I

r

'(

f'\.' ~st t.0.umf ...ae.,.,subjektivnog idealizma nego hiper-pitagorej\j' stva.« IQuine, 1Y76b, sfr. 502 5031 \~ Nebu ovdje ulaziti u analizu Quineovog inace izuzetno zanimljivog argumenta koji zavrsava tezom da varijable kvantifikacije u jizickoj teoriji uzimaju kao vrijednost sarno skupove ibrojeve. U nasem kontekstu je zanim:ljivija osnovna premisa na kojoj Citav taj argument pociva; naime, ~vrdnja da se ( ~7-1 fizik moze formulirati 'bez uvodenja 'brojeva i skupova koji;' 1- '. sa svo· e strane, ovlac ne oze Jnu p a om . glJ '. 1-,' »Priznavanje brojeva 1 s a ih materna lC ..objekata je ne',--- sto s cime se tre'ba suociti, koliko god to bilo melankolicno. ) Nema jasnog naeina kako 'bi se postiglo da prirodna znanost 1 funkcionira bez matematike, niti 'kako da matematika funkcionira bez svojih objekata.« /Ibid., str, 5001 . Ovapremisa je 'kljucna za 'kasnije uspostavljanje »hiper116 -pitagorejske« ontologije, Jer, ako je vee nuzno priznati postojanje apstraktnih entiteta, Quine hoce pokazati da je mQgw~e... !cit iziku izraziti ostulira 'uei same apstraktne enti~te Isky:. pove i 'brojev _. Tako se dog ada ta] kontrairstui ivni obr dje se fi:zika kao paradigrnatska nauka 0 konkretno ,retvara u ~_Qf_l",,' i_;;;u;.....;;.o_a:;,pE:,;s:.;t;.:.'r_;;a;;..k..;;,c;;;:ij..;;,a;;;_m_a;_.;... Ostavimo ipak po strani Quineovo radikaliziranje, a zadrzimo se na slabijoj i plauzsbilnijoj tvrdnji da fizika dijelom ukljucuje ontologiju apstraktnih entiteta. Vjerojatno nitko neee sporiti da se bez matematike ne mo u formulirati suvremene fizieke teorije. &1i '0datle,' rogo 'gledano, ne proizlaze nikakve 1t r _.platonistioke imp 1 acne; narme, moz a re a pomiriti .. ~.. s egzistencijom maternatickih objekata, nego naprotiv, u pogledu njih treba zastupati Ibeskompromisnil:\cxminaJizarm koji bi skupove i Ibrojeve izostavio iz konacne ontologije. T'0bi svakako pojednostavilo nasu sveukupnuempirijsku iteoriju i zadovoljilo 'hi nase mutne materijalisticke intuicije o predmetima fizike. Medutim, nomlnalisticko stajaliste je povezano s tolikim teskocarna da se postavlja pitanje irna li racionalne osnove ocekivati elirninaciju svih apstraktnih entiteta i nije Ii mozda uputnije sjetiti se opomene Alfreda Tarskog: Inimicus Plato, sed magis inimica jalsitas. A pogotovo bi bilo nepovoljno uciniti da fizfkalizarn ovisi 0 nominalistiekoj interI pretaciji matematike. Srecorn, to nije nuzno. Ako fizika i lmplicira djelornicno n apstraktnu ontologiju, to je nezadovoljavajuce sa stajalista jednostavnosti ali ne znaci da ona zbog toga ne moze posluziti kao baza flzikalistieke redukcije. Jer, bOolje je imat~ makar i platonisticku fiziku kao jedinu6ntO'logiju, nego pored nje imat:i.J • nesvodivu biolo i'u i nesvodivu sihologiju.
I

5.
. Determinizam, sloboda 1 moralna odgovornost

9t

1

Materi 'alistioki filozofi su uglavnom determinis . rodno 'buduei da om s.matraJu a ne postoji nista osim entiteta -fizike koji se onasaju po zakonilIIla fizike; a najcesce se smatra 0 da u sferi materi' alnih Ipojava vri 'ede stri'~ne zakonito1. osljedno svorn stai alistu ovi se filozofi nisu ustrucava i da e errmrns IC 1 prikaz ro u vanJa. . u opet tu konzekvencu tumacili 'kao reductio ad absurdum materijalizrna. U novije vrijeme ovaj spor dviju stra~a. se. na~ocito zaostrio oko piltanja je li deterministieko objasnjenje aJudskog iponasanja spojivo s nasim uobicajenim shvacanjem slobode volje i moraine odgovornosti, Buduci da mi se cini da fizikalizam doista povlaei izvjestan oblik determinizma razmotrit 6u koliko se to moze uzeti 'kao argument protiv njega. Formulacija determinizma

117

Imya misIje~ja .da je determinizam 1eorija koja se uopce ne moze formuliratl, S onirna koji poput Strawsona i Austina tvrde da tezu determin~rna ne razurniju i da ona ne oznacava niiSta jasno tesko je, ako ne i nemoguce, raspravljati. Ovako gldbalna kritika mora i:zJgledati nekorektna kada se uzme u obzir d~. postoje. s~~ndard.ne i dobro pozna'te eksplikacije deterrninistlc~og staJah~~ koje s: mog~ kritizirati zbog specijicnih nejas~~ca, slabosti '1 nepreciznosti. U tom smislu najboljs je osloniti se. n~ klasienu i vjerojatno ~a·· y, navodenu formulaciju determmlZma, onu koju je izlozi ..Laplace Theorie analytique des probabilites: ---...c.:_-:=
\

\nje
t

svemira treba da ' Iedam<? kao posljedicu tan'a . 'kao uzrok stanja koje dofizI-ka-

v ada<:d-etermin'izam za romatraea-s. kornpliciraniji od onog koji ima sarno statistieko vasfanJu da dade astronomiji sasvim slabasno ocrtava takvu inzenje. obogatili su duh razumijevanjeni lalo empirijsko svjedocanstvo protiv njega. Kada bismo sve te stvar~_znalir-mogTI nasuprot billo Ikakvom empirijskom svjedocanstvu luvodenjem bismo ibez__ieSk_Q.ttdd:1i~ob' ektivno stanj_e _stvari.-nego ucinit( .r. /To ee se u kontekstu nekih drugih pitanja poka. Ne~i urn koji zna sve sile u prirodi u da~!_l?_t. ako mu je sve 1510 je 'bitno za tvrdenje determinizma sadrzano je u prvoj do toga narocito stalo i ako u torn cilju mijenja svoja ostala formulaciji gdje se ne spominje nikakva savrsena l bozanska inteligencija._ U stvarnosti. na primjer. kay njegov postupak bit~' Ako nece. tada njegovu Po Laplaceovom misljenjueim govorimo 0 /vferojaitn~~i teoriju smatramo neprihvatljivom l oborenom empirijskim crnekog zbivanja.. to mora znaciti da nemamo uvid u sve faktore njenicama.ca predvidjeti ishod bacanja. Svi napori duha u traganju za istinom usmjereni su rije. staviti sam determinizam u by.« irelevan tn'OStOseusvUelu ibl va. pod pretpostavkom da Ie stoje dva izlaza koja su uvijek dopustena i koja navedena fortaj urn dovoljno mocan da sve podafke podvrgne analizi. Opovrgnuti neku empirijsku hi. onda .._ sistema do zadnjih pojedinosti i 'koji bi znao sve zakone. jedan od nacina da se iskaze feza nizam prazna. Kao sto je poznato. Medutim.----------Determinizam. dogmatska i nezanimljiva tvrdnja. Pristasa !hilo koje teorije.__ i • riju o~ pobijanja.1 mozemo vrsiti sarno statisticka predvidanja i pored toga 5tO sIl~je. smo. Ono 5to se tu navodi kao zamjerka determi. iako se de. ruipmljiva da ce.Jiiidiicnostkao 1 proslosf bile u tim situacijama u stvari vlada neki drugi jos nepoznati striktbi 'pred njegovim oeima. to jest u intepretaciji ikvantne mehanike. koliko god se gomicirna univerzalne gravitacije. INaj \ stanja tog sistema u bilo kojem drugom trenutku vremena.. uvijek ce moci spasiti svoju teoOno Sto~' bitno je to da u ce tazati kao vrlo znacajno. iako izlozen kao ontoloska doktrina.z _.'b~o _1lLu__tanj u s znati s pocetnim uvjetima i zakonima koji tame vrijede. svjedoeanstvo. Savrsenstvo koje je Ijudski duh hio 'U'" ni zakon. .'"ili ne znamo. ne znamo strujanja zranizmu. Jer. Mnogi fl10z011 su pngovarah ovakvoJ formulaciji Vecina danasnjih fizicara smatra da treba napustiti nadu u denizma.). upravo na taj naein.!Ielsen'hergovim re~a. slijedi [ednoznacan i precizan opis njem nekih drugih teorija iIi unosenjem ad hoc hipoteza.. do takve situacije je doista i doslo vanjem ci?j~ll'i<:a ~ ~. nutku h i iz iscrpnog navodenja svih zakona koji vaze za eleteorija moze »imunizirati« i saeuvatit od pobijanja revi ira\ mente tog sistema. '/ relevantnih osobina elemenata nekog zatvorenog sistema u trePopper i Quine su ovjerljivo pokazali da se svaka m irijsk~" 1/. Tako. a za njegovu istTnitost je sasvinieemo zauvijekostatibeskonacno udaljeni od takvog uma. se tice neopovrgljivosti. 'konfiguraciju tla ltd. po uobicajenirn kriterijima.Laplaceova ideja se u ibitnome svodi na ovo: 1Z potpunog opisa nizmu odnosi se u stvari na svaku ernpirijsku teoriju.terminizam moze braniti A/ ka. treba ipokazati da. perceptivnorn _!1_U~l]Om.bi se otklonio navedeni prigovor determitocno kojom sI?o sna~om novcic ~acili. je ovdje izrazen u 'kontekstu-predvidi_~ Ova 1 shena razmatranja uvjerila su mnoge da je determito je same [aco« de parter. Ali to vee pomalo ima prizvuk besmisla: determinizam je kp'dhlltavanju inteJigencijikoju smo upravo zamislili.a.halucmacijom Hi eksI>erimentalnQffiH'gresKomJ Tako .pretpostavimo da u situacijama nekog tip a I -1'( 11~t -po~tne nov86 . To se slikovito mose izraziti i tako sto ce se kazati da kada bi postojao neki urn kojibi znao pocetne uvjete '. No.-s'lle=zakone. znamo da Ii ce pasti pismo ili 'glava sarno zato sto ne znamo Prema tome.-._()lla postoji sarno nuznost) 'U suvremenoj fizici.nica koia ~ije u S'kl~g__~_teorijom _proglasi .JleodJ::edenostLnemogucECj. da .e-J_pro_:__. to 119 118 0 postojaniu striktne i ipotpllne 7akonitosti ~bjlranja u syij~ nije opravdano. . ipak ce postojati ~vije~Ulbje~vna:r ukazuje nCl_tQ_da onaj IkoJ.eotezu ne znaei dakle koji su relevantni: Hi ne znamo u potpunosti Uvjete ~niti logicki -rien:oguciiii--dase-filhipOteza briili. pristasa determiniproslog i buduceg stanja sistema svijeta pornocu iste analiticks zma nece imati problema da to »objasni« urrutar same svoje teoformule . U tom da u jednoj jedinoj formuli oshvatlkretaIiJa-Tna:Fvecih tijela kao slueaju ne bismo 'hili prisiljeni odreci se determinizma jer poi kretanJa najIa'ksih atoma u svijetu. ili (2) da nernamo na raspolaganju sve parametre koji teli'genciju.jay~fimf_@vijelu-:-NaTm~Pos1m tvrdnju ko'u Vlse ne nazlitl ill a vo ' ijsko --. Duhem..e_po._.enutku.Ciekvatnim_poznasumnju.Vjerojatnost ie skrivenih parametara ili nepoznatih zakona/. prijednostavn'iji i najgrublji riacin da se to postigne bio hi da se je Ili poslije tt. • vidimo da determinist nije ni u kakvom posebnom polozaju 8tO bion mogao predvidjeti svako buduce stanje tog sistema. relativno dobro i iscrpno upokao i treri ufnelYor6zaye-svIh-stVarCti 'svemiru. Iogick. smatrajuei da se determinizam tako svodi na ter~inisticko ohjasnjenj. Drugim rijecima. ~inj~.[Erosu uJe nema situacije u kojima ce ta obrana biti toliko nategnuta i neuvjerpotp\lnLJ. za mulacija determinizma skcro riamece: mozemo reci ili (1) da ~T~ganistane-'6lbllo nelZYJesno. uvjerenja Igdje je to potrebno. Otkrica u. bacajuei ne to neracionalnim i neuv]erlj1vlm. mehanici i geometriji zajedno s otkrisubitni za predvidanje.

nije istina da je suvremena fizika indeterministicka.« /O'Connor. Prvo. pruza Iplodonosne sugestije za nove spoznaje i moze se smatrati dobro zasnovanom. On sada vise mje neopovrgljiv jer je bio opovrgnut u posebnoj dobro definiranoj domeni fizickih dogadaja. str. na primjer. I 120 izvo!j. calk i kadabi mikrofizika 'bila indeterministieka. to ne _1:?i nacilo da striktna kauzalnost ne postoji u makrosvijetu. Drugo. rnalom znacaju pojedinaenih neuron a samih za sebe. str. Jer ako su elektroni sldbodni u svom ponasanju. ova hipoteza moze zahtijevati drasticnu reviziju nasih ostalih inace dobro potvrdenih teorija ili postulirati postojanje nekih entiteta za koje inaee nema nikakvog svjedocanstva icije priznavanje znatno narusava jedmostavnost nase slrke svijeta. J edna od interpretacija . zasto to ne bi vrijedilo i za covjeka? Nisu potrebne velike analize da bi se uvidjelo .nom preciznoscu u isto vrijeme odrediti poloza] i impuls cestlce . Jer. Medutim. Oni koji uvlace Heisenbergove relacije neodredenosti u tumaeenje ljudskog ponasanja smatraju da ce na taj nacin spasiti covjekovu autonomiju i 510- 121 If 'V I . »Buduci da smo ogranicili mrs princip determinizma pozitivnim cinjenienim otkricima. prazan. Radi ilustracije podsjetimo se da je izvjesnost s kojom ocekujemo da se voda u hladnjaku ohladi u stvari rezultat kaoticnih i za nas nepredvidivih kretanja individualnih molekula. Zato i sarna deterministtoka hipoteza. Determinizam i kvantna fizika »Werner Heisenberg. Za raspravu 0 fizikalizmu interesantno pitanje je slijedece: ima Ii pretpostavka deterrniniranosti Ijudskih postupaka nerkekonzekvence koje nju samu cine neprihvatljivom. Trece. rije »skrivenih pararnetara« koje su u novije vrijeme branili Bohm i Vigier svjedoce da suvremeni fizieari nisu [ednodusni u nesvodivo probabilistickom tumacenju kvantnih pojava. ona koju su razradili Bohr i Heisenberg. princip determinizma je Iogicki ucvrscen time sto je njegovo polje primjeneempirijski ograniceno. Sto je veci 'broj slueajnih dogadaja koji cine neki rnakrofenomen. tesko je vidjeti na koji obi naein :k:vantna neodreI. nastoji dokazati da fizikalizam u stvari nema deterministicke implikacije u sferi Ijudskog djelovanja.(. kvantne mehanike. 1978. vjeku njegovo vee po1juljano povjerenje u vlastitu slobodu. to je on vise ipodlozan deterrninistiekorn objasnjenju. Newtonova fizika je upravo stoga i mogla bez opasnosti poi greske biti tretirana 'kao deterministicka teorija: kvantne slucajnosti se prakticki mogu potpuno zanemariti kada se prom atraju tijela sastavljena od velikog Ibroja elementarnih cestica. Einstein i de Broglie. postoje i drukcija misljenja medu fizicarima.« /Koestler. u vezi stirn. 15/. u svjetluodredenih 'cinjenica i odredenih drugih torija. A i teo. nijeni dogmatska ni nedogmatska. U nekom drugorn kontekstu. lakonski je izjavio: 'Priroda je nepredvidiva'. Osim toga. i na taj nacin. izgleda prilicno apsurdno poricati zivom organizmu cak i taj sbupanj nepredvidivosti koji kvantnafizitka pripisuje nezivo] prirodi. slucajno ponasanje na jednoj razini stvarnosti rnoze proizvesti prakticno potpunu zakonitost zbivanja na nekoj viso] razim I 1 stvarnosti. a drugi put na iklasicnu fiz1ku. ako se uzme III obzir dobro potvrdena hipoteza 0 holistickom funkcioniranju ljudskog t mozga i. oslobadamo ga optuzbe da je preopcenit. U najvecern broju situacijaove ocjene su stvar stupnja i ovise 0 vrlo s10zenim i Ikontroverznim pitanjirna znanstvene metodologije i kriterijima za prosudivanje vkoja je od rivalskih hipoteza najprihvatljivija.koUko je taj zakljucak brzoplet i pogresan. Tako. ona ne bi imala one konzekvence koje prlzeljkuju njeni zagovornici._ . neopovrgljiv. uzeta za sebe. protivili su se uvodenju apsolutne slucajnosti koja vise ne bi rnogla 'hiti nicim objasnjena. 1971. z Nasuprot Koestlerovoj tvrdnji naravno da nema nikakvog apsurda u tome isto se zivom organizmu porice »cak i taj stupanj nepredvidivosti koji kvantna fizika pripisuje nezivoj prirodi«.cak i kadabi fundamentalna slucajnost irnala udjela u ljudskim postupcima. opet. U kontekst nekih pojava 'i 'otkricaona se dobro uklapa.ko-predvi~aIije~ Tako ovaj slucaj napustanja determinizma govori dijelom u prilog determinizmu. denost mogla imati udjela u ljudskorn ponasanju. U tom bi slueaju zadrzavanje determinizma izgledalo neracionalno i dogmatsko. str. oslobadajuci ga optuzbe za dogmati:zam i pokazujuci da nisu bili u pravu oni koji su tvrdili da ce on Ibiti zadrzan bez obzira na empirijsko svjedocanstvo. jedan od najvecih zivueih fizicara. a time zapravo i fizika:lizam? Prethodno cu pokusati pokazati nevaljanost argumenata pomocu 'kojih se.upravo one parametre koji su potrebni za determi:nisti(. /" A danasse procjenjuje da se Ijudsko tijelo sastoji najmanje od' 102i atoma /Dawkins. Planck. pozivanjem jednom na kvarrtnu. nego jedino njenom tvrdenju u specifionim 'okolnostima. Cak je i pojedinacni neuron makroobjekt kod kojeg ne 'hi trebalo oeekivati primjetan utjecaj mikroskopskih slucajnosti. doista implicira da pojavama u rnikrosvijetu ne vladaju striktni kauzalni zakoni. 561 Bitno je uvidjeti da nema srnisla pripisivati dogmatizam nekoj teoriji samoj po sebi. 1967. na paradoksa:1an nacin. 17/ Koestler je samo [eden od velikog bnoja onih koji su s odusevljenjem docekali kcpenhagensku intenpretaciju kvantne fizike i njezin indeterminizam kao one sto ce konacno vratiti co.

dijela svijeta S kojim on stoji U parter. necu vidanje. naprotiv. to ee reci.p~edformaciju 0 svojim unutrasnjim stanjirna. On smatra da je tvrd?Ja. a to u stvari z Vi da mora preci u neko dru 0 stanJe. 0 njima.o pr~~clpl~ I nja predstavI]a takoder odredem iIzicki proces u ne'kom dlJe'Iu jelnoj predvidivosti prazna i neznanstvena. 'kalko sam Popper kaze. Popper zamjeBuduei da stroj za predvidanje ne moze imati potpunu innjuje Laplaceovog demona eisto fizickim mehanizmorn za .le r~ Jf. tj. 19501 Popper je hvatljivo. nasuprot dosta prosirenom misljenju. po Popperovom misljenju.s izbus~n~m ru~am~ uzimajuci preoabiljno i previse doslovmo Laplaceovu fi. Nuzno [e. samim time je stvoreno [edno o'blik za!kona. it to je. Kada predvidac stekne »potpunu« i-nnavesti to da msu uzetr u o6zir syi potrebm pa-rametn 111 tocan formaciju '0 svojim stanjima. 1950. ~ r -~~~\~. da bi on dobiopokusao dokazati da je ne samo kvantna nego i klasicna fiziinformaciju da se nalazi u stanju A. 123/ »Na!s postupak ce biti da razraspravljati jer smatram da prihvacanje Popperove polazne motrimo neka od svojstava. uvodenje slucajnosti sasvim irelevantno za procjenjivanje slcbode postupanja. 'te'ze napravio sadrzajnu i znanstvenu tvrdnju.« /Popper.nazvati njegonjegov sveznajuei demon. deter.. a pose'bno ogranicenja. Laplaceov subjekt predvidanja. uvijek se moze kao opravdanje neus~Jeha u pr~~~l~c:~_JU nJe 'onog sto se reglstira. . / ~ ~ ~\~. To je u suprotnosti s uobicajenim ') neke unutrasnje fizickepromjene l»t. st¥1ja. premom sehi je premisa opperovag za'kljucka koju on brani poma tome.~a~a-' 'J maci'a stroja 0 svom vlastitom stanju je nuzno za'starjela i ne»predvidivost u principu« i Laplaceovog .' bestjelesnog demona. snoj mjeri utjecati n?.e fundame .prema tome i klasicna fizika . _ . str. e eterminizam '1 (.Q ~ 0. ~ora bitiu inter~l<ciii sa s~oj. J.guru 0 svekoji se rnogu protumaciti kao predvidanja polo~aJ~.\J~ "~'~ . Da bi od Laplaceove neempirijske metarfiicke novo stanje 0 kojem on jos nema informaciju. shvacanjem da Newtonove i Maxwellove [ednadzbe leak i u . a kako je u interakciji s okosti ima sasvim konkretan i specifican iskustvem sadrzaj: postoje linom ne moze predvidati ni buduca stanja svoje okoline. de vern /blizom/ 'okolinom'. mfo~a~Je o -pocetnim uVJe~lm~. eunanje i predvidanje koji je konstruiran take da proizvodi Po svemu sudeci. 118/ jom formulacijom. tj.~redvidac..da ~inizam je hipoteza~ relaciji izmedu dogadaja u svijetl1 a _ff ( . ~~ 81.og demon dijelom fiuzna nepot unost informacije Iko'u redvidac ima 0 sa&kog svtJeta kOJt on nastoji predviaati. kaQ i za vecinu filozofa. Razmatrat cemo. Popper je 'citav svoj argument izgradio trajne zapise neke vrste Ikao sto je t~aka . 1 znajucem demonu. medutim.\·~Ni . predstavlja samo [aeon.. Za LapJacea. )nforPopper zapocinie svoj argument Ikritikom ~lj~cnog iz. uciniti .\.l bi rnogao dobiti. Ko1iko god bila opsirna informacija koju neki stroj ima 0 svojim proslim i sadasnjim stanjirna. promoci potpuno predvidjeti svako od svojih vlastitih buducih izvoljno precizna predvidanja.situaciju koj~ __ p_r~_d_v~Prema tome.e I potpuna. Upravo stoga za njega pitanje determinizma mas a fiziOkih 'cestica..nje C i tako dalje.0 Je pO.JJ¥U" ~ \. Da bi stroj dobio informaclJu a se sada nalazi u stanju B.. 'klasicno mehanickog stroja za . slikovit nacin govora 'koji se moze zamijeniti i [asni/jakojl interakciji. £" • i~~~t~Jf(~ib ut(_U\~~~" _1¥~)ilA .. ~sme tako da reglStriranje u stvari poreme6u]e i mijenja staceno.\. Sada pitanje 0 determinizmu u kontekstu predvidivopredvidati svoja 'buduca stanja.egistriranja st~nja 1'(c/.eu tOJ u?-terakcIJl sam predvldac bar u \ redviaac i n 'ihovih .« /]bid.. 'predvidaca' umjesto demona.mah slijedi cia c. Nje:gov zacemo nazvati 'predvidac'. recimo relativistickoj formulaciji/ omogucuju u principu neogranicenu ~ B. preciznost u predvidanju dogadaja. Vee i intuitivno Popperova tvrdnja zvuei vrlo 'logicno i priLJ svom dosta utjecajnom Clanku /Popper. Ali vidjet ce se kasnije u kontekstu rasprave 0 indeterminizmu da [e. Ako se predvidac nalazi u stanju A. bcdu keje su ugrozene postojanjern 'krutih prirodnih zakona . Odatl~ od~ hi teza '0 i'i i~medu dO' a' svi' etu i eventualnih "[ • l.\_ I. Pokazat ce se da tekav stro] nikada nece postaje pitanje egzistencije subjekta kojibi mogao vrsit. a prema tome mi stanja onog sto cemo .j 1 j 'V -I I j ! I j :~ ! 1 1 ==.\ ~. utjelovitf) Laplaceovog term'. onog sto tvrdnje uopce nema indetermiriisticke irnplikacije. rnora u njemu doci do ka donekle indetermi:nisticka.. ?I . nemoguce. tj. ~ ' L 123 I I I i . on ne moze toeno vidanje. str. fizicki stro] za predmocu nekoliko zanimljivih argumenata. Takljucak nije valjan. ezgo a je u tome sto regIs nranJe unutrasnjeg sta122 pomoeu njega formuliran. Ova Ii fizicka ogranicenja u konstruiranju rnehanieke ili elektricne ogranicenja vaze za bilo Ikoji mehanizam za predvidanje i Popper naprave koja bi bila u stanju predvidati dogadaje s proizvoljizvodi za'kljucClik da dogadaji nisu predvidivi s proizvoljnom nom preciznoscu i potpunoscu? tocnoseu: . a uspjesno predvidanje stl'O' mora znati ne samo stanje svo_je 0 0 me vec i svoja vlastita unutrasnja stanja u potpunosti.determ1:~lZma~oJl.om akolinam.. opet mora preci u neko_ drugo sta. ta ce informacija uvijek biti sustinski neDeterminizam i kuisiima fizika potpuna.

veventualnth ogranicenja. :a_" n cieterministicki nacin izvede iz jos daiJ. Budu6nost nije »otvorena«. U ostatku ovog Pogl~vl~a razmotnt cu u kOJoJ rnjeri pnhvacanje determinira~0S:I Ijudskog :pona~. bazu predvidanja.. A:li uzeti subjekt zaklJUclv~Z:Ja ...danJa Isto je kao 1 govonh 0 Iogwkom STfjeau::-upo'r: treblJavaJucl kontekst zakl·ucivan ·a. tako se i problem logickog e_hJeda bce ?dnosa izmedu premisa i :konkJm:ije a 'REI odnmla ~d. Ona je istinita atemporalno. Kada se to tvrdi je s logickog stajalista sasvim akcidentalna stvar. Ali paradoks_i_. a ne da Ii se to tvrdi prije ili poslije ts. nego zato sto je izricanje tvrdnje izminile prethodno postojece pocetne uvjete tako da antecedentni dogadajn:ije vise A nego neki A'. Ne moze se kao prigovor tome navesti da svaki klasicno-Iizioki mehanizam za predvidanje ima bitna ogranicenja u svom fun:kcioniranju. ~ kada dodemo.! kada dogadaj prode i kada riasirn :spItlvanJem ne mozemo vise na njega utjecati/. No.hovth.anj. ..: ii- 12: I A~? je klasicna fizika deterministicka. U kontekstu determirrizma i indeterminizma Ibitno pitanje je da li iz opisa sistema u trenutku tl i svih prirodnih zakona slijedi [ednoznacan opis sistema u trenutku t2. Uzroci i razlozi .ne uVJ~te. nairne. pomalo zaobilazni na. bezobztra kada se izrice.a rnijenja nasa uobicajena shvacanja ~~vJeka. ~~ ouvla id '~ poce . Kao sto je determl'nlzam' ).aze 0 Iogickom slijedu.n~-_ prasno nesta·u eim ·e do' ada· :ko·i se nasto·i izvesti prosao.~ao bitan faktor u definiciji logickog slijeda znaei napravrtI shcnu pogresku kao Popper koji je zapravo izgradio a~gument ne protiv deterrninizma nego protiv jedne govorne figure.da su takVi. to jest. IpO . njegova se ogranicenja upravo vrlo dobro mogu objasniti deterministicki: nemogucnost mehanizma da vrsi predvidanja u odredenim situacijama rezultat je njegove nemogucnosti da do'bije potpunu informaciju 0 pocetnim uvjetima . Iz toga se jasno vidi koliko je pogresno Popperov argument uzimati Ikao dokaz indetermini-· zm~.~~. Uzmimo tvrdnju 0 strrktno kazualnoj vezi izmedu dogadaja A u trenutku tl i dogadaja B u trenutku ts. Popperovi paradoksi predvidanja nastaju sarno onda kada se iz pocetnih uvjeta pomoeu zakona nastoje izvesti dogadaji koji se jos nisu dogodili. 0 re aCIJI izrnedu dogadaja u svijetu a ne hipoteza 0 r~~acIJ: izmedu do~adaja u svijetu i eventualnih predviciaca i ) I n~t..Cl~ ?a s~ nesto ik. U ovoj formulaciji nema rijeci niti 0 demonu niti 0 predvidanju uopce. i takvi pocetni uyjeti jednoznacno odredlIL kasnl 1 tok do ada a. treba Ii se u toj situaciji odreci njih III determinizma. izricanje same te tvrdnje moze dovesti do toga da dogadaj B ne nastupi. da hi imali indeterministicke konzekvence.predvidanju kada je dogadaj vee prosao. Netko ee reci da je Ibesmisleno govoriti 0 . Dapace. Uost~'lom. ali to nece biti zato IS'tO postoji kauzalne na veza izmedu A i B. I ako Ih rrnjenja. nepouzdanost njegovog predvidaea ne proizlazi iz proIb. prije Hi poslije ta. Doduse.' g?voriti ~ determi:nizmu upotrebljavajuci kont.onda sl~Jedi da [e i ~siholog~j~ de~er:nini~ticka. nema nikakvih teskoca da se prosli oga _elJ. Kako je u klasicnoj fizici zadovoljen zahtjev iz navedene formulacije.nakon sto su ti dogadaji 'prosli.u pre~sa i konkluzije i onoga koji zakljucuje i njegovih :v~ntual!"t~ ~ramceni~. To je vjerojatno tocno ali i irelevantno.. i J~r. ako kvantna fizika ~a SV?Fm ~ventualnim indeterminizmom ne prelazi okvire milkrosVIJ'~:a 1 ako se psihologija u 'krajnjoj liriiji svodi na fiziku . Tada.jnje proslosti.u shuacIJu /npr.124 l \ je hipoteza da iz tvrdnje 0 pocetnim uvjetima nekog zatvorenog sistema u trenutku t i iz tvrdnje svih relevantnih zakona logicki slijedi ispravan opis stanja tog sistema u bile kojem ranijem iIi kasnijem trenutku. J er indeterminizam u pogledu nekog dogadaja tvrdi da se taj dogada] nikada ne moze izvesti na osnovi informacije 0 proslim dogadajima. ona i [est determmisticka teorija. Vise nema ogranicenja koja su prije rezultirala iz toga sto je predvidanje kao konkretni fizicki proces mijenjalo poeetne uvjete. vidimo sasvim Jasn~ . Laplace ~e svog sveznajuceg demona mu ro stavio izvan ~vl~eta da bi govoreci 0 determinizmu pomol:u predvidivosti Izbiegao sporedne problems vezane za stvarni proces predviuanja. Tvrditi nesto IQ subjektu lwjl zaklju:~Je rnozeblh bezazleni fa~on de parler.u prj]j:ku da imcun_Q_ komple7a~ _uv1d. I nema vise opasnosti da do toga dode j~r prp:610st se ne moze mijenjati. pre?v.a to mu je opet nemoguce zato sto :eroces stj ecanj a iniormacij a 0 pocetnim uvjetima striktno kauzalno utjece na prornjenu pocetn"ih-· uVJeta.l.~~a. ti ibi se paradoksi rnorah javljati i kasnije .abIhsbcke veze medu dogadaiima /sto bi doista bio konklu'ZIVnl antidetermlmsticki argument! nego iz nenotnunoO' Vt .

zicki pr'istup.. and Causes« iz 1963._<I.je razlog A bio uzrok takvog njegovog dovoljnih uzroka za kompjuterove . Aiko ie. odnosno sto je doslo do poremecaja normalnog (.-odatle ne slijedi da za ponasanje racionalnog i normalnogeovjeka ne postoje dovoljni uzroci. to Jest kada njen drugim..--- II n. kauzalnoq funkcionjranja organ·{zma. A'li zasto nam onda cYbjasnjenje pomocu uZr'.i I tliI- L ~ ._ .. a postupaka bazirano na tome suo kauzalnom tipu obj'asnjenja doiipak se njihovom raeunanju matematicki i logieki nema sto sta rib' avamo skoro isklju~ivo u sliuaclJama kacta nailazimo na iraciona' no i besmisleno ponasanje.§_a_11.rije splet uzro:ka._..rJii:c~ma··-·ii]emu·iiai)iisl!mo nog objasnjenja. nelogicni iIi puki caj/. Njegovo ponasanje njima/. Slieno je i s nasim odnosom prema drugim ljudima. prema to doista i ucinio. Recimo..Jumaciti-=-kao_ _ r_e?:ult~tp()sje:/ dovanja odredenih informacija i imanja izvjesnih ciljeva. Treba se sarno podsjetiti princlpa rada modernih deterministiekih strojeva koji imaju doMozda je protivljenje fizikalistickom objasnjenju Ijudskih voljne uzroke za izvodenje svake svoj _pojedine operacije. ------~ posjedovanje odredenih informacija i nastojanja da postigne iz- . medu ostalima. Dakle.. natrag. kako bi Dennom racionalnomeov'eiku ne zauzimamo fizicki ristupposlje: nett rekao. S 7·. Veza izmedu stvarnog razloga za neki postupak i tog postupka mora ostati misteriozna ako odbacimo kojima u pravilu zauzimamo intencionalni pristup i koje obicprirodno objasnjenje da je taj razlog uzrok tog postupka. I. pomocu uzroka i pomocu razoga..ip i potpuno fHozofiji '5ecesto srece misl"en'e da se iskljucuJu dvi'e vr:'te .aJ_go kompJuter dvadeset poteza za redorn odigra kralja na susjedno mjesto i onda. Uvjerljivai. Reasons.oka • Gtakocesto asocira ' onCliSan'e ibez smisla i odsutnosti razloga? razlozi slabi. Tada napustamo i:ntencionalni i zauzima126 nom trenutku prelazi iz obrane u napad i postavlja slijedece 127 pitanje: ako neki covjek postupi na odredeni nacin iz razloga mo fizicki _pristup i tra£imo gresku u mehanizmu.~~_gj~g()YQg_P91l~. Nuzan uvjet selzguD1fiiO u nJ!govoL~_ct_~!A.-. Ako je tako. uvidjevsi njegovu nevaljanost.. sto znaci da je od nekoliko razloga koje sam 10 pr~tirati kao rezultat odredene.odnosno smatramo ga racionalnim.! Premda se sam Haldane kasnije odrekao tog svog argustrukturalno vrlo kompl~ciran.~I{i··-:piisl_i.a.mo uopce moze znaciti da je on postupio tako iz razloga. »Imati razlo « 'e 'edna vrsta uzroka.poteze...J:li~am mo. t !l I j j j l -~. "rezultat slijepe prirodne nuznosti. on je mogao i imati razlog A za takav postujer je on deterministicki stroj. v objasnjenja. A no smatramo racionalnima. Wittgenstein lu Filozofskim istrazivacilju._ !lamClje~Ilogo _jednrstavnije i menta.a to sad a vise imao da ucinim x upravo A onaj razlog iz kojeg sam na kraju gUC~ ._taj_. Melden i Cha~ Daleko bi nas odvelo detaljno razmatranje njihovih razheitih argumenata protiv kauje racionalno utoliko 'sto se m{)~~_.4_pok~sav~j_~ci_9:a_)~_-:raClOnalnostr neCijeg postu an' a !bio bi da se one ne moze pot_C'''l hramo-dovotfileIizic~~_1l_~r. jasnjenje pomocu razloga Vise m e m e. trazeci uzrok Inpr. neki mehanizam eije dica 'e to a sto imamo pn a ·riiji nacin o'bjasnjenja njegovih ponasanje rnozemo relativno dobro objasniti pripisujuci mu postu aka /intend-ona ill ns ll' ~ sroDTI1ZIi!kTpri• 'stup bio neprimjen'ljiv iIi u pri'ncipu nemoguc. na rprirnjer. mi ne bismo irnali razloga da u to vjerujevjesne ciljeve /suvjerenja« i »zelje e/.juci a. rekao bih. ako .-·zalTzIDemo..A AlI! kardinalna je pogreska iz toga zakljueiti da prije nije bilo ukoliko to ne znaei da . ~__ .imamoposlas .:_~g!o loga A. intenciona'lni sistem. nasi su prigovoriti. Medutim.p _ _ za jedan nacin tumacenja Ijudskihpostupaka.jCl~Jin. Ali.coI> vjekom eW_se_X~_g_kcije od nekog trenutka'u'njegovomzivQtu Davidson je vrlo Iijepo pokazao da ne stoje filozofski argumenti viS'e nikako ne rnogu --:UlclopHru-:-biIo -koJCk'ontekStzelja {' cl1jena osnovi kojih se Ipredlaze odbacivanje tog prirodnog kauzalbit cemo prTsi!Ifen.. U suvremenoj macecinjegovci postigmica kao r acionalni rezultat odredenih zelja--r-uvrerenJaTnegoa~Dere-Il_l_~_fiz_i._sfu.h __ s §racunarom polaziste nam je pretpostavka da on /jest prograc • 'puno auza no cY '' -mlran tako dar-nlisTolIn.-. to v~ne-moZerrio--aobro Donalda Davidsona »Actions..ITemo- Inter: 1 ya._pr.:a:tirali-profivnik:a.oizvodio pooaSanje kOje s._obja~_'.'pre~~_lljemu i_ntert~i~~all1L'Pri.~J'ULu_2:_~L1J.to jest uzrok.. A. uko1iko i ret~ intencionalni pristup i da eventualno ~a Juaju zauzmemo fiosta '0 d Q..o.. .§_h. Naime._1aktike. . neki neurofiziol(i~kr-poremesnjivi odatle ne slUedi da su oni iracionalni...«LI!l. naravno da ih je bilo postupka.\l g 'hi onibili istiniti. Mezalnog pristupa. Razlika je jedino u Dome sto je pak i postupiti na taj naein 'a da ipak ne :postupi tako iz raz£. on je ipak vrlo tipican uptitn:ije-da. sto je mFnollUCiti-.-' .JJ1. korikluzivna kriltika tih argumenata rnoze se naci u izvanredno znacajnom Nanku dubm. Braprotumaciti kao strategiju za dobitak i namece se pretpostavka neei uzrocno objasnjenje ljudskih postupaka Davidson u jedda je doslo do kvara... naime. ne i kvazitelecloski ili. ThJto mj pr~ma normaTzmimo. A.~:ftoga injgove poGlavnizastupnici nekauzalnih objasnjenja za ponasanje coteze tumacimo kao rezultat neke strategIre-usmjerene Ika tom vjeka su. . Za tu iracionalnost nije odgovorno samo postoato 'sto objasnjavanju pomoCu uzroka pribjegavamo obicno u [anje fiziekog uzroka nego to sto je jedan fizicki uzrok zamijesituaci 'ama kada do-razi do poremecaj a i kvara..

--" TU i upotrijebiti kao prigovor dualizmu da ne moze objasniti isto u historiji novo misljenje veli: 'Istina. ]I hud:UCIl. po volji. Za njih je jedina dilema u tome da Ii zadrnuznost dogadaja pasivno ce i rezignirano pratiti neumitnost ti v· erovan' e u determinizam iIi v· erovanje u slO'bodu volje.-.tLdogaditl. moguenost Izbora.« i I goon j .~~_ smo determ~nir~ni. 4/. doci cemo do behvacanja determinizma. Compton: »Covjekova sposobnost da pokre1. Ovako in erpretirani argumisljenjegovorilo: 'Istina. U prvom sl ucaj u trebalo seodreci_§vij~~_ti_. ali aka (' ment uperen je protiv determinizma spojenog s dualistiekom uzmemo da se . jest rezultat :kauzalnog d'elovanja~' ti zakoni porieu eovjekovu sposobnost da pokrece svoju ruku Z f sevne 'borbe« taka da ona sva a 0 mle I a uzalud?a. nolentem trahunt. str. na~jera i ~dI" ~ luka ovisisto eLSe. ()_riepomienosti y .-. Doista. u ovom druslucaju isto je tako neophodno odreci se svjesne slobode.smj~: rno da se krece._":l __ ~~j~kovo:n 129 znati fizicar A. 1970. nemaju slienih problema.~ll!llO.:. 1974. eesa . mi ne osjecamo nasu \ Ikauza'lnu efikaenost nasih htijenja. vremena _i uzroka. 50/ Slieno je rezonirao i po9~n'1973' str. str. doci cemo do 'besmishce._-'E_!!legOv3-hjJJ<. Ali 'kao sto je u astronomiji novo \ 'fie utjecu na tok fizic ih dogadanja. .Je od puseta nego sto su eak i dobro provjereni Newtonovi zakoni. Stogaga fizikalisti mcgu okrenuti u suprotnom .« /citirano u Jaki.~' za njih htijenja i odlucivanja samo posebna vrsta fizickih pr?mena i uzroka. 1 pa priznati zavisnost koju ne opazamo. nasa volja ne bi mogla biti slobodna kada hi ta predcdzba bila \ duhana i dima povezanog s mOJl'm usnama?« /Edwards & Pap.o sto je astronomiji bilo tesko priznati krelanje zem!. jerbi se odrekla neposrednog osje. zbivanja Ibez pokusaja da nesto promijeni. Eddingtonov argument ima dublji smisao ako se gleda u . onda ona doista ne IgraJU ntkakvu ulo !Ll_UOpce caja da je Iienost nezavisna. Sami fizdkalisti.QS. ilustrirati Tolstojeve rijeci na zavrsetku Rata i mira: .\. je ce svoju ruku po volji je rnnogo direktnije i izvjesnije spozna• l /jasno da u ·ogromnom broju. a ako uzmehipotezom.:) kontekstu dualisticke metafizike. Fatalisticko glediste je ~pepuni determinizam apsurdno i nemoguee.acija o~ . treba zakljuciti da Newtonovi zakoni zahtijevaju mo'. mi me opazamo kretanje zemlje. i!lla mnogo tQ<~a sto ce .ri9_ap.·To-Jes-f kako-je -determinirano. nema ni teskoca da se u njima vidi jedan od kauzalnih :fa!ktora u materijalnom svijetu. Ka~za na. 1u prostoru. IDa je to mozda i bila njegojer hi se odrekla neposredinog osjecaja da je zemlja nepomieva intencija nagovjestavaju izrazi »dusevna borba« i »materija na i takvog istog osjecaja da se planeti krecu. doci cerno do zakona'..) talnu sferu. Dakle./ ~~~ ako u svijetu mate~je vlada sko historiji priznati da su Iicnosti potcinjene zakonima pro.vaju inkompatibilistima jer smatraju da su determinizam i k~e-'I. Buduci da su smisliee. tako je isto tetfizickog univerzuma«. nije istina da ce se sve--od. ako zakoni koji imati uzrok.« /Lichtenberg.K. pa priznati kretanjekoje ne-ap_a. Zar se ne bi moglo o'brnuti taj argument i reci: upravljaju materijom fizickog univerzuma vee unaprijed odnasi pojmovi uzroka i posljedice mora da su vrlo netocni jer ~reduju sutrasniu konfiguraciju ~aterije koja se sastoji od lule. Kako Seneka kaze. ali kad uzmemo da smo slobodni. Na primjer. u jednom eatljivo i lijepo izrazeno u slijedecern dobro poznatom Eddingaforizmu Lichtenberg 'kaze: »Mi znamo s daleko vecom jasnotonovom pitanju: »Kakvog znacaja ima moja veeerasnja dusevcom da je nasa volja slobodna nego da sve sto se dog ada mora rna borba da Ii da se odreknem pusenja Ili ne. Ibuduei da su i p. Za mnoge je Cesto se smatra da je~kve~~_~eterE1i:ni]:JIla da su sva istinitost -ove---wran)e izvan svake sumnje i ti filozofi se nazinasa nastojanja i trud oko necega uzaludni jer biti ce onako \ \ . \ FataLizam J-- 7'" Sa> Sloboda i slucajnost J>. situ. ispravna.ona ne krece.se . sto mi ne opazamo. volenlog postojanju slobode volje toliko jako da je vjerovanje u potten ducunt fata. " ako n'a ako_jo n'e a dode.na:sih .--Od. IPak.asa htijenja i odlui eivanja jedan od kauzalnih faktora. tako . e ikasnos riasih htijenja direktno opovrgava fatalizam. i pored prizavisnost..~iti. Covjek kOjIUVtaa }sJoboda nespojivi.1 Izivotu zbitibez <ibma kakV. Bilo bi difikaciju. a kad uzmemo da zavisimo od vanjskog svijeta.Mozda je to ipak nasa velika zabluda koja je duboko ukorijenjena i koje se tesko osloboditi? Ovo stajaliste vrlo lijepo mogu vifati jednako . Qg~a_nismo slobodni. 3881 suvisno navoditi primjere situacija u kojima kasniji tok dogaIma opet drugih 'kojima se cini pretjeranirn pridavati todaja Ibitno ovisi 0 tome za sto se odlueio covjek koji [e imao liko povjerenje intuitivnom osjecaju i subjektivnoj sigurnosti.bila ona prisutna ili ne.nJa.. a. strogi determinizam a nasa htijenja spadaju u odvoJen~ men-::-stora. vre.h. doci cemo do zakona'. H. sve ionako mora U to] situaciji mncgi drze da je intuitivno svje oeans vo u prizavrsiti neuspjehom i razocaranjem.

I trees.ba"traziti uJednom ?d tr'~fvc~u:razmisrja?~a koji.da j~lobodno po-_ stupanje slucajno i ne redvidiv. Kompatibikistirna i Iibertarijancima je zajednickc uvjerenje da su neki ljudski postupci slobodni..i~n:oj_mjeri UzrO'kovani nj e ovim unu trasn . :moguee je opredije1itj se za stajaliste iz Toistojevog citata 1 tvrditi da.---Peirceov tihizam. . po cemu bi on 'bio slobodniji nego netko u deterministickom svijetu? Istina. • =nativa? Stvari se. l~gicki gledano..ogu.l_? kojem vladaju striktni !ka~alni zakoni nema_ro. Ako pnrodm zakom vee sad a odreduju sto ce se dogoditi sli-" [edeceg sata.. 'rna.. to jest koji nisu 'bar u izv. Epi'kUrovo '$as1iJ'ID ma10skretanje atoma. to hi nam vise izgledalo. jest »otvorena«. njirna se moze uzvratiti da 'bi jos ma'nje treba'lo smatrati slohodnima one po-stupkekoji . dakle. to mu se ta1kbdet ne moze upisati u dobro. namjere koje su tome suprotne. 1 1 U krajnjoj liniji_kaQs. Stovise..u·_v:ezi sindeterminizmom kvantne fizike. _ 2JenEE:_c!-. Inkompattbrlizam kao teza 0 toj nespojivosti 'U stvari obuhvaca indeterminizam.~"taj i . ~.su kauza'lno nepotpuno odredeni i d'e vlada slucaj 1 vJeroJa nos. ali ne na taj nacrn da on sam urece I1~ishOa dogadaja. taj eovjek opljacka banku. Ldbertarijancima i /deterrninistie'kim! inkompatibilistima je zajednicko uvjerenje da su determinizarn i sloboda nespojivi. Njihova argumentacija je otprilike slijedeca. govoro slobodi elektrona-. ~~dasnje ~anj~E22liko. libertarijanizam i /deterministicki/ inkompatibilizam. I r' -se-- 1 . . 'bitno mijenjaju cim se uvede slucajnost.III Medu filozofima koji negiraju determinizarn da Ibi sacuval] Ijudsku slobodu ima rnnogo onih koji smatraju da je ta sloboda zagarantirana vee samim time sto je cdbacena moguenost deterrninistickog tumacenja Ijudskog ponasanja.cajenim shvaea. i S 'obzirom-iia:-to··poKusatiizgraditi-defefmiriistICKu teoriju ._ namjerama _ i svje~~llh sul?j~~~ta.doV'oljno da e~brani postojanje autonomije i slobode. Miller: »Free Will as Involving Determination and ineonceiva'ble Without It«. (.!ll§'m slobode i s njom usko povezane moralne odgovornostilDrugo~' moze se nastojati pronaei neki srednii Rut izmedu deter~a.-. Peirce. /pod pseudonirnom R.~ indeterrninizma za objasnjenje slobodnih postupaka. kao ponasanje ludog nego Ikao ponasanje slobodnog covjeka. E. Oni prigovaraju deterministima da ne mogu biti slobodni oni postupci koji su kauzalno vee potpuno unaprijed odredeni. ne moze .. Iibertarijanizam i deterministicki inkompatibiltzam. medutim. u uobicajenom znacenju ri131 jeai »sloboda«. Kompatibilistima i /deterministiekim/ mkompatibriistlma je zajednicko uvjerenje da su svi Ijudski postupci kauzalno objasnjivi. njegova buducnost ~ . U ovu grupu filozofa indeterminista spa.i~?_ receno rana u nekdHko staza a ko 'im pU'tem ce krenuti ovisi i 0 ~. ~ Ijudskog ponasanja koja ne bi bila u suprotnosti s nasim uobi. Ta tri gledista su u literaturi poznata kao kompatibilizam. No. A 0 na . jedino preostaju. to su situacije gdje je ostavljen prostor za slobodu izbora.biti rjesenje problema 'sldhod~~\To rjesenje tre. jer u svii~J_1.9. Zar nije besmisleno i sporni)njati slobodu u vezi sa svijetom koji uvijek dopusta samo jednu 1~0" ' mogucnost? Izmedu cega 'hi se tu moglo Ibirati ako nema alterv. raju 1 ne izvrsi djelo pljaeke. cak 1 'bez !leklli dodatnih argumenata. pod pretpostavkom da bi inace bio uhvacen/.:::---:' "::' \. kako rece Ayer lAyer. rvo.im stan' ima /nam' e lja. I' ~ v I Izraz »kompatibtlizam« zavarava jer moze sugerirati da se radi 0 slabijoj tvrdnji nego sto to stvarno jest. Po njegovom misljenju. godine . Uvodenjee slu{'cajnosti u lsferu ljudskih postupaka je !po njima . Ako bi necije ponasanje bilo proizvod jnste slucajnosti. 1954/. vjeI10vanjima itd.\moze se tvrditi da Je!?Qa pOgI:esna polazna/ es 0 'ivosti slobode i determinizIlla. u daIjnjem tekstu cu pod inkompatibilizmom uvijek podrazumijevati samo deterministicki 'inkompatibilizam..c-Marxova razrada te ideje.( Indeterministi su doista u velikoj neprilici. peterminizam je nespojiv sE. S C1a]u medu osta!li:rIla i ~ ranom perrodu/. covjek u stvari nikada nije slo'bodan. on je naprosto imao srece da mu je slucaj isao naruku /naravno...o. a se pretpostavka. AIDo Ipostoje ibar neke situacije u kojima sadasnje stanje ne odreduje nuzno buduce stanje. cini se da nema sI_!!isla nekorn sulb'ektu pripisivati os Iko"i su roizvod ~unamentalne slucajnosti.§:.. Svi kompatibslisti tvrde ne sarno da je determinizam SP~iv ~ slo'bo~'B nego da jeon i nU2Jna :pre1lpostav'ka slo'bode.9stojanjem slobodnog subjekta.. cmi neodrzivom s obzirom na porazne prigovore kojima je Ibila izvrgnuta. medutim.. Kompatibilizam .~li~!!). 0 se vidi vee 1 iz naslova klasicll'ogelanka 0' 6voJ terlllKoji je 1934. sve su to razmisljanja koja proiiiazeEzajednicke polazne pretpostavke . Hobart/ objavio amer icki filozof Dickinson S.d poHCu > . ~a pr'i:njer 0. Eddington i Jeans.I . Indeterrninizam donosi sli'ku 'buducnosti koja je otvorena.. iz teskoca u koje je upao indeterminizam treba izvuei zakljucak ~ bodni postllpci Dis!! anj Ikoji nemajn l1Z~~ ne~ oni ko]i imaiz sUb]ekJ"U specificnu vrstu uzroka to jest ciji . Da bih izbjegaoovu posljednju glomaznu sintagmu. onda nitko nema moe da provede u djelo svoje .6uostLiZll:>9:r:a. Indeterminizam •...Y.-. A'ko na osnovi potpunog opisa neke sTtuacije proizla::i fiksna vjeroj~tnost. J ames.

s_e zalni niz moze jednostavno .. a to je retributivno stajaliste po kojem prezofi: ~cke~ ~ Mill. ~ pripi'Si. opisStvarnog ponasania nekih entiteta za koji smatramo 4<j. Levin..govirn ( eesto iznosi.. str. Kompatibiliste ta okolnost najeesce mnogo ne brine jer srnaosnovna pogreska protivni:ka dete:rnninizma1] tome sto su slo• bodu kao 00' am su r . a nekada neako stavlja instancu jedne univerzalno 'kvantificirane istinite reJe. R~@l . Buduci da je postojao dovoljan uzrok. 1966. sada se moze postaviti pitanje postoji dovoljan uzrok za rieciji cin. prem a Je u 0 re enom smi" /.« /Berofsky..· Schlicka: »Sto je kazna zapravo? Glediste koje se jos uvijek {I prisiljen.« /Berofsky. " eterm" ._. a tek in ti o~ Keplerovi zakoIl!i prisi1ia_y..--Dakle.~_~nja.vog -pona~]a. da citiram jos jednom Oro~r:o. Zlhrka nastaje kada se ta dva znauciniti nista drugo -nego ono sto je ucinio. _Kada Je covJekovo ponasanJe uzrokovano· nJe.. 10 dobro uklapa u deterministieko tu. proizvesti '1 ni izvor nepotre.poStovan. pretpostavljamo. U tomslueaju nema moral:ne odgovornosti jer nedo. ~tu ke.C!. U jednom smislu druge potenclJalne prestupni'ke.proci cijeli put a da ne bllde pri". .--. prisila.covjeka za nesbo isto ex hypothesi nije 'ka kada su oni »jaei« od motilva subjekta. Cesto se misli da ako Slicno 'kao u vezi s kaznom.. ~ Frankrurt..:-- . Evo i samih Schlickovih rijeei: UVI ek rezulta:t neko I • . hi noti .avaju postici. ona 0. Kompationda je tu nuzno prisutan J subjektivni element koji je »moI' hi 1 1 ' 0' azuju da prihvacanje determinizma nije u suprotnoralno nepodoban«. Ili. een i sU.. U einjenici da su neeiji postupci uzposljedicama koje se namjet. Oni smatraju da je stupni:k zasluzuje 'kaznu kao odmazdu za pocinjeno zlodjelo. namjere i preferen'kreeu po pravilnim putarijama. nuda nemamo moralno otkuda pravo da sEJ:.I_da. da je to prirodna odmazda za proslo zlo. Kautati. s druge str~str<il"§JJiIiL jee. Zakoni nepostoje dva bitno razlicita nacina kako moze doci do jednog 'beske mehanike ne propisuju planetima kako se moraju krete istog ishoda Inpr." eze daleko u pro»)2uduci da Sl1 prirodni zakoni sarno opis.kazne.Schlic'k. da mi upotrebljavamo istu ridjeluje na pocinitelja prestupa.. eti zapravo u stvarnosti eine. jer misljenje prisi'ljen da dJeluJe onako kako d elu e?. 'a . Nowell Smith. " :uZro. i:ma za ci1j da odgojno Nesretna. ~. tvrdi on. rokovani nije sadrzana nikakva implikacija 0 njegovoj prisiljeSlicno je s etidkim prosudlvanjern uopee. 1966. ". u vezi s njima ng_ moze biti govora 0 'prisi1i'.Qh. U drugom /deskriptivnoml smislu za!kon-predstavtii maeenje Ijudskih postupaka. . oretne2ne 'prisiljavaju' planete..SilU Ako .nJiiPitanje sldbode u postupcima usko je poyezano s pitanjem v. cije npr.. do povrede Hi smrti nekog covjeka/. ne stoji. SlOte ltd. Determinizam Osim Millera kompatibi'lizam su brarrili i mnogi drugi filoje u stvari nespojiv SalIDOs jednim nacinom opravdanja moralne osude i .~tLuzro'kovan vlastitim '-'nlbenjim"IT intenclia_ma. determiniranost jedino znaci da njegov postupak predsubjektu pripisujemo odgovornpst za !postupak. S1.estci ~.E. . obja:Snienj~_n_~ego. rl'JS?~aCin-. Jer. rezultat datih pacet..j~___r~zult~y_~~j~~!h rovo iglupo 'kaznjavati .:. 60/ j -. .\TiUiJ'a:cfu'otiiIiie-'oo ovorno tL) za ' ._ vamo.~ituacija u svim slueajevima sHena po tome Sio je postupak cenice.. ne_ Opravdanje kazne !kompatrbilisti vide u tome 8tO ona predloboda 'i determitlira~Qst To je lijepo 0 Hok pevlastavlja jedan novi motiv koji bitno utjece na Ijudsko ponasaceCi distinkciju izmeu preskriptivnih i deskriptivnih zakona.. on m9ze 'biti gurnut. kon tradtktorni 0: movi. ''§T"u istina da prestupntk u datimokolnostima doista nije mogao / 1 1ma univerzalno vazenje.a~neslQ'p..' like da se marnifestira'u eov'ekova hti 'en 'a. onog sto se zbi!lost datu neovisno od sU!bjektovih zelja i intencija? a 0 sto va.")' .IDJ. nje i mijenja 'gao Kazna.=.J\ i nije mogao djelovatd drukcija nego jito je djelovao pa je i sutivne sfere.anJa. A ako postoji krivnja i odgovornost za neki postupak.:. medutim. 133 r t . kao da bi se planeti zapravo htjeli kretati sasvim druk.~:" .' m . . a.( slo'~ocra A.. eovjek u stvari . ne bi vise \. mogao Izbjeci. j'. St . -traju da je takvo tumacenje kazne i onako potpuno prevladano.57/ n slaje sulOJekhvm ±aktor koji i jest predmet etiekog pmc~.ci okolnost. i ta zbrka je po Schlickovom misljenju glavsla buduoi da ce njezino nanosenje. .. ?misao i opravdanje kazne iscrpljeni su u 0 determinizmu i slobodi. Taj prigovor. eovjeka moralpo asudn1je za njegovo»loS4_ pravo da eovjekaza taj ern krivimo. a pogotovo da ga kaznja~l1'bjeiktivno ustrojstyo aka je ana nuZan. kazna opet ima smi!Ce'nja ne razlikuju. sti s opravdanoscu moralnog sudenja.bnih 'komplikacija i pseudoproblema u raspravi zeljene posljedice..·uz.M~~ . a 0 ace 1 Soo Je nuda slaboda ako_nije. Ova] uhhrarISfl1ki pristup okre_!presknptivnom(zakon preiIsfavlja propis kojim se zahtijeva -: odredeni oljNk pona!sanja i iza koieg stoji prisHa a:ko M--'bude-nut Je buduCnosti i opravdanje kazne nalazi u njezinim ko.a ne a Je i sa~~=. je barbarsko. to je sarno ostatak primitivnih i iraciona'lnih gledanja koja odumiru. str. s jedne strane.~ :> y.cije.. netk determinirari to sarno znaei da postoli . /»zakon« u/dva) vrlo razHci!~_z_n.! on upravo'djeluje_ da se povecanje patnje moze ispraviti novom patnjom sasvim \ . zar nije besmisleno reei da je on u tom trenutku trebalobiti zastupano u ciyUiziranom drustvu.J_2l..AkoO'ilo jos ima zastupnika. \Sl.Qd. vee naprosto izrazavaju ono stCLpla-.: htijenjirna..!lzekvenca a. . Zasto nekada nosti.

o. 1966. mtehgenCi]a ]e_nesto_. r.est. ~ glavni smisao i cil' moraIne osude . tvrdi Campbell. a to je»onaj misteriozni oblik moralne alkemije u kojem koj pretpostavci.covjekov izbor? Uko"Libertarjjanci su filozofi koji smatraju da pojmovi slobode liko je taj izbor izraz subjektivnog 'karaktera. kao i ~kod kazne.0bica1eni):l_?hY~~_nt(. S jedne strane. Campbell smatra nuznim pretpostaviti da se kauzalni 'Ja i dogadat ce se usprkos nameta.onda je on dei moraIne odgovornosti ukljucuju mnogo vise sadrzaja nego sto termiJniran tim karakterom kOJi je sa svoje strane rezultat drudopusta 'kornpatibidistieka 1'nterpretacija tilh kategorija. Jedino tiv.« lBerofsky. dobrota itd. nVll~a ~ negativnom reakcijorn drugih ljudi. postoJe--elicke vanja deskriptivnih i preskriptivnih zakona -ono sto je Schlick :.. naproslobodnih. Upravo Campbelovom jasnom pisanju i nanije onda rezultat slucajnosti.1 a da« imp! icira »rnoze«.bar dyjje--_mogu~!l. A.pretpostavka i osnova moralne . Naprotiv. i Jer. 1 .Q. da je \ osude za neki cin je uvjerenje da jepocinitelj djela upravo u \. na primjer..cnosL ne vidi se kako nekoga mozemo . determinrran? Zato Sto. Ijepota itd. povlaci neke--ozbiljne revizije na~ih ._~l?()F" __ije re:Ou'ltat slucalnoS1r~-»Jer n jasno je da covjek ne moze~'thtl moralno odgovoran za neki P9.po Iibertarijanisticliti. Upravo zbog negacije togfundamenta1nog c~ na buduca htijenja i postupke. 129/ cega se doista treba odreci je nesto za C1me i nema smisla zaRazmotrimo poblize situaciju u kojoj je. Naprobv.sti izmedu kojih covjek u tim trenucima . 1968. moze naprosto pripisati slucaju.kazne li moralI:l:og neodobravanja.1:!. da se utje.?ji sloboda 'postupanja covje~ov? Od-~ Iucivanje da 11 da djeluje orrako kako mu duznost nalaze ili da kao odmazdu za svoj prosli cin.. .o~v:~r<:I1_i. Uzmimo tip situacije u kojo] za. a'ko riijeizraz karaktera.zaht"ev da se coviek onaga na odredeni inace ilTegov subje'ktlvni element ne snosi za to krivnju. flo . nemarno-st. krivnje i kleptomana je rezultat ne'kog njegovog unutrasnjeg poremecasIobode._JaJ. i moralno odgovorne osobe od neodgovornih. preistinsku mogucnost izbora. ide »po Iiniji manjeg otpora« i da ugodi svojirn »empirijskim« zeljama i strastdma. osudujemo a u drugom ne kada je u pogledu oba ta svojstva J€' tao Po rrjegovom misljenju.1._s1oI~ne odgovornosti.ni~ompa'tibi1ist 'bi na to odgovorio povlaceci najprije vedena do tocke gdje je prilicno evidentno u cemu je bitno nefuliku izrnedu dviju vrsti osobinakoje se kod ljudi smatraju slaganje izmedu dviju strana..i su kog--:p-cigtleai:i:'"na 'cOvjekaTcfruStvo. sto ce . ) i~le njegove u-nu:trasnje dNeme. pozeljnima.u takvoj situaciji odluciti .bi:tno: i dalje se sustinski razlikuju slobodni postupci od nes!l!'pa'k koji izrazava njegov yJastit'i izbo~ nego se. a ne krivieno djelo. tvara u dobro« IHart.nJegQY_. to jest potpuno.pa smo se time u stvari ~eznatiji zastupnik tog stajalista je ~a!ltl a u novije vrijeme i term'inizam. Ako tu doista postoji rkontrakauzaina s'lo£9d_g. zasto ga u jednom slucaju moralno ao ostu iti~i~oja povlaei moralnu odgovornost sub-z-. postoje prirodne osobmekao mre'll.L.\ toj . moraine izopacenosti i patnje.va.. razmisljanja. Campbell smatra da je malo tko pocinio gresku nerazlikogencija.~ost. .bio jednako. Medutim. Upravo zato je. kao sto Campbel'l vjeruje. osnovni spor izrnedu pristasa i se taj covjek u oba slucaja rangira nisko po posjedovanju jedprotivni'ka determinizma je u tumacenju recenice »~_ nog pozeljnog svojstva. duhovitost. 'toga je i besmis enD osud_~: '//1 134( vati covjeka za neke postupke u___kQjiroa_nilrnkvu U10gU nisu nnnl _----~es o'iv s osto'a_~_mora _ . str. I nakon uvodenja deterministicKada s~jekt odluciza je<!~I_!_gg_P_ll:~(}V:~_PQ!}_asanja kOj. moze~birati:-'-' -<Kom pa:ti:bi:li_stL'J zakljucuj u da prih v aC~I:l:j e_Ae!~:r~~ctl_i~_rI_l_~_ ne Campbell naravno ne zeli upasti u zabludu indeterminizma. one sto se takoder hJtjelo izbjecinu argumentiranja treba najvise zahvaliti sto je diskusija do- 5 1-35 f i me I j 1 j 1 I - y j . jer akt krade kod ~tuacije Da hi se sacuvale nase ideje odgovornosti. Reci za-n:ekoga '(" 'Uzimao kao jedan ad glavnih razloga rprotivljenja determinida je neinte1igentan i reci da je nepostenslwD. i ako se 'kauzalni niz u tom Libertarijanizam trenutku prekida i otvara prostor za alternaitivne putove u 'buducnost. buducnost za eovjeka otvorena i gdje on ima se kombinacija dvaju zala. ~~ moralnr OVTsi 0 covjekovim htijenjima i nastojanj<ima i u tom smislu .postoji /nepreklnuti kauzalni mz Jl ko" em proslost~je il'OZnacno L bezlllbzirnost 1 uopce bilo sto drugo na sto se moze iitjecat! iedu~e b:UQ]J. zar taj izbor C. nesi'o 0 je napravio.e. ostaje saeuvano sve jito je mu_"_.sto ne ".srtuaciji kakva jebila mogao iza'brati i drugu alternativu htio. nepoje sjedoYill1ie-lQ:g2Y_Ql§J.Rao 'pos"enJe.. No. str.n'a -su rotnih motiva u-vidu niz ~im mjestima prekida i da se na taj nacin otvaraju . odnosno iracionalno i nehumano misljenje da prestupnik zasluzuje kaznu naprosto C::r:npb~l1a i j~dino .\ ne uciniti to sto je konaeno ipak ucinio. a sto jebilo nuzan rezu'ltat uvjeta date kleptomarrija bolest. S dru e shane.o je po tome sto '):mu. 234-235/.. Campbell. Najpogiih kauzalnih faktora .aao_ biti~~t. p_emenitost._Il_L~ to:n s~isl~ je ~?g~vorar: za.

U)derenje da.e. . to znaci nadnaravan.izvan kauzalnog .. ci'je ponasanje ta) Ikauzalnog niza. sumnjati da moj (1) Ako stvarno posto]i sufiJekt /seZf/ koji na sebe uzirna tedzbor nije puki izraz mog formiranog Ikaraktera. Slicne ideje sapitanja.. recimo.lEje "1 rbst.Lk. i1i »ja« /seZf/.? nosti. Otuda i »kontrakauzalna sloboda«. ~li . uzimajuci u obzir sve njezine fakizvana je kreativno djelovanje. 133/ Radikalno SllprotStavljanje onog sto se tu naziva »subi~Ig5( naIazlr-Ako'-"e ravo rjesenje mora:lnosti ·covjeka upravo u tom slobodnotn neempirijskom su je u.h~j. 1974.J'J!ii::)i reklo/.1. U takvoj potpuno identicnoj situaciji on bi u nekom zumjeti kada nastojimo razumjeti one sto se tradicionalno nadrugom trenutku mogao . i empirijski formirano ka. ali 0 kojoj nismo skloni postavljati ($S »em iri'skom« stranom cov'ekove licnosti.rektna konzekvenca naseg uobieajenog shvaeanja moralnih norCampbell to pokusava postici tvrdeci da pr~ isivanje neko .fPiti. acmeCl to ostaJe::kaD SiD je 11[0-1 za tremni 'li!bertarijania:am najbolje govori Sartreov vlastiti ka§rke.!.cije. po opcem misljenju.a. bozanskL Mi Ikazemo da je autonoman . 136 pretpostavkom da je kreativno djelovanjebilo koje vrste Ibarem moguce /a ne znam ni za :kakav razlog da bi se to a priori poLibertarsjanizam je u novije vrijeme bio ostro/ki!. i jest u stvari ~jedini Ipredmet moralneosuue ako bude poraien u ._ Kao sto je vee receno.Co_v~-mogaoEPpostup~subjektu ne povlaci da je taj postupak izraz ~_i.3!-ps~ tipa. tera. naime. str. To znaei tragati za je na tom mjestu kauzalni _niz.postupiti drukcije. ~. 'postoji [edan.niza znanstveno neplauzsbilna. ~ »Bez obzira koji put. 60/ stojanjem takvog misterioznog 'i meodredivog subjekta i prihvaZadrzimo se dpak na umjerenijoj i plauzibilnijo] varijanti 'time. X ili Y.. Objasnjavanje s njim 'izbora !bez obzrra na :karakteristike konkretne situacije. njegov karakstvari . s 'fU e rane 0 govara an~ovoj q. s jedne strClne.« /llbid.« /Skinner.. barm koder ne mozemo objasnjti. Odatle slijedi da je apsurdno tragati za smiopis situacije Hi »pOicetnirhuvjeta«.« /Berofsky. I Kant je. jasno je da odatle slijedi da ·-stOm u 'slobodi volje' s vanjskog stajalista.-4e-.se javljaJ~teskoee u vezi s time gdj'e se'iBivii manif~stj. On ponom karakteru. " F~kcija unutrasnjeg covjeka je da pribavi obja'.ton<mlI):9g }noE~]_~9. sto se tice sniji komentar tih mjegovih ranijih gledanja. liirrterakcija izmedu subjekta i tijela Oije ponasanje on usmje- ime- e l . ne moze opazitt kvoj situaciji ka:kva je bila. i samo jedan. str. daJefa·~teZaKQ!itraaiktorn~.!~kte:zemo reei gotovo I1Jl!sta? Evo ka:k~ na ~a to swb .)Jerkada bi postojao neki postupak koji je osudujemo za njegovo ponasanje jer smatramo da je unatoc stvarnc sulbjektovpostupak a ipak nije izraz njegovog karak. . 19/ kazern samSEfui: nevjerojatno. »Kada to citam. on je centar iz koj'eg ponasanje emanira. nauke 0 ponasanju. Evo i kako on sam to obrazlaze: -. njezinoponasanje pripisujemo osobi koju ne rnozemo vidjeti. kakve j~oae. libertarij anizma.situacijeukojima. naein kako se mozemo nane bi se reklo da zastuprricima -Kontrakauzalne slobode bas dati da ga dokucimo.postu lraju6i misterioznL i »Buduei da nismo u stamju razumjeti kako i zasto se osoba (.. rjesavao problem so e volje . rzane su i u . a ipak jest ret odlucivanja u moralno ~roblematicnim situac:ijama. . ltvrdnj i da pos. covjekove predispo2Ji.ekta. a to je s unutrasnjeg stajalista direktnog cvjetaju ruze._9_gg_Q::_ i Na kraju Campbell rezimira: VOIiIlOg subjekta . se ~:_. eak i uz potpuni nag jelovanja. Iznrjet eu sarno dva najjaca prigovora:-OP da je sudjelovanja.-kaaanastaje.tiie.. 5t'v::rra.poznatoj Sartreovoj tezi da subjekt ima slobodu Snjenje koje nece bIb datje objasnJavano.Iil_!. 0 tome koliko je rpretjeran i neodrziv tako eksJgeee.pa ja sam stvarno to mislio!« Problernd se ne uklanjaju cak i ukoliko se pomirimo s po/Honderich.. 'On mije pcsrednik izmedu proslih zbivanja i sadasnjeg neovisno 0 vanjskim okolnostirna i njegovom do tada oblikovaponasanja.. drJ.iIltra:kauz_alIla_slo'boda.ci? Moze li libertarijaniza:m naci srednji put izmedu Sctle debertarijanci smatraju da je postojanje takve vrste slobode diterminizma i Harlibde indeterrninizma? ._prekinuLi prestao je vaziti denjim na takav nacin da se osigura da nece 'biti pronaden.Q. . Ukohlko je subjekdira' svoj do tada formirani-kara'kter im bitno _ kreativtu doistaosta'laotvorena druga moguenost. Upravo zato ga i ziva:='slObQ_da=Y~lJe'._neke_.kao prakticno bice angazirano u njoj. Pod 13 terminizam. 1321 teza Iibertarijanaca 0 p<?si:gjanjuCil:!. ne mogu.-nJegoVe··osciblne·i· gdje se izbor koji je napravilo moje ja. 'I'ada .. koje ~. reklo obi se da takav postupak u kajem sub~anscenalternativna mogucnost 'koju nije realizirao. to jest prestaje. grubi dualiz~. nespoznatljivi entitet. 197'3. T~L_~~moralni subjekt.upravo je 'kreativno djelovanje ono sto nastojimo rater -ltd.' a: 0 .i u tome lezi bit cijele tore /vanjske okolnosti. koji stojiizvan koju vidimo ponasa onako kako se ponasa. je pretpcstavka r osude i pripisivanja odgovortOVOg karaktera. covjeka kao stvar po sebi. 1966. str. mi i moralme odgovornosti.!§'t!_I!:1{_~· Skinner: izmedu fenomenalnog i noumenalno su je a. str. iza'berem u toj situaciji. svim odredujucim Iaktorirna postojala za njega objek!tivna.:toj. Ovdje se po rn'isljenju Hbertarijanaca radi 0 kategor ickoj rnoguenosti: subjekt je mogao djelovati drukcije upravo u ta»Jedna stvar koja se. zapocinje.

1950. uz cdlucno negiranje '\ sterna u trenutku tl i uzmemo u obzir sve zakone kojli U od611o kciik:vog--vida slobode. cini seL. predodredenosti i koji hoce zastupati determinizam. Deterministi su dokazivali da nije u tome i uspio. ~rednji .-.o :kacije.oEQlE:~~ti.'""'"" I [38 \/ ( . au a{U odluke_:mo.. uzmimo Inkompatrbilista [er je smatrao da ISU ond imali hrabrosti dosljedno povuci sve konzekvence svog stajalista i ustrajati u doista da se 'iz tih tocaka granaju alternativne mogucnosti koje ostaju objektivno otvorene. postavimo u lozofekoji se »uzasavaju ostrih djeci« poput fatalnosti. _u skladu.~~s:t_U~2:_Ei~_J moraIne od~g.ga pravo smatrati moralno odgovornim.n~~bLni(2) Ozbiljniji je prigovor da je libertarijanizam logicki nekakvog smisla je. --_. svjestan riedostatnosti inde'terminizma. Jamesove simpatije su bile na strani nist. po njima. i dndeterminizrna.prrklonio je mnoge filozofe uvjeponasanja upravo negirao i determinizam i indeterminizarn.--. Premda nog spora izmedu dviju strana.~-. 'Darrow je smatrao da nemamo pravo covjeka kniviti za bilo izasao iz proslih okolnosti. pretpostavke koje su Inaee predmet ozbilj-su--dobili naziv »]:>lCi. covjek u stvari u toj situaciji i nije mogao postupiti drukcije.la is tina da je sUJbjeklt u toj situaciji dbjektiyJJ. zati na neki treci. ovakvom situacijom gdje I rnogao djelova:ti i d:rukc_0~_a_t<?__je za_libe1"tariia_~~~Lnuzan uvjet je materi'jalni svijet izlozen_kauza'lnom utjecaju iz nefizickeI. Tertium non datur. iz nJj~g_Q_~. isto vrijeme izbjeci njegove meugodne i uznernirujuce irnplitada ne bi bi.« IHol~bach.~samo nuzan -pr()aukI=oa:r~aer. eticku irelevantnost dndeterminizma.-oslIn J . karakteristicno je za francuske manosu na njih vrijede. Da bi se uopce pocelo ralibertanJaIl'l'zam n Izbjezno vodi u metafiziku koja je kornpa. 139 i Skace. spravljati '0 posebinim problemima 'libertarijanizrna. Uzmimo doista.. opet je isto jer libertarijanci priznaju juci faktori.~te. ucuje 1 od kojeg ovisi izbor budueeg ponasasku tezu da su Ijudski postupci determinirand i da su zlocini. \5L/\ J rava. Iog'ieki gledano. . Na postupke. »Blagi determinizam« je pomalo podrugljivo rijski rnoralni subjekt koji slobodno bira izrriedu tih altern aime koje po Jamesovom misljenju dobro karakterizira one fitiva i koji je odgovoran za taj izbor. uzmimo takoder da postoji neempinjemu do kraja. 137/ _n:rZJrr}'.je li on rezultat _. Medutim.---.:Ui-. po Carnpbellovoj vlastitoj pretpokoji njegov cin jer je u svakom pojedinom slucaju istina da 'On stavci nemamo ._Ako je subvajucih okolnosti. sto je pak sa sarrrim tim subjektom . nego zastupajuci pred porotom op6u filozofJe aj oji 0 . sTO'bodn~. I ne sarno to.j. kako je Campbell u prikazu l}udskog SlomHbe:rtarijanizma .a onda je rijec 0 indetermilznutra. No. 1961/. str.~~Ile.rminlz~ Ili to nije tako .put. s_t_~rn. Campbell je. prethodndh uvjeta ili je nastao slucajno? Ako je kauzalno pro.9_E'stV:~~~l!.-~. Postojanje dovoljnog uzroka za neki cin povlaci to da sebno jasan nacm je ovu kritiku Izlozio Smart /Smart. ]er se tada ne 0_ odrzan u energije. Ovirn argumentom se za trenutak li'bertarijancu dopustaju William James je ankompatibiliste nazvao 9-vrstim detersve pretpostavke kdje su mu potrebne da dzgradi svoj prikaz ministirna Ihard deterministsl nasuprot kompatibilistima kOJi \'SloibOdnogponaiSanja._-'koherentna teorija. Osirn toga.psti/. nuvezi sa svim tim sarno [edno pitanje: kako ~e nastao sam taj zncsti. Ako potpuno odredimo pocetne uvjete nekog zatvorenog siDeterrninisticko tumacenje ponasanja. da se kauzalni niz na nekim mjestima prekida.ralnoLsub. nastojao izgraditi srednji put izmedu determinizma -'. No.. I. rija._ ~i taj akt odsfere bio hi na'ru~enprvi zakon . zastupni1iibilna s nasim sadasnjim naucnim spoznajama sarno ako se ci ove teonije moraju najprije izbjeci navedenu dilernu i ukauvedu mnoge i neuvjerljive ad hoc hipoteze.gi deterministi« Is oft determinists/..nji put time sto je uveo pojam sub'jelda Iselt/ ko~ stoji izvan Clarence DarI10w uwji je mnoge prestupnrke Ibranio pred sudom !ka:uzafuog niza i koji je razlrclt od mnjrjjskj .F!).termodinamike>{)dnosno za~ I luke neSml]e biti nl rezulta!t puke sluca!]nosh. Ti pokusaji. nije mogao postupiti drukcije ako se imaju u vddu svi odreduako je nastao slucajno.!il!ciL zapravo nisu moralno odgovorni za svoje pomim time je upao u kontradikcliu. »Nikakve razlike nema izmedu! iz konjunkcije tih rdviju tvrdnji /pocetnih uvjeta i zakonal 10ci()veka koga bacaju 'kroz Iproz'Or lcoveka ikOJ'l sam' \_j g~~i _§]!jedi opis tog sistema u kasndjem trenutku t2 . 1z svegiiriavedenog se maze zakljuciti da--'bi mog-ao llOpe€! 'pripisati subjekju.to je toga sto poasticaj_E__prrQ~=~$lij:~~ajli_~:<iOlazLsp'()Ifa!_-a_'_u drugom \ /O. de~rminizam i indeterminizam su kentradiktorne tvrdnje. kaze determije sam bio indeterminist.ekta1 9-n ne smije i1li uzrokovan jer=. oI:iTSUl<on:tradl'ktorne tvrdnje. Jer. ~ -.. po misljerrju nekih.ljko~ailQgi ne dokazujuci nj'ihovu nevinost ili postojanje zakonski olaksaI auza noO JasnJlVog karaktera Isel 's haracter/. i ndje mogao Inkompatibilizam uspjeti. ~-~~ .il~-tampbell je pogrijesio kada je mtslio da otvara sred• 'Jedam od najslavnijih Inkompatlbilista hie je americki advokat . onda postoje samo dvije mogucnosti: Hi terijaliste osamnaestog stoljeca.. nego da. sarenju da .£ii~terminizam i indeterminizam iscrpljuju sve ~gucnostij to jest.

. Jako Iibertarijanistioko shvacanje slobode s racvanjem .cVTsti i 'blagi determirristd su jedno'dusni u tome da te pretpostavke treba odbaciti.kritike da je neslaganje izmedu kompatfhilista i inkompatibilista u stvari cesto mnogo manje nego sto to na poeetku izgleda.kauzainog niza u »otvorene« alennative svakako da proturjeci determinizmu. vee da ga je smatrao sastavnirn dijelom suvremenog morala. onda ce biti kompaHbilist..gj1eTnativlnili·mogucnos1i. Ali zar nije racionalnije odbaoiti definiciju koja je nelogiena i zamijeniti je drugom. Oni se slazu u s1ijed~daJjlldi nisu nikada slobodni Ne 'bi trebalo da zvuci paradoksalno ako se zakljuci 1Z ove u camp~e rije~J /tj. Oznacimo s »p(( Iskaz koji opisuje neko stanje univerzuma prije .Inkompabibdlizam j e rezul tat ozbiljnog tretiranj a Iibertarijanisticke defi:nicije slobode. ~macen]a 'Po etiku.odgo~Y_Q!11Osti s :kontra'kauzalnupretp'ostaYk:_ii~r..je situaoija u svak6rii"pO]e-dinom slueajuido kraja odredila covjekovo buduce ponasanjs i nije dopustala alternative..u:d:ucP'&~L]p. neki nd njih su po opcem misljenju bfli izvrgnuti 'poraznoj krrtici koja -je razotkrila njihovu logicku nevaljanost. No. uostalom. a mnogo toga ce ostati kako je d 'bilo. Dakle. Otuda se vidi da razlika medu njima nije toliko 'brtna i da se na koncu svodi na razlieito tumacenje uobieajenog mora:la. da Schlick nije retributivizam smatrao pukim ostatkom !barbarskih obicaja. -tada nikoga ne mozemo kriviti jer . 941 140 uzroka liz unutrasnje sferel ne dolazi u sukob s postojanjem striktnih zakona po kojima Ibi se odvijalo Ijudsko ponasanje. Oni ne vide snagu svoje vlastite fundamentalne pozicije«. cvrsti deterministi su prihvatili odredenje slobode kaojsrnogucnosti da se dj_eluje' drukcije u potpuno i~to]sitUaciji«. jesu lL . Daleko hi nas odveo pokusaj da dzneserno i ocijenimo naj:poznatije tipove 'tih argumenata. da vazi univerzalni determinizam te da je prema tome q nuzna posljedica od p na osnovi prirodnih zakona. a s »q« is'kaz ·koji opisuje bilo koji moj postupak za koji se rpretpostavIja da -je rezultat mog slobodnog izbora.YI~rovanJe "u pniSutno~. da su njihovi postupci uzrokovani njihovim osobnim odlukama. smatraju da treba ozibiljno uzimati Ifbertarijanlsticko tum acenje sloibodnih postupaka? Iza njihovog stava stoje raznovrsni argumenti koji hi trebelo da pokazu kako univerzalni determinizam iskljucuje rnogucnost slobodnog djelovanja.sto sarno jo. to pitanje je filozofski i opcenito krajnje nezanimljivo. Pretpostavimo. Inkompatsbidistdcka korrkluzdja se tada izvodi iz dvije premise: 141 ostre . Zasto mnogi file zofii d danas.. Argument je krajnje jednostavan. Ibuduci da je to shvacanje nekoherentno.lQ.mog rodenja.. sadrzavala ona njih ili ne. onda ee determinist biti inkompatiif)ilist.kako-]e-'~cOv~jek tom' smislu·sldbodail. Determinizam ce neke vtipove moralnog sudenja onernoguciti lli u najmanju ruku ucinit! iracionalnim.' Osnovna £ocIia neslaganjaJeu slijedecem: ukljucuje Ii uabiCa-< _ie!. Tako. pi'tanje 0 spojivosti determinizma i sldbode volje ovisi 0 tome sto se pod slobodom podrazumijeva.s vise pridonosi njegovoj uvjerljivosti. tvrdnja cia je sloboda determiniranost posebnom vrstom -a'a: . Odatle doista. Nasuprot tome. .1'~. prisiljeni su nazvatd to IIlMVnOuvjerenje iluzijom.fHozo:fii Inpr. a za Ikoji se Icini da je na" aci argument u Iiteraturi u prilog neophodnosti libertari ia:nisticke tinter re . Tout com- u prendre c'est tout par donner. Kompatibillsti pnigovaraju ovakvom rezoniranju zato sto pocinje .~. Gionet. Da bi se odlucio spor izmedu 'cvrstih i slabih determinista treba10 bi provesti statisticko istrazivanje prosjecnog sh vacanja i obicnog jezi'ka. Uostalom..-'a ako nije tako.Jjudsk· tucLu potpunosti kauzamo oIbja:sn'lVl 1 ' 0 _.Qsljedic:am. da su Ijudi nekada slobodni u kompa:tibi1istilokom smislu te rijeci /tj. Nairne.. nasuprot kompatibilistima. Treba samo da se upoznamo sa svim'determlnirajucim faktorima pa da shvatimo da je svaki zlodm i svaki »nemoralni« ein neumitno proizisao iz nesretnog sklopa okolnosti i da tu nema mjesta za krivnju..~. nego zadrzati je i izvlaciti iz nje neobicne zakljucke? Tako je inkompatibiliste kritizirao i Miller: »Ono sto ti determinisbi rade je. Ono bi na kraju vjerojatno dalo razhicite rezultate u raznim sredinama i raznim vremenima i ne bi dalo potpuno za pravo nijednoj od strana. No. namjerama i afindtetdma/: da kaznjavanje ima opravdanje sa~o ako je akren~ 1b. Kompatibilisti i inkompatibtlisti se uglavnom slazu u tome sto 'treba odbaciti a sto zadrzaci: njihovo je neslaganje oko toga da Ii obicna moralna svijest sadrzi 'kontrakauzelne pretpostavke.prihvacanjem Iiberatrijanistickog shvacanja slobode. Ono sto jest zanimIjivo je ~ k?'kQ. "moze se smatraH moralno odgovornim. Lamb i van Inwagen/ smatraju dokazom '0 nespojivosti determinizma i slobode. on bi bio inkompatibrlist. da cine nepromisljenu koncesiju indeterministima da ovi imaju Ikoherentnu teoriju i da je ona identicna s naivnim vjerovarrjern u slobodni izbor: a kada su premagljeno dopustili toliko. 1966. Ako je to !tako. mora slijediti da nijedan nas postupak nije slobodan.. na pnimjer.___gere~leksivnohvacanje slobode i. Stoga cemo se ogranicitl na razmatranje jednog zakljucka koji mnogi suvremeni .a koje moze izazvati). su u potpuno istoj 'situaciJIl mog1i postupiti drukCije nego sto su postupili/. moraIne . takoder. str.stvaxi stoje. prvo. fBerofsky.

'0 istoj sitl!. Slate. _mogao i da je ne podig.'9g~2_cscun. Nezgoda je u tome sto se njihov argument /protumaeen na nas nacinl ne odmosi sarno na podrucje ljudskog djelovanja. (2) (p ~ q) je neizbjezivQ Ijer se ne maZe utjecati cna. str. Dakle.rvaze. n~ih_zalkonaL (3) q je nei2lbjezivo Ina osnovi premisa/. ukoliko sJtuacijabude sasvim ista. to Jest. No. <'.kauzaJ. Zabluda 0 otvorenim alternativama potjece iz nepoznavanja uzroka koji su utjecali na odluku i 'koji ce. polozaj reki 'Vest uzrocni fa' t odnosu na osvjetljenost Zakljucak koji nas je doyen do suprotne kO'Ilkluzije~43 ne moza 'bilti logicki ispravan. ~~~lJeo nase 1 uzije .(1) P je neizbjez:oo . }M~1v\)V :Alternativne tvV' a . Sada mozemo izgraditi za!kljuca:k analogan onome koji je predmet rasprave i taj ce novi zakljucak zapravo predstavljati reductio ad absurdum inkompetibilistickog argumenta: :budu6i da (1) polozaj prekidaca ne maze imati nika:kvogkauzalnog utjecaja na p i da (2) on isto tako ne moze imati nikakvog 'kauzalnog irtjecaja na vazenje zakona(p ~ q). da su d vanjske okolnosti i moje unutrasnje stanje bili dsti :kao u onoj situaciji dcada sam podigao olovku. sasvirn je [asno da unatoc tome suo su premise istinite. Razmo'trimo detaljnije inkompatrbilistieki argument.~u tome stooni jesu if. Medutim. Dakle. sporni argument ne mogu spasiticak ni oni koji su spremnd prihvati'ti radikalnu konkluziju i ustvrditi da izrnedu unutrasnjih stanja subjekta i njegovih postupaka nema uzrocno-posljedicne relacije.. Deterrninisti..akvi kakvl jesu potpuno neovisno 0 nasim htijenJlma i zeljama.Qslost!. Na osnovi cega tvrdirno da su prosla stanja univerzurna i prirodni zakoni neizbjeZivi? Njihova se neiz!bjezivost saS'tQji. koju bi hila vrlo tesko otkriti i koja je takva da nam gotovo _I . NjegOY kljucni pojam a' a »neizbjezivost«.podignem.. Ovo ·»IP.ne relacije __:_-reCimo.nem. premisama sto smo ustanovrli smisao termina »neizbjezivost« u /neiZcbjezivo je ono na sto na!se zelj~_L~.u':' zalnoe l! asne u 0 nosu na njegovepos up e. Oznacirno s »p(( stanje univerzuma prije ne-go sto je prekidac napravljen i pretpostavimo da vazi univerzalni deterrninizam tako da je q /paljenje svjetla/ nuzna posljedica od p na osnovi prirodnih zakona. Nakon Intuitivnf -osjeeaj slobode potjecs velikim dijelom iz uvjerenja da u mnogim situacijama objektivno postoje alternativne mogucnosti. slijedi konkluzija da (3) poloza] prekidaca ne maze imati nika:kvog kauzalnog utjecaja na paljenje ili gasenje svjetla. stanju univerzuma prije nego sto je'"CLohcni tovjek uop6e roaen ·erojatnobas zato da 'bi se naglasHa ta nemo uenos eIOva-. nego 1 tvrde da rrjeno postojanje ne bi covjeka ueinilo nista slobodnijim nego 'kada je ne 'bi bilo.. UCl~ltl drukdije« podrazumijeva naravno identicnu situaciju.0 -rna ueno . 19-20/.~i Ijer se ne mozeyHecati naI>I. 1982.. .~. mogucnosti gt#1'-1A fJtJ10j~~ . rna lkoJi:ko na izgled nezna:tn rom enu u uvietima. a time smo na indirektan nacin pokazali i nevaljanost inkompatibolistjekog argumenta koji ima istu formu.~j~re nemaju nikakvog uzrOlcnog utjecaja/.G ft... kada promjena polozaja prekidaca izaziva 'paljenje svjetla . Zasto ne one drugo? Mozda je one koje sam uzeo bile malo blize meni.. k~o sto smo vidjeli. ne sarno da poricu takvu mogucnost. Cini se da je 142 upravo analiza neizbjezivosti«) najbolji macin da se uvjerimo kako je taj navo TIl a az a nespojivosti determinizma i slobode u stvari pogresan. Ako se premisljam da ld da podignem olovku sa stola i na kraju je doista . Uzimam jedno od njih. Na·sa konkluzija prema tome tvrdi da zelje i namjere subjekta· i g.povlaJci neku. (. IU prvoj premisi se govori 0 . a moje uvjerenje da sam doista slobodno izabrao izmedu razlieitih rnogucnosti i da sam U mekim situacijama mogao postupiti drukcije neg a sto sam postupio .. Hi je prevagnula neka druga trivijalna stvar. dobi1i smo konkluziju da je 'bilo koji moj postupak neizbjeziv.cista je iluzija.da san:. leini rni se potpuno izvjes:r:~~. Nase namjere i nastojanja ne mogu-imatT nikakav (l(auzalan utJecaj na oblrk prirodnih zakona niti na ono sto se dogodilo u proslosni. podsjetimo ria osnovno pra-' vilo deduktivnog zakljucka da se termini u konkluziji moraju javljati u istom znacenju kaje imaju u premlsama.. Mnogi ce filozofi to smatrah oClglednom nelstmom koja sarna za sebe vee dokazuje nevaljanost irrkompatfbfldstdekog zakljucka jer je dopustio neistinitu konkluziju iz istinitih premisa /illpr. vee je lposve generalne naravi i ima apsurdnu konzekvencu da uzroenost uopce ne postoji! i.:: clF Je uJe __ru dje vrlo je slikovdto objasnio njernaeki filozof Pa-ul Ree: »Pretpostavdmo da su dva jaja na stolu. Uko1iko va2J_iu~iverzalni determinizam i ukoliko je navedeni zaJl kljucak valjan. slijedi da je svaki 'cin bile kojeg subjekta neizbjeziv i nuzan te da je govor a nekakvom slobodnom djelovanju sasvim bespredmetan. drukcija odluka .' 1 {l }I I-- I Uzmimo neki jednostavan primjer obicne i nepr'oblerriatijine . ponovno dovesti doiste odluke.

L~~otpunog . Posve u sklaza du s determinizmom pOikazuje se da je O'~voreno?j. kada ) sam uzeo jaje.nikada ne dolazi do svijesti. . rnisli se da su objektivni faktori situacije dominirali tako da nisu otvorjli alternativne mogucnosti izmedu kojih hi jednu izabrao su'bjektivni cinflac.ElL_:rnislimo da_' se i moglo dogoditi.linita. Ako se gledaju relevantni objektivni Iaktori situacije Ivanjske okolnosti u najsirern smislu . Upravo se najspornija mjesta i fundarnentalne teskoce rasvjetljavaju uvidanjem kako su ta dva stava ipak kompatibilna.-~~-----pofp_uno odredeno i nema ~j~. nego uvijek one koji razmatraju po stupak li'zw onog .zJlltq. Deterministicki interpretirana ona nikako \. ako se reeenica »0111 nije mogao postupiti \ drukeije nego sto je postupio« protumaei ikao genera:lna deterministieka teza.-. jetiti dva aspekta stvari 0 kojoj raspravljamo .4et~rII.L~mlQ_ciJ. ta] subjektivni element i jest predmet moralnog suda. irn toga.« !Edwards & Pap. ne znac ll1e odlucuje po 'Svojoj volji u nekim situaci. odluka u nekoj situaciji jos uvijek ovisiti 0 jacfini CD1rj&ove valje 11i 0 moralnoj snazi njegove licnosti.._neitO-1l. iIi sam mogao -'\ .. da li u potpunom uzroku nedostaje jedna nijansaosjeta Hi citava gomila osjeta ocito ne igra nikakvu 144 ulogu. umjesto toga sebi odsjeci prs'te. gdje nije mogao postupiti drukcije.:Hzicka ogranicenja. Cim je situacija objektivno otvorena a subjektivni element je taj koji odlucuje dzmedu alternativa. Uzaludno je pokusavati izbjeci tom vzakljucku pozivanjem na to da ce. mogao sam. sitllacij~. genetskim nasllie~stlWoima i utjecajem sredme.t. nema smisla nekoga kriviti.. to jest zato Sto smo izostavili subjektivni element.ni proshm uzrocima.sfo-fe1ino~--»On ndje mogacpostupiti drukcije nego sto je postupio« je reeenica opasno visesmislena i koja zasluzuje vnlo pa~ zljivo analiziranje. Kada se to IRaze u obienom govoru.?aon u stvari hlJ e--mogaoh1fetnlrukcij e nego-.-. Ako sada pogledam unatrag ali ne vidirn zasto sam uzeo bas to jaje. ~i_i_~jegova htijenja su uzrokovana drugirn okolnoS'tima~. Ali cini se kao da je Ibi:lo moguce uzeti drugo jaje u tom trenutku.. raspolozenju i odlucivanju nakon Ikolebanja izmedu »otvorenih« a:lternativa. i nakon uzimanja u obzir nasljednih i stecenih osobina. riije sve tako [ednostavno.-. jarna. posljedica se ne moze pojaviti eve dotle dok je uzrok nepotpun. ani dopustaju razlieite mogucnosti ponasanja. to jest. te »otvorene« alternative nisu i otvorene. tada povjerujem da sam isto tako mogao uzeti i drugo.sta __ al~erIlCltive.") ikasne. . No.rcke implikacije stajalista po kojem zapravo nema alterna:tivnih mogucnosti djelovanja? Ree je zajedno s mnogim drugim filozofima izveo cadlkalne inkompatibilistdeke zakljucke i negirao je postojanje slobode i opravdanost pripisivanja moralne odgovornosti. Iz svega prethcdnog proizlazi da su Ijudski postupci dOikraja predvidivi ako se imaju u vidu i objektlvm ~ subJe1dlv!1. Taj smisao iskaza stoga i sluzi kao Tazlog za skidanje odgovornosti s covjeka... S te tocke gledanja na posebno jasan macin se mogu prlmi-. time je buduce stanje ~----. S druge strane. Zasto nikada ne riavodirno tal ve dskaI Cze.opisll. r )! :kofci-'Je V' zakanske prepreke. kao i odsjeci prst jer. Na primjer.') bili priliku da se manifestiraju. vanjske okolnosti su -) dokraja odredile njegovo ponasanje i nisu dozvolile da oso.tlQ. ~Knjiga iz iko'e'e reuzet _ vedeniodlO'mak i nosi naslov hie lusion der Willensfreihei 1 Kakvog srnisla moze Ibiti u okmv javanju Icovjeka za nesto sto u situaciji kakva je 'biila on nije mogao izbjeci.. 'buduenost je [ednoznaeno odredena._l neodr~denest Ihuducnosti na:prosto re. to jest. Ipak. krivnje ili pohvale. djelovanje drugih ljudi itd. Ako je netko na primjer hipnotiziran.!. subJ~ktivni Os c~su sa svoje strane takoder u ~ot~unos~i_.i· oStaIlh.. ali ztuiei da ne post oje a temativne mogucnosti. odnosno etieki negativno ( ocijeniti ukoliko njegova moralna svojstva i nazori nisu ni do.~l<.(} __ . 1973. ali kada se UZ'IDU u obzir i subjektivni motivi. ~~__se... Istina. nasrnuti na svog susjeda.-kao. Ali to je sarno zato sto nisma u potpumosti opisali tu situaciju. Ovu generalnu deterministicku tezu koja se odnosi na bilo koji postupak bilo kojeg eovjeka trelba razlikovati od kolokvi[alne tvrdnje koja je izrazena tom istom recenicom: »011 nije 145 mogao postupiti dru1kcije nego sto je postupio«.J{oifaonoseprevagu/. razlozi i uzroci koji ga opredjeljuju u dzboru. Zar to nije izravna proturjecnost? Nije..koji je stvarno izveden? Zato 5tO mi u trenutku kada sam uzimao jaje sjecenje prstiju i ubojstvo nisu bili ni na kraj pameti. Cim se tpak navede i uzme u obzir i unutrwnji aspekt /covjekove pre:ferencTje.( bine njegove Iienosti dodu do izrazaja i da Ibudu kauzalno efi.lJJ~~Q_d!. str. ]frUgim rijecima. Zamijenimo 'mogao sam uzeti drugo jaje' drugim iskazima koji sadrze izraz 'mogao sam'. Situacija u kojoj covjek ima mogucnost izbora je ona u kojoj buduci 'tok dogadaja ovisi 0 covjekovim trenutnim htijenjima.mora'Io Je nastah na osnovu neki-oka. 'kompatthilisbi imaju pravo da je on mogao postupiti drukeije da je to htio.~~ su voljni postupci nuzni i to da oni ne izgledaju nuzru. covjek moze tbirati izmeau-onill mogucnosti koje rnu se objektivno otvaraju. Zapra'ZIO je u tom trenutku bilo jednako nernoguce uzeti'-drugo jaje . ona ne povlac! skidanje odgovornosti. Jer Iposjedovanje ovih _~_ojstava.-zeljeT'cesto 'sltni i'fnVljalniaetaIF-. 191 --Kakve·suet. dakleJli_g~l!et~~i ili ut'ecaJem sre ine.

Usprkos tome. prije ~ovjekovog rodenja. str. 84/ ~oralne o~ ~e pekm:l1jl1 kao proizYod datog skupa llZtaka jednako !kao ~e S\. Eysenck navodi da je po suvcemenim Jspitivanjima od 107 parova identicnih bltzanacadrugtbrat bio osudivan u 71% slucajeva. Cak se u nekirn slucajevima uzima 'kao olakotna okolnost 'cinjeIllica da je prestupnik zivio u prilikama koje su negativno na njega utjecale i nisu dopustile da dode do dzrazaja njegova >>lholjastrana«. Stoga se kao osnovno pitanje u ovom kontekstu postavlja: moze li se ono sto nije O'bjasnjeno djelovanjem sredine objasniti utjecajem genetskih uzroka? Postoje Ii. s druge strane. nije Ii ocigledna konzekvenca danijedan covjek ne moze ibiti odgovoran za svoje postupke? J er. i otkuda dolazi. postenj e ili nepostenj e takoder morali nastati nekim uzrocnim put em? Uostalom. a od 118 . Tako [e 'kao .rodna nastala. bit ee zlocinac. BUo je 13 identi:cnih bltzanaca /s potpuno istim genima/ i 17 fraternalnih blizanaca. r . Premda od sredine u znatnoj mjeri iovise svojstva Irenosti. ~Iocin je usud. u 'krajnjoj Iiniji. Covjek odrede:hog ustrojstva stavljen u odredenusredinu. Tada je trebalo samo ustanoviti je1i cesei slucaj kod identicnih nego kod fraternalnih blizanaca da je i drugi ibrat riekada u svom zivotu bio osudivan na zatvor. njihovo posjedovanje upravozbog toga ne moze biti predmet moralnog suda. Vee su pr ije spomenuti pokusaji da se razumijevanje i objasnjenje covje~kovih postupaka izgradi izvlacenjem Ijudske volje iz kauzalnog niza i tvrdnjom da sva proslost zajedno nesaddi dovoljne uzrokeza odluke u rnoralndm dilemama. str.l toostala pr. na primjer... a njezina vrijednost jest one sto priznajemo kada hvalitmo. ~a'k i da su nastald slucajno. i utjecajem sredine u najsirem srnislu. Odakle je ona potekla je drugo pitanje. odgovor ce sudeci po nekim spoznajamabiti: da.pitanje ima li gena tija prisutnost povecava vjerojatnost da eovjek postane zlocinac. odnosno pohvale iIi osude. time dobivamo jake razloge da vjerujemo kako je licnost covjeka objasnjiva gen~tskim faktcrirna. mogli ihismc predvidjeti ponasanje blizanca monozdgota stavljenog u istu sredinu. kako bi netko mogao biti kriv sto je.Lsvojstea. postao takav covjek ka1kav jest? Detezministi na to odgovaraju: ~ovjek se etioki ocjenjuje n. tosto donosi prevagu i konaeno opredjeljuje covjeka za jednu od alternatiya? Zar nije najprirodnije pretpostaviti da su i te presudne crte Iicnosti kao moralna snaga iIi slabost. Ako daljnja proslost doista unapnijed odreduje kakvi ce Ijudi biti i kakve ce odluke donositi. Rezultat je bio zapanjujuei: od 13 ispitivanih parova identicnih blizanaca u 10 slucajeva je i drugi Ibrat nekada 'bio osuden. postoje najmanje dva jaka razloga da se to gledanje prihvati. Prema tome utvrdi Ii se da je posjedovanje tih svojstava potpuno kauzalno odredeno. Koldko je to otkrice bilo frapantno rjecito kazuje reakcija J.. 1~. geni »»za zlcein«? Ako to shvatimo :kao . Haldanea u tpredgovoru engleskom prijevodu Langeove knjige: »Analiza trinaest slueajeva ne pokazuje \Ili najmanji znak slobode volje u uobieajenom smislu te -rijeei.parova fraternalnih blizanaca to je ustanovljeno same u 340/0 slucajeva.oJstva su moralno pozitivno ocijenjena a drug a negatTVnb i ta njihova moralna ocjena ostaje nepromijenjena i nakon utvrdivanja njihovog porijekla. No. a rezultati se ne razlrkuju rnnogo od Langeovih. osudend na zatvor. Lange je najprije pokusao doci do sto vise primjera gdje su prestupnici. Iskvarenost. prilicno je evidentno da ona tu Ipak nije jedini kauzalni faktor. 0 tome vrlo jasno svjedoce. /ljepota. Da treba 1uciti i jasno odvojiti te dvije stvari tvrdio [e odlucno i :MiHer: »Grada od koje su neki Ijudd sacmjeni je one sto izaziva divljenje i naklonost. ]{oralna odgovornost 2 147 7. S. 53/ Slicna dstrazivanja provedena su i kasnije na mnogo siro] Ibazi. (2) Jos jedan razlog da u to vjerujemo je-cinjenica da nema ne!e treee vrste uzroka /osim nas1ijeda i okoline/ u kojoj bismo' mogli traait! porijeklo osobma covjekove li'enosti. Ono 5tO iz toga j'os slijedi 'kao konzekvenca od fund amentalne vaznosti je da ukdlikose rezuttati daljnjih i detalj'11ijih Istrazivanja 'budu kretali u istorn ipravcu. irnali Ibracu blizance.stava doslo. Narnece se zakljucak da su ~i ve1i:kim dije-. 1964. Uzmemo Ii dosje bilo 'kojeg zlocinca.-Osnovu posjet1ovanJa lzvl~"Snth"csvorstava bez obzira kako je do tih svoj. genetski determinirani i IS O'bzirom na svoje moraine kva- litete. J. posve neovisno 0 svojoj volji. postoje geni za zlooin. rezultati empirdjskog Istrazivanja Johannesa Langea koji su 1928. Ibudimo za~valni kada postoji. Njezino porijeklo ne moie joj oduzeti vriJednost. a od 17 parova fraternalnih blizanaca to se dogodilo samo u dva slucaja./ . sto je onda. to nista ne umanjuje njihovu moralnu kvaldfikaciju. zloeinaeke crte kao produkt okolnosti datih. iNeka sv. 1966. IEysenck. s jedne strane. (1) Utjecaj sredine na moraine osobine covjeka je vjerojatno neosporan. na primjer. godine objavljeni u njegovoj knjizi Zlocin kao usiul.« /Berofsky... ona je po svojoj vlastitoj naravi dragocjena.bazu istrazivanja uzeo 30 parova blizanaca od kojih je 'bar jedan od blizanaca 'bio u zatvoru. inteligencija iltd. B.I 146 Moze izgledati cudno tumacrti osobine kao 5tO su dobrota postenje.<:. .Iedino je nM odnos prema njima r :.

ainu-m. gledano u historijskoj perspektivi.148 . koji su neovisni od prihvacanja fizikalisticke teze. :kao stay neodobravanja i osude od strane drustva on moze predstavljati onu dodatnu motivaciju za koju se pretpostavlja da bi mogla pozitivno utjecati na postupke Ijudi u buducim slicnim situacijama. postoje ionako dobri razlozi za mijenjanje i od'bacivanje tih uvjerenja. To ne ovisi 0 njegovoj volji. '. mi u stvari hocerno <reci da je njegovo ustrojstvo J. objektivnog stanJa s an 1 :su Je ~ rOJstv~_So'yjek~.!_jecati na ishod zbivanja. oni se i rnoraju prestati primjenjivati jer je teorija u okviru koje su izgradeni /Ubertarijanizaml Iogieki neodrziva. "sam.u£nekCnapor-r- 149 *** Ispitujuei ipretpostavku 0 potpunoj deterrniniranosti ljudskin postupaka nismo uspjeli pronaci osnovu za argumentaciju protiv radikalnog materijalizma koji tu pretpostavku doista povlaci. Srnatrajuci nekoga moraine odgovornim i negativrio ga moraine ocjenjuju6i.alnog suda. Lako je. cuje osnovnu sOCila1iiil funkcjju_mar. Naime. zasluzenost kame itd.~cnosti takvo da ima negativne konsek'y'~Jl. uvjerlli smo se da prihvacanje determinizma" zahtijeva rnijenjanje i odbacivanje nekih nasih ustaljenih uvjerenja 0 slobodi. bezuvjetna odgovornost._ Svakl postupak Je rezultat djelovanja dvaju faktora. nema naeina da se on »potrudi« da bude inteligentnijj. covjekova je volja IbitaIl--iaktor kojLmoze--' u. cak i kada se on sam s nama slaze. __ Moralni sud nIfe naprosto odredivanje mjes'ta nekog postupka na ljestvici moralnih vrijednosti. Iz toga svakako ne proizlazi da je [ednostavno i lako dati determmisticki prikaz Iicnosti. naprotiv. Drugo. medutim. u skladu s tim trendom. Doduse. U ovom poglavlju naznacena je sarno skica deterministicks Lnterpretacije nekih etiekih pOj-.Q~iva~Hl1_TIlogao to svoje uStroJsfVOTzmij~nitlnabblr_~~~Jfa:_[Iar~drugL . Druge dvije teorije /osim determmizma/ koje su tu jos »u igri« neprihvatljive sU-: indeterminizam je irelevantan a libertarijanizam je kontradiktoran. Prvo. Medutim. Stoga ne 'hi tre'balo biti posebno neocekivano i iznenadu[uce ako se.~e_po druge Ijude i da ·bi on doa. razumjeti za:Sto: zato Sto sC!!l1oJlmd. obicna se moralna svijest razvijala u pravcu stalnog suzavanja sfere vazenja ta'kvih pojmova kao sto su kategoricka sloboda.TOsub':'je tlvno . navedeni pojmovi i sasvim prestanu primjenjivati. U moralnim' stvarima._ mo~~_Q_~bina paS stay neodobravanja 1li odobravanja mQz~_ . moralu i odgovornosti. one sto jebi:tno uociti kao glavni rezultat citave rasprave je to da je deterrninistieko tumacenje.vali to se ne maze upotrijebi:ti kao prigovor fdzikalizmu. a mnogo toga je sigurno ostalo nerazjasnjeno i sporno. Cini se. uzroeno djelovati na . Bez obzira koliko inismatrali da ie lose sto je netko neirifeli!gentan. drukcije.element i omogu-. -mova.promjenu tih osobina. vo upravo i jestpredmet moralnog suda.- . jedini natin da se spomenutim pojmovima prida koherento znacenje.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful