad provođenjem aukcija na otvorenom tržištu i diskrecijsko pravo nad određivanjem iznosa. mjesečnoj i višemjesečnoj razini. osim pozitivnih. Povećanje diskontne stope odašilje signal restriktivnosti monetarne politike. s jedne strane. Sveukupnost promjena u bilancama poslovnih banaka može se iskazati u konsolidiranoj bilanci poslovnih banaka kao porast salda svih računa za namiru jednako smanjenju portfelja državnih vrijednosnica. Uz veću likvidnost banaka smanjuje se cijena novca na međubankovnom tržištu i povećava kreditni potencijal onih poslovnih banaka koje su. što djeluje na rast domaćih kamatnjaka. Transakcije kupnje vrijednosnica od poslovnih banaka izravno povećavaju likvidnost bankarskog sustava. Politika otvorenog tržišta danas predstavlja najvažniji instrument monetarne politike kojim raspolažu središnje banke u zemljama s razvijenim financijskim sustavom. izazvati i negativne učinke. Politika otvorenog tržišta može se provoditi: • na tržištu novca putem trezorskih zapisa • na tržištu kapitala putem državnih obveznica Bit provođenja operacija na otvorenom tržištu vezana je uz upravljanje likvidnošću bankovnog i financijskog sustava na dnevnoj. U bilanci središnje banke vidljivo je povećanje računa za namiru poslovnih banaka na kojemu se povećavaju slobodna novčana sredstva za daljnji plasman. a s druge. Za iznos povećanja primarnog novca u pasivi. prodajom vrijednosnica središnjoj banci. Kao kupci i prodavatelji vrijednosnica javljaju se ovlašteni primarni dileri (velike banke koje kupuju na otvorenom tržištu za svoj i tuđi račun te dalje rasprodaju). te u ograničenim ili velikim iznosima administrativne procedure provođenja su jednostavne operacije na otvorenom tržištu omogućuju središnjoj banci kompenziranje eventualnih nepoželjnih efekata prevelike prodaje/kupnje vrijednosnih papira . te institucionalni investitori. Time se stvaraju preduvjeti za mogući porast ponude novca vezan uz veću kreditnu aktivnost poslovnih banaka. pribavile likvidna sredstva. vrlo rizičan instrument s aspekta čimbenika vanjske nestabilnosti. Česte promjene diskontne stope mogu. vrlo efikasan instrument stabilizacije unutarnjih kretanja. Plasman i kupovina vrijednosnica provode se sustavom aukcija. povećava se iznos kupljenih državnih vrijednosnica u aktivi bilance središnje banke. Porast kredita u aktivi bilance središnje banke ima protutežu u povećanju salda na računima za namiru poslovnih banaka koji su sastavni dio primarnog novca. čiji je inicijator i organizator središnja banka. pad domaćih investicija i porast interesa stranih ulagača.Odobravanje kredita poslovnim bankama odražava se na promjene u bilanci središnje banke i promjene u konsolidiranoj bilanci bankovnog sustava. Manipuliranje diskontnom stopom predstavlja. tjednoj. svojim vanjskim djelovanjem. kamatnjaka i drugih uvjeta pod kojima se provode operacije • • • prodaja ili kupnja vrijednosnih papira može se obaviti brzo ili sporo.

središnja banka se može prilikom prodaje vrijednosnih papira na otvorenom tržištu obvezati da će. Obratni repo . Izravna kupnja i izravna prodaja instrumenti su za ostvarenje dugoročnijih ciljeva. Repo ugovorima banka djeluje u smjeru smanjenja likvidnosti banaka. Tako djeluje u smjeru povećanja likvidnosti banaka. Uvijek je niža od nerizične tržišne kamatne stope. U Eurozoni stopa obvezne rezerve iznosi 2%. Politika obveznih rezervi sastoji se u određivanju stope obvezne rezerve i drugih uvjeta koji određuju visinu obveznih rezervi koje poslovne banke trebaju obračunati i izdvojiti na depozite. do kojih dolazi zbog novčanih tokova nad kojima središnja banka nema izravnu kontrolu. dužna je na neizdvojena sredstva platiti penalizirajuće kamate središnjoj banci. Nepoželjna značajka obvezne rezerve je da ona predstavlja svojevrsno fiskalno opterećenje koje središnja banka nameće poslovnim bankama. po određenoj cijeni ponovno otkupiti te vrijednosne papire. Njenim korištenjem postiže se kontrola upotrebe sredstava iz primarne emisije za točno određene namjene. Prisiljava banke da u aktivi bilance imaju pozicije koje nose manji prinos nego tržišna kamatna stopa po kojoj odobravaju kredite i druge plasmane. U RH stopa obvezne rezerve iznosi 14% i predstavlja glavni instrument restriktivnog djelovanja središnje banke. ponovno otkupiti te iste vrijednosnice. Ukoliko neka poslovna banka ne ispunjava svoje obveze polaganja određenog iznosa rezervi. Središnje banke često primjenjuju mehanizam kupnje vrijednosnica uz sporazum o reotkupu (repo ugovor) kojim se diler koji prodaje obveznice središnjoj banci obvezuje da će određenog dana. Razlozi ukidanja: • diskriminacijski učinak (selektivni kredit odobren po povoljnijim uvjetima svojevrstan je oblik subvencije koji se kosi s načelima slobodne konkurencije i tržišnog natjecanja) . Stopa remuneracije – kamatna stopa na sredstva izdvojene obvezne rezerve na posebnom računu kod središnje banke. Ukupna sredstva obveznih rezervi: • zaštita od rizičnog ponašanja banke • obuzdavanje pretjerane kreditne aktivnosti poslovnih banaka Visinu stope obvezne rezerve administrativno propisuje središnja banka ovisno o monetarnoj situaciji na tržištu i stupnju zasićenosti novčanim sredstvima. Središnja banka kupuje ili prodaje državne vrijednosnice na otvorenom tržištu bez ikakvih daljnjih obveza u vezi s tim transakcijama. kao što su suzbijanje inflacije ili ublažavanje deflacije i recesije. po određenoj cijeni i uz dogovoreni kamatnjak.• • • operacijama na otvorenom tržištu izbjegava se učinak najave tijekom provođenja operacija banke i ostali sudionici financijskih tržišta nisu svjesni namjera središnje banke operacijama na otvorenom tržištu postiže se veća koordinacija mjera monetarne i fiskalne politike i postiže veća efikasnost upravljanja javnim dugom Repo i obrnuti repo su povoljni instrumenti za neutraliziranje neželjenih privremenih promjena likvidnosti banaka ili likvidnosti ostalih subjekata. Selektivna kreditna politika predstavlja kvalitativnu mjeru kontrole upotrebe kredita iz primarne emisije i ukupnih novčanih tokova. nakon određenog vremena.

povećanje diskontne stope ili povećanje operacija prodaje vrijednosnica na otvorenom tržištu). operacije kupnje/prodaje vrijednosnica) • • stalno raspoložive mogućnosti minimalna rezerva likvidnosti (obveznici izdvajanja minimalne rezerve likvidnosti su sve kreditne institucije koje djeluju u 16 zemalja Eurozone. odnosno cijene posudbe likvidnosti u transakcijama između prvoklasnih banaka. poticati rast kamatnjaka na međubankovnom tržištu operacijama obratni repo i repo. Porast spreada na očekivanje daljnjeg zaoštravanja mjera monetarne politike radi smanjenja inflacijskog pritiska. manji je interes banaka za zaduživanjem. Spread između dvanaestomjesečnog i jednomjesečnog EURIBOR-a upućuje na inflacijska očekivanja i njihovu percepciju kreditnih institucija o daljnjim potezima središnje banke. a smanjuje interes za štednjom. Kretanje EURIBOR–a. Radi očuvanja stabilnosti cijena središnja banka koristi instrumente kojima u kratkom roku može izazvati rast tržišnih kamatnjaka i smanjenje likvidnosti (povećanje stope obvezne rezerve. Uloga kamatnjaka u monetarnoj politici Eurosustava Eurosustav – integrirani novčani sustav čije su osnovne karakteristike zajednička valuta i jedinstvena monetarna politika. Povećanje stope obvezne rezerve pomiče krivulju Rd udesno. odnosno shvaćanje i tumačenje privrednih subjekata Operacijama izravne prodaje vrijednosnica na otvorenom tržištu središnja banka može efikasno povući viškove iz monetarnog sustava. Potražnju banaka za držanjem rezervi kod središnje banke (Rd) čini zbroj obvezne rezerve i viškova rezervi. Što je diskontna stopa veća. Restriktivno djelovanje središnje banke u obliku povećanja diskontne stope djeluje na pomak krivulje ponude rezervi ulijevo. potiče rast ostalih kamatnjaka na novčanom tržištu. . fine prilagodbe. Nedostatak korištenja diskontne politike: • banka ne može precizno odrediti za koliko treba povećati diskontnu stopu kako bi se ostvario željeni cilj • učinak „najave“. Koristi 3 instrumenta monetarne politike: • operacije na otvorenom tržištu (operacije refinanciranja. Zbog toga politika niskih kamatnih stopa može biti pogodan instrument poticanja rasta proizvodnje i zaposlenosti. Krivulja ponude rezervi definirana je ponudom likvidnih sredstava koja središnja banka stavlja na raspolaganje bankama kroz operacije na otvorenom tržištu i diskontnu politiku.) EONIA – referentna kamatna stopa za prekonoćne pozajmice na međubankovnom tržištu. Kako bi izbjegla izravno djelovanje na cijene obveznica i njihove tržišne prinose te kretanje dugoročnih kamatnjaka. Stopa izdvajanja je 2%. umjesto operacija izravne prodaje vrijednosnica. središnja banka može.• postizanje veće političke i ekonomske neovisnosti središnje banke POLITIKA KAMATNJAKA Niski kamatnjak potiče rast investicija i osobne potrošnje. Obuhvaća središnju banku i nacionalne središnje banke zemalja članica EU koje su prihvatile euro kao jedinstvenu valutu. dok pad spreada upućuje na niža inflacijska očekivanja.

Koristi se sustav fiksne repo stope.obratni repo. središnja banka povećava stabilnost financijskog sustava. Opcija kupnje – call opcija. izravna kupnja i izravna prodaja o strukturne operacije – operacije za ispravljanje većih strukturnih poremećaja u financijskom sustavu i realnoj sferi. Njime na dnevnoj razini nadopunjuje učinke glavnih i dugoročnih operacija na likvidnost financijskog sustava. stalno raspoložive mogućnosti. DEVIZNE OPERACIJE SREDIŠNJIH BANAKA Na deviznom tržištu transakcije se mogu pojaviti kao: • spot operacije – najjednostavniji oblik kupoprodaje kod kojeg se obveze iz ugovora provode u roku dva radna dana od dana zaključenja posla • • • forward (terminske) operacije – kupoprodaja čiji je rok provođenja dulji od dva radna dana (najčešće 1. Osnovna namjera tih operacija je zaštita od tečajnog rizika i rješavanje problema viška ponude jedne valute i nedovoljne ponude druge. poput visoke inflacije i recesije Stalno raspoložive mogućnosti – tri tipa: . Služe za povećanje likvidnosti. sustavom aukcija. o operacije fine prilagodbe . na inicijativu HNB-a.Instrumentom monetarne politike. 6 ili 12 mjeseci) valutni futures – devizni poslovi s propisanim dospijećem i standardiziranim visinama kojima se trguje na deviznim burzama swap operacije – istodobna kupnja i prodaja jedne (iste) valute u dva različita termina između istih ili različitih partnera. 3. repo. devizne opcije – omogućuju izvođenje neke transakcije u ugovorenom roku za određeni iznos i po unaprijed dogovorenoj cijeni. opcija prodaje – put opcija • INSTRUMENTI I MJERE MONETARNE POLITIKE HNB-a U primjeni HNB-a je sedam instrumenata i jedna mjera monetarne politike: • operacije na otvorenom tržištu • • • • • • • stalno raspoložive mogućnosti obvezna rezerva devizne aukcije blagajnički zapisi obvezni blagajnički zapisi minimalno potrebna devizna potraživanja (mjera monetarne politike) kratkoročni kredit za likvidnost Operacije na otvorenom tržištu – tri tipa operacija središnje banke: o redovite operacije – provode se operacijama obratne povratne kupnje vrijednosnih papira.

Kratkoročni kredit za likvidnost – njegovim odobravanjem središnja banka obavlja funkciju davatelja posljednjeg utočišta. Predstavljaju svojevrsnu kaznenu mjeru monetarne politike usmjerenu prema bankama. Obvezni blagajnički zapisi – nematerijalizirani neprenosivi instrumenti nominirani u kunama. Banke i štedionice posebne namjene i HBOR ne izdvajaju obveznu pričuvu. čiji je rok dospijeća 35 dana. tip aukcije može biti multiple price ili uniform price. . u obliku limita na računu za namiru tijekom dana do iznosa ograničenja određenog diskrecijskom odlukom HNB-a Obvezna pričuva – instrument izraženog restriktivnog djelovanja središnje banke. Rok dospijeća mu je najdulje 12 mjeseci. štedionicama i podružnicama stranih banaka čiji je rast plasmana veći od dopuštenoga. Osnovica za obračun obvezne rezerve sastoji se od kunskog (70%) i deviznog dijela.o novčani depozit – banke koje radni dan završavaju s viškovima likvidnosti iznad iznosa održavane obvezne pričuve mogu taj višak prekonoćno deponirati kod HNB-a i ostvariti kamatu o lombardni kredit – banke koje radni dan završavaju s manjkom likvidnih sredstava imaju mogućnost korištenja prekonoćnog kredita o unutardnevni kredit – njime se banke mogu koristiti svakodnevno. Blagajnički zapisi – HNB može emitirati nematerijalizirane prenosive blagajničke zapise nominirane u kunama. Razlog postojanja visoke obvezne rezerve vezan je uz postojanje kvazi valutnog odbora. o obostrane operacije (HNB kupuje i prodaje devize) o jednostrane operacije (HNB samo kupuje ili samo prodaje devize) Ovisno o potrebi i stanju na deviznom tržištu. čiji je rok dospijeća 360 dana. Minimalno potrebna devizna potraživanja – njihovo postojanje vezano je uz visok udio deviznih depozita i drugih deviznih obveza u pasivi bilanca banaka. Devizne aukcije – služe za očuvanje stabilnosti domaće valute i održavanje likvidnosti plaćanja u zemlji i inozemstvu. Provođenje deviznih intervencija uvjetovano je kretanjem deviznog tečaja kune u odnosu na euro.