Crna Gora Vlada Crne Gore

MINISTARSTVO PROSVJETE I NAUKE

ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

Katalog znanja – predmetni program

FIZIKA
I i II razred srednje stručne škole

Podgorica 2009.

Zavod za školstvo

FIZIKA

1. NAZIV NASTAVNOG PREDMETA FIZIKA NAZIV PREDMETNOG PROGRAMA FIZIKA 2. ODREĐENJE PREDMETNOG PROGRAMA
a) Položaj, priroda i namjena predmetnog programa Nastava fizike kao fundamentalne prirodne nauke razvija učeničke sposobnosti za proučavanje prirodnih pojava iz područja fizike, tako da se kroz nastavu fizike upoznaje i usvaja jezik, kao i metode koje se koriste pri proučavanju fizičkih pojava, upoznaju se glavni koncepti i teorije koje uokviruju naša saznanja o materijalnom svijetu. Učenik/ca se upoznaje sa uticajem koji otkrića u fizici imaju na razvoj tehnologije i opšte slike o materijalnom svijetu, saznaje fizičke zakonitosti rada i djelovanja aparata i uređaja na koje svakodnevno nailazi. Nastava fizike zauzima istaknuto mjesto u višim misaonim procesima, naročito u razumijevanju i procjeni stvarnosti, podstiče učenika/cu na istraživanje i objašnjavanje pojava u okolini i daje mu/joj priliku da stekne znanje, razumijevanje, vrijednosti, gledišta, zainteresovanost i spretnost, potrebu za očuvanje i poboljšanje okoline. b) Broj časova po godinama obrazovanja i oblici nastave OBLICI NASTAVE RAZRED 1. 2. UKUPNO Teorijski i drugi oblici nastave za sve učenike/ce u odjeljenju 55 55 110 Vježbe i drugi oblici nastave kod kojih se odjeljenje dijeli na manje grupe 15 15 30

S obzirom na prirodu predmeta, njegove sadržaje i načine izvođenja nastave, koji se zasnivaju na vježbama, posmatranju i zaključivanju, to se u ovoj oblasti ne može potpuno precizno odrediti odnos broja časova.

2

zna (pozitivni i negativni) uticaj tog znanja na kvalitet života i okoline.Zavod za školstvo FIZIKA 3. poređenju zajedničkih rezultata sa rezultatima drugih grupa i pravilnom sagledavanju greški. utvrdi pozitivan odnos prema prirodi i zavisnost od prirode. spozna egzaktnost i primjenljivost fizičkih znanja pri ovladavanju prirodom i funkcionisanju cjelokupne ljudske aktivnosti. sazna istorijske i socijalne efekte razvitka prirodnih nauka i fizike posebno. koristi stručnu literaturu i elektronske medije za prikupljanje podataka. se tokom ukupnog rada učenika/ca u grupama uči povjerenju u rad drugoga. Zato treba da: − − − − − − − − − − planira i izvodi najjednostavnije eksperimente i mjeri fizičke veličine. se upozna sa raznovrsnim tehnološkim primjenama fizičkih zakona. kao i odgovornosti za rad sa drugim učenicima/ama. povezuje fizička znanja i objašnjenja u svakodnevnim prilikama. zna različita povezivanja eksperimentalnog znanja sa teorijskim analitičkim i sintetičkim razmišljanjem. sistematski sazna značaj eksperimenta pri saznavanju i provjeravanju fizičkih zakonitosti. objašnjava i vrednuje dobijene rezultate. nauči da radi sa podacima. podjeli zaduženja. 3 . uči se zdravom takmičarskom duhu. kao i odgovornost za opstanak života na Zemlji. sazna prirodu fizičkog mišljenja i njegov uticaj na razvitak opšte kulture. kao i njihovu fundamentalnu ulogu u različitim strukama. OPŠTI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMA U nastavi fizike učenik/ca treba da: − − − − − − sistematski sazna glavne fizičke koncepte i teorije koje uobličavaju naše poglede o prirodi. se navikne na izražavanje fizičkih zakonitosti matematičkim jezikom.

Matematika: predmet i metode proučavanja. . . Pojmovi/sadržaji ORIJENTACIONO: 6 časova Korelacije Fizika.izvode jednostavnija mjerenja i računaju srednje vrijednosti rezultata mjerenja.razlikuje skalarne i vektorske veličine. SADRŽAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMA PRVI RAZRED Tema 1. srednja vrijednost rezultata mjerenja.Zavod za školstvo FIZIKA 4.razumije proces mjerenja. Tema 1. fizička veličina.zna da odredi srednju vrijednost rezultata mjerenja. FIZIKA I NJENE METODE Operativni ciljevi Učenik/ca treba da: . Njihovom izradom neophodno je usmjeriti učenike/ce u pravilno korišćenje usvojenih znanja i vještina.razumije da se pomoću fizičkih veličina i fizičkih zakona opisuju i objašjavaju pojave u prirodi. Posebno obratiti pažnju da se zadaci biraju i rješavaju od najjednostavnijih ka onim koji zahtjevaju sintezu i analizu usvojenih znanja. . supstancije i fizičkog polja.razumije šta je materija (supstancija i fizičko polje).na različitim primjerima ukazuju na veze fizike i ostalih nauka. .zna da je fizika fundamentalna prirodna nauka. vektori. . Didaktičke preporuke Potrebno je pažljivo odabrati računske i druge zadatke koji bi po mogućnosti trebalo da imaju jaku vezu sa realnim situacijama. mjerenje. apsolutna greška.na konkretnim primjerima pokazuju osnovne i izvedene fizičke veličine i njihove jedinice. VRIJEME I KRETANJE 4 Aktivnosti Učenici/e: .utvrđuju pojam materije. skalarna i vektorska fizička veličina. . fizički zakon.2.zna koje su osnovne jedinice SI sistema. . . Hemija: predmet i metode proučavanja. jedinica fizičke veličine. PROSTOR. . Takođe je neophodno da učenici/e pravilno vrednuju dobijeni rezultat. Ova preporuka važi za svaku temu pri izradi zadataka. kao i njegov pravilan zapis. apsolutnu i relativnu grešku mjerenja. . apsolutne i relativne greške mjerenja i zapisuju rezultat mjerenja. relativna greška.zna da je vrijednost fizičke veličine odeđena brojnom vrijednošću i jedinicom.1. . .razlikuje osnovne i izvedene fizičke veličine. Biologija: predmet i metode proučavanja.

centripetalno ubrzanje. . SILA I ENERGIJA 5 . . Aktivnosti Učenici/e: . .opisuje pravolinijsko i krivolinijsko kretanje. Pojmovi/sadržaji FIZIKA ORIJENTACIONO: 16 časova Korelacije Vektorska veličina. .analiziraju pravac. period i frekvencija. ugaona brzina i ugaono ubrzanje.razumije pojam mehaničko kretanje. Matematika: algebra vektora. ravnomjerno pravolnijsko kretanje.usvajaju pojam vektor položaja. . Fizičko vaspitanje: kretanje lopte. razlaganje vektora. množenje vektora brojem. . projekcija vektora. .usvajaju veličine koje opisuju ravnomjerno kružno kretanje (period.uz pomoć nastavnika/ce izvode formule za ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko kretanje. . . .rade jednostavnije računske zadatke iz ravnomjerno pravolinijskog kretanja. .definiše pojam vektor ubrzanja.analizira ravnomjerno kružno kretanje.. translatorno i rotaciono kretanje. .zna fizičke veličine kojima se opisuje rotaciono kretanje.analizira ravnomjerno pravolinijsko kretanje. .zna pojam vektor pomjeraja.rade računske zadatke iz ravnomjernog kružnog kretanja. . koplja. .uz pomoć nastavnika/ce izvode formule za ravnomjerno pravolinijsko kretanje. . vektor položaja i vektor pomjeraja. ugaona brzina i ugaono ubrzanje).razumije pojam vektorska veličina. . ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko kretanje. ravnomjerno kružno kretanje. . diska.zna pojam vektor položaja.analizira ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje.definiše pojam vektor brzine.uvježbavaju osnovne operacije sa vektorima na različitim primjerima.usvajaju veličine koje opisuju rotaciono kretanje (ugaoni pomjeraj.nalaze primjere vektorskih veličina. frekvencija i normalno ubrzanje). . smjer i intenzitet vektora ubrzanja.usvajaju pojam vektora pomjeraja. sabiranje i oduzimanje vektora. .Zavod za školstvo Operativni ciljevi Učenik/ca treba da: . .zna pojmove: referentno tijelo i referentni sistem. Tema 1.3.razlikuje translatorno i rotaciono kretanje. .zna osnovne operacije sa vektorima. .. . ugaoni pomjeraj. referentni sistem. . kugle.rade jednostavnije računske zadatke iz ravnomjerno promjenljivog pravolinijskog kretanja. smjer i intenzitet vektora brzine.analiziraju pravac.

kinetička energija. . .zna osnovne veličine kojima se opisuje dinamika rotacionog kretanja.razumije osnovni zakon dinamike translatornog kretanja. .usvajaju pojam impuls.analiziraju I Njutnov zakon.usvajaju pojam mehanički rad. .analiziraju II Njutnov zakon.zna kada tijelo ima potencijalnu energiju.razumije osnovni zakon dinamike rotacionog kretanja. . Tema 1. Fizičko vaspitanje: promjene kretanja u različitim sportovima. potencijalna energija. rad. . .usvajaju pojmove: moment sile.rade računske zadatke u kojima se primjenjuje osnovni zakon dinamike translatornog kretanja.analiziraju zavisnost vrijednosti potencijalne energije od izbora referentnog nivoa. . . .analiziraju osnovni zakon dinamike rotacionog kretanja.zna pojam impuls.razumije pojam mase kao mjere inertnosti tijela. . . . Pojmovi/sadržaji Masa. moment sile. . osnovni zakoni dinamike translatornog kretanja. . impuls.razlikuje inerciju i inertnost tijela. . .analiziraju primjere i rade računske zadatke u kojima se rad određuje kao promjena energije. moment inercije i moment impulsa. . SILA I BEZVRTLOŽNO POLJE 6 .nalaze primjere kad je rad pozitivan.usvajaju III Njutnov zakon.razumije pojam mehanički rad. . Aktivnosti Učenici/e: . .na različitim primjerima pokazuju da je posljedica djelovanja sile promjena kretanja ili deformacija tijela (istegnuta opruga).razumije posjledice djelovanja sile. moment impulsa. sila. .zna šta je ukupna mehanička energija.zna kad tijelo ima kinetičku energiju. osnovni zakon dinamike rotacionog kretanja. .zna I Njutnov zakon. . FIZIKA ORIJENTACIONO: 15 časova Korelacije Matematika: skalarni proizvod dva vektora.usvajaju pojam inertnost i masu kao mjeru inertnosti tijela.zna III Njutnov zakon. kad je negativan a kad je jednak nuli.4.usvajaju pojmove: kinetička energija i potencijalna energija. . .razumije uzajamno djelovanje tijela i silu kao mjeru tog djelovanja.rade laboratorijsku vježbu: Određivanje koeficijenta trenja između strme ravni i tijela.razumije da je rad jednak promjeni mehaničke energije. ukupna mehanička energija.Zavod za školstvo Operativni ciljevi Učenik/ca treba da: . . . moment inercije. .

potencijal elektrostatičkog polja. . Tema 1.Zavod za školstvo Operativni ciljevi Učenik/ca treba da: . . potencijal gravitacionog polja.usvaja Kulonov zakon. .razumije postojanje elektrostatičkog polja.razumije osobine gravitacione sile.usvajaju pojam potencijal (gravitacionog i elektrostatičkog) polja. .razumije pojam potencijal (gravitacionog i elektrostatičkog) polja.razumije osobine elektrostatičke sile. jačina elektrostatičkog polja.5. Osnovi elektrotehnike: elektrostatičko polje. Pojmovi/sadržaji FIZIKA ORIJENTACIONO: 8 časova Korelacije Fizičko polje. . . 2 x x2 Hemija: struktura atoma.razumije postojanje gravitacionog polja. . .usvaja Njutnov zakon gravitacije.usvajaju pojam fizičko polje. elektrostatičko polje. gravitaciona sila.usvajaju pojam jačina (gravitacionog i elektrostatičkog) polja.analiziraju izraze za jačinu (gravitacionog i elektrostatičkog) polja. gravitaciono polje. . elektrostatička sila. . ZAKONI ODRŽANJA 7 .analiziraju izraz za elektrostatičku silu.zna pojam fizičko polje. .nalaze primjere koji potvrđuju postojanje gravitacionog polja Zemlje. . . njenu zavisnist od rastojanja (između naelektrisanja) i sredine u kojoj se nalaze.analiziraju izraz za gravitacionu silu. jačina gravitacionog polja. Aktivnosti Učenici/e: .razumije pojam jačina (gravitacionog i elektrostatičkog) polja.pronalaze primjere koji potvrđuju postojanje elektrostatičkog polja. . . Matematika: osobine funkcija f ( x) = a a i f ( x) = − ).

. . Pojmovi/sadržaji FIZIKA ORIJENTACIONO: 7 časova Korelacije • Fizički sistem • Opšti oblik zakona održanja • Zakon održanja impulsa • Zakon održanja mehaničke energije • Zakon održanja momenta impulsa Matematika: (rješavanje sistema jednačina) Hemija: (elementi strukture atoma) 8 .zna zakon održanja ukupne mehaničke energije. .nalaze primjere izolovanog fizičkog sistema. .analiziraju opšti oblik zakona održanja.analiziraju zakon održanja momenta impulsa.analiziraju zakon održanja impulsa i primjenjuju ga rješavajući jednostavnije računske zadatke.rade laboratorijsku vježbu: Provjera zakona održanja mehaničke energije.razumije opšti oblik zakona održanja.analiziraju zakon održanja ukupne mehaničke energije i primjenjuju ga rješavajući jednostavnije računske zadatke. Aktivnosti Učenici/e: . . . .Zavod za školstvo Operativni ciljevi Učenik/ca treba da: . .zna zakon održanja impulsa.usvajaju pojam fizički sistem. . .rade laboratorijsku vježbu: Provjera zakona održanja impulsa pomoću 2 kolica i opruge.razumije pojam izolovani fizički sistem.razumije šta je fizički sisitem. . .razumije zakon održanja momenta impulsa.

elastične deformacije. . . . . Hukov zakon. agregatna stanja. Pojmovi/sadržaji FIZIKA ORIJENTACIONO: 5 časova Korelacije Međumolekulske sile. .zna osobine tečnosti.razumije elastičnost čvrstih tijela. .zna osnovne osobine gasova.tumače izraz za Hukov zakon. Hemija: uzajamno djelovanje molekula. . Matematika: linearna funkcija. . . FIZIKA VELIKOG BROJA MOLEKULA Operativni ciljevi Učenik/ca treba da: .analizira Hukov zakon.razumije pojavu površinskog napona.Zavod za školstvo Tema 1.6. 9 .zna osobine čvrstih tijela.objašnjavaju pojavu površinskog napona. Biologija: kapilarne pojave u biljkama. površinski napon. .analiziraju grafik zavisnosti međumolekulskih sila od rastojanja između molekula.razumije zavisnost fizičkih svojstava tijela od njihove strukture i uzajamnog djelovanja čestica.rade jednostavnije računske zadatke iz Hukovog zakona. kristali. Aktivnosti Učenici/e: .rade jednostavnije računske zadatke iz površinskog napona.

Elektrotehnika: magnetno polje. . . . . . Pojmovi/sadržaji FIZIKA ORIJENTACIONO: 11 časova Korelacije Magnetno polje. .zna šta je samoindukcija.razumije Lencovo pravilo. energija magnetnog polja. . Faradejev zakon elektromagnetne indukcije. Lorencova sila. . .razumiju postojanje Amperove sile. Matematika: vektorski proizvod dva vektora. .razumije postojanje magnetnog polja. Amperova sila. . magnetna indukcija i fluks magnetnog polja. .analizira kretanje naelektrisanih čestica u homogenom magnetnom polju.tumače kretanje naelektrisanih čestica u homogenom magnetnom polju. 10 . .tumače kretanje naelektrisanih čestica u homogenom magnetnom polju. elektromagnetna indukcija.razumije pojavu elektromagnetne indukcije. MAGNETNO POLJE I ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA Operativni ciljevi Učenik/CA treba da: .razumije pojam energija magnetnog polja. . .tumače pojavu elektromagnetne indukcije.usvajaju pojam samoindukcija.tumače Amperovu silu.uče veličine kojim se opisuje magnetno polje (magnetna sila. . samoindukcija.razumije pojam Lorencova sila.tumače Lencovo pravilo. Lencovo pravilo.Zavod za školstvo DRUGI RAZRED Tema 2.zna šta je magnetna sila. . fluks magnetnog polja. Aktivnosti Učenici/E: . . . magnetna indukcija. .usvajaju pojam energija magnetnog i elektromagnetnog polja.tumače pojam Lorencova sila.zna Faradejev zakon elektromagnetne indukcije. magnetna sila.analiziraju Faradejev zakon elektromagnetne indukcije. Biologija: djelovanje magnetnog polja na živa bića.zna kako se grafički predstavlja magnetno polje. elektromagnetna indukcija.razumije pojam elektromagnetno polje.1. .usvajaju pojam magnetno polje i grafičko prikazivanje polja. magnetna indukcija i fluks magnetnog polja).

zna karakteristike zvuka.rade laboratorijsku vježbu: Određivanje ubrzanja slobodnog pada pomoću matematičkog klatna. . stojeći talas. . Aktivnosti Učenici/e: .tumači nastajanje i karakteristike stojećeg talasa. harmonijsko oscilovanje. zvučni talas. . period. . matematičko klatno.razumije pojam stojeći talas. .navodi primjere primjene ultrazvuka i infrazvuka. . Matematika: trigonometrijske funkcije. period.navode karakteristike zvuka. . brzina talasa. . elongacija.razumije da je zvuk mehanički talas.razumije veličine kojima se opisuje oscilatorno kretanje (amplituda. vrstama i svojstvima elektromagnetnih talasa. elongacija. talasna dužina.nabrajaju različite primjere periodičnog kretanja.Zavod za školstvo Tema 2.razumije postojanje periodičnog kretanja. 11 .zna karakteristike talasa.rade laboratorijsku vježbu: Određivanje talasne dužine zvuka u vazduhu pomoću rezonantne cijevi.razumije princip superpozicije talasa.analizira oscilatorno kretanje kao specijalan slučaj periodičnog kretanja. . . talasni front. .razumije proces nastajanja i prostiranja talasa. transvezalni i longitudinalni talas. . infrazvuk.izvode izraz za period oscilovanja opružnog klatna. opružno klatno. ultrazvuk.razumije nastanak.koristeći dostupnu literaturu pronalaze informacije o nastajanju.rade jednostavne zadatke u kojima se izračunava brzina talasa kroz različite sredine.usvajaju pojam ultrazvuk i infrazvuk.usvajaju pojam zvuka. OSCILACIJE I TALASI Operativni ciljevi Učenik/ca treba da: . . vrste i svojstva elektromagnetnih talasa.razlikuje longitudinalne i transvezalne talase. talas. .2. . frekvencija i faza oscilovanja. Biologija: uho. . Pojmovi/sadržaji FIZIKA ORIJENTACIONO: 11 časova Korelacije Periodično kretanje.izvode izraz za period oscilovanja matematičkog klatna. frekvencija) na primjeru opružnog klatna i matematičkog klatna. . . .anlizira izraze za brzinu talasa kroz različite sredine. elektromagnetni talas.zna šta su ultrazvuk i infrazvuk . superpozicija talasa. . . . . amplituda.koristeći dostupnu literaturu pronalaze informacije o primjeni ultrazvuka i infrazvuka.

Zavod za školstvo Tema 2. .3.razumije formiranje lika kod sfernih ogledala.tumače karakteristične slučajeve formiranja lika kod sabirnih i rasipnih sočiva. odbijanje i prelamanje svjetlosti.zna zakon prelamanja svjetlosti.analizira rad optičkih instrumenata (lupa. indeks prelamanja. mikroskop i durbin).razumije pojam svjetlosni zrak. durbin. . Matematika: geometrija. .rade laboratorijsku vježbu: Određivanje indeksa prelamanja staklene planparalelne ploče ili Određivanje indeksa prelamanja vode pomoću staklene posude. . .upoznaju se sa nedostacima sočiva.usvajaju princip rada lupe. . lupa. f p l 12 .tumače zakon odbijanja i prelamanja svjetlosti. GEOMETRIJSKA OPTIKA Operativni ciljevi Učenik/ca treba da: . ravna i sferna ogledala.usvajaju pojam indeks prelamanja.razumije formiranje lika kod rasipnih sočiva.razumije formiranje lika kod ravnih ogledala. f p l . mikroskop.usvajaju pojam svjetlosni zrak. .rade karakteristične zadatke iz teme GEOMETRIJSKA OPTIKA. . . mikroskopa i durbina. . . . dioptrija. .analizira jednačinu ogledala Aktivnosti Učenici/e: . .na optičkoj klupi pokazuju i tumače karakteristične slučajeve formiranja lika kod ravnih i sfernih ogledala. Pojmovi/sadržaji FIZIKA ORIJENTACIONO: 11 časova Korelacije Zrak.zna šta je geometrijska optika.analizira jednačinu sočiva 1 1 1 = + . 1 1 1 = + .razumije nedostatke sočiva. . . sabirno i rasipno sočivo.zna zakon odbijanja svjetlosti.zna šta je indeks prelamanja. Biologija: oko i proces viđenja. .razumije formiranje lika kod sabirnih sočiva. . .

.analizira izraze za energiju i poluprečnik orbite. . FIZIKA ORIJENTACIONO: 9 časova Korelacije Matematika: rješavanje sistema jednačina.šematski prikazuju serije u spektru atoma vodonika.usvajaju Borove postulate. . . . .4.izvode izraz za energiju i poluprečnik orbite elektrona. Pojmovi/sadržaji Atom.rade jednostavnije zadatke koristeći Anštajnovu jednačinu za fotoefekat.računaju poluprečnik.razumije pojam foton. Borovi postulati. .tumače izraz za Plankov zakon zračenja. Hemija: elementi struktura atoma. brzinu i energiju elektrona za različite orbite u atomu vodonika. .zna šta je atom.usvajaju pojam foton.obnavljaju znanja o atomu.zna Plankov zakon zračenja.računaju maksimalne i minimalne frekvencije za date serije. . . .analiziraju pojavu fotoelektričnog efekta. . Elektronika: fotoefekat. .analizira spektar atoma vodonika na osnovu Borovih postulata. jezgro. . .Zavod za školstvo Tema 2. fotoelektrični efekat. Aktivnosti Učenici/e: . 13 .je usvojio/la pojam fotoelektrični efekat. spektralne serije.zna Borove postulate. ATOMSKA FIZIKA Operativni ciljevi Učenik/ca treba da: .zna koja i kakva naelektrisanja se nalaze u atomu. granična frekvencija.analizira jednačinu fotoelektričnog efekta. . spektar atoma.razumije Radefordov model atoma. energija elektrona. . zakočni napon. . foton.

izotopi.šematski prikazuju α i β raspad. . .usvaja pojam γ zračenje. . atomska jedinica mase. . NUKLEARNA FIZIKA Operativni ciljevi Učenik/ca treba da: .zna osnovne pojmove dozimetrije. redni broj.analiziraju šemu fuzije za laka jezgra. .zna šta je prirodna radioaktivnost. .računaju defekt mase i energiju veze u jednostavnim primjerima.određuju koliko ima protona. . defekt mase. . .razumije defekt mase i energiju veze.zna šta su izotopi. . . α raspad. Matematika: eksponencijalna funkcija. Elektronika: poluprovodnici. . naelektrisanje i dimenzije). . .zna zakon radioaktivnog raspada.usvajaju pojam prirodna radioaktivnost i vještačka radioaktivnost. energija veze.razumije fisiju i fuziju. Pojmovi/sadržaji FIZIKA ORIJENTACIONO: 15 časova Korelacije Nukleoni. prirodna i vještačka radioaktivnost.zna da definiše konstantu raspada i period poluraspada. . Biologija: uticaj zračenja na živa bića. β raspad. . maseni broj. izobare i izotone.tumače zakon radioaktivnog raspada. konstanta raspada i period poluraspada. .nalaze primjere za izotope.koristeći dostupnu literaturu pišu referate na teme iz zaštite od jonizujućeg zračenja. . 14 . .zna osnovne karakteristike jezgra (masa. neutrona u različitim jezgrima. fisija i fuzija. .razumije pojam nuklearna reakcija. izobari i izotoni.zna šta je vještačka radioaktivnost. detektori.Zavod za školstvo Tema 2. Aktivnosti Učenici/e: . . nuklearne reakcije. .opisuju principe rada detektora radioaktivnog zračenja.zna da definiše atomsku jedinicu mase.rade jednostavnije zadatke koristeći zakon radioaktivnog raspada. izobari i izotoni. .zna šta je aktivnost radioaktivnog izvora.šematski prikazuju proces fisije. dozimetrija.5.razumije α raspad. .razumije β raspad. γ zračenje.

2. prilikom planiranja rada za nastavnu godinu. Od raspoloživih 70 časova u jednom razredu – u tabeli je dat orijentacioni broj časova po temama za 57 časova.1. 15 . 1.4. 2. 1.5. DIDAKTIČKE PREPORUKE Redoslijed proučavanja pojedinih tema nije obavezujući za nastavnika/cu koji/a prema svojoj procjeni raspoređuje propisane nastavne sadržaje u okviru časova kojima raspolaže. 2. Prilikom podjele časova potrebno je voditi računa da pojedini dio ne bude zastupljen sa previše časova. Orijentacioni prijedlog za raspodjelu časova po temama je predstavljen u tabeli koja slijedi. − profila struke u kojoj se učenici/e obrazuju i − iskustava u realizaciji predmetnog programa. RAZRED 1.2. TEMA FIZIKA I NJENE METODE PROSTOR. Nastava treba da bude zasnovana na eksperimentima koje izvode sami/e učenici/e i posmatranju demonstracionih ogleda koje izvode nastavnici/e.3. 2.6.5.3. Raspodjela časova po pojedinim dijelovima sadržaja i temama može da zavisi od interesovanja učenika/ca i oblika projektnog rada. što zajedno sa dva pismena zadatka čini 61 čas ili 87% časova. treba da predvidi i preostalih 9 ili 13% časova na osnovu: − ciljeva i sadržaja predmetnog programa. odnosno – da se neki dio ne zanemari previše. 2. Školski stručni aktiv za fiziku.2. 1. VRIJEME I KRETANJE SILA I ENERGIJA SILA I BEZVRTLOŽNO POLJE ZAKONI ODRŽANJA FIZIKA VELIKOG BROJA MOLEKULA MAGNETNO POLJE I ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA OSCILACIJE I TALASI GEOMETRIJSKA OPTIKA ATOMSKA FIZIKA NUKLEARNA FIZIKA ORIJENTACIONI BROJ ČASOVA 6 16 15 8 7 5 11 11 11 9 15 1.1.Zavod za školstvo FIZIKA 5.4. 1. 1. 2.

nastavnik/ca postavlja učenicima/ama problem i predlaže im da oni/e samostalno odrede način eksperimentalnog rješavanja (ispitivanja) tog problema. Na primjer. zavisno od raspoloživih programa i pristupa Internetu. − da učenik/ca stiče samostalnost u radu i upornost u savladavanju teškoća. izvođenje eksperimentalnih radova.. 16 . ili objašnjavaju dobijene rezultate. Njime se postiže: − konkretizacija i osmišljavanje teorijskih znanja. skoro obavezujuća kako bi se doprinijelo boljem kvalitetu nastave (simulacija eksperimenta. što samim tim znači da je za svako odjeljenje neophodno nabaviti od pet do šest mjernih aparatura. − podsticanje učenika/ca na inicijativu. ∗ ∗ ∗ Rješavanje zadataka iz fizike tretira se kao proces i metoda primjene znanja. Nastava fizike. rješavanje zadataka na času ili zadataka za domaći rad itd. ∗ ∗ ∗ Upotreba kompjutera u nastavi fizike je. optimizacija problemske nastave pri demonstraciji fizičkih ogleda može se ostvariti na pet načina: − − − − − nastavnik/ca koristi demonstracioni ogled kao ilustraciju svojih objašnjenja. Ovo se odnosi na sve oblike učenja iz fizike: usvajanje novih sadržaja. može se postići: − − promjenljivošću problemskog usvajanja sadržaja (zavisno od konkretnih uslova u odjeljenju). produbljivanje i utvrđivanje znanja. − povećano interesovanje za izučavanje fizike. nastavnik/ca fizike treba da primjenjuje različite forme. modeliranje. obrada rezultata mjerenja. Optimizacija problemske nastave. ∗ ∗ ∗ Da bi uspješno ostvario/la mnogobrojne ciljeve učenja fizike. − korigovanje učeničkih znanja i umijeća. metode i oblike rada. − ponavljanje. uzimanjem u obzir individualnih karakteristika učenika/ca. nastavnik/ca izvodi ogled. učenici/e za domaći rad dobijaju zadatak da urade projektovani ogled.Zavod za školstvo ∗ ∗ ∗ FIZIKA Za zadovoljavajuće i kontrolisano izvođenje eksperimenta jedno odjeljenje treba da bude podijeljeno u grupe od po najviše 5 učenika/ca. učenici/e predviđaju rezultate ogleda. − razvijanje logičkog mišljenja.). Svaki od navedenih pet načina obezbjeđuje visok nivo aktivizacije učenika/ca. a učenici/e ili izvode zaključke iz njega.. za realizaciju predviđenih ciljeva i zadataka omogućava i zahtijeva problemski oblik nastave. po prirodi svojih sadržaja. kao i ukupnog nastavnog procesa.

napomene i savjete u vezi sa rješavanjem zadataka. kao i njegov pravilan zapis. Očigledno je da ove napomene treba pažljivo osmisliti za svaku temu posebno. Napomene treba da obuhvate: − − − − − najčešće tipove zadataka u datoj temi. Njihovom izradom neophodno je usmjeriti učenike/ce u pravilno korišćenje do sada usvojenih znanja i vještina. Vježbanje rješavanja kvantitativnih zadataka iz fizike je izuzetno važna komponenta učenja fizike.Zavod za školstvo Optimalni efekti rješavanja zadataka u učenju fizike ostvaruju se dobro osmišljenim kombinovanjem primjene: − − − − FIZIKA kvalitativnih zadataka (zadaci – pitanja). i eksperimentalnih zadataka. onda je nastavnik/ca obavezan/na da im dâ odgovarajuće instrukcije. Kako ono za učenike/ce često predstavlja vid učenja sa najsloženijim zahtjevima. osnovne zakone i formule koje se koriste za rješavanje zadataka iz ove teme. grafičkih. posebne napomene i sugestije. ∗ ∗ ∗ Potrebno je pažljivo odabrati računske zadatke koji ukoliko je moguće imaju jaku vezu sa realnim situacijama. kvantitativnih zadataka (računski zadaci). primjere za demonstraciju metodike rješavanja. tj. Takođe je neophodno da učenici/e pravilno vrednuju dobijeni rezultat. najčešće greške i slabosti u znanjima učenika/ca pri rješavanju zadataka u datoj temi. algoritam za rješavanje datog tipa zadatka. Posebno obratiti pažnju da zadaci idu od najjednostavnijih ka onim koji zahtjevaju sintezu i analizu stečenih znanja. 17 . kao i granice njihove primjene.

− razlikuje translatorno i rotaciono kretanje. − je masa mjera inertnosti tijela. − definiše Njutnov zakon gravitacije. referentni sistem i vektor položaja. v(t) i a(t). SILA I BEZVRTLOŽNO POLJE Učenik/ca treba da zna da: − definiše fizičko polje. apsolutnu i relativnu grešku. − šta čini mehaničku energiju. FIZIKA I NJENE METODE Učenik/ca treba da zna da: − je fizika fundamentalna prirodna nauka. − navede primjere koji potvrđuju postojanje gravitacionog polja Zemlje. − definiše pojam frekvencije.4. − razlikuje pravolinijsko i krivolinijsko kretanje.1. − napiše formule za zavisnosti x(t). putanja i put. − radi osnovne operacije sa vektorima. − definiše pojmove: mehaničko kretanje. VRIJEME I KRETANJE Učenik/ca treba da zna da: − navede primjer vektorske veličine.Zavod za školstvo FIZIKA 6. − definiše potencijalnu energiju. − opiše ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko kretanje. − je sila mjera uzajamnog djelovanja dva tijela. − definiše referentno tijelo. − definiše III Njutnov zakon. SILA I ENERGIJA Učenik/ca treba da zna da: − razumije pojam inertnosti tijela. − definiše Kulonov zakon. perioda i centripetalnog ubrzanja. − definiše II Njutnov zakon. vektora brzine i vektora ubrzanja. moment inercije i moment impulsa. STANDARDI ZNANJA PRVI RAZRED Tema 1. 18 . Tema 1. − navede osnovne fizičke veličine i njihove jedinice. − definiše jačinu (gravitacionog i elektrostatičkog) polja. − opiše ravnomjerno pravolinijsko kretanje. − definiše mehanički rad. − definiše pojam vektora impulsa. Tema 1.2. − pored osnovnih postoje i izvedene fizičke veličine i jedinice. − definiše kinetičku energiju. − izvede jednostavnija mjerenja i računa srednju vrijednost. − objasni šta je izvor elektrostatičkog polja. − opiše vektor elektrostatičke sile. − opiše vektor gravitacione sile. ugaona brzina i ugaono ubrzanje. − definiše pojam vektora pomjeraja. − definiše moment sile. − definiše pojam mjerenja. − definiše pojmove ugaoni pomjeraj. − definiše potencijal (gravitacionog i elektrostatičkog) polja. − se fizičke veličine dijele na skalarne i vektorske. PROSTOR. − definiše I Njutnov zakon. Tema 1. − opiše ravnomjerno kružno kretanje.3. − se pomoću fizičkih veličina opisuju pojave u prirodi.

− napiše jednačinu sočiva. − da napiše Ajnštajnovu jednačinu za fotoefekat. − definiše zakon održanja mehaničke energije. − tumači opšti oblik zakona održanja. − definiše talasnu dužinu.1.5. NUKLEARNA FIZIKA Učenik/ca treba da zna: − strukturu jezgra.4. − da grafički predstavi odbijanje i prelamanje svjetlosti. ZAKONI ODRŽANJA Učenik/ca treba da zna da: − definiše fizički sisitem. − da definiše defekt mase i energiju veze. Tema 1.6. − odredi žižnu daljinu. − da navede detektore radiaktivnog zračenja. − tumači formulu za period oscilovanja matematičkog klatna.Zavod za školstvo Tema 1. − da definiše Borove postulate. − tumači izraz za Hukov zakon. − postoji ultrazvuk i infrazvuk. − formuliše Faradejev zakon elektromagnetne indukcije. − definiše veličine oscilatornog kretanja (period. − razumije pojam elektromagnetnog polja. − objasni pojavu površinskog napona. − napiše jednačinu ogledala. elongacija. amplituda). − nalazi primjere izolovanog sistema. − definiše zakon održanja impulsa. − razlikuje ravna i sferna ogledala. − tumači formulu za period oscilovanja opružnog klatna. − definiše Lorencovu i Amperovu silu. − definiše zakone odbijanja i prelamanja svjetlosti. − objasni nastanak i prostiranje zvuka kao mehaničkog talasa. Tema 2. MAGNETNO POLJE I ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA Učenik/ca treba da zna da: − grafički prikaže mognetno polje. FIZIKA VELIKOG BROJA MOLEKULA Učenik/ca treba da zna da: − međumolekulske sile zavise od rastojanja između molekula. daljinu predmeta i daljinu lika kod ogledala. − navodi osnovne primjere pojave elektromagnetne indukcije.2. − definiše magnetnu silu. − razlikuje sabirna i rasipna sočiva. − navede osobine kristala. − da definiše zakon radioaktivnog raspada. Tema 2. − da tumači oznake jezgara hemijskih elemenata. − da navede vrste radioaktivnog zračenja. tečnog i gasovitog tijela.3. ATOMSKA FIZIKA Učenik/ca treba da zna: − strukturu atoma. − grafički određuje lik predmeta kod sočiva. magnetnu indukciju i fluks magnetnog polja. − objasni nastanak i vrste talasa. frekvencija. OSCILACIJE I TALASI Učenik/ca treba da zna da: − navede primjere periodičnog kretanja. − grafički određuje lik predmeta kod sfernih ogledala. − da definiše Plankov zakon zračenja. GEOMETRIJSKA OPTIKA Učenik/ca treba da zna da: − da se svjetlost prostire pravolinijski. − definiše zakon održanja momenta impulsa. − da opiše pojavu fotoefekta. − navede osobine čvrstog.5. Tema 2. − da razlikuje fisiju i fuziju. 19 . FIZIKA DRUGI RAZRED Tema 2. Tema 2.

E-škola FIZIKA "može i kod kuće" (kućni eksperiment) . "Polaris"..: Fizika (1. i 2.. Giancoli D. Arabadži V. Zagreb. b) Okvirni spisak literature i drugih izvora 1.http://cw. 1998.. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja. Berkeley . Razpet N. dio). 1989. Za nastavu fizike potreban je laborant/kinja koji/a održava opremu i nastavna sredstva..: Karakter fizičkog zakona. RESURSI ZA REALIZACIJU NASTAVE a) Materijalni uslovi. Cindro N. "Klub NT".: Zvuk u prirodi.: Kratka povest vremena. Potrebno je u svakoj školi oformiti stručnu biblioteku za svaki razred u okviru koje bi se nalazila literatura za obaveznu nastavu. Colić P. testova. 1999. Beograd.http://eskola..prenhall. Kocjančić S. i 2. Likar A. "Školska knjiga".com 7. Oblak S. Ljubljana. standardi i normativi Za izvođenje nastave fizike škola treba da ima specijalizovani kabinet sa odgovarajućom opremom. Čajkovski T. "Modrijan". 6. 3. Pajk B. 8. Hoking S. "Klub NT". "Kreativni centar". 2002. Roblek B. Trampuš M. Beograd..hr 5.I. pismenih zadataka i provjera eksperimentalnih vještina.. za nastavu u okviru izbornog predmeta. letnik srednjih šol. 1999.. nabavlja materijal. 8. U svakom polugodištu radi se po jedan (jednočasovni) pismeni zadatak.Zavod za školstvo FIZIKA 7. Tomažič F. in 2. Petruna V.:Physics Principles with Applications.: Kako biti uspešan nastavnik. NAČINI PROVJERAVANJA ZNANJA I OCJENJIVANJA Znanja iz fizike u svim razredima srednje škole nastavnik/ca kontinuirano provjerava i ocjenjuje pomoću usmenih ispitivanja. priprema eksperimente i sarađuje u eksperimentalnom radu učenika/ca. Beograd. Gordon T.: Praktikum iz fizike za 1. 1987. kao i zbirke zadataka za takmičenja.. Fejnman R..hfd. Čajkovski D. Hribar M.University of California. 1988.. 9. 20 . kao i odgovarajuću kompjutersku učionicu za određeni fond časova..C. "Svjetlost". Pri kraju svake teme (od navedenih 11) korisno je korišćenjem testa provjeriti znanja učenika/ca. Beograd.: Fizika za 1. Sarajevo. 4. Vrcelj A. 2.

Ljubljana.: Проблемное обучение физике в средней школе. 14. Sarajevo.: Istorija klasične fizike za učenike srednjih škola. letnik srednjih šol. "Školska knjiga". Đorđević M.. 2002. valovi.: Fizika za 2.: Gibanje.Elektricitet i atomska struktura). razred srednjeg usmjerenog obrazovanja.P. "Školska knjiga". 1997. Beograd. Москва. Martinis M. ООО "Дрофа".Svemir. "Svjetlost"... Vujnović V. 3. Mlađenović M. PSSC–Fizika (1. Traparić O. Beograd. 1979. 1996.: Metodika nastave fizike. Kocjančić S. DZS. Zagreb. Zagreb. "Školska knjiga".: Što se zbiva u atomskoj jezgri. Jakšić M. (1994-2000). 23. 41. Beograd. Beograd. "Naučna knjiga". Beograd.: TV seminar (Demonstracioni pokusi)-Priručnik za nastavnike. Ljubljana. 16. sile. Paić M. 1980. nazivi i fundamentalne konstante u fizici. Beograd. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Cindro N. Sarajevo.: Valovi i čestice. Астрономия.. Paar V.: Istorijsko-filozofska pitanja fizike. 1963.U.: Pot k maturi iz fizike. Beograd.: Fizika tehničkog eksperimenta za III razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja.. Trampuš M... Fizički fakultet. "Просвещение". Radvanji P. 17.И.. DZS. Janjić J. 19. Oznake. Beograd.. Zagreb. "Savremena škola". Lindner H. 22.. Paar V. "Svjetlost".Optika i valovi. 1973. 39. "Prosveta". 1987.: Fizika za 3. 21. Krsnik R. 1996.physicsclassroom. Kladnik R. Kuntarić A. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Šips V. Kladnik R. 1985. "Naučna knjiga". Traparić O. 1987. Marinković N. Малафеев Р. Novi Sad. "Školska knjiga". Ljubljana. Petrović T. 4.-25 (SUNAMCO 87-1). Zagreb. 18. Lajoš R. Bordri M. fizika za srednjoškolce (2). Roblek B... 1993.. Kurepa M. 31. 2. Zagreb. Beograd. Zavod za udžbenike.http://www. 33. 34. Beograd. i 2..: Das Bild der modernen Physik.: Energija.. 38. "Svjetlost". Urania-Verlag. Beograd. Kladnik R. sila. 997. 27.: Problemsko-razvojna nastava fizike.. Sliško J. Tomažič F. Paar V. 28. 11.P. 1986. 20. 1973. Москва. fizika za srednjoškolce (3). fizika za srednjoškolce (+1). Tahirović H. Oblak S. Džananović R. 24.1975.. Likar A. 1987. 30. svetloba. in 4.. toplota. "Naučna knjiga". zvok.. 1988. 1990. Đorđević M. PHYSICS CLASSROOM – online udžbenik . Beograd.: Gibanje i energija. 1994. Москва. Zagreb. "Školska knjiga".: Fizika za 1. 13. Hribar M. priručnik za učenike. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja. Jena. 35. "Педагогика". "Svjetlost". 1992. 15. Petruna V. DZS. Razpet N. Ljubljana. 1994... 1997. Petrović T. 37.M. Ivanović D. 2001. 21 . 1990. Ljubljana. Министерство образованиия Российской Федерации: Программы для общеобразовательных учреждений – Физика. Backović S.dio). Petrović T.com 36. 29. Sliško J.. Kladnik R. Misita R. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja. Sarajevo. "Školska knjiga". 40. "Klub NT". 1996.: Gibanja.Zavod za školstvo FIZIKA 10. I. Tahirović H. Raspopović M. 32. fizika za srednjoškolce (1).A.: Opšti kurs fizike (I i II). 1990. "Naučna knjiga". 25.Mehanika.: Fizika za 2. jedinice. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja. Institut za teorijsku fiziku. Разумовский В.: Fizika za 1.Г..: Osnovi fizike (I i II). DZS.: Svet elektronov in atomov. Pajk B.: Физика в средней школе США.. razred. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. udžbenik fizike za 1. 12. 1997. Leipzig.: Fizika 1-4. Bikit I.: Istorija atoma. 1987. 26.. snov. "Modrijan". Fizički fakultet.: Didaktika fizike (Teorija nastave fizike). Berlin. Sarajevo. 2000.: Nastavna sredstva fizike (1. Purić J.

: Laboratorijske vježbe iz fizike za III i IV razred usmjerenog srednjeg obrazovanja. računarstvo.. 43.Zavod za školstvo FIZIKA 42. J. 1991. 46.Wiley & Sons Inc. 1981. Laborant/kinja treba da ima završenu srednju stručnu školu tehničkog smjera.: Физический эксперимент. 2000.Ф. avto v daljave (Fizika in avtomobil).. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA/CA I STRUČNIH SARADNIKA/CA Nastavnik/ca je osposobljen/a da predaje fiziku u srednjoj stručnoj školi ako je završio/la studije fizike. predsjednik Tatijana Čarapić. fizika. "Просвещение". Katalog znanja – predmetni program FIZIKA za I i II razred srednje stručne škole prilagodila je Komisija u sljedećem sastavu: Radovan Ognjanović. fizikov in astronomov Slovenije.E. Toronto. ŠKOLSKA ENCIKLOPEDIJA – Matematika. Beograd. Москва. Burzan D. 9. 1981.: Vozi me. 1992. Strnad J. 44. Republički zavod za unapređivanje školstva. Titograd.: Phenomenal Physics. član Branko Pavićević. "Prosveta". 45. astronomija. Шилов В. Ljubljana. Swartz C. Društvo matematikov. New York. Vukčević L. član 22 .

Zavod za školstvo FIZIKA 23 .