You are on page 1of 27

Sveuilite u Zagrebu EKONOMSKI FAKULTET Zagreb - Hrvatska

MAGLEV VLAKOVI
SEMINARSKI RAD

XXXXXXXXXX XXXXXXXXXX

Diplomski studij smjer ??? Kolegij: ??? Akademska godina: 2011./2012. Mentor: ??? JMBAG: ???

Zagreb, oujak 2012.

SADRAJ
SADRAJ............................................................................................................................................2 1. UVOD...............................................................................................................................................1 2. MAGNETSKA LEVITACIJA (MagLev)....................................................................................2
2.1. Tehnologija magnetske levitacije .....................................................................2 2.1.1. Elekromagnetska suspenzija.......................................................................3 2.1.2. Elektrodinamika suspenzija.......................................................................5 2.1.3. Inductrack ..................................................................................................6 2.2. Upotreba dijamagneta.......................................................................................7 2.3. Supravodljivost..................................................................................................8

3. INFRASTRUKTURA I POTRONJA ELEKTRINE ENERGIJE......................................9


3.1. Vodilica............................................................................................................. 9 3.1.1. Levitacija...................................................................................................10 3.1.2. Stabilnost vozila........................................................................................11 3.1.3. Pokretanje vozila.......................................................................................11 3.2. Potronja elektrine energije...........................................................................12

4. PREDNOSTI I NEDOSTACI MAGLEV VLAKOVA............................................................13


4.1. Prednosti.........................................................................................................14 4.2. Nedostaci........................................................................................................ 15

5. ZEMLJE KOJE KORISTE MAGLEV TEHNOLOGIJU......................................................15


5.1. Japan...............................................................................................................16 5.2. Kina................................................................................................................. 17 5.3. Njemaka........................................................................................................ 18 5.4. Sjedinjene Amerike Drave............................................................................19

6. ZAKLJUAK...............................................................................................................................20 LITERATURA..................................................................................................................................21 POPIS SLIKA...................................................................................................................................23

1. UVOD

Tema ovog seminarskog rada su maglev vlakovi koji, za razliku od konvencionalnih vlakova velikih brzina koji prometuju po klasinim elinim tranicama, koriste elektromagnetsku silu kako bi se izdigli iznad tranica te postigli veliku brzinu prilikom putovanja. Trenutno se razvijaju tri razliite tehnologije za maglev vlakove koji su ve zapoeli sa proizvodnjom i imaju svoju komercijalnu upotrebu u Kini. Prvi dio rada odnosi se na samu tehnologiju magnetske levitacije; tri vrste elektromagnetske suspenzije koje se koriste te pojmovi supravodljivost i dijamagneti koji su kljune sastavnice tehnologije maglev vlakova. U drugom dijelu se govori o uvjetima koji se moraju ispuniti kako bi maglev vlak mogao normalno funkcionirati te o samoj potronji elektrine energije koja, suprotno uvrijeenom miljenju, nije nita via od konvencionalnih vlakova. Trei dio se osvre na prednosti i nedostatke maglev vlakova i maglev tehnologije u globalu. Niska cijena odravanja i ekoloka prihvatljivost se nameu kao glavni aduti, dok su visoki inicijalni trokovi izgradnje infrastrukture te nemogunost kombiniranja sa konvencionalnim eljeznikim tranicama glavni razlozi protiv maglev tehnologije. Zadnji dio rada govori o zemljama u kojima se koristi maglev tehnologija. Kina je jedina koja trenutno koristi maglev tehnologiju u komercijalne svrhe no nemaju svoj istraivaki projekt ve je ta tehnologija kupljena od njemakih proizvoaa Siemens i ThyssenKrupp. Japan ima svoj maglev projekt dok su amerikanci zapoeli testiranja sa svojim modelom. vlaka U izradi rada je koritena struna literatura uz prezentacije sa elektrotehnikih fakulteta u cijelosti prikupljena pomou internetskih izvora.

2. MAGNETSKA LEVITACIJA (MagLev)

Pokuajte zamisliti dva magneta isth dimenzija koji se nalaze jedan iznad drugog paralelno postavljenih istim polovima (dva sjeverna i dva juna pola izravno jedan ispod, a jedan iznad drugoga). Svaki pokuaj da se ti magneti spoje jedan sa drugim mora nadvladati silu odbijanja koja postoji izmeu ta dva magneta. Snaga te sile odbijanja ovisi, uz neke druge injenice, o snazi magnetskog polja izmeu ta dva magneta. to je magnetsko polje jae, vea je i sila odbijanja. Ako zamjenimo ta dva magneta sa jednim manjim i jednim vei i poloimo vei magnet ispod manjeg magneta, tada e manji magnet levitirati u zraku.1 Jo u prolom stoljeu Earnshaw je postavio teorem, koji vrijedi za klasinu fiziku, da se pomou statikih magnetskih polja i elektrinih naboja ne moe postii statiko lebdenje (levitacija). Sreom, to ne znai da nije mogue ostvariti magnetsku levitaciju (za to postoje brojni primjeri), jer taj teorem ne obuhvaa sve mogue fizikalne situacije, za koje nisu ispunjene njegove poetne pretpostavke.2 1922. godine njemaki ininjer Hermann Kemper prvi put dolazi na ideju za vlak na principu elektromagnetske levitacije. 1934. godine dobiva patent da bi samo godinu kasnije predstavio svoju ideju sa prvim funkcionalnim modelom. 3

2.1. Tehnologija magnetske levitacije Magnetska levitacija znai uzdignuti se i odrati u zraku. Maglev sustav je omoguen uporabom elektromagnetskih i magnetskih polja. Osnovni princip iza magnetske levitacije je postavljanje velikog broja magneta uzdu tranice i postavljanje magneta u dno vlaka (pritom se mora paziti da su isti polovi usmjereni jedan prema drugome). Ukoliko se pravilo upravlja tim magnetima, vlak e
1

preuzeto s http://www.scribd.com/doc/29410873/maglev, [10.03.2012.] preuzeto s http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/maglev/1000_uvod.html, [10.03.2012.] preuzeto s http://www.scribd.com/doc/29410873/maglev, [10.03.2012.]

se podii iznad zemlje pomou magnetske sile odbijanja. Na osnovama ovog principa, magnetska levitacija se moe postii dvjema vrstama levitacije: 4 1. Elektromagnetska suspenzija 2. Elektrodinamika suspenzija 3. Inductrack (trenutno u fazi razvoja u SAD-u) Slika 1. Vlakovi na bazi elektromagnetske i elektrodinamike suspenzije te Inductrack

Izvor:

http://www.isr.umd.edu/~austin/enes489p/projects2011a/MaglevTrains-FinalReport.pdf,

[10.03.2012.]

2.1.1. Elekromagnetska suspenzija Elektromagnetska suspenzija (EMS) se zasniva na privlanoj sili koja se javlja izmeu elektromagneta u vozilu i vodilice. Vei dio vozila je iznad vodilice, ali je vozilo takvog oblika da jedan njegov dio "obuhvaa" vodilicu. Na taj se nain magneti zapravo nalaze ispod vodilice i "guraju" vozilo prema gore pa ono levitira, a regulacijom struje magneta odrava se stalni razmak od nekoliko centimetara izmeu vodilice i vozila (i koji je manji od visine levitacije za EDS sustav). Bitni nedostatak EMS sustava je da za odravanje tako malog razmaka potrebna stalna i
4

preuzeto s http://www.scribd.com/doc/80463713/maglev, [10.03.2012.]

aktivna kontrola. S druge strane, kod ovog sustava nema potrebe za dodatnom zatitom putnika u vozilu ili okolici od utjecaja magnetskog polja, jer ono konvergira izmeu vodilice i levitacijskog magneta.5 Slika 2. Jedan od naina izvedbe levitacije s elektromagnetskom suspenzijom

Izvor: http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/maglev/3020_ems.html, [10.03.2012.] Prethodna slika prikazuje jedan od naina izvedbe levitacije s elektromagnetskom suspenzijom gdje je levitacijski magnet smjeten ispod vodilice. Prolazom struje kroz magnet stvara se magnetsko polje koje privlai magnet prema vodilici (i time uzdie vozilo). Prejako magnetsko polje dovelo bi do toga da se magnet priljubi uz vodilicu. Zbog toga se struja kroz magnet smanjuje, ime se magnet odmie od vodilice (a vozilo sputa). Detektor udaljenosti izmeu magneta i vodilice stalno kontrolira njihovu meusobnu udaljenost i upravlja jainom struje kroz magnet, i na taj nain odrava konstantnu udaljenost izmeu levitacijskog magneta i vodilice.6 Elektromagnetska suspenzija je temelj njemake maglev tehnologije zbog nie cijene od elektrodinamikog sustava i zbog primjene jednostavnije tehnologije s manje nepoznatih parametara.

preuzeto s http://www.pungas.com/forum/topic/8088-elektromagnetska-suspenzija/, [10.03.2012.] preuzeto s http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/maglev/3020_ems.html, [10.03.2012.]

2.1.2. Elektrodinamika suspenzija Elektrodinamika suspenzija (EDS) se zasniva na odbojnoj sili koja se javlja izmeu vodljive podloge i vozila (s magnetima) koje se giba iznad vodilice. Visina levitacije kod EDS sustava je izmeu 20 i 30 cm. Vodljive zavojnice mogu biti smjetene u podlozi, ili, to se pokazalo jo pogodnijim, u bonim stranama vodilice (koja je oblika kanala), tako da je visina centra magneta u vozilima ispod centra bonih zavojnica. Za razliku od EMS sustava, EDS sustav je inherentno stabilan i ne zavisi o povratnoj kontroli za odravanje konstantne visine levitacije. Meutim, EDS zahtijeva jaa magnetska polja i zato koristi supravodljive magnete. Gibanjem magneta iznad vodia mijenja se magnetski tok koji ih povezuje, to dovodi do induciranja struje. Induktivni dio tih struja izaziva odbojnu silu izmeu magneta i zavojnice, a otporni dio disipira snagu, to se manifestira kao sila koja se opire kretanju magneta. Omjer ovih sila jednak je omjeru spremljene i utroene energije odnosno tzv. faktoru dobrote zavojnice u podlozi. Uz pretpostavku da se magnetski tok mijenja po sinusoidalnom zakonu s frekvencijom (koja je proporcionalna brzini), omjer odbojne i otporne sile proporcionalan je frekvenciji.7 Slika 3. Levitacija s elektrodinamikom suspenzijom

Izvor: http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/maglev/3010_eds.html, [10.03.2012.] Japanski maglev program se koristi metodom elektrodinamike suspenzije od 1972. godine kada zapoinju radovi na planiranju projekta magnetske levitacije. 1990. godine zapoinje izrada testnih modela da bi 2003. godine kompozicija od tri vagona s putnicima postigla maksimalnu brzinu od 581 km/h.

preuzeto s http://www.scribd.com/Wanted2288/d/51592157-meglev-vlakovi, [10.03.2012.]

2.1.3. Inductrack Inductrack je u principu elektrodinamiki sistem. Razlika je u tome to se koriste trajni magneti i nije potrebna kriogeniki ohlaena supravodljiva zavojnica. To je pasivni sistem koji ne zahtjeva elektromagnete ili kontrolne sklopove kako bi se odrao stabilnim prilikom levitacije, a bazira se na Halbachovim magnetskim matricama (poseban razmjetaj trajnih magneta kako bi se povealo magnetsko polje na jednoj strani dok se na drugoj strani polj smanjuje gotovo do nule). Koriste se kotai za pokretanje te se levitacija sa pomonih kotaa postie im se dostigne brzina polijetanja. Inductrack sistem je potpuno siguran; u sluaju nestanka elektrine energije, vlak e se jednostavno usporiti i spustiti se na pomone kotae pri niskoj brzini. Sama jednostavnost Inductrack sistema smanjuje trokove ispod razine trokova za elektromagnetske ili elektrodinamike maglev vlakove.8 Slika 4. Inductrack sistem

Izvor: http://www.skytran.net/press/sciam02.htm, [10.03.2012.]

preuzeto s http://gcep.stanford.edu/pdfs/ChEHeXOTnf3dHH5qjYRXMA/09_Post_10_11_trans.pdf, [10.03.2012.]

2.2. Upotreba dijamagneta Najpoznatiji primjer levitacije je levitiranje dijamagneta u vanjskom magnetskom polju. Supravodii su idealni dijamagneti (karakterizirani tzv. Meissnerovim efektom), koji u potpunosti izbacuju magnetsko polje iz svoje unutranjosti, i stavljeni u magnetsko polje lebde iznad magneta. Dijamagneti se magnetiziraju u smjeru koji je suprotan od smjera magnetskog polja u kojem se nalaze. U osnovi se Earnshaw-ov teorem na njih ne moe primjeniti, jer se on odnosi na paramagnete (tj. magnete koji su orijentirani paralelno s magnetskim poljem).U dijamagnetima se putanje elektrona modificiraju tako da kompenziraju utjecaj vanjskog magnetskog polja, to izaziva magnetsko polje koje je usmjereno u suprotnom smjeru. Kod supravodia su te promjene makroskopske, te se na povrini supravodia javljaju struje koje zasjenjuju vanjsko polje. Ali, primjenom vrlo jakih magnetskih polja uspjeni eksperimenti ostvareni su ne samo s lebdenjem supravodia, ve i aba, vodenih kapljica, biljaka, itd. (kod aba se npr.mijenjaju elektronske orbite u svakoj molekuli njenog tijela). Ako se koriste pokretni magneti i tzv. povratna veza, Earnshaw teorem se opet ne moe primijeniti. Mijenjanjem jaine magnetskog polja u funkciji njegove udaljenosti od nekog predmeta (jae polje ako se predmet udalji, slabije polje ako se predmet suvie priblii) moe postii da predmet lebdi. To se koristi ne samo za maglev vlakove, ve i za efektne igrake.9 Slika 5. Djeje igrake koje koriste koja koriste maglev tehnologiju

Izvor: http://www.fascinations.com/unique-toys-gifts/world-stage, [11.03.2012.]

preuzeto s http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/maglev/1000_uvod.html, [10.03.2012.]

2.3. Supravodljivost Stvaranje jakih magnetskih sila zahtjeva veliku koliinu elektrine energije. Kako klasini vodii elektrine energije imaju svojstvo otpora pri emu se gubi velika koliina energije i dolazi do zagrijavanja vodia, kako bi maglev vlakovi bili ekonomski isplativi, prilikom izrade infrastrukture su se morali koristiti supravodii. Na taj nain se utedjela velika koliina energije koja bi se inae izgubila koritenjem bakra ili eljeza. Nakon to je 1908. godine uspjeno ukapljio helij i postigao temperaturu od 4.2 K (-2690C), nizozemski fiziar Heike Kammerling Onnes zapoeo je istraivanja elektrinih svojstava metala na niskim temperaturama. U to je vrijeme ve bilo poznato kako se sa sniavanjem temperature otpor metala smanjuje, ali je postojalo nekoliko teorija o njegovoj vrijednosti na temperaturama blizu apsolutne nule. Lord Kelvin je vjerovao da na vrlo niskim temperaturama prestaje svako gibanje elektrona, dok su drugi, meu kojima je bio i Onnes, smatrali da otpor postepeno opada i na nekoj temperaturi poprima minimalnu vrijednost.10 Supravodljivost je sposobnost pojedinih tvari da pri odreenim niskim temperaturama vode elektrinu struju bez ikakvog otpora, to znai da nema gubitaka struje. Otkriem supravodljivosti dolo se do toga da promatrani materijal ima tzv. kritinu tiku. Kritina toka je zapravo temperatura do koje se hlaenjem otpor smanjuje, a u njoj i daljnjim hlaenjem potpuno nestaje tj. uope da nema. Kod supravodia vrlo je vaan Meissnerov efekt tj. ako se materijal ohladi ispod kritine temperature, vanjsko magnetsko polje ne prodire u unutranjost materijala savren dijamagnetik. Drugo vano svojstvo vezano uz supravodljivost je levitacija magneta iznad supravodia koji je ohlaen ispod svoje kritine temperature. Pribliavanjem magneta supravodiu dolazi do induciranja struje koja stvara magnetsko polje. Magnetska polja supravodia i magneta se odbijaju pri emu magnet levitira.11 Ukratko, supravodljivost je pojava voenja elektrine struje bez elektrinog otpora ohladi li se uzorak ispod neke kritine temperature.

10

preuzeto s http://www.scribd.com/Wanted2288/d/51592157-meglev-vlakovi, [11.03.2012.] preuzeto s http://www.tvornica-znanosti.org/blog/supravodljivost, [11.03.2012.]

11

3. INFRASTRUKTURA I POTRONJA ELEKTRINE ENERGIJE

Maglev vlakovi koriste drugaije tranice od klasinih i nagibnih vlakova. Iz tog razloga je potrebna potpuno nova infrastruktura; od samih tranica (vodilice) i eljeznikih postaja do elektrinih generatora uz samu prugu i elektrana za proizvodnju dovoljne koliine elektrine energije. Zato maglev vlakovi u startu zahtjevaju dosta inicijalnog ulaganja ali to kompenziraju malim financijskim ulaganjima u odravanje, kako infrastrukture, tako i samih vlakova.

3.1. Vodilica Vodilica se sastoji od strukture koja odgovara klasinim tranicama, a zavojnice odgovaraju klasinom motoru. Za sada se testiraju tri vrste izvedbe vodilice, od kojih e najpovoljnija biti izabrana za komercijalno koritenje. Slika 6. Vodilice za maglev vlakove

Izvor: http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/maglev/4040_vodilica.html, [11.03.2012.] U bonim betonskim zidovima vodilica ugrauju se, u dva prekrivajua sloja (zbog smanjivanja vanjskih elektromagnetskih smetnji koje utjeu na supravodljive magnete), pogonske (propulzijske) zavojnice na koje su postavljene levitacijske zavojnice te zavojnice za bonu stabilizaciju vozila. Sve zavojnice su iz aluminija, a od predloena tri naina izrade vodilica sa

ugraenim zavojnicama izabrati e se najpovoljnija za komercijalnu upotrebu (izgradnja vodilica je inae i najskuplji dio maglev sustava).12

3.1.1. Levitacija U bonim stranama vodilice ugraene su zavojnice za lebdenje (u obliku broja osam). Prolaskom magneta (u vozilu) velikom brzinom kraj ovih zavojnica (pri emu je centar magneta nekoliko centimetara ispod centara zavojnica), u njima se inducira elektrina struja te se one ponaaju kao elektromagneti. Kao rezultat se javljaju privlane i odbojne sile izmeu magneta u vozilu i magneta u vodilici, koje su obje istovremeno usmjerene prema gore i tako levitiraju vozilo. Dok se ne postignu uvjeti za levitiranje (tj. za brzine manje od 100 km/h), vozilo se ubrzava na gumenim kotaima.13 Slika 7. Levitacija vozila pomou magneta

Izvor: http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/maglev/3010_eds.html, [11.03.2012.]

12

preuzeto s http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/maglev/4040_vodilica.html, [11.03.2012.] preuzeto s http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/maglev/3010_eds.html, [11.03.2012.]

13

10

3.1.2. Stabilnost vozila Levitacijske zavojnice, koje su smjetene u suprotnim stranama vodilice, su meusobno spojene i tako ine petlju. Prolazom vozila (odnosno uzdunim kretanjem supravodljivog magneta), u petlji se inducira elektrina struja, (tj. magnetsko polje) to rezultira u odbojnoj sili na levitacijske zavojnice na strani blioj vozilu i privlanoj sili na suprotnoj strani. Zbog toga se vozilo nalazi uvijek u sredini vodilice. Pored toga i sama vodilica je koritastog oblika, te je lateralna stabilnost vozila velika.14 Slika 8. Odravanje stabilnosti vozila pomou magneta

Izvor: http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/maglev/3010_eds.html, [11.03.2012.]

3.1.3. Pokretanje vozila Za pokretanje vozila (tj. supravodljivog magneta) koristi se princip linearnog sinkronog motora (LSM), koji je razvijen je u SAD sedamdesetih godina. LSM se moe zamisliti kao klasian rotacijskii motor, ali sa statorom koji je, umjesto krunog, linearnog oblika. Zavojnice statora, ili pokretake zavojnice, su takoer smjetene su u bonim stranama vodilice i napajane su trofaznom izmjeninom strujom, ime se na vodilici stvara pomino magnetsko polje, koje privlai ili odbija
14

preuzeto s http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/maglev/3010_eds.html, [11.03.2012.]

11

supravodljivi magnet u vozilu i tako ga pomie. To istovremeno znai da nije potrebno da cijela duina vodilice bude pod naponom, ve samo dio u kojem se u tom trenutku nalazi vozilo. Prednost koritenja linearnog sinkronog motora je da se moe koristiti pri svim brzinama (tj. i pri poetnom ubrzavanju na kotaima), a promjene brzine su jednoline i mogu se precizno kontrolirati. Poveanje brzine moe se ostvariti prema potrebi, jer ga ne sprjeava nita osim otpora zraka, to je, uz dobro aerodinamiko rjeenje oblika vlakova, vrlo malo poveanje potrebne snage za kretanje.15 Slika 9. Pokretanje vozila pomou magneta

Izvor: http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/maglev/3010_eds.html, [11.03.2012.]

3.2. Potronja elektrine energije Maglev vlakovi zahtjevaju malu koliinu elektrine energije koja je potrebna za aktivaciju magneta. Kako bi se dobila ta koliine energije, nisu potrebna velika ulaganja u elektrane koje bi veinu proizvedene elektrine energije koristile za sam vlak. Vea je vjerojatnost kako bi eljeznike postaje koristile vie energije za rasvjetu od samih vlakova i vodilica. Iako je koliina elektrine energije potrebne za levitaciju otprilike ista kao i koliina elektrine energije potrebne
15

preuzeto s http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/maglev/3010_eds.html, [11.03.2012.]

12

za rad kunog klima ureaja, za pokretanje vlaka (stvaranje jakih magnetskih sila) je potrebno elektrinu energiju postepeno prenositi du vodilica to ipak zahtjeva malo vee koliine energije. Kako svi generatori elektrine energije imaju toku gubitka (ili ak nekoliko njih), ak ni uporaba supravodia nemoe sprijeiti gubitak odreene koliine elektrine energije.16 Elektrina energija za maglev vlakove se koristi kako bi vlak postigao brzinu, a moe se generirati kada vlak usporava (regenerativno koenje; slino kao KERS sustav u Formuli 1). Kod levitacije i stabilizacije vlaka se takoer koristi elektrina energijam kao i za klima ureaje, rasvjetu i druge sisteme. Takoer je potrebna velika koliina elektrine energije kako bi se savladao otpor zraka (teoretski, jedina vrsta otpora jer vlak nema doticaja sa tranicama). Pri niskim brzinama potrebna energija za levitaciju je znaajna, ali pri viim brzinama ukupno vrijeme provedeno levitirajui se smanjuje. Na taj nain se smanjuje potronja elektrine energije po kilometru, ali otpor zraka zahtjeva poveanu potronju elektrine energije.17

4. PREDNOSTI I NEDOSTACI MAGLEV VLAKOVA

16

preuzeto s http://www.unexplained-mysteries.com/forum/index.php?showtopic=102918, [12.03.2012.] preuzeto s http://www.scribd.com/doc/54664535/Driving-Without-Wheels-Flying-Without-Wings, [12.03.2012.]

17

13

Kao i sve stvari u ivotu, tako i maglev vlakovi imaju svoje prednosti i nedostatke. Samo je pitanje kako najbolje iskoristiti prednosti i umanjiti nedostatke.

4.1. Prednosti Za razliku od konvencionalnih transportnih sistema u kojima u vozilu mora biti smjetena sirovina za dobivanje energije za zahtjevne djelove (bilo to tekue ili kruto gorivo), snaga maglev motora zavisi samo o lokalnim uvjetima kao to su nizine ili uzbrdice. Takoer, maglev vlakovi koriste 30% manje energije od vlakova velikih brzina pri istoj brzini vonje (to je 1/3 vie snage za istu koliinu energije). Unato injenici kako se postiu brzine od 500 km/h, putnici se mogu slobodno kretati unutar vozila. Operativni trokovi maglev sistema su priblino upola manji od konvencionalne eljeznice na dugoj relaciji. to se tie sigurnosti, istraivanja su pokazala kako su maglev vlakovi oko 20 puta sigurniji od zrakoplova, 250 puta sigurniji od konvencionalne eljeznice, i ak 700 puta sigurniji od putovanja osobnim automobilom. Budui da vlak nema spremnike sa gorivom, nema opasnosti od izbijanja poara i zagaenja okoline. I materijali koriteni u izradi maglev vlakova su nezapaljivi i loe provode toplinu to takoer pridonosi sigurnosti. Iako je malo vjerojatno kako e u isto vrijeme izbiti poar i nestati elektrine energije, vlak je opremljen i senzorima koji automatski zaustavljaju cijelu kompoziciju na prije utvrenoj stanici predvienoj za hitne sluajeve. Sudar izmeu dva maglev vlaka je gotovo nemogu zbog lineranih indukcijskih motora koji sprjeavaju da vlakovi voze u suprotnim smjerovima ili razliitim brzinama na istim vodilicama. Odravanje vozila je prilino jednostavno i jeftino; budui da vlak lebdi i nema kontakta sa podlogom, nisu potrebni pomini dijelovi koji se troe s vremenom. U teoriji, to znai kako ak ni nije potrebno odravanje vlaka. Takoer, budui da nema kontakta s podlogom, nema ni trenja (postoji samo otpor zraka). I buka je smanjena (samo otpor zraka stvara buku).18

18

preuzeto s http://www.scribd.com/doc/54664535/Driving-Without-Wheels-Flying-Without-Wings, [12.03.2012.]

14

4.2. Nedostaci Glavni nedostatak je visoka cijena izgradnje vodilica kao i samog vlaka. Ta cijena je vie nego kod konvencionalne eljeznice sa elinim inama. Drugi veliki nedostatak je manjak postojee infrastrukture. Na primjer, ako se izgrade tranice za vlakove velikih brzina izmeu dva grada, tada ti vlakovi mogu sluiti oba grada ali, to je jo vanije, mogu opsluivati i ostale gradove vozei se na klasinim tranicama koje se odvajaju od brzih tranica. Ti vlakovi mogu brzo putovati na brzim tranicama, a onda se premjestiti na spore tranice i po njima nastaviti put. Maglv vlakovi nemaju tu mogunost; on su limitirani samo na onaj prostor gdje postoje vodilice. To znai kako je vrlo zahtjevno izgraditi maglev vodilice koje su komercijalno isplative ako se ne povezuju dvije razmjerno velike destinacije. injenica kako maglev vlakovi nemogu nastaviti dalje od maglev vodilica ozbiljno ugroava budunost samog projekta.19

5. ZEMLJE KOJE KORISTE MAGLEV TEHNOLOGIJU

Kako je tehnologija maglev vlakova jo u fazi istraivanja i razvoja, postoji vrlo malo podataka koji esto znaju biti kontradiktorni. No, poznato je kako Japan, Kina, Njemaka, SAD, Iran, vicarska i Juna Koreja pokazuju veliki interes za maglev eljeznicu. Od svih tih zemalja samo
19

preuzeto s http://www.scribd.com/doc/54664535/Driving-Without-Wheels-Flying-Without-Wings, [12.03.2012.]

15

Njemaka, Japan i SAD razvijaju svoju maglev tehnologiju koja se temelji na tri tipa elektromagnetske suspenzije: elektrodinamiki, elektromegnetski i Inductrack.

5.1. Japan lanak dnevnih novina Enquirer iz 2004 godine navodi kako nakon etiri desetljea i 2.4 milijarde amerikih dolara utroenih na istraivanje, japanski maglev ima samo jednu postaju bez pulta za prodaju karata i bez jasne budunosti.20 Slika 10. Japanski maglev vlak MLX01

Izvor: http://www.theworldmost.com/top-10-fastest-trains-in-the-world.html, [13.03.2012.] Japanske eljeznice (JR Central) su za Boi 2007. godine najavile kako e nastaviti sa planiranjem maglev eljeznice koja e se prostirati na 290 km izmeu sredita Tokija i Chukyo prefekture sa gradom Nagoyom. Poetak izgradnje se predvia za 2025. godinu i ukupni trokovi se procjenjuju na 5.1 bilijun jena (oko 47.7 milijardi amerikih dolara). Financiranje e se provesti iskljuivo iz privatnog sektora.21
20

preuzeto s http://www.enquirer.com/editions/2004/01/18/biz_maglev.html, [13.03.2012.] preuzeto s http://www.railway-technology.com/features/feature1606/, [13.03.2012.]

21

16

5.2. Kina Kina nije razvijala svoju maglev tehnologiju nego su je jednostavno odluili kupiti od Njemake. Sa cijenom od oko 1.5 milijardi amerikih dolara, 30 km duga Pudong maglev eljeznica od poetka izgradnje premauje planirane trokove te je ak usporila ostvarenje projekata angaj Hangzhou te vrlo ambiciozne angaj Peking maglev eljeznice. Zadnja je procjenjena na 50 milijardi amerikih dolara to je ak tri puta skuplje od izgradnje normalne eljeznike infrastrukture u Kini. Unato visokim trokovima, mnogi tvrde kako je taj projekt isplativ jer e smanjiti putovanje izmeu ta dva grada sa 14 na 4 sata.22 Dvije kineske banke su dale zajam u visini od pet milijardi juana (oko 602 milijuna amerikih dolara) za financiranje maglev eljeznice u najveem kineskom poslovnom sreditu, angaju. Zajmove su dale Kineska Banka (tri milijarde juana tj. oko 361 milijun amerikih dolara) i Agrikulturalna banka Kine (dvije milijarde juana, tj. oko 241 milijun amerikih dolara) kako bi se maglev tehnologija iskoristila za prijevoz putnika u Kini. I neke druge banke, poput angajskog ogranka CITIC-a (China International Trust and Investment Corporation - Kineska korporacija za meunarodne fondove i investicije) su takoer sudjelovale u ovom projektu na razne naine kako bi se povezao Pudong meunarodni aerodrom sa centrom angaja.23

Slika 11. Kineski maglev vlak angaj Maglev TR 07

22

preuzeto s http://www.railway-technology.com/features/feature1606/, [13.03.2012.] preuzeto s http://www.china.org.cn/english/investment/24748.htm, [13.03.2012.]

23

17

Izvor: http://www.theworldmost.com/top-10-fastest-trains-in-the-world.html, [13.03.2012.]

5.3. Njemaka 2007. godine, Njemaka Vlada izjavljuje kako je finalizirana investicija od 1.85 milijardi eura za eljeznicu nove generacije koja e povezivati sredite Mnchena sa aerodromom u duini od 37 km. Od 2014. godine, putnici e 40-minutno putovanje zamjeniti sa samo 10 minuta vonje u Transrapidu, vlaku bez vozaa sa najveom brzinom od 450 km/h. Njemaka Vlada u financiranju sudjeluje sa 925 milijuna eura, Bavarska sa 490 milijuna eura, Njemake eljeznice sa 235 milijuna eura, Munchenski aerodrom sa 100 milijuna eura, Siemens i ThyssenKrupp sa 50 milijunaeura te Europska Unija sa 50 milijuna eura. Predsjednik njemake pokrajine Bavarske je izjavio kako e trokovi rasti iznad 1.85 milijardi eura, no savezna vlada se obavezala kako e financirati samo 50% to iznosi 925 milijuna eura i ni centa vie. Prema provedenoj anketi ak 60% stanovnika Bavarske ne eli maglev eljeznicu u svojoj pokrajini. Jedan od razloga protivljenja je i stravina nesrea testnog vlaka koja se dogodila u rujnu 2006. godine kada je vlak pri brzini od 170 km/h udario u vozilo za odravanje pruge, pri emu su 23 osobe poginule.24

24

preuzeto s http://www.terradaily.com/reports/Germany_to_build_first_commercial_Maglev_train_line_999.html,

[13.03.2012.]

18

Slika 12. Njemaki maglev vlak TR 07

Izvor: http://www.igeawagu.com/news/magnetantrieb/1024666726.html, [13.03.2012.]

5.4. Sjedinjene Amerike Drave Poznato je kako e zbog jednostavnijeg naina izrade Inductrack sistema, trokovi biti nii od elektrodinamikog i elektromagnetskog sustava. Jedna studija procjenjuje kako e vlak opremljen sa Halbachovim sistemom kotati izmeu 3.2 i 4.2 milijuna amerikih dolara (za usporedbu, njemaki maglev vlak kota vie od 6 milijuna amerikih dolara). Jasno je kako e Inductrack vlak biti skuplji od konvencionalnog vlaka (koji kota izmeu 2 i 3 milijuna amerikih dolara), no najvanija stavka je izgradnja vodilica koja je ak 80% skuplja nego klasine eline ine. Jedina prednost je niska cijena odravanja i mala potronja elektrine energije zbog injenice kako se u proizvodnji vlaka koriste trajni magneti.25 Slika 13. Ameriki maglev vlak (u testiranju)

25

preuzeto s http://www.abovetopsecret.com/forum/thread188055/pg1, [13.03.2012.]

19

Izvor: http://www.sandyspringsrotary.org/eNewsletter_01272011.php, [13.03.2012.]

6. ZAKLJUAK

Maglev tehnologija ima korisnu primjenu u eljeznikom prijevozu jer se uvelike skrauje vrijeme putovanja do te razine da se moe usporeivati sa zrakoplovima, ali uz niu cijenu prijevoza.
20

Unato visokim inicijalnim trokovima, projekt je dugorono odriv i isplativ jer zahtjeva malo ulaganja u odravanje, ekoloki je vrlo prihvatljiv (emisija CO2 je zanemariva) te je sigurnost putnika na najvioj razini. Iako su mnoge zemlje izrazile elju za koritenjem maglev tehnologije u eljeznikom prijevozu, samo su Njemaka, Japan i SAD zapoele konkretna istraivanja te testiranje modela. U Kini ve postoji komercijalna primjena maglev vlakova, no tu tehnologiju su kupili od njemakih poduzea. Kako bi se maksimizirala energetska uinkovitost, i levitacijski i pogonski sustav se moraju optimizirati. Pravi kandidat za to je Inductrack koji, koritenjem trajnih magneta za levitaciju, smanjuje potrebu za elektrinom energijom. U Hrvatskoj ovakav projekt nije mogue izvesti zbog visokih inicijalnih trokova izgradnje infrastrukture i visokih trokova kupnje vlaka, te zbog male potranje na hrvatskom tritu. Projekt bi vjerojatno mogao biti isplativ samo u turistikoj sezoni i to kada bi povezivao Split ili Rijeku sa nekim od veih Njemakih ili Austrijskih gradova zbog velikog broja turista koji dolaze iz tih zemalja. U protivnom, samo za hrvatske potrebe, takav projekt nema budunosti.

LITERATURA

1. http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/maglev/1000_uvod.html, [10.03.2012.] 2. http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/maglev/3010_eds.html, [10.03.2012.]

21

3. http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/maglev/3020_ems.html, [10.03.2012.] 4. http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/maglev/4040_vodilica.html, [11.03.2012.] 5. http://gcep.stanford.edu/pdfs/ChEHeXOTnf3dHH5qjYRXMA/09_Post_10_11_trans.pdf, [10.03.2012.] 6. http://www.abovetopsecret.com/forum/thread188055/pg1, [13.03.2012.] 7. http://www.china.org.cn/english/investment/24748.htm, [13.03.2012.] 8. http://www.enquirer.com/editions/2004/01/18/biz_maglev.html, [13.03.2012.] 9. http://www.fascinations.com/unique-toys-gifts/world-stage, [11.03.2012.] 10. http://www.igeawagu.com/news/magnetantrieb/1024666726.html, [13.03.2012.] 11. http://www.pungas.com/forum/topic/8088-elektromagnetska-suspenzija/, [10.03.2012.] 12. http://www.railway-technology.com/features/feature1606/, [13.03.2012.] 13. http://www.sandyspringsrotary.org/eNewsletter_01272011.php, [13.03.2012.] 14. http://www.scribd.com/doc/29410873/maglev, [10.03.2012.] 15. http://www.scribd.com/doc/54664535/Driving-Without-Wheels-Flying-Without-Wings, [12.03.2012.] 16. http://www.scribd.com/doc/80463713/maglev, [10.03.2012.] 17. http://www.scribd.com/Wanted2288/d/51592157-meglev-vlakovi, [10.03.2012.] 18. http://www.skytran.net/press/sciam02.htm, [10.03.2012.] 19. http://www.terradaily.com/reports/Germany_to_build_first_commercial_Maglev_train_line _999.html, [13.03.2012.] 20. http://www.theworldmost.com/top-10-fastest-trains-in-the-world.html, [13.03.2012.] 21. http://www.tvornica-znanosti.org/blog/supravodljivost, [11.03.2012.]

22

22. http://www.unexplained-mysteries.com/forum/index.php?showtopic=102918, [12.03.2012.]

POPIS SLIKA

Slika 1. Vlakovi na bazi elektromagnetske i elektrodinamike suspenzije te Inductrack

stranica 3
23

2. Jedan od naina izvedbe levitacije s elektromagnetskom suspenzijom 3. Levitacija s elektrodinamikom suspenzijom 4. Inductrack sistem 5. Djeje igrake koje koriste koja koriste maglev tehnologiju 6. Vodilice za maglev vlakove 7. Levitacija vozila pomou magneta 8. Odravanje stabilnosti vozila pomou magneta 9. Pokretanje vozila pomou magneta 10. Japanski maglev vlak MLX01 11. Kineski maglev vlak angaj Maglev TR 07 12. Njemaki maglev vlak TR 07 13. Ameriki maglev vlak (u testiranju)

4 5 6 7 9 10 11 12 16 18 19 20

24