You are on page 1of 6

40.

Oblici braka I obltelji
OBLICI BRAKA I SLOM BRAKA Suvremeni brak karakterizira monogamlja - brak jednog rnuskarca i jedne :lene. Brak parova Je starlja povijesna forma. Ovo je takoder brak [ednog muskarca IJedne zene s tim da eventualna poligamija i prigodno nevjerstvo ostaje isklju~ivo pravo muskarca. Moguce nevJerstvo i brakolomstvo :lene se nejstroze ka:lnjava. Ova veza se moze veoma brzo raskinuti. Grupni brakje kolektivni oblik braka, u kojem odredeni broj muskaraca je ozenjen odredenim brojem zena, Sociolozi rnarksisticke provenijencije istlcu 2 vrste, grupnog braka: II endogamija, nizi oblik pojavljivanja, bracna zajednica vi~e muskaraca i vi~e :lena pripadnika iste generacije jedne krvnlckosrodnicke skupine. II egzogamija, vi~i oblik gruPllog braka, oblik bracne zajednice u koju su ukljucena braca jedne i sestre druge krvnosrodnieke skupine. U ovom obliku grupnog braka je zabranjen incest. Kao specifiena forma grupnog braka mogu se smatrati i pojavni oblici poligamije. Poligamija se javlja kao: # poliginlja, odnosno brak jednog muskarca i vise :lena, i 1# poliandrija, brak jedne :lene i vi§e muskaraca U suvremenim drustvima kao alternativa braku mogu se pojaviti i ova 2 tipa zajednice: 1# lzvanbraena zajednica koja ima sve odlike braka. Radi se 0 zajednici muskarca i zene koja je izgradena na medusobnoj Ijubavi i s medusobnim pravirna i obvezama. Oni zajedno stje~u imovinu, fonniraju obitelj, ali odnosl u izvanbraeno] zajednicinisu regulirani zakonom, # zajednica homoseksualnih parovaje zajednica pripadnika istoga spola, zasnovanih na spolnim i osjecajnim odnosima. 'Do sloma braka moze doci na 3 nacina: 1# praznim brakom, gdje brak formalno egzistira ali braena zajednica stvarno ne funkcionira II rastavorn.koja znal!i fizi~ko odvajanje braenih parova. Parovi ne :live zajedno, iako brak nije formalno razveden. 1# razvodom, koji je najkarakteristicniji oblik sloma bracne zajednice koji se moze i statisticki . azvod je zakonski prekid braka odlukom ovlastenog drzavnog organa. H)BITEWSKE STRUKTURE SNA III NUKLEARNA OBITEU danasje vladajuci tip obitelji u svijetu. Ona obuhvaea roditelje i njihovu djecu, sinove i kceri dok ne stupe u brak, Suvremeni oblik takve obiteUi uklju~uje samo maloljetnu djecu, dakle ne i one koji su se ekonomski osamostalili. PROS1RENE OBlTELJSKE STRUKTURE Prosirena obitelj je svaka grupacija koja je sira od inokosne obitelji, a povezana je rodenjem. brakom iii usvajanjem. Postoje 2 oblika prosirivanja: , 1# prosirivan]e po vertikali, sto podrazumijeva dodavanje inokosnoj obitelji pripadnike koji na pripadaju istoj generaciji, npr.roditelji supruznika # prosirivanje po horizontali, prosirivanje pripadnicima iste generacije,npr. braca j sestre supruznika Modificirana pro§irena obitelj je koalicija inokosnih obitelji koje su medusobno djelomicno ovisne. lake postoje razne klasifikacije prosirene obitelji, 3 su tipa neospqma: # totem ski klan - oblik obiteljskog zivota kojeg karakterizira zajednicko ime, obicno prema nekoj :livotinji, zajednl!!ki grb preko kojeg se to ime ispoljava, vjerovanje u zajednieko podrijetlo svih njegovih clanova i ral!unanje potomstva po materinskoj liniji. 1# velika obitelj iii kucna zajednica. Ovaj tip se moze pojaviti u 3 oblika: rnatrijahalna, patrijahalna iii kao obitel] bilateralnog srodstva.

*:

26

# monogamna

patrijahalna

obitelj koju.cine otac i majka.sinovi

do oeeve smrti, kcerke do

udaje, sticenlc! i kucni robovi. Ona je svojevrsni prijelaz prema inokosnoj obitelji,

(41) ~
.....

.•...

Funkcije o~itelji

~.

b.

SEKSUALNO-REPRODUKTIVNA FUNKClJA Ova funkcija je najprimamija. Ona stvara pretpostavke za sve ostale funkcije, ~ini bit obitelji, ali i pretpo!ltavku opstanka ljudskog roda. Seksualna dimenzija funkcije regulira odnos supruznlka, njihovo pravo na medusobno spolno zadovoljavanje koje istovremeno u~vr§Cuje i obitelj. Reproduktivna strana svodi se na osiguravanje potomstva, dakJe radanje djece. ~. EKONOMSKA FUNKClJA . Ona egzistira kao jedna od temeljnih kroz ~itavu njezinu povijest. Ona je omeguclla prvu podjelu rada, koja muskarca i unu specijalizira za odredene poslove. Ekonomska funkcija ima dvije strane svoga ispoljavanja: proizvodacku i potrosacku, Procesom industrijalizacije obitelj sve manje ima prolzvodacku funkciju, i ostaje joj sarno potrosacka, 3. ODGOJNO-SOClJALIZAClJSKA FUNKCIJA Manifestira se u uspostavljanju veza izmedu pojedinca i drustva. U obitelji pojedinac stje~e prva znanja 0 drustvu i upoznaje prva pravila drustvenog ponasanja, i ~. RELlGlJSKA FUNKCIJA Ova funkcijaje stara koliko i sama obitelj. Ona se razvijalasukladno razvoju religije. Roditelji ee nastojati na svoju djecu prenijeti i onu religiju koju sami ispovijedaju ali i ugraditi II njih one vrijednosti koje sami odreduju kao najvi~e. 5. ZASTITNA FUNKCIJA Obuhvaca stalnu brigu za zdravlje, izdrzavanje i zastupanje svojih elancva. Ova funkcijaje posebice razvijena kod patrijahalnog tipa obitelji jer u njoj ~Ianovi nalaze potpunu i fizicku i psihicku sigurnost. U suvremenom svijetu ova se funkcija mijenja zbog stvaranja mnogobrojnih socijldnih ustanova koje oslobadaju obitelj zadaca iz ove oblasti. EMOTIVNO-PSIHOLOSKA FUNKC~JA. k Ona uklju~uje dvije strane odnosa U obiteljs om krugu, To SI,! odnosi izmedu roditelja i djece i odnosi izmedu supruznika.

@ suvremena

obitelj.

NAST ANAK SUVREMENE OBITELJI Moderna'drustva obiljezava dominacija inokosne obitelji, tj zajednice muza, zene i njihove djece. Ona se izdvojila iz prosirene obitelji a razlozi za izdvajanje su: - smanjivan]e potreba za uzajamnom pomoci zbog materijaJne ovisnosti .- visok stupanj geografske pokretijivosti utje~e na srnanjivanje intnziteta i prisnosti komunikacije izmedu pripadnika rodbinske mreze . - dolazi do redukcije obiteljskih funkcija - visi je stupanj drustvene pokretljivosti OBlLJEUA SUVREMENE OBITELJI # REDUKCIJA FUNKCIJA Suvremena inokosna obitelj gubi dio svojih funkcija koje preuzimaju specijalizirane ustanove, industrijalizacijom, obitelj se preobrazava u potrosacku jedinicu, zaposljavanje zena izvan kuce mijenja njenu pozici]u i supruznicku ulogu.

27

OBITELJI Bitna odrednica suvremene obitelji je smanjenje broja njezinih clanova, zbog promijenjene uloge tene. naglasenije geografske pokretljivosti i nedovoljne materijalne sigurnosti. # INSTITUCIJA KRNJE OBITELJI Ovaj tip karakteristican za suvremena drustva, Javlja se u 2 obllka, kao institucija samohranih roditelja i kao institucija braka bez djece. Samohrani roditelj s djecorn je dosta C!estainstitucija suvrernenog drustva. Uzroci mogu biti smrt jednog od supruznika, razvod braka iii radanje djeteta izvan bracne zajednice, Brak bez djece nastaie iii biojoskom nesposobnosti jednog od supruznika iii njihova zelja da five u braku bez djece.

# PLANlRANJE

'-..

@ Drustvena
Micha~1 Haralambos

pozicija .zene
brlnu za mu'k~ce I pokoravllju so ml,lJkom autorholu: ono
IU

krpaju. IUu I POI'l.l: ne o

navodi: " lone radaju djecu; zene su majke i supruge; zene kuhaju,
11,1

ugiavnom iskljucene iz zanimanja visokog statusa i polozaja moci." FemlnlstU!ki pokret sve agresivnije i postavlja ali i osvjetljava mnoga pitanja koja se tieu drustvenog polozaja lone. Neka od tih pitanja, prvenstveno 3 temeljna zasluzu]» da ih se navede: # pitanje bioloske podcinjenosti zene kako u obiteIji tako i u raznim osobnim odnosima npr. izlozenost nezeljeno] trudnoci, fizickom zlostavljanju i razlicitirn prisilnim vidovima rnuske seksual nosti. # pitanje odnosa dorninacije i podcinjenosti izrnedu rnuskarca i Zene. # drustveno obezvrijedivanje kucnog rada koji i dalje ostaje jedno od osnovnih zaduzenja ,Zene. Zena po toj osnovi ne moze ostvariti pravo na mirovinu, njezin rad nije drustveno vrednovan. Za svoj rad moze dobiti samo priznanje sentimentalne naravi, Lionel Tiger I Robin Fox razliku izmedu muskarca i zene vide u Ijudskoj biogramatici. Biogramatiku muskarca odlikuje povecana agresivnost i sklonost dominaciji, a biogramatiku zene odreduje prograrniranost za reprodukciju i briga za djecu. Drugim rijecima, znaci da je podjela rada po spolu prirodno stanje i da je svaki pokusa] uvodenja promjena svojevrsno silovanje prirode. Parsons umjesto biogramatike uvodi bioloske razlike izmedu muskarca i zene kao osnovica podjele rada po spolu. ' Margaret Mead tvrdi da je jedina razlika izmedu muskarca l' zene sto zene radaju a muski ne. Tvrdi cia su razlike u ulogama proizvod kulture i ucenja odredene tenske odnosno muske uloge. ' '-,.. ' Ann Oakly pretpostavlja 3 stavke uspostavljanja stanja musko-zenske jednokosti: # nuzno je ukinuti ulogu zene kao kucedomacice # potrebno je ukinuti i obitelj u sadasnjem njenom obliku kao instituciju gdje kei uci svoju ulogu od majke a sin od oca # zene i muskarce potrebno je gledati kao ljude a ne kao spo!.

28

_11~/tv;,;5 Ie.@ Obicaj

a;t¥~/

Ii~~

Obice] je jedna od drustvenlh nonni. Drustvene norme su pravlla, upute I proplsl za ponaianJe I djelovanJe IJudi u dru§tvu, koja su upucena na volju l svlJest )Judl, a II dru§tveno datoj stvarnosti postavlja lh samo dru§tvo kako bi tu istu stvarnosti mljenjalo prema druitveno zeljenom stanju. Pod obihjima se podrazumijevaju drustvena pravila iii norme koja se postupno stvaraju u procesu drustvenog 1ivota time §to se ponavljanjem odredenih radni], odnosho odredenih pona§at\ia najprije stvaraju odredene navike, koje se daljnjim ponavljanjem pretvaraju u obi~aje koji su neplsana pravila za pona§anje ~lanova neke drustvene zajednice. Nastajanje obica]a nije ~in nego proces za kojeg je karakteristicno vise razvoJnih mijena. Proces nastajanja po~inje navikom. Navika je ustaljen obrazac ponasanja pojedinca u odredenim situacijama koji je zbog duzeg ponavljanja izgubio osobinu prolaznosti i postao njegova karakterna erta. NepoSlivanje obiel\ia podrazumijeva primjenu raznih sankcija kilo sto je drustvena kritika i podsmijeh te prezlr drustvene okoline. Te sankcije ne primjenjuje nikakav pose ban organ.

@ Moral
Moral je vrijednosno procjenjivanje Ijudskih postupaka i htijenja kao pozitlvno iii negativno vrijednih, pri cemu se prvi odobravaju, zele i preporucuju a drugi ne odobravaju, kude, osuduju i zabranjuju. Auguste Comte, Robert Sutherland II'itirin Sorokin su utemeljitel]i aitruistickog morale, Oni osnovnim moralnim nacelom smatraju srecu, dobrobit drugih, cak I uz frtvovanje vlastitih lnteresa, srece i zivota. . Bentham utemeljuje logiku utilitarizma kao kriterij moralnosti. Korist je po njemu osnovno nacelo i kriterij moraJnog djelovanja. . .l . Friedrich Nietzche, suprotno svima njima uopce De priznaje kategoriju dobra. Dobri, prema njemu, ne mogu stvarati, ti su uvijek pocetak kraja, oni razapinju one koji pisu nove vrijednostl, oni Zrtvuju sebi buducnost. \ Jedna skupina teoreticara polazi od teze da moral i moraine norme nernaju nikakvih dodirnih tocaka s drustvom i drustvenirn zivotom, nego su vezane iskljucivo I!ovjeka kao pojedinca i njegovu individualnu svijest. ,:- , .. Druga skupina teoreticara npr. Fichte, moral shvaca kilo drustven» katcgoriju, skup pravila i norrni koji nastaju u okvirima drustvene grupe i cije znacajke odreduje karakter konkretne drustvene grupe. £-L-E11-£:-).I-Tl-'M7o-r~alnu bitno odredu]u 3 elemema: pojavu Ho~LA # moralna norma - to je opisani zahtjev, zapovijed iii naredba upucena individuima da cine ono §to je dobro, sto je covjeka dostojno, ali i zabrana da cini ono ~to je protivno tome. # moralni su - vrijednosno procjenjivanje 0 tome dll Ii je konkretna nakana, htijenjc iii izvrsena radnja u suglasju s vladajucim sustavom vrijednosti HI imje syprotstavljena. # moralna sankcija = spontana reakcija drustvenog okruzenja iii samog poJedinca na njegove osobne postupke koji se odnose na moraine vrijednosti.

za

29

r'

r.

@

Pravo

-1'O-"-)l-I-I"'-,r-. ELBf€)m

"'"~

Pravo je sveukupnost drustverah nonni koje donosi ali i ;~nkci(jnira drzava putem svoga aparata prisile. !.. . . Sofisti udaraju temelje teoriji prirodnog prays. Oni polaze od teze da postoji jedno prirodno pravo koje je vje~no i nepromjenjivo, one je izraz prirodnih zakona i proizvod je Bozje volje. Naspram ~emu, su Ijudski zakoni, akumuliranl u tzv.prirodnom pravu koje stvaraju sami Ijudi. . Aristotel takoder pravi razliku izmedu prirodnog i pozitivnog prava, dok Ciceron izjednacava vje~ni i prirodni zakon, O~Sn::::ovnajedinicaii element prava je pravna norma. Ona se moze odrediti kao pravilo 0 i odredenom ponasanju ljudi, eiju obveznost jamei drzava kroz aparat prisile. Pravna norma Ima 2 bitna dijela: . # dispoziciju koja od pojedinaca zahtijeva odredeno ponasan]e iii postivanje odredenih pravila # sankcijaje prinudna IT\iera. kaznu koju primjenjuje drzave nad onim tko je prekiiio njezin zahtjev, ;£I\povJed, naredbu III zabranu,

@ Pojam

kulture

tip~~tJ 4

Rijec kulturaje latinskog podrijetia, dolazi od rije¢i cultus ~to znaci gajenje, njegovanje iii oplemenjivanje. Prvi je u upotrebu uveo taj pojam Ciceron koji je, koristeci ga, lmao u vidu kulturu Ijudskc duJc. Edward Taylor apostrofira: " kultura iii civillzacija, u sirokom etnografskom znacenju predstavlja sklop koji obuhvaea znanje, vjerovanje, umjetnost, moral, pravo, obicaje i sve drugc sposobnostll navike ko]e je covjek usvojlo kao Illan dru§tva". Ova definicija stavlja znak jcdnakosti izmedu pojmova kulture i civilizaclje. Razni autori razlicito shvacaju civilizaciju. Neki je smatraju kao materijalnu iii tehnieku kulturu, neki kao zadnju fazu kulture, ncki shvacaju civilizaciju kao oprecnost izmedu kulture koja unistava kuluturu a neki je shvacaju kao jednu povijesnu etapu razvitka kulture. Sve poznate definicije kulture je moguce svrstati u 2 velike skupine: KULTURALISTltKE DEFINJCIJE podrazumijevaju sva ona odredenja koja kulturu rcduciraju na jedan iii vise njezinih duhovnih elemenatq. JNTEGRALISTItKJ PRJSTUP bitno obiljeZava inkorporiranje u pojam kulture njezinih duhovnih i materijalnih elemenata, dakle svega drustvenog naslijeda koje se prenosi s generacije na generaciju, a koje pojedinac ucenjem preuzima od skupine, Kultura je ukupnost duhovnih i tjelesnih reakcija koje· ozna~uju kolektivno i 'pojedinacno ponaianje o50ba koje tvore drustvenu grupu, u odnosu na njihovu prirodnu okollnu, na druge grupe, na ~Ianove vlastite grupe i prema samome sebi. MoZe se govoriti 0 2 aspekta kulture: # materijalna kultura, pri l!emu se podrazumijevaju svi rnaterijalni proizvodi koje je covjek stvorio svojom rukom. # duhovna iii nematerijalna kultura koja lIkljucuje ukupnost ideja.norrni, vrijednosti, dakle, zivot, rnisli i osjecaje ljudi. Kultura u uzem smislu poistovjecuje se s pojmorn duhovne kulture, Odnosi se na ukupnu duhovnu dimenziju ~ovjekovog individualnog i drustvenog zivola. kultura u !irem smislu se koristi kao sinonirn za ukupnost covjekova i duhovnog i materijalnog stvaralastva.

30

@ opea svojstva
I
I

kulture
ona ne ovisi
0

# Kultura nema nikakvu genetsku pozadinu,

Mogu se izdvojiti 3 svojstva kulture:

naucena, rezultat u~enja. U~nje koje rezultira kulturom.ima obiljetje procesa, poznatog pod
terminom socijalizacija. Socijalizacijaje proces koji traje citav covjekov tivotni vijek i ispoljava se krez razlicite oblike i forme manifestacije. # Kultura je zajednicka. Iste kultume kodove, iste ideje, norme i vrijednosti, ali i nadine ponaAanja prihvaca najveci broj ~'anova nekog drustva, # Kultura nije statll!na pojava nego je podlozna stalnim mijenama. Za shvacanje kultumih promjena bitna su 2 procesa: - proces akulturaclje koji oznaeava medusobni dodir i interakciju dvlju iii vise kultura razlieitih drustvenih grupa.u kojem se jedna iii druga grupa iii jedna i druga javljaju kao primatelji vrijednosti one druge. _ proce. enkulturacije koji se javlja kao rezultat iii posljedica kultume interakcije. Ovd]e se interakcija ostvaruje izmedu pojedinca i drustvene grupe.

bioloskom

naslijedu,

onaje

I I

I

@ Razlike u kulturi
-1. POTKUL TURA J KONTRAKUL TURA
Potkulturaje skup normi, vrijednosti i obrazaca Ato razlikuje neku skupinu ljudi u drustvu od ostalih etanova drustva. Milton Yinger kao bitnu odliku kontrakulture navodi ~injenicu da ona predstavlja istinsku oponentnu situaciju. Kontrakultume vrijednosti i norme su suprotne vladajucirn normama i vrijednostima. ' Po Yingerovu sudu, rnoguce je izdvojiti najmanje 3 uvjeta, potrebna da se pojave kontrakulturne norme i vrijednosti. ' - prinudenost na lisavanje od znaeajnih drustvenih vrijednosti, neovisno 0 tome odnosi Ii se 0110 na pojedinca iii drustvenu grupu '' - odsustvo socijalne kontrole kao posljedica svojevrsnog podbacivanja iii zakazivanja drustva iIi pojedinih njegovih dijelova u procesu socijalizacije - nastupanje izvjesnog poremecaja u sustavu vrijednosti koji u prvi plan izbacuje nize, a u pozadinu gura vise vrijednosti " ~. ELITNA I MASOVNA KUL TURA Elitna kultura podrazumijeva speciflcan kultumi proizvod ali i speclflenu publiku iii konzumente. Njezin proizvod bitno odreduje ozbiljnost sadrtaja kojima se bavi, njihova visoka vrijednosna razina kakvu mogu imati samo ozbiljna urnjetnicka djela u knjizevnosti, filmu i glazbi, slikarstvu, kiparstvu itd. Njezini konzumenti nisu uobicajena, svakodnevna.prosjecna publika, nego osobe istancana ukusaonl koji su stalno zaokupljeni problemima kulture i koji smisao i dubinu i Ijepotu nalaze i u najbanalnijim stvarima koje nas okrutuju. Masovna kultura prije svega trazi masovnog konzumenta. Onaje okrenuta komercijalizaciji kultumlh vrijednostl, Stoga joj prioritet i nije stvarna vrijednost, nego odnos tnista prema kulturnom proizvodu. Nju viSe zanima valorizacija nego kvalitativna svojstva, U, proizvodima masovne kulture eesrc prevladava i onaj koji poznat pod opceprihvacenirn terminom kic.

31