Mr. sc. Milan Rezo, dipl. inž.

geodezije

E-mail: mrezo@geof.hr

Predavanje broj 1.

GEODEZIJA

Milan Rezo

Varaždin, 2009./2010.

1

mjerilo i orijentaciju osi koordinatnog sustava Geodetski datum datum koji opisuje vezu koordinatnog sustava u odnosu na Zemljino tijelo (u većini slučajeva uključuje definiciju elipsoida) Koordinata poredani niz N brojeva (Ntorka) koji označavaju položaj točke u Ndimezionalnom prostoru Koordinatni sustav skup (matematičkih) pravila nužnih za definiranje kako se koordinate pridružuju točkama Referentni koordinatni sustav koordinatni sustav koji se prema stvarnom svijetu odnosi uz pomoć datuma 2 . Izmjera u ravnini (engl.): geodezija je znanost koja se bavi određivanjem oblika i vanjskog polja ubrzanja sile teže Zemlje i drugih nebeskih tijela kao vremenski promjenljivih veličina. vizualizacijom i interpretacijom.hr DEFINICIJE GEODEZIJE Klasična definicija s kraja 19.Mr. geodezije E-mail: mrezo@geof. kao i određivanjem srednjeg Zemljinog elipsoida na temelju opažanih parametara na i izvan Zemljine fizičke površine. inženjerska izmjera). Datum parametar ili skup parametara koji mogu poslužiti kao referenca ili osnova za izračunavanje drugih parametara. geodetic survey): obuhvaća određivanje Zemljine površine i njenog polja ubrzanja sile teže na području neke države ili više država (državna izmjera). Moderna definicija geodezije s početka 21.70). stoljeća (Helmert 1880. Podjela geodezije: Globalna geodezija (engl. stoljeća (informatičko društvo): geodezija/geomatika je znanost koja se bavi modeliranjem i realizacijom prostornih sustava. pri čemu se njena zakrivljenost i utjecaji ubrzanja sile teže u pravilu zanemaruju (topografska izmjera. inž. dipl. plane surveying): obuhvaća određivanje detalja Zemljine površine na lokalnom nivou. Klasična definicija s kraja 20. 1-42. global geodesy): uključuje određivanje oblika i veličine Zemlje. njihovim analiziranjem.240. definiranjem načina prikupljanja prostornih podataka. njene orijentacije u prostoru i njena vanjskog polja ubrzanja sile teže. stoljeća (Torge 1991. γη=zemlja i δαιω=djelim) je znanost o izmjeri i kartiranju Zemljine površine. katastarska izmjera. sc.): geodezija (grč. Geodetska izmjera (engl. datum definira položaj ishodišta. Milan Rezo. Osnovni pojmovi: Sukladno ISO/DIS 19111 (2000) Draft International Standard – Geographic information – Spatial referencing by coordinates (ICS 35.

hr Geodetski (elipsoidni) koordinatni sustav koordinatni sustav u kojem je položaj specificiran geodetskom (elipsoidnom) širinom. dipl. μ=(a-b)/a (ponekad je umjesto toga zadana recipročna vrijednost spljoštenosti 1/μ) Meridijan presjek elipsoida ravninom koja sadrži malu poluos (b) elipsoida Početni (nulti) meridijan meridijan od kojega se kvantificiraju drugi meridijani Greenwich-ki meridijan meridijan koji prolazi kroz Greenwich. Velika Britanija (većina geodetskih datuma koriste Greenwich-ki meridijan kao početni) Geodetska (elipsoidna) širina φ kut između ekvatorijalne ravnine i normale (okomice) na elipsoid kroz zadanu točku. izvan te površine uzima se pozitivna 3 .Mr. nadmorska visina h ili H udaljenost točke od izabrane referentne površine duž pravca okomitog na tu površinu. sjeverno od ekvatora se uzima kao pozitivna Geodetska (elipsoidna) dužina λ kut između ravnine početnog (Greenwich-kog) meridijana i ravnine meridijana zadane točke. Milan Rezo. često se rastavlja na meridijansku komponentu ξ i komponentu u ravnini okomitoj na ravninu meridijana – ravnini prvog vertikala η Srednja razina mora prosječna razina površine mora kroz sva stanja plime Visina. inž. istočno od početnog meridijana se uzima kao pozitivna Geodetska (elipsoidna) visina h udaljenost točke od elipsoida mjerena duž normale (okomice) od elipsoida do te točke. geodetskom (elipsoidnom) dužinom i (u trodimenzionalnom slučaju) geodetskom (elipsoidnom) visinom Elipsoid površina oblikovana rotacijom elipse oko njene male osi Velika poluos a najdulji polumjer elipsoida (za elipsoid koji predstavlja Zemlju to je radijus ekvatora) Mala poluos b najkraći polumjer elipsoida (za elipsoid koji predstavlja Zemlju to je udaljenost od središta elipsoida do jednog od polova) Spljoštenost μ (f) odnos razlike velike (a) i male (b) poluosi elipsoida prema velikoj poluosi. sc. prema gore ili izvan elipsoida se uzima kao pozitivna Geoid N nivoploha koja najbolje odgovara srednjoj razini mora bilo lokalno ili globalno (nivoploha je ekvipotencijalna ploha Zemljinog polja ubrzanja sile teže koja je svuda okomita na smjer ubrzanja sile teže) Otklon težišnice (vertikale) θ kut između tangente na smjer ubrzanja sile teže (težišnice) i okomice na elipsoid (normale) u promatranoj točki. geodezije E-mail: mrezo@geof.

geodezije E-mail: mrezo@geof. Važnost ovog prvog definiranja dimenzije Zemlje je u tome što se mjerenjima potvrdilo da je Zemlja oblika kugle. B A Ds M Df P E O Slika 0.hr 0. Schmidt-u uzme da jedan stadij iznosi 157.1). da su dimenzije približno točne. kojom se koristio. inž. OBLIK I DIMENZIJE ZEMLJE Budući se geodetska mjerenja izvode na Zemljinoj površini ili u njenoj neposrednoj blizini.1: Određivanje duljine luka meridijana. a polumjer 39790 satadija.5 metara. Milan Rezo. prije Krista). potrebno je prije svega definirati oblik i dimenzije Zemlje. Naime da bi se izradila topografska karta većeg područja Zemljine površine. Povijesni pregled shvatanja i saznanja o obliku Zemlje Stari Asirci i Babilonci smatrali su Zemlju ravnom pločom i to shvatanje održalo se sve do VI. Eratosten (276-195 g. Opseg i polumjer Zemlje izračunan u stadijima (stadij-jedinica za dužinu iz tog vremena) prema Eratostenu iznosili su 250000 stadija. sc. Prva približna rješenja o obliku i dimenziji Zemlje dao je aleksandrijski učenjak. to pri anaalizi zadataka vezanih za geodetska mjerenja koja obuhvaćaju veće površine. Pitagora je još u VI. Tvrdnjom da Zemlja ima oblik kugle. neophodno je poznavati oblik I dimenzije Zemlje. Mnogobrojna mjerenja koja su provedena u svrhu određivanja dimenzija i oblika Zemlje temeljila su se na geodetskim i astronomskim opažanjima nebeskih tijela. stoljeću prije Krista. 4 . a astronomskim pripadni kut koji odgovara izmjerenom luku (slika 0. a metoda mjerenja duljine luka meridijana i određivanja pripadnog kuta. dolazi se do zaključka da je određivanje dimenzija Zemlje po Eratostenu bilo u usporedbi s današnjim dimenzijama. ostala jedna od najtočnijih i napouzdanijih metoda sve do danas. Svoju tvrdnju o Zemlji kugli Pitagora je temeljio na vidljivom kružnom luku sjene Zemlje u trenutku pomrčine Mjeseca (Čubranić 1972). dipl. Ukoliko se prema njemačkom znanstveniku F. upravnik aleksandrijske knjižnice. Geodetskim mjerenjima određivala se dužina luka meridijana između dvije točke. stoljeću prije Krista pred znanstveni svijet toga vremena postavio pitanje problema rješavanja dimenzija i oblika Zemlje.Mr. relativno dobro.

Duljinu od 200 km postojećim instrumentarijem. godine. Ovakvu teoriju o spljoštenosti Zemlje moglo se dokazati samo mjerenjem duljine luka meridijana većih udaljenosti i to na sjevernoj i južnoj strani luka (ibid. opisani radovi. R udaljenost Zemlje od Mjeseca i r polumjer Zemlje. geodezije E-mail: mrezo@geof. nezavisno od rasporeda gustoće unutar Zemlje. dipl. g sila kojom Zemlja privlači jedinicu mase na njenoj površini. imali su mnogo nedostataka i u geodetskom i u astronomskom smislu. nego da mora imati oblik elipsoida. gradusnim mjerenjima (ibid. Zemlja kao planet kroz vremenski period mijenja svoje stvarne dimenzije pod utjecajem gibanja tektonskih ploča.). Najveći problem kod određivanja parametara Zemlje predstavljalo je mjerenje duljine luka meridijana. koji je i odredio na principima hidrostatike. otapanjem ledenjaka i podizanjem razine mora. ili bolje rečeno različitim pomagalima nije se moglo izravno mjeriti pa se ona često i procjenjivala. sc. prije svega fizike. Uz prihvaćanje da je taj zakon ispravan mora postojati odnos (Čubranić 1972): g R2 = . osobito u geodetskim mjerenjima.). i mjerenja kutova u trokutovima. uz dosadašnja astro-geodetska mjerenja u definiranju dimenzija i oblika Zemlje uključena su i fizikalna saznanja. On je spljoštenost Zemlje dokazivao mjereći ubrzanje sile teže na površini. i 1666. i zato nivo ploha ne će više biti ploha kugle.1).2 prikazan crtkano). već će zauzeti neki položaj PAE (na slici 2. Znatan znanstveni doprinos dao je Huygens otkrićem centrifugalne sile 1673. te sve dosadašnje. a ima smjer prema centru O i centrifugalnu silu AC. F r2 (0. gdje se za stupanj kaže gradus. te uzimajući u obzir silu privlačenja moralo se doći do zaključka da Zemlja nije kugla. a i buduće parametre elipsoida moramo vezati isključivo za vrijeme prikupljanja podataka. kao i dužina između krajnjih točaka pronašao je i u geodetsku praksu po prvi puta uveo Nizuzemac Willebrand Snelius (Macarol 1977). Međutim.1) gdje je F sila kojom Zemlja privlači jedinicu mase Mjeseca. Uz Newtona veliki značaj u istraživanju spljoštenosti Zemlje dao je Clairut. 5 . osobito fizike u XVII stoljeću. učinjen je pronalaskom triangulacije početkom XVII stoljeća. onda se i određivanje duljine Δs nad lukom od 1°(slika 1. S obzirom na tada nisku znanstvenu i tehničku razinu pratećih struka. naslanjajući trokut do trokuta. Nivo ploha u točki A. mora se postaviti okomito na smjer rezultante AD. zajedno s određivanjem njemu pripadnog kuta Δϕ i nazivalo gradusnim mjerenjima.Mr. Ako uzmemo da sila privlačenja Zemlje AB koja djeluje na točku A. godine dokazao da sila koja drži Mjesec na njegovoj stazi nije ništa drugo nego sila privlačenja Zemlje. Usavršavanjem instrumentarija za mjerenje kutova. Newton je došao do zaključka da oblik Zemlje mora biti elipsoid male spljoštenosti.hr Parametri oblika i dimenzije ovako prihvaćene Zemlje određivali su se tzv. Taj novi način mjerenja. koji se sastojao od mjerenja dužine jedne stranice trokuta. te ideje o određivanju dimenzija i oblika Zemlje. uz neke pretpostavke o rasporedu gustoće tekućine. inž. dobivamo za rezultantu silu AD. Kako su se sva znanstvena priopćavanja u vrijeme ovih mjerničko-opažačkih radova pisala na latinskom jeziku. i Newton-ovim otkrićem zakona gravitacije i općeg zakona o privlačenju masa. Veliki napredak. pa se onda računskim putem dobiju dužine strana. Ubrzanim razvojem različitih znanstvenih grana. Milan Rezo. odnosno da je spljoštena na polovima. tvrdnja o spljoštenosti Zemlje potvrđena je i astro-geodetskim mjerenjima. odnosno epohu mjerenja. Newton je već 1665. boljim definiranjem jedinice za dužinu toaza.

rusko i švedsko. i to u dva navrata 1831. dipl. može se prema Bašiću (2000) dati definicija geodetskog datuma. te sve dosadašnje. koji definiraju oblik referentne plohe (a. otapanjem ledenjaka i podizanjem razine mora. koja glasi: “geodetski datum je matematička reprezentacija veličine i oblika Zemlje. kao i položaj Zemljinog tijela u prostoru”. Nakon sažetog povijesnog pregleda o nastojanju mnogobrojnih znanstvenika da se definiraju dimenzije i oblik Zemlje. i 1837. hannoversko.Mr. b). Usavršavanjem instrumentarija za mjerenje kutova. Važno je spomenuti i gradusna mjerenja koja je obavljao Bessel na području istočne Pruske.3: Parametri elipsoida a i b 6 . boljim definiranjem jedinice za dužinu toaza.2: Dokaz elipsoidnog oblika Zemlje. odnosno epohu mjerenja. Kako bi što pouzdanije definirao parametare elipsoida.hr P B O A C E D Slika 0. na različitim geodetskim širinama kao što su: peruansko. ukupne dužine luka 50°34′. S obzirom na definiciju. PN A y x b ϕ EW O a EE PS Slika 0. godine. odnosno parametri elipsoida na kojem se želi računati. Milan Rezo. geodezije E-mail: mrezo@geof. a predstavlja ju skup parametara. tvrdnja o spljoštenosti Zemlje potvrđena je i astro-geodetskim mjerenjima.-1838. a i buduće parametre elipsoida moramo vezati isključivo za vrijeme prikupljanja podataka. englesko. inž. francusko.-1841. Zemlja kao planet kroz vremenski period mijenja svoje stvarne dimenzije pod utjecajem gibanja tektonskih ploča. Bessel je uzeo prethodno dobivene rezultate gradusnih mjerenja iz više epoha. sc. dansko. Međutim. prusko. gdje je bilo 38 izmjerenih geodetski širina (više o gradusnim mjerenjima vidi u Čubranić 1972). geodetske datume možemo podijeliti na lokalne i globalne geodetske datume. dva indijska.

inž. E-ma mrezo@ ail: @geof. na kojem se u pravilu ne m k može niti m mjeriti ni rač čunati. Stog se kod astronom mskim mjer renjima kojim se određ smjer vertikale.hr Usvojeni el U lipsoid s pa arametrima k koje je dao Bessel 184 godine p 41 poznat kao Besselov B elipsoid 1841 pos d služit će k kao ploha r računanja. Milan Rezo dipl.3 Znajući da je smj normale nepoznat može se približno odrediti d 3) jer e t. u odnosu na g đuje v ga državne izmjere jav e vljaju sljede problem (Bašić 200 eći mi 00): mjerenje se izvodi na f m e fizičkoj pov vršine Zemlj na kojoj se ne može računati.4.6. sc. slika 0.Mr. e računanje se izvodi na plohi na ko se ne može mjeriti (elipsoid). Redukcij mjerenja izvodi se najčešće metodom p ja a m projeciranja uzduž nor rmale na elipsoid (slika 1. Mjerene v veličine na Zemljinoj fizičkoj površini treba red i ducirati na nivo plohu elipsoida gdje se u u ujedno radi i izjednač čenje tih mjerenja. 7 . geodezije o.5. slika 0. slika 0. je. geoid. r ojoj m mjerenja i r m računanja t trebaju se o odnositi na geoid “STV VARNI OB BLIK ZEML LJE”.

Projeciranje točaka s fizičke površine Zemlje provodi se duž normale koja prolazi točkom i okomita je na plohu elipsida. definira geoid kao nepravilno matematičko tijelo. odnosno. dinamika tektonskih ploča. osim u njenim diskretnim točkama. sc. kao što su: plima.7: Redukcija mjerenih veličina na plohe računanja. oseka. te je nužna aproksimacija fizičke površine Zemlje plohom elipsoida. P (ϕ . Prema tome stvarnu površinu Zemlje nije moguće matematički definirati. zbog utjecaja raznih vanjskih i unutarnjih sila na Zemljinu površinu. kao matematički definiranog tijela. d 8 . Međutim.Mr. to se tijelo koje omeđuje ovu površinu naziva “geoid”.h ) Ze ml ji na fi zi čk H h ap ov rši na Geoi N d (W =W 0 ) R efe ren tni eli ps oi Slika 0. geodezije E-mail: mrezo@geof. dipl. zamisli idealna površina mora (nulta ploha mora) da se proteže ispod kopnenog dijela Zemlje (kontinenta). inž. različiti rasporedi Zemljinih masa u njenoj unutrašnjosti. barometriski tlak.hr Za jednostavnu definiciju geoida može se napisati: Ako se pretpostavi.λ . Milan Rezo.

b (ili a. odnosno rotacijska os elipsoida je paralelna s rotacijskom osi Zemlje. kao i položaj Zemljinog tijela u prostoru”. Iz praktičnih realizacija lokalnih datuma poznata su odstupanja od definicije u pogledu kuteva rotacije oko sve tri osi u kartezijevom kordinatnom sustavu. Ovo može biti ostvareno i poznavanjem pomaka središta elipsoida M(XM. inž. S obzirom na definiciju. YM. sc. Na temelju rečenog slijedi da je općenito S≠M. λ0. gdje je a velika. η0. (ξ0. dipl. koja su kasnije dopunjena od strane Vojno-geografskog instituta iz Beograda. b). GEODETSKI DATUM Godetski datum je matematička reprezentacija veličine i oblika Zemlje. N0) …. f). Postoji fundamentalna točka P0 u kojoj su poznati otklon vertikale ϑ i geoidna undulacija N. b) …. tri parametra položaja. Definiciju lokalnog geodetskog datuma teorijski možemo napisati: u || r .1. b mala poluos elipsoida. ZM) u odnosu na centar Zemljinih masa S. koji definiraju oblik referentne plohe (a. godine. ϕ0. U mrežama su no rm al a Ve rtik ala r u Ze ml ji na q fizička površina q i el id oipso Gl elipsid alni ob 9 . geodezije E-mail: mrezo@geof.1 LOKALNI GEODETSKI DATUM Lokalni datum se najčešće određuje tako da je definiran u odnosu na (lokalni) geoid r r (Bašić 2000). f (a. 1.hr 1. a predstavlja ju skup parametara.Mr. dva parametra za plohu. Milan Rezo. a f spljoštenost elipsoida.1 Hrvatski državni koordinatni sustav (HR1901) Lokalni dvodimenzionalni koordinatni sustav u Hrvatskoj zasnovan je na triangulacijskim mjerenjima Vojno-geografskog instituta iz Beča (MGI) iz 1901. Stoga je neki lokalni geodetski datum definiran s minimalno pet parametara (ibid.): a. Na taj način je smješten elipsoid u odnosu na Zemljino tijelo. h0. geodetske datume možemo podijeliti na lokalne i globalne geodetske datume. Oblik i veličina rotacijskog elipsoida definirani su sljedećim parametrima: a. H N Lo ln ka h c S M 1.

inž. zona) i mjerilom preslikavanja mo=0. godine. reda izrada topografskih zemljovida i katastarskih planova. Teritorij Hrvatske preslikan je u dvije zone s ishodišnim meridijanima 15° (5. gravimetrijski datum. zona) i 18° (6. f). u = r (vidi sliku 2. Budući da vrijedi S = M ne trebaju nam nikakvi parametri položaja. i to prvenstveno zbog nemogućnosti astro-geodetskih mjerenja u to vrijeme čitavog teritorija Zemlje. 10 . Parametri Besselovog elipsoida su prikazani u tablici 2. kasnije i dužine. te je globalni datum određen sa dva parametra za plohu elipsoida. svakako su stvorene temeljne odrednice na kojima je kasnije definiran globalni geodetski datum opažanjem prirodnih i umjetnih Zemljinih satelita.1 (Hofmann i Wellenhof 1994).67437223115 x 10-3 6.67418480095 x 10-3 e ′2 = a 2 − b2 b2 a−b f = a a−b n= a+b 1. Besselov ellipsoid a b a2 − b2 e2 = a2 6377397.4).2 GLOBALNI GEODETSKI DATUM Više stoljetna stremljenja geodeta za određivanjem globalnog elipsoida (ranije poznat po imenu Zemljin elipsoid) završavala su ipak na teorijskim osnovama definiranja takvog elipsoida. Tablica 2. velikom osi i spljoštenosti elipsoida (a. godine usvojena projekcija u ravnini je Gauss-Krügerova konformna poprečna cilindrična projekcija.71921879852 x 10-3 3. sc.96290 m 6. S=M. a računanja su provedena na Besselovom elipsoidu s ishodišnom točkom Hermanskögel kraj Beča. Kako je krajnji cilj uspostave triangulacije I. a definiran je tako da (Bašić 2000): njegov volumen bude jednak volumenu geoida – suma odstupanja po visini geoida od elipsoida da bude jednaka nuli.9999 (Borčić 1976).15508 m 6356078. 1924. Besselov elipsoid je dvoosni rotacijski elipsoid jednoznačno definiran dimenzijama velike i male osi još iz 1841. dipl.Mr.1: Parametri Besselovog elipsoida. Nama najpoznatiji globalni datum je GRS80 koji predstavlja ujedno i apsolutni. Milan Rezo. Međutim. geodezije E-mail: mrezo@geof.hr mjereni kutevi. središte elipsoida se poklapa sa geocentrom. Globalni geodetski datum najbolje aproksimira veličinu i oblik Zemlje u cijelosti.34277318185 x 10-3 1. r r mala os elipsoida se poklapa s rotacijskom osi Zemlje.

Poboljšanje se odnosi prije svega na koordinate GPS opažačkih stanica koje su na osnovi GPS rezultata popravljeni u dva navrata.2). kojemu se uz kraticu piše i godina realizacije (npr. Prvobitna realizacija WGS-84 sustava određena je s točnošću (1 . International Terrestrial Reference System (ITRS) je sustav nastao na osnovi visokopreciznih satelitskih mjernih tehnika (SLR. precizni efemeridi GPS mjerenja dani su redovito u aktualnom ITRF sustavu. Velika os oba elipsoida je jednaka dok se spljoštenost vrlo malo razlikuje (vidi tablicu 1. Uviđajući da ova realizacija ne zadovoljava točnošću. (2000) proveli su ispitivanje u cilju sagledavanja mogućih razlika u kordinatama između GRS80 i WGS84 elipsoida za područje republike Hrvatske.hr Veza između lokalnog i globalnog datuma uspostavlja se obično pomoću sedam parametarske transformacije i to: tri komponente vektora translacije. VLBI. potrebno je koordinate novoodređenih GPS točaka transformirati u taj sustav. tri parametra prostorne rotacijske matrice i jedan parametar mjerila. koji kombinira sva ta mjerenja i računa zajedničko rješenje svih tih mjerenja za jednu godinu. koje nazivamo Terrestrical Reference Frame (ITRF). Smatra se da je podudaranje WGS84 i ITRF96 datuma danas unutar 2 cm. Osnivanjem EUREF-European Reference Frame potkomisije pri Međunarodnoj organizaciji za geodeziju i geofiziku (IUGG-International Union of Geodesy and Geophisics) 1987. 11 . geodezije E-mail: mrezo@geof. Geodetske znanstvene ustanove iz cijelog svijeta skupljaju te podatke na oko 150 točaka diljem svijeta i šalju ih u International Earth Rotation Service (IERS). U projektu “Prijedlog službenog geodetskog datuma za Republiku Hrvatsku” Bašić i dr. Točnost ovako definiranog koordinatnog sustava danas je kojeg centimetra ili bolje. pristupilo se poboljšanju WGS sustava.3 Terestički referentni sustavi Najpoznatiji terestički referentni sustavi su World Geodetic System 1984 (WGS84) i International Terrestrial Reference Frame (ITRF). Razvoj satelitske geodezije (GPS tehnologije) tijekom 80-tih i posebno 90-tih godina XX. Tako je definiran novi europski koordinatni sustav ETRS89. ITRF sustav baziran je na GRS80 (Geodetic Reference System 1980) elipsoidu. Milan Rezo.2 m) (Malys i Slater 1994). tako da je prva realizacija označena WGS84 (G730). inž. Prva realizacija ITRS sustava bila je ITRF89. WGS je geocentrički koordinatni sustav realiziran na osnovi TRANSIT opažanja iz koordinata više od 1500 referentnih točaka. 1997). Budući da su svi kartografski prikazi. sc. 1. barem toliko dugo dok se u Hrvatskoj pretežito ne prijeđe na novi geodetski datum. a sada aktualna realizacija je ITRF2000. a od 1987. LLR. GPS) (Seeber 1993). godine imala je za cilj uspostavu kontinentalne mreže. Orbita tj. Ove realizacije nose oznake prema GPS tjednima u kojima je realizacija ostvarena. stoljeća ukazao je na potrebu uspostavljanja i održavanja jedinstvenog koordinatnog sustava za Europski kontinet. Na temelju postavljenih ciljeva. ITRF96) (Bačić i Bašić 1999). dipl. a baziran je na WGS84 elipsoidu. a druga WGS84 (G873) (Malys i dr.Mr. godine koristi se kao referentni elipsoid za GPS. kao i dobar dio topografsko katastarskih planova (30%) prikazani u državnom koordinatnom sustavu (HR1901). EUREF potkomisija odlučila je da jedinstveni europski koordinatni sustav bude povezan samo sa stabilnim dijelom euroazijske ploče kako bi se izbjegla nužna uzimanja u obzir promjena koordinata uzrokovanih godišnjim iznosima pomaka litosfernih ploča.

67922039463 x 10-3 WGS84 6378137. koristeći prvo WGS84.3: Parametri GRS80 i WGS84 elipsoida.257222101 Ispitivanje je provedeno na način da su izračunati transformacijski parametri između ETRS89 datuma i našeg uporabnog Besselovog datuma.998905 x 10-8 6.69438002290 x 10-3 6.35281066474 x 10-3 1.0 ω J2=.0 GRS80 6378137.16685 x 10-6 7292155 x 10-11 rad s-1 108262. dipl.00000 m 6356752.2: Parametri GRS80 i WGS84 elipsoida. Elipsoid a f GRS80 6378137.1 mm što za praktična računanja nema nikakvo značenje.31414 m 3986005 x 108 m3 s-2 108263 x 10-8 7292115 x 10-11 rad s-1 108263 x 10-8 6. sc.31425 m 3986005 x 108 m3 s-2 -484.73949677548 x 10-3 3.5C2. a potom GRS80 elipsoid (Bašić i dr.000 m 1/298.257223563 E-mail: mrezo@geof. Parametri a b JGM C2.000 m 1/298.73949674226 x 10-3 3. Milan Rezo.694379990 x 10-3 6. 2000). geodezije Tablica 1.3 prikazani su njegovi parametri (Hofmann-Wellenhof i dr.Mr. 1994): Tablica 2. Obzirom da obrada GPS mjerenih veličina završava s elipsoidnim koordinatama na WGS84 elipsoidu u tablici 2.hr WGS84 6378137.67922038638 x 10-3 a 2 − b2 e = a2 a 2 − b2 e ′2 = b2 a−b f = a a−b n= a+b 2 12 . Usporedbom elipsoidnih koordinata točaka koje su upotrebljene za transformaciju vidljivo je da se elipsoidna duljina i visina ne razlikuju dok se elipsoidne širine razlikuju za 0.35281068118 x 10-3 1. inž.00000 m 6356752.

mikrometar i nanometar. a to su: metar.2. Tablica 2.: Odnos hvatne mjere s metrom odnosnom dijelovima metra. sekunda. Milan Rezo. kada je Generalna konferencija za mjere i utege odlučila.hr 2.73 valnih dužina zračenja u vakuumu.763. koje odgovara prijelazu između razine 2p10 i 2p5 atoma kriptona 86.1 dani su odnosi ovih jedinica. sc. godine. a stopa na 12 palaca. U tablici 2. Metar je dužina jednaka 1. Jedinica je 1 bečki hvat.Mr. Tablica 2.316081 m 1′ palac 2.: Odnos jedinca za dužinu spram metra Veće jedinice od metra dekametar hektametar kilometar Manje jedinice od metra decimetar centimetar milimetar mikrometar nanometar 1 dam 1 hm 1 km 1 dm 1 cm 1 mm 1 μm 1 ηm 10 m 100 m 1000 m 10-1 m 10-2 m 10-3 m 10-6 m 10-9 m U Republici Hrvatskoj naslijeđen je tzv hvatni sustav za dužine.1. kilogram. koji je upotrebljavan u katastarskim izmjerama na području Republike Hrvatske za vrijeme Austro-ugarske monarhije. amper. hektametar i kilometar. SUSTAVI MJERA ZA DUŽINE. POVRŠINE. prikazan je odnos hvatnih mjera s metrom odnosnom dijelovima metra. inž. U tablici 2.2.896484 m 1° stopa 0. geodezije E-mail: mrezo@geof. kelvin i kandela. UBRZANJE SILE TEŽE I GEOMAGNETIZAM Novi međunarodni sustav počeo se stvarati 1954. Taj sustav se zove na svi jezicima SI.634 cm 1″ 13 . Veće jedinice od metra su dekametar. a menje jedinice su decimetar. Jedinica za dužinu Jedinica za dužinu je metar (oznaka „m“).sustav (od francuskog: System International d'Unites). KUTEVE.650. da se prihvate osnovne jedinice za mjerenje. dipl. centimetar. koji se dijeli na 6 stopa. Odnos hvatne mjere s metrom odnosnom dijelovima metra hvat 1. milimetar.

dok je hvatna jedinica za površinu vezana za istu česticu i objekte na njoj za koju se vodi evidencija u Zemljišnim knjigama (ZK) ili među pukom ustaljenijim nazivom „Gruntovnici“. devedeseti dio pravog kuta. Odnos četvornog hvata i metarske jedinice za površinu 1čhv četvorni hvat 3. Tablica 2.3. Tablica 2. dan je odnos stupnja. dan je prikaz odnosa kvadratnog metra s višekratnikom.: Odnos četvornog hvata i metarske jedinice za površinu. inž. Višekratnik četvornog hvata je jedno jutro (1 j). minute i sekunde stupanj 360 dio punog kruga šezdesti dio stupnja (′) minuta šezdesti dio minute (″) sekunda 1° 1° = 60′ 1′ = 60″ 14 . Stupanj se dijeli na minute.: Prikaz odnosa kvadratnog metra s višekratnikom Odnos kvadratnog metra s višekraticima ar 100 m2 hektar 10 000 m2 kvadratni kilometar 1 000 000 m2 1ar 1 ha 1 km2 Zbog tradicionalno nasljeđenih i ustaljenih jedinica u pojedinim dijelovima Republike Hrvatske. Novije katastarske izmjere vode jedinstvenu evidenciju za katastar i ZK u metarskom sustavu jedinica za površinu.5. hektar i kvadratni kilometar.3 Jedinica za pravce .4 dan je odnos jednog četvornog hvata i metarskih jedinica za površinu.2 Jedinica za površine E-mail: mrezo@geof.Mr.364 čhv Metarski sustav jedinica za površinu vezan je uz čestice (katastarska čestica) i objekte na čestici za koju se vodi evidencija u katastrarskim uredima.5754642 ha 2 1m 0. U hvatnom sustavu jedinica za površinu je 1 čhv (četvorni hvat).278036 čhv 1 ha = 1 j + 1180. Tablica 2.kuteve Veličina kuta može se izraziti u seksagezimalnim stupnjevima i u lučnoj (analitičkoj) mjeri.5: Odnos stupnja minute i sekunde Odnos stupnja. koji je tristošezdeseti dio punog kruga.596652 m2 1j jutro = 1600 čhv 0. Milan Rezo. U tablici 2. U seksagezimalnom sustavu jedinica je 1° (stupanj). U tablici 2. geodezije 2. sekunde i dijelove sekune. Vošekratnici kvadratnog metra su: ar.4. upotrebljavaju se različite jedinice za površinu. minute i sekunde. sc. dipl. U tablici 2.3.hr Osnovna jedinica za površinu je 1 m2 (metar kvadratni). odnosno. 2.

hr Najčešće operacije s kutevim. odnosno.2 dani su primjeri zbrajanja i oduzimanja pravaca.201004 5 417 13 26 74 .943617 ______________________________ Kut BAC = 111°02′35″. pravcima su zbrajanje i oduzimanje. koja daje centralni kut. Radijan je ravninski kut između dvaju polumjera. Primjer 2. geodezije E-mail: mrezo@geof. izraziti u stupnjevim. inž. Veza između kružne i stupanjske mjere dana je odnosom: arcα : α ° = 2rπ : 360° i ako je radijus kruga r jednak jedinici dalje sljedi: α° = 360° arcα = ρ ° arcα 2π Treba li prema tome kut.Mr. Vrijednost za ρ (radijan) u segsagezimalnoj mjeri su: 17 36 C 15 . sc. -4 58 528 U analitičkoj i lučnoj mjeri jedinica je jedan radijan (rad).1 i 2.2010 04 94 7. minutama ili sekundama množit će se veličćina luka vrijednošću ρ (radijanom). dipl. Pravac A⇒B 174°56′12″. koji na kraju kruga isjecaju luk diljine jednake polumjeru (1 rad = 1m/1m = 1).: Sa stajalošta A izmjeren je pravac prema točci B i prema točci C. Potrebno je izračunati vrijednost kuta BAC. zadan arcusom.742613 Pravac A⇒C 285°58′47″.1. Milan Rezo. U primjeru 2. 12 6- B A 111-02-35. čiji je luk jednak dužini radijana.

U praksi se za iskazivanje odstupanja stvarnog polja sile teže od modela.1 mGal/km. Pored spomenutih jedinica. Milan Rezo. odlučilo je da se magnetsko polje r opisuje magnetskom indukcijom F . odnosno za nesigurnosti mjerenja. geodezije E-mail: mrezo@geof. koja također nije u skladu sa SI-sustavom i za koju vrijedi sljedeći odnos (Torge 1989): 1 E = 10-9 s-2 = 0.hr 360° = 57.e. To je vektorska veličina čija je SI jedinica 1 tesla (1 T = 1 Nm-1A-1). dipl. 1 mGal = 10-5 ms-2 i 1 μGal = 10-8 ms-2 . Pored službenih jedinica. a to su (Bašić 1999): 1μms-2 = 10-6 ms-2 i 1 nms-2 = 10-9 ms-2 .29578° 2π ' ρ = 3437.4 Jedinica za ubrzanje sile teže Jedinica za ubrzanje sile teže u Systeme International d’ Unites (SI) je ms-2. Gauss (G). a naziva se jedinica ubrzanja sile teže (engl. u odnosu na odgovarajuću mjernu jedinicu u sustavu CGS u. “gravity unit”). Kao stara jedinica iz CGS-sustava mjera za gradijent ubrzanja sile teže često se koristi jedinica Eötvös.5 Jedinica za magnetsko polje Zemlje Međunarodno udruženje za geomagnetizam i aeronomiju (IAGA). Mjerna jedinica geomagnetskog polja jest dakle Tesla (T) koji je vezan.m. 2. inž.75' ≅ 3438' ρ° = ρ '' = 206264. a za komponente gradijenta ubrzanja sile teže s-2. iz relacije: 1G = 10-4 T U opisu Zemljina magnetskog polja često se primjenjuje jedinica 1 nanotesla (1 nT = 10-9 T). U studiji planetarnih magnetskih polja.81'' ≅ 206265'' 2. gdje polja koje tretiramo imaju 16 . sc. u englesko-američkoj literaturi se često upotrebljava 1 μms-2. u uporabi su se zadržale i stare jedinice (Wenzel 1985): 1 Gal = 10-2 ms-2.. koje su izvedene od jedinice 1Gal = 1 cms-2 definirane u CGS-sustavu mjera (ime prema Galileiu). čiji je zadatak unapređenje istraživanja magnetizma i aeronomije Zemlje i ostalih tijela Sunčevog sustava i međuplanetarnog prostora.Mr. koriste manje jedinice.

000. geodezije E-mail: mrezo@geof. rade planovi su: 1:250. Označimo sa: D — dužinu ortogonalne projekcije na horizontalnu ravninu neke dužine iz prirode. sc. Milan Rezo. za drugo mjerilo se kaže da je sitnija ako je njen broj . projekata. uglavnom. plana. Odnos u kome se obavlja ta promjena osnovnih dimenzija tih veličina naziva se MJERILO. Ako lijevu stranu jednadžbe podjelimo sa d i pri tome označimo nazivnik: D/d sa n dobit će se: M= 1 1 = D n d Broj n označva koliko se puta veličina d sadrži u velični D. 1:2. 1:500. Na primjer: M = 1:100. gde je n 100. koliko se puta neka veličina predstavljena na nekom crtežu smanjuje ili povećva. već njene horizontalne projekcije) jeste MJERILO PLANA. dipl. tj.Mr. 1:2. Zatim. oblik i međusobni odnos objekata koje treba predstaviti upotrebom mjerila.6 Odnos veličine u prirodi i planu/karti-Mjerilo Kod svih vrsta nacrta. Izbor mjerila je funkcija od više parametara. Mjerila u kojima se u Republici Hrvatskoj. Tako.500 i 1:5. tj. 17 . odnos između dužine predstavljene na planu i stvarne veličine te dužine u prirodi (ali ne kose u prostoru. mora biti n1 < n2 da bi mjerilo M1 bilo krupnija od mjerila M2 i obratno. veličina. vezana za mjernu jedinicu B u sustavu SI sa relacijom: 1γ = 10-9 T = 1nT Intenzitet magnetskog polja na Zemljinoj površini prima vrijednosti koje idu od 30000 nT na ekvatoru do 70000nT na polovima. topografskih podloga. Mjerilo izraženo prethodnom jednadžbom je brojno mjerilo. onda se odnos: d =M D označva kao mjerilo (M) toga nacrta. predstavlja mjerilo gdje je osnovna veličina D umanjena 100 puta. a nazivnik je broj koji kazuje koliko je puta odnosna velična umanjena ili uvećana. Brojno mjerilo je uvjek predstavljeno u vidu razlomka. dolazi do potrebe njihovog smanjenja ili uvećanja. 1:1. inž. kod koga je brojnik jednak jedinici. u cilju predstavljanja linearnih veličina. mjerilo je uvjetovano tačnošću kojom se traži da se kod toga predstavljanja održi: vrsta. d — dužinu te iste veličine predstavljenu na karti ili pak planu — crtežu. Prvi i osnovni parametar je namjena plana. karte. Kod usporedbe dvaju mjerila kaže se za jedno mjerilo da je krupnije.n2 veći. 2. ako je njen broj n1 manji i obratno.000.000. karte ili crteža.hr mali intenzitet. upotrebljava se često jedinica γ (1γ = 10-5 Gauss ).

:Topografske karte. geodezije E-mail: mrezo@geof.Mr. dipl. karte se kod nas rade počev od mjerila 1:5.000 do 1:100. Milan Rezo. koje se najčešće upotrebijavaju pri izradi raznih vrsta projekata i studija. dok se karte u sitnijim mjerilima rade za specijalne svrhe i tzv. koja predstavlja granice izmedu karte i plana.000 su mjerila u kojima se uglavnom izrađuju tzv.hr Medutim. geografske karte. Gornja granica mjerila za karte nije strogo određena. inž. Mjerila od 1:10.000. 18 . sc.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful