Pepelnica jabuke (Podosphaera leucotricha) Pepelnica jabuke je nakon krastavosti (fuzikladija) najčešća bolest u nasadima jabuka.

Pojavu bolesti pospješuju blage zime, suho i toplo vrijeme u proljeće, jača gnojidba, osjetljive sorte, moderan način uzgoja. Pepelnicu je teže suzbijati od fuzikladija. Osim toga bitno se od fuzikladija razlikuje što se više javlja za toplijih, manje kišnih godina, te na više sunčanim, manje vlažnim i toplijim položajima. To je uvjetovano drugačijim zahtjevima te gljive u pogledu vlage zraka i padavina.

Slika 1 Simptomi: Na listu se bolest pokaže odmah nakon listanja. Svi su listovi koji izbijaju iz jednog pupa pokriveni bijelo-pepeljastom prevlakom, osobito na licu plojke. Zaraženi su listovi tvrdi, uspravni i kao lijevak uvijeni. Zaraza se širi prema novim vršnim listovima kako izbojak iz tog pupa raste. Zaraženi listovi postepeno se suše i otpadaju, osim vršnog lišća koje otvrdne poprimi metalnu boju i sasuši se, ali ostane na vrhu izboja. Stoga je na stablu jabuke karakterističan veliki broj golih ili polugolih izboja s nekoliko suhih ili polusuhih listova na vrhu dok je krošnja stabla rijetka. Bolest se također pokazuje na cvijetovima, mladicama i plodovima. Latice cvjetova zaostanu u rastu te ostaju vrlo malene, nemaju normalnu (ružičastu) boju, nego zelenkasto-vodenastu. Lapovi su pokriveni pepeljastom prevlakom. Latice su uske i malene i u takvim cvjetovima se jače ističu prašnici i tučak. Takvi cvjetovi su sterilni. Redovito su zaraženi svi cvjetovi jednog cvata koji su se razvili iz cvjetnog pupa. Pepelnicom mogu biti zaraženi i zeleni ovogodišnji izboji koji se najčešće suše.

Slika 2

Slika 3

U nekih sorti može doći do napada na mlađim plodovima. Prevlaka nije intenzivna,

Slika 4 Slika 5 Drugi način prezimljenja je putem kleistotecija. stradaju na – 15 do -20°C i u pravilu se smrznu. Ona zalazi haustorijama u stanice epiderme lista. kuglasta tijela – kleistoteciji. Stoga je redovita pojava da je napad pepelnice jak nakon blagih zima. Na pokožici ostane mrežasta navlaka kao posljedica djelomičnog odumiranja pokožice ploda što umanjuje kvalitetu (boju) plodova. . Za klijanje konidija pepelnice nije potrebna kap vode na organu biljke. gdje su zahvaćeni svi listovi. osobito vršnom te kao kleistotecij (peritecij) Za razvoj gljive osobito je važan način prezimljenja u pupu. ali je optimum po danu oko 20° C. a šire se vjetrom. Tim načinom prezimljenja objašnjeno je zašto se gljiva u jačoj mjeri javlja iza listanja jabuke. a još više na kori zaraženih izboja u jesen razvijaju se smeđe-crna. Na zaraženim listovima. Prije nego što se zatvore pupovi. kao i temperature iznad 33° C. počinje i razvoj gljive i zaraza. djeluje na površini lista. Infekcije su moguće u širokom rasponu temperature. Čim na proljeće takav pup potjera. cvijeta i plodova crpeći hranu. Na konidioforima se razvije obilje konidija i to osobito za sunčanih i toplih dana s dovoljno vlage u zraku. One se oslobađaju i vjetar ih prenosi na mlado lišće. po čemu se razlikuje od fuzikladija koji traži kišovito vrijeme. Dakle. te tu kliju i vrše zarazu. Zaraza je u početku lokalna za razliku od zaraze u pupu. Bijelo-pepeljastu prevlaku čine micelij. Biologija: Gljiva prezimljuje na dva načina: u pupu (lisnom ili cvjetnom). Te konidije dovode do sekundarnih infekcija. Potrebna je samo određena vlažnost zraka (80-90%). Vrijeme inkubacije je 6-7 dana pri 22° C. Pepelnica je kao i ostale vrste pepelnica ektoparazit. Ona se postepeno širi. Jak vjetar i jaka insolacija zaustavljaju zarazu. To je primarni napad. a pri 12° C 9-10 dana. kao i zašto su zahvaćeni svi listovi (i cvjetovi) jednog izboja. Stoga se pepelnica razvija i za manje vlažnog vremena. inficirani su gljivom i to tako da gljiva raste preko lisne peteljke do pupa i hife ulaze u pup dok još nije zatvoren. Zaraza se konidijima širi tokom čitave vegetacije s tim da zahvaćeni mogu biti samo mladi listovi koji se neprestano razvijaju na vrhu izboja. • • Tako zaraženi pupovi su osjetljivi na zimu. Hife ulaze između zametaka budućih listova i tako prezimljuju. konidiofore i konidije pepelnice. Tek prema kraju vegetacije prestaje širenje gljiva konidijama i dolazi do stvaranja kleistotecija i ulaženja u pup. U njima se nalaze askusi s 8 askospora. Oni prezime na kori izboja i na otpalom lišću te u proljeće pucaju.već se uočava kasnije. od 4 – 32° C. nakon prestanka zaraze.

Sistemični preparati namijenjeni suzbijanju pepelnica te fuzikladija na jabukama. • Sumporni pripravci: Kumulus. Score. Kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnica • Triforin: Saprol N. Sistemik za suzbijanje pepelnica i fuzikladija Nino Ivančan. Topas. Punch. Cros. Systhane. Djeluju kontaktno i putem para na pepelnice. kurativno i putem para. Kossan. Bayleton. Zato. Suzbijaju pepelnice i fuzikladij preventivno posebnim mehanizmom djelovanja • Anilinopiridini: Chorus.ing. Clarinet. potpuno novi mehanizam djelovanja. Sulfolac. Anvil. Chromosul. • Triazoli: Baycor.Slika 6 Slika 7 Zaštita: Pepelnicu suzbijamo brojnim fungicidima . Meteor. Clarinet. Sabithane. dipl. • Pirimidini: Rubigan. Često dolaze u kombinaciji s drugim preparatima. primjenjuju se preventivno i kurativno • Dinokap: Karathane. preventivna sredstva na koje gljive ne mogu razviti rezistentnost.agr . • Strobilurini: Stroby. Fungicidi sistemičnog djelovanja na krastavost i pepelnicu jabuke. Nimrod Sistemici za suzbijanje pepelnica i fuzikladija. Sumpor SC 80. Folicur.(erizificidima): preventivno. Rotondo.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful