5.

UPRAVLJANJE POMORSKOPUTNIČKIM REPUBLICI HRVATSKOJ

LUKAMA

U

Da bi se mogle odrediti sve bitne značajke razvoja pomorskoputničkih luka u Republici Hrvatskoj, potrebno je razumjeti njihov način organiziranja, upoznati uvjete u kojima posluju te odrediti specifičnosti tržišta pomorskoputničkih luka.

5.1. Razvoj pomorskoputničkog prometa u Republici Hrvatskoj
U razdoblju od 1993. godine do danas broj putničkih brodova i putnika u konstantnom je porastu; jedini izuzetak je 1994. godina kada je zabilježen blagi pad u odnosu na prethodnu godinu od oko 8% (ratna događanja u Republici Hrvatskoj). U prilog takvom zaključku ide u činjenica da se smirivanjem političkih prilika u Republici Hrvatskoj od 1995. godine promet putnika i brodova konstantno povećava te da se broj prevezenih putnika u razdoblju od 1993. do 2002. godine povećao za oko 67%, a broj brodova za 25%.

5.1.1. Analiza stanja pomorskoputničkog brodarstva
U prijevozu putnika morem u Republici Hrvatskoj razlikuju se linijske i turističke pomorskoprijevozne usluge (kružna putovanja ili „cruising“). Vodeći putnički brodari u Hrvatskoj su: • • • • • • „Jadrolinija“ iz Rijeke „Mediteranska plovidba“ iz Korčule „Lošinjska plovidba“, Lošinj „SEM marina“ iz Splita „Uljanik plovidba“ iz Pule „Rapska plovidba“ iz Raba.

5.1.1.1. Linijsko putničko brodarstvo Linijsko putničko brodarstvo je preduvjet za funkcioniranje gospodarskog života na otocima i njihov gopodarski razvitak. Ponudu na tržištu pomorske linijske plovidbe čini raspoloživo brodovlje za prijevoz putnika i vozila, dok glavni čimbenici formiranja potražnje jesu korisnici pomorskoputničkoga linijskog prijevoza (lokalno pučanstvo, turisti te gospodarski i društveni subjekti). Izrazita specifičnost linijskog putničkog brodarstva u Republici Hrvatskoj jest njegova obveza da tijekom godine povezuje prostore obalnog ruba i otoka (monopolistička pozicija). Značaj linijskog putničkog brodarstva na gospodarske i općedruštvene tijekove jest u činjenici da na njegov razvoj utječu socijalno-kulturološki i/ili gospodarski, odnosno tržišni elementi. Socijalni utjecaji neophodno zahtijevaju pripomoć države za pokriće operativnih troškova. Gospodarski utjecaji, tamo gdje to tržište dozvoljava s obzirom na vrijeme i prostor, omogućuju da linijski prihod osigurava pokriće troškova i ostvarivanje prihvatljivog profita. Socijalni i gospodarski utjecaji istodobno pretpostavljaju potrebu da država pripomaže putničkom brodaru u izgradnji brodova, bez obrira na područje i vrijeme njegove buduće eksploatacije. Trajekti, klasični putnički brodovi i brzi putnički brodovi nositelji su prijevoza putnika u linijskom prometu.

1

Linijsko putničko brodarstvo na području Jadranskog mora obuhvaća dio nacionalnoga linijskog brodarstva te dio međunarodnoga linijskog brodarstva. Nacionalno linijsko brodarstvo predstavljeno je ponajprije dužobalnom RO-RO putničkom prugom te nizom RO-RO putničkih i brzobrodskih linija koje održava nacionalni brodar i neki manji brodari na pojedinim linijama. Međunarodno linijsko brodarstvo na Jadranu obuhvaća brodske linije putničkih brodova i RO-RO putničkih brodova (trajekti) koje povezuju dvije jadranske obale (istočnu i zapadnu). Putničke linije koje povezuju istočnu i zapadnu obalu Jadrana održavaju se RO-RO putničkim brodovima: • • • hrvatskih brodara (Jadrolinija – 38%) talijanskih brodara (Adriatica – 23%) ostalih brodara (39%).

Pored putničkih linija RO-RO brodovima (trajekti), povezivanje dviju obala Jadrana povremeno se održava i brzobrodskim linijama. Nacionalni (obalni) linijski prijevoz najznačajniji je za povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno. To je preduvjet za funkcioniranje gospodarskog života na otocima i njihov gospodarski razvitak. U nacionalne linije ubrajaju se linije RO-RO putničkim brodovima (trajekti) i putničkim brodovima (putničke brodske linije i brzobrodske linije) između obale i kopna, putničke linije prema otocima te brzobrodske linije. RO-RO nacionalne linije mogu se podijeliti na: • • dužjadranske (dužobalne ili longitudinalne jadranske linije) linije između obale i otoka.

Većina hrvatskih otoka povezana je cijele godine jednom linijom. U osnovi, cilj je povezivanja otoka s kopnom zadovoljiti načelo o povezivanju jednog otoka najmanje dvjema linijama. Jedine putničke brodske linije koje redovito održavaju putnički brodovi prema otocima bez razvijene cestovne mreže jesu: • • u riječkom području: linije prema otocima lošinjskog arhipelaga. Linije održava državni brodar „Jadrolinija“ i njima povezuje otoke Lošinj, Vele Srakane, Unije, Ilovik i Susak; u zadarsko-šibenskom području: linije iz Šibenika prema Žirju i Vodicama te iz Zadra prema Olibu, Dugom otoku, Ugljanu, Malom Lošinju, Ižu, Istu, Silbi, Premudi, Rivanju i dr.; u splitsko-dubrovačkom području: linije iz Splita prema Supetru, Hvaru, Starom Gradu, Sućuraju, Rogaču i Sumartinu te linije iz Dubrovnika (Gruž) prema Korčuli, Polaćama, Sobri, Trpnju, Veloj Luci i Trsteniku.

Linija se u pravilu održava jednom do dva puta dnevno tijekom cijele godine brodom čiji kapacitet zadovoljava sezonske varijacije. Brzobrodske linije na: • • riječkom području su linije koje povezuju Mali Lošinj, Susak, Unije, Cres i Rijeku te Mali Lošinj, Ilovik, Novalju na otoku Pagu, Rab i Rijeku; zadarsko-šibenskom području su linije koje povezuju Zadar i Šibenik s otocima i mjestima: Sali, Božava, Žverinac, Sestrunj, Rivanj, Rava, Iž i Kaprije;

2

splitsko-dubrovačkom području su linije koje povezuju Split i Dubrovnik s otocima i mjestima: Rogač, Vis, Jelsa, Bol, Ubli, Vela Luka, Hvar, Mljet, Šipan, Lopud, Koločep i Korčula.

5.1.1.2. Turističke prijevozne usluge Kružna putovanja brodom impliciraju prijevoz ljudi prema unaprijed određenom redu plovidbe koji je vremenski i prostorno prilagođen raznovrsnim aktivnostima odmora i razonode tijekom plovidbe. Kružna putovanja s obzirom na trajanje dijele se na mini i uobičajena kružna putovanja od dva i više dana. Mini kružna putovanja obuhvaćaju dnevni izlet iz luke u luku, pri čemu se prednost daje trgovačkoj i ugostiteljskoj funkciji u odnosu prema prijevoznoj. Tijekom boravka na brodu putnicima se uz prihvatljive cijene nude roba široke potrošnje i ugostiteljske usluge primjerene kvalitete. Većina kružnih putovanja ostvarena je u akvatoriju Dubrovačko-neretvanske županije. Da bi se hrvatski brodar koji želi sudjelovati na tržištu kružnih putovanja uspješno uključio i razvijao na tom tržištu, mora raspolagati: • dovoljnim financijskim sredstvima radi provođenja marketinških aktivnosti; te su aktivnosti potrebne radi ubacivanja u određeni tržišni prostor i, poslije toga, zadržavanja na tom prostoru; dovoljnim kapitalom kako bi mogao raspolagati atraktivnim brodovima; dakle, radi se o kapitalno intenzivnoj djelatnosti; atraktivnim kapacitetom zbog estetskih, funkcionalnih i ekonomskih utjecaja.

• •

Kako je tržište kružnih putovanja hirovito i usko specijalizirano tržište, brodar mora kontinuirano voditi razvojnu politiku koja obuhvaća sljedeće mjere: • • postupnu zamjenu starih brodova novima; to je temeljni uvjet dugoročnosti poslovanja jer je prijeko potrebno jačanje konkurencijske moći u odnosu na druge brodare; usmjeravanje aktivnosti izravnog marketinga na tradicionalna tržišta Njemačke, Austrije, Italije i Francuske, kao i na tržišta drugih europskih zemalja, uz istovremeno privlačenje domaćih korisnika; promotivne aktivnosti moraju se odvijati što racionalnije; potrebno je točno definirati „brand“ brodara i ciljno tržište (odnosno ciljna tržišta), te se postupno oalobađati posrednog plasmana svojih usluga i uspostavljati vlastitu prodajnu mrežu, na početku barem u Republici Hrvatskoj.

Hrvaztska u tom obliku turizma ima što ponuditi jer je ljepota naše obale i nacionalnih parkova konkurencija atraktivnim sredozemnim lokalitetima. Uz atraktivnu ponudu i poznate pozitivne multiplikativne efekte koje stvaraju kružna putovanja, u Hrvatskoj i dalje ne postoji značajniji brodar ili kompanija za kružna putovanja po Jadranu.

5.1.2. Razvoj pomorskoputničkog brodarstva
Uvođenje tržišnog pristupa u obavljanju pomorskoga javnog prijevoza i dodjela koncesija za brodske linije temeljem javnog natječaja trebali bi biti osnovne odrednice u definiranju budućih pravaca razvoja pomorskoputničkog brodarstva u Republici Hrvatskoj. Iste te odrednice su i sastavni dijelovi prijedloga Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu. Zakon predviđa razvrstaj linija prema značaju pravca na državne, županijske i međužapanijske te lokalne linije, uz uvjet da nije moguće preklapanje različito razvrstanih linija na istoj relaciji, kao ni razvrstaj na cjelogodišnje i sezonske linije. Po vrsti prijevoza linije se također razvrstavaju na trajektne, brzobrodske i klasične brodske linije. 3

Davanje koncesije sadrži osobito određenje brodara, liniju po značaju pravca, vrstu prijevoza i razdoblje obavljanja prijevoza, vrstu i kapacitet broda, rok na koji se daje koncesija, način određivanja cijene prijevoza, visinu i način plaćanja naknade za koncesiju. Zakonom se također predlaže formiranje državnog savjeta, zadatak kojega je i predlaganje mjera za unapređenje prijevoza, usklađivanje cijena prijevoza te međusobno rješavanje sporova među brodarima. U putničkom linijskom brodarstvu pojava novih linijskih brodara moguća je: • • u ponudi putničkih linija prema otocima i to ponajprije na državnim linijama na kojima se značajan dio troškova poslovanja podmiruje sredstvima iz državnog proračuna; na razini lokalnih putničkih linija koje bi povezivale manja mjesta na području županije.

Razvitak obalne (nacionalne) linijske plovidbe u prijevozu putnika i vozila treba temeljiti na postojećem sustavu koji se mora, u skladu s razumnim potrebama i ekonomskim mogućnostima, stalno usavršavati i prilagođavati kako bi bio jedan od poticatelja gospodarskog i svekolikog razvitka. Usavršavanje i prilagođavanje trebalo bi biti dostupno, a sastojalo bi se od: • • • • • • • • uvođenja u promet suvremenijih i bržih brodova, što bi pridonijelo povećanju prijevoznog učinka, pouzdanosti, redovitosti te sigurnosti prijevoza; poboljšanja longitudinalnih veza, što znači povezivanje većih otoka međusobno i regionalnih središta na kopnu; učestalijeg i učinkovitijeg povezivanja otoka s regionalnim središtima; slabljenja monopola u prijevozu i uvođenja konkurentskih odnosa; daljnjeg unapređenja kooperacije u obavljanju pomorskog prijevoza; modernizacije i izgradnje objekta na kopnu: trajektna i brodska pristaništa (luke), pristupne ceste, obilaznice, otočne ceste; uravnoteženja sezonske i izvansezonske prijevozne ponude; fleksibilnije organizacije koja podrazumijeva promjene prema prometnim potrebama: dnevne, tjedne i mjesečne oscilacije.

Buduće funkcioniranje prekojadranskih linija trebalo bi se manifestirati kvantitativnim i kvalitativnim promjenama na trima razinama: • razvitak sustava linija prilagođavanjem reda plovidbe novonastalim uvjetima potražnje te povećanje frekvencije postojećih linija, kao i angažiranih kapaciteta na prekojadranskim linijama; revitalizacija flote za prekojadranske linije za povećanjem njenog kapaciteta i kvalitete uključivanjem novonabavljenih plovnih i novih brodova (konvencionalnih trajekata) u sustav linija, te uključivanjem u taj dio flote pojedinih brodova koji sada izvršavaju druge plovidbene zadatke; razvitak tehnologije sustava prekojadranskih linija uvođenjem u sustav takvih trajektnih linija koje bi se odvijale uz pomoć brodova nove tehnologije (brzih trajekata), a koji mogu preploviti Jadran u vremenu kraćem od tri i pol sata.

Razvitak kružnih putovanja na hrvatskom dijelu Jadrana prvenstveno će ovisiti o akcijama domaćih i inozemnih turoperatora i putničkih luka te o njihovoj međusobnoj koordiniranosti i fleksibilnosti.

4

5 . postupna primjena zakonskih odrednica u pogledu preustroja i privatizacije lučkog sustava te razvrstavanje luka na putničke i teretne luke. povezivanje luke sa zaleđem suvremenim cestovnim prometnicama. Rijeka (3%) Zadar (34%) Split (51%) Dubrovnik (10%) Ploče (2%) Struktura putničkog prometa glavnih putničkih luka u 2002. godine Pomorski zakonik (izmjene i dopune). godine i Zakon o morskim lukama 1995. luke otvorene za javni promet razvrstavaju se prema veličini i značaju na: • • • luke od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za RH luke županijskog značaja luke lokalnog značaja. Zakon normira i luke posebne najmjene. izgradnja i održavanje luka otvorenih za javni promet odvija se putem lučke uprave. Upravljanje.1.2.1. vlasništvo i način upravljanja lukom.5. 5. jačanje turističkog sektora kao jedne od najznačajnijih djelatnosti u Republici Hrvatskoj. godine. Temeljem Odluke o mjerilima za razvrstaj luka otvorenih za javni promet. Osim luka otvorenih za javni promet. godine u konstantnom je porastu.) ili državnog tijela (vojna luka). Tako su u području pomorstva doneseni Pomorski zakonik 1994. Sve luke mogu biti otvorene za međunarodni promet ili otvorene samo za domaći promet. dok je upravljanje lukom posebne namjene povjereno nositelju koncesije za luku posebne namjene. godini: Važnije županijske putničke luke su Pula i Šibenik s relativno malim prometom putnika. što čini podjelu luka prema namjeni kojoj služe. Luke posebne namjene jesu morske luke koje su u posebnoj upotrebi ili gospodarskom korištenju pravnih ili fizičkih osoba (luka nautičkod turizma. Status pomorskoputničkih luka u hrvatskom pravnom sustavu Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama uvodi podjelu luka otvorenih za javni promet u tri kategorije prema veličini i značaju za Republiku Hrvatsku. Oba zakona su doživjela svoje nasljednike pa je tako: • • 2003. industrijska luka. ribarska luka i dr. 5.2. Razlozi povećanja prometa u proteklom srednjoročnom razdoblju jesu: • • • • • • • • • sređivanje političkih i gospodarskih prilika u Republici Hrvatskoj. Pravni okvir razvoja pomorskoputničkih luka u RH Pravna regulativa je osnovni temelj za upravljanje lukom iz razloga što ona definira podjelu.3. Analiza stanja pomorskoputničkih luka Ukupni putnički promet u morskim lukama Republike Hrvatske od 1995. godine donesen Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama 2004.

kao i sve što je s tim dijelom kopna spojeno na površini ili ispod nje. teškoće pri osnivanju županijskih lučkih uprava i određivanje položaja lokalnih luka u tom sustavu.U Republici Hrvatskoj ustrojeno je pet lučkih uprava za luke otvorene za javni promet od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa: • • Rijeka i Ploče za teretni promet Rijeka.2. Prava i obveze na temelju koncesije nastaju sklapanjem ugovora o koncesiji.2.2. Način dodjele koncesije (postupak odabira) 6 . preuveličan utjecaj instituta pomorskog dobra u Pomorskome zakoniku. 5. a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. Split i Dubrovnik za putnički promet. Koncesije u lukama Pravni režim koncesija u hrvatskom pravu uređen je dvojako. 5. međuovisnih i preklapajućih interesa na pomorskom dobru te na koordiniran način čuvati obalne resurse tako što će se osigurati maksimalna gospodarska dobit.2. Provođenje zakonskih odredbi u praksi je vrlo složeno.2. 5. dodjela prvenstvenih koncesija i nakon toga raspisivanje javnog natječaja za koncesije. Druga vrsta akta koja se javlja u postupku dodjeljivanja koncesije jest ugovor o koncesiji što ga na temelju akta o koncesiji sklapaju davatelj koncesije i ovlaštenik koncesije. Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Osnovni normativni akt jest Zakon o koncesijama iz 1992.2. njihovo dno i morsko podzemlje te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen javnoj pomorskoj upotrebi ili je proglašen takvim. Zadar. Pritom se javlja niz problema i nedostataka: • • • • pretvorba društvenih poduzeća koja su zbog pada prometa opterećena financijskim teškoćama i poslovanjem s gubicima.1. Upravljanje pomorskim dobrom mora omogućiti usklađivanje višestrukih. a istodobno neće uništiti sama resursna baza. Analiza gospodarenja u morskim lukama kao pomorskom dobru pokazuje da je potrebno uspostaviti jasan model vrednovanja pomorskog dobra te model određivanja koncesijske naknade. godine koji kao opći zakon uređuje temeljna pitanja koncesije. Gospodarenje u morskim lukama kao pomorskom dobru Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama propisuje da pomorsko dobro čine unutrašnje morske vode i teritorijalno more. što se nastavlja i u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama. Dodjeljivanje koncesije na pomorskom dobru Koncesija je pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje iz opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje pravnim osobama i fizičkim osobama registriranim za obavljanje obrta.2.

kao karika prometnog lanca. grad. Početni iznos naknade za koncesiju određuje davatelj koncesije uzimajući u obzir: • • • • vrstu djelatnosti te broj dodijeljenih koncesija za istu vrstu djelatnosti. značaju. Kontrola i korištenje prostora – proširenje područja luke – pristup morskoj obali – ponovni razvoj obale – korištenje suvišnih objekata C.2. djelatnosti za tehničkotehnološko jedinstvo luke te utjecaju na promet u luci. IZVORI POTENCIJALNI SUKOBA između luka i gradova: A. mjere ekološke zaštite. produktivnost.3.Naknada za koncesiju određuje se u dva dijela: 1) stalni dio – plaća se s naslova ukupnog broja metara četvornih lučkog područja. 5. Međuveza grada i luke Kontrasti između gradova i luka proizlaze iz nametnutog suživota u ograničenom području – kao dvaju odvojenih entiteta čiji interesi i ciljevi na prvi pogled izgledaju različito: • • luka. pa stoga teži ekološkim i vizualnim vrijednostima te očekivanjima ljudi. Doprinos luke urbanom razvoju – direktni poslovi 7 . 2) promjenjivi dio – plaća se ovisno o opsegu djelatnosti. orijentirana je na ekonomičnost. Na dnevnoj bazi – zagađenje i buka – vizualni učinak poslovanja luke – zagušenje urbanog prometa – ograničena mobilnost vozila – druga fizička i funkcionalna susretanja B. opseg i kvalitetu predviđenih ulaganja i njihov utjecaj na razvoj luke. orijentiran je na promoviranje dobrobiti građana i kvalitete života. kao zajednica rezidenata. Institucionalni odnosi – isključivanje gradova iz odluka o razvoju luke – posebna legislativa koja daje lukama prioritet nad gradovima – dominiranje eksternih interesa u vođenju luke RAZLOZI ZA SURADNJU između luka i gradova: A. iskorištenost lučkih kapaciteta. konkuenciju na tržištu i razvoj poslovanja.

Organizacija u širem smislu je svaki oblik udruživanja ljudi radi ostvarivanja bilo kojih zajedničkih ciljeva.3. izvještavanje javnosti o postignutim rezultatima i aktivnostima na realizaciji. informacije i telekomunikacije – pružanje morskih i drugih profesionalnih usluga vezanih za luku – pružanje prostora za logističke aktivnosti i kopnene transportne veze – potpora za konkurentnost luke U luci Rijeka. Ona predstavlja neophodan temelj bez kojega će i najbolje učinak u svim drugim područjima rukovođenja ostati neefikasan. 5. Organizacijska struktura često se naziva i „anatomijom organizacije“ jer predstavlja granu. Svaka organizacija ima strukturu.) – ekonomski i kulturni odnosi s inozemstvom B. kao i sveukupnost veza i odnosa unutar svakog pojedinog činioca proizvodnje. kako bi se postigla maksimalna efikasnost u realizaciji projekta razvoja putničke luke (lučka/gradska komponenta obnove). Doprinos gradova razvoju luke – pružanje urbanih usluga u područjima kao što je financiranje. Lučka uprava Rijeka i Luka Rijeka d. 8 .– indirektno zapošljavanje i ekonomski razvoj prilika (poslovni parkovi. dok je organizacija u užem smislu udruživanje ljudi radi postizanja privrednih ciljeva (organizacija rada). Na sličan način tijekom projekta izgradnje i obnove putničke luke Dubrovnik formiran je „Odbor za kružna putovanja u Dubrovniku“ koji je imao za cilj voditi i koordinirati nastojanja luke i Grada kako bi se osiguralo uspješno predstavljanje Dubrovnika kao glavnoga jadranskog odredišta. odnosno poslovanja. Organizacijski elementi funkcioniranja pomorskoputničkih luka U analizi poduzeća s organizacijskog aspekta najvažniji dio je sagledavanje organizacijskog oblika (strukture) upravljanja poduzećem. tehnička pomoć. osnivanje radnih grupa. kao i sastav dijelova koji čine to poduzeće. osnovano je „zajedničko tijelo“ čiji su osnivači Grad Rijeka. kao i daljnjega općeg razvoja luke. nadzor nad radom svih osoba koje rade na razvojnim projektima riječke luke. zajednički pristup i promotivne aktivnosti. turizam i sl. bio je potreban potpuni konsenzus svih relevantnih gradskih i županijskih ustanova. Da bi se postigao taj konsenzus i efikasno u zadanom roku realizirao spomenuti projekt. Organizacijska struktura podrazumijeva sveukupnost veza i odnosa između svih čimbenika proizvodnje. primjena istraživanja. Zadatak „zajedničkog tijela“ trebao bi biti pružanje potrebne pomoći pri izradi planova i dokumentacije potrebne za realizaciju razvojnih projekata luke. a zadatak će im biti: • • • • • • razmjena podataka.d. podjela pojedinačnih zaduženja te rasprava o njihovoj realizaciji. konkretni sustav unutrašnjih odnosa i veza. savjetovanje menadžmenta. odnosno sustav poduzeća. državnih institucija i gospodarskih subjekata. S tim su ciljem osnivači „zajedničkog tijela“ stavili na raspolaganje osobu ili osobe koje će biti predstavnici pojedinog osnivača.

održavanjem. upravljanju. 5.3. tehničko-tehnološkog jedinstva i sigurnosti plovidbe. zaštiti i unapređenju pomorskog dobra koje predstavlja lučko područje. održavanju. osiguravanje trajnog i nesmetanog obavljanja lučkog prometa. usklađivanje i nadzor rada ovlaštenika koncesije koji obavljaju gospodarsku djelatnost na lučkom području. Split.1. stručni nadzor nad gradnjom. Upravljanje lukama od međunarodnoga interesa za Republiku Hrvatsku Teritorijalna organizacijska struktura lučkih uprava RH 9 .5. upravljanjem i zaštitom lučkog područja (lučke podgradnje i nadgradnje). U Republici Hrvatskoj formirano je pet lučkih uprava za luke od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku (luke Rijeka.1. Dubrovnik i Ploče) i 19 lučkih uprava za luke županijskog i lokalnog značaja. donošenje odluke o osnivanju i upravljanju slobodnom zonom na lučkom području sukladno propisima koji uređuju slobodne zone.3. Zadar. Lučka uprava je neprofitna pravna osoba na koju se primjenjuju odredbe Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. izgradnja i održavanje luka otvorenih za javni promet odvija se putem lučke uprave. gradnja i održavanje lučke podgradnje koja se financira iz proračuna osnivača lučke uprave. drugi poslovi utvrđeni zakonom. osiguravanje pružanja usluga od općeg interesa ili za koje ne postoji gospodarski interes drugih gospodarskih subjekata. Upravljanje pomorskoputničkim lukama Upravljanje. Djelatnost lučke uprave je: • • • • • • • • briga o gradnji.1.

s obzirom na potrebe i postojeće projekte. Osnovna organizacijska struktura lučkih uprava Republike Hrvatske funkcionalna je organizacijska struktura. Primjenom teritorijalne organizacijske strukture lakše se savladavaju različiti zakoni. osigurana je veće koordinacija u regiji. lokalni običaji i zahtjevi komitenata. Prevladavajuća organizacijska struktura lučkih uprava RH Najvažnija prednost ove strukture je da je logična i potvrđena dugom primjenom te što je jednostavna i najjeftinija u odnosu na ostale alternative. osigurani su bolji uvjeti za obuku i razvoj generalnih menadžera. ali s uvijek vidljivim konturama funkcionalne organizacijske strukture. Potiče se specijalizacija po pojedinim funkcijama. više su iskorištene prednosti ekonomija lokalnih operacija. što rezultira određenim koristima. lokalna tržišta u središtu su pozornosti. bolja je i izravna komunikacija s lokalnim partnerima. Prednosti ovog oblika organiziranja jesu: spuštanje odgovornosti na nižu razinu.Osnivanjem lučkih uprava Republika Hrvatska je dobila kvalitetno rješenje za unapređenje svog pomorskog sustava. 10 . transformira u projektnu ili matričnu strukturu.

To je najbolji način kojim se menadžerima omogućuje da osiguraju moć i ugled temeljnih djelatnosti poduzeća. veća je motivacija za rad i bolje se kontroliraju skupine zaposlenih. Organizacijska struktura odjela – „ured ravnatelja“ Ovakva organizacijska struktura lučke uprave nije u svim postavkama identična za sve lučke uprave.U funkcijskoj se organizacijskoj strukturi lakše vrši planiranje i organiziranje posla. veličini lučkog područja. pretjerana specijalizacija i sužen vidokrug ključnih ljudi te isključiva odgovornost top menadžera za postizanje ciljeva poduzeća. čime se minimizira potreba za složenim sistemom kontrole. ova struktura ima i nekih nedostataka: sporo ulaganje i prilagođavanje promjenama u poslu i okruženju. Kako bi se izbjegli ili bar umanjili ti nedostaci. disperziranosti terminala i dr. u lučkim upravama je osnovan odjel „ured ravnatelja“ koji prvenstveno služi kao međuveza između top menadžmenta (tj.) 11 . ravnatelja) i ostalih odjela te kao kontrolni instrument svih aktivnih projekata. Razgranavanjem funkcijskih odjela sve teže dolazi do međusobne suradnje i to može dovesti do međufunkcijskih rivalstava i konflikata. Međutim. već ona ovisi o više čimbenika: • • • • • prometu luke strukturi prometa broju koncesionara u luci broju razvojnih projekata u luci ostalim čimbenicima (složenosti operacija u luci. umanjenje značenja ukupnih ciljeva poduzeća.

tegljenje.3. ukrcaj i iskrcaj putnika. lučko-agencijski i špediterski poslovi itd. u kojem slučaju su podnositelji zahtjeva i suosnivači.2. ostale gospodarske djelatnosti koje su s ovima u neposrednoj ekonomskoj. sportskih i drugih brodica. njezina je uloga prvenstveno u kontroli koncesionara (trgovačkog društva) koji obavljaju lučke djelatnosti na području određene lučke uprave. jahti.). za područje svake županije može se osnovati više lučkih uprava na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća. a to su: • • • • • privez i odvez brodova. Organizacijska struktura lučkih uprava od županijskog značenja 12 . opskrba brodova. 5.Iako lučka uprava upravlja lučkim područjem. mogu obavljati više djelatnosti na putničkom terminalu. pod jurisdikcijom lučkih uprava. ukrcaj i iskrcaj vozila i prtljage. ribarskih. gradnje i korištenja luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja. Trgovačka društva na području luke. Upravljanje lukama od županijskog i lokalnog značaja za Republiku Hrvatsku Radi upravljanja. prometnoj ili tehnološkoj vezi (npr.1. servisi. skladištenje prtljage.

njihovog društvenog i pravnog statusa te njihovih ekonomskih interesa. Lučke uprave posluju na ekonomskim zakonitostima. 3) Rizik od nenamjenskog trošenja sredstava namaknutih upravljanjem lukama otvorenim za javni promet.2. Poslovanje i upravljanje državnim javnim poduzećima Na lučke uprave mogu se primijeniti općepoznate teorijske postavke organizacije.3. a akumulirani profit ulažu u izgradnju i korištenje luka nad kojima imaju jurisdikciju. boravka i odlaska iz luke broda koji je u njoj boravio. Organizacija je svjesno udruživanje ljudi kojima je cilj da odgovarajućim sredstvima ispune određene zadatke s najmanjim mogućim naporom na bilo kojem području rada i života. 5. Lučke uprave svoj gospodarski smisao osnivanja dolazuju i potvrđuju kao subjekti koji će organizacijskim ustrojem. 5. 13 . Tehnologija poslovanja pomorskoputničkim lukama Način rada u luci najbolje se može sagledati praćenjem dolaska.3. 2) Neujednočanost metoda i kriterija naplate lučkih pristojbi i drugih izvora prihoda namijenjenih održavanju u unapređivanju infrastrukture i suprastrukture luke. tarifom i ukupnom poslovnom politikom pridonijeti ne samo boljem korištenju nego općenito boljem gospodarenju cjelokupnoga lučkog područja kojim upravljaju.Organizacijska struktura lučkih uprava PGŽ-a Nedostaci postojećeg sustava upravljanja lukama: 1) Raznolikost subjekata koji gospodare lukama. 5) Nepostojanje sustavnog pristupa u određivanju prioriteta i usmjeravanju ulaganja u pojedine luke. a da se ta sredstva uopće ne vraćaju naplatom lučkih pristojbi. 4) Pojava da jedinice lokalne samouprave ulažu sredstva u unapređenje luka otvorenih za javni promet.3.

Gospodarski subjekti Privrednu funkciju u luci obavljaju poduzeća koja izravno sudjeluju u obavljanju lučkih djelatnosti.4.3. Djelatnosti koje koncesionari obavljaju u luci su: • • • • • • • lučko-prekrcajno poduzeće zaduženo za ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila brodar pilotske službe brodski agent špediter (u međunarodnom prometu po potrebi) kontrolne organizacije ostala uslužna poduzeća za pružanje usluga putnicima i brodovima. 14 .4. Aktivni sudionici u pomorskoputničkim lukama Iz prikaza radnji koje se obavljaju u luci pri dolasku. 5. a za to su morala dobiti koncesiju za obavljanje djelatnosti.3.Tehnološki proces odvijanja pomorskoputničke usluge u lukama Republike Hrvatske 5. boravku i odlasku broda vidi se da se pritom javljaju mnogobrojni djelatnici koji se s obzirom na svoje zadatke dijele na: • • gospodarske subjekte koji obavljaju djelatnost na lučkom području tijela uprave čija je nadležnost vezana za lučki promet.1.

Tijela uprave Tijela uprave koja obavljaju administrativno-upravne poslove u luci izravno ili neizravno utječu na tijek lučkog poslovanja. već je potreban i intelektualni potencijal zaposlenih. Mjerenje intelektualnog kapitala postaje izazov u ekonomiji znanja.4. uz svoje klasične izvještaje o poslovanju. Ako pojedino poduzeće s manje materijalnog kapitala stvara relativno veći prihod po zaposlenom.4. niski stupanj otpisanosti vrijednosti proizvodnog kapitala. jednom rječju.2. to znači da je intelektualni kapital poduzeća veći. intelektualni kapital. Što je indeks veći. Kao mogući pokazatelj intelektualnog kapitala može se koristiti tzv.5. Uzroci su različiti: zastarjela oprema.3. Na važnost intelektualnog kapitala u suvremenom poslovanju lučkih poduzeća ukazuje praksa velikih svjetskih kompanija koje. lučka kapetanija carinarnica (za brodove koji dolaze iz inozemstva) policijska postaja za granične poslove i poslove na moru pogranična veterinarska stanica. Za uspješnost poslovanja nije dostatan samo fizički napredak. U radu tih tijela potrebno je voditi računa da se usklade dva različita interesa: • • uspješno poslova i zadataka nadležnog tijela neprekidnost lučkog tehnološkog procesa rada (svođenje formalnosti na minimum te brz i jednostavan administrativni postupak). iskazivanja vrijednosti i smještaja u bilance lučkih poduzeća. Sve se više nameće pitanje načina njegova mjerenja.3. 15 . Analiza i ocjena stanja intelektualnog kapitala Bez posebne analize moguće je zaključiti da u Republici Hrvatskoj postoji relativno niska efikasnost uporabe kapitala. Tijela uprave koja sudjeluju u lučkom poslovanju jesu: • • • • 5. niski stupanj tehnologije i neprimjereni menadžment u svim gospodarskim segmentima. onda taj veći prihod može prikazati: • • • • • bolju organizaciju primjenu višeg stupnja znanja primjenu patenata i licenci primjenu boljeg odnosa s kupcima bolje poznavanje tržišta ili. imaju i ankete uspješnosti zaposlenih. pa tako i u lučkom sustavu. KOMPOZITNI INDEKS intelektualnog kapitala (omjer između odnosa ukupnog prihoda i broja zaposlenih te kapitala i rezervi s brojem zaposlenih). Njihov je osnovni zadatak da čuvaju opće interese luke i vode nadzor u vezi sa sigurnošću plovidbe.3.

Postotak učešća prihoda od lučkih pristojbi pokazatelj je opsega poslova koji se u pojedinim lukama obavljaju (prihvat i otprema brodova u direktnoj su vezi s veličinom lučkog prometa). Minimalni prihodi od koncesija ukazuju da implementacija zakonskih odredbi još nije profunkcionirala. materijalni troškovi nematerijalni troškovi troškovi za zaposlene investicijski rashodi ostali rashodi. skladišta i parkirališta. • Struktura rashoda lučkih uprava: • • • • • Analiza potvrđuje zaključak za nužnim razvijanjem koncesijskog režima na lučkom području koje bi trebalo potaknuti ulaganja i tržišno gospodarenje. Modernizacija putničkog dijela riječke luke predviđa rekonstruiranje 17 ha zemljišta na kojem se trenutačno nalaze lučki sadržaji.1. a uključuje izgradnju: • • • • modernoga trajektnog terminala koji se planira uz postojeću putničku obalu na dijelu lukobrana Rijeka. koja je orijentirana isključivo na putnički promet.1.4. i luka Dubrovnik. Jedino luka Zadar. s pratećim sadržajima na Senjskom pristaništu putničke luke nautičkog centra (marine) raznih komercijalnih i kulturno-zabavnih sadržaja 16 . 5. mogu poslužiti kao primjer poslovanja putničkih luka Republike Hrvatske. Italiji. Podaci o strukturi lučkih uprava Zadra i Dubrovnika ukazuju na ove bitne činjenice: • • Nejednako učešće proračunskih sredstava u pojedinim lukama. Analiza i ocjena uspješnosti sustava pomorskoputničkih luka od međunarodnog interesa za Republiku Hrvatsku Struktura prihoda lučkih uprava od osobitoga međunarodnog značaja za Republiku Hrvatsku: • • • • • lučke prostojbe prihodi od koncesija prihodi iz proračuna prihodi od slobodne zone ostali prihodi. u kojoj je teretni promet marginaliziran i minimalan.5.4. Menadžment u pomorskoputničkim lukama RH 5. Sloveniji.1.4. južnoj Hrvatskoj i kvarnerskim otocima. Istri. Poslovanje i upravljanje putničkom lukom Rijeka Putnička luk Rijeka nalazi se na prometnom čvorištu pravaca prema Zagrebu.

Analiza i ocjena uspješnosti sustava pomorkoputničkih luka za javni promet županijskog i lokalnog značaja za Republiku Hrvatsku U Republici Hrvatskoj osnovane su sljedeće lučke uprave za javni promet županijskog i lokalnog značaja za Republiku Hrvatsku: • • • • • u Istarskoj županiji: pet lučkih uprava.4. U luci Zadar u tijeku su radovi za izgradnju trajektnog terminala u luci Gaženica. i treća je najprometnija putnička luka na Sredozemlju. Putnička luka Dubrovnik se sa 12. na mjestu stare teretne luke.4.3. 5. Izgradnja terminala odvijat će se u dvije etape: 1) prva etapa obuhvaća izgradnju cijeloga otočnog terminala i dijela terminala dužobalne linijske plovidbe s dijelom međunarodnog terminala i zaštitom akvatorija nove gradske luke.2. ali i njihovim novčanim mogućnostima.1. Poslovanje i upravljanje putničkom lukom Zadar Putnička luka Zadar zauzima dio sjevernog i zapadnog Poluotoka . U putničkoj luci Dubrovnik. Pescarom i Barijem.4. 5. odnosno na mjestu teretnog dijela luke. Preko zadarske putničke luke pomorskim smjerom preko Jadrana hrvatska je obala trajektima povezana s Anconom. 2) u drugoj etapi potrebno je preseliti trajetni promet u trajektnu luku Gaženica. u Primorsko-goranskoj županiji: osam lučkih uprava.4. 5. mjesta 2002. Analizom podataka o poslovanju sustava pomorskoputničkih luka za javni promet županijskog i lokalnog značaja za Republiku Hrvatsku može se doći do sljedećih zaključaka: 17 . godine popela na 6. Poslovanje i upravljanje putničkom lukom Split Luka Split je najveća trajektna luka na Jadranu. Broj lučkih uprava u određenoj županiji prvenstveno je uvjetovan željom lokalne zajednice. u Dubrovačko-neretvanskoj županiji: jedna lučka uprava.4.1. 5.povijesne jezgre grada. Ona ima i razvijena kružna putovanja gdje bilježi oko 200 pristajanja cruisera godišnje.1.• ceste koje će povezati luku s riječkom zaobilaznicom. U sjevernoj obalnoj zoni odvija se servisiranje lokalnog (otočnog) i dužjadranskog putničkog i trajektnog prometa. u Splitsko-dalmatinskoj županiji: jedna lučka uprava. u Zadarskoj županiji: jedna lučka uprava. mjesto po broju putnika na kružnim putovanjima u mediteranskim lukama. Poslovanje i upravljanje putničkom lukom Dubrovnik Dubrovnik je povezan trajektnom linijom s talijansko lukom Bari gdje se ostvaruje drugi po veličini promet (iza putničke linije Split – Ancona) putnika i vozila na Jadranu. Luka Split je najveća hrvatska putnička luka u nacionalnom i međunarodnom putničkom prometu. U zoni zapadne obale nalazi se trajektno pristanište za plovila na međunarodnim linijama. u planu je izgradnja suvremenoga putničkog terminala.2. Planira se odvojiti domaći od međunarodnog prometa putnika i vozila te nastavak izgradnje vezova za prihvat većih brodova na kružnim putovanjima.

u prosjeku oko 5%.1. kvaliteta ekonomije proizvodnje proizlazi iz funkcionalne ovisnosti između količine. U stvaci prihoda preneseni prihodu iz prethodne godine u prosjeku su veći od 15%. što znači da u toj stvaci leže neiskorištena sredstva koja treba tretirati kao poticaj u nova ulaganja ili razvoj lučkih djelatnosti. predmet rada i radna snaga) u proces reprodukcije i rezultata tog rada (gotovi proizvod ili realizirana usluga).• • Postoji značajna neujednačenost u rashodovnoj i prihodovnoj stavci među pojedinim lučkim upravama i to u apsolutnim i vrijednosnim pokazateljima. što znači da koncesijski sustav još nije profunkcionirao. vrijednosti održavanja osnovnih sredstava prometnog poduzeća. Neujednačena struktura prihoda najviše dolazi do izražaja pri usporedbi dviju najizraženijih prihodovnih stavki svih lučkih uprava – sredstava iz županijskih ili lokalnih proračuna i lučke pristojbe. skraćivanje vremena koje putnik provede u luci i na brodu te koristi od stimuliranja nacionalnoga gospodarstva. vrijdenosti goriva. tj. S obzirom da su najveće izvore prihoda lučke uprave ostvarile (oko 42%) od lučkih pristojbi. Najveće ekonomske koristi od lučkih aktivnosti (posebice novih investicija) jesu: uštede u prometnim troškovima. U svim županijskim lučkim upravama prihodi od koncesija za korištenje objekata ili od lučkih djelatnosti iznimno su mali. Tijekom procesa proizvodnje prometne usluge nastaje utrošak opredmećenog i živog rada. pomoćnog materijala i usluga utrošenih pri obavljanju prometne usluge. odnosno viška vrijednosti. pa se i vrijednost prometne usluge sastoji od istih bitnih elemenata kao i vrijednost svakoga drugog proizvoda. Glavna razlika u načinu utvrđivanja vrijednosti prometnih usluga i vrijednosti proizvoda u proizvodnji je u tome što u prometu u vrijednost prometne usluge (proizvod prometa) ne ulazi vrijednost predmeta rada (putnik i/ili automobil). troškova radne snage. Ekonomski pokazatelji razvoja pomorskoputničkih luka Ekonomski pokazatelji u lučkom poslovanju proučavaju se i izračunavaju prema osnovnim postavkama ekonomike prometa. 6. odnosno vrijednosti ulaganja osnovnih čimbenika proizvidnje (sredstva rada. Proizvod rada u lučkom poslovanju je lučka usluga. Prema proizvodnoj teoriji. 18 . • • • 6. od vrijednosti živog rada te od viška rada. od dijela vrijednosti sredstava za proizvodnju. pa i proizvodnje lučke usluge. Osnovna proizvodna djelatnost u prometu (proizvodnja prometne usluge) izražava međuovisnost između veličine uloženih proizvodnih čimbenika i rezultata rada izraženog u količini ili vrijednosti prometnih usluga. LOGISTIČKO-EKONOMSKI ČIMBENICI RAZVOJA POMORSKOPUTNIČKIH LUKA U REPUBLICI HRVATSKOJ Logističko-ekonomski čimbenici razvoja pomorskoputničkih luka ocrtavaju korisnost luke s aspekta nacionalnoga gospodarstva. potrebno je istaknuti činjenicu da u tome najveću zaslugu imaju trajektne luke. što se definira kao proizvodna djelatnost. ukazuje svoju kvalitetu kroz ekonomsku učinkovitost rezultata rada. Vrijednosti prometne usluge sastoji se od: • • • • prenesenog dijela vrijednosti osnovnih sredstava (amortizacija). Ekonomija svake proizvodnje.

luke zbog svoje posebne uloge u prometnom sustavu. 19 . naime. luka je intenzivna radnom snagom. koncesionari). Prihodi i rashodi u pomorskoputničkim lukama Prihodi koji ostvaraju luke jesu: 1) Prihodi od broda: • • • • • • lučke pristojbe pristojbe za sidrenje pristojbe za održavanje peljarenje i korištenje veza privez agencijski honorar.Pri utvrđivanju vrijednosti lučke usluge vrijede iste zakonitosti kao i ori utvrđivanju vrijednosti prijevoznih usluga pojedinih prometnih grana. postoji stalan broj zaposlenih radnika. kapital uložen u luku nepokretan je i ne može se ni brzo ni lako ulagati u neku drugu rentabilniju djelatnost. 6. za razliku od lučke ponude (broj terminala. imaju i posebna obilježja koja se uvažavaju pri utvrđivanju vrijednosti lučke usluge. ukrcajnih rampi i dr.1.1. bez obzira na trenutačne potreba luke ovisne o veličini prometa. a to su: • • • luka je gospodarski subjekt intenzivan kapitalom. javljaju se i ostali prihodi od kojih su najznačajniji: 1) Prihodi od najma lučkih površina u dodatne prostore (površine) potrebne za opsluživanje putnika i administrativne poslove: • • • • • • • • • • • bescarinska trgovina ugostiteljski objekti informativni servis i javni telefoni carinska služba policijska služba (schengenska granica) prodaja suvenira i međunarodnih časopisa rent-a-car mjenjačnica (+ banka) putnička agencija špedicija trgovina široke potrošnje. S obzirom na način upravljanja lukom i organizaicijom rada (lučke uprave. 2) Prihodi od putnika: • putničke pristojbe 3) Koncesijske naknade. Međutim. potražnja za lučkom uslugom je elastična. kao točke gdje se sastaju kopneni i pomorski promet i gdje se prijevozna usluga transformira iz jedne u drugu prometnu granu.) koja je neelastična.

3. vodne naknade. imaju važnu ulogu u nacionalnoj privredi i međunarodnoj putničkoj razmjeni. stručno obrazovanje. RASHODI LUČKOG KONCESIONARA 1. usluge promidžbe i sl. Izdaci za investicijske nabave fonda kapitalnih objekata (investicijski rashodi) 7. mirovinski i zdravstveni troškovi 3. Ostali izdaci poslovanja (izdaci za stručnu literarturu.2.1. tečajne razlike i sl. 6. izdaci za reprezentaciju. B. Amortizacija 4. 3) Prihodi od lučkih putničkih tarifa. Rezerviranje troškova 6. Materijalni troškovi – troškovi sirovina i materijala – ostali vanjski troškovi 2. naknade izdataka za zaposlene. Izdaci poslovanja (dnevnice i putni izdaci. Kamate.2. premije osiguranja i sl. Osim troškova za modernizaciju luke javljaju se i redoviti troškovi poslovanja: A. Ostali troškovi poslovanja 6. Plaće – nadnice i neto plaće – troškovi poreza. Vrijednosno usklađivanje kratkotrajne imovine 5. izdaci za projekte – elaborate) 6. Ekonomske mjere 20 . Vanjski izdaci (izdaci za usluge).1. Izdaci za zaposlene (nadnice i plaće) 4.2) Prihodi od najma lučkih površina u javne svrhe: • • • • muzej akvarij šetalište konferencijske dvorane i sl. RASHODI LUČKE UPRAVE 1. Mikro i makro multiplikativni efekti pomorskoputničkih luka Putničke luke predstavljaju golemu ekonomsku snagu.1. Materijalni izdaci 2. od toga: – prijevozne usluge – usluge održavanja – komunalne usluge.) 5.

Ova područja najčešće posjećuju putnici i turisti zbog kulturnih i turističkih znamenitosti. Prilikom utvrđivanja mikro i makro multiplikativnih efekata koje stvaraju putničke luke treba koristiti pristup ekonomskog učinka procjenjujući promjene: 1) unutar jezgre ekonomskih djelatnosti 2) unutar određene regije (sfera ekonomskog utjecaja) 3) iz područja urbanističkog razvoja (nove površine). Tržište na koje će utjecati putnički terminal podijelili smo u nekoliko područja (kružnica) s obzirom na udaljenost koja definira intenzitet i veličinu utjecaja. Takva analiza koristi promjene u ekonomskim djelatnostima i to: • • • u potrošnji putnika. turista i doseljenika promjene u prihodu regije promjene u zapošljavanju Kako bi se identificiralo koje je ekonomske aktivnosti potrebno uključiti u potrošnju. Unutrašnji krug prostire se na otprilike sat vremena putovanja od putničke luke. ekonomski utjecaji uključuju djelatnosti unutar određenih vremenskih razmaka. Centar u čijoj je blizini smještena putnička luka imat će najviše koristi od otvaranja novih radnij mjesta. 21 . Taj će udio opadati kako se udaljenost od putničkog terminala povećava. naknada i najma. Veličina regije utječe na iznos obuhvaćene potrošnje i multiplikatora utjecaja.). Kružnicama ekonomskog utjecaja pokušava se odrediti udio tržišta koji će obuhvatiti putnička luka i sve aktivnosti vezane uz nju. Jezgra predstavlja općinu ili grad u kojem je smještena putnička luka. Vanjski krug općenito je ograničen na sat i pol udaljenosti od putničke luke. a sastoji se od općina udaljenih najviše pola sata od putničke luke. Kvalitetna prometna povezanost (prvenstveno cestovna) smanjuje vrijeme putovanja do udaljenih područja i povećava radijus kružnice. jezgra ima najviše koristi od putničke luke i to prvenstveno od: • • zapošljavanja i povećanja prihoda poduzećima vezanim uz „vodene“ poslove. Ekonomske mjere na navedenim područjima (tržištima) uključuju: • • • poslovnu aktivnost kao vrijednost proizvodnje dobivenu razmjenom između dviju tvrtki ili organizacija. Uglavnom. Iz tog razloga određuju se „kružnice utjecaja“ koje će odrediti unutarnje i vanjske krugove utjecaja ovisno o intenzitetu i važnosti. odnosno sferu ekonomskog utjecaja. direktne potrošnje turista i povećanja prihoda. Ovo je tržište u mogućnosti generirati prihode od opskrbljivanja lokalne industrije grada u kojem se nalazi putnička luka (poljoprivredni proizvodi. povećanja prihoda i zapošljavanja stanovništva koje živi u jezgri (općini ili gradu). a time i ekonomski utjecaj. Periferija je definirana područjima koja spadaju do dva sata putovanja od putničke luke i vjerojatno je da će omjer osvajanja ovog područja biti relativno mali. jer se prihodi i troškovi u ekonomskom vrednovanju više odnose na ostale sudionike u lučkom poslovanju nego na samu putničku luku.Ekonomskim vrednovanjem putničke luke utvrđuje se koliko je luka korisna s aspekta nacionalnoga gospodarstva. prihode od plaća. sirovine i sl. nova radna mjesta.

Zemljopisna površina regije i njezina uloga unutar šire regije. Mikromultiplikativni efekti pomorskoputničkih luka Multiplikativni efekti (multiplikatori) proizlaze iz činjenice da svaki dolar promjene određenih izdataka (kao što je potrošnja ili investicije) dovodi do promjene koja je veća od dolara (ili umnožene promjene). 2) indirektni i 3) izazvani (inducirani).1. Ti neizravni učinci obuhvaćeni su multiplikatorima tipa I: Tip I = direktna prodaja + indirektna prodaja / direktna prodaja 2) Potaknuti učinci su promjene u prodaji. Multiplikativni efekti obuhvaćaju nekoliko faza potrošnje u regiji. Multiplikatori tipa II obuhvaćaju indirektne i potaknute učinke: Tip II = direktna prodaja + indirektna prodaja + potaknuta prodaja / direktna prodaja Veličina multiplikatora u regiji ovisi o gospodarstvu regije: • • Cjelokupna veličina i gospodarska razlika gospodarstva regije. 6.• prihode od poreza. Prikaz multiplikativnih efekata na regionalni turizam Dvije su vrste sekundarnih učinaka potrošnje: 1) Indirektni učinci su promjene u prodaji.2. Razlikuju se tri multiplikativna efekta potrošnje turista: 1) direktni. točnije poduzeća koja opskrbljuju dobrima i uslugama poduzeća koja su povezana s turizmom. a makro na razini društva kao cjeline i svakoga njegovoga globalnog aspekta. Mikro i makro efekti predstavljaju dvije temeljne razine promatranja gospodarskog života: mikro na razini pojedinca. 22 . zadruge i poduzeća. radnim mjestima i prihodima unutar povezanih industrija. Analizom multiplikativnih efekata cilj je obuhvatiti popratne (sekundarne) efekte koje stvaraju putnici svojom potrošnjom u gradu i regiji. turista ili posjetitelja. radnim mjestima i prihodu unutar regije koje su rezultirale potrošnjom kućanstva iz prihoda koji je zarađen direktno ili indirektno od potrošnje putnika.2. obitelji.

odnosno lučka područja. osobne dohotke i prihode vlasnika. cestom. Kopnena prometna povezanost Cestovna infrastruktura u Republici Hrvatskoj u usporedbi sa željezničkom infrastrukturom znatno je razvijenija. Državni porezi su definirani kao porez na dobit poduzeća i osobni porez na prihod.2. 6. Prometna infrastruktura Funkcioniranje objekata prometne infrastrukture osnovna je pretpostavka organizacijske. kao što je investicijska potrošnja ili bankarske rezerve.3. prihode. tehničke i tehnološke integriranosti prometnog sustava svake zemlje. Najznačajniji makromultiplikativni efekti koje stvaraju putničke luke jesu: • • • • • Poslovna aktivnost je vrijednost proizvodnje koja se izmjenjuje između poduzeća i/ili drugih organizacija. stvaranje zaposlenja. razvijenost zaleđa. a s druge s ostalim lukama. Prihod uključuje nadnice. dinamiziraju. 6.2. Logistički čimbenici razvoja pomorskoputničkih luka Logistički čimbenici obogaćuju. Na hrvatsku obalu može se doputovati svim osnovnim vrstama prijevoza: zrakom. državnih i lokalnih poreza i drugih poreza na dodanu vrijednost.2. porez na dodanu vrijednost (PDV) i doprinosi za socijalno osiguranje. integriraju.1. To je ukupno bogatstvo prikupljeno ekonomskom aktivnošću te se sastoji od plaća. To je razlika između vrijednosti prodanih roba i usluga kao proizvodnih ulaganja i njihove vrijednosti.1. 6. pomorska i poslovna politika i dr. a neki od najznačajnijih su: prometna infrastruktura i suprastruktura. kao što je bruto domaći proizvod (BDP) ili novčana masa. Makromultiplikativni efekti pomorskoputničkih luka Makromultiplikativni efekti označavaju promjenu neke endogene varijable. zadržani porez.2.1.1. Izgradnja i modernizacija objekata prometne infrastrukture moraju biti u funkciji valorizacije uložene društvene akululacije i one koja se planira uložiti u pojedina gospodarska. Zadatak logističkih čimbenika je da pridonesu kvalitetnijem i uspješnijem poslovanju pomorskoputničkih luka. Ti efekti uključuju potrošnju. 6. s jedne strane s kopnenim zaleđem. poreze i dodanu vrijednost. željeznicom i morem. zbog promjene neke egzogene varijable.• Razmatranje priroda gospodarskih sektora. Da bi putnička luka mogla djelovati. Većinu željezničkih postaja treba rekonstruirati ili izmjestiti u skladu s gradskim urbanističkim planovima kako bi zadovoljile potrebe sve zahtjevnijih putnika. 23 . a drugo prema moru. Dodana vrijednost mjeri regionalnu proizvodnju na isti način kao što i BDP mjeri domaću proizvodnju. afirmiraju i konkurentski profiliraju strukturu pomorskog i lučkog sustava Republike Hrvatske. Radna mjesta su mjera zaposlenosti poduzeća. potrebna je odgovarajuća prometna povezanost. Svaka luka ima dva lica od kojih je jedno okrenuto prema kopnu.

Lučka politika Lučka politika je skup mjera kojima pomorska država regulira i determinira razvoj svoga lučkog sustava. dok luke za kružna putovanja.1.2. Lučka i poslovna politika luka Uloga i položaj luka u gospodarskom i prometnom sustavu pomorske države su specifični. naročito u vršnom opterećenju. potrebno je definirati. 6. Da bi turisti s glavnih emitivnih tržišta ugodnije i brže dolazili u Hrvatsku. prije svega suprastrukturnih objekata. koje su sukladne s prometnom i logističkom politikom. uvelike ovise i o zračnim linijama. Stanje cestovne prometne povezanosti u Republici Hrvatskoj Cestovni prijevoz s aspekta putničkih luka najvažniji je dio prometne infrastrukture zbog brzine prijevoza i mogućnosti prijevoza „od vrata do vrata“ (putnik može prilikom putovanja koristiti vlastiti automobil). upravljanje u lukama od osobitog značaja za Republiku Hrvatsku.2. odnosno pojedinih luka u sastavu tog sustava. konkretizirati i pojednostaviti: • • • • način financiranja i veličine ulaganja u lučku infrastrukturu. način određivanja lučkog područja i dodjele koncesija. Za cjelovit pristup organizaciji i razvojnim mogućnostima lučkog sustava ili pojedinih luka nužno je poslovne mjere luke usmjeriti ka: • modernizaciji lučkih kapaciteta. Luke su istodobno javna institucija jer služe javnom prijevozu putnika i robe. potrebno je osigurati modernu cestovnu infrastrukturu koja povezuje sjever i jug. U cilju povećanja broja turista koji koriste zračni prijevoz. pomaže i usmjerava djelovanje i razvojne tendencije luka. 6. s ciljem osmišljenog profiliranja hrvatskih luka. 6. Osim izgradnje suvremenih autocesta. odnosno cijeloga lučkog sustava određuje se mjerama lučke politike i mjerama poslovne politike luke. ali i zatvoreni gospodarski subjekti koji se razvijaju iz vlastitih sredstava i posluju na osnovnim ekonomskim načelima.2. poslovanje i razvoj luke. potrebno je na osnovnim pravcima dolaska putnika u lučke gradove izgraditi obilaznice prema putničkim lukama kako bi se povećala propusna moć prometnica. Poslovna politika luka Poslovna politika luke skup je mjera kojima sama luka djeluje na svoj položaj i povećava svoju važnost na prometnom tržištu. U razvijenim pomorskim zemljama država različitim mjerama lučke politike.Jedan je od prioritetnih zadataka.2. odnosno županijskim i lokalnim lukama. organizacija.2. Uloga. s ciljem bitnijeg zamaha u razvoju putničkih luka. Mjerama lučke politike.2. treba što prije poboljšati infrastrukturu postojećih zračnih luka te efikasno povezati zračne luke s putničkim lukama.2. 6.2. Značaj cestovnih prometnica najvažniji je za putničke luke koje su specijalizirane za trajektni promet.2. izgradnja i modernizacija magistralnih infrastrukturnih prometnih kapaciteta jer su prometnice koje luku povezuju sa zaleđem limitirajući faktor poslovanja i daljnjeg razvoja. 24 .1. osim cestovne povezanosti. izgradnju kopnenih prometnica prema kopnenom zaleđu.

sredstva. agencijama i brodarima). 5) razvojna politika svojim aktivnostima determinira misiju putničke luke u budućnosti. Unutrašnje mjere poslovne politike obuhvaćaju poslovanje same luke. mjera itd. jer te agencije sastavljaju plan putovanja brodova (dodirne luke) i godinu unaprijed pa nisu sklone promjenama. Bez konzistento definirane i izgrađene poslovne politike putničke luke ne mogu ostvariti svoju stabilnost i sigurnost u poslovanju. 3) proizvodna politika ima zadatak osigurati punu zaposlenost lučkih kapaciteta u proizvodnji kvalitetnih i profitabilnih pomorskoputničkih usluga. Politički odnosi mogu imati i pozitivne efekte pogotovo ako se radi o zaključivanju regionalnih integracijskih sporazuma. reguliranih i kontroliranih aktivnosti koje su usmjerene na izbor optimalnih rješenja financijskih strategija. određuje razvojne odrednice i viziju pomorskoputničke luke. skretati na susjedne mirnije pravce i luke. Institucionalni okvir Promjene političkih odnosa u pojedinim regijama mogu se bitno pozitivno ili negativno odraziti na poslovanje i mogući trend razvoja lučkog sustava ili pojedine luke. koordiniranih. Vanjske mjere poslovne politike luke ogledaju se u stvaranju pravilnog odnosa s korisnicima lučke usluge (putnicima. a cilj im je postići operativnost luke i stvoriti glas o njenoj poslovnosti.2. a to su vanjske (eksterne) mjere i unutrašnje (interne) mjere. poslovnu politiku pomorskoputničkih luka moguće je promatrati analizom njezinih šest potpolitika: 1) kadrovska politika je najvažnija potpolitika poslovne politike putničkih luka jer je rad (ljudski potencijal) najvažniji. Regionalni integracijski sporazumi funkcioniraju logikom kompleksnog spajanja i promjena koje u jonačnici mogu voditi do 25 . 6) ekološka politika putničkih luka predstavlja održavanje veza s državom i okruženjem u cilju prihvaćanja osnovne politike i značajki gospodarskog razvoja svojega okruženja. 2) tržišna politika (marketing) skup je planiranih. odnosno u težnjama luke da zadrži postojeće komitente i privuče nove korisnike iz širega gravitacijskog područja.3. odnosno instrumente. funkcija. planova i sredstava kojima se na racionalan način ostvaruje poslovna misija pomorskoputničke luke u određenom razdoblju. uvođenju informacijskog sustava u rad luke. moderniziranju tehnološkog postupka rada. 6. poslova. koordiniranih. S obzirom na funkcionalnu međuovisnost svojih osnovnih aktivnosti. Poslovna politika pomorskoputničkih luka mora obuhvaćati konkretne ciljeve za određeno vrijeme. taktika.) koje omogućuju organizaciju uspješne i učinkovite proizvodnje prometnih i lučkih usluga. 4) financijska politika kao aktivnost skup je planiranih. akcije i pripadajuće resurse te potencijale za ostvarivanje poslovnih ciljeva kojima bi se osigurao rast i razvoj. temeljni i gotovo jedini element pomorskoputničke usluge. Ove mjere posebno su značajne za povećanje interesa agencija za kružna putovanja. odnosno luka koje su ishodišne ili završne točke na tim relacijama.• • • • poboljšanju kadrovske strukture zaposlenih i obrazovanju kadrova. reguliranih i kontroliranih aktivnosti (tj. sigurno je da će promet s toga prometnog puta. poboljšanju organizacije rada. U okviru poslovne politike luke moguće su dvije skupine mjera. Ako politički odnosi utječu na nestabilnost određenoga prometnog pravca.

3. 6. Podržavanje i razvijanje nekoliko projekata s ciljem uređenja informacijskog sustava u lučkom poslovanju – MARIS. Glavna su načela prometne politike: jednak odnos prema svim prometnim granama i poduzećima. posebice za probleme vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost. a u nekim slučajevima i spriječiti nepovoljno djelovanje prometa. Promet Unije ujedno je ključan čimbenik uspjeha jedinstvenog tržišta s obzirom na to da se njime postižu dva do tri temeljna cilja europske integracije: slobodno kretanje robe i slobodno kretanje putnika (treći je cilj slobodno kretanje kapitala). novčana i komercijalna odgovornost poduzeća. Stvaranje lojalne konkurencije među lukama.3. Specifične značajke prometne politike Europske unije su: • • • • • • • čvrsta povezanost prometne politike s drugim politikama. ljudi.formiranja novih organizacijskih oblika. Načela pomorske politike Europske unije koja se odnose na luke jesu: • Razvoj i modernizacija lučke infrastrukture te uključivanje u europsku prometnu mrežu. Europska investicijska banka (EIB) uglavnom kreditira investicije u lučku infrastrukturu. premda se ne osporava potreba za ekonomskom efikasnošću u kretanju ljudi i roba. pa tako i prometna politika Europske unije jesu „Bijela knjiga“ i „Prometna politik EU“. odnos društva prema prirodnoj i ljudskoj sredini kojim se nastoji ublažiti. Integracija je postupan kumulativan i poželjan proces razvojne dinamike. Određuju se vrste i visine državne pomoću lukama.2. Temeljni dokumenti kojima se definira infrastrukturna politika. korisnikov slobodan izbor prijevoznih sredstava i prijevoznika te usklađivanje ulaganja u prometnu infrastrukturu.1. Razvoj pomorskoputničkih luka Osnovno načelo prometne politike Europske unije jest ukinuti prepreke kretanju robe. s posebnim naglaskom na usklađivanje podjele troškova između javnog sektora. naglašena politička i socijalna uloga prometa u životu društva. sloboda djelovanje prijevozničkih poduzeća. Dio tog posla koordinira se unutar Europske organizacije morsih luka (ESPO) i Saveza europskih lučkih poduzeća (FEPORT). usluga i kapitala te integrirati europski prostor. utjecaj tehnoloških promjena na promet i na oblikovanje prometne politike. značenje koje se prodaje društvenim troškovima prometa. značenje koje se pridaje javnom prijevozu.2. privatnih poduzeća i korisnika. uloga javnog vlasništva u prometnom sektoru. odnosno povećanje njezina pročelja i 2) razvoj unutar lučkog područja. Koristi koje će se ostvariti iz kredita ili jamstva Europske unije moraju se odražavati na: 1) bolje povezivanje luka s kopnenim prometnicama. Opće značajke prometne politike Europske unije Članice Europske unije u pogledu prometne politike teže postići integraciju prijevoznih sredstava te integraciju nacionalnih prometnih mreža. • • • • 26 .2. Preporuka ugovaranja među lukama. 6. Takvi sporazumi odnose se na favoriziranje zemlje potpisnice sporazuma u odnosu na zemlje izvan tog sporazuma.

tj. Civitavecchia. 2) Država će vjerojatno utjecati na: • organizaciju slobodnih zona • investicijska ulaganja u luke i razvojne planove • osiguranja. a do krajnjih destinacija koriste se pomorskim prijevozom. luke za trajektni promet isto ovise o svojoj strateškoj poziciji. Blizina velikih i značajnih pomorskoputničkih luka Ponekad najbolje poslovne aktivnosti. Luke za kružna putovanja: Genova. Putnicima koji dolaze u Hrvatsku. Jedan od temeljnih ciljeva prometne politike zemalja Europske unije je nužnost povezivanja s ostalim europskim zemljama i to: • • morem – redovitim brodskim linijama cestom – suvremenom mrežom prometnica. Za razliku od luka za kružna putovanja. sukladno definiranoj pomorskoj i lučkoj politici. ima luka koja se nalazi na 10 do 12 sati plovidbe od luke Venecija i isto toliko od luke Dubrovnik. odnosno da je brod usidren u luci. a da se danju putnik nalazi na kopnu. ali u ovom slučaju nisu ovisne i itineraru brodova.4. Dubrovnik. 27 . Najveću mogućnost da zauzme značajnije mjesto na kružnim putovanjima. da postane dodirna luka na Jadranu. utjecaj države podijeljen je nanekoliko razina: 1) Država će sigurno regulirati i organizirati: • • • • • nacionalnu prometnu politiku. trud menadžmenta u putničkim lukama i mjere lučke politike mogu ostati bez značajnijeg učinka ako se u blizini nalazi luka koja se smatra strateškom točkom na određenom prometnom pravcu. Najznačajnije luke za kružna putovanja po Jadranu su luke Venecija i Dubrovnik.U državama Europske unije. Razlog ovakvom zaključku leži u poslovnoj politici kompanija za kružna putovanja kojima je cilj da tijekom večernjih sati i noći putnik ostane na brodu. Moguća nova destinacija za brodove na kružnim putovanjima po Jadranu mogla bi biti luka Zadar ili luka Split. npr. lokacija i dimenzije prometnica lokaciju glavnih industrija carinski režim sigurnost i minimalne uvjete radnika zaštitu okoliša. Te luke svojim značenjem uvjetuju i determiniraju razvoj drugih luka u svojoj blizini (okolici).2. odnosno da se brod nalazi u plovidbi između dviju luka. 3) Država može djelomično subvencionirati i odlučivati o: • tarifnoj politici luka • obvezi pilotaže i njezinoj cijeni • produbljivanju lučkog akvatorija. Istanbul. Venecija. 6. već o udaljenosti od glavnih nacionalnih i međunarodnih gradova (gravitacijska zona). luka Rijeka je najbliža cestovna destinacija (osim putnicima iz Budimpešte). Piraeus.

PLANIRANJE UPRAVLJANJA I RAZVOJA POMORSKOPUTNIČKIH LUKA U REPUBLICI HRVATSKOJ 7. zapošljavanje nove radne snage. a na kraju se prognoziraju vrijednosti inputa svakog elementa upravljanja pomorskoputničkim lukama za 2012. godina). Razdoblje do 2012. godine odabrano je iz sljedećih razloga: 1) krajem tog perioda moći će se ocijeniti značenje i objektivne razvojne mogućnosti pojedinih pomorskoputničkih luka. godinu. godine završava primjena desetogodišnjeg plana razvoja lučkog sustava Republike Hrvatske.1. godine odabran je iz sljedećih razloga: 1) luke su „trome“ organizacije koje sporo reagiraju na promjene te im zato treba omogućiti određeno vrijeme da se adaptiraju na novonastale uvjete. do 2008. 28 . Elementi koji utječu na upravljanje pomorskoputničkim lukama Uspješno i racionalno upravljanje pomorskoputničkim lukama zahtijeva sagledavanje. a budući da se izvršavaju za kraća vremenska razdoblja. neizvjesnost je manja. odnosno input kojim se procjenjuje njegovo značenje za upravljanje pomorskoputničkim lukama. Sinergijski efekt tih elemenata i skladno formirane luke rezultirat će brojnim pozitivnim učincima među kojima su najznačajniji: povećanje prometa putnika u luci.7. 7.2. Vrednovanje elemenata upravljanja pomorskoputničkim lukama Prilikom vrednovanje elemenata analizirano je njihovo stanje u današnjim uvjetima (2004. Najznačajniji elementi upravljanja pomorskoputničkim lukama ustvari su elementi koji utječu na rast i razvoj pomorskoputničkih luka. jer 2011. odnosno porast inputa za svaki element za 2008. a to su: 1) lučko pravo 2) lučka infrastruktura 3) lučka ekologija 4) putnički brodovi 5) prometna povezanost 6) putnički tokovi 7) konkurentnost luka 8) organizacijska struktura 9) intelektualni kapital 10) putničke agencije 11) informacijske tehnologije 12) ostali elementi. Zatim se predviđaju inputi. utvrđivanje i primjereni vrednovanje svih elemenata koji direktno ili indirektno utječu na njihovo funkcioniranje. dodjeljujući svakom elementu određeni iznos (indeks). povećanje broja turista. Prvi period predviđanja od 2004. godinu. stvaranje novih prihoda i imigracije stanovnika u krajeve gdje su se razvile pomorskoputničke luke. 2) period od pet godina u lučkom planiranju spada u srednjoročne planove koji se smatraju najvažnijim razvojnim planovima jer sadrže konkretne akcije.

Također se pojačano ulaže u obnovu i rekonstrukciju luka na otocima kako bi mogle prihvatiti povećan opseg prometa turističkih i linijskih brodova.2.2. input 60 Završetkom svih razvojnih projekata u putničkim lukama te pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji. društveni napredak i razborito upravljanje prirodnim bogatstvom moraju ići i razvijati se usporedno! → 2004. input 90 7. input 30 Iz strateškog opredjeljenja za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. tehnologije i organizacije prometa..3. čime joj se omogućava kreditiranje lučke infrastrukture iz fondova Europske investicijske banke. → 2008. proizlazi prilagodba domaćeg zakonodavstva zahtjevima održivog razvitka. S obzirom da su zakoni za područje pomorstva relativno nedavno doneseni. Lučka ekologija Procjena utjecaja na okoliš dio je procesa integralnog planiranja svih proizvodnih aktivnosti (kao što je i pomorskoputnička lučka usluga) i svakog projekta za koji se smatra da ima utjecaj na navedene čimbenike.1. a ono glasi: Gospodarski napredak. input 60 Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji pravni propisi koji uređuju zaštitu okoliša bit će potpuno usklađeni sa svim pravnim propisima i normama Unije – propisima koji u potpunosti 29 . → 2004. u lukama su započeli procesi modernizacije lučke infrastrukture. → 2012. roba i kapitala na cijelom prostoru Unije. 7. → 2004. Zemljopisno-prometni položaj hrvatskih pomorskoputničkih luka relativnog je značenja. Sporo prilagođavanje pomorskoputničkih luka suvremenim transportnim i informacijskim tehnologijama te zahtjevima pomorskog tržišta ima za posljedicu zastarjelost i nedostatan stupanj specijalizacije lučkih infrastrukturnih i suprastrukturnih kapaciteta.2. 3) pretpostavlja se da će do tada Republika Hrvatska postati članica Europske unije i na taj način postati dio jedinstvenoga europskoga prometnog sustava.2) trenutačno se u svim putničkim lukama Republike Hrvatske odvijaju razvojni projekti koji bi trebali omogućiti povećanje prometa te kvalitetnije i racionalnije upravljanje. prometnu i lučku politiku pomorske države. tako i gospodarstva. Hrvatska je prihvatila glavno načelo održivog razvitka. → 2012. koja inzistira na uvažavanju najstrožih kriterija zaštite okoliša u godinama koje slijede. input 40 Praktičnom primjenom donesenih zakonskih propisa i uključivanjem Hrvatske u integracijske procese u kojima bi ona trebala postati pridružena članica Europske unije. input 80 7. promjenjiv i izravno ovisi o tome koliko je Hrvatska u stanju učniti po pitanju izgradnje lučke infrastrukture i unapređenja tehnike. → 2008.2. a završetak svih projekata predviđa se do 2012. vlasništvo i način upravljanja lukom. u Republici Hrvatskoj njihova primjena nije u cijelosti profunkcionirala. Lučko pravo Lučko pravo kao dio prometne i pomorske pravne regulative osnovni je temelj za upravljanje lukom iz razloga što definira podjelu. input 30 Uočavajući važnost pomorskoputničkih luka za ukupni razvoj kako prometa. input 60 Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji i usvajanjem svih pravnih stečevina Unije omogućit će se slobodno kretanje ljudi. Lučka infrastruktura Način i veličina ulaganja u razvitak lučkog sustava i pripadajućih luka ukazuje na njihov tretman u pojedinim državama te pokazuje stupanj orijentacije cijelog društva na logističku. → 2008.

željeznicom i morem. Prometna povezanost Da bi putnička luka mogla djelovati. Na hrvatsku obalu može se doputovati svim osnovnim vrstama prijevoza: zrakom.4. input 50 Otvaranje granica prema Uniji rezultirat će i većom slobodom kretanja ljudi (putnika) iz unutrašnjosti Europe ka njenim obalnim područjima. mira. a s druge (morske) s ostalim lukama. odnosno mora prihvatiti zaključke Konferencije europskih ministara transporta o izgradnji prioritetnih prometnih koridora za cestovni i željeznički promet u srednjoj i istočnoj Europi. a time i hrvatskih pomorskoputničkih luka tržište Europe te da su se europski turisti opredijelili za hrvatsku obalu Jadranskog mora kao jednu od omiljenih obala Mediterana zbog čistog mora. → 2012. potrebna je odgovarajuća prometna povezanost.5. input 70 30 . Hrvatska se mora uključiti u europski prometni sustav. S obzirom da je osnovno gravitacijsko područje Hrvatske. čime bi se modernizirala nacionalna flota. cestom. → 2004. input 90 7. input 60 Integracijom Hrvatske u Europskuuniju i oživotvorenjem integralnog tržišta Hrvatska bi se znatno približila putničkim tokovima (slobodno kretanje putnika) u budućoj „Europi bez granica“. izvorno sačuvane prirode i ljubaznih domaćina → 2004.6. s jedne strane kopnenim zaleđem. input 30 (razlog relativno niskoj ocjeni je zastarjela mornarica i nepostojanje nacionalnog brodara za kružna putovanja) Vlada Republike Hrvatske je u sklopu „Programa obnove bijele flote (mornarice)“ predvidjela izgradnju triju trajekata te dvaju većih RO-RO putničkih brodova za tzv.2. input 40 Kako će se do 2008. čime će putnici s glavnih emitivnih tržišta još ugodnije i brže dolaziti u Hrvatsku. Iako će se ovim mjerama poboljšati kvaliteta pomorskoputničke usluge. → 2008. Hrvatska će i dalje ostati primorska zemlja bez brodara za kružna putovanja. → 2008.2. → 2008. → 2004. sigurne i racionalne procese proizvodnje prometne usluge. Putnički tokovi Putnički tokovi su značajan element u razvoju pomorskoputničkih luka i uvelike se oslanjaju na razvijenu infrastrukturu i suprastrukturu prometnog sustava. a hrvatsku atraktivnost u turističkom smislu sigurno će prepoznati i brojni operateri za kružna putovanja. input 80 7. input 60 Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska će postati dio prometnog sustava koji se sastoji od međusobno povezanih prometnih čvorišta. → 2012.2. Ujedno se za sljedeće razdoblje od pet godina planira drastično smanjivanje cijena prijavoza trajektima za kamione i automobile te uvođenje plavog dizela za sve brodare koji povezuju otoke s kopnom na državnim linijama. Putnički brodovi Putničko brodarstvo sastavni je dio logističkog lanca koji zajedno s putničkim lukama obuhvaća organizirani prijevoz putnika morem koristeći se posebnim brodovima i specijaliziranim terminalima. input 50 S obzirom da u Hrvatsku većina putnika dolazi cestovnim vozilima. prometnica i koridora koji omogućuju brze. veliko more. → 2012. godine u Hrvatskoj izvršiti izgradnja svih većih cestovnih kapitalnih investicija.obuhvaćaju racionalno gospodarenje okolišem te planiranje svih postupaka i radnji u vezi s okolišem kojima je cilj uravnotežiti prirodne i umjetno stvorene elemente okoliša u njihovoj međusobnoj povezanosti. → 2012. input 80 7.

→ 2012. organizacija ljudskog potencijala. cestovnom. input 50 Završetkom započetih razvojnih projekata i realizacijom zacrtanih aktivnosti unutar Desetogodišnjeg plana razvoja lučkog sustava Republike Hrvatske. → 2012. pretjerana specijalizacija i sužen vidokrug ključnih ljudi te isključiva odgovornost „top menadžera“ za postizanje ciljeva poduzeća. dok se luka Venecija. input 50 Završetkom svih razvojnih projekata pomorskoputničkih usluga u hrvatskim lukama trebala bi dobiti novu dimenziju. željezničkom. → 2004. To potvrđuje činjenicu da je intelektualni kapital nositelj kvalitete pružanja pomorskoputničke usluge. Takva organizacijska struktura lučkim upravama omogućava lakše planiranje i organiziranje posla. → 2012. input 30 U sljedećem razdoblju pomorskoputničke luke Republike Hrvatske moraju uskladiti svoju lučku politiku s prometnom politikom Europske unije te ubrzati ulazak stranog kapitala. input 70 7. a to su: Kopar. → 2004. bez obzira o kojem se segmentu tog tržišta radi: pomorskom. Intelektualni kapital Intelektualni kapital kao element proizvodnje pomorskoputničke usluge je rad koji je plasiran na prometno tržište.2. Konkurentnost luka U ovom sve interesantnijem osuvremenjenom obliku pomorske usluge na Jadranu postoje značajne konkurentne luke.9. kako bi osigurale uspješnu izvedbu zacrtanih planova i projekata. input 60 Očekuje se rast ovog elementa sukladno razvoju svih ostalih elemenata upravljanja pomorskoputničkim lukama.2.2. raščlanjivanje zadataka. Iz analize stanja intelektualnog kapitala u prometnom sustavu Republike Hrvatske vidljivo je da je intelektualni kapital značajan u upravljanju pomorskoputničkim lukama. input 30 S obzirom da se u pomorskoputničkim lukama započelo s nizom razvojnih projekata koji za realizaciju i izvođenje traže visoku stručnost. što znači da gravitiraju istom zaleđu kao i hrvatske luke. → 2004. morat će provesti reorganizaciju (lučka uprava Rijeka već primjenjuje matričnu organizacijsku strukturu). organizacija upravljanja i vremenski redoslijed poslova.8. input 40 Samo visoka motiviranost svih sudionika i njihova koordiniranost može pružiti visoku kvalitetu usluge koja na sve zahtjevnijem tržištu čini razliku između konkurentnih luka. osim svojim geografskim položajem.7. stvara veću motivaciju za rad i bolju kontrolu zaposlenih. čime se minimizira potreba za složenim sistemom kontrole. ova je struktura u praksi pokazala i niz nedostataka: sporo prilagođavanje promjenama u poslu i okolini. optimalno je očekivati da će hrvatske luke biti spremne uspješno odgovoriti konkurentnijem tržištu kada Hrvatska pristupi Europskoj uniji. ističe kao kulturna i turistička atrakcija. lučke uprave. Međutim. input 70 31 . → 2008. umanjenje značenja ukupnih ciljeva poduzeća. → 2008. Trst i Venecija.7. zračnom ili prometnom tržištu. odnosno po prvi se put predviđa kompletno odvajanje putničke funkcije od teretne funkcije luke. Organizacijska struktura Osnovna organizacijska struktura lučkih uprava pomorskoputničkih luka Republike Hrvatske je funkcijska organizacijska struktura. Konkurentnost luke Trst i luke Kopar vidljiva je poglavito zbog njihove blizine. Menadžment u putničkim lukama treba upravljati nizom kompleksnih postupaka kao što su npr. input 70 7. → 2008.

input 30 (razlog tako niske primjene informacijskih tehnologija u prometnom i lučkom sustavu posljedica je nedostatnog ulaganja u informatičku pismenost i niske investicije u informacijsku tehnologiju) Približavanje Hrvatske europskim integracijama otvara se pristup nizu projekata koji za cilj imaju uvođenje informacijskog sustava u lučko poslovanj (MARIS). tradicija. → 2004. liberalizaciju i privatizaciju). komunikacija i imidž te trendovi. inozemna imigracija.2. Pozadinsko djelovanje putničkih agencija vezano je uz predstavljanje htvatskih putničkih luka kao glavnih odredišta na Jadranu organizatorima kružnih putovanja i pozencijalnim komitentima (putnicima ili turistima). Program bi se usredotočio na tri glavna područja: razvoj 32 . Ostali elementi Pod ostalim elementima koji utječu na upravljanje pomorskoputničkim lukama podrazumijevaju se svi elementi koji ne sudjeluju u tehnološkom procesu realizacije pomorskoputničke usluge. → 2004. input 50 7. Poslovi putničke agencije ne završavaju samo na popunjavanju kapaciteta broda (prodaja karata i sl.7. input 50 Približavanjem Hrvatske europskim integracijama otvara joj se pristup nizu novih programa pomoći državama regije nazvanih CARDS (Program tehničko-financijske pomoći Europske unije državama jugoistočne Europe). javne službe i gradsko planiranje.). društvenog ili prometnog sustava. → 2008. → 2008. ekonomske pokazatelje (BDP. može se zaključiti da je zbog rasta BDP-a. politiku (političke odnose). Prvenstveno se tu misli na ekonomske procese (globalizaciju. ali u velikoj mjeri pridonose njenoj kvaliteti.2.12.). niske stope inflacije i povećanja udjela usluga u BDP-u u Hrvatskoj moguće očekivati rast prometa. broj radne snage i dr. strane investicijem gospodarski razvoj i dr. input 30 U pomorskoputničkim lukama Republike Hrvatske tek se počelo planirati osnivanje „zajedničkog tijela“. → 2012. input 40 Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji ili značit će za cjelokupni logistički lanac pomorskoprijevozne usluge dolazak putnika (turista) s emitivnih tržišta. Putničke agencije Putničke agencije svojim aktivnostima „brinu“ o popunjenosti kapaciteta pomorskoputničkih brodova i luka. input 70 7. već njene aktivnosti prožimaju i dio lučkih djelatnosti vezanih uz kvalitetnu pripremu logistike za prihvat putnika. Informacijske tehnologije Iako se u svijetu primjenjuju najnovija suvremena tehničko-tehnološka dostignuća u području informacijskih tehnologija i implementiraju u sve segmente gospodarskog. ali njihov je značaj vidljiv u stvaranju pozitivne klime u kojoj se odvija upravljanje pomorskoputničkim lukama. Neki od tih značajnih elemenata su resursi i turistička ponuda. → 2012. → 2004.11. Osim ovih elemenata postoje i indirektni elementi koji ne sudjeluju u stvaranju pomorskoputničke usluge. Ukoliko se prihvati stajalište da se promet putnika mijenja ovisno o promjenama u visini raznih socijalnih i ekonomskih indikatora. input 50 Istodobno će se u Hrvatskoj do 2012.2. Takva strategija zahtijeva konkretan marketinški plan. te se tehnologije u Republici Hrvatskoj još uvijek nedovoljno primjenjuju.) te na društvene i demografske pokazatelje (broj stanovnika. godine izgraditi sustav upravljanja prometom brodova (VTMIS) i sustav elektronske razmjene podataka (EDI) koji će pridonijeti razvoju i sigurnosti prometa.10. atraktivnosti i popunjenosti. inflacija. prtljage i vozila.

Stoga se uspješnost pomorskoputničke luke. U cilju stvaranja pretpostavki unapređenja putničkog brodarstva kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Svaki razvoj brodova podjednako zahtijeva i razvoj lučkih kapaciteta. s jedne strane kopnenim zaleđem. pa za njihovo poslovanje i razvitak trebaju biti zainteresirani svi koji od luka imaju posredne (i neposredne) koristi.3. utvrđivanje i primjereno vrednovanje svih elemenata koji direktno ili indirektno utječu na njihov razvoj i poslovanje (funkcioniranje). snažniju ili slabiju spregu makro i mikro aspekata djelovanja luke. bolje ili lošije efekte poslovanja. u skladu s razumnim potrebama i ekonomskim mogućnostima. 33 . među kojima su najznačajniji: povećanje prometa putnika u luci. početni korak u organizaciji takvog sustava trenala bi biti povezanost svih aktivnosti. zapošljavanje nove radne snage. input 90 S obzirom na navedeno može se zaključiti da uspješno upravljanje pomorskoputničkim lukama zahtijeva sagledavanje. a na koji pozitivno poslovanje tih luka ima efekte su mnogobrojni. turizma i gospodarskih djelatnosti u funkciji turističke ponude i zadovoljenja potreba putnika za transportom. a s druge (morske) s ostalim lukama. odosno čimbenika koji direktno ili indirektno utječu na njegovo funkcioniranje. stalno usavršavati i prilagođavati kako bi bio jedan od poticatelja gospodarskog i svekolikog razvitka. Pomoć će se dodjeljivati kroz nacionalne i regionalne programe. Sinergijski efekt tih čimbenika i skladno formirane luke rezultirat će brojnim pozitivnim učincima. 7. ali i cijeloga lučkog sustava jedne pomorske države najbolje ogleda sagledavajući luku kao slojevit gospodarski subjekt. Mjere i aktivnosti za uspješno upravljanje pomorskoputničkim lukama Pomorskoputničke luke u najširem smisli golema su ekonomska snaga i imaju veliku važnost za nacionalno i svjetsko gospodarstvo. Postojanje pomorskoputničkih luka (terminala) jedan je od bitnih preduvjeta za razvitak prometa. a oblik i iznos ovise o spremonosti država na provedbu reformi. stvaranje novih prihoda i imigracije stanovnika u krajeve gdje su se razvile pomorske putničke luke. na način da se omogući međusobna koordinacija i integracija svih tih čimbenika. već su u funkciji korisnika usluga. razvoj i gospodarsku reformu te na regionalnu suradnju. Relevantni čimbenici koji utječu na razvoj pomorskoputničkih luka. Kako bi sustav upravljanja pomorskoputničkim lukama uspješno zaživio u praksi. potrebna je odgovarajuća prometna povezanost. → 2012. povećanje broja turista. istražujući vanjske i unutarnje čimbenike kojima luka djeluje na svoje uže i šire okruženje i kroz ekonomske rezultate. obnovu. uvođenje tržišnog pristupa u obavljanju pomorskog javnog prijevoza i dodjela koncesija za brodske linije temeljem javnog natječaja trebali bi biti osnovne odrednice u definiranju budućih pravaca razvoja pomorskoputničkog brodarstva u Republici Hrvatskoj. Posebnost je luka u tome da nisu same sebi svrha. Pomorskoputnički brodovi jedan su od najznačajnijih segmenata jer da bi luka mogla djelovati.javnih institucija i administracije radi jačanja demokracije i vladavine prava. Razvitak obalne (nacionalne) linijske plovidbe u prijevozu putnika i vozila treba temeljiti na postojećem sustavu koji se mora. Optimalan razvitak putničkog lučkog sustava moguće je ostvariti jedino pravilno vođenom lučkom politikom usklađenom s ciljevima i mjerama ukupne gospodarske politike.

grada i regije. Izbor oblika upravljanja lukom jedno je od osnovnih polazišta rješavanja pitanja važnosti i djelovanja luke. politički. projektiranje. • • Planiranje. Hrvatske pomorskoputničke luke samo usklađenom suradnjom svih čimbenika koji djeluju na njihovo racionalno upravljanje mogu postići učinke koji će rezultirati ekspanzijom luke. Veći doprinos treba dati uključivanju Hrvatske u prometne integracije jer kompatibilnost i komplementarnost pomorstva s kopnenom infrastrukturom i suprastrukturom politički je i gospodarsko-razvojni kompleks svih resursa u svim domenama političkog. tj. uz upotrebu pomorskoprometne infrastrukture i pomorskoprometne suprastrukture. Koncept lučkoga grada kao sustava koji djeluje kao sinergija idealno obuhvaća logiku. odnosno ciljevi utvrđene prometne i infrastrukturne politike moraju biti usuglašeni s pomorskim i lučkim ciljevima te razvojnim planovima. prostorni i drugi učinci na svima razinama njihova odvijanja. Brojne i složene procese i poslove u pomorskome putničkom prometu može kvalitetno obavljati jedino interdisciplinarno obrazovan i iskusan tim kreativnih i operativnih lučkih menadžera – menadžera koji primjenom brojnih složenih i odgovornih postupaka i procesa. Za realizaciju izgradnje kopnene prometne infrastrukture u funkciji valorizacije pomorskoputničkih luka (ali i luka općenito) Republika Hrvatska mora definirati niz sustavnih aktivnosti i rješenja: • utvrditi koncepciju razvitka kopnene prometne infrastrukture u Hrvatskoj prema morskim lukama jer je to jedini način postizanja skladnog razvitka luka i prometne infrastrukture. Visok stupanj međuovisnosti prometa. nacionalnoj. Izrazite oscilacije u linijskom prometu ljeti i zimi upućuju na značajnu uvjetovanost i ovisnost turizma i linijskog prometa. održavanja i modernizacije lučke infrastrukture i pomorskoputničkih brodova zahtijeva istovremeno investiranje i u prometnu kopnenu infrastrukturu. rezultat suradnje između grada i luke. Kako bi se minimizirala uvjetovanost putničkih luka. racionalizirati ciljeve razvitka kopnene prometne infrastrukture. koordinirano djelovanje ka postavljenom cilju. Tako se jedino mogu potpunije valorizirati razvojni potencijali lučke i turističke djelatnosti te postići primjereni ekonomski. To iziskuje interdisciplinarnu suradnju svih struka i svih razina nositelja razvitka ovih djelatnosti. proizvode prometne i lučke usluge. modernizacije i održavanja kopnene prometne infrastrukture prema doprinosu koji određeni subjekti imaju na gospodarstvo uopće. potrebno je po uzoru na suvremene putničke luke u svijetu osposobiti luke da opslužuju sve vidove pomorskoga putničkog prometa: linijska i kružna putovanja. gospodarskog i kulturnog života te ekološki usklađenoga održivog razvitka. regionalnoj i lokalnoj razini. Svaka pomorskoputnička luka treba stvoriti odgovarajuću organizacijsku strukturu koja će omogućiti da se brojni čimbenici međusobno usklade i povežu u jednu kompaktnu cjelinu. izgradnja i eksploatacija svih podsustava prometa na kopnu mora biti povezana s cjelovitim razvitkom pomorskoputničkih luka na nacionalnoj i regionalnoj razini (minimiziranje logističkih troškova u prijevozu putnika). a posebice pomorskoputničkih luka i turizma traži usklađeni razvitak ovih djelatnosti na međuanrodnoj.Analiza razvitka gradnje. ekološki. Stoga je od izrazite važnosti za racionalno upravljanje pomorskoputničkim 34 . socijalni. znanstveno i stručno valorizirati politiku izgradnje. ekonomske i prostorne odnose. Sinteza svih segmenata u prometnom sustavu osnovni je preduvjet harmoničnog razvitka i valorizacije uloženih investicija u pomorskoputničke luke. kako bi se osiguralo njihovo istovremeno. i može biti uspješan samo ako se ove dvije strane slože oko jasnog okvira za kulturne. odnosno njenih razvojnih mogućnosti.

Spomenimo poznato Homerovo putovanje opisano u epu „Odiseja“. Koordinirajući brojne aktivne sudionike odvijanja i realizacije pomorskoputničke usluge radi postizanja racionalnog upravljanja pomorskoputničkim lukama.lukama u Republici Hrvatskoj razviti ljudske potencijale te ih koordinirati i voditi u pravcu ostvarivanja ciljeva i svrhe pomorskoputničkih luka. javljaju kao pomorske sile na Sredozemlju. Kasnije se talijanski gradovi. gdje je sredinom 15. Jedina prednost ovog zakona je da je njegovim donošenjem stvoren pravni i teorijski temelj za razvitak lučkog sustava i pojedinih luka unutar lučkog sustava. Pod informacijskim tehnologijama općenito se podrazumijeva informacijska i telekominikacijska tehnologija. zatim pravovremeno planiranje. odrediti položaj lokalnih luka. U vrijeme velikih otkrića težište pomorstva pomaknulo se iz Sredozemlja u Portugal. Već u starom vijeku nalazimo brojne zapise o pomorskim putovanjima. 8. godine donesen zakon koji regulira upravljanje lukom. država će morati poduzeti neke od sljedećih koraka: • • • • pretvorbu društvenih poduzeća. njegovo provođenje u praksi vrlo je složeno i da bi do kraja zaživjelo. brzo proširila u Engleskoj. Početkom novog vijeka iskustva plovidbe od antičkog svijeta preuzimaju Arapi i prenose ih u Španjolsku. 8. a tek od 16. omogućiti gospodarenje u lukama kao pomorskom dobru kroz transparentni i tržišno orijentiran koncesijski sustav. Objedinio je pomorsko dobro i morske luke te na taj način stvorio mogućnosti konflikta u postupku upravljanja pomorskim dobrom. ali i pripreme za slobodno tržište koje ih čeka ulaskom u Europsku uniju i globalizacijske procese. Kvalitetno i brzo uključivanje hrvatskih luka u proces privatizacije. Povijesni elementi razvoja nautičkog turizma Povijest nautičkog turizma može se povezati s poviješću pomorske plovidbe i navigacije ili samo s onim brodskim putovanjima koja imaju turistički karakter. U Hrvatskoj je 2003. odnosno ka uspješnosti odvijanja cjelokupne pomorskoputničke usluge. odnosno svaki oblik tehnologije koji omogućava stvaranje. ključnu ulogu imaju suvremene informacijske tehnologije. praćenje svih aktivnosti te kontola i povezivanje svih sudionika. zahtijeva transparentno postavljen pravni i ekonomski okvir koncesijskog sustava. stoljeća osnovana i prva pomorska škola te opservatorij. Najvažniji učinci informacijskih tehnologija u racionalizaciji upravljanja pomorskoputničkim lukama jesu: ušteda vremena. a koji vraćajući se iz Trojanskog rata. korištenje i širenje informacija.1. stoljeća 35 . uspostaviti jasan model vrednovanja i zaštite pomorskog dobra. doživljava čitav niz pustolovina. poglavito Genova i Venecija. UPRAVLJANJE LUKOM NAUTIČKOG TURIZMA Razvoj nautičkog turizma uključuje širok raspon gospodarskih djelatnosti koje opslužuju plovila i sudionike u nautičkom turizmu. materijala i snage. Upravljanje lukom nautičkog turizma bitan je čimbenik uspješnog razvoja nautičkog turizma na svakom području. osim na Sredozemlju. Čvorišta tih gospodarskih aktivnosti su luke nautičkog turizma. Međutim. Poznata su razna veslačka natjecanja koja su se. Središte pomorske plovidbe tog vremena su Sredozemlje i Grčka.

To znači da je njihova raspoloživost. uvijek ograničena i da se samo svjesnim privređivanjem ta ograničenost smanjuje. 8. koja se ujedno mogu smatrati i pretečom suvremenoga nautičkog turizma. odnosno jahti namijenjenih zabavi i sportu. Razvoj nautičkog turizma. Povijesnu prisutnost i razvoj nautičkog turizma na hrvatskoj obali potvrđuje i velik broj luka i lučica. godine razvijaju specijalizirane luke.) i Projekt Gornji Jadran (1972. Od 1983. koji je s porodicom i dva mornara brodom „Besa“. marine za prihvat brodova. stoljeća. Širi pojam ekonomskog dobra su kulturna turistička dobra. Mali Lošinj. godine na hrvatskoj obali pušteno je u promet pet novih nautičkih turističkih luka (Punat. godine. početkom 60-ih godina. Materijalna turistička dobra su dobra koja nastaju u procesu turističkog privređivanja. utemeljenjem Adriatik kluba Jugoslavije (danas ACI). Prema općem pojmu kulture može se izvršiti i temeljna podjela ekonomskih ili kulturnih tuističkih usluga na dvije osnovne skupine: 1) materijalna (turistička) dobra 2) duhovna (turistička) dobra ili usluge. stoljeća. Prvi prostorni planovi jadranskog područja. Obično se dijele na materijalne i osobne usluge.2. Obilježja ekspanzije nautički turizam pokazuje usporedno s ostalim oblicima maritimnog turizma.). poznati kao Projekt Južni Jadran (1965. Nautička turistička usluga kao ekonomsko dobro Ekonomska dobra ili usluge su predmet privređivanja. Split i Dubrovnik). godine dubrovački kapetan Niko Primorac prvi je jedrilicom prešao iz Europe u Ameriku. Kolumbo). povijesni tijek razvoja nautičkog turizma može se pratiti usporedno s razvojem pomorstva. a broj luka se iz godine u godinu povećava. Magellan. u odnosu na turističke potrebe. Cook. Amerikanci Hudson i Fitchem prešli su Atlantik. 1895. Razvoj nautičkog turizma obuhvaća putovanja u sportske i zabavne svrhe koja možemo datirati negdje početkom 19. Amerikanac. Godine 1866. 36 . U SAD-u se oko 1920. teških ljudskih sudbina i zanimljivih doživljaja. Osim Primorca. Do 1978. Povijest putovanja morima svijeta puna je uzbudljivih avanturista (npr. Na hrvatskoj obali. posebno u Dalmaciji. a 1870. predviđaju i lokacije na obali namijenjene izgradnji luka nautičkog turizma. junačkih pothvata. 1965. zacijelo je najpoznatiji hrtvatski moreplovac književnik Joža Horvat. krenuo na put oko svijeta. kapetan Slocum. Između dva svjetska rata nautički turizam se širi zahvaljujući manjim plovnim objektima. godine prvi je sam plovio oko svijeta sportskom jedrilicom „Spray“).datiraju i prve pomorske karte s detaljnim uputama za plovidbu po tada poznatim područjima svijeta. izgradnja lučke infrastrukture za nautički turizam dobiva nove impulse. Znatno jači izazovi bila su putovanja oko svijeta (npr. kao i razvoj turizma između dva svjetska rata na hrvatskoj obali može se pratiti na temelju djelovanja ondašnje središnje putničke agencije Kraljevine Jugoslavije – „Putnik“. Prva transoceanska krstarenja. Najznačajnije prekretnice nastaju kada jedrenjaci ustupaju mjesto parobrodu (austrijsko sruštvo „Lloyd“). zabilježena su krajem 18. ali nema masovno obilježje. Zadar.

zanatskih te niza drugih djelatnosti i zanimanja. U kompleksnom pojmu spomeničke baštine su obuhvaćena dobra koja označavamo kao: • • • spomenici kulture koji su rezultat čovjekova rada spomenici prirode spomenici kulture i prirode.3. spomenici kulture i sl. receptivni i komunikativni elementi. sve što ljudi osjećaju. Duhovna dobra čine umjetnička i književna djela. a zadovoljavaju tzv. Dobra kulturne baštine obuhvaćaju: a) spomeničku baštinu ili spomenike kulture i b) drugu baštinu. njihovo djelovanje. Prema namjeni. (usklađivanje zakonskih regulativa s interesima razvoja nautičkog turizma) Djelatnosti koje sudjeluju u formiranju nautičke turističke usluge vrlo su brojne. a time i turističkih duhovnih dobara: 1) Specifičnu skupinu formiraju duhovna turistička dobra iz „svakodnevnog života“. što ima. a tu ubrajamo usluge opskrbe. Nadalje. a to su: atraktivni. turističkim. zanatskim. Usluge koje su usmjerene prema plovilu. sve ljudske misli. trgovačim.“ („psihološka komponenta“) 3) U dobra kulturne baštine ubraja se sve što je baštinjeno od prethodnih generacija u obliku materijalnih i duhovnih vrijednosti.. to što je narod naslijedio. sve što je narod kroz vjekove upijao. (atipična turistička potrošnja) Korištenje plovila na određenom području stavlja njegovog korisnika u drugačiji pravni odnos nego što je to slučaj kada turist posjećuje drugu zemlju bez plovila. 37 . a nisu potrošene. Empirijsko poimanje nautičke turističke usluge Karakter i podjelu usluga u nautičkom turizmu može se promatrati s aspekta djelatnosti koje sudjeluju u pružanju turističke usluge.komunalnim te brojnim osobnim uslugama. sposobnost ljudi za žrtvovanje. tj. sve one vrijednosti koje se stvaraju generacijama. mogu se uočiti uglavnom tri skupine duhovnih dobara. novi su kompleks industrijskih. potrebama koje zadovoljavaju. 2) „Tradicija naroda. tj.Duhovna turistička dobra izdvajaju se u posebnu skupinu dobara jer zadovoljavaju specifične kulturne potrebe. Za to obično upotrebljavamo termin „kultura življenja“. nautiče turističke usluge mogu se podijeliti i na: • • • osobne usluge u fazi plovidbe i stacioniranja broda. prometnim. pa govorimo o ugostiteljskim. Usluge koje koriste nautički turisti logički se mogu razgraničiti na: 1) usluge koje se direktno pružaju turistima ili osobne usluge 2) usluge usmjerene na korištenje nautičkog plovila. lučkim. a aktiviraju se i uključuju u turističku ponudu. 8. U općem određenju kulturno dobro sadrži: • • „predmetnu“ ili materijalnu duhovnu komponentu. agencijskim. servisiranja i čuvanja broda na vezu ili zimovniku materijalne usluge koje uključuju veće ili manje popravke broda ili motora. gdje se kombinira rad čovjeka i prirode. Specifičnosti u turističkim uslugama u nautičkom turizmu: • • Nautičke turističke usluge mogu se analizirati i prema trima osnovnim elementima koji uobičajeno formitaju turističku ponusu. duhovne čovjekove potrebe.

odnosno veza za smještaj plovnih objekata i nautičkih turista. rezervnim dijelovima. odnosno koja će se tehnologija primijeniti (npr. hoće li se graditi velike marine ili adaptirati stare lučice) i za koga će se proizvoditi ili tko će raspolagati dominantnim dijelom dodane vrijednosti koja će se stvarati. • Nautičku turističku ponudu treba definirati kompleksno. 8. Proizvodnja plovila za sport i turizam naglo raste. usluge skipera. obala. bicikla na vodi. usluge uređenja i pripremanja plovnih objekata. rijeke ili jezera. a može se promatrati u odnosu na. prihvat. primjerice. Nautička turistička ponuda uvijek je prostorno definirana. kako će se to proizvoditi. hrvatsku obalu. koje će usluge nuditi. suncobrana i ležaljki i dr. komunikativni i receptivni elementi. 1) Ponuda atraktivnih elemenata u nautičkom turizmu obuhvaća prirodne i društveno stvorene uvjete za razvoj nautičkog turizma. a može se promatrati i s aspekata karakteristika određenog prostora. održavanje i čuvanje plovnih objekata.). odnosi se na određeno područje kao što je npr. pružanjem nautičkih turističkih usluga. namirnicama. a izražava se prihvatnim kapacitetom turističkih luka i njihovim vrstama ili kategorijama i strukturom usluga te drugim turističkim sadržajima koji privlače turiste nautičare. rijekama i jezerima. ali i u odnosu na širi prostor. dasaka za jedrenje. škola jedrenja. U svim razvijenim zemljama analize pokazuju da nautički turizam raste brže od ukupnog turističkog prometa i tako osvaja sve veći udio u domaćem i međunarodnom turizmu. a koji su pozbati kao atraktivni. gorivom. 2) Prometni ili komunikativni elementi nautičke turističke ponude dio su kompleksnoga prometnog sustava područja ili zemlje. pribora i opreme za kupanje i skijanje na vodi. npr. • Teritorijalni aspekt pokazuje lokacijske karakteristike nautičke ponude. 38 . polazeći od triju temeljnih skupina elemenata koji formiraju turističku ponudu. jedrilica. nautički vodič i sl. davanje informacija nautičarima (vremenska prognoza.). usluge opskrbljivanja nautičara (vodom. Tržišni uvjeti razvoja nautičkog turizma Tržište je u svakom. obuka za skipere i voditelje brodica. tj. tj. otoci. poglavito mediteransku obalu. a razvijenost nautičkog turizma počinje se mjeriti odnosnom broja stanovnika po jednom plovilu. opremom i sl. pa i u ovom slučaju „neutralno mehanizam“ koji uz veći ili manji stupanj državne intervencije odlučuje što će proizvoditi.Zakon o turističkoj djelatosti Hravtske navodi sljedeće usluge koje smatra uslugama u nautičkom turističkom prometu: • • • • • • • • • iznajmljivanje prostora na uređenoj i djelomično ili potpunoj zaštićenoj obali. odnosno na ponudu koja se formira na morskim obalama i na unutarnjim vodama. iznajmljivanje sandolina. iznajmljivanje plovnih objekkata za odmor i rekreaciju.4. Strukturni aspekt nautičke ponude pokazuje orijentaciju na određene vrste usluga i segmente nautičkoga turističkog tržišta.

5. sposobna da se vrlo brzo prilagođava promjenama u potražnji. 8. privremena skloništa zimovališta. Pojam nautičke turističke luke obuhvaća: • • • • turističke luke različitog tipa. parkirališta i dizalice 39 .3) Receptivni elementi nautičke turističke ponude odnose se na mnogobrojne usluge koje koriste turisti i njihova plovila. Norveška itd. Tu se zacijelo mogu ubrojiti Španjolska. Lučka infrastruktura u tim je zemljama uglavnom nastala prilagođavanjem postojećih luka suvremenim zahtjevima nautičkih turista. Luke općenito predstavljaju važna središta prometa. trgovine i industrije. namjene i veličine vezove uz obalu. Slovenija i Hrvatska. U ovu grupu zemalja uglavnom spadaju sjeverne zemlje (Švedska. Specijalizirane nautičke turističke luke raspolažu kompleksom suvremeno izgrađenih i opremljenih objekata. Diferenciranje ponude novih ili adaptiranih turističkih luka i marina najčešće se vrši prema pojedinim sadržajima koji pogoduju i privlače pristajanje nautičara. a to su: • • • • • • • • međunarodni ugled i poznatost luke instalacija uređaja za komfor i zabavu u neposrednoj unutrašnjosti luke mogućnosti krstarenja i nautičkih ekskurzija u neposrednoj okolici povijesno-arheološki značaj i atraktivnost prirodnih čimbenika u neposrednoj okolici dobri lučki uređaji raznovrsne mogućnosti opskrbe i ekonomičnost opskrbe komplementarnost usluga dobra prometna povezanost. odnosno dio široke lepeze ponude koja čini osnovu razvoja nautičkog turizma. Turistička luka je luka za pružanje usluga veza i drugih usluga za turiste nautičare i njihove plovne objekte te za plovne objekte koji prevoze turiste. iako u tim zemljama postoji potencijalna. čak i realna potražnja (međunarodna i nacionalna). smještaj. 3) Treću grupu čine zemlje čiji su napori u formiranju prikladne receptivne potrebe nautičkom turizmu u fazi razvoja. sidrišta. Vrste luka nautičkog turizma Nautička turistička luka je čvor. To su uglavnom mediteranske zemlje. servisne radionice. skladišta. radionice za plovne objekte (flotu) brodogradilišta. Na području Europe. uređaja i djelatnosti za prihvat. razlikuju se najmanje tri grupe zemalja: 1) Zemlje gdje je nautički turizam kao oblik turističke rekreacije već duže vrijeme prisutan te je formirana i adekvatna ponuda. prema stupnju razvijenosti i politici razvoja. održavanje ili zimovanje plovnih nautičkih objekata.). 2) U drugu grupu zemalja možemo svrstati države u kojima je nautički turizam s potrebnom opremom u fazi dinamičkog razvoja. naročito Francuska i Italija. Velika Britanija. One luke koje su namijenjene turističkim funkcijama definiramo lukama za nautički turizam ili specijaliziranim turističkim lukama različitih kategorija. Grčka.

u bifee. od kojih su najvažniji: • • • • • • efikasnost organizacije poslovanja i upravljanja red i čistoća osobine personala kvaliteta i količina ponuđenih usluga visina tarife i provizije (marže) za usluge koncesijski uvjeti i gospodarska politika. To je bitan kriterij dimenzioniranja usluga. Upravljanje lukama nautičkog turizma Turistička luka koja je izgrađena u skladu sa zahtjevima korisnika. restorane. One posjeduju jednostavniju opremu koja se može zadovoljiti zaštićenim pristaništem s dobrom cestovnom povezanošću.. b) Luka. Osnovni zahtjev koji se postavlja pred upravu je da luka efikasno posluju. c) Male turističke luke ili lučice služe za prihvat plovila masovnoga nautičkog turizma koja dolaze do mora na krovu automobila ili kao njihova prikolica. klijenteli nuditi usluge svake vrste. a prema tome i same marine. može se procijeniti manjom ili većom efikasnošću uloženog kapitala. Ovaj tip luka služi za smeštaj većih plovila koja se teško transportiraju kopnenim putem. mjesta za opskrbu.• trgovinsko-opskrbnu infrastrukturu i sadržaje u lukama namijenjene nautičkom turizmu (prometne kapacitete. administrativne usluge. trgovačke i druge osobne usluge. Nautičke turističke luke prema uslugama i funkcijama u sustavu ponude mogu se promatrati u odnosu na više razina ili skupina. tj. nautičkim turističkim lukama kao infrastrukturi nautičke turističke ponude. pa najčešće nastaje mješoviti tip turističke luke. sport i razonodu. Pored toga. servisiranje broda i motora. a s druge strane ulaganje kapitala u objekte i uređaje koji su u direktnoj komecijalnoj funkciji. onih plovila koja se zadržavaju na ograničenoj udaljenosti od svoje baze. Upravljanje u svakom slučaju treba organizirati na način da udovolji osnovnom načelu bilanciranja prihoda i rashoda. Efikasnost poslovanja u bilo kojoj djelatnosti. ugostiteljske. vez. i dr. kao što su jaružanja. koji u potpunosti vrijedi za komercijalne marine. prodavaonice i dr. s jedne strane. njeno poslovanje ovisit će još i o drugim faktorima. lučica ili marina za transzitni promet je baza za pristajanje plovila ograničene autonomije u plovidbi. koja je dobro locirana i opremljena suvremenim uređajima. Troškovi poslovanja moraju se pokriti vlastitim izvorima prihoda. dijelom natkrivenom.6.). pa tako i u luci. Luka ovog tipa mora raspolagati većom površinom. npr. čuvanje broda. a modificira se 40 . ulaganje kapitala u izgradnju objekata i uređaja koji sami za sebe nemaju komercijalnu vrijednost. Takva plovila mogu se relativno lako izvući na suho ili se transportirati kopnom. Nautička turistička luka zahtijeva. Najvažnije su: održavanje i zaštita plovila. tj. osim sigurnog veza. da bi mogla na nju smjestiti plovila izvan sezone. Turistička luka ovog tipa treba. zaštitni gatovi i sl. a) Marina je luka s pretežnom namjenom zimovanja i popravaka. 8. ima pretpostavke za uspješno poslovanje. svaki lokalitet prilagođava tip luke. lučice ili marine klijenteli koja tu gravitira. Glavne djelatnosti koje proizvode usluge potrebne nautičkim turistima koncentrirane su u specijaliziranim. niveliranje terena. d) Pored navedene podjele.

odnosno marinom: • • • • • direktno. iako klub daje luci pozitivnu sportsku atmosferu. sportskih ili klupskih marina koje općine ili lokalne zajednice grade javnim sredstvima. teško se prilagođava povećanoj potražnji.6. Suvremena nautička turistička luka treba težiti sljedećem: • • da klijent bude sve bolje uslužen.6. Njihova je prisutnost poželjna za promidžbu luke. tj.1.6. akvatorijem i pripadajućim kopnenim površinama. 8. preko javne udruge preko komore posredstvom sportskog kluba preko posebnog udruženja za upravljanje ili preko nekog specijaliziranog udruženja preko luke kao trgovačkog društva. Rješenje se u praksi traži u povjeravanju uprave nad svim prostorima.kod komunalnih. 41 . upravljaju turističkom lukom (tj. trgovina i zanatstvo su više zainteresirani za lokaciju u luci i na osnovi sigurnijih prihoda spremni su plaćati veću najamninu. Zbog toga teško mogu uspostaviti modernu organizaciju i upravljanje u luci. što ograničava dinamičnost koja je svojstvena modernim marinama. najčešće komunalna društva. a na određenom dijelu akvatorija mogu se podići vezovi koje će financirati budući korisnici. Komora se također ne može baviti komercijalnim djelatnostima. a najčešće se prakticiraju u slučajevima kada su nautičke sportske aktivnosti od interesa za mali krug ljudi. članovi i zaposlenici društva). Takve se lučke uprave u nekim zemljama nazivaju pseudo-municipalne. ipak se javljaju problemi jer članovi nisu za to osposobljeni. Direktno upravljanje Primjere direktnog upravljanja nalazimo kad javna udruženja. 8. zaposlena radna snaga ravnomjernije se angažira tijekom cijele godine. To često svodi poslovanje na ubiranje pristojbi i održavanje lučkog reda. • U više zapadnoeuropskih zemalja koncesionar može upravljati turističkom lukim. Upravljanje modernom marinom traži profesionalce koji mogu iskoristiti sve izvore prihoda. 8. Iako to izgleda najjednostavnije. Upravljanje preko komore Ovaj način upravljanja ima slične probleme kao i pseudomunicipalna uprava. koncesionar dobiva veće prihode racionalnim korištenjem rada i opreme te razvijanjem novih usluga. Upravljanje posredstvom kluba Klupske marine su društvenog tipa. bilo da vodi marinu za svoj račun ili u ime nekog javnog udruženja. Klubovi obično ne ostvaruju dovoljne prihode za modernizaciju i opremanje luke. trgovina i zanatske radionice koje su u njoj smještene mogu bolje planirati i organizirati rad jer je manje hitnih zahtjeva. što uvjetuje i sniženje općih troškova.3. personal se može smanjiti.2. Tada se na tim prostorima mogu razviti razne komercijalne djelatnosti. Često razni pravni propisi onemogućuju javna društva da formiraju profesionalne uprave i komercijalne servise.

8.5. Ono je nezavisno. 42 . te može propisati sve potrebne mjere da bi osigurala njeno funkcioniranje u skladu sa svojim interesima. lakše uzima u službu potrebno osoblje. Država je vlasnik izgrađene marine i ima pravo obavljati kontrolu za vrijeme izgradnje i eksploatacije. Upravljanje posredstvom specijaliziranih udruženja Upravljanje turističkom lukom preko posebnog udruženja pokazalo se najprikladnijom formom. a s obzirom da mora pokrivati troškove poslovanja vlastitim prihodima. direktno zainteresiranih za uspjeh poslovanja marine. nastoji pružati usluge koje klijentela traži. 2) Drugo rješenje prakticira stvaranje asocijacije između društva koje upravlja lukom i udruživanja lokalnih zanatlija i trgovaca. osjetljivije je na konkurenciju.4. tj. lako se prilagođava prilikama. Upravljanje lukom kao trgovačkim društvom U ovom slučaju upravljanje ovisi o zakonskoj regulativi zemlje u kojoj luka posluje.6.6. Pri tome se mogu postaviti dvije varijante: 1) Korisnici direktno sudjeluju u upravljanju.8.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful