http://www.medicinabih.

info/medicina/ginekologija/karcinom-jajnika/

Karcinom jajnika
Karcinom jajnika može biti primaran i sekundarni, a na jajniku mogu da se razviju i metastatska ognjišta karcinoma druge lokalizacije. Primarni karcinom jajnika razvija se na ovarijalnom tkivu kao takav od početka, a sekundarni nastaje metaplazijom i malignom degeneracijom u početku benignih cističnih tumora. Karcinom jajnika relativno je često oboljenje. Prema nekim autorima, on se sreće u oko 15% svih ovarijalnih tumora. Učestalost i procenat učešća karcinoma jajnika u odnosu na druge ovarijalne tumore raste sa starošću bolesnice. Kod bolesnica mlađih od 20 godina tumori na jajniku, po pravilu, su benigni. U doba od 20 do 30 godina odnos dobroćudnih prema malignim tumorima je 90 prema 10, a između 30 i 40 godina smatra se da su 80% tumora jajnika benigni. Sa starošću procenat malignih neoplazmi se povećava tako da između 50. i 70. godine starosti procenat malignih na cjelokupan broj tumora jajnika iznosi više od 50%. Poslije 70. godine procenat malignih tumora nešto se smanjuje. Kod malignih neoplazmi jajnika najčešće se radi ocistadenokarcinomu, dok je adenokarcinom pseudomucinoznih ćelija znatno rijeđi. Isto tako, i solidan karcinom jajnika rijetko se javlja. Bolest obično počinje na jednom jajniku pa se kasnije, vjerovatno limfnim putem, širi i na drugi. Kod solidnog karcinoma jajnika dolazi do uvećanja jajnika u cjelini. Tumor je režnjevite građe, čvrste konzistencije, obično glatke površine. U početku tumor na jajniku je ograničen vezivnom čahurom, a kasnije maligno tkivo probija ovu čahuru, pa maligne ćelije ubrzo prelaze u peritonealnu šupljinu i na okolne organe. Vrlo često uskoro dolazi do pojave ascita u trbušnoj duplji. Sličnog su razvoja i adenokarcinomi cističnih tumora jajnika. U počeku pri pregledu ima se utisak da postoji obična jednostrana ovarijalna cista. Ponekad se, međutim, cista nade i na drugom jajniku. Maligne eskrescencije najprije se razvijaju u unutrašnjosti tumora, a uskoro prolaze kroz zid ciste i prelaze na peritoneum stvarajući ascit sukrvičastog izgleda. Maligni proces limfnim putem rano prodire duž jajovoda i dovodi do stvaranja metastaza. Maligne ćelija mogu da pređu i na zid materice i da na njemu dovedu do stvaranja malignih ognjišta. Između karcinoma jajnika i okolnih organa, prvenstveno crijeva, mogu da se stvaraju priraslice. Desi se često kod karcinoma jajnika, naročito u odmaklim slučajevima, da se u Duglasovom prostoru iza materice mogu da nađu inklavirana, čvrsta, nepokretna, kvrgasta ognjišta različite veličine. Ovo treba imati na umu pri ginekološkom pregledu i postavljanju dijagnoze. Osim toga, u odmaklim i zapuštenim slučajevima karcinoma jajnika dolazi do presađivanja malignih ćelija na visceralni i parijetalni peritoneum sa mnogobrojnim, difuzno rasijanim, manjih ili većih metastatskih ognjišta i sa stvaranjem velike količine ascita. Ovakvo stanje naziva se karcinoza peritoneuma. Prema podacima dobijenim kliničkim ispitivanjem i na osnovu operativnog nalaza, karcinomi ovarijuma mogu se grupisati u četiri klinička stadijuma: FIGO klasifikacija: I Tumor ograničen na jajnik/jajnike.

Idealni tumorski biljezi ne postoje. Različiti tumorski biljezi su ključni za različite životne dobi pacijentica. kapsula jajnika intaktna. • • • • • • • . CA 19-9 i CA 125 iako su ova dva posljednja uglavnom visoko osjetljiva i nisko specifična. IB Tumor ograničen na oba jajnika. likvor) može se zaključiti da postoji tumorsko tkivo. U procjeni ginekoloških tumora. negativni limfni čvorovi. IIB Tumor jajnika koji se širi na druge organe male zdjelice. IIIA Tumor makroskopski ograničen na malu zdjelicu. IIA Tumor jajnika koji zahvaća maternicu i/ili jajovod/-e. ascites. Tumorski biljezi korisni su kako u dijagnostici. negativni limfni čvorovi. makroskopski vidljive peritonealne metastaze </= 2 cm. • IIIC Karcinom jajnika s peritonealnim metastazama > 2 cm i/ili pozitivnim retroperitonealnim ili ingvinalnim limfnim čvorovima. otkrivao bi se već pri niskoj tumorskoj masi i bio bi nazočan kod svih bolesnika s takvom neoplazmom. Idealan tumorski biljeg izlučivao bi se samo iz tumorskog tkiva. važnu informaciju nam daju i tumorski biljezi . osobito tumora jajnika osim ultrazvuka i obojenog pulsirajućeg Dopplera. IIC Tumor kao T2a ili T2b uz prisustvo malignih stanica u ascitesu ili u peritonealnom ispirku. IC Tumor kao T1a ili T1b uz prisustvo malignih stanica u ascitesu ili u peritonealnom ispirku.IA Tumor ograničen na jedan jajnik. Ovakav protokol je važan ako se nađe miješani ili pretežno solidni tumor jajnika. II Tumor jajnika koji se proširio na organe male zdjelice. • IIIB Tumor jednog ili oba jajnika. bio bi specifičan samo za određeni tip tumora. saznati nešto više o njegovoj prirodi. Ipak vrlo visoke vrijednosti CA-125 ili CA 19-9 upućuju na ozbiljnu sumnju na zloćudni karakter tumora jajnika. kapsula jajnika intaktna. Tumorski biljezi – “markeri” su tvari koje stanice tumora izravno stvaraju ili potiču njihovo lučenje iz netumorskih tkiva odnosno stanica. tako i u kontroli terapije i tijeka bolesti. Prema prisutnosti tumorskih biljega i prema njihovoj razini u tjelesnim tekućinama (krv. U juvenilnoj i adolescentnoj dobi određuju se tumorski biljezi karakteristični za tumore zametnog epitela (koji su najčešći u toj dobi) a to su: LDH. AFP i HCG. Većinom nemaju dovoljnu specifičnost i osjetljivost da bi se mogli samostalno koristiti u ranoj dijagnostici ili za masovni probir. a prema razini izmjerenih biljega ponekad se može predvidjeti i tijek bolesti. U reprodukcijskoj dobi treba odrediti CEA. histološki prisutne mikrometastaze peritoneuma izvan male zdjelice. III Tumor jednog ili oba jajnika s peritonealnim metastazama izvan male zdjelice i/ili pozitivnim retroperitonealnim ili ingvinalnim limfnim čvorovima ili metastazama kapsule jetre. Metastaze parenhima jetre. IV Karcinom jednog ili oba jajnika s udaljenim metastazama.

AFP Alfa-fetoprotein se prvenstveno javlja u jetri i žumanjčanoj vreći fetusa.8% zdravih osoba ili osoba oboljelih od nemalignih bolesti imaju vrijednosti niže od 65 IJ/ml. 99. .U žena u postmenopauzi CA 125 je visoko specifičan za maligni tumor jajnika. endometrija. Očekivane vrijednosti za zdravu populaciju su od 0-6. hepatitisa te bolesti pluća. a očekivane vrijednosti tog biljega rastu i s godinama. Povišene vrijednosti su moguće i kod nezloćudnih bolesti (šećerna bolest. vrata maternice. CA-125 Najveća vrijednost mu je u dijagnostici i praćenju liječenja bolesnica s rakom jajnika. ulcerativnog kolitisa. ciroza. hepatitis. cistična fibroza). Osim u raka jajnika povišene vrijednosti nađu se u bolesnica s rakom dojke. Normalne vrijednosti za zdravu populaciju žena (95 centila) su od 0-35 IJ/ml. Postoji dobra korelacija između CA-125 i veličine tumorske mase. ciroza. 97% zdravih ispitanika ima vrijednost nižu od 40 ng/mL. CEA Karcinoembrionalni antigen čija je povišena razina najčešće povezana s zloćudnim bolestima probavnog sustava. te raka jajnika uz CA 19-9 (mucinozni tumori jajnika). debelog crijeva i pluća. Povišene vrijednosti nađene su i kod nekih dobroćudnih bolesti – endometrioza. ali i u 70% osoba s primarnim rakom jetre.6 ng/mL. Prolazno povišene vrijednosti se mogu naći i u nezloćudnih bolesti (hepatitis. Razina je povišena i u krvi pušača. debelog crijeva i rektuma. trudnoća). Povišene vrijednosti prate tumore jajnika (tumore zametnog epitela). Osim kod raka jajnika povišene vrijednosti se nalaze kod raka žučnog sustava.2 ng/mL. pacijentica s rakom dojke (ne prelazi peterostruko gornju granicu). upala potrbušnice i akutne upale gušterače. Povišene vrijednosti se nalaze i u trudnoći. Beta HCG Beta subjedinica humanog korionskog gonadotropina se javlja kod tumora zametnih stanica. a visoki inhibin ili povišeni estradiol ukazuju na mogućnost da se radi o granuloza-staničnom tumoru. Pojava drugih tumora trbušnih organa po trbušnoj šupljini može biti praćen povišenim vrijednostima CA-125 u krvi. Normalne vrijednosti za zdravu populaciju (95 centila) su od 0-37 IJ/ml. upala jajnika i jajovoda. gušterače. polipa rektuma. Očekivane vrijednosti kod žena izvan trudnoće su od 0-4 mIJ/mL.4 ng/ml. Normalne vrijednosti za zdravu populaciju (95 centila) su od 0-3. ciste jajnika. CA 19-9 Uz CA-125 je koristan biljeg kod sumnje na rak jajnika. Od nezloćudnih bolesti povišenje CEA može se prolazno naći kod alkoholom izazvane ciroze jetre. 99% zdravih ispitanika ima vrijednost nižu od 8.

jer kod ovog oboljenja nema ranih simptoma. Ipak. pak. oni su oskudni i ne karakteristični. pri celioskopiji ili na operacionom stolu. uz konsultaciju nadležnog konzilijuma. Terapija Za povoljan terapijski rezultat poželjno je što ranije otkrivanje bolesti. srastao sa okolinom i ukoliko je praćen ascitom. samo citostaticima. No i tada. pomoću za to . U izvjesnim. čvrste konzistencije. ne zadržavati se na korišćenju samo jednog citostatika. najbolja terapijska mjera je operativna intervencija koja se sastoji u histerektomiji sa obostranom adneksektomijom. liječenje se sprovodi kombinovanjem jonizujućeg zračenja i citostatika ili. a kada se ipak jave. Za maligni proces naročito govori postojanje kvrgastih. na mjesto malignog tumora. fiksiranih tumoroznih masa u Duglasovom prostoru. Da bi se postigao što bolji uspjeh u terapijskoj primjeni citostatika. smanjuje maligne infiltrate i produžuje život bolesnice. Treba znati da je kod žena posle menopauze postojanje ovarijalnih cisti veoma suspektno na malignitet. ona je ipak od velike koristi. Najčešće je ova vrijednost u granicama očekivanih vrijednosti za zdravu populaciju. Veoma je važno. može doći i do dugotrajnih remisija bolesti. To naročito važi za makroskopsku dijagnozu koja se postavlja samo na osnovu izgleda tumora. Iako. jer maligni proces postaje uskoro refrakteran na njega. Dijagnoza karcinoma jajnika u ranom stadijumu obično je teška i nepouzdana. pa sa operacijom ne treba odugovlačiti ni kod mladih bolesnica. no treba sukcesivno kombinovati. osim u vrlo rijetkim slučajevima. iako nema znakova da je bolest prešla na susjedne organe male karlice i da je dala udaljene metastaze. posle ili bez eksplorativne laparotomije. U stavljanju dijagnoze malignog tumora jajnika može da pomogne i pregled sadržaja dobijenog punkcijom Duglasovog prostora ili tumora. Ako se bolest rano dijagnostikuje. kod tumora osetljivih na citostatsku terapiju. Liječenje kod karcinoma jajnika i inače je operativno. čvrstih. smanjuje ili kupira stvaranje ascita. Nekad je čak i makroskopski izgled tumora nekarakterističan i dijagnoza samo na osnovu njega nepouzdana. definitivna dijagnoza može da se potvrdi tek pri uzimanju isječka. prilično rijetkim slučajevima. olakšava subjektivno stanje bolesnice. Tada se u toku operacije odstrani onoliko malignog tkiva koliko je moguće. pa se kasnije. U odmaklim slučajevima karcinoma jajnika citostatici se mogu da aplikuju i lokalno. Po pravilu. više preparata (za to danas postoje posebni međunarodni protokoli). ove medikamente treba davati što duže. uz to. neposredno po postoperativnom oporavku daju citostatici i sprovodi se jonizujuće zračenje. jer u mnogim slučajevima usporava tok malignog procesa. Dijagnoza malignog tumora utoliko je vjerovatnija ukoliko je tumor neravne. terapija samo citostaticima ne dovodi do definitivnog izlječenja. prema ustaljenom protokolu liječenja uz redovnu kontrolu stanja bolesnice. daljom citostatskom terapijom ili jonizujućim zračenjem. U suštini. U odmaklim inoperabilnim slučajevima. na karcinom jajnika treba pomisliti kod svake starije žene kod koje se otkrije tumor na jednom ili na oba jajnika. no može biti i nešto iznad područja referentnih vrijednosti. ubrzo po oporavku. dok je još u operabilnom stadijumu. kvrgaste površine.Na kraju je potrebno napomenuti da svaka osoba ima svoju “temeljnu vrijednost” pojedinog tumorskog biljega. te se u takvim slučajevima obavezno odmah po stavljanju dijagnoze pribjegava operaciji. sličan postupak primenjuje se i u odmaklim slučajevima kada se maligni tumor ne može u cjelini ekstirpirati. kod većine bolesnica operativno liječenje treba dopuniti odstranjenjem omentuma i kasnije. pa je zato potrebna histološka potvrda.

Prema tome. dojki. koje treba da se bar jednom godišnje podvrgnu ginekološkom pregledu. Iako se citostaticima postižu izvanredna poboljšanja. Posle toga maligni proces postaje refraktan na hemoterapiju i nastavlja svoj razvoj bez obzira na upotrebu citostatika. Terapija je operativna i sastoji se u hirurškom odstranjenju primarnog i metastatskog žarišta. Zanimljivo je da metastatski tumori mogu dostići znatne razmjere i izazvati velike smetnje. dok primamo žarište može biti maleno i ne mora uzrokovati jasne simptome. Metastatski tumori jajnika Na jajnicima mogu da jave i metastaze malignih tumora drugih organa. Za uspjeh u liječenju kod malignih tumorajajnika najvažnija je rana dijagnoza i blagovremeno preduzeto liječenje. ipak su ova poboljšanja najčešće kratkotrajna. . Ponekad je teško ustanoviti primarno ognjište iz kog potiču ove metastaze. To se može pravilno realizovati jedino dobro organizovanom ginekološkom službom i sprovodenjem zdravstvenog vaspitanja žena. jetre i materice.podesnih metoda. U takvim slučajevima najčešće se radi o metastazama tumora gastrointestinainog trakta. a takođe i laboratorijskim analizama treba ispitivati stanje jetre i broj leukocita. Prava dijagnoza i porjeklo metastatskih karcinoma jajnika postavlja se. Zbog toga treba povremeno kontrolisati klinički izgled i stanje bolesnice. u najvećem broju slučajeva ovim medikamentima samo se produžuje život. Medu metastatskim malignim turnorima jajnika posebno mjesto zauzimaju Krukenbergovi tumori koji prate primami karcinom gastrointestinalnih organa. još i histološkim pregledom odstranjenog tumora jajnika. Lokalnim dejstvom na maligni proces smanjuju se subjektivne tegobe bolesnice i produžuje joj se život U toku liječenja citostaticima treba voditi računa o njihovom toksičnom dejstvu i pratećim pojavama koje ga karakterišu. osim kliničkim ispitivanjem i nalazom primarnog ognjišta. Prognoza kod ovakvih bolesnica je loša. a ne postiže se definitivno izlečenje. Danas se i u ovakvim slučajevima pokušava davanje citostatika.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful