You are on page 1of 19

1.

UVOD

Ozbiljna proizvodnja danas je nezamisliva bez CAD-CAM tehnologije,stoga je praenje najnovijih trendova u ovome podruju od velike vanosti. U recesijskom vremenu jedan od najsigurnijih naina za poveanje konkurentnosti jest investiranje u nove programe i obuku CAD-CAM programera/tehniara. Dobivanjem CAD nacrta od kupca optimizira se izrada i smanjuju se prazni hodovi CNC obradnih centara na minimum,a samim time i cijena finalnog proizvoda. Proizvodnja uz CAD nacrte ima jo jednu prednost,a to je da je bespotrebna komunikacija oko tehnikih pitanja i eventualnih nejasnoa ili nedostajuih dimenzija na nacrtu, izmeu kupaca/naruitelja, i proizvoaa (uteda na vremenu i sredstvima). [ 1 ] CAD/CAM sustav omoguava ostvarivanje osnovnih preduvjeta za moderniziranje naina projektiranja i za skraivanje vremenskih rokova potrebnih za izradu dokumentacije. Da bi se iskoristile prednosti koje prua nad klasinim nainom, potrebno je nauiti koristiti CAD/CAM sustav na pravilan nain.

2. POVIJESNI RAZVOJ CAD - a

Kroz povijest se na raunalo gledalo veinom kao na alat za razne proraune. Tek kasnije je uoeno da se raunalo moe upotrijebiti i u druge svrhe tu prvenstveno mislimo na CAD. Kao i mnoge druge stvari, grafiku primjenu raunala je pokrenula amerika vojska oko 1950. godine kada je napravljen prvi grafiki sustav imenom SAGE (Semi Automatic Ground Environment) - sustav protuzrane obrane.

Slika 2.1. SAGE sustav [2] Nakon toga je slubeno poeo razvoj raunalne grafike koji se 1960-ih godina polako uvodi i u zrakoplovnu i automobilsku industriju gdje je koritena u podruju 3D konstrukcije vanjskih povrina i NC programiranja, to je tek dosta kasnije izalo u javnost.

Prekretnicom u razvoju se smatra sustav SKETCHPAD, razvijen na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology) 1963. godine, koji omoguuje grafiku interakciju s raunalom. Taj program je omoguavao crtanje jednostavnih oblika na ekranu pomicanjem posebno razvijene "olovke" sa fotoelektrinom elijom. Program je radio na nain da je ta fotoelektrina elija svaki put kad bi se stavila ispred ekrana emitirala elektrini puls, a elektronski top je ispalio elektrone direktno prema tom elektrinom pulsu. Dalje je samo trebalo uskladiti tu "olovku" i elektronski top tako da je elektronski top ispaljivao elektrone na zaslon kako se je olovka micala, i na tom mjestu gdje
2

je bila olovka nacrtao se kursor. Taj program smatra se pretkom suvremenih programa za raunalom podrano crtanje (Computer Aided Design programa) kao i glavni prodor razvitka raunalne grafike. Korijeni Sketchpad-a vide se i u dananjim programima za crtanje u nainu crtanja. Na primjer, ako elimo nacrtati kvadrat na ekranu raunala, ne trebamo crtati etiri savreno ravne linije, ve samo moramo rei raunalu da elimo nacrtati kvadrat i zadati mu poetnu poziciju i veliinu kvadrata.

Slika 2.2. Sketchpad sustav na konzoli TX-2 u MIT-u(1963.) [2] Prve komercijalne CAD aplikacije koritene su u velikim automobilskim i zrakoplovnim tvrtkama, kao i u elektronici upravo zbog toga to su si samo velike korporacije mogle priutiti raunala sposobna da izvravaju tako kompleksne kalkulacije. Znaajne projekte te vrste provodile su korporacije General Motors i IBM razvivi sustav DAC-1 (Design Augmented by Computer), 1959. godine te Renault koji je razvio UNISURF 1971. godine.

Slika 2.3. DAC-1 sustav u GM-istraivakim laboratorijima, 1965. [2] Kako su raunala postajala sve dostupnija, i podruja primjene ovih aplikacija su se ubrzano irila. Krajem 1960-tih godina je francuski proizvoa letjelica Avions Marcel Dassault (danas Dassault Aviation) poeo s programiranjem grafikog programa za izradu crtea. Iz toga je nastao program CATIA. Mirage je bio prvi zrakoplov koji je razvijen pomou tog programa. Tada je za takav program jo bilo potrebno super-raunalo. Od tada se primjena i razvoj CAD alata ubrzano razvija. U poetku je ona bila ograniena na 2D crtee sline runo izraenim nacrtima. Napredak programiranja i raunalnog hardvera omoguio je svestrane raunalne aplikacije vezane uz aktivnosti dizajniranja. Kasnih 80-tih godina razvojem vrlo dostupnih CAD programa za osobna raunala zapoinje trend masovnog smanjivanja odjela za izradu nacrta u mnogim malim i srednjim poduzeima, a mnogi inenjeri poinju osnivati svoje vlastite radionice za izradu nacrta, eliminirajui na taj nain potrebu za tradicionalnim odjelima za izradu nacrta. Danas CAD alati nisu ogranieni samo na crtanje i prikazivanje, ve omoguuju i mnoge druge primjene ime se koritenje CAD-a proirilo na mnoge aktivnosti i organizacije irom svijeta. [2]

3. CAD CAM SUSTAVI

CAD (Computer - Aided Design),kompjuterski podrano konstruiranje, jest primjena raunala i grafikog softvera za pomo pri izradi ili poboljanju konstrukcije proizvoda od koncipiranja do dokumentacije. To je grupa metoda i alata koja pomae procesu konstruiranja u kreiranju geometrijske prezentacije onoga to se konstruira, dimenzioniranju i tolerancijama, upravljanju izmjenama konstrukcije, arhiviranju (uvanju), razmjeni informacija o dijelovima i sklopovima, uz pomo raunala.

Slika 3.1. CAD sustav [3] CAM (Computer - Aided Manufacturing),kompjuterski podrana proizvodnja, je tehnologija koja se bavi primjenom raunala za planiranje,upravljanje i kontrolu proizvodnih operacija.[3]

Slika 3.2. CAM sustav [3]

Veza CAD i CAM sustava ostvaruje se i integrira preko baze podataka gdje se stalnom razmjenom podataka izmeu CAD i CAM sustava ostvaruje komunikacija izmeu CAM sustava i CNC strojeva. [4]

Slika 3.3. Veza CAD,CAM,CAE preko baze podataka [4]

3.1. Prednosti i mogunosti koritenja CAD CAM a

Glavne prednosti koritenja CAD CAM-a su poveanje produktivnosti i brzine kroz automatizaciju rutinskih poslova zbog poveanja kreativnosti i unos standardnih dijelova iz baze podataka. Takoer slui i kao podrka izmjenama na konstrukciji jer nema potrebe za ponovnim crtanjem svih dijelova poslije svake promijene, te uva prethodne konstruktorske iteracije.Komunikacija je jako bitna stavka u koritenju CAD CAM-a,kako s drugim timovima, proizvoaima i dobavljaima, tako i s drugim programima,te marketingom gdje je poseban naglasak na realistian prikaz konstrukcije i urednost visoko kvalitetnih crtea. Osnovne karakteristike suvremenih CAD CAM sustava su : A) Prostorno modeliranje koje podrazumijeva da se budui proizvod i njegovi sastavni dijelovi kreiraju, prikazuju i spremaju kao prostorni objekti to oni zapravo i jesu u stvarnosti.

Slika 3.1.1. Prostorno modeliranje [3]

B) Parametarsko modeliranje koje omoguava da se promjenom vrijednosti parametara mijenja i sam model objekta.

Slika 3.1.2. Parametarsko modeliranje [3]

C) Modeliranje zasnovano na fierima Fieri su elementarni parametarski definirani blokovi koji se koriste za kreiranje modela prostornih objekata.

D) Modeliranje sklopova i standardnih dijelova E) Automatizirana izrada dokumentacije [3]

3.2. CAD alati

Na dananjem tritu je dostupno mnogo alata,a najvaniji su : AutoCAD

AutoCAD je stekao veliku popularnost i donio tvrtki veliku zaradu te posluio kao osnova za razvoj mnogih drugih ue specijaliziranih proizvoda meu koje pripadaju AutoCAD Map (GIS program), Mechanical Desktop, Inventor (parametarsko modeliranje i modeli od savijenog lima), AutoCAD Architectural Desktop (namijenjen arhitektima), AutoCAD Civil Design (graevinarstvo), CAD Overlay (digitalizacija), AutoCAD Land Development Desktop (graevinarstvo, katastar, urbanizam) i drugi. Razvojem brojnih novih aplikacija i kupovinom postojeih te njihovim ukljuivanjem u svoju ponudu tvrtka Autodesk e u bliskoj budunosti moi ponuditi jedan zaokruen sustav koji e ravnopravno konkurirati CAD sustavima visoke opsenosti. Ranim naputanjem razvoja aplikacija pod UNIX operativnim sustavom i potpunim opredjeljenjem za Microsoft Windows kao primarnu platformu za svoje programe steena je znaajna prednost u odnosu na ostale proizvoae CAD sustava visoke opsenosti. Stoga veina aplikacija tvrtke Autodesk nadmauje paritetne aplikacije kako po dotjeranijem suelju, tako i po implementaciji i brzini izvoenja u operativnom sustavu Microsoft Windows. AutoCAD je sofisticirani projektantski alat iroke univerzalne namjene koji podrava dvodimenzionalno projektiranje, kojim se praktiki zamjenjuje klasino projektiranje na papiru, odnosno crtau dasku i estar, ili trodimenzionalno modeliranje kompleksnih objekata koji se u "modelnom prostoru" (model space) mogu proizvoljno zumirati, naginjati, okretati, prikazivati u projekcijama, pogledima i presjecima iz svih smjerova, sa perspektivnim efektom ili bez njega, proizvoljno osvjetljavati i randerirati, tako da 3D-prikaz imitira fotografiju virtualnog objekta koji postoji samo u memoriji raunala. Za razliku od alternativnih produkata za 2D i 3D modeliranje, AutoCAD karakterizira sofisticirani (moda malo i prekomplicirani) sustav mjerila i visoka preciznost koja moe ii i ispod milimikrona i automatski kalkuliran sustav dimenzioniranja (kotiranja) izmjera koji zadovoljava i najstroe tehnike standarde. Uz izvjesne uvjete, kotiranje je asocijativno, tj. automatski slijedi izmjene geometrije obraivanog modela.
9

Radni prostor AutoCAD-a ini prostor za 3D modeliranje i proizvoljan broj radnih listova (layout) koji se mogu koristiti u nainu rada 'Papir' i 'Model' . U nainu rada 'Model' na radnim listovima mogu se otvarati projekcije i pogledi ( 'viewport' ) na trodimenzionalni model kreiran u prostoru za modeliranje. U nainu rada 'Papir', radni listovi nemaju nikakve korelacije sa trodimenzionalnim modelom, i u tom se nainu rada viewport-i (ako su uope kreirani) ne mogu aktivirati. Modelni i papirni prostor se u naelu koriste odvojeno, odnosno ne organiziraju se na istom radnom listu.

SolidWorks SolidWorks je rasprostranjen programski paket za raunalno projektiranje i tehnike analize.

Takoer se koristi u jednostavnim simulacijama i inenjerskim analizama.U osnovi pokriva 3D modul, modul montae i modul za proizvodnju tehnike dokumentacije. Uz mnoge dodatke koristan je u raznim podrujima tehnike: strojarstvo, elektrotehnika, za obradu drveta, itd.. Poznat je kao snaan i jednostavan softverski paket. SolidWorks razvija poduzee SolidWorks Corporation. Jedan je od prvih CAD programa, koji je dizajniran za Microsoft Windows. Prva verzija je uvedena godine 1993. Tvrtka je, od 1997, u vlasnitvu poduzea Dassault Systemes.

CATIA

U startu je ovaj programski paket imao naziv CATI (Conception Assiste Tridimensionnelle Interactive French for Interactive Aided Three Dimensional Design), a preimenovana u CATIA 1981. CATIA (Computer Aided Three Dimensional Interactive Application) je komercijalni programski paket razvijen u francuskoj kompaniji Dassault Systemes krajem 1970-tih i poetkom 1980-tih u cilju razvoja francuskog vojnog aviona Mirage.. CATIA je proizvod u vlasnitvu tvrtke IBM, koji je zbog povijesti svog razvoja naroito prisutan u avionskoj industriji. U verziji 5 sadrana je 51 aplikacija, koje se organiziraju u dvije platforme P1 i P2. Platforma P1 je namijenjena manje zahtjevnim korisnicima dok je platforma P2 usmjerena na velika proizvodna poduzea. Unutar svake platforme mogue je odabrati jednu od vie ponuenih konfiguracija sustava, a na odabranu konfiguraciju je mogue dodati ili dokupiti potrebnu aplikaciju. Aplikacije su podijeljene u podruja kao kod CAD/CAM/CAE sustava visoke opsenosti. CATIA je standardni softver u zrakoplovnoj industriji (Boeing, Airbus), industriji robe iroke potronje, strojogradnji, a posebice je zastupljen u automobilskoj industriji, gdje ga koriste
10

najvei svjetski proizvoai automobila (Mercedes, VW, Audi, Peugeot, Citron), kao i njihovi dobavljai.

Microstation

MicroStation je arhitektonski i inenjerski softverski paket razvijen od strane Bentley Systems, Incorporated. Najnovije verzije softvera raene su za Microsoft Windows operacijske sustave, dok su starije verzije bile dostupne za Macintosh i Unix.. Od svojeg poetka, MicroStation se koristio u inenjerskim i arhitektonskim podrujima prvenstveno za stvaranje graevinskih crtea, meutim, on je evoluirao kroz svoje razliite verzije koje ukljuuju napredno modeliranje i renderiranje.

Solid Edge

Solid Edge je 3D parametarski CAD softverski sustav. Koristi se za modeliranje vrstih tijela, sastavno modeliranje i projektiranje za inenjere. Ima odlinu bazu za modeliranje, pogodnu za razliite industrijske potrebe i potpuno integrirano upravljanje konstrukcijama (Insight) to pomae Solid Edge-u pri izradi tonih konstrukcijskih rjeenja bez greaka. Time se znaajno smanjuju ukupni trokovi razvoja i proizvodnje novih proizvoda koje je mogue ponuditi kupcima u kraem vremenu. Inenjerima omoguava jednostavan razvoj proizvoda, od osnovnog dijela do konanog sklopa. Prilagoene naredbe sa smislenim tijekom kreiranja ubrzavaju konstruiranje, kontroliranje i promjenu elemenata unutar sklopa. Upravljanje CAD alatima koje inenjeri svakodnevno upotrebljavaju udruuje s upravljanjem konstrukcije - Insight, PDM sustav. Insight upravlja konstrukcijom odmah im je kreirana a ujedno pomae koordinaciju inenjerske grupe i time eliminira greke koje se javljaju uslijed loe komunikacije.

11

Pro/ENGINEER

Pro/ENGINEER je proizvod tvrtke PTC (Parametric Technology Corporation), poznate po kvalitetnim CAM rjeenjima. Osnovu sustava predstavlja modul Pro/ENGINEER-Foundation koji omoguuje stvaranje sloenih vrstih modela, stvaranje modela od savijenog lima, stvaranje sklopova, dizajn zavarenih spojeva, izradu potpune tehnike dokumentacije i foto realistinih prikaza. Alat je potpuno parametarski orijentiran. Svaka dimenzija zapravo je parametar ija promjena mijenja i geometriju samog objekta Napravljen je na PTC-ovoj vlastitoj jezgri asocijativnog parametarskog modeliranja vrstih tijela voenih znaajkama. U modul su ukljueni i prevoditelji za razmjenu podataka iz drugih izvora i industrijskih standarda. Vrlo je poznat njihov izvrstan CAM sustav Pro/NC koji se u osnovi prodaje u dva zasebna paketa. Prvi Pro/NC paket "Mold and Die Solutions" namijenjen je za dizajn kalupa i ukovnja. [2]

12

4. CAD CAM U RAUNALNIM SIMULACIJAMA [1]

4.1. Karakteristike nekih programskih rijeenja

Mini Magics Mini magics jedna je od derivacija koja se nalazi unutar paketa Magics.Ovo je besplatna inaica koja u sebi sadrava funkcije vezane uglavnom uz pregledavanje, ispis i anotaciju modela. Mini magics omoguava obradu i pregled komplicirane geometrije.Ako je veliina raunalnog modela problem zbog nedostatka radne memorije,model se moe podijeliti na manje cjeline ili komprimirati.Ovako komprimiran zauzima i do 20 puta manje u odnosu na nekomprimirani model. Neke od mogunosti su: Uvoz razliitog broja formata Saimanje modela do 20x Pregled dijelova, rotacija, panorama itd. Detekcija loih rubova i iskrivljenihpoligona Izrada sekcija Informacije o dijelu poput XYZ parametara, volumen, povrina ilibroj loih rubova Dodavanje tekstualnih komentara Ispis dijelova Pregled ostalih informacijaspremljenih u datoteci (slike,anotacije, itd.)

13

Blender Pripada svjetskom vrhu izrade raunalnih 3D modela u podruju slobodnih programskih rjeenja.Pomou Blendera osigurane su sve faze u izradi/projektiranju nekog modela.Suelje je slino kao uostalim CAD/CAM programima.

Slika 4.1.1. Kontrola teksture,ergonomije na raunalnom modelu [1] Neke od mogunosti: Uvoz i izvoz razliitog broja formata Pregled dijelova, rotacija, panorama itd. Animacija Parametarsko modeliranje Informacije o dijelu poput XYZ parametara, volumen, povrina ili broj loih rubova Dodavanje tekstualnih komentara,izbor velikog broja tekstura i svojstava materijala
14

4.2. Standardizacija digitalnih formata

Standardizacija digitalnih formata vana je zbog odabira simulacijskog programa.Razliiti digitalni formati predvieni su za razliite namjene.Naelno vrstu datoteke prvo moemo podijeliti na rasterski i vektorski tip.Rasterski tipovi su: .jpg,.tiff,.bmp,.png,a vektorski tipovi su: .dwg,.stp,.brep i .stl. STL datoteka je mrea trokuta koja okruuje(omeuje) CAD model, to je trokutasta prezentacija 3D modela dobivenog u fazi dizajna odnosno projektiranja.STL je postao standard za cjelokupno RP podruje, te svi dananji CAD CAM sustavi ukljuuju mogunost generiranja STL datoteke. Ova vrsta datoteke moe biti spremljena u ASCII formatu, pri emu treba paziti jer takav nain spremanja rezultira zauzeem vie memorije (odnosno diska) te se i sporije procesira.ee se koristi binarni zapis datoteke koji nije direktno itljiv u nekom od tekstualnih preglednika. Program za konverziju iz binarnog tipa u ASCII je jednostavan i omoguuje pregled datoteke.

4.3 Tehnologija izrade brza izrada prototipova

Brza izrada prototipova (eng.Rapid prototyping) naziv je za jednu od tehnologija kojom se koristi metodologija gradnje modela od niza horizontalnih slojeva, primjenjujui proces dodavanja materijala. Izrada se vri neposredno, na osnovu 3D modela. Brza izrada prototipova se koristi za evaluaciju slijedeih parametara: Provjera tonosti geometrije i ergonomije Funkcijsko testiranje Tehnoloka prihvatljivost konstrukcije Provjera prilikom postupka montae

15

Prednosti izrade prototipova: Uteda na vremenu potrebnom za testiranje Smanjivanje vremena potrebnog za realizaciju proizvoda itd. Nedostaci kod primjene tehnologije brze izrade: Ogranieni izborom ulaznog materijala Brzina izrade varira u zavisnosti od koritene tehnologije Cijena Mehanika svojstva (ovisno o koritenoj metodi)

Slika 4.3.1. Shematski prikaz rada tehnike brze izrade [1]

16

Slika 4.3.2. Praktian prikaz rada tehnike brze izrade [1]

17

5. ZAKLJUAK

Dananja tehnologija i proizvodnja su nezamislivi bez CAD CAM sustava,koji unato vioj cijeni i potrebi za visoko educiranim strunim osobljem, ipak ostvaruje preveliku produktivnost, tonost, preciznost i utedu vremena da se ne bi implementirao u sve ozbiljnije i vee proizvodne pogone. O raznovrsnosti i mogunostima upotrebe CAD CAM sustava najbolje govori injenica da se koriste i u medicini i stomatologiji, jednako kao i u automobilskoj industriji i ostalim proizvodnim sustavima. To je tehnologija budunosti koja e se s vremenom jo vie razvijati i napredovati u kvaliteti i optimizaciji proizvodnih procesa,gotovo do savrenstva.

18

6. LITERATURA
1. CAD/CAM u raunalnim simulacijama, www.riteh.uniri.hr, 03.05.2011. 2. CAD alati, www.cadalati.blogspot.com, 03.05.2011. 3. CAD/CAM tehnologije, www.mfkg.kg.ac.rs, 05.05.2011. 4. Mogunosti integracije CAD/CAM/CAPP sistema za razvoj novog proizvoda, www.masinski.rs.ba , 05.05.2011.

19