Lektire za maturu 2011./2012.

1. Camus, Albert, Stranac 2. Dostojevski, Fjodor Mihajlovič, Zločin i kazna 3. Držid, Marin, Dundo Maroje 4. Flaubert, Gustave, Gospođa Bovary 5. Goethe, Johann Wolfgang, Patnje mladog Werthera 6. Kafka, Franz, Preobrazba 7. Krleža, Miroslav, Gospoda Glembajevi 8. Krleža, Miroslav, Povratak Filipa Latinovicza 9. Marinkovid, Ranko, Ruke (novele: Ruke, Zagrljaj, Anđeo, Prah) 10. Nehajev, Milutin Cihlar, Bijeg 11. Poe, Edgar Allan, Crni mačak 12. Salinger, Jerome David, Lovac u žitu 13. Sofoklo, Antigona 14. Šimid, Antun Branko, Preobraženja 15. Šoljan, Antun, Kratki izlet.

1

1. Camus, Albert, Stranac
Kasni modernizam, EGZISTENCIJALNI ROMAN
ALBERT CAMUS - francuski pripovjedač, romanopisac i esejist – predstavnik egzistencijalizma u književnosti - dobitnik je Nobelove nagrade 1957.g. - sudjelovao je u pokretu otpora i radio je kao novinar, ali se poslije rata posveduje samo knjiž. radu - bio je duhovni vođa poslijeratne generacije europskih intelektualaca
- dvije faze stvaralaštva – 1. FAZA APSURDA – izražava doživljaj života kao niza apsurdnih situacija i bespomodnost čovjeka u svijetu apsurda; u tu fazu ulaze roman Stranac i esej Mit o Sizifu – komentar romana Stranac i objašnjava svoju teoriju apsurda 2. FAZA POBUNE ILI REVOLTA – Camus nadvlada apsurd i izlaz nalazi u pobuni protiv apsurda (besmislenosti života) i u solidarnosti; djela – roman Kuga i esej Pobunjeni čovjek – gdje objašnjava pobunu - zbirke pripovjedaka – Prognanstvo i kraljevstvo, romani – Sretna smrt, Stranac, Kuga, Pad, drame – Kaligula, Pravednici, eseji – filozofski, književni i politički

STRANAC 1.
- napisan 1942. – u vrijeme rata – neki Camusovu filozofiju objašnjavaju društ-pov. okvirom, jer rat nije ništa drugo nego apsurd, besmislenost (život u ratu gubi svaki smisao) - Stranac je verzija Camusovog prvog romana Sretna smrt, koji nije za života objavljen, nego tek posmrtno, a na njemu je otvoren problem apsurda - radnju je Camus smjestio u Alžir - roman je pisan u 1. licu i ima elemenata romana toka svijesti - pocijeljen je u dva dijela – 1. započinje majčinom smrdu, a završava ubojstvom 2. pratimo život gl. junaka u zatvoru, suđenje, presudu i roman završava njegovom smrdu – zaokruženost kompozicje - MERSAULT – gl. junak, lik otuđenog čovjeka; činovnik kji živi jednoličnim ispraznim životom, životom u kojem nema značajnih događaja - prema svemu se odnosi ravnodušno - odnos prema majci – bezosjedajan, ravnodušan, neprimjereno se ponašana njezinom sprovodu - odnos prema ljubavnici – bez emocija, veže ga samo tjelesna ljubav - odnos prema poslu – nema ambicija, ne želi napredovati iako ima šansu - presudan događaj – ubojstvo koje čini bez razloga - njegove emocije su uvijek u drugom planu; u prvom planu su njegove tjelesne
2

djevojku koja je nekad radila s njim i koja ga fizički privlači. Mersault susrede svog susjeda Raymonda Sintesa. s njim polazi i Mersault.potrebe. poslije objeda muškarci odluče prošetati plažom .nod uz majčin odar provodi dremuckajudi. njihov odnos svodi se na fizički . a ne zbog ubojstva. ne kaje se i ne vjeruje u Boga. jer nije plakao na sprovodu majke. među kojima je i brat bivše Raymondove ljubavnice. vikend proveo s ljubavnicom gledajudi komediju 2. ne pokazujudi tugu ili bar sažaljenje .bududi da ga je ljubavnica napustila. čovjeka o kojem svi pričaju da je svodnik i da pripada alžirskom podzemlju iako se on predstavlja kao skladištar.U znak zahvalnosti Raymond poziva Mersaulta i Mariju da provedu sljededi vikend kod njegova prijatelja Massona u vikendici blizu Alžira . Mersault pristane .glavni lik u romanu.U Massonovoj vikendici društvo se dobro zabavlja.idudeg tjedna.idudeg dana.na kraju je osuđen – jer je bio stranac.u zatvoru se ne osjeda krivim. osjedaj tjelesne nelagode neprestano ga prati i njime on obrazlaže svoje postupke . pio kavu. pušedi i ispijajudi bijelu kavu te razmišljajudi što rade njegovi kolege u Alžiru . odlazi u lučko kupalište gdje upoznaje Mariju Cardonu. dolazi do novog susreta s Arapima 3 . vrativši se posla kudi. a željan osvete radi njezine nevjere. kako ih promatra .radnja se zbiva u Alžiru . i poziva ga na večeru . a nakon povratka Raymond ponovno poželi idi na plažu. vijest o majčinoj smrti prima krajnje ravnodušno.ZAŠTO JE MERSAULT STRANAC? – sam Camus objasnio je to u svojim tumačenjima – NIJE PRIHVATIO PRAVILA IGRE – znači – nije prihvatio društvene norme . dolazi do tučnjave a Raymond biva ranjen nožem .tek de dolazak policije zaustaviti Raymonda u brutalnom zlostavljanju svoje ljubavnice . priželjkuje svoju smrt – jer je ona spas od apsurda i besmislenosti života .tijekom razgovora Mersault saznaje da Raymond ima problema sa svojom ljubavnicom i da se radi nje potukao s njenim bratom .još istog dana Mersault odlazi na policiju kako bi dao iskaz u Raymondovu korist . osudili su ga kao bezosjedajno ljudsko čudovište.Pri polasku na izlet primjeduju skupinu Arapa .sretan odlazi u smrt – svjestan da život nema smisla i da je svejedo da li umre sad ili za 20 godina . mladid Mersault. . Raymond moli Mersaulta da joj napiše pismo kako bi se vratila.Na njihovo veliko iznenađenje susredu Arape.mir i tišinu nedjeljnog popodneva prekinuli su buka i urlici iz Raymondova stana . jer je pušio.Masson vodi Raymonda da previje rane.roman je pisan u prvom licu .

kod izvora susrede ponovno onog arapina koji je ranio Raymonda.Drugi dio romana se odvija u zatvoru i sudnici . Brada Karamazovi) 4 .analitik je društvenih pojava svoga vremena. u međuvremenu se arapi povlače .Osudu na smrt Mersault prima mirno i ravnodušno .jedan je od najsnažnijih predstavnika ruskog realizma . Zločin i kazna Fjodor Mihajlovič Dostojevski. u svoja realistička djela unosi elemente koje de upotpuniti moderna – junaci su netipični. taj religiozni moment provlači se kroz sva njegova djela .Mersault ostaje sam na plaži. Fjodor Mihajlovič.Za vrijeme istrage koja traje jedanaest mjeseci. to odbija . Idiot. svjestan apsurda života i vlastitog postojanja.Raymond želi ubiti Arapina koji ga je ozljedio revolverom.I istražitelj i branitelj zbunjeni su izostankom kajanja i potpunom indeferentnošdu prema vlastitom životu. svjestan da je to apsolutni kraj 2. sud ga proglašava krivim i osuđuje na smrt . bizarni i pomalo čudaci. najprije jednom a zatim još četiri puta . zaplet je kriminalistički. unosi psihologizam . mesijanskoj ulozi .U smrt odlazi mirno. posjeduje ga svedenik ne bi li ga privolio na pokajanje .. ali na Mersaultov nagovor odustaje.Mersault. on vadi revolver i puca u arapina.Mersaultovo ponašanje na majčinom pogrebu poslužilo je kao dokaz njegove bešdutne nemoralnosti i odredilo težinu kazne .njegovi junaci kao da su nošeni božanskom težnjom za iskupljivanjem. FRANCUSKI REALIZAM . psiholog koji otkriva najdublje raskole u ličnostima.uz to pretada je moderne.U nodi prije nego što de mu odrubiti glavu. u jeziku i stilu unosi impresije i simbole. Dostojevski. junaci su simboli određene vrline ili ljudske slabosti. Mersault ne daje nikakvo objašnjenje za počinjeni zločin . moralist i reformator (Zločin i kazna.u njegovom shvadaju čovjeka temeljni pokretač je strasna težnja dobru.

psihološki ocrtani i ostali likovi – Marmeladov (slabost.ELEMENTI FANTASTIKE – snovi. halucinacije. Raskoljnikov ubija lihvarku da bi se njezinim novcem izvukao iz siromaštva 3. novac – zaduživanje (uzrok zašto su ubili lihvarku) Ikor .. prilike dovode do očaja – Sonja – odaje se prostituciji ali njena duša ostaje čista). te filozofskog i krimi romana .. nemoral društva potaknut siromaštvom – mnogo pijanaca (Marmeladov). izlaz. primitivan i umišljen malograđanin).romanopisac koristi pripovjedanje.roman ima karakteristike soc. PSIHOLOŠKI ROMAN – Dostojevski prodire u psihu gl. nedostatak novca – tragična sudbina Raskoljnikova) .likovi pokušavaju pronadi svoj put. unutarnjim monologom 1. neimaština. bolesna savijest. KRIMINALISTIČKI ROMAN – ubojstvoXistraga. psihološke rastrojenosti (dvoličnost mišljeja. DRUŠTVENI ROMAN – opsežan opis siromaštva. . mladi student Raskoljnikov je počinio ubojstvo – istražuje ga Porfirij Petrovič – izvrstan poznavalas ljudske duše.. FILOZOFSKI ROMAN ideje – Raskoljnikova ideja da ubije lihvarku radi spasenja svijeta je ujedno i pokretač radnje.46 Književnost kroz razdoblja . sukob pojedinca sa sobom i okolinom (Raskoljnikov) 4. naglašavaju i utječu na njegovo psihičko stanje) . Sonja prodaje tijelo da bi priskrbila hranu obitelji. strahovi).problematika djela – kako očuvati moral u siromaštvu (soc. predosjedaj 5 .ZLOČIN I KAZNA 1. ta ideja mu ujedno zagorčava život. ali nas najčešde upoznaje s podsvješdiu junaka.TEMA – tema grada (zlo i nasilje velikog grada. nemod da se odupre alkoholu). Dostojevski svoj roman smješta u okružjke puno soc. Lužin (prepotentnost.psih. spreman pomodi u nevolji i uvijek daje sve od sebe – moralan). razna moralna i etička pitanja na koja Raskoljnikov traži odgovor u svojim monolozima .. i konstantnim razgovorima on pomalo steže obruč oko raskoljnikova i ovaj naposljetku popušta – priznaje 2. opisivanje. nepravdi. pa se životne priče isprepliču sa sudbinom Raskoljnikova (te priče ističu. lika – preko monologa čitatelj dobiva potpunu sliku Ras. Razumihin (pošten. zločini protiv sebe i drugih. zločin 8zločin protiv sebe (Sonja) i protiv drugih (Raskoljnikov)).. nepravda potiče čovjeka na zločin) i tema čovjeka (bezizglednost položaja.

Psihološkog realizma . pokorna i pobožna.začetnik tzv.glavni lik – Raskoljnikov – oksimoronski lik (u jednom je liku i zločinac i darežljivac.Raskoljnikov na kraju kroz ljubav i vjeru pronalazi sebe i svoje iskupljenje .jedan je od začetnika moderne proze.Ona ga nagovara da prizna ubojstvo i okaje ga kaznom . oni 6 .Nailazi i staričina sestra Lizaveta. tj.U kaznionici u Sibiru dolazi do njegove unutarnje promjene. kamo ga prati Sonja . neobični – oni koji imaju snage u svojoj sredini reči novu riječ. on je ubija sjekirom . Zločin i kazna .Zahvaljujudi Raskoljnikovu te su zaruke razvrgnute i Dunja se udaje za Raskoljnikovljeva prijatelja Razumihina . da ih ne iskorištavaju lihvari .Staričinu nepovjerljivost uklanja time što je uvjerava da je donio obedani zalog . osoba kojoj Raskoljnikov priznaje zločin .Raskoljnikov strašno trpi.Raskoljnikov uviđa da se ona odlučila na taj brak kako bi mu novčano pomogla .Zahvaljujudi povoljnim okolnostima Raskoljnikov neprimjeden odlazi iz kude . shvada da de se njegov život temeljiti na ljubavi i vjeri i da je on kao pojedinac spašen a ne izgubljen . i prijestupnik i mislilac) .jedan od predstavnika ruskog realizma .Raskoljnikovu su došle sestra i majka. mirna. nego pomodi drugima koji su u istoj situaciji kao i on.Raskoljnikov to i čini. rastresen je i optereduje ga ubojstvo .tema – zločin i kazna . osobito nakon što je u časopisu „Periodična besjeda“ pročitao Raskoljnikovljev članak o zločinu . i zao i dobar čovjek. obični – materijal koji služi za održavanje vrste.djela: Brada Karamazovi.Starica ga pušta u stan.Sonja – tiha.socijalni – siromašni student sa samoga dna petrogradskoga društva ne želi se okoristiti zločinom. sestra se trebala udati za sebičnog i pokvarenog Lužina . monološko-asocijativnog tipa romana . Idiot.Nakon unutarnjih kolebanja Raskoljnikov se odlučuje na zločin . . dobra.monološko-asocijativni tip romana . on ubija i nju .2.Razlozi ubojstva: .Raskoljnikov objašnjava Petroviču glavne misli iz toga članka .Istražitelj Porfirije Petrovič sumnja u Raskoljnikova.psihološki – Raskoljnikov dijeli ljude na obične i neobične. biva osuđen na osam godina kazne u Sibiru.Zbližava se sa prostitutkom Sonjom Mermeladovom koju je gladovanje obitelji prisililo na prostituciju .koristi tehniku unutarnjeg monologa .

ali ni jedan lik ne predstavlja tacku gledista autora.posljedica zločina – Raskoljnikova psihička i živčana rastrojenost O DJELU: Struktura romana gradi se na principu konfliktnosti. sudnici. avanturisticki romantajno dopisivanje i sastanci. nalik na mrtvacki sanduk ili brodsku kabinu. samoubistvo. u krcmi. filozofski roman. razgovor u kome 7 . u kome sekrece glavni junak. sazimanje vremena u romanu je osobenost moderne proze.pocela da mu kljuje u glavi''. socijalni roman. Ostali likovi u romanu su nezavisni i takav njihov polozaj predstavlja konfronaciju raznih misljenja. Uostalom. u razgovoru izmedju oficira i studenta. prostituciju i alkoholizam. govori o zivotnoj tjeskobi glavnog junaka. Iz svesaka i prepiske Dostojevskog evidentno je da se kolebao u obrazlozenju ubistva. Ova osobina romana se obiljezava kao polifonijska struktura romana. Prvi dio romana je vrijeme u kome Raskoljnikov vrsi probu ubistva. kada dobija pismo od majke. roman tragedija. pocev od krcmi u koje se obavezno silazi niz stepeniste mracnih ulica ulica u kojima obitavaju prostitutke.moralni – Raskoljnikov smatra da ima (kao neobičan čovjek) pravo na zločin i da se to ne kosi s njegovom religioznošdu . Vrijeme u romanu je zgusnuto na devet i po dana.govori o junaku koji izvrsava ubistvo i o traganju policije za ubicom. na mostu i na jednom trgu.. vrijeme koje traje dva i po dana. od cega je zavisila i koncepcija glavnog lika-Raskoljnikova. Njega muci pitanje: Da li dobar cilj opravdava sredstvo kojim se ostvaruje? Ideja o ubistvu pojavila se poslije prve posjete zelenasici i .O zlocinu''.donosi smrt Marmeladova na ulici.jer obuhvata zivot u sirotinjskim cetvrtima. Soba Sonje Marmeladove je nejednakih uglova sto podsjeca na njenu neobicnu sudbinu. Radnja se odvija u tri-cetiri sobe.obuhvata niz dogadjaja i situacija: pozar zbog kojeg su okrivljeni nihilisti. Struktura romana je tipicna za roman Dostojevskog jer u sebi objedinjava osobenosti svih vidova romanesknog zanra. Zbog kratkog vremena radnja dobija na dinamici i roman cini zanimljivijim. kocije koje gaze pijanicu. javljaju se djeca patnici. Raskoljnikov sebe smatra neobičnim čovjekom . prostitutke i prosjaci. Istovremeno on istu ideju cuje u kafani.likovi u romanu se razotkrivaju analizom psihickih stanja i njihovih ponasanja.nosi ideju glavnog junaka koji nudi eticko. ucjene. Prostor u romanu je veoma suzen. To je prostor u kome se krecu sitni cinovnici. Ona se moze traziti u presjeku misljenja i stavova svih tih likova. revolverski hici.krše zakon i imaju prevo na neposluh jer de važnost i vrijednost njihova čina spoznati tek bududnost. ubistvo.filozofsku podogu i on je daje u raspravi . kriminalni roman. Autor svima daje mogucnost da izraze svoj stav i da donesu sud o datom problemu. psiholoski roman. Soba. djeluje funkcinalno i motivise ponasanje glavnog junaka. mjesta u kojima junaci zive i ujedno govore o svojoj sudbini.. ubistvo. To je roman hronika. kada cuje sudbonosni razgovor u krcmi. Sav ambijent. Glavni junak je u sukobu sa svijetom i taj sukob se produzuje na sukob sa samim sobom.

izlazi iz policije. povratka iz svijeta neobicnih u svijet obicnih ljudi. Tako nastaje . U tom clanku on razmatra psiholosko stanje za sve vrijeme zlocina. cije ime otkriva njegovu podjeljenu i rascijepljenu licnost. Dostojevski kaze da ... a borba izmedju .. Njegovo ime sugerise razum za razliku od glavnog junaka.Eto to je izlaz! Evo objasnjenja njenog izlaza!'' Tada pocinje njegov preobrazaj.Boze.student tvrdi da bi .izvjesne prepreke'' su prije svega moralne prirode. U njihovom okruzenju i u njihovim sudbinama glavni junak provjerava vrijednost svoje ideje. Raskoljnikov zakoracuje u drugi svijet.nobicnog'' covjeka u njemu se produzava do kraja romana. pod nekakav kamen. Sada se motivacija.kad je covjek bolestan snovi se cesto odlikuju izvanrednom stvarnoscu sa stvarnoscu''. On se do kraja dvoumi...A kako bih ja bez Boga!''..Krst patnje treba da uzmes na sebe i njome da se iskupis''. Opljackane stvari Raskoljnikov ne koristi. On zivi u malom sobicku kao i Raskoljnikov i spreman 8 . On se iz svog teskog materijalnog stanja izvlaci radom i odricanjem i samim tim dokazuje da za covjeka ne postoji stanje .'' Njegova odluka da se prijavi ne realizuje se odmah.. krije daleko od stana. u Sibir. Za njim. pa cak i onda kada ulazi u policijsku zgradu s namjerom da se preda. da cu zatim gaziti po klizavoj ljepljivoj krvi.Neobican covjek ima pravo. Raskoljnikov pkusava da dosegne kako je Sonja. Sonja mu kaze: . Osjeca da nece izdrzati teret zlocina: ..istorija njegovog potpunog prelaza iz jednog svijeta u drugi i upoznavanje sa novom dosad nepoznatom stvarnoscu.. U osvjetljavanju glavnog junaka pomazu i likovi koji su prije zlocina samo naznaceni. Izvrsivsi zlocin. majka. On shvata da je jedini put ispravnosti put preobrazaja..kada se vise nema kud''. Sonja odgovara: .obicnog'' i . je li moguce da cu uzeti sekiru i udariti je po glavi. Razumihin je suprotstavljen glavnom junaku na idejnom planu.. Poslije zlocina u junakovom ponasanju se zapaza teznja da se zlocin prikrije... jer bi ga prisustvo tih stvari podsjecalo na ubistvo koje je on pokusavao da potisne iz svoje svjesti. Ideja o ubistvu je razgradjena u clanku . sa kojom je nasao moralno opravdanje ubistva. vec ih.. svijet Svidrigajlova i Sonje Marmeladove.. sudara sa podsvjesnim u njemu (bolest i bunilo) i sa sredinom koja ne prihvata zlocin. Medjutim on tvrdi da postoje u svijetu neobicni ljudi koji imaju pravo da izvrse zlocin: .. Raskoljnikov sanja strasan san. polazi i Sonja. Na drugoj strani ostaju sestra. Osudjuju ga na tamnicu i progonstvo u Sibir na osam godina.tu proklrtu babu ubio i opljackao bez imalo grize savjesti''.Ja sam ubio babu-cinovnicu i njenu sestru Lizavetu i opljackao ih''. tvrdeci da izvrsenje zlocina uvijek prati bolest kao posljedica grize savjesti ili osjecanje grijeha.. cemu je uzrok veoma jaka motivacija..O zlocinu'' koji je Raskoljnikov ranije objavio u jednom casopisu. naprotiv. da bi se odmah potom vratio i proznao: . U jednom trenutku. ja to necu izdrzati''. Naporedo sa dogadjajima koji motivisu i podsticu na ubistvo. Ne. u glavnom junaku se nesvjesno javlja i otpor prema zlocinu.'' Te . pored razvrata uspjela da sacuva cistotu duse. Glavni junak odbacuje i svijet Svidrigajlova koji vodi u samoubistvo. a samim tim i odredjuje svoj dalji put. prijatelj Razumihin i zakon olicen u Porfiriju Petrovicu. tj.. on odustaje. to jest ne zvanicno pravo nego sam ima pravo da dozvoli svojoj savjesti da prekoraci preko izvjesnih prepreka i to jedino u slucaju ako to zahtjeva ostvarene njegove ideje... Na pitanje da li se moli Bogu.

dok sam sebe nije izdao. Kada shvati da ne moze zadobiti Dunjinu ljubav.On je odlučio da je ubije i opljačka. ziva je dusa nazadna!'' I kada okolina pocinje da sumnja da je Raskoljnikov ubica. jer ce ziva dusa traziti da zivi.I desio se pogodan i savršen trenutak za to. Svidrigajlov je amoralist.da bi usredio majku Pulheriju Aleksandrovnu koja živi u sreskom mjestu.Jedino što nije očekivao je da de i Lizavetu morati ubiti.Prozvali su ga i ludim. prije svakog zivog procesa. na moj veliki uzas.Nerešiva pitanja iskrsavaju pred njim. odjednom. I.da spasi sestru Avdotju Romanovnu koja je služila u kudi spahije Svidrigajlova koji joj se udvarao..stalno je bio u bunilu.niko nije sumnjao na njega.Posle par dana od ubistva razbalio se.Važnu tad 9 . i sto..Njegov drug Razumihin je bio uz njega.Od babe je uzeo novčanik i nešto nakita.nesluđena i neočekivana osedanja muče njegovo srce.Odlučio je da ubije staricu koja daje novac pod interes.Starica je glupa. On kaze: .Skoro savršen zločin je izveo:nije ostavio nikakvih dokaza iza sebe.gramziva. On se odaje razvratu zato sto u njemu nalazi nesto zasnovano na prirodi. samo jedna sobica. sva vjecnost''. cak sa fanatizmom''. Svidrigajlov ubija iz egoisticnih pobuda. Prividno.On je odlučio da se jednim poduhvatom izvuče iz svog odvratnog položaja. uvijek zamisljamo vjecnost kao neku ideju koja se ne moze shvatiti.a i da bi on završio studije a zatim da bude pošten i stabilan celog života. mjesto svega toga. Razumihin trazi argumente da ga odbrani.Ona ima mlađu sestru Lizavetu koju stalno muči i koja kod nje služi.i takvo njegovo ponašanje ga je odalo i izazvalo sumnje. to je sto ti dozvoljavas covjekovoj savjesti prolivanje kvi i. ziva je dusa podozriva. Ali i jedan i drugi ne mogu da nose teret ubistva. Zato oni tako i ne vole zivi proces zivota: ne treba ziva dusa.O zlocinu'' i kaze Raskoljnikovu: . Svidrigajlov je covjek bez vjere i bez nadanja. izlaz nalazi u samoubistvu..koje je potom sakrio pod kamen i nikad više vidio.socijalni sistem ispreden iz glave nekog matematicara odmah urediti citavo covjecanstvo i za tren oka uciniti pravednim i bezgresnim. pocadjavela i po svim coskovima pauci i to ti je. Razumihin polemise sa gledistem socijalista da je zlocin protest protiv nemoralnosti drustvenog uredjenja i da ce .Smislio je plan kako bi zamazao svoje tragove i uz malo teškoda uspio je u svojim namjerama.zla je i drugima jede vek.bolesna. a ubrzo su stigle majka Pulherija i sestra Dunja.Samim tim postupkom on je porekao svoje razloge zločina. nesto slicno domacem seljackom kupatilu.Mi eto.moralan covijek mora da se dosadjuje''. SADRŽAJ Rodion Romanovič Raskoljnikov je mlad student koji je isključen sa univerziteta i koji živi u potpunoj nemaštini.je da svoju skromnu zaradu podijeli sa njim. nesto sto kao zeravica gori u krvi.. oprosti. eto.gluva. Misli da moral pretvara zivot u dosadu i da .a to se nikako nije smelo desiti. Medjutim on tacno rezimira clanak . kao nesto ogromno.Ono sto je stvarno originalno u svemu tome. pripada samo tebi.mislio je da ona nema razloga da živi i kad bi je ubio da bi mnogo dobra donio čovečanstvu.On je time pravdao svoj zločin.... Dok Raskoljnikov ubija u ime novog i bolje svijeta..Lizaveta je igrom slučaja ušla u sobu i videla Raskoljnikova.Sve u svemu.I kad je došao sebi nešto mu nije dalo mira.uzima čivutske kamate. zamislite. sladostrastnik i sadista. bez ikakvog istorijskog zivotnog puta!.. ziva se dusa nece pokoravati mehanici. on je pobijedio jer zivi iznad domena moralnih zakona.

a Svidrigajlov mu predlaže da ode negdje daleko a onda da se ubije.živjela je na 10 .Poznanstvo sa Marmeladovim.neobični mogu kazati svetu novu reč i radi ostvarenja nove ideje imaju pravo da prekorače moralne norme.Tim njegovim činom pravda je bila izvršena.Uporedo sa razvijanjem plana ubistva djeluju i sile otpora.ulogu a i kasnije u njegovom životu imala je Sonja Semjonovna.Simbolični krst koji mu Sonja nekoliko puta pruža.Čak mu nije bio važan ni novac ni nakit koji je ukrao od babe a to bi trebao biti i razlog ubistva.ali istovremeno i osuđuje i zahteva da prizna zločin i patnjom iskupi krivicu.Sonja.silovao devojčicu koja se zatim u očajanju utopila.Sonja je zahtevala priznanjr krivice i iskupljenje greha patnjom robije.a kad bi saznale ko je sada on postao.a otkriva je.ali nisu mogli.On je bivši student prava.i u toj svojoj jakoj veri ona je videla spas od očajanja.a ne obična vaš kako je jednom prilikom nazvao čoveka.ali tad kad je njoj govorio to je čuo i Svidrigajlov .babu tačno je znao da je to pravedno.Ustvari.povučen u sebe.Svidrigajlov je bio stariji čovek koji se udvarao Dunji.One u njemu gledaju onog ranijeg Rođu.Nije imao snage ubiti se.Oboje su bili bledi i mršavi.To mu je u početku negodovalo.On je sebe svrstao u neobične ljude.Tog trenutka rodio se novi Raskoljnikov sa vjerom u život i nadom da još nije kasno krenuti iz početka i sve popraviti.Kad je trebao ubiti Aljonu Ivanovnu .srce jednoga nosilo je u sebi neiscrpne izvore života za srce drugoga"."Hteli su da govore.Posle ubistva njegovo samosedanje i postupci su izrazito nerazumni.Prije ubistva on je u jednom članku napisao svoju teoriju o zločinu.Osoba koja je najviše doprinela njegovoj predaji bila je Sonja.A kad je to shvatio postao je nerazmjerno sredan.Njenu suštinu čini podela ljudi na obični i neobične.htio je da bude Napoleon.Siromaštvo ga navodi na pomisao da bi mogao da ubije staru babu-zelenašicu.i da je biti ubica mnogo gore.i bio je primoran da se sam prijavi policiji što je i učinio.Imao je uslova da sačuva tajnu prestupa.njegovoj sestri.ali na tim bledim i bolešljivim licima ved je sijala zora obnovljene bududnosti.Snaga njenog uticaja na Raskoljnikova je u osedanju da ga Sonja voli.On oseda da umrljan krvlju nema pravu na majčinu i sestrinu ljubav.To su Raskoljnikovljevi snovi:jedan kada se ocem šeta i gleda kako pijani ljudi ubijaju konjče i drugi kada sanja da je u nekoj oazi u Egiptu.odbačen od društva i prijatelja.A za njega se govorilo i da je oterao u smrt slugu.a posle ubistva sasvim drugi.što to nije bio slučaj kod Raskoljnikova.a on odbija da ga primi.Aljona Ivanovna je bila baba.a posle uspešno obavljenog čina.pa je pazio na najsitnije detalje.Oči su im bile pune suza.Pre ubistva imao je jedan stav prema svetu i životu.najzad na kraju de ga primiti. LIKOVI RODION ROMANOVIČ RASKOLJNIKOV je glavni lik romana "ZLOČIN I KAZNA".potpunog vaskrsenja u novi život.Imala je vjeru u Boga.Shvatao je da i siromaštvo nije najveda čovekova nesreda.Težio je da svoj zločin učini savršenim.iako je i život prema njoj bio surov i nepravedan ona nikada nije dopuštala da je slomi.užasnule bi se.da je usmrtio suprugu Marfu Petrovnu.a zaboravljao na važnije stvari.Njih je vaskrsla ljubav.Sve to svjedoči koliko je težak život junaka i koliko je on uznemiren.bio je zao i grub prema njoj ali kasnije je shvatio da je puno voli.Posle ubistva njegov razum se potpuno pomutio.Raskoljnikov je i imao ta dva izlaza:predati se ili ubiti se.čak i da proliju krv.Raskoljnikov je bio osuđen na robiju u Sibir na 8 godina i Sonja je pošla za njim.kao da se preporodio.pismo majke u kome mu saopštava da de bogato udati kderku kako bi njemu materijalno pomogla-sve to pomaže Raskoljnikovu da opravda svoj zločin.Njoj je jedinoj rekao za svoj zločin.svakako bi ubrzo umrla.razum mu se zamrsio i nije mogao nadi rešenja.

za dobrobit svih.ona mu odgovara:"A kako bih ja bez Boga!"Ona vodi Raskoljnikova dalje kroz život.on ostavlja u dobrotvorne svrhe:Zbrinjava Marmeladovu djecu.Sav novac koji mu je ostao od otrovane žene.štetu drugih i svima je nanosila bol.sa svojom savješdu.Ona je stidljiva.čita Bibliju..Svojom nepažnjom ostavlja vrata otvorena.Njenog oca na ulici pregaze kočije dok se pijan vradao kudi..Kada je Raskoljnikov pita moli li se Bogu.To pokazuje da njegova savjest osjeda teret krivice.On smatra da moral čini život dosadnim.Raskaljnikova.da se izdvoji od običnih ljudi.Kada je shvatio da ni na koji način ne može zadobiiti ljubav Dunje.Spas su mu pružili Sonja i Jevanjđelje.On polazi drugim.Sonju. ne zvanično pravo nego sam ima pravo da dozvoli svojoj savjesti da prekorači preko izvjesnih prepreka i to jedino u slučaju ako to zahtjeva ostvarenje njegove ideje.Sonja je uz.Svidrigajlov ubija iz egoizma..On kaže:"Neobičan čovjek ima pravo.Raskoljnikov je smatrao da de tim ubistvom učiniti stotine dobrih dijela koja de iskupiti taj zločin.Bori se sa svojom savješdu.On je čovjek bez nadanja. 11 .on izlaz nalazi u samoubistvu.Dunju.Zahvaljujudi novcu koji joj je poklonio Svidrigajlov.ona je uspjela da sačuva čistotu duše.On nije ubio zbog novca.Iako ju je život natjerao na prostituciju.podnosi žrtvu bez prigovora.Sonjinim putem..Ona mu pruža moralnu podršku.Prognanstvo predstavlja za njega novi život.Njena madeha ubrzo umire.čovjek koji živi izvan domena moralnih zakona.hrišdanka koja vjeruje u Boga.Polazi za njim u Sibir i zahvaljujudi upornosti i ljubavi uspjeva da Raskoljnikova vrati u život.bolji svijet. SONJA SEMJONOVNA MARMELADOVA je kderka bivšeg činovnika pijanca koja se odaje prostituciji da bi prehranila svoju porodicu.bez vjere.Došao je do raskrsnice:jedan put vodi ka samoubistvu i Raskoljnikov ga odbacuje.Na taj način on nastoji da se iskupi za svoj razvratni život.Nakon ubistva počinju dani u kojima se Raskoljnikov bori sam sa sobom.mirna.tj.On se predaje sudu.dilemama.to potvrđuje činjenica da novac nije ni prebrojao ved ga je odmah odnio daleko od kude da ga ne podsjeda na zločin."U snovima mu se pojavljuje Aljona Ivanovna i dok ponovo pokušava da je ubije ona se smije.nadu.Težio je ka napoleonskoj modi.spas.ona smješta djecu u dom.snovima.veoma važan lik.spasenju. SVIDRIGAJLOV je amoralist.Dok Raskoljnikov ubija za novi.ali čak ni u prognanstvu svoj postupak ne smatra zločinom.Raskaljnikov svoju tajnu otkriva prvo Sonji.koji vodi ka Bogu.te tako biva ubijena i Lizaveta.a Sonja ostaje sama sa djecom.

ST -rođen je u Dubrovniku gdje je polazio i školu -neko vrijeme proveo je u Italiji gdje je upoznao talijansku renesansnu komediografiju -kad se vratio u Dubrovnik pisao je ljubavne pjesme u duhu petrarkizma. ironično laska dubrovačkoj gospodi i naziva ih zlatnim i ludima.-16. "Grižula"). upravlja njihovim postupcima – DRŽI SVE KONCE U RUKAMA upravljajudi sudbinama i životima onih kojima služi -Pomet je gospodar smijeha u komediji. nego se uvijek smije zajedno s njim 12 . vodi likove. no za razliku od ostalih likova u komediji. HRVATSKA RENESANSA 14. godine za vrijeme poklada -PROLOG DUGOG NOSA: -najavljuje što demo gledati/čitati. pastorala. vrlih ljudi na račun opakih i nesposobnih ljudi -mjesto radnje: Rim -radnja se događa 1 dan -vrijeme radnje: 16. dobri ljudi) i ljudi nahvao ("lažni" ljudi koji predstavljaju zlo). pametnih. -tema: sukob oca. Pomet nikada nije izvrgnut ismijavanju. -dvosmisleno je značenje ljudi nazbilj ("pravi". Dundo Maroje Marin Držić. "Arkulin". a ubrzo se posve posvetio drami u koju pripadaju njegova najbolja i najpoznatija djela -okušao se u svim dramskim vrstama: komedija.3.. nikada se gledatelj ne smije Pometu. -gotovo sva Držideva djela izvodila su se na dubrovačkim scenama u doba poklada i pirova te je više od desetljeda bio najizvođeniji dubrovački dramatičar -DJELA: pastirske igre ("Tirena. lukavom renesansnom čovjeku koji shvada da sukob oca i sina može iskoristiti za vlastitu sredu -Pomet zaplede radnju. pokladna komedijica ("Novela od Stanca"). Venera i Adon". komedije ("Dundo Maroje". slugi Nijemca Uga Tudešaka – samouvjerenom. Marin. -u ovom prologu Držid se ruga uskoj i zatvorenoj sredini dubrovačke aristokracije. -najavljuje komediju. pokladna igra. tragedija. inteligentnom. st. Držid. -afirmacija sposobnih. dunda Maroja i njegova rastrošnog sina Mara koji u Rimu. sav kapital troši na kurtizanu Lauru -GLAVNU ULOGU u zapletu Držid je povjerio Pometu. "Tripče de Utolče") DUNDO MAROJE -komedija koja je prvi put izvedena 1551. "Skup".. umjesto da se bavi trgovinom.

Na to Pomet savjetuje Bokčila da pokuca na Laurina vrata i da kaže da je Dundo Maroje sinu donio tovar vrijedne robe. Osim Marinova oca tražila ga je i njegova zaručnica Pera koju je ostavio u Dubrovniku. Upravo u to doba očekivala je Marina. Maro je sa Laurom stajao na balkonu. te traži da se pomire. te plati dug. a nakon lutanja gradom sreo je Pometa. Pošto nije imao baš mnogo novaca. II čin Petrunjela. Došli su pred jednu gostionu. Tada se upute do druge gostione koja je bila veoma blizu. on se okrenuo i prepoznao svoje prijatelje. te da de ga 13 . III čin Kada se Marin vratio. Dundo Maroje je odmah znao da se radi o njegovom sinu.". Bokčilo ispovijedi nezgodu koja ga zadesi. Ona se je preobukla u momka i zajedno s još jednim momkom tražila ga ved tri dana. Petrunjela mu obeda da de utjecati na njenu gospodaricu. Nakon što su Dunda Maroja odveli u zatvor. On joj je rekao kako je Marinu došao otac i kako de ga ubrzo odvesti sa sobom u iz Rima natrag u Dubrovnik. Pošto su se poznavali još iz Dubrovnika. a pošto je Laura počela zvati Petrunjelu da uđe u kudu. Najprije ga je pitao gdje su 5000 dukata.Sadržaj: I čin Dundo Maroje traži svoga sina kojeg je poslao u Firenzu da izuči zanat za trgovca. Tripčetu koji ih je poveo u neku gostionu a začudili su se kada su čuli da u Rimu postoji neki gospodin Marin koji živi veoma raskošno. a onda je vidio da ne može izbjedi pladanje. Jedan od njih je prepoznao Petrunjelu. njemačkim plemidem. Kada je to Popiva čuo odmah ga je uveo gospođi Lauri da ga dobro nahrani. Tripčeta reče da ovdje stanuje ljubavnica gospodina Marina. Marin je najprije odugovlačio. Također joj je rekao da je Marin ostao bez novaca i da bi za Lauru bilo bolje da gleda za gospodinom Tudeškom. Kada je njegov otac otišao da ga potraži sa sobom je poveo svoga slugu Bokčila koji nije mislio na ništa drugo nego na jelo i pide. Laurina služavka razgovarala sa Pometom. Kada su došli u jednu četvrt. Kada je Marin došao obavijesti svog slugu kako de ostati na ručku sa Laurom. To je oca rasrdilo. U to doba Ugo je sinjori Lauri. Nakon toga iz gostione izlazi Dundo Maroje i sukobljava se sa sinom. Bokčilo je ostao sam. Marinovoj ljubavnici obedavao sve samo da mu pokloni malo pažnje ali ona to nije htjela. Nakon što su stigli u Rim sreli su jednog Kotoranina. Kada mu je Laura rekla da je Popiva sa Bokčilom otišao po Dunda Maroja. Uto dođe kapetan i Dunda Maroja odvede u tamnicu. U gradu su došla tri prijatelja koji također traže Marina. ali mu se činilo veoma skupo te je Dundo Maroje rekao: "Gdi gospoda i sinjori alodžaju tu ja siromah ne alodžavam tu sinjor Marin alodžava. Njegov sin Maro je sa 5000 dukata umjesto da ide u Firenzu otišao u Rim i tu se prepustio lagodnom životu. pred kudom ga dočeka gospodin Sadi koji je tražio da mu Marin plati svotu od 200 dukata koju mu je bio dužan zbog ogrlice koju je poklonio Lauri. te je on potegao nož da ulovi sina. Marin se je pravio da ga ne poznaje.

dok se sinjora Laura vratila u Kotor. Kada se Petrunjela vratila Lauri. Novac ne treba trošiti bez nekakve veze jer to ima smisla samo neko vrijeme dok novca ima. kupio je robu kojom bi se ocu dokazao kao trgovac. Kada je našao Popivu ovaj ga savjetuje da ode k Lauri i da je zamoli da mu posudi 3000 dukata. V čin U petom činu se očituje potpuna pobjeda Pometa koji zna upravljati fortunom. Dundo Maroje se u ovoj situaciji pokazao lukavijim rekavši da treba pohraniti zlato koje je sa sobom donio. Baba. Nakon nekog vremena dolazi Popiva donosedi poklon Lauri od Marina. rekla joj je da je Marinu u Rimu došla zaručnica. a Laura mu odgovara neka Marin dođe k njoj i ona de mu pomodi. te ga se odriče. pretvarajudi se uzornim građanom i poštenim trgovcem. Kada ga Tripče sve to čuje on se posvadi s Ugom. samo da bude njegova žena. Prvom prilikom de to Petrunjela prenijeti gospodarici. djelo još govori o potrazi oca za gotovo izgubljenim sinom koji uzevši ocu novce živi lagodan život zabavljajudi se poput svojih vršnjaka. s ogrlicom oko vrata dolazi Lauri i u zamjenu za 3000 izgubljenih dukata ponudi Uga Tudeškog. U grad dolazi neki čovjek i traži djevojku po imenu Mandalijena. mnogo talijanskih riječi i latinskih izreka kompozicija: 2 prologa Pet činova podjeljenih u scene 14 . Pošto je Marin nabavio novca od Laure. Dundo Maroje se jako razljutio zbog svog sina. On je iz Kotora. On odjeven poput plemida. da ju je Marin prevario i da mu je bez veze dala 3000 dukata. Ona primi poklon i naredi Popivi da joj hitno dovede Marina. Marin se skromno odjene te pođe ocu u susret. Bokčilo. susrela je Petrunjelu i kaže da su Marin i ona zaručeni ved 3 godine. Nakon sve zavrzlame napokon su se na okupu našli Dundo Maroje. sve je sretnije završilo povratkom svih u Dubrovnik. Tako je na prevaru uspio nadmudriti Marina i preoteo mu robu. No ipak. Marin se razbjesni. Popiva govori Lauri o tome kako je Marin u teškom stanju i kako nema novaca. Kad su se susreli Maro kaže ocu da ga je napao netko njemu sličan. te moli Petrunjelu da kaže Lauri da de joj dati dukata koliko joj drago. no kad ga ponestane život se gotovo pretvara u nodnu moru iz koje se teško izlazi. IV čin Dundo Maroje saznaje da je Bokčilo dosta novca potrošio na hranu i to ga ljuti jer je on veoma škrt. koji bjesne. Ugo ponovno dolazi kod Laure. književni rod: dramski književna vrsta: komedija mjesto radnje: Rim jezik: štokavsko narječje. Pera i Dživo. no još i dalje voli Mara. a poslao ga je otac te djevojke da ju pronađe jer ju je izgubio. Pera je razočarana. da kupi robu. Marinova zaručnica Pera. Pomet se s Laurina balkona ruga Marinu i Popivi.dovesti onamo. na kraju.

Udala se za Mara. a tek poslije toga smiješan i škrt starac komedije. tako će ti biti. čini sve da bi pomogao gospodaru. Naivno i bez razmišljanja prihvaća sve tuđe savjete. ali je na kraju ipak dobila što je htjela. Petrunjela – je Laurina služavka. njegov pomoćnik i savjetnik. njeno pravo ime je Mandalijana Tudšek što je također otkrio Pomet i za to dobio prilično novca. Popiva – je Marov sluga koji. također pomaže gospodarici gledajući pri tom svoju korist.Likovi: Dundo Maroje . neumorno plače za svojim dukatima i neprikladno podvlači da mu je do njih više stalo nego do sina. Ljubavnica.istina. Lakomislen i rasipan. Ugo Tudšek – zaljubljen je u Lauru i postaje njen muž na kraju. Tema: Škrtost i novac Ideja: Kako si u životu učiniš. a koja je Marova ˝kurižana˝. Laura je navodno zaljubljena u Mara. No. Maro Marojev . tj. kao i Pomet. I ona se kao i svi likovi u ovoj komediji. tj. Pomet – je sluga Uga Tudšeka koji je zaljubljen u Lauru. Snalažljiv je i dosjetljiv. sve čini u svoju korist i za svoj boljitak. a ne za materijalnom koristi. Laura – je bogata gospođa koja je također doselila iz hrvatskih krajeva gdje se negdje zvala Manda. 15 . Stalno govori o Marojevoj škrtosti. traži puteve do svog cilja. Ona je vjerovatno jedina uz Uga Tudšeka koji se povodila za srcem.renesansni mladić. Bio je sve spreman dati za svoju ljubav. on . tj. Bokčilo – je Marojev sluga. Iz vlastite koristi. ali i to je radi novca.živ čovjek i tipičan dubrovački trgovac iz epohe renesanse. željan slobode i uživanja. sin škrtog dubrovačkog trgovca. őkreće kako vjetar puše˝. Kad ga je otac poslao u Italiju da postane trgovac iskoristio je priliku i slobodno i bez razmišljanja trošio novac koji mu je otac dao. a u stvari voli njegov novac i luksuz koji joj je pružao trošeći očev novac. Pera – je prevarena Marova zaručnica.

– čeka da dođe iznenada .on traži da pisac ukazuje na bolesno mjesto.tipični je predstavnik kritičkog realizma i želi dati potpunu sliku ništavila i ljudske gluposti u provinciji .Emma želi prijedi iz jednog u drugi stalež – težnja za bogatrstvom i slavom (problem novca – stalno se zadužuje – dugovi.-1890. FRANCUSKI REALIZAM 1830. traži zanos (u knjiž.francuski pisac iz doba realizma . bez uzbuđenja.prvi je upozorio na sličnosti liječnika i pisaca – realizam .Leon i Rudolpf (trenutna sreda) – predstavljaju problem neostvarenih ljubavi i Charles (muž. stil mu je zbijen i sažet. veliku pažnju posveduje riječi i strukturi rečenice . zavisti i svakidažnje dosade – pojam BOVARIZAM 16 .Emma je romantičarski lik (žudnja za pustol. neostvarenim ambicijama. . hladna. sentimentalna.LJUBAV – problem bračne nevjere. pisana je s nakanom da bude dokumentom o životu u provinciji s jednostavnom fabulom .zabilježio je moralne krize društva svoga vremena. Gustave. uzima istinit događaj za temu svog djela.problem majčinske ljubavi – ne posveduje pažnju i brigu svom djetetu (na tren je gruba.odlikuje se izvanrednim stilom. otkriva uzroke i provodi način liječenja bolesnog društva . Gospođa Bovary Gustave Flaubert.)). snovi.TEMA – tragična sudbina Emme koja je stradala pod težinom svojih iluzija . on nije njezin princ) . ali i realistički – sebična. na tren nježna (proturječnost)) . Flaubert. gospa koja čeka svog viteza. uz neuzvr.lik Emme se pretvorio u simbol nemogude čežnje prema visinama.najznačajniji njegov roman je Gospođa Bovary koji se temelji na istinitom događaju GOSPOĐA BOVARY . ljubav uzrok njezine smrti) . doživljava život kao razočaranje . traga za sredom.4. Emma ima tipičan romantičarski doživljaj lj.Emma živi između neba (romantizam) i zemlje (realizam) što izaziva proturječnost u njoj .naglašavao je kako je protiv romantizma jer previše polaže na maštu i protiv realizma jer uništava ljepotu .

. a majka mu je poklanjala mnogo paţnje. a poslije godine dana ga poslaše u ruensku gimnaziju. ali kako sreća. pjevala mu uzdišući sjetne pjesme. "Boţe moj zašto sam se udala?" Jednom se zbilo da su pozvani u Vanbyessard k markizu d'Andervvilers i svojom su kočijom otišli do dvorca. ona bi ga tada odgurnula. Charles nije bio duhovit čovjek i nije se istakao za vrijeme svadbe." dade mu svoju kći. No u novom ţivotu osjećala je samo tjeskobu i nije mogla ni zamisliti "da je taj mir u kojem je ţivjela .. pa ju je otac izvukao iz samostana. Jedne noći morao je Charles nekom starijem gospodinu namjestiti slomljenu nogu i tako je stigao na imanje Bertaux. Bio je mirne ćudi. Ispočetka se Emma trudila oko kuće. koje su joj se u knjigama činile tako lijepe.nedugo zatim Heloisi udari krv na usta dok je sušila rublje i padne mrtva. puštao im krv i uţivao u novostečenoj idili (neprestano je dodirivao njezin češalj. večerao i zaspao hrčući. ureĎivala je stan. Uţivala je u 17 . našla mu je i praksu u Tostesu i oţenila ga nekom sušićavom udovicom od četrdeset i pet godina. a on je liječio ljude. Kad je imala šesnaest godina bila je u samostanu. ţenskar. ".SADRŽAJ MADAME BOVARY Na početku romana posveta je Julesu Senardu koji ga je branio na sudu i kojemu je zahvalan što je knjiga izdana." Ţivjeli su u Tostesu. Ţena mu je to strašno zamjerila (zvala se Heloise). koja bi se morala roditi iz te ljubavi nije došla. iako je ovaj odavno ozdravio (ni sam ne znajući što mu je tamo ugodno). Prije bi se moglo misliti da je on ona djevica od sinoć. U dvanaestoj godini ga je školovao ţupnik. ali je previše maštala. ona je mislila da se moţda prevarila. jako se trudio pa je učeći napamet završio školu i liječnički ispit na medicinskoj školi. sreća. po čemu bi se moglo nešto naslutiti. čitala ljubavne romane. hvalisavac. zanos." Charles bi zadovoljno stigao kući u deset navečer. rubac. Na primanju. Ispostavilo se da je imućna udovica bila prezaduţena i Charlesovi roditelji su napravili scenu .nizao bi joj sitne poljupce na golu ruku od ramena do vrha prstiju." Prije no što se udala. PRVI DIO Charlesa Bovarya upoznajemo kad u petnaestoj godini dolazi u školu gdje ga učenici zavitlavaju zbog nespretnosti i povučenosti. ţivio je od ţenina miraza. Svadba je dogovorena bez pompe i strasti..htio bih vam nešto reći .uvjerila se da u njegovoj ljubavi nema ništa izvanredno.. Charles je začudo osjetio poboljšanje i slobodu.. Zatim upoznajemo porodicu i okolnosti pod kojima je Charles došao u internat. Majka koja mu je upravljala ţivotom.. ali nije izazvala strast u njegovu srcu . ona je mislila da osjeća ljubav u sebi.čiča Ronalt. Uspješno je pomogao imućnom gospodinu i upoznao lijepu kći Emmu. prstenje. U Bertauxu su ga toplo primili i on se zaljubio do ušiju u lijepu Emmu. "Zato je sutradan izgledao potpuno drugi čovjek. Imanje mu je kopnilo.. I Emma je nastojala doznati što u ţivotu znače riječi ljubav. Ona mu je u vrtu recitirala strastvene stihove na mjesečini. napola nestrpljiva.. Pisac detaljno opisuje Charlesa: salve smijeha u razredu izaziva njegova smješna kapa i mucavi govor. Otac mu je bivši vojni kompromitirani liječnik. kao što radimo s djetetom kad nam se objesi o vrat.. dok nevjesta nije pokazivala ništa. Starčić je sve zapazio i kad je Charles jednom izmucao:". nije imao novaca i ţelio je zbrinuti kćer. pa ga je uz majčinu pomoć uspjela natjerati da tamo više ne odlazi. čiča Ronalt. Otada je Charles sve češće pohodio čiču Ronalta. napola nasmiješena.večeri i balu osjetila je Emma raskoš i ljepotu ţivota koji ju je opčinio.ona sreća o kojoj je negda sanjala..).

Već na prvom jahanju u šumi Emma mu se poda.uspomena na ples dugo je ţivjela u njoj (stalno je gledala vikontovu kutiju za cigarete koju su našli). Emma je bila očajna. imala napadaje i mršavila . bio je dobrog zdravlja." Zapustila je kućanstvo i sviranje klavira. Charles promjeni radno mjesto . Flauber odlično pozna karakter ţene. Maštala je o Parizu. razmišljanjima i previranjima.Emmi je to bilo strašno. nikog ne okrivljuje samo iznosi realne podatke i odlično opisuje. a ona je i sama zorom odlazila k njemu čemu se Rodolphe protivio. U to vrijeme je zatrudnjela. Iako je priţeljkivala sina. Sumještani su ljekarnik Homais koji se ulizuje Charlesu i gĎa Lefrancois. Neiskusni Leon se bojao iskazati ljubav ţeni za koju je vjerovao kako ništa ne osjeća za njega pa je odlučio odseliti u Pariz. Stalni gost gostionice je dvadesetogodišnji pisar (odvjetnički pripravnik) Leon s kojim se Emma zbliţava jer su im slični ukusi. Rodolphe neţenja s obliţnjeg imanja gdje je kupio dvorac šarmira Emmu. kupila je čak i plan Pariza i zamišljala ulice. Liječnik je dijagnosticirao poremećaj na psihičkoj bazi. gazdarica gostionice Zlatni lav. Emma stalno očajava nad sobom i sudbinom. Čemu? Zdravlje joj je oslabilo i srce je ponekad jače lupalo. "MeĎutim. a Emmi je bilo nesnosno.sjaju promatrajući modu i plešući plesove. Za vrijeme skupštine poljoprivrednika u Yonvillu. izgled svojih likova i zadrţava se na neobičnim pojedinostima. Više nije mislila na Leona. gnjeva i mrţnje.kad Charles odlazi nehotice grudima dotiče leĎa Emme koja se nagnula nad njim da dohvati bič s poda." Postupno su se viĎali sve češće. Jednom je Charlesa neki liječnik ponizio pred bolesnikom. a Charles se nije branio . unutrašnji i vanjski. Fino nijansiranim pripovjedanjem autor iskazuje tankoćutnost za vaţne trenutke u priči . Imala je tada trideset godina.grizla je usne. On je svoju junakinju prvenstveno psihološki karakterizirao. Poput mornara u velikoj pogibelji kruţila je očajnim pogledom po samoći svog ţivota traţeći u daljini kakvo bijelo jedro u gustoj magli na obzorju.očito zbog neiskustva i ţelje za putenom ljubavi. Charles je uţivao. Rodolphe je u početku bio slatkoriječiv. doţivljavala kao savršenstvo. Emma je u svojoj mladića. Naočiti muškarac odmah iskusnim okom zapazi lijepu ţenu i odluči je osvojiti.. u dnu svoje duše ona je očekivala neki dogaĎaj. "Kakav bijednik" . za kojim je negda toliko ţudila. malo neugledno mjesto. Jednom neki bogataš (trideset i četiri godine star) Rodolphe Boulanger dovede slugu da mu Charles pusti krv. RaĎa se ljubav koju ne pokazuju otvoreno zbog Leonova stida i Emmina straha. ona se sva zacrvenjela i to je njihov prvi kontakt. ubola se nasvadbeni buketić. Kad je rekao da bi zaplesao Emma mu je odgovorila da ne bude smješan jer bi mu se vjerovatno svi smijali i nije mu dala da ju poljubi jer joj guţva haljinu. Charles nije ništa primječivao i Emma ga je doţivljavala kao zapreku njezinoj sreći. rupce. Simboličnost uništenog buketa vezana je za propadanje Emmina braka. Smetalo mu je što mu je ona poklanjala tabakere. pogotovo sa zgodnim vikontom. Na povratku kući dugo je gledala kroz prozor u noć . inače prosječnog. Emma joj odgovori: "Ali meni. Pisac u romanu ne staje na stranu nikog. ali se postupno hladio i polako postao ravnodušan. Ona kao da je sama postala sastavni dio tih maštanja i ostvarila dugi san svoje mladosti promatrajući sebe u onom liku ljubavnice. dok se Charles dosaĎivao potpuno neprilagoĎen sredini. 18 . Pokazuje smisao za humor. "MeĎutim je ona u duši bila puna poţuda. Kad je raspremala ladicu..otišli su u Neufshatel. DRUGI DIO Preselili su u Younville. meni je to došlo tek poslije udaje. Flaubert detaljno opisuje prostor. bacila ga je u vatru i promatrala kako polako nestaje u pepelu. sklonost maštanju i interes za umjetnost." Pokušala je ţupniku otvoriti dušu ali je poboţni čovjek nije shvatio. "Tada se sjeti junakinja iz romana koje bijaše čitala. Charles nehotice potakne njihovo zbliţavanje kad ih nagovori da poĎu na jahanje što će Emmi poboljšati krhko zdravlje. koja nakon kraćeg kolebanja zavoli Rodolpha. sav pohaban i ţut." Patila je i plakala pa kad joj jednom sluškinja Felicite ispriča pričicu o djevojci koja je uţasno patila. to najviše dolazi do izraţaja u odličnim opisima Emminih psihičkih stanja. Emma rodi djevojčicu Berthe.

"A ja bih ti sve bila dala. No." Charles nije sluti ništa. onda nije mogao ništa učiniti. a Emma se nikako nije mogla odlučiti što će s Leonom. čak se upitao zašto profesor Lempereur ne poznaje Emmu. Charles je u pauzi pošao po piće i nespretno zalio jednu damu. no sve je završilo da je neki liječnik nesretniku morao amputirati nogu kako bi mu spasio ţivot. jer je i sam bio u novčanoj neprilici. Ipak opijala ga je njena predanost. ali ako se ne vrati za tri sata. "U svemu se ravnao prema njenom ukusu. ali zakratko. "Ona je postala razdraţljiva. 19 . sreo je Leona i doveo ga u njihovu loţu. šetala se s njim uzdignute glave. on ne reče da je bijaše zaboravio. Emmi se muţ još više zgadio."Ubrzo Emma dobiva sudski poziv da plati dugove. čak joj se i kći učini neobično ruţnom. "Ja te ljubim.. Potpirivao je njezin plan za zajedničkim bijegom. on je bio njezina ljubavnica više no što je ona bila njegova. jednom se naglo okrenula vjeri. Rodolphe ju hladno odbije iznenaĎen. Trgovac Lheureux je traţio svoj novac. Rodolphe kome se Emma potpuno posvetila u svojoj racionalnosti. TREĆI DIO Leon je nakon tri godine studija iskusniji i otovreniji.. Charles odluči da ode s Emmom u Rouen u kazalište gdje je nastupao slavni pjevač Lagardy u Lucii de Lamermoor. a ovaj je sad traţio isplatu. on će mi oprostiti. Od silne poţude Emma smisli kako će se nalaziti s ljubavnikom: nagovorila je muţa da joj plaća satove klavira i tako je četvrtkom odlazila u Rouen. pa je Charles odlučio poslati Emmu ponovo u Rouen da se savjetuje s Leom. Charles je imao i novčanih briga: Emma je uzimala odjeću od trgovca Lheurexa. No slast preljuba se polako topila. Legla je u krevet i četrdeset i tri dana je Charles bio uz njezinu postelju. a ljudi su se čudili kočiji "zatvorena više nego kakva grobnica i ljuljajući se kako kakva laĎa. On je isprva uzbuĎeno privine u zagrljaj. "Ema mu priznade da je voljela drugog. Dugovi se gomilaju i trgovac izmami od Emme prodaju zemljišta ispod cijene bez muţeva znanja. privrţeno i pokvareno stvorenje". ostala je tri dana.Charles je pokušao šepavom Hippolytu operirati nogu.. Potrčala je trgovcu no on joj je posprdno odgovarao. " Emma izaĎe. polako su dosadili jedno drugom. našto mu Emma odgovori da u Rouenu ima mnoštvo gospoĎa s tim prezimenom. Očajno je traţila pomoć. kome ja ne bih mogla oprostiti. Leon je osjetio trenutak i uspio nagovoriti Charlesa da ostavi Emmu u Rouenu jer se daje još jedna predstava s Legardyem. I dalje je opskrbljivao Emminu garderobu i njihovo ljubavno gnijezdo. 8000 franaka u roku 24 sata. Emma se sporo oporavljala. on. da joj piše stihove... Kad je ugledala Rodolphovu kočiju kako prolazi pala je u nesvijest. ni tada nije ništa rekla muţu. Sa svekrvom se i dalje nije slagala. Emma je bila očajna i skoro skočila s prozora. uvijek ću te ljubiti." Samo je jedna ruka bacila komadiće papira: oproštajnog pisma koje je mislila dati Leonu. uţivao je u putenoj ljubavi i uţicima pa od Emme stvori svojom bezobzirnošću "poslušno.. ne bojeći se kako je govorila. Znala je da će Charles kad dozna samo plakati. "Poslije mjesec dana svi su čak tvrdili da je znatno napredovala. Nikada! Nikada!" Sjetila se i Rodolpha (jer se Leon nije više pojavljvao). da će izgubiti dobar glas.. no ovaj je bio bespomoćan. Ovaj put pomogla joj je svekrva. Obećao je da će pokušati. Zatraţila je pomoć od Leona. Skupila je hrabrost i otišla do dvorca gazeći svoje dostojanstvo. Što ti je? Reci mi!" No kad ona zatraţi novac. I ona je dobila punomoć na muţevljevu mirovinu." Napokon je morala vratiti sve dugove. ne mogu ja ostaviti svoj dom i još k tomu navući sebi na vrat brigu za dijete!" Napisao joj je oproštajno pismo i poslao joj s košaricom bresaka.. pa je u jednom trenutku tiho kriknula. nezasitna u putenim uţicima i razbludna. Za vrijeme opere u kojoj je Emma uţivala u kazališnoj raskoši. uĎe s Leonom u kočiju iz koje nisu izlazili cijelo popodne jer Leon nije dozvolio kočijašu da stane. "Da." Nakon kraćeg sustezanja dogovorili su se za sastanak u katedrali. Sudski zapisničar je popisao sve stvari u kući. Zidovi su se ljuljali. pred seoskom damom je sigurniji. iako bi pred Pariţankom ustuknuo. Charles je takoĎer od njega posudio 1000 franaka uz godišnju kamatu. oprosti mi. No ţeljna uzbuĎenja i strasti. Ali uoči samog bijega razmišljao je: "Pa najposlije." Traţila je od njega da pusti bradicu. što me je upoznao da mi ponudi čitav milijun. "Ema je nalazila i u preljubu sve bljutavosti braka. proţivljavala je u ljubavnom libretu svoju tragičnu ljubav. no Emma se ponovo zaduţila. Crkveni čuvar ih je davio znamenitostima.

no da bi se sviĎao Emmi (kao da je ţiva) stade se ravnati po njezinu ukusu . a i Leon je. kravate.. Nedavno je dobio kriţ Legije časti.Bijaše noć." No kad je Charles otvorio tajni pretinac i otkrio pisma i Rodolphovu sliku.pronašla ga je Berthe koja je pomislila da je zaspao." UĎe u ljekarnu i nagovori Justina koji je bio lud zanjom. Ali bio je netko." Emma se uspravi u postelji. "Tada joj iskrsne nezin poloţaj kao kakav ponor. a kako je čiča Ronalt bio oduzet. Vraćala se kući. Homais (filozof) se prepirao sa ţupnikom o vjeri i moralu. Konačno se pojavio i čuveni liječnik Lariviere (pojava kakvog boga ne bi izazvala veće uzbuĎenje). Kad je sve rasprodano." 20 . "On ima golemu klijentelu. "Svi pristupiše .. Kriva je SUDBINA!" Sutradan je u sjenici umro . tamo u Rouenu takoĎer spavao. Na grobu izmeĎu jela plakao je Justin. Ţupnik je dao Emmi posljednju pomast i dok se tiho molio nad njom. "Slijepac". Došao je i stari Ronalt i onesvijestio se kad je vidio crni pokrov na Emminim vratima. Homais je pozvao liječnika na punjene svinjske noge pričajući mu o svojim zdravstvenim pokušajima. Budi u djevojci ljubavni san. vlasti ga štede. ali uzalud. ali se smirio i rekao: "Ne.." Charles je jako patio i htio je da sprovod bude romantičan i da je sahrane u vjenčanoj haljini. Vrati se u kuću u kojoj je Charles plakao. no on je ustvrdio da se više ništa ne moţe učiniti. malu je uzela siromašna tetka iz predionice pamuka." Počeo je vikati: "Upomoć!" Počela je povraćati krv i vikati. krikne.. da je pusti u zabranjenu prostoriju i pred njim proguta šaku bijelog praška (otrova za štakore). Felicite je plakala.. U čestitki Charles mu je napisao: "Kako bi se moja jadna ţena veselila. ne srdim se na vas. spavao je mirno u svom dvorcu. obori je grč na jastuke. Charles je naričući zagazio u raku s lijesom .. poče se smijati luĎačkim smijehom." Otkrio je jedno pismo i stade sumnjati. Pao je na zemlju. brčići. Charles je počeo čitati pismo: "Ne optuţujte nikoga. Jednom je sreo Rodolpha i pričali su. Rodolphe.lakirane čizme. ostalo je 12 franaka. "Ona ga je kvarila i s one strane groba. u času ga je grubo pogledao. koji je za razonodu cijeli dan lutao šumom.jedva su ga odvukli. tko je u to doba bio budan. postao je strašno potišten.. Počeli su bolovi u ţelucu. Charlesa su obavijestili da se Leon ţeni.Emme više nije bilo. Isprali su joj ţeludac. pa ga je gurnula. Berthe je čuvala baka koja je ubrzo umrla. Ljekarnik Homais je od Charlesove smrti onemogućio već tri liječnika u Yonvillu. a javno ga mišljenje štiti. Napiše mu pismo (sutra će ga pročitati). u sobu dopre recitiranje: "Često topao i prekrasan dan.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful