Trakasti transporteri Trakasti transporteri bitan su čimbenik u suvremenoj industriji.

Koriste se za transport materijala iz jednog procesa u drugi, u suradnji s različitom transportnom i strojnom opremom. Trakasti transporteri čine najveću skupinu ureĎaja za kontinuirani transport s obzirom na potražnju i proizvodnju. Masovnost primjene ma i u posljednje doba sve više za kontinuirani transport sipke robe na udaljenostima većim od 100 km. Proizvodnost najvećih trakastih transportera premašuje 10000 tona u satu. Podjela trakastih transportera može se izvršiti na različite načine, a najbolja podjela je prema njihovim osobinama i konstrukciji, kao i načinu funkcionisanja. Prema vučnom organu razlikujemo dva tipa transportera sa trakom i to:  transportere čija je traka i vučni i noseći organ,  transportere čija je traka samo noseći dio, a za vuču služi beskonačni Galov lanac ili dva beskonačna čelična užeta sa strane Prema namjeni transportne trake mogu biti:  stacionarne  prenosne

Izbor i proracun traka i proracun snage pogonskog motora Za proračun transportera s trakom potrebni su sljedeći podaci: - dnevna ili smjenska proizvodnja Qdn i Qsm - dužina transportne trake, L(m) - nagib trase - vrsta proizvoda za transport i njegova nasipna masa - efektivno radno vrijeme u smjeni t(h) Transportne trake imaju svoju graničnu dužinu i ona se za transportere kod kojih je gumena traka vučni organ, kreće od 250 – 450 m po sekciji trake, zavisno od konstrukcije i namjene transportera. Kod transportera sa nosećim i vučnim užadima dužine su mnogo veće. Časovna proizvodnja računa se po sljedećem odnosu: Qh = k (Qsm/te), (t/h ili m3/h) Gdje je pored poznatih : - te od 1,20 do 1,25 koeficijent neravnomjernosti proizvodnje Časovna proizvodnja može se izraziti i na sljedeći način: Qh = f0 * v * 3600 * γ (t/h) Gdje su : fo – presjek materijala na traci ( m2) v – brzina trake (m/sec) γ – nasipna masa materijala (t/m3) Površina presjeka materijala na traci može se izraziti odnosom: F0 = B * h (m2) Gdje su: B – širina trake (m) H – prosječna visina tovarenja (m) Prosječna visina tovarenja proporcionalno se povećava sa povećanjem širine trake, pa se može ta zavisnost odrediti izrazom: H = c * B (m2)

godine u rudnicima uglja. Prema broju lanaca kao vučnog organa. srednijh i debelih slojeva uglja. N = Fv/nz (kW) Gdje su: F – ukupna vučna sila (kN) v – brzina kretanja (m/sec) nz – koeficijent korisnog dejstva pogona Grabuljari Primjenjuju se najviše u rudnicima uglja za transport pri otkopavanju tankih. pa prema tome i snaga pogonskih motora transportera sa trakom biće upravo proporcionalna veličini vučne sile i brzine kretanja trake.dvolančani transporteri sa grabuljama. Jednolančani grabuljari služe za manje kapacitete proizvodnje i kraće transportne daljine. u nepovoijnijim uslovima itd . U primjeni su od 1937. pogtovu onih neabrazivnih i malo abrazivnih. Mogu se primjeniti i za transport ostalih rasutih materijala.Gdje je: c – koeficijent proporcionalnosti B – širina trake (m) Proračun snage pogonskog motora transportera Poznato je da je snaga izvršeni rad u jedinici vremena.  transporteri sa dva lanca . Dvolančani grabuljasti transporteri služe za proizvodnju većeg kapaciteta. Sastoje se od jednog ili dva beskonačna lanca prebačena preko nazubljenih pogonskog i povratnog kotura na kome je postavljen ureĎaj za zatezanje da bi se spriječilo spadanje lanca sa ozubljenih koturova. a obrnuto proporcionalna koeficijentu korisnog dejstva pogonskog motora i prenosnog mehanizma. veće transportne dužine. na putanjama sa nagibom. proizvode se dva tipa transportera i to:  transporteri sa jednim vučnim lancem -jednolanćani transporteri.

U procesu transporta materijala gdje je otežano primjeniti trake. Vrlo široku primjenu našle su i za prijevoz ljudi na sportskim terenima i izletištima. lomljenog kamena. grabuljare. elevatore. programiranog voĎenja žičare ili drugog prijevoznog sredstva.Konvejeri Konvejeri su ureĎaji koji imaju veliku primjenu u procesu transporta materijala gdje je otežano primjeniti trake. Karakteristika im je što su se u svom razvoju prilagoĎavali uslovima i tehno1oškom procesu proizvodnje sjedinjujući se sa drugim sredstvima rada u jedinstvenu cjelinu. a to je najčešći slučaj gdje se materijal mora transportovati horizontalno pa zatim koso pod većim uglom od ugla prirodne ravnoteže materijala. Odlikuju se relativno jeftinom konstrukcijom. – rastojanje i visinsku razliku krajnjih stanica. treba se uvijek pridržavati propisa i tehničkih uputstava proizvoĎača. izletištima. ruda. pijeska. – žičare za prijevoz kabastih materijala u šumarstvu pri sječi drveta i – žičare za prijevoz ljudi na sportskim terenima. – karakteristike izabranih vagoneta. Preme namjeni dijelimo ih na: – žičare za prijevoz rasutih materijala u rudarstvu i graĎevinarstvu. Obavezno je postavljanje kvalifikovanog i u svakom pogledu sposobnog rukovaoca kao i nadzornika prijevoza ljudi. zatim u šumarstvu za transport drveta. za prijevoz radnika u jamskim prostorijama rudnika itd. . poznati kao konvejeri sa vedricama. a to je najčešći slučaj gdje se materijal mora transportovati horizontalno pa zatim koso pod vecun ugibom od ugiba prirodne ravnoteze materijala. trupaca i sl. mogu biti i sastavni dio proizvodne linije nekog tehno1oškog procesa. Time se udovoljilo i že1ji za to večom mehanizacijorn Ijudskog rada i postizao odreĎeni ritarn rada. Da bi postrojenje udovoljilo namjenjenoj svrsi mora uvijek biti u ispravnom i pouzdanom stanju i pravilno korišteno. najprikladniji način transporta ovih materijala vriši se primjenom konvejera. Imamo dvije vrste i to:   konvejeri za transport rasutih tereta. pošto zamjenjuju skupe i često nekoliko puta duže puteve Prema obliku konstrukcije možemo ih podjeliti na: – žičare sa jednim užetom i – žičare sa dva užeta. Bez obzira na tehničke mogućnosti daljinskog ili automatskog. konvejeri u sklopu nekog industrijskog procesa. – godišnju smjensku. jednostavnom za montažu rukovanje i održavanje kao i mogućnošću odreĎenog stupnja automatske kontrole rada i ispravnosti. proizvoda u serijskom lancu proizvadnje Zicare Ova transportna sredstva primjenjuju se za prijevoz rasutih tereta kao uglja. Za projektovanje žičara potrebno je prvo obezbijediti sljedeće osnovne podatke: – lokaciju krajnjih stanica. – topografsku osnovu i uzdužni profil terena. grabuijare ili elevatore. obično za transport komadaste robe. Povoljna su za transport po brdovitim terenima i tu su skoro nezamjenljiva. odnosno časovnu proizvodnju ili prijevoz. šljunka. Ako su specijalno konstruisani.

Noseći dio zavojnog transportera je zatvoreni žljeb po kome klizi sitni materijal suh ili u vodi obično razmjere 1:1 (Č:T) tjeran radnom površinom zavojnice. Ove sile trenja se javljaju uslijed pojave centrifugalne sile materijala koji se okreće u žlijebu zajedno sa zavojnicom. Prednosti vibracionih transportera ogledaju se u:  jednostavnosti konstrukcije.Zavojni transporteri To su transporteri.noseći točkovi. zatim kod pranja materijala.. kod kojih je osnovni radni element jedna ili više zavojnica. dok se pri kretanju žljeba nazad ista atheziona sila je nedovoljna za zajedničko kretanje žljeba i materijala.  relativno mali kapacitet.  kapacitet se naglo smanjuje pri transportu materijala pod nagibom prema horizontali. . 6.  manjoj nabavnoj cijeni. tada žljeb proklizava ispod materijala. potrebno je da sila trenja izmĎu materijala i žljeba. 4. pored primjene za transport materijala primjenjuju se i u tehnološkom procesu. gdje odvajajaju sitne od krupnijih klasa čestica.transportovani teret. Prilikom zajedničkog kretanja žljeba i materijala naprijed kinetička energija materijala raste i troši se na njegovo kretanje i pošto se žljeb povrati unazad.prenosne poluge. transport pijeska i slično). Vibracioni transporteri Uredaji nazvani vibracioni rransporteri više služe kao dodavači rasutih materijala na transportne trake. 5...klatni nosači. drvopreraĎivačkoj i sličnim industrijama te industriji graĎevinskih materijala i graĎevinarstvu (transport cementa. i  maloj osjetljivosti prema neravnomjernom pristizanju materijala. .transportere sa promjenljivom silom trenja i promjenljivim pritiskom na žljeb. prehrambenoj. Da bi se premještao u jednom istom pravcu..  veća potrošnja energije nego kod trakastih transportera. zovu ih tresući transporteri... Vibracioni transporteri dijele se na : . hemijskoj. drobilice. te materijal klizi po žljebu. 3. Zavojni ili pužni transporteri. a neke specijalne konstrukcije ovih transportera mogu prevoziti i neke komadne terete. Kretanje materijala naviše odvija se uslijed sila trenja izmeĎu materijala koji se transportuje i žljeba u kojem je zavojnica. ili ubrzanje žljeba pri hodu naprijed i nazad. ne budu jednaki. kao u rudničkim flotacijama kao klasifikatori. zovu ih ljuljajuci transporteri. mlinove. Osa zavojnice se poklapa sa osom žljeba. u prečišćavanju otpadnih voda i sl. 2.vibracione transportere sa stalnom silom trenja i stalnim pritiskom tereta na žljeb.žljeb transportera. Kretanje tereta po žljebu postiže se time što pri kretanju žljeba naprijed.ekscentrični prenosnik. Nedostaci ovih transportera su:  osciliranje konstrukcije uslijed dinamičkih sila. Zavojni transporteri ili spiralni transporteri primjenjuju se u poljoprivredi. služe za transport rasipnih materijala. i druge transportne i industrijske ureĎaje. atheziona sila izmeĎu žljeba i materijala obezbjeĎuje kretanje materijala naprijed zajedno sa žljebom. Dijelovi vibracionih transportera: 1. procesnoj. Osnovni dio ovih transportera je metalni žljeb koji je sa točkovima postavljen na šine voĎice i preko poluga sa ekscentrom vezan za izlaznu osovinu reduktora.

broj i ugao krivina. za transport betona na visoke graĎevine primjenjuju se ureĎaji za hidraulični transport materijala. za zapunjavanje otkopanih rudničkih prostora. za zapunjavanje neravnih i često. koje rade na bazi gnječenja betona. • pritisak u cjevovodu odnosno visinska razlika izmeĎu početne i krajnje tačke do koje se materijal doprema. Postoje dva tipa pumpi za beton: • klipne sa hodom klipa do 2900 mm i • rotacione. Pritisak u k1ipu treba da bude od 2. Postrojenje za hidraulični transport sastoji se iz sljedećih ureĎaja sklopova i instalacija: • dozatora i ureĎaja za miješanje čvrste i tečne faze.Hidraulicni transport-pumpa za beton Za transport sitnih rasutih materijala kao pijeska i šljunka u cilju snabdijevanja velikih gradilišta materijalom. • oblik zrna i njegova specifična masa. • cjevovodnih instalacija. njihov prečnik. Osnovne karakteristike pumpi za beton su: • velika manevarska pokretljivost (brzina oko 80 km/h) • velika pogonska spremnost (brzo stavljanje u pogon) •veoma lahko rukovanje koje omogućava hidraulika •malo habanje jer se klip kreće u vodenom mediju . itd.odnosa čvrste faze prema tečnoj. Količina prenijetog materijala zavisi od više faktora. TakoĎer za transport šljake i pepela iz termo elektrana primjenjuje se ovaj sistem transporta. Primjenjuju se od ranih sedamdesetih kada je u toku betoniranja televizijskog tornja u Frankfurtu postignuta visina dizanja od 310 metara i kapacitet 12m3/h. • mjernih armatura u postrojenju i na instalacijama Pumpa za beton Primjenu pumpi za transport betona omogućio je pronalazak aditiva za kratkotrajno usporenje vezivanja i podešavanja granulometrijskog sastava agregata.5 puta veći nego u betonu. močvarnih terena. • pumpnog postrojenja sa pogonskim mehanizmom. • vrste pumpnog postrojenja i njgove pogonske ispravnosti • kontinuiteta punjenja. Pogon se ostvaruje preko hidrauličnih pumpi koje postižu pritisak i do 18 MPa.4 do 3. broj spojeva na cjevovodu i • kvalitet izvedbe istih. maĎu kojima su najbitniji: • brzina strujanja u sistemu cjevovoda. • oblik cijevi. Pogon pumpi je električni ili dizel motorima. Suština ovog transporta ogleda se u tome što voda u toku intenzivnog strujanja ima osobinu da nosi izvjesnu količinu čestica čvrstih materijala.

Pomoću ovih trensportera prenose se teški komadi na obradu od jedne do druge mašine . kod kojih se kao transportni medijum pojavljuju valjci različitih oblika i dimenzija. kako zahtijeva tehnološki proces obrade . kalionicama u finalnoj proizvodnji dijelova . protočni rotacioni kompresori. Mogu biti sljededih izvedbi:     klipni kompresori. Valjkasti transporteri Valjkasti transport predstavljaju transportere.Pneumatski transport Pneumatski transport rasipnih materijala. rudarstvu i sl. građevinarstvu. pilanama i dr . Da bi se postiglo strujanje vazduha i omogudio prenos čestica čvrstog materijala potrebno je stvoriti razliku u pritiscima na početku i kraju cjevovoda. nije proces novijeg datuma. rotacioni vijčani kompresori. To se postiže na dva načina:   razrijeđivanjem vazduha pomodu jakih ventilatora i vakuum pumpi sabijanjem vazduha pomodu raznih kompresora Prema tome postrojenja za pneumatski transport rade kao:    usisna pneumatska postrojenja potisna pneumatska postrojenja kombinacija jednih i drugih Kompresori U sistemu pneumatskog transporta rasutih materijala predstavljaju pogonske jedinice. . rotacioni kompresori lamelarni. kovačnicama . koji se time povezuje u jedan tehnološki proizvodni neprekidni lanac . ali u posljednje vrijeme nalazi sve vedu primjenu u industriji. Valjkasti trensporteri primjenjuju se za prenošenje teških komadnih tereta u valjaonicama . Funkcionisanje ovog načina transporta zasniva se na uvođenju čestica čvrstih materijala u vazdušnu struju koja ih nosi na određeno mjesto.

Dužina transportovanja je od 5 do 20 m .  Zakrivljene .  Točkić . Elevatori Elevatori su ureĎaji koji predstavljaju sredstva kontinuiranog dejstva koji omogućavaju kontinuirano premještanje sitnozrnih. Ovi ureĎaji imaju primjenu u rudarstvu i to u jamskim pogonima za transport u slijepim oknima u procesu prerade rude. sitnog i komadnog tereta u vertikalnoj ravni ili pod velikim nagibom u odnosu na horizontalu.Kod valjkastih transportera sa vlastitim pogonom okretanjem valjka proizvodi se trenje koje prouzrokuje kretanje tereta po transporteru.  Kosi . zatim ručno ili pod uticajem sopstvene mase . . a mogu biti i bez pogona po kojima se teret kreće gravitacijski.  Kugla . praonicama uglja i na drugim mjestima koja imaju potrebu sa ovakvim vidom ekonomičnog transporta. Da bi se teret kretao sam odnosno gravitacijski treba da bude nagnut za više od 1.Osnovna podjela valjkastih transportera moze se izvršiti na slijedeći način:  prema vrsti pogona :  ručne i gravitacione (bez pogona). Valjkasti trensporteri mogu imati vlastiti pogon preko motora . reduktora i osovine sa zupčanicima . zatim u objektima za skladištenje sipkih materijala kao žitarica u zrnu. sipki materijali. jedinični tereti. Dijelimo ih prema uglu transportovanja na: vertikalni (90º) kosi (75 º do 90 º) Prema vrsti transportujućeg materijala: komadni materijali.  s pogonom. Kod valjkastih koji nemaju sopstveni pogon teret se kreće ili pomoću vučnog lanca . a za komadne terete elevatori sa specijalnim hvatačima i platformama.5 do 3 %.  prema vrsti kotrljajućeg elementa :  Valjak . Za podizanje rasipnih materijala koriste se elevatori sa koficarna (vedričari).  Prema obliku staze :  Ravne . u lučkim terminalima te briketnicama.Teret treba da se naslanja najmanje na dva valjka pri čemu korak treba da bude 1/3 do ¼dužine tereta . Zauzimaju malo prostora pa su uz trakaste transportere najčešće korišteni ureĎaji za transport.  Prema nagibu staze :  Horizontalni .

Elevatori se u zavisnosti od utovara i istovara mogu podijeliti na : Brzohodne Sporohodne Prema zahvatnom sredstvu na: elevatore sa vedricama elevatore sa konzolama elevatore sa vješalicama Prema vrsti vučnog elementa na: lančaste elevatore trakaste elevatore Osnovni pokazatelji rada masina kapaciteti masina i troskovi rada mehanizacije Proracuni pretovarno transportnih sredstava Trakasti transporteri na aerodromima .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful