Slobodna Bosna [broj 810, 17.5.2012]

TERORISTI^KI NAPAD U BUGOJNU: SVE JE OTKRIVENO

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

RATKO MLADI], IZVO\A^ GENOCIDA

TU@ITELJSKI GROOM IZ VEDRA NEBA
Genocid je po~injen u cijeloj BiH

www.slobodna-bosna.ba

SADR@AJ
16 EKSKLUZIVNO IZ HAAGA
Glavni tu`ilac za “SB”
U sedmici u kojoj je po~elo su|enje RATKU MLADI]U, na{a saradnica razgovarala je u Haagu sa glavnim tu`iocem o pripremama za ovo su|enje, ulozi Tribunala, problemima u regionu, za{to }e Bosna i Hercegovina biti spomenuta negativno u njegovom sljede}em izvje{taju pred UNom, problemu za{tite svjedoka-`rtava…

www.slobodna-bosna.ba
ciklusom slika me|u kojima su “Poljubac“, “Portret Adele Bloch-Bauer“ i “Judith“; ~ak devet izlo`bi }e ove godine prikazati `ivot i djelo ovog samozatajnog genija koji nije naslikao niti jedan autoportret, ali je ostao upam}en kao veliki zavodnik i obo`avatelj `ena; `enski Eros i ~ulnost Klimt je prikazao kao niko do tada, slikao je gole trudnice i `enske homoerotske razmjene nje`nosti

48 GRBAVICA KAO OBITELJSKI BIZNIS
Najuspje{niji ~lan porodice Osim
Nogometa{i sarajevskog @ELJEZNI^ARA nakon godinu dana pauze ponovo su postali prvaci Bosne i Hercegovine, na ~elu sa menad`erom AMAROM OSIMOM (45); za SB govori najuspje{niji trener u historiji bh. nogometnog prvenstva, koji je sa @ELJOM osvojio ~etiri naslova prvaka

20 PREOKRET NA SU\ENJU BUGOJANSKIM TERORISTIMA
Adnan Hara~i}, klju~ni svjedok tu`iteljstva
Nakon vi{e od godinu dana, koliko na Sudu BiH traje su|enje HARISU ^AU[EVI]U, ADNANU HARA^I]U i NASERU PALISLAMOVI]U, koji se terete za teroristi~ki napad na zgradu Policijske uprave u Bugojnu, drugooptu`eni Hara~i} 56 SLU^AJ FATMIRA je postigao dogovor s Tu`iteljstvom i priznao ALISPAHI]A krivnju; Adnan Hara~i} je ovoga tjedna Moralno (ne)podobni “fa{ista” detaljno svjedo~io kako je Haris ^au{evi} pripremio i realizirao svoj pakleni plan Profesori na Filozofskom fakultetu u Sarajevu podijelili su se u dva tabora u raspravi o tome treba li ili ne dozvoliti FATMIRU ALISPAHI]U, tuzlanskom novinaru i publicisti, da stekne zvanje doktora humanisti~kih nauka; su{tinsko pitanje koje se name}e nije u URO[ PENA, POLICAJAC OD tome je li neko KARIJERE fa{ista ili ne, nego Gore ne mo`e mo`e li fa{ista biti doktor nauka Tu`ila{tvo BiH ovih dana po~elo se baviti ratnim anga`manom URO[A PENE, dugogodi{njeg policijskog ~elnika RS-a i 64 aktuelnog zamjenika direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH, koji je prema tvrdnji roditelja izginulih policajaca RS-a, tokom rata u BiH, po~inio ratni zlo~in i u~estvovao u etni~kom ~i{}enju Bo{njaka i Hrvata
17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

24

ZLATNI MOMAK BE^KE SECESIJE
150. godi{njica ro|enja Gustava Klimta
Be~ slavi 150. godi{njicu ro|enja svog najpoznatijeg slikara GUSTAVA KLIMTA (1862. - 1918.) proslavljenog “zlatnim“

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET
KO PJEVA, NE MISLI

(AD)MINISTAR BUDIMLI]

Navija~i [irokog dopunili repertoar fa{isti~kih pjesama
Navija~i nogometnog kluba [iroki Brijeg ponovo su, tokom finalne utakmice Kupa BiH koju su na tamo{njem stadionu Pecara igrali “[iroki Brijeg“ i @eljezni~ar, pokazali kako fa{izam jo{ uvijek nije iskorijenjen sa tribina bh. stadiona. Nakon {to su prije nekoliko godina spalili zastavu BiH tokom utakmice mladih nogometnih reprezentacija BiH i Hrvatske, nakon {to se na njihovoj tribini vijorila nacisti~ka svastika, nakon {to je u ovom gradu ubijen Vedran Pulji}, 26godi{nji navija~ Sarajeva, za {to jo{ uvijek niko nije odgovarao, [kripari su i na utakmici protiv @eljezni~ara pokazali svoju mra~nu stranu. Tokom cijele utakmice skandirali su pogrdne, nacionalisti~ke i fa{isti~ke parole, pozivaju}i na ubijanje i klanje. “Ubij Tur~ina“, “Ubij, zakolji, da Bosna ne postoji“, “Gazi, gazi Tur~ine“, samo je dio idiotskog repertoara ove navija~ke skupine. Pozivi na klanje Bo{njaka samo su dodatno poja~ali odvratan utisak sa ove utakmice kojoj su prisustvovali i ~elni ljudi NS BiH, koji su valjda na licu mjesta vidjeli da se ovaj klub, u kojem ne smiju igrati Bo{njaci ili Srbi, kona~no treba sankcionirati zbog sramotnog pona{anja njegovih navija~a. (N.H.)
Foto: Sportsport.ba

Budimlić raspisuje konkurs za šest administrativaca, rođaka svojih partijskih kolega, koji već rade u KMUP-u
Foto: Milutin Stoj~evi}

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, u izvje{taju koji je po~etkom nedjelje predo~io Vije}u sigurnosti Ujedinjenih naroda, me|u negativne i zabrinjavaju}e pojave u Federaciji BiH naveo je i neprimjeren poku{aj vlasti da uti~u na rad policije. Pozvao se na Zakon o unutra{njim poslovima Kantona Sarajevo koji je krajem pro{le godine sru{ila Skup{tina Kantona. Iako su jednostrane, samovoljne, nezakonite akcije kantonalnog ministra unutra{njih poslova Muhameda Budimli}a i prije ovog Inzkovog izvje{taja nanijele dosta {tete i na unutra{njopoliti~kom i na me|unarodnom planu, ministar ne pokazuje ni minimum volje, niti namjere da od njih odustane. Dapa~e, Budimli}, o~ito uz sna`nu podr{ku ~elnih ljudi svoje stranke, SDP-a BiH, nastavlja dosada{nju praksu destruiranja zakona u poku{aju da stavi politi~ku {apu na kantonalnu policiju. Ukazao mu je na to u pismu upu}enom po~etkom ove nedjelje policijski komesar Vahidin ]osi}. Komesar ]osi} upozorava ministra Budimli}a na kr{enje zakona u brojnim podzakonskim aktima koje je ministar donio bez ikakvih konsultacija sa Upravom policije ili Sindikatom. Ukratko, konstatira ]osi}, ministar tim aktima `eli osna`iti Upravu administracije (u koju je postavio svoje lojalne kadrove) nau{trb Uprave policije MUP-a Kantona. Komesar ]osi} ukazao je na potpuno devalviranje sistema ~inovanja koje je na mala vrata uveo ministar, na bespotrebno formiranje komisija, nagra|ivanje za “prekovremeni rad“ lojalnih administrativaca. Posebno je drasti~an primjer sekretara Ministarstva Edina Zahirovi}a koji, odlukom ministra, za “prekovremeni“ rad dobija jo{ jednu “redovnu“ mjese~nu pla}u. Iako, prema postoje}oj sistematizaciji, KMUP-u nedostaje 250 policajaca ({to bitno utje~e na sigurnosnu situaciju u Kantonu), ministar Budimli} “bacio se“ na kadrovsko ja~anje administracije. Od preuzimanja du`nosti, Budimli} je zaposlio skoro pedeset novih administrativaca. Ovih dana odlukom ministra raspisuje se ukupno

SAMOVOLJA I POLITI^KA INSTRUMENTALIZACIJA
Ministar KMUP-a Muhamed Budimli}

sedmi konkurs za prijem {est novih radnika u administraciji. Svi oni, me|utim, ve} rade u KMUP-u, a konkursom se samo zadovoljava formalna obaveza ministra. Me|u novim, svje`im adminstrativcima su i ro|aci Budimli}evih partijskih drugova, federalnog premijera Nermina Nik{i}a i njegovog kantonalnog kolege Fikreta Musi}a, kao i prijatelji njegovog bad`e i politi~kog za{titnika Damira Had`i}a, dr`avnog ministra prometa i komunikacija... (S. Avdi})
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

DR.UG ZLATKO

Milioni stranih investicijskih sredstava na dohvat ruke

MIP izdao internu uputu o tituliranju {efa Zlatka Lagumd`ije
Iako su, po dolasku novog bh. {efa diplomacije Zlatka Lagumd`ije u MIP-u postojala velika o~ekivanja da }e do}i bolje vrijeme za ovu instituciju, potezi koje on povla~i ba{ i ne obe}avaju. Da su strana~ki interesi i osobna promocija ipak najva`niji, pokazuje i to {to je ovih dana u MIP-u raspisan interni oglas (!) za prijem pomo}nika ministra za bilateralu, ~emu nije bio sklon ~ak ni prethodni ministar Sven Alkalaj. Upu}eniji samo ~ekaju da na ovu poziciju bude imenovan Amer Kapetanovi}, trenutni v.d. pomo}nika ministra, za kojeg je i raspisan interni oglas. Lagumd`ija, ina~e, koliko se zna, jo{ nije formirao ni svoj kabinet, no svojski se anga`irao na vlastitoj promociji, i to na na~in koji izaziva podsmijeh. Nedavno je, naime, Lagumd`ija izdao uputu prema kojoj se ubudu}e u svim najavama i saop{tenjima za javnost, zabilje{kama, izvje{tajima o posjetama, susretima ministar vanjskih poslova treba titulirati kao “dr. Zlatko Lagumd`ija, zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara Bosne i Hercegovine i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine“. U internom dopisu MIP-a, kojim se tra`i da se o tituliranju obavijesti i DKP mre`a, ~ak je naveden i urnek kako to treba “u praksi“ izgledati: “Zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara Bosne i Hercegovine i ministar vanjskih poslova BiH dr. Zlatko Lagumd`ija sastao se sa vicekancelarom i federalnim ministrom za evropske i me|unarodne poslove Republike Austrije Michaelom Spindeleggerom i potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Republike Slovenije Karlom Erjavecom.“ Uputa je upu}ena uo~i Lagumd`ijine slu`bene posjete ^e{koj, 15. i 16. maja. Lagumd`ija je, ina~e u Prag stigao ve} u nedjelju. Raniji posjet Pragu uslijedio je, kako se naga|a, jer se tamo `elio vidjeti s nekim od svojih bliskih prijatelja i poslovnih partnera. (D.S.)

17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

“SEJDI]-FINCI“ NIOTKOGA IZ DUBINE GLEDANI
Pi{e: SENAD AVDI]

Evropa, ako još uvijek postoji, ili barem njene institucije, Vijeće Evrope, Venecijanska komisija... koje kako-tako šljakaju, ne shvata da u Bosni i Hercegovini nikada nisu problem bili zakoni, koji jesu bili najdemokratskije donošeni; krvoproliće, zločine su počeli odmetnici od zakona

H

o}e li, zaista, kako se to `eli agresivno predstaviti javnosti, implementacija presude Suda u Strasbourgu po tu`bi gra|ana Bosne i Hercegovine, Jevreja Jakoba Fincija i Roma Derve Sejdi}a, rije{iti ijedan problem u ubrzavanju evropskog puta BiH? Ta presuda, izre~ena od najneupitnije me|unarodne pravosudne institucije, krajem decembra 2009. godine, Velikog vije}a Suda u Strasbourgu, istina je, dubinski zadire u sr` ustavnopravnog sistema BiH, {to zna~i da ima ogroman ustavnopravni potencijal za ozbiljnu rekonstrukruciju ustavne arhitekture ove zemlje. Teorijski, na~elno, u idealnim, ili barem normalnim uvjetima, politi~kim, pravnim, to bi vjerojatno bilo tako, odnosno tako bi moralo biti, za takvu intervenciju u ustavnu materiju, politi~ki lideri se uop}e ne bi trebali pitati, niti bi se u~estalo imali priliku i potrebu naguravati, sastajati, teliti, cjenjkati; o tome bi kona~nu rije~ dala pravna struka. Osporavanje da neko ne mo`e

po duge godine vlasti Bosne i Hercegovine, ~ija parlamentarna delegacija lagodno sjedi u toj najstarijoj evropskoj instituciji, da bez provo|enja presude Suda u Strasbourgu u predmetu “Finci-Sejdi}“, odnosno ustavnih reformi koje iz provedbe neminovno proistje~u, ne pomi{ljaju na daljnje evropske integracije, prije svega stjecanje statusa kandidata za briselsku evropsku familiju.

P

odsjetimo, nije naodmet, ni bespametno ni nekorisno: ta~no je deset godina otkako je BiH postala punopravna ~lanica Vije}a Evrope. Lokalne vlasti su morale prije toga progutati i sa`vakati mnogo radikalnije, bolnije reforme dejtonskog ustava od onih koje povla~i za sobom implementacija presude u slu~aju “Sejdi}-Finci“. Valjalo je provesti presudu Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti svih naroda na svakoj stopi ove zemlje. Mjesecima su trajali dramati~ni strana~ki pregovori o toj potencijalno destabiliziraju}oj materiji i

Evropski politi~ari naivno vjeruju, a doma}a politi~ biti dokinuti provedbom presude iz Strasbourga: s
biti biran samo zato {to je krivog etni~kog koda, Jevrej, Rom, ili zato {to nije ni{ta... neoprostiv je udar na cjelokupnu civilizacijsku pravnu ste~evinu, podmukli je no` u le|a jednoj od temeljnih povelja Ujedinjenih nacija - Op}oj zabrani diskriminacije koja je obavezuju}a za sve zemlje ~lanice UN-a. Bosna i Hercegovina, ve} dvadeset godina ~lanica Ujedinjenih nacija, u svoju legislativu na jedvite jade udjenula je Zakon o zabrani diskriminacije tek malo prije prelomne presude Suda u Strasbourgu, iste te 2009. Istina je tako|er da taj ustavnopravni okvir iz Daytona koji nam je oktroiran nije patent, niti plod zle volje lokalnih politi~kih zombija, nego je produkt visokoparnih me|unarodnih pravnih i vojno-diplomatskih aliena. Vije}e Evrope (sa sjedi{tem u Strasbourgu) u nebrojeno mnogo svojih deklaracija i jo{ mnogo vi{e neformalnih oblika i tehnika pritisaka upozorava dvije i
6

na kraju su, uz agresivno asistiranje me|unarodnog diplomatskog, ~ak i represivnog aparata, uspje{no okon~ani. Hrvati i Bo{njaci su ustavno postali ravnopravni gra|ani Republike Srpske, a Srbi Federacije Bosne i Hercegovine. Ima u odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine milion stru~no-pravnih zavrzlama, koje ne razumijem (tipa “prima faciae“, ili “In conlusio“), ali na kraju se implementacija tih ustavnih postignu}a, iscrpljuju}e javne, stru~ne, politi~ke rasprave svela na to da je pravna forma zadovoljena: Republika Srpska je ustavno definirana kao, mislim ~lan dva Ustava tog entiteta, “dr`ava srspkog naroda i svih njenih gra|ana“, a Federacija BiH je prestala biti nakaradni, ekskluzivni entitet zbratimljenih Bo{njaka i Hrvata. Novi ustavni poredak isprepletene konstitutivnosti iz 2002. godine kao preduvjet za ulazak u Vije}e Evrope striktno se po{tovao do iznemoglosti i samouni{tenja;
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
~lan Ustavnog suda BiH Mirko Zovko, Hrvat koji je godinama nogama i rukama radio protiv konstitutivnosti Hrvata u Republici Srpskoj, temeljem prirodnih zakona i nametnutih, nemilih standarda i ustavnog okvira, imenovan je za sudiju Ustavnog suda Republike Srpske. U Republici Srpskoj ba~en je parangal na kojeg }e se nahvatati lojalni lokalni Hrvati i Bo{njaci, mahom promu}urni politi~ki {aneri, u Federaciji su se stranke razletile u hvatanju konstitutivnih Srba, koji }e popuniti ustavom zagarantirane ministarske fotelje, vojni~ki bespogovorno, slijepo odano.

V

ulgarizacija, trivijalizacija, karikaturalizacija, re}i }ete? Naravno da jeste, ali nije iza{la iz okvira ustavnih rje{enja, dapa~e, reflektirala je vjernost, odanost istim, koja su, u slavu etni~ke ravnopravnosti, sve u~inila da taj princip dobije svoje zakonski sakato, opskurno, izranjavano, pomalo uvredljivo lice. Ne, ne rugam se, ne aludiram na utvaru koja obna{a du`nost potpredsjednika Republike Srpske iz reda Hrvata, Emila Vlajkija. On je tek mo`da estetski najekstremnija ilustracija “LA@NJAK” I PRIVID BORBE PROTIV USTAVNE DISKRIMINACIJE zloupotrebe genetski modificiranih Hrvata u Zloupotreba slu~aja Sejdi} - Finci Dodikove politi~ke svrhe; postoje i drugi, sa druge strane, jednakopravni ljudski i politi~ki uzorci koji svjedo~e “odozgor“, sa plafona vlasti, obesmi{ljava i karikira gra|anska univerzalna priznata prava i slobode; kada padnu na lo{e, kiselo tlo o istome. Ne postoji zakonsko, ustavno, solidno, pa ~ak i utopisti~ko, ali i dobar ukus, nemaju neku ozbiljniju budu}nost. plemenito rje{enje, koje u svojoj prakti~noj izvedbi ne bi na istu espogovorna je i stroga, striktna i neumoljiva evropska biro“dered`u“, odnosno na isti politi~ki perverzan na~in provelo, ili kracija, ali, opet, kao ni prije dvadeset godina, kada je prevelo, presudu Suda iz Strasbourga u predmetu “Sejdi}- Finci“. obavljala monitoring nad “ekstremistima sa Pala“, Evropa Hajde, recimo, da se politi~ki lideri {est stranaka dogovore da se, asimetri~no ili simetri~no, direktno ili posredno, predstavnici ni{ta ne shva}a, ni o ~emu ni{ta ne zna. Neupitne su odluke, presude manjinskih naroda prime u obitelj ravnopravnih, nediskriminiranih Suda u Strasbourgu, ne dopu{taju komentar, kada na primjeru ljudi u BiH. Kakva bi tu pani~na potraga nastala za manjinskim “Sejdi}-Finci“ dokazuju diskriminiraju}u pravno-politi~ku praksu u zlatom, ~etvrtim ~lanom Predsjedni{tva BiH! Dodik bi, ukoliko BiH i ultimativno tra`e da se ona dokine; najopasnija je i

B

~ka klasa ih ohrabruje, da }e diskriminacija i etni~ko nasilje slu~aj “Finci-Sejdi}“ je paradigma nepo{tovanja zakona!
njegov izraelski prijatelj, prepredeni lobisti~ki lisac Arie Livne ne bi uspio izlobirati adekvatnog Jevreja, promptno zvao Emira Kusturicu da mu predlo`i nekog svog omiljenog filmskog natur{~ika Roma (Zabit Memetov, Ljubica Spasovska) da popune Z upra`njeno mjesto iz reda ostalih u Predsjedni{tvu BiH i suprotstave se unitaristi~ko-hu{ka~kim ambicijama Muharema Serbezovskog iz Stranke za BiH. Uostalom, ako ta operacija ne uspije, ~as je posla u gruntovnicama i izvodima iz mati~nih knjiga ro|enih dokazati da ministar pravde, planiran za glavnog tu`itelja Republike Srpske, D`erald Selman i nije izvorni Bo{njak, kao {to se svih ovih godina predstavljao: najbli`i preci su mu dok su dr`ali poslasti~arnicu u Banjoj Luci bili Albanci; a i Albanci se pikaju u ostale. najzaraznija u BiH recentna diskriminatorska praksa koja se ne vidi, koja nije institucionalna, koja se razlila po ulicama i mahalama, po {kolama i akademskim jazbinama, parohijama i d`ematima, uredima i kancelarijama, konkursima i natje~ajima... Kako bi se ponio mogu}i ~lan Predsjedni{tva BiH iz “reda ostalih“, Dervo Sejdi}, ili Muharem Serbezovski, ili, Zabit Memetov da je morao uru~iti “@elji“ pobjedni~ki kup u [irokom Brijegu a cijeli stadion urla: “Ubij, ubij, balije, ubij Cigane“. Evropa, ako jo{ uvijek postoji, ili barem njene institucije, Vije}e Evrope, Venecijanska komisija... koje kako-tako {ljakaju, ne shvata da u Bosni i Hercegovini nikada nisu problem bili zakoni, koji jesu bili najdemokratskije dono{eni; krvoproli}e, zlo~ine su po~eli odmetnici od zakona - to dokazuje Tu`ila{tvo Ha{kog tribunala u predmetu protiv monstruma R atka Mladi}a. Sa “Op}om deklaracijom o zabrani diskriminacije“, nepisanim pravilima o zabrani veli~anja zlo~ina genocida, u Bosni i Hercegovini se ra|alo, a nije se usvajalo “ve}inom glasova“ prisutnih poslanika...
7

S

ve to skupa, izgleda, nema zbora, zabavno, groteskno i nadrealno, pomalo i dadaisti~ki ljupko i i{~a{eno, ali dosada{nja “teorija i praksa“ zavo|enja jednakopravnosti gra|ana,

17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 10. MAJ
Federalni ministar kulture SAMIR KAPLAN danas je primio ekipu filma Djeca rediteljice AIDE BEGI] prije odlaska na festival u Cannesu gdje }e “Djeca” prodati i u`e kojim }ete ga objesiti.” Ko bi se danas od misle}ih ljudi u Bosni i Hercegovini danas usudio i{ta lijepog o Vladimiru Ilji~u Uljanovu kazati. Ne bi se usudio ~ak ni Tunjo Filipovi} koji je o njemu napisao, ka`u upu}eni, briljantnu doktorsku disertaciju… turniru u Rimu pru`io je ve~eras BERNARD TOMI], mladi Australac. Tomi}evi roditelji, “husinski rudar” Ivica i mama Adisa, pobjegli su po~etkom 1992. godine iz Tuzle u Njema~ku gdje je ro|en mali Bernard. Kasnije su produ`ili u Australiju. Iz Tuzle su u bijeli svijet (opet Njema~ka) na po~etku rata izbjegli i roditelji najbolje njema~ke i jedne od najboljih svjetskih tenisa~ica Andreje Petkovi}. U prvim danima rata pred ratnom katastrofom iz Tuzle je utekla i obitelj Peji} sa sinom Andrejem, danas najpoznatijim i najpla}enijim svjetskim androginim mane kenom (ma {ta to zna~ilo!). Danas se u Tuzli, iz razli~itih pozicija odbrambeno-patriotskih, s jedne, agresorsko-o`alo{}enih, s druge, obilje`ava 20. godi{njica napada na “tuzlansku kolonu”. Ja, me|utim, razmi{ljam o onoj drugoj, ogromnoj “koloni”, “~etveroredu” Tuzlaka koji su se sklonili iz Tuzle po ~itavoj planeti, bje`e}i od onih iz “tuzlanske kolone”, svjetski uspje{noj djeci, Andreju, Andreji, Bernardu i hiljadama drugih ~ije bi ostatke, da ih nisu sklonili na sigurno, roditelji vjerovatno sakupljali na Tuzlanskoj kapiji 25. maja 1995.

PONEDJELJAK, 14. MAJ
Hrvatski pozori{ni terminator iz Travnika OLIVER FRLJI] sa gluma~kim ansamblom najvljuje predstavu “Zoran

imati svjetsku premijeru u iznimno presti`nom programu “Izvjestan pogled”. Prijemu su, koliko sam video, prisustvovali (od politi~ara) samo ministri i funkcioneri (Kaplanove) Stranke demokratske akcije, s izuzetkom ALIJE BEHMENA, SDP-ovog gradona~elnika Sarajeva. Je li i to sastavni dio koalicijskog dogovora unutar platforma{ke vlasti: SDP-u je pripao Goran Bregovi}, na filmove pravo pola`e SDA, Lijanovi}ima su ostale lake note (Alma A Čard`i})… A u ~ijoj je, onda nadle`nosti predstoje}i “Mo{us Pejgamberov”? Koji je tu mo{us vivendi?!

PETAK, 11. MAJ
Kolegica sa jedne strane televizije snima dokumentarac u povodu 20. godi{njice osnivanja logora u Bosanskoj krajini, pa mi javlja kako je negdje u okolini Prijedora na{la sjajnog sugovornika, Srbina koji joj je, dodu{e ne u kameru, govorio kako je na po~etku rata krio kom{ije Bo{njake. “Svaka ~ast”, ka`em. A u sebi velim: “Vjerovatno ih je tako dobro sakrio da ih jo{ uvijek nisu prona{li…”

SUBOTA, 12. MAJ
Po~ela je uveliko predizborna kampanja za op}inske izbore, svi, naro~ito stranke na vlasti, obe}avaju gospodarski i infrastrukturni preporod, neki su ve} otpo~eli sa istim, {to se najbolje mo`e vidjeti na sarajevskim ulicama kojima ni malo gadljivije, probirljivije konjske zaprege ne bi po`eljele pro}i. Na~elnik jedne male, siroma{ne op}ine, koja ima pet-{est zaposlenih izvan op}inske administracije, obe}ava da }e izgraditi “olimpijski bazen zatvorenog tipa”. Hajd’ neka. Znate ono kad su pitali malog Cigu {ta misli o zatvorenim bazenima? “Pa mislim da bi ih trebalo otvoriti!”

\in|i}” u beogradskom Ateljeu 212. Svi govore o u`asnim pritiscima, prijetnjama koje su stizale cijeloj ekipi tokom rada na predstavi, zbog ~ega su mnogi sudionici, iz straha ili osobnog politi~kog neslaganja sa porukama predstave, odustajali, ili odbijali biti dio tima. Sjetih se kako je ABDULAH SIDRAN prije dvije godine tokom pregovora sa upravom “Ateljea 212” najprije predlo`io da se postavi njegova predstava “U Zvorniku ja sam ostavio srce svoje”, pa se ipak na{li na kompromisnom “Ocu na slu`benom putu”. Uhvati me najednom strah: ako beogradska ~ar{ija ovako brutalno regira na predstavu o \in|i}u, {ta bi se tek desilo Sidranu sa “Zvornikom”? Izvadili bi mu srce tako da stent na stentu ne bi ostao!

SRIJEDA, 16. MAJ
Ne sumnjam uop}e u istinitost optu`bi vlasti u Crnoj Gori prema kojima proteste gra|ana u Podgorici, koji iz sedmice u sedmicu bivaju sve masovniji, finansiraju strani centri mo}i sa kona~nim ciljem ru{enja aktuelnog (me|unarodno priznatog) kriminalnog re`ima. Pratim, koliko sam u prilici, u posljednja tri mjeseca “doga|anje naroda” na podgori~kim ulicama i o~ito je da tu od spontaniteta ima vrlo malo, odnosno nema ni{ta. Sve je perfektno organizirano, upakirano kao sindikalni, socijalni bunt, a u svim bitnim elementima je prepisano iz desetina sli~nih “izljeva bunta i otpora”. Podgori~ki re`im za sve okrivljuje nevladinu mre`u MANS predvo|enu elokventnom, ratobornom, beskopromisnom VANJOM ]ALOVI]. Ako ta “kr{na |evojka” ne do|e Milu \ukanovi}u glave, ne}e niko: ima sve vrline kakve je Milo imao u njenim godinama kada je ru{io “birokratske fotelja{e” na istom ovom mjestu sa kojeg iz hiljada |eti}kih grla grmi: “Milo, lopove.” Ne znam ko sve i kolikim novcem finanasira MANS, ali ne vjerujem da raspola`u sa vi{e novca od sli~ne bosanskohercegova~ke nevladine organizacije, Centra civilnih inicijativa. Koga ovi na{i ru{e, koga oni okupljaju, ~iju i kakvu volju oni artikuliraju? Nikoga, ni{ta, nikakvu. Valjda zato {to je kod nas sve potaman…
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

UTORAK, 15. MAJ
Odli~an otpor najboljem tenisa~u svijeta NOVAKU \OKOVI]U na teniskom

NEDJELJA, 13. MAJ
“Ja sam lenjinista”, hladno, bez da trepne, ka`e dr. SLAVOJ @I@EK, jedan od vode}ih svjetskih filozofa. “Jer, Lenjin je napisao kako vam je kapitalista spreman
8

MINI MARKET
(DO)DIKTAT

NEPO@ELJNI SUSRET

Dodik svako malo podsjeti Lagumd`iju na obe}anje da }e isklju~iti SDA iz “{estorke“
Svako malo Milorad Dodik podsjeti Zlatka Lagumd`iju na dato obe}anje da }e isklju~iti SDA iz {esto~lane koalicije na dr`avnom nivou ako ova partija ne bude glasala za predlo`eni dr`avni bud`et. Posve je jasno da SDA ne}e glasati za predlo`eni bud`et, kao {to je jasno da ni Lagumd`ija ne}e ispuniti obe}anje na koje ga u~estalo podsje}a Dodik. “Ni najmanje me ne brine to {to Dodik tra`i da napustimo vlast, zabrinuo bih se ako bi nas Dodik hvalio i tap{ao po ramenu“, ka`e za Slobodnu Bosnu zamjenik predsjednika SDA Asim Sarajli}, napominju}i da SDA podr`ava kresanje bud`etske potro{nje, ali samo pod uvjetom da se jednako skre{u bud`eti na svim razinama vlasti, a ne samo bud`et institucija BiH. (M.A.)
Milorad Dodik

Željko Komšić nije prisustvovao Sorensnovom prijemu kako bi izbjegao susret sa Lagumdžijom
Na prijemu koji je u povodu Dana Europe 9. maja u Sarajevu organizirao specijalni predstavnik Europske unije u BiH Peter Sorensen nije bilo @eljka Kom{i}a. Iako su Kom{i}evi suradnici ranije potvrdili njegov dolazak, iz Ureda hrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiH su u srijedu ujutro ponovno kontaktirali Izaslanstvo EU-a, kako bi se kod organizatora prijema raspitali ho}e li se me|u stotinama uzvanika na}i i ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumd`ija. Nakon {to im je re~eno da je Lagumd`ija prihvatio poziv ambasadora Sorensena, Kom{i} je naglo promijenio mi{ljenje i odustao od dolaska na prijem, {to je zbunilo i {okiralo slu`benike Izaslanstva EU-a u BiH. (S.M.)
@eljko Kom{i}

MA KO BI LEKO...

Čelnik sindikata u EPHZHB Dubravko Pervan zatražio istragu protiv Damira Leke
Predsjednik Sindikata uposlenika Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne Dubravko Pervan javno je, prije nekoliko dana, zatra`io da se ispitaju navodi iz teksta u Slobodnoj Bosni o kriminalnim poslovima Damira Leke. Prije petnaest dana smo, podsjetimo, objavili da je vlasnik tvrtke Elektro Milas iz Ljubu{kog Dalibor Milas optu`io predsjednika Nadzornog odbora EPHZHB Damira Leku da mu je tra`io 500.000 KM mita kako bi dobio posao na tenderu vrijednom 2,7 milijuna maraka. “Radi se o ozbiljnim optu`bama koje treba istra`iti i procesuirati, jer se na ovakav na~in nanosi {teta ovom poduze}u i njegovim uposlenicima“, navodi se u priop}enju Sindikata EPHZHB, ~iji su ~lanovi od pravosudnih institucija u Federaciji BiH zatra`ili otvaranje istrage. No, iako je posrijedi jedna od zasigurno najve}ih korupcijskih afera u Hercegovini, zvani~nih reakcija policije, tu`iteljstva, ali ni federalneVlade, jo{ uvijek nema. Predsjednik Nadzornog odbora EPHZHB Damir Leko je, istodobno, ve} danima na slu`benom putu u Albaniji, gdje je ranije vodio kompaniju u vlasni{tvu njegovih strana~kih {efova, bra}e Ivankovi} Lijanovi}. (S.M.)
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

10

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

SUKOB KLJANOVA

Podržavate li reviziju korisnika boračkih prava?
SAFET RED@I]
^lan Predsjedni{tva Saveza RVI FBiH

ADNAN TERZI]
Potpredsjednik SBB-a BiH

nosti u potpunosti i transparentno.

BESIM SPAHI]
Profesor FPN-a

DA/NE
Postoji odre|en broj pripadnika bora~ke populacije koji je dobio prava zahvaljuju}i nekim dokumentima koji nisu u redu. Mi{ljenja sam da svi oni koji nisu sporni ne moraju provesti proces revizije.

Kafanska ~arka izme|u Kelmendija i Juki}a prijeti ozbiljnim sukobom dva kriminalna klana
Na svjetlo dana iza{li su novi detalji o sukobu dva opasna kriminalna klana u Sarajevu. Sve je po~elo kada je u restoran Bosna, u sarajevskom naselju Ilid`a, do{ao Naser Kelmendi sa svojom djevojkom koja je u prolazu pozdravila Senada Juki}a, {to se nije dopalo njenom de~ku. Kelmendi je Juki}a upozorio da pazi {ta radi da ne bi ostao bez glave, na {ta mu je Juki} uzvratio istom prijetnjom. Juki} je ina~e kum Hamde i Lutve Daci}a protiv kojih se na Sudu BiH vodi proces zbog me|unarodne trgovine drogom i pranja novca. Sve je na sre}u ostalo na rije~ima - fizi~ki i mogu}i obra~un i vatrenim oru`jem sprije~ila je policija. I jedan i drugi restoran su napustili mirno, ali tu se pri~a ne zavr{ava. Naime, Senad Juki} u pomo} je pozvao Ildisa Daci}a iz Ro`aja, a na njegovoj strani je i Muhamed Zorni}. Navodno, nakon dolaska Daci}a u Sarajevo, Juki} je pozvao Nasera Kelmendija da nastave obra~un gdje god i kad god njemu odgovara. Naser Kelmendi nije odgovorio na poziv Juki}a, ali mu je preko emisara poru~io da se on ne}e javno obra~unavati ni s kim, pa tako ni sa Juki}em, ali da }e mu poslati svoje sunarodnjake Kosovare, da “zavr{e“ s njim i njegovima. Na to su reagovali Juki}, Daci} i Zorni}, koji su pru~ili Kelmendiju da }e svakom Albancu koji im se pribli`i biti klanjana d`enaza. (M.F.)
Naser Kelmendi

DA
Apsolutno podr`avam reviziju korisnika bora~kih prava, ali pod uslovom da ta revizija bude u skladu sa zakonom.

DA/NE
Nije dobro ni za borce koji zaslu`uju niti za dr`avu da neko koristi bora~ka prava koja ne zaslu`uje, a toga sigurno ima. No, isto tako veliki je problem da se bilo koga zakine za ne{to {to je zaslu`io. A i toga sigurno ima.

DARIO NOVALI]
Glavni urednik magazina “Start“

MASHA DURKALI]
PR menad`er “Lindena”

DA
Podr`avam od trenutka demonstracija pred zgradom Vlade pro{le godine, gdje se vidjelo da jedan dio tih boraca, za po~etak, nema ni dovoljno godina da se sje}a rata. Smatram da bi neki od tih bespravnih korisnika bora~kih prava trebali da po~nu razmi{ljati da ne{to rade.

DA
Podr`avam reviziju korisnika bora~kih prava, s obzirom na broj malverzacija koje su se u pro{losti povezivale sa bora~kim pravima. Potrebno je doista kona~no rije{iti ovaj problem i uspostaviti sistem u kojem }e korisnici bora~kih prava mo}i iskoristiti te pogod-

VASVIJA VIDOVI]
Advokat

DA
Podr`avam reviziju korisnika bora~kih prava, jer se tim pravom koriste oni kojima to pravo i ne pripada.

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

11

RATKO MLADI] U SUDNICI

Novinarka “SB” prvi dan suđenja RATKU MLADIĆU u Haagu pratila je na galeriji sudnice sa porodicama nekih od desetina hiljada žrtava zločinačkih, genocidnih pohoda vojske ratnog komandanta Vojske Republike Srpske; kako je početak suđenja doživjela i komentirala djevojka iz Prijedora, koja je tri mjeseca bila zatočena u logoru i kojoj su zločinci zvjerski likvidirali najrođenije

TU@ILA^KI GROOM IZ VEDRA NEBA ZA \ENERALA
ŠEST STRATEŠKIH PLANOVA GENOCIDA
Tu`iteljstvo u Hagu tvrdi da je Ratko Mladi} do kraja rata i genocida u Srebrenici “usavr{avao” tehnike masovnih ubistava

12

SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

20 GODINA POSLIJE
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] (Haag)

SVJEDOCI OPTU@BE – @RTVE I D@ELATI

“Drago mi je da ga vidim tamo, na optu`eni~koj stolici. Njemu danas nije te{ko kao {to je svima nama, ali vidim da mu nije ni tako lako. Drago {to sam danas ovdje i {to me vidio, sve nas koji smo pre`ivjeli. Pokazujemo mu da nije uspio u onom {to je htio i drago mi je da mo`e da vidi da nije uspio.” ” Ovako je 16. maja 2012. godine po~etak su|enja Ratku Mladi}u do`ivjela Jasmina Mujkanovi}, 33-godi{nja Kozar~anka, koja je prije skoro 20 godina zadnji put vidjela svog oca i ro|aka. Mladi}a tu`ila{tvo u Haagu, pored ostalog, tereti i za zlo~ine po~injene u njenom kraju. Mladi} je, smatra tu`ila{tvo, odgovoran za osnivanje logora u okolici Prijedora, te sve zlo~ine koji su u njima po~injeni, uklju~uju}i ubistva, mu~enja i silovanja.

Svedočit će žrtve, ali i Mladićevi snajperisti, finansijeri, oficiri…
Tu`ila{tvo je uvodne rije~i po~elo pri~om o Elvedina Pa{i}a, koji bi trebao biti i prvi svjedok. Elvedin je sa 14 godina pre`ivio masakr u selu Grabovica, op}ina Kotor Varo{, 1992. godine. On je jedan od preko 400 svjedoka koje Tu`ila{tvo namjerava pozvati. Me|u njima }e biti, kako je danas najavio tu`ilac Groome, i snajperista VRS tokom rata u Sarajevu koji }e pri~ati kako je imao naredbu da puca na sve {to se mi~e u njegovom vidokrugu. Tu`ila{tvo je najavilo kako namjerava dokazati kako se VRS, pod Mladi}evom komandom “dobro uvje`bala u vje{tini ubijanja” provode}i akcije koje su u nekim dijelovima BiH prerasle u genocid. Me|u svjedocima }e biti i Milan Le{i}, Srbin iz Kanade, koji je tokom rata dolazio vi{e puta u Bosnu daruju}i novac za naoru`anje VRS, te se susretao sa Radovanom Karad`icem i Ratkom Mladi}em. Tokom tih susreta, Le{i} je napravio niz fotografija i video snimaka od kojih je jedan prikazan i tokom izvo|enja uvodnih rije~i u sudnici. Naime, Mladi} je li~no vozio Le{i}a na linija opsade Sarajeva pokazuju}i mu neka od mjesta sa kojih je ga|an grad. Voze}i, Mladi} je rekao kako mu i samom nekada do|e na da “ubija Turke”. Tu`ila{tvo }e se osloniti uveliko i na Mladi}eve dnevnike prona|ene prilikom pretresa njegove ku}e u Beogradu, te video i audio snimke na|ene u tim pretresima.

VJE^NO MO@DA
Kada je imala 13 godina, Jasmina je napustila rodno selo Kozaru{a kraj Kozarca. Sje}a se kako se taj posljednji dan u ku}i (“ne sje}am se ta~no tih datuma, ali “ znam da je bio maj i da je bilo toplo”), igrala kada je ~ula sirene. “Nisam ne{to obratila pa`nju jer su se sirene ~ule tih dana stalno. Ali, do{ao je moj otac, uzeo me i zajedno sa nanom sveo u podrum kada je po~ela pucnjava. Sestra, koja je imala osam godina, bila je kod ODBIJEN ZAHTJEV ZA IZUZE]E ODBIJEN ZAHTJEV ZA IZUZE]E

kom{ija. Nana i ja smo dugo sjedile same dok nije do{ao stric sa svojim sinom. Elvis je imao 18 godina. Nije htio da sjedi u podrumu nego da se bori i odmah je oti{ao. Nikada ga vi{e niko nije vidio”, prisje}a se Jasmina sa suzama u o~ima. “Onda smo pobjegli u {umu. Spavali smo tamo tu no}, i sljede}u i ne znam ta~no koliko jo{, mo`da jednu, dvije, tri… ne

Mladi}eva odbrana tra`ila je da se holandski sudija Alfonso Mladi}eva odbrana tra`ila je da se holandski sudija Alfonso Orie ukloni sa mjesta predsjedavaju}eg Sudskog vije}a Orie ukloni sa mjesta predsjedavaju}eg Sudskog vije}a

sje}am se. Na kraju su nas opkolili, razdvojili `ene i djecu od mu{karaca, i odveli u raznim pravcima. Ja sam sa nanom i sestrom odvedena u logor u Trnopolje, gdje smo ostali, mislim, vi{e od dva mjeseca. Bilo je grozno. Ni vode, ni hrane, ni WC… Svaku no} su dolazili i odvodili djevojke, djevoj~ice i `ene da ih siluju. Kada bi u{li, nana legne na mene da me krije svojim tijelom. Nisu me izveli nijednom.” “Oca Faiza sam zadnji put vidjela jo{ kada smo bili kod ku}e. Od tada znam da je bio u Omarskoj. Čula sam ovo i ono o njemu, ali nikada nisam saznala {ta mu se stvarno desilo. Danas rijetko idem ku}i, `ivim od 1992. godine u Holandiji, jer uvijek tra`im njega. Kako ne znam {ta je bilo s njim, uvijek mislim, dok hodam po Prijedoru ili Kozarcu, da je on mo`da bio na tim istim mjestima. Svaki put imam to neko ‘mo`da’ u sebi. Ali ne mogu dugo izdr`ati i vra}am se u Holandiju”, ka`e Jasmina koja je na su|enju Mladi}u srela ~ovjeka koji je vidio njenog oca u logoru Omarska na dan kada je prozvan, u augustu 1992. godine, od kada mu se gubi svaki trag. Nakon {to su saslu{ali uvodne rije~i, oti{li su da jedno drugoma ispri~aju svoje pri~e kako bi oboje zavr{ili jedno poglavlje.

KRAJ PRI^E
Dok je tu`ilac Dermot Groome izlagao uvodne rije~i, Jasmina nije gledala u nje-

Mladi} je sa optu`eni~ke klupe gledao `rtve kao da jo{ uvijek njihove `ivote dr`i u svojim rukama
17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

13

RATKO MLADI] U SUDNICI
govom pravcu, niti u pravcu sudija. Kao i ve}ina prisutnih na galeriji za publiku. Svi su gledali samo u Mladi}a. I on je gledao u pravcu publike, jednu po jednu osobu, ponekada ravno u o~i. Kao da `eli poru~iti da je on jo{ uvijek gospodar njihovih `ivota. Najprije se smijao i mahao kao da pozdravlja, onda je dizao pal~eve u znak odobravanja ko zna ~ega, a potom je pokazivao knjigu s kojom je u{ao u sudnicu sa naslovom “P~elar”. Mladi} je na dan po~etka svog su|enja izgledao neuporedivo bolje nego prije godinu dana kada je uhap{en. U holu Tribunala, njegov branilac Branko Luki} nam ka`e da je njegov klijent bio “jako bolestan”, te da je pretrpio tri mo`dana udara u nekoliko posljednjih godina, te{ku upalu plu}a i da je “izgubio dosta zuba”. “Ali sada je dobro”, ka`e Luki}, koji dodaje da odbrana nije spremna za po~etak su|enja te da se jo{ uvijek nadaju odgodi. Luki} je u proteklih nekoliko sedmica ulo`io {est zahtjeva za odgodu po~etka su|enja, ali nijedan nije odobren. No, sada postoji mogu}nost da }e datum po~etka izvo|enja dokaza, odnosno saslu{anja prvog svjedoka - {to je zakazano za 29. maj - ipak biti pomjeren. Kona~na odluka }e biti uskoro saop}ena. Mladi} je, barem se tako ~inilo, dosta pa`ljivo slu{ao optu`be. Klimao je glavom u znak potvr|ivanja kada je tu`ilac govorio kako je tokom rata izdavao komande za napade na Sarajevo, kako je govorio o ciljevima Vojske Republike Srpske (VRS) u ratu... Ni trepnuo nije kada su na ekranu ispred njega prikazani snimci ubistva dje~aka u Trnovu nakon pada Srebrenice, ili snimci masakra na Markalama u augustu 1995. godine. Nijednim znakom nije pokazao da ga se ti snimci imalo doti~u. Ipak, njegovo dr`anje u sudnici 16. maja, ANALIZA PRVOG DANA SU\ENJA

Novinari i analitičari slažu se da su uvodne riječi Tužilaštva protiv Mladića bile potresne i “ubitačne”
Ve}ina pristunih u sudnici, me|u kojima su bili i neki od veterana ratnog novinarstva (BBC-ijev dopisnik Alan Little, CNN-ov dopisnik Nick Robinson, saradnica New York Timesa Marise Simmons), ali i brojne `rtve i predstavnici organizacija za za{titu ljudskih prava, ocijenili su uvodne rije~i tu`ila{tva izuzetno jakim i argumentovanim. “Ali, nakon skoro 20 godina rada, to je bilo i za o~ekivati”, ka`e jedan od njih. Tu`ilac je rekao kako je Mladi}, voljno, pri{ao srpskim liderima i podr`ao provo|enje plana o kreiranju etni~ki ~istih teritorija predvode}i napade na civile koji su “na nekim mjestima dosegnuli nivo genocida”. Tu`ila{tvo namjerava dokazati da je Mladi} u~estvovao u genocidu po~injenom na podru~ju op}ina Fo~a, Klju~, Kotor Varo{, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Srebrenica. U dosada{njim slu~ajevima su uspjeli dokazati samo genocid u Srebrenici. Istovremeno se tereti za zlo~ine po~injene na podru~ju op}ina Banja Luka, Bijeljina, Ilid`a, Kalinovik, Novi Grad, Pale, Prijedor, Rogatica, Sanski Most, Sokolac, Trnovo i Vlasenica. “Tu`ila{tvo }e prezentirati dokaze kojima }e pokazati da je Mladi}eva ruka u svakom od ovih zlo~ina”, rekao je tu`ilac Groome u uvodnim rije~ima. Tu`ila{tvo tvrdi da je Mladi} od samog po~etka, odnosno maja 1992. godine kada je imenovan na ~elo VRS, znao {ta je cilj napada. “On je jednom prilikom rekao ’ljudi nisu piljci niti klju~evi u d`epu pa }emo ih premje{tati tamo ’vamo. To je lako re}i, ali te{ko ostvariti’. On je znao da je nemogu}e razdvojiti ljude koji `ive u Bosni, i bio je svjestan {ta mora uraditi da bi to se desilo”, smatra tu`ila{tvo. Motiv za izdavanje naredbi za napade tu`ila{tvo nalazi u “{est strate{kih ciljeva srpskog naroda” koji su utvr|eni na 16. sjednici Skup{tine Republike Srpske. Strate{ki ciljevi su nalagali odvajanje nesrba i kreiranje etni~ki ~istih teritorija. Ofanziva je po~ela u aprilu ulaskom Arkanovih jedinica u Bijeljinu i okolna mjesta. “Krajem aprila 1992. godine 35 op}ina je bilo pod srpskom kontrolom. Otprilike jedna op}ina na dan je zauzimana. Kada je Mladi} preuzeo komandu, u~vr{}eni su ste~eni polo`aji i nastavljeno je sistematsko provo|enje osnovnog strate{kog cilja – razdvajanje naroda”, smatra Tu`ila{tvo. Jedan od strate{kih ciljeva bila je i podjela Sarajeva. Tu`ilac Groome citirao je Mladi}evu izjavu kada ka`e da “dr`i Sarajevo na dlanu” nazivaju}i grad “slavinom terora” koja je mogla da se odvrne i zavrne u zavisnosti od potreba.

“AL’ ZLO^INU STATI NOGOM ZA VRAT, PRIVESTI GA K POZNANIJU PRAVA”
Petar Petrovi} Njego{ - “Gorski vijenac” 14

klimanje glavom, i “razmjena” gestikulacije sa publikom odaju utisak da je svjestan da ima male {anse da doka`e kako nije kriv. Sude}i po onom {to se do sada moglo vidjeti, poku{at }e iskoristiti sudnicu kao binu da brani svoje ideje i vjerovanja, koliko mu to sudije dopuste. Dijelove izlaganja je zapisivao, a potom to podvla~io crvenim flomasterom. Crvena fasickla koja je bila na stolu pored njega, crveni flomaster u rukama, pod neonskim svjetlom sudnice, povremeno su bacali odsjaj na njegove ruke koje su postajale crvene kao krv. “Do{la sam na ovo su|enje jer poku{avam, a ne mogu, da zavr{im svoju pri~u. Jo{ ne znam ni{ta za svog oca. Ovo sve traje predugo za mene, a ja nemam nikakav odgovor. @elim da bude ka`njen onaj ko je kriv za to, a mislim da je to Ratko Mladi} jer je njegova vojska bila ta koja nas je otjerala iz ku}a”, ka`e na kraju prvog dana su|enja Jasmina Mujkanovi}.
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

EKSKLUZIVNO IZ HAAGA

INTERVIEW

Serge Brammertz

glavni tužilac Tribunala u Haagu

U sedmici u kojoj je počelo suđenje RATKU MLADIĆU, naša saradnica razgovarala je u Haagu sa glavnim tužiocem o pripremama za ovo suđenje, ulozi Tribunala, problemima u regionu, zašto će Bosna i Hercegovina biti spomenuta negativno u njegovom sljedećem izvještaju pred UN-om, problemu zaštite svjedoka-žrtava…

Na`alost, u Srbiji jo{ uvijek polovina gra|ana optu`ene Karad`i}a i Mladi}a do`ivljavaju kao heroje
Razgovarala: NID@ARA AHMETA[EVI] (Haag) Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

U

sedmici u kojoj je zakazan po~etak su|enja Ratku Mladi}u, Ha{ki tribunal izgleda vrlo `ivo. Brojni novinari po~eli su pristizati jo{ u ponedjeljak, dijelom da bi pratili izlaganje `albi odbrana hrvatskih generala, ali ve}im dijelom zainteresovani za sve {to se de{ava vezano za Mladi}a. Najvi{e je posla u uredu Tu`ila{tva. Serge Brammertz, glavni tu`ilac, ipak je na{ao vremena za intervju u pauzi zasjedanja u slu~aju Gotovina i jo{ jednog i{~itavanja uvodnih rije~i koje }e tu`ioci Dermot Groom i Peter McClosky iznijeti u sudnici u srijedu, 16. maja. Njih dvojica su dio tima od “15 do 20 ljudi”. “Svaki put kada imamo novi slu~aj, sastavljamo tim. I sada imamo jak multidisciplinarni tim koji radi na slu~aju. Tu su advokati, istra`itelji, analiti~ari, ljudi koji su stru~njaci za jezik… Dio tima je radio na drugim slu~ajevima koji su povezani tako da mogu donijeti to iskustvo, pravnu ekspertizu i poznavanje ~injenica.”

Da, su|enje biv{em predsjedniku samoprogla{ene republike Srpske Krajine optu`en za zlo~ine protiv ~ovje~nosti i ratne zlo~ine po~injene u Hrvatskoj, posljednje je i trebalo bi po~eti u oktobru ove godine. Za sada sve ide po planu. On je optu`en za te{ke zlo~ine i zaista je {teta da taj slu~aj dobija manje pa`nje u medijima. Imamo prili~no intenzivnu saradnju sa hrvatskim vlastima i pretpostavljamo da }e biti vi{e interesa kada po~ne su|enje.

IZAZOVI PRED NACIONALNIM PRAVOSU\EM
Nakon Mladi}a, ostalo je jo{ su|enje Goranu Had`i}u. Kako idu pripreme u tom slu~aju i da li se o~ekuje po~etak su|enja prema planu? I da li Vas iznena|uje {to Had`i} dobija tako malo pa`nje u medijim, ~ak i u Hrvatskoj?
16

KRITIKE TUŽILAŠTVU BiH: Mi smo do sada na Sud BiH prebacili šest slučajeva protiv 10 osoba i ti slučajevi su završeni. Poslali smo i dodatnih 13 dosjea koji se tiču 40 osoba. Četiri slučaja su procesuirana, ali ostaje njih devet koji su još uvijek u istražnoj fazi. Tu smo vidjeli jako malo učinjenog, a prošlo je nekoliko godina

Nedavno ste ponovo bili u regionu i susreli se s liderima i predstavnicima pravosu|a. O ~emu ste razgovarali u Bosni tokom sastanaka koje ste imali? Pro{le sedmice sam bio u Sarajevu, {to je dio pripreme za moj sljede}i izvje{taj pred UN-ovim Vije}em sigurnosti, i imao neke od uobi~ajenih susreta sa politi~arima, uklju~uju}i ~lanove Predsjedni{tva, predstavnike me|unarodne zajednice i pravosu|a. Kako su|enja i `albeni slu~ajevi napreduju, kao izazov ostaje provedba nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zlo~ina. Kao {to svi znamo, na hiljade slu~ajeva ~eka na procesuiranje. Godi{nje se obradi na stotine predmeta. To je jako puno i dolazi do zastoja u provedbi Strategije. Tako da je moja glavna poruka bila da osiguram podr{ku za rad dr`avnog suda. Kao {to znate, u Bosni je bilo poku{aja da se umanji efektivan rad sudstva, posebno na dr`avnom nivou. Glavna poruka koju sam tamo predao bila je da se osigura neophodna podr{ka kako bi oni obavili svoj posao. Mi u potpunosti podr`avamo Tu`ila{tvo i Sud, oni su na{i primarni partneri u rje{avanju slu~ajeva ratnih zlo~ina. Tako|er, podr{ka je potrebna i lo kalnim sudovima. Posjetio sam sud u Isto~nom Sarajevu gdje se, u saradnji sa me|unarodnom zajednicom, formira jedinica za podr{ku svjedocima. Znamo da je za{tita svjedoka i dalje veliki problem i `elimo biti sigurni da su sve mjere poduzete.
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

GLAVNI TU@ILAC ZA “SB”

SERGE SERGE BRAMMERTZ BRAMMERTZ

Mediji zapostavljaju Mediji zapostavljaju predstoje}e su|enje predstoje}e su|enje Goranu Had`i}u, za koje Goranu Had`i}u, za koje Tu`ila{tvo smatra da je Tu`ila{tvo smatra da je jako va`no jako va`no

17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

17

EKSKLUZIVNO IZ HAAGA
PO^ETAK SU\ENJA RATKU MLADI]U
Dokazat }emo sve ta~ke optu`nice

SERGE BRAMMERTZ I VALENTIN INZKO
Neophodna podr{ka me|unarodne zajednice

Tako|er ste razgovarali o predmetima za koje je Va{e Tu`ila{tvo ocijenilo da ima razloga za dalju istragu i uputilo ih u BiH. [ta se tu de{ava? Mi smo do sada na Sud BiH prebacili {est slu~ajeva protiv 10 osoba i ti slu~ajevi su zavr{eni. Poslali smo i dodatnih 13 dosjea koji se ti~u 40 osoba. Četiri slu~aja su procesuirana, ali ostaje njih devet koji su jo{ uvijek u istra`noj fazi. Tu smo vidjeli jako malo u~injenog, a pro{lo je nekoliko godina. I to je SUO^AVANJE SA PRO[LO[]U

jedno od pitanja o kojem smo razgovarali sa glavnim tu`iocem u Sarajevu. Rekli su nam da }e ti predmeti postati prioritet, ali ja }u to morati spomenuti u svom narednom izvje{taju i tra`it }emo od Bosne i Hercegovine da hitno ne{to urade po ovom pitanju. To nisu vi{e na{i slu~ajevi i nemamo nadle`nost. Lokalno tu`ila{tvo treba finalizirati istrage i odlu~iti da li da ih uputi na sud. Mi smo se nadali da }e istrage do sada biti gotove i da }e optu`nice biti predlo`ene. To se, ponavljam, jo{ nije desilo.

Kada je o Srbiji rije~, ostaje problem pomaga~a u skrivanju optu`enih za ratne zlo~ine. Prije godinu dana ste tra`ili da dostave podatke o Mladi}evim pomaga~ima, ali to se nije desilo. Znate li za{to i imate li ne{to vi{e informacija o pomaga~ima Radovana Karad`i}a, ili Gorana Had`i}a? Iako su nam srbijanske vlasti rekle da istra`uju lanac podr{ke obojici optu`enih, do sada smo dobili malo informacija. Vidjeli smo neka priznanja krivice, ali nikoga nikada nisu osudili. To je slu~aj i sa Mladi}em, Had`i}em, kao i Karad`i}em.

DVOSTRUKI DISKURS
[ta Tribunal mo`e uraditi kada lokalni politi~ari negiraju ve} presu|ene genocide, ili druge ~injenice koje su ovdje ustanovljene? Ako na to ne mo`e uticati Tribunal, ima li neko drugi ko mo`e? Tribunal je osnovalo Vije}e sigurnosti UN-a sa namjerom obnove mira i stabilnosti, te da doprinesu pomirenju u regionu. Na`alost, i danas, skoro 20 godina poslije osnivanja Tribunala, vidimo visok nivo nacionalizma i kritika na{eg rada, uklju~uju}i i jaku podr{ku za optu`ene. Vidjeli smo u Srbiji, kroz anketu koju je nedavno uradio OSCE, da vi{e od 50 posto ispitanika vjeruje da Mladi} i Karad`i} nisu krivi za zlo~ine za koje su optu`eni i smatraju ih nacionalnim herojima. U Bosni, neki politi~ari jo{ negiraju genocid u Srebrenici. Čak i u Hrvatskoj imate veliku podr{ku, i u politi~kim krugovima, za osobe koje su procesuirane ili ~ak prvostepeno osu|ene za zlo~ine, i to sve je veoma problemati~no. Siguran sam da je pravda preduslov za pomirenje. Presude Tribunala, uspostava
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

Podržavam rad RECOM-a na projektu suočavanja sa prošlošću
Javno ste dali podr{ku inicijativi RECOM, {to je prvi put da Va{ ured to radi. [ta ste ustvari podr`ali? Mi podr`avamo sve inicijative koje imaju za cilj da unaprijede pravdu ili mehanizme koji mogu pomo}i da se prona|e na~in za suo~avanje sa pro{lo{}u. Inicijative koje podsti~u govorenje istine, kao {to je RECOM, va`ne su
18

jer se kre}u u pravcu razumijevanja onog {to se desilo u pro{losti. Takve inicijative su bitne i zbog suo~avanja s onima koji negiraju te{ke zlo~ine, kakav je genocid, a koji su po~injeni u Bosni. Ono {to je tako|er bitno jeste da se one odvijaju paralelno sa sudskim procesima jer zajedno se mogu nadopunjavati i doprinijeti pomirenju.

GLAVNI TU@ILAC ZA “SB”
EFEKTI RADA TRIBUNALA

Tribunal je pokrenuo pozitivne procese u regionu
Na kraju, moram vas da pitam, {ta je, prema Vama, ono {to ostaje nakon {to Tribunal zatvori vrata? Kakve lekcije su nau~ene? Mislim da bez ovog tribunala oni koji su ovdje su|eni nikada ne bi ni bili izvedeni pred lice pravde. I to {to su oni sklonjeni sa politi~ke scene mislim da je omogu}ilo tim zemljama da krenu naprijed. Ovo je jedini me|unarodni tribunal koji vi{e nema bjegunaca. Dva glavna faktora su tome doprinijela. Jedan je vrijeme mnogi }e re}i da pravda koja do|e sa zaka{njenjem vi{e i nije pravda. Ali nakon nekog vremena, politi~ka situacija se promijenila i hap{enja su bila mogu}a. Drugi faktor je da smo se mogli osloniti na me|unarodni podr{ku u hap{enjima. Me|unarodna zajednica, posebno EU, odigrala je va`nu ulogu da osigura saradnju dr`ava sa Tribunalom. Tako|er, mislim da je radom Tribunala tokom 15 godina prikupljeno puno informacija i dokaza koje se sada koriste na nacionalnim sudovima. Samo pro{le godine, preko 300.000 stranica dokumenata kori{teno je u nacionalnim procesima. Bilo bi nemogu}e za nacionalne sudove da se nose sa takvim slu~ajevima nakon rata. Me|unarodni tribunal je morao preuzeti ovu ulogu. Sada vidimo da je, nakon toliko godina, nacionalno pravosu|e postalo sposobno da se nosi sa preostalim slu~ajevima. Va`an izazov za na{ ured je kako da podr`imo ove procese. Na{ legitimitet }e uveliko zavisiti od toga kako }e ta tranzicija biti okon~ana i kako }e zatvaranje Tribunala biti organizovano. Naravno, ako gledamo {iru perspektivu, o~ito je da je ovaj Tribunal doprinio osnivanju Me|unarodnog krivi~nog suda, a lekcije su korisne i za druge sudove.

zakona i ~injenica, mo`e doprinijeti pomirenju u regionu. Posebno sam u to uvjeren kada se sretnem sa Majkama Srebrenice i drugim organizacijama `rtava. Tokom godina, svaki put kada se sretnemo, prvo pitanje koje bi postavljale bilo je vezano za potrebu da se uhapse Karad`i} i Mladi}. Nakon takvih razgovora sam shvatio zna~aj tih hap{enja za te ljude i budu}e generacije. Jo{ jedan problem s kojim se suo~avamo 20 godina nakon po~etka rata, jeste da se ne dozvoljava izgradnja spomenika, ili ~ak prilazak mjestima gdje su po~injeni zlo~ini kako bi se odala po~ast ubijenim, {to se de{ava i u Omarskoj. Koliko je obilje`avanje mjesta stradanja bitno u tom suo~avanju sa pro{lo{}u? Shvatam da su mjesta sje}anja za `rtve jako bitna. To sam osjetio kada sam prvi put bio u Poto~arima. Tribunal sada razmatra uspostavu informacionih centara nakon prestanka rada. U tim centrima bi stavili na raspolaganje informacije o slu~ajevima i bili bi otvoreni za sve. Ali podr`avamo i druge projekte koji idu u tom pravcu da u~ine dostupnim informacije koje ima Tribunal.

SERGE BRAMMERTZ I BORIS TADI]
Saradnja sa Srbijom jo{ nije zavr{ena

ZASTRA[IVANJE SVJEDOKA JE OZBILJAN PROBLEM
Jo{ jedno veliko pitanje jeste za{tita svjedoka koji jo{ uvijek ne tako ~esto, ali ne ni rijetko, govore o onom {to su pre`ivjeli uz mjere za{tite, odnosno o~igledno se pla{e svjedo~iti. Zna~i li to da region jo{ uvijek nije siguran? Zbog prirode ovih su|enja, na me|unarodnom nivou, za{tita svjedoka je bitna. Vidim to u brojnim slu~ajevima, kao {to je
17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

[e{elj ili Haradinaj, da se nakon toliko godina svjedoci pla{e, i to ~ak i kada su izvan regiona ili bez obzira na to {to je pro{lo 15 do 20 godina, govoriti o tome. To je pitanje kojeg smo jako svjesni i kada je rije~ o ~uvanju podataka za{ti}enih svjedoka u na{im arhivama. Kada ste spomenuli arhive, moram da Vas pitam {ta se de{ava sa spiskom uni{tenih artefakata, li~nih predmeta koji su pripadali ubijenim Srebreni~anima. Da li pos-

toji taj spisak, da li je dostupan javnosti, tj. porodicama `rtava? To je jedna nesretna epizoda koja se desila 2005. godine i mi jo{ uvijek razmatramo to pitanje da bismo znali {ta se zaista desilo. Osigurao sam da se oni li~ni predmeti koji su jo{ u Tribunalu ~uvaju kako treba. Prije ili kasnije, ove stvari }e biti dostupne udru`enjima `rtava. O tome }u vi{e razgovarati sa nekim od njh kada do|u ove sedmice na Mladi}evo su|enje.
19

PREOKRET NA SU\ENJU BUGOJANSKIM TERORISTIMA
TERORISTI^KI NAPAD KOJI JE [OKIRAO BiH
Haris ^au{evi} je 27. juna 2010. ispred zgrade Policijske uprave u Bugojnu aktivirao razornu eksplozivnu napravu koja je usmrtila policajca Tarika Ljubu{ki}a i te{ko ranila njegovu kolegicu Edinu Hindi}

ISKAZ SVJEDOKA-POKAJNIKA ADNANA HARA^I]A
“Haris ^au{evi} mi je pet dana prije napada na policiju rekao: Vidjet }e{ {ta }e biti za Ajvatovicu“!!!
20
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

ADNAN HARA^I], KLJU^NI SVJEDOK TU@ITELJSTVA

Nakon više od godinu dana, koliko na Sudu BiH traje suđenje HARISU ČAUŠEVIĆU, ADNANU HARAČIĆU i NASERU PALISLAMOVIĆU, koji se terete za teroristički napad na zgradu Policijske uprave u Bugojnu, drugooptuženi Haračić je postigao dogovor s Tužiteljstvom i priznao krivnju; Adnan Haračić je ovoga tjedna detaljno svjedočio kako je Haris Čaušević pripremio i realizirao svoj pakleni plan
krivnju i postao klju~ni svjedok-pokajnik protiv Čau{evi}a. Podsjetimo, prema optu`nici koja je na Sudu BiH potvr|ena 23. decembra 2010., Haris Čau{evi}, Adnan Hara~i} i Naser Palislamovi} se terete za te{ko kazneno djelo terorizma, dok su njihovi jataci Emin Osmanagi}, Haris [pago i Ned`ad Ke{ko optu`eni zbog pomaganja teroristima. U me|uvremenu je Sud BiH 13. januara 2012. donio rje{enje kojim je proces protiv Osmanagi}a, [page i Ke{ke razdvojen. Poslije najnovije sudske odluke koja je donesena 25. aprila, na optu`eni~koj }e klupi ostati samo Čau{evi} i njegov prijatelj Palislamovi}, dok }e presuda Hara~i}u biti izre~ena u narednim danima. Prema sporazumu o priznanju krivnje, Adnana Hara~i}a ~eka zatvorska kazna u trajanju od 12 do 15 godina. pritisci nisu dali rezultata, Hara~i} je potvrdio u srijedu (16. maja), kada se pojavio u sudnici i vi{e od sat vremena detaljno govorio o Čau{evi}evim pripremama stravi~nog teroristi~kog napada. Adnan Hara~i} je kazao da je Harisa Čau{evi}a upoznao 2007., nakon {to se iz Njema~ke vratio u Bugojno, budu}i da su obojica najvi{e vremena provodili u Internet klubu Cyber. Pojasnio je i kako se tada nisu intenzivno dru`ili, odnosno, da nisu bili odve} bliski. Na inzistiranje tu`itelja Dubravka Čampare koji je tra`io od svjedoka da ka`e koje je sadr`aje na internetu Čau{evi} pratio, Hara~i} je odgovorio kako je, izme|u ostalog, primjetio da njegov poznanik posje}uje portale na kojima su se mogle vidjeti snimci borbi mud`ahedina iz Afganistana i drugih ratnih podru~ja. Svjedok je nadalje ispri~ao kako ga je Čau{evi}, nekoliko mjeseci prije napada na zgradu Policijske uprave Bugojno, nazvao i pitao mo`e li uzeti automobil, navodno, da se vozaju po gradu. Kada su, me|utim, do{li do Čau{evi}eve ku}e, on je Hara~i}u kazao da automobil parkira u gara`u. U gara`i je, prekriveno dekom, ve} bilo pripremljeno oru`je. “Tada mi je rekao: Hajde, brate, da ovo prevezemo. Nisam htio, jer sam ranije, zbog nekih sitnih kra|a, imao problema s policijom i bilo me je strah“, svjedo~io je Hara~i}. Na koncu je ipak popustio, pa su veliku koli~inu oru`ja stavili u gepek i odvezli se do ku}e Čau{evi}evog ro|aka Mirsada Huseinbegovi}a. Potom su sva trojica oti{li do {ume u okolici Bugojna, gdje su istovarili oru`je koje je Huseinbegovi} kasnije sakrio na svjedoku nepoznatu lokaciju. Hara~i} je istodobno priznao da mu je i prije toga bilo poznato da Čau{evi} ima dosta oru`ja, i da je u njegovoj ku}i vidio ru~ne baca~e granata i automatske pu{ke kala{njikov. “Pet dana prije napada na zgradu policije Haris mi je rekao: Vidjet }e{ {ta }e biti za Ajvatovicu“, priznao je u nastavku svjedo~enja Adnan Hara~i}. U no}i 26. juna 2010. Hara~i} se u nekoliko navrata sastajao
21

PRIJETNJE I PRITISCI NA SVJEDOKA
Nedvojbeno najva`niji svjedok Tu`iteljstva BiH na su|enju teroristima Čau{evi}u i Palislamovi}u, koji su 27. juna 2010. ubili nedu`nog policajca Tarika Ljubu{ki}a, te{ko ranili njegovu kolegicu Edinu Hindi} i prouzro~ili materijalnu {tetu procijenjenu na vi{e od 700.000 KM, s tim da im je namjera bila da aktiviraju eksploziv u vrijeme dok se policija postrojavala prije osiguranja vjerskog skupa na Ajvatovici, trebao je svjedo~iti prije sedam dana. Adnan Hara~i} se, me|utim, pro{log tjedna nije pojavio u sudnici, i to zbog prijetnji koje su on i njegova obitelj dobili od Harisa Čau{evi}a. Kako doznajemo, Harisov brat Enes Čau{evi} (za kojeg smo ranije pisali da je iznimno blizak lideru vehabijske zajednice u Gornjoj Mao~i Nusretu Imamovi}u) po~etkom aprila kontaktirao je Hara~i}evog oca koji `ivi u Njema~koj i poku{ao na njega izvr{iti pritisak, kako bi nagovorio sina da odustane od svog iskaza. Potom je Haris Čau{evi} iz pritvorske jedinice Kaznenopopravnog zavoda u Zenici, preko nekolicine zatvorenika, Adnanu Hara~i}u (koji se nalazi u pritvoru tuzlanskog zatvora, zajedno s Naserom Palislamovi}em) odaslao vi{e prijete}ih poruka. No, da prijetnje i

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

N

akon vi{e od godinu dana, koliko traje su|enje Harisu Čau{evi}u zvanom Oks, Adnanu Hara~i}u i Naseru Palislamovi}u, optu`enima da su 27. juna 2010. aktivirali razornu eksplozivnu napravu ispred zgrade Policijske uprave u Bugojnu, u tom je sudskom procesu do{lo do radikalnog zaokreta. Drugooptu`eni je Hara~i}, naime, prije mjesec dana u dogovoru s dr`avnim tu`iteljem Dubravkom Čamparom priznao

17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

PREOKRET NA SU\ENJU BUGOJANSKIM TERORISTIMA

SVJEDO^ENJE KOJE JE ZAPE^ATILO SUDBINU BUGOJANSKOG TERORISTE
Svjedok Adnan Hara~i} je u sudnici Suda BiH detaljno opisao kako je Haris ^au{evi} pripremao napad na bugojansku policiju

s Harisom Čau{evi}em, svaki put u Internet klubu Cyber.

HO]U, BRATE, DA DIGNEM POLICIJU U ZRAK
Posljednji njihov susret bio je oko pono}i, kada su sjeli da zajedno popiju po sok. “Haris je pri~ao ne{to o vjeri, nisam ga ba{ razumio“, kazao je Hara~i} i dodao kako TAJNI PREGOVORI

je iz Internet kluba oti{ao ku}i. No, Čau{evi} ga je nedugo poslije nazvao telefonom i zamolio da do|e kod njega. “U{ao sam u ku}u, Haris je sjedio na se}iji. Po~eli smo pri~ati i onda mi je rekao: Ho}u brate da dignem policijsku stanicu u zrak. Odgovorio sam: Gdje }e{ to uraditi, misle}i da folira.“ Potom je Hara~i} opisao kako je Čau{evi} pred njim sklopio eks-

Haračić je od početka bio spreman na suradnju s istražiteljima, ali je presudio angažman tužitelja Čampare
Adnan Hara~i} je uhap{en 5. septembra 2010., i odmah je izrazio spremnost za suradnju s inspektorima Federalne uprave policije i Tu`iteljstvom BiH. Iako je zahvaljuju}i njegovom iskazu prona|ena protutenkovska mina koju je Haris ^au{evi}, prije napada, sakrio u ba{ti svog susjeda, kao i drugi dijelovi eksplozivne naprave, Hara~i} se nikako nije mogao nagoditi sa tada{njom tu`iteljicom Ozrenkom Ne{kovi}. Do, preokreta je, me|utim, do{lo nakon {to je predmet preuzeo tu`itelj Dubravko ^ampara, koji je dugo pregovarao s Adnanom Hara~i}em, prije nego {to je postao klju~ni svjedok Tu`iteljstva, nakon ~ijeg iskaza vi{e nema dvojbi kada je u pitanju odgovornost prvooptu`enog Harisa ^au{evi}a. Usporedi li se, naime, svjedo~enje Hara~i}a s iskazima koje su policijskim istra`iteljima ranije dali svjedoci Mirsad Huseinbegovi} i
22

Adnan ^au{evi} (gotovo su identi~ni), posve je jasno kakav je pakleni plan skovao bugojanski terorista, prije nego {to je 27. juna 2010. krenuo da raznese Policijsku upravu u Bugojnu.
Dubravko ^ampara

plozivnu napravu razorne mo}i sastavljenu od mina, sporogore}eg {tapina i detonatorske kapsule. “Prepao sam se, nisam znao {ta da radim. Izgubio sam se“, obja{avao je svjedok, tvrde}i da je Čau{evi}a uporno poku{avao odgovoriti od suludog plana, upozoravaju}i ga kako bi mogli stradati nedu`ni ljudi. Čau{evi} se, odlu~an u svojoj namjeri, nije dao omesti, spremio je eksploziv i jo{ tri bombe ka{ikare, koje je stavio u d`epove. Hara~i}a je nagovorio da obu~e vojnu uniformu, onda su oti{li u gara`u, gdje je ranije pripremio plasti~nu bijelu vre}u u koju }e staviti eksplozivnu napravu. “Krenuli smo oko ~etiri sata ujutro. Ja sam ga nastavio ubje|ivati da odustane, nakon ~ega je postao agresivan. Rekao mi je da sam p...., da se ne pla{im, cijelo vrijeme smo se sva|ali.“ Nakon {to su do{li na dvadesetak metara od zgrade Policijske uprave, Čau{evi} je iz automobila uzeo vre}u s eksplozivom i rekao Hara~i}u da je slobodan. Nekoliko minuta kasnije, u 4,30 sati, Hara~i} je ~uo razornu eksploziju. “Bilo mi je te{ko, mislio sam da je puno ljudi stradalo. Bio sam izbezumljen“, kazao je na kraju svjedo~enja Adnan Hara~i}. Na pitanje predsjedavaju}eg Sudskog vije}a Gorana Radevi}a za{to je pomagao Harisu Čau{evi}u, Adnan Hara~i} je odgovorio kako se naprosto na{ao u toj situaciji i da nije imao izlaza. Kada ga je sudac Radevi} pitao da li mu je Čau{evi} ikada spominjao zbog ~ega `eli dignuti policijsku zgradu u zrak, svjedok je rekao da ne zna, i da mu razloge nikada nije otkrio. Podsjetimo da je u prvom iskazu policiji nakon hap{enja Haris Čau{evi} priznao da je teroristi~ki napad na bugojansku policiju bio ~in osvete zbog hap{enja njegove “bra}e“ Rijada i Muhameda Rustempa{i}a (kojima se u to vrijeme sudilo za terorizam), kao i da je upravo on otkrio sau~esnika Nasera Palislamovi}a, koji je kasnije uhap{en u Sarajevu.
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

SKANDAL NEDJELJE

SDP-ov član Nadzornog odbora EPBiH Bahrudin Šarić optužen da “rovari“ po nalogu Željka Komšića!

Bahrudin Šarić pao u nemilost vrha SDP-a nakon što je od Grabovice zatražio detaljnu informaciju o finansijskim transakcijama s “Rudnapom“ i nabavci rudarske opreme
REKORDAN FINANSIJSKI GUBITAK
EPBiH pod upravom Elvedina Grabovice u prvom tromjesje~ju poslovala je s gubitkom od 37,5 miliona KM

Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

redsjednik Nadzornog odbora Elektroprivrede BiH Enver Agi} i ~lan NO Bahrudin [ari} potvrdili su istinitost informacija koje smo objavili u pro{lom broju na{eg lista, u tekstu posve}enom jo{ jednom neslavnom poslovnom rekordu koji je ostvarila uprava EPBiH, predvo|ena Elvedinom Grabovicom. Pored ostalog, objavili smo i podatak da je EPBiH u prvom tromjesje~ju ove godine smanjila proizvodnju struje za 19 posto i, {to je puno va`nije, da je u samo prva tri mjeseca ove godine zabilje`ila finansijski gubitak u iznosu od 37 miliona KM. Agi} i [ari}, koji su gostovali u politi~kom magazinu BHRT-a Crta, bili su ne{to precizniji: saop}ili su pred tv ka17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

P

merama da je proizvodnja struje smanjena za 17 posto i da tromjese~ni gubitak EPBiH iznosi 37,5 miliona KM. Za razliku od Envera Agi}a (SDA), koji je o poslovnim rezultatima EPBiH govorio na~elno, ~lan NO Bahrudin [ari} (SDP) bio je vrlo konkretan i precizan. Iznio je niz kompromitiraju}ih podataka o finansijskim transakcijama kompanije, otkriv{i ~ak i one podatke koje aktuelna uprava EPBiH, predvo|ena njegovim partijskim kolegom Grabovicom, uporno poku{ava relativizirati i prikriti. [ari} je pred kamerama BHRT-a obe}ao da }e se povu}i iz NO i da }e zatra`iti smjenu cijele uprave EPBiH “ako finansijski rezultat kompanije i na kraju godine bude negativan“. Upu}eni tvrde da je [ari}ev istup isprovocirao njegov partijski kolega, pred-

sjednik uprave EPBiH Elvedin Grabovica, koji se nedavno partijskom vrhu SDP-a po`alio da [ari} zabada nos gdje mu nije mjesto. Navodno po nagovoru @eljka Kom{i}a, [ari} je nedavno od direktora Grabovice tra`io informacije o poslovnim transakcijama EPBiH s beogradskom kompanijom Rudnap, kao i informacije o dobavlja~ima i cijenama rudarske opreme koju je EPBiH nedavno kupila za potrebe rudnika. Grabovica je pre{utio neugodna [ari}eva pitanja, no koji dan kasnije oti{ao je u partijsku centralu SDP-a i [ari}a prijavio da “rovari“ po nalogu @eljka Kom{i}a! Gotovo je izvjesno da [ari} ne}e ispuniti dato obe}anje u magazinu Crta: bit }e smijenjen puno prije nego se povu~e iz NO i zatra`i smjenu uprave EPBiH.
23

URO[ PENA, POLICAJAC OD KARIJERE

Tužilaštvo BiH ovih dana počelo se baviti ratnim angažmanom UROŠA PENE, dugogodišnjeg policijskog čelnika RS-a i aktuelnog zamjenika direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH, koji je prema tvrdnji roditelja izginulih policajaca RS-a, tokom rata u BiH, počinio ratni zločin i učestvovao u etničkom čišćenju Bošnjaka i Hrvata

“SB“ RASVJETLJAVA ZLO^INA^KO-MAFIJA[KI PROFIL DODIKOVOG OMILJENOG PENDREKA URO[A PENE
Uro{ Pena je najbogatiji policajac u BiH a ogromnu imovinu je stekao reketiraju}i kriminalce
Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM “SB” Foto: MARIO ILI^I]

T

u`ila{tvo BiH provodi provjere protiv Uro{a Pene, ratnog na~elnika Stanice javne bezbjednosti u Mrkonji} Gradu, koji se sumnji~i da je tokom rata u BiH po~inio ratni zlo~in. Prijavu Tu`ila{tvu BiH protiv Pene podnijeli su roditelji rezervnih policajaca iz Mrkonji} Grada, koje je Pena tokom rata naoru`ao i odveo u selo Liskovac kako bi ga “o~istili“ od Bo{njaka i Hrvata. Dvadeset i pet policajaca poginulo je u toj akciji, a njihovi roditelji smatraju da je za njihovu smrt odgovoran Pena. Pored roditelja, prijavu protiv Pene Tu`ila{tvu BiH podnijelo je nevladino udru`enje Forum roditelja RS-a, na ~ijem se ~elu nalazi Borko D`aji}. “On je li~no poveo policajce da izvr{e etni~ko ~i{}enje tog sela u kojem su `ivjeli Bo{njaci i Hrvati. U tom njegovom zlo~ina~kom ~inu, policajci su u~estvovali mimo svoje volje. On je naoru`ao rezervni sastav i odveo te ljude u Liskovac, gdje su izginuli“, ka`e za na{ list D`aji}. Uro{ Pena, aktuelni zamjenik direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH, u junu 1992. godine navodno je dobio zadatak da zajedno s pripadnicima Vojske RS-a od stanovnika sela Liskovac oduzme oru`je, prona|e one koji se nisu odazvali pozivu za vojsku ili na radnu obavezu.

Jedinica koju je vodio ulogorila se 13. juna 1992. u [ebezima, nadomak sela Liskovac. Nave~er su ih napali pripadnici HVO-a i u borbi prsa u prsa poginulo je najmanje 20 pripadnika MUP-a RS-a. Porodice i rodbina poginulih policajaca tu`e Penu jer smatraju da je on odgovoran za njihovu smrt, po{to nije poduzeo nikakve mjere osiguranja jedinice. Podnijeli su krivi~nu prijavu protiv Pene Tu`ila{tvu BiH, koje je naredilo da SIPA obavi istragu. Tog kobnog 13. juna 1992. godine kod sela Liskovca `ivot su izgubili: Du{an Sikimi}, Radovan Konjevi}, Du{an Palali}, Lazar Laketa, @ivodrag Čuli}, Milan Hi~i}, Zdravko Koji}, Stanislav Eremija, Zoran Bogojevi}, Branko Jakovljevi}, Zoran Kara}, Mla|en Male{evi}, Petar Te{anovi}, Branko Iveta, Čedo Savi~i}, Zoran Gavri}, Miroslav Mili}, Dragan Lari}, Petar Čigoja i Zoran Soldat. Vojnik Ilija Čigoja se vodi kao nestao. D`evad Muratbegovi}, tu`itelj Tu`ila{tva BiH, zatra`io je od SIPA-e da povede istragu.

ZBIRKA SABRANIH PENINIH KRIMINALNIH DJELA
D`aji} ka`e da se ova nevladina organizacija vi{e godina bavi prikupljanjem informacije o korupciji i kriminalu Uro{a Pene. Njegove veze sa kriminalom po~ele su jo{ u vrijeme kada je bio na~elnik SJB-a u Mrkonji} Gradu, a intenzivirane su njegovim dolaskom na funkciju zamjenika ministra unutra{njih poslova RS-a u Banjoj Luci, tvrdi D`aji}.

“Ubrzo nakon {to je pre{ao u Banju Luku, stan mu je poklonio Jovo Vidovi}, kako bi prikrivao njegova krivi~na djela. Prije nekoliko godina taj stan Pena je prodao i u{ao u dil sa kriminalcima iz GP Krajina Banja Luka, od kojih je dobio trosoban stan. U vrijeme kada je bio direktor policije RS-a nije procesuirao niti jednog kriminalca iz oblasti privrednog kriminala, ve} ih je reketirao. Njegova imovina je vi{emilionska. On posjeduje ku}u u Beogradu, trosoban stan u Banjoj Luci, trosoban stan u Beogradu, ku}u u Mrkonji} Gradu, a obezbijedio je i k}erku. Kupio joj je dvosoban stan u zgradi Tehnosint u Banjoj Luci. Suprugu je zaposlio u [umsko gazdinstvo, a potom je premjestio u Elektrokrajinu Banja Luka”, ka`e Borko D`aji}. Zbrinuo je Pena i {iru obitelj. Kada je postao zamjenik ministra MUP-a RS-a, na svoje mjesto na~elnika SJB Mrkonji} Grad postavio je svog prvog ro|aka Du{ka Penu. “Njih dvojica zajedno prikrivaju kriminalne radnje Mladena Milanovi}a zvanog Kaja, koji je vlasnik Mrkonji} puteva, Tr`nice u Banjoj Luci i Merkura. Kao protivuslugu Milanovi} je Uro{u Peni finansirao doktorat sa sedam hiljada KM i platio izgradnju puta do njegove porodi~ne ku}e u Mednoj kod Mrkonji} Grada u du`ini od 2,5 kilometra. Mi smo uputili dopis Op{tini u Mrkonji} Gradu i dobili odgovor da Op{tina nije finansirala put do Penine ku}e. U tom naselju ina~e postoje svega tri ku}e.
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

24

GORE NE MO@E
DUGE SJENKE PRO[LOSTI
Uro{ Pena, biv{i direktor RS-a i visoki funkcioner Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, skriva svoju ratnu pro{lost

17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

25

URO[ PENA, POLICAJAC OD KARIJERE

RAZGOVORI U RAZGOVORI U POVJERENJU POVJERENJU

Milorad Dodik ima Milorad Dodik ima veliko povjerenje u veliko povjerenje u svog visokorangiranog svog visokorangiranog policajca Uro{a Penu policajca Uro{a Penu

Imamo pouzdane informacije da je to uradio vlasnik Mrkonji} puteva, koji se na taj na~in zahvalio Peni za lojalnost”, ka`e D`aji} i dodaje da je zahvalju}i dokazima koje posjeduje ovo udru`enje sprije~en Penin izbor za direktora SIPA-e. “Dok je Uro{ Pena bio direktor policije RS-a bio je jedan od najve}ih kriminalca u Ministarstvu unutra{njih poslova RS-a. Kada je konkurisao na mjesto direktora SIPA-e, po~etkom 2010. godine, mi smo svu dokumentaciju o njegovoj umije{anosti u ratne zlo~ine i kriminal poslali SIPA-i. Uputili smo najmanje tridesetak dokaza koji govore kakav je zapravo on kriminalac. Naveli smo i od kojih kriminalaca je dobio stan. Sigurni smo da smo na taj na~in sprije~ili njegov izbor za direktora SIPA-e. Tu`ila{tvo BiH je formiralo predmet vezan za na{ zahtjev da se istra`i Penino u~e{}e u zlo~inima u kojima je neosporno u~estvovao i nema te funkcije i legitimacije koja ga mo`e za{tititi“, ka`e Borko D`aji}.

posljednjih mjesec dana pripadnici policije RS-a privode i saslu{avaju sve one koji su imali bilo kakve veze sa udru`enjem Forum roditelja RS-a. “MUP RS-a je anga`ovao dio policije koji je udario na Forum roditelja. Oni nas SVE ZA RAJU, JARANE

privode i saslu{avaju. U posljednjih mjesec dana priveli su i saslu{ali preko sto ljudi koji su u proteklih 12 godina bili u Forumu roditelja. Mene su tako|e pozvali na informativni razgovor. Ispituju nas gdje se sastajemo i o ~emu razgovaramo. Ja sam o tome

Dodik svom zabavljaču za rođendan kupio Passata vrijednog 60 hiljada KM
Nevladina organizacija Forum roditelja podnijela je oko 200 krivi~nih prijava protiv Milorada Dodika zbog brojnih malverzacija koje je u proteklih nekoliko godina po~inio. Posljednja je vezana za kupovinu Passata koje je Dodik kao ro|endanski poklon dao svom dugogodi{njem prijatelju, za {ta je iz bud`eta RS-a navodno izdvojeno 60 hiljada KM. “Milorad Dodik je najve}i balkanski kriminalac svih vremena. On je 10. aprila bio na ro|endanu svom prijatelju Dragutinu Seksanu zvanom Saksan, koji je zajedno sa njim zavr{io mesarski zanat. Na poklon mu je dovezao Passata vrijednog 60 hiljada KM, a na muziku je potro{io 15 hiljada KM. Saksan mu na ran~u u Bakincima pri~a viceve i zabavlja ga. ^ovjek ima smisla za humor. Dodik ga je zaposlio u Elektrodistribuciji u Lakta{ima. Me|utim, on tamo samo do|e po platu, a na poslu se i ne pojavljuje. Auto koji je dobio kupljen je vjerovatno novcem iz bud`eta RS-a“, tvrdi D`aji}.

REPRESIVNE MJERE POLICIJE RS-a
Po{to je Tu`ila{tvo BiH poduzelo odre|ene korake protiv Uro{a Pene, na udaru policije RS-a na{le su se osobe koje su pokrenula ~itav postupak. Naime, u
26

SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

GORE NE MO@E
obavijestio Odbor za bezbjednost Narodne skup{tine RS-a i poslao sam Tu`ila{tvu BiH krivi~nu prijavu protiv ministra Stanislava Ča|e zbog zloupotrebe policije. On je naredio da veliki broj policajaca privodi ljude na informativne razgovore samo zbog toga {to kontaktiraju i sara|uju sa mnom. Siguran sam da to rade samo zbog toga {to mi ovdje vodimo jednu bespo{tednu borbu protiv kriminalaca, a koji se nalaze u politi~koj, zakonodavnoj i izvr{noj vlasti Republike Srpske. Mi smo podnijeli preko tri stotine krivi~nih prijava protiv njih. Ovde se radi o organizovanoj zloupotrebi slu`benog polo`aja“, ka`e D`aji}. Na{ sagovornik tvrdi da rukovodstvo RS-a, protiv kojih je on podnio krivi~ne prijave, sada vodi hajku protiv njega. “Tu`ila{tvo RS-a je kriminalizovano do te mjere da se stavlja u funkciju za{tite kriminalca. Oni obustavljaju krivi~ne prijave i ne}e da vode istrage u slu~ajevima gdje imaju stopostotne dokaze, a protiv mene u Okru`nom tu`ila{tvu u Banjoj Luci i u Isto~nom Sarajevu podi`u krivi~nu prijave za la`no optu`ivanje. Ja sam u Isto~nom Sarajevu prijavio Zorana Mastila, biv{eg direktora Fonda PIO RS-a, da je po~inio te{ke malverzacije i ukrao dva miliona KM od PIO RS-a na taj na~in {to je otvorio `iro-ra~un u Srbiji i na njega izvukao pare. Od tog novca kupio je ku}u u Novom Sadu i Opatiji i stan u Beogradu. To se mo`e lako provjeriti“, ka`e D`aji}. Ovog ~elnika nevladine organizacije “Forum roditelja“ policija u Banjoj Luci je privodila i 24. aprila ove godine zbog, kako u obrazlo`enju policije RS-a stoji, la`nog prijavljivanja. On je krajem pro{le godine Specijalnom tu`ila{tvu RS-a podnio prijavu protiv S eke Kuzmanovi}, direktorice Elektrokrajine u Banja Luci, ina~e prije srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH Neboj{e Radmanovi}a. Ona je zajedno sa tada{njim direktorom @eljkom Kova~evi}em primila u radni odnos vi{e od 300 zaposlenih i to bez konkursa. Radmanovi}eva prija je zaposlene sa srednjom {kolom ucjenjivala da }e ostati na poslu ukoliko upi{u studije na Nezavisnom univerzitetu Banja Luka, ~iji je ina~e suvlasnik Neboj{a Radmanovi}. Obe}ala im je navodno i stipendije ukoliko upi{u pomenuti fakultet i da }e ih odmah rasporediti na radna mjesta sa visokom stru~nom spremom. “Optu`ili su me da sam podnio la`nu prijavu, a pri tome oni koji su du`ni da nala, ali samo da se oni ne diraju. Moj progon je proizvod sinhronizovane akcije funkcionera RS-a koji su povezani s osobama koje su duboko u kriminalu. Tu sigurno spadaju Milenko Či~i}, vlasnik Kaldere iz Lakta{a, Slobodan Stankovi}, vlasnik Integrala, \or|e Davidovi}, vlasnik firme Ekvator. Okru`no tu`ila{tvo u Banjoj Luci ne}e da obavlja istragu tamo gdje je potpuno jasno krivi~no djelo koje su po~inili Milorad Dodik, Nikola [piri} i Nedeljko Čubrilovi} i nanijeli {tetu za bud`et ve}u od stotinu miliona maraka. Sam ministar Stanislav Ča|o je u funkciji za{tite tog kriminala. Cilj re`ima je da u potpunosti ugu{i akciju borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije kako oni ne bi odgovarali za pokradene milijarde”, ka`e D`aji}.

POLICAJAC I TAJKUN: “U vrijeme kada je bio direktor policije RS-a Uroš Pena nije procesuirao niti jednog kriminalca iz oblasti privrednog kriminala, već ih je reketirao. Njegova imovina je višemilionska”
pribave dokaze i izvr{e provjere to nisu u~inili. Tu`ilac je rekao da ne}e postupati po predmetnoj prijavi zato {to uz istu nisu prilo`eni dokazi, a tu`ilac jako dobro zna da ja kao podnosilac prijave nemam pravo vr{iti nikakvu istragu i da taj posao obavlja isklju~ivo ovla{teno lice. Tra`io sam od Tu`ila{tva da se hitno preduzmu mjere na privatnom Radmanovi}evom fakultetu u Banjoj Luci. Politi~ka i izvr{na vlast u RS-u poziva na borbu protiv korupcije i krimiOn tvrdi da je ministar MUP-a Stanislav Ča|o li~no naredio da se saslu{a preko stotinu ljudi iz Foruma roditelja RS-a i da su svi pozivani telefonom u svojstvu svjedoka. Osobama koje je policija saslu{avala pokazivani su navodno spiskovi ljudi koje policija namjerava da pozove i re~eno da se svi oni prislu{kuju. Zbog toga je na{ sagovornik uvjeren da Stanislav Ča|o zloupotrebljava svoju funkciju kako bi zaustavio svaku borbu protiv nepotizma, korupcije i organizovanog kriminala u RS-u. Ovo udru`enje tra`i hitno uklanjanje Uro{a Pene sa mjesta zamjenika direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH kako bi tu funkciju obavljao po{ten policajac, a ne kriminalac i ratni zlo~inac. Kako tvrdi Borko D`aji}, i veliki broj gra|ana Mrkonji} Grada, koji dobro poznaju pro{lost Uro{a Pene, tra`e njegovo razrje{enje sa du`nosti. O~ito je, unutra{nja kontrola SIPA-e imat }e pune ruke posla kada je rije~ o istrazi ratnih zlo~ina koje je po~inio Uro{ Pena. Njegov brat od strica Du{ko Pena, na~elnik Stanice bezbjednosti Mrkonji} Grada, kojeg je Uro{ Pena li~no postavio na to mjesto, je 2005., kada se obilje`avala godi{njica pogibije 20 pripadnika MUP-a RS-a, rekao kako su za taj “ratni zlo~in” Sudu BiH podnesene krivi~ne prijave protiv {est pripadnika “paravojnih formacija” iz Jajca: Joze Lovrenovi}a Cole, [imuna Sarafa, Ilije Peraka, Joze Lu~i}a, Smaje Gazi}a i Enesa Kadi}a. Te 2005. obilje`avanju godi{njice pogibije policajaca prisustvovao je i Uro{ Pena.
27

POLICIJA RS-a TRENIRA STROGO]U
Policija RS-a privodi na informativni razgovor sve one koje poku{aju da se suprotstave kriminalu i korupciji politi~ke i izvr{ne vlasti RS-a
17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

PI[I PONEKAD DVA-TRI DNEVNA REDA

^IJE INTERESE ZASTUPA DOPREDSJEDAVAJU]I PARLAMENTA BiH
Denis Be}irovi} se pona{a u maniru dr`avnika, vodi vlastitu politiku, bez konzultacija s ostalim ~lanovima Kolegija Zastupni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH

28

SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

LAGUMD@IJIN KLON U STAKLARSKOJ RADNJI

Otkako je prije godinu dana izabran za predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH prpošni SDP-ovac DENIS BEĆIROVIĆ postao je glavna tema sprdnje među kolegama parlamentarcima; Bećirović je poput bolesnog skribomana napisao stotine pisama i čestitki međunarodnim diplomatama u BiH i svjetskim zvaničnicima, slao utješne poruke Nogometnoj reprezentaciji BiH, primao bh. predstavnike na Eurosongu

NAJLJEP[E @ELJE, ^ESTITKE I POZDRAVI DENISA BE]IROVI]A
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

O

tkako je prije godinu dana izabran za predsjedavaju}eg Zastupni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH, mladi i (pre)ambiciozni doktor historijskih nauka iz Tuzle Denis Be}irovi} (doktorirao s temom Islamska zajednica u BiH za vrijeme avnojevske Jugoslavije) ne prestaje biti glavna meta sprdnje me|u kolegama parlamentarcima. Be}irovi}evi solo nastupi pred novinarima, svakodnevna priop}enja bez ozbiljnog povoda i razloga, na desetke pisama koje je poslao diljem svijeta, ali i brojni diplomatski gafovi, obilje`ili su njegovu kratku karijeru predsjedavaju}eg Zastupni~kog doma. No, ~injenica da su Be}irovi}eve aktivnosti me|u dr`avnim zastupnicima uglavnom izazivale podsmijeh

nije nimalo utjecala na prpo{nog tuzlanskog SDP-ovca. Rezimiraju}i rad Zastupni~kog doma Parlamenta BiH, prije nego {to je mjesto predsjedavaju}eg prepustio Miloradu @ivkovi}u, Denis Be}irovi} je objavio priop}enje u kojem je, bez imalo skromnosti, krajnje neobjektivno i pretenciozno, ustvrdio kako je njegov mandat “bio najbolji po~etak rada Zastupni~kog doma u postdejtonskoj BiH“, iako je, podsjetimo, Zastupni~ki dom u potpunosti konstituiran s osam mjeseci zaka{njenja?!

PISMA BEZ ODGOVORA
Usput se Be}irovi} pohvalio kako je u Zastupni~kom domu, u razdoblju od godinu dana, usvojeno trinaest zakona, premda je istina da nije izglasan nijedan novi zakon, nego su posrijedi bile izmjene i dopune postoje}ih zakonskih rje{enja. Pore|enja radi, u Saboru Republike Hrvatske pro{le su godine donesena 233 nova zakona.

I mada su se druga dvojica dopredsjedavaju}ih Zastupni~kog doma; Milorad @ivkovi} (SNSD) i Bo`o Ljubi} (HDZ 1990) nadali da }e, nakon zamjena stolica, njihov kolega Denis Be}irovi} prestati imitirati svog strana~kog {efa Zlatka Lagumd`iju, dogodilo se upravo suprotno. Iako je nominalno jedan me|u trojicom jednakih, Be}irovi} se i na funkciji dopredsjedavaju}eg Zastupni~kog doma nastavio pona{ati u maniru dr`avnika, vode}i vlastitu politiku, bez konzultacija s ostalim ~lanovima Kolegija. Pa je tako on osobno u zvani~nu posjetu BiH pozvao predsjednike parlamenata Kine, Austrije, Ma|arske, Indije, Bugarske, Italije, Francuske, Velike Britanije, pa ~ak i predsjednike njema~kog Bundestaga i Kongresa SAD-a. Be}irovi}ev je, poziv, me|utim, prihvatila samo predsjednica Skup{tine Srbije Slavica \uki}-Dejanovi}, D koja je u slu`beni posjet Parlamentarnoj

Denis Be}irovi}, u maniru svog strana~kog {efa, provodi vlastitu politiku, diplomatsku korespondenciju, glume}i ozbiljnog dr`avnika

POLITI^KA PODR[KA EUROSONGU
U vrijeme dok su dr`avni zastupnici usvajali bud`et, Be}irovi} je razgovarao s delegacijom Eurosonga
17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

NAU^NA KARIJERA
Denis Be}irovi} je doktorirao s temom Islamska zajednica u BiH za vrijeme avnojevske Jugoslavije 29

PI[I PONEKAD DVA-TRI DNEVNA REDA
skup{tini BiH do{la u decembru pro{le godine. Ako je suditi prema priop}enjima koja su u posljednjih godinu dana objavljena iz njegovog ureda, ~ini se kako je SDP-ova perjanica u Zastupni~kom domu postao i pravi skriboman. Valjda u nedostatku pametnijeg posla, Be}irovi} je posljednjih mjeseci slao pisma visokom predstavniku Valentinu Inzku, specijalnom predstavniku EU-a u BiH Peteru Sorensenu, {efici Vije}a Europe Mary Ann Hennessey, veleposlanicima SAD-a, Velike Britanije, Njema~ke, Francuske, Turske, tra`e}i od njih da reagiraju zbog napada zastupnika iz Republike Srpske na Sud i Tu`iteljstvo BiH. Nakon me|unarodnih zvani~nika u Sarajevu, besposleni je Be}irovi}, razli~itim povodima, pisao i predsjedniku Europskog parlamenta Martinu Schulzu, predsjedavaju}em Parlamentarne skup{tine OSCE-a Petrosu Efthu, predsjednici srbijanske Skup{tine Slavici \uki}-Dejanovi}, ali nije poznato da je na njegova pisma netko i odgovorio. U me|uvremenu je Be}irovi} (prema podacima sa web strane Parlamentarne skup{tine BiH) napisao preko 50 ~estitki predsjednicima parlamenata, ne propu{taju}i, izme|u ostalog, dr`avne praznike u Ju`noj Koreji, Malti, Litvaniji... Dopredsjedavaju}i je Zastupni~kog doma Denis Be}irovi} na koncu po~eo pismenim putem komunicirati i sa kolegama u Parlamentu BiH — prije dvadesetak dana je uputio otvoreno pismo zamjeniku predsjedavaju}eg Doma naroda Sulejmanu Tihi}u, od kojeg je ultimativno zatra`io da podr`i usvajanje dr`avnog prora~una. Pri tome je taj “odgovorni“ SDP-ovac zaboravio da je nekoliko mjeseci ranije stavio potpis na prijedlog prora~una za 2011. godinu, u kojem je objavljen manji iznos sredstava u odnosu na prijedlog prora~una koji je usvojila Parlamentarna skup{tina. MEDIJSKA (SAMO)PROMOCIJA

Bećirović je novinarsku ekipu FTV-a vodio u Albaniju o trošku Parlamenta BiH
Sredinom decembra 2011., u to vrijeme predsjedavaju}i Zastupni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH, Denis Be}irovi} je boravio u slu`benoj posjeti Albaniji, gdje se sastao s predsjednikom Bamirom Topiaom, premijerom Salijem Berishom i predsjednicom Parlamenta Josefinom Topalli. Be}irovi} je tada, ba{ kao da je predsjedavaju}i Vije}a ministara, sa sobom u Tiranu poveo i delegaciju bh. privrednika (razgovaralo se o suradnji u oblasti energetike, gra|evinarstva i turizma), ali i novinarsku ekipu Federalne televizije, koja je u Albaniji boravila o tro{ku dr`avnog Parlamenta. Zauzvrat se Be}irovi} dva puta u Dnevniku FTV-a obratio gledateljima, dok je novinar Vlado Mari} javnost detaljno informirao o diplomatskim aktivnostima SDP-ovog parlamentarca.

DR@AVNI^KE AMBICIJE
Na sastanku s albanskim premijerom Salijem Berishom razgovaralo se o privrednoj suradnji

KULTURNE I SPORTSKE AKTIVNOSTI
Nakon {to se prijedlog prora~una za 2012., poslije vi{emjese~nih me|ustrana~kih pregovora, pro{log tjedna na{ao na dnevnom redu Zastupni~kog doma Parlamenta BiH, dopredsjedavaju}i SDPovac je imao va`nijeg posla. Istog dana (u ~etvrtak, 10. maja) Denis Be}irovi} je u dr`avnom Parlamentu primio predstavnike BiH na Eurosongu?! “BiH ima nekoliko brendova, a muzika je svakako jedan od zna~ajnijih. Zbog toga institucije dr`ave trebaju pru`ati podsticaj i ohrabrenje ovakvim projektima i svojim istinskim ambasadorima. Samo zajedni~kim zalaganjem i nastupom mo`emo u~initi mnogo vi{e na promociji BiH u svijetu i ostvarivati male i velike pobjede, koje su od izuzetne va`nosti na ja~anju patriotizma gra|ana ove zemlje“, poru~io je u svom dosadnom,
30

birokratskom stilu Be}irovi} mladoj pjeva~ici Mayi Sar, njezinom producentu i modnoj stilistici. Pjeva~ica je uzvratila zahvalom, kazav{i da je Denis Be}irovi} jedini politi~ki zvani~nik koji je primio bh. delegaciju na Eurosongu i zanimao se za njihov rad. (Be}irovi} je, podsjetimo, i pro{le godine ugostio Dinu Merlina, izjaviv{i da je {esto mjesto pobjeda za BiH!?) Nakon priop}enja koje je na zvani~noj web strani Parlamenta BiH objavljeno poslije sastanka Be}irovi}a i bh. predstavnika na Eurosongu, dr`avni su zastupnici {aljivo komentirali kako je gora od toga bila samo ~estitka koju je prvak me|u SDP-ovim pu~kim govornicima u Parlamentu BiH poslao nogometnoj reprezentaciji BiH, nakon {to je do nogu potu~ena u Portugalu, te se nije plasirala na Europsko prvenstvo. Denis Be}irovi} je na{im nogometa{ima, naime, utje{no poru~io “da su izgubljene utakmice, kao i pobjede, sastavni dio sporta“.

No, ako se Be}irovi}eve fraze o va`nosti nastupa bh. pjeva~a ili nogometa{a na europskim takmi~enjima daju podvesti pod budala{tine SDP-ovog politi~kog nedono{~eta, la`ne poruke kojima je poslije susreta sa stranim diplomatama dopredsjedavaju}i Zastupni~kog doma Parlamenta BiH obmanjivao javnost, ipak su puno ozbiljnije. Nakon nedavnog sastanka sa generalnim tajnikom Vije}a Europe Thorbjornom Jaglandom njegov doma}in u Parlamentu BiH Denis Be}irovi} je izjavio kako mu je drago “da su i u Strasbourgu primjetili odre|ene pozitivne korake i pomake u BiH“. Diplomata Jagland je, pak, nedvosmisleno poru~io kako BiH ima rok do 4. jula (do sastanka Komiteta ministara Vije}a Europe) da podnese prijedlog na~ina izvr{enja presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdi}-Finci“, i da me|unarodna zajednica ne}e prihvatiti rezultate narednih parlamentarnih izbora bez tra`enih ustavnih korekcija.
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

VJE^ITI DIREKTOR
DIREKTOR SA NAJDU@IM STA@OM
Zlatko Bar{ direktor je Agencije za bankarstvo FBiH punih 16 godina

32

SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

ZLATKO BAR[, DIREKTOR FEDERALNE AGENCIJE ZA BANKARSTVO

ZLATKO BARŠ
U razgovoru za “Slobodnu Bosnu“ direktor Zlatko Barš odgovara na brojne optužbe i spekulacije o zloupotrebama položaja, korupciji i drugim vidovima kriminala u Agenciji na čijem je čelu proteklih šesnaest godina; koliko su njegovi odgovori na pitanja novinara “SB“ uvjerljivi, neka čitatelj sam prosudi

“[EF“ FEDERALNIH BANAKA
Razgovarao: MIRSAD FAZLI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

F

ederalna uprava policije je od Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) zaprimila izvje{taj u kojem se nalazi informacija o navodno po~injenim nezakonitim radnjama nekih uposlenika i dijela menad`menta Agencije za bankarstvo Federacije BiH. “Ukoliko ste u mogu}nosti, provjerite stanje poslovanja i rukovo|enja Agencijom jer su zaposleni mi{ljenja da ima zloupotrebe polo`aja, korupcije i drugih vidova kriminala od strane rukovodstva Agencije“, navedeno je u dopisu Kantonalnog tu`ila{tva Sarajevo upu}enom Finansijskoj policiji, ~iji zadatak }e biti da ispita poslovanje Agencije. O ovome, ali i drugim temama razgovarali smo s direktorom Agencije Zlatkom Bar{om.

ltati na rukovodnim radnim mjestima u gospodarstvu, bankarstvu, kao i ministarstvima financija HRHB i RBiH-PIU ERP. Rezultati su vidljivi i u tome da je Agencija jedna od najcjenjenijih institucija ne samo u Federaciji BiH nego i cijeloj BiH, da je bankarski sustav ocijenjen od doma}ih, a posebno inozemnih stru~njaka i me|unarodnih institucija, kao najbolji u zemljama u tranziciji, pa i {ire, da su mikrokreditni i lizing sustav nakon dolaska pod nadzor Agencije reguliraniji i stabilniji i da su nakon udara krize krenuli uzlaznom putanjom. A o tome da li }u se kandidirati za novi mandat, razmi{ljat }u kad za to do|e vrijeme jer sada sam posve}en rje{avanju redovnih poslovnih zadataka. U javnosti su prisutne brojne spekulacije u vezi s Va{im ostankom na sada{njoj poziciji. Neki tvrde da ste se nakon razgovora sa Zlatkom Lagumd`ijom priklonili SDP-u, a naj~e{}e se spominje da je biv{i trgovac HTZ opremom i mandarinama i Lagumd`ijin finansijski mag Marin Ivani{evi} kod svog {efa izlobirao Va{ privremeni ostanak na sada{njoj poziciji. Koliko ima istine u navedenim spekulacijama? Spekulacije su uvijek spekulacije, prema tome nisu uvijek istina. Sami ste rekli da sam ja direktor 16 godina, a to zna~i da sam bio na ovoj funkciji i kad je SDP bio na vlasti u periodu 2000. - 2002. godine, a i prije, a i poslije toga, pa i sada. Prema tome, to je i potvrda i za va{e prethodno pitanje, vlast cijeni onoga tko dobro obavlja svoje poslove jer joj je lak{e vladati ako je bilo koji segment dru{tva, a

posebno gospodarstva dobro ure|en i uspje{an. To su bankarstvo i bankarska supervizija u svakom slu~aju. Koji su Vas razlozi opredijelili za dono{enje odluke o kupovini poslovnog prostora za potrebe Agencije u vrijednosti od oko 7 miliona KM? Nije li to razlog iznenadne odluke SDP-a da ostanete na poziciji direktora Agencije? Odluka o kupovini poslovnog prostora za potrebe Agencije nije donesena niti je prostor kupljen, barem da ja znam, a ja sam prvi koji bi takvo ne{to trebao znati. Prema tome, to je potpuna dezinformacija, da ne upotrijebim te`u rije~. Istina, zbog {irenja odgovornosti i zadataka Agencije, a time i potrebnog broja uposlenih, za tim postoji realna potreba jer smo ve} uzeli u zakup negdje preko 250 kvadratnih metara poslovnog prostora. A potrebe Agencije za poslovnim prostorom su javno objavljene putem sredstava informiranja. Zna~i, to nije razlog nikakvoj iznenadnoj odluci SDP-a za moj ostanak, a niti mi je teku}i mandat istekao da je bilo potrebno donositi bilo kakvu odluku o tome.

NESTRANA^KI PODOBAN
Vi ste, nakon Zufera Dervi{evi}a, federalni rukovodilac koji se najdu`e vremena zadr`ao na istoj poziciji. Mo`ete li re}i {ta Vas je u profesionalnom smislu preporu~ilo za poziciju direktora Agencije, koji su rezultati va{eg {esnaestogodi{njeg direktorovanja i da li se namjeravate dobrovoljno povu}i sa pozicije direktora? Nikada se nisam poredio s drugima s tog aspekta, ali ima mnogo primjera gdje uspje{ni rukovoditelji po~inju i zavr{avaju svoju karijeru na jednom mjestu. Preporuke za radno mjesto u momentu prvog imenovanja je moje 17-godi{nje radno i stru~no iskustvo, kao i postignuti radni rezu-

[TA SU “SINTETI^KI TRANSFERI“
U posjedu smo vjerodostojnih informacija da je u toku marta i aprila realizirana finansijska operacija projekta “BRUSH“, projekat izvodljivosti sinteti~kih transfera iz BiH u inostranstvo za jednu od poslovnih banaka iz BiH. Pouzdano znamo da je operacija izvedena preko dva pravna lica iz BiH uz stru~nu asistenciju me|unarodne revizorske ku}e, iste one revizorske ku}e koja revidira i finansijske izvje{taje Agen-

“Ni jedna marka nije oti{la iz na{e zemlje, a {to se ti~e depozita pravnih i fizi~kih osoba, oni su sigurni i dostupni u svakom trenutku“
17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

33

VJE^ITI DIREKTOR
cije i gotovo svih banaka u FBiH, te me|unarodne advokatske kompanije koja ima poslovnu jedinicu u Sarajevu. Vrijednost sinteti~kih transfera, prema ra~unima iste banke u jednoj od zemlja regiona, iznosila je oko 500 miliona. S obzirom da je finansijska operacija izvedena u tajnosti, uz Va{u saglasnost i znanje guvernera Centralne banke BiH, molimo Vas da nam objasnite razloge zbog kojih Agencija, CB BiH i Dr`avna agencija za istrage i za{titu - Finansijsko-obavje{tajno odjeljenje, u okviru svojih ovla{tenja nisu reagovale u konkretnom slu~aju? Ni te Vam informacije nisu potpuno to~ne, a da budem iskren, neke dijelove va{eg pitanja i ne razumijem. To restrukturiranje i ~i{}enje portfelja je napravljeno krajem pro{le godine i ono je potpuno u skladu sa standardima, propisima i praksom. Me|utim, to nije ra|eno ni pod kakvim velom tajne, ra|eno je u skladu s bankarskom praksom. Normalno je da banka sve aktivnosti radi uz konzultacije s neovisnim revizorima i pravnim stru~njacima, bilo doma}im ili stranim, da bi bila potpuno uskla|ena s propisima. [to stru~niji, poznatiji i cjenjeniji ti eksperti bili, tim bolje. Za ovu transakciju nije propisana bilo ~ija suglasnost, ni Agencije ni Centralne banke, ali mi je nadziremo s obzirom na na{u ulogu regulatora i supervizora i zadatak da za{titimo deponente bilo koje banke. Transakcija nije jo{ kona~no zavr{ena po{to se moraju dati jo{ neki

ZLATKO BAR[
Opstajem jer sam uspje{an

namjerava da poduzme Agencija da bi preduprijedila navedene i sli~ne aktivnosti “stranih banaka“ u FBiH? Da li ste o ovoj pojavi obavijestili Vladu FBiH? Ima nekih, i to veoma rijetkih nagovje{taja, istina stidljivih i iz, da tako ka`em, “druge ruke“ da pojedine banke razmi{ljaju da o~iste bilance od lo{ih plasmana, ali to im tako|er ne}e biti dozvoljeno da urade na teret deponenata, odnosno da ugroze depozite banke. Da budem jasan, ovakve transakcije restrukturiranja aktive banaka su op}epoznate i za to imamo i stavove me|unarodnih institucija. Ali da bi taj dio ostao u reguliranom sustavu i pod nadzorom, mi smo Ministarstvu financija

MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE: Mi smo u MKS zaista zatekli dosta problema i neuređenosti, pa i neke nezakonitosti, ali isto tako moram reći ne u svim organizacijama. Za sve korekcije treba vremena, a mi nalažemo otklanjanje i sankcioniramo sve nepravilnosti koje se uoče, normalno, onako kako nam zakon dozvoljava
odgovori, ali je u potpunosti pod na{om kontrolom. Ni jedna KM nije oti{la iz na{e zemlje, a {to se ti~e depozita pravnih i fizi~kih osoba oni su sigurni i dostupni u svakom trenutku. Tim vi{e {to je navedene aktivnosti restrukturiranja portfelja pratila i dokapitalizacija po zahtjevu Agencije tako da je adekvatnost kapitala za sada iznad zakonskog minimuma. A i utjecaj na pokazatelje bankarskog sustava je pozitivan jer je restrukturiranje podrazumijevalo izmje{tanje nekvalitetne aktive, odnosno kredita koje du`nici nisu vra}ali. Da li raspola`ete informacijom da i druge “strane banke“ u FBiH pripremaju realizaciju istih ili sli~nih projekata? [ta
34

mikrokreditne organizacije do{le pod njen nadzor. Ne znam da li dosti`u tu visinu o kojoj Vi govorite, ali i ona kolika je sada je zaista visoka i nikako se ne mogu slo`iti da je opravdana, pogotovo stoga {to je misija mikrokreditiranja da poma`e socijalno ugro`enim osobama i osobama koje ne mogu biti klijenti banaka. Krediti s tako visokim kamatnim stopama se ne mogu zvati pomo}. Krediti jesu usitnjeni pa su i fiksni tro{kovi njihove obrade i administriranja visoki, visok je i rizik uredne otplate tih kredita, kao {to je lo{e i osiguranje sekundarnih izvora njihovog povrata, ali se ne mogu slo`iti da kamata treba i mo`e biti i ~etiri puta ve}a od bankarske. Na kraju ovog odgovora moram konstatirati da su, od kada su MKO pod nadzorom Agencije, kamate u laganom padu, ali je to daleko od potrebnog i optimalnog. Me|utim, mi nemamo nikakva zakonska ovla{tenja i mogu}nost da administrativno uti~emo na njenu visinu, osim {to na{im nadzorom nastojimo uvesti vi{e reda i smanjiti rizike u poslovanju ovih institucija, ~ime se smanjuju i njihovi tro{kovi, a {to omogu}ava i sni`enje kamatne stope. Nije tajna da menad`menti i odbori mikrokreditnih organizacija imaju basnoslovne pla}e, oko 10.000 KM i bonuse u visini vi{e stotina hiljada maraka, koji se ~ak ispla}uju na ra~une u inostranstvu. [ta Agencija namjerava poduzeti da uredi stanje u ovim o~igledno otu|enim finansijskim strukturama koje su postale svrha same sebi, odnosno odre|enoj kasti ljudi? Mi smo u MKS zaista zatekli dosta problema i neure|enosti, pa i neke nezakonitosti, ali isto tako moram re}i ne u svim organizacijama. Za sve korekcije treba vremena, a mi nala`emo otklanjanje i sankcioniramo sve nepravilnosti koje se uo~e, normalno, onako kako nam zakon
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

odnosno Vladi FBiH predlo`ili dono{enje zakona o faktoringu, gdje bi se reguliralo poslovanje i propisao nadzor tih institucija na koje se prenosi lo{ dio portfelja, kao i da informacija o lo{im du`nicima bude pohranjena u CRK-u.

MIKROKREDITNE MALVERZACIJE
Mo`ete li objasniti koji su razlozi da kamate na “mikrokredite“ dose`u i do ekstremnih 60 procenata? Da li su mikrokreditne organizacije van Va{e kontrole pa su se pod okriljem prili~no liberalnog zakona pretvorile u svojevrsne lihvarske institucije? Agencija za bankarstvo je zatekla tako visoke kamate na mikrokredite kada su

ZLATKO BAR[, DIREKTOR FEDERALNE AGENCIJE ZA BANKARSTVO
NEPOTIZAM U BANKARSKOM SEKTORU ne{to prijavljeno. Moram re}i da sam na to ponosan da u ovakvom okru`enju nisam dobio ni jednu prijavu za neprofesionalno pona{anje i kori{tenje polo`aja od strane uposlenika Agencije. Kada bih saznao za takav slu~aj, postupio bih u skladu s na{im Kodeksom. Ako Vi posjedujete informacije o nekim neregularnostima, molim Vas da mi ih dostavite. Da li je predsjednik Upravnog odbora Haris Ihtijarevi}, po Va{im informacijama, “koriste}i se pozicijom u Agenciji“ omogu}io povezanom pravnom licu “ZELO“ odnosno sebi i svom bratu, privilegovan polo`aj pri kupovini i zakupu nekretnina i kreditnim linijama koje su pratile te i takve transakcije? Ne znam na koji na~in bi bila prednost da netko tko je predsjednik Upravnog odbora Agencije kupi ili zakupi nekretninu, a {to se ti~e osiguranja kreditnih linija nisam ni od jedne banke dobio pritu`bu da se gospodin Ihtijarevi}, predsjednik UO Agencije, slu`i ovom pozicijom za stjecanje nekih povoljnijih uvjeta u poslovanju s bankama. Kako komentari{ete ~injenicu da je Parlament FBiH u vi{e navrata odbio da usvoji izvje{taj o radu va{e Agencije? Koji su, po va{em mi{ljenju, razlozi takvih odluka Parlamenta? Istina je da u nekoliko navrata u Zastupni~kom domu Parlamenta FBiH Izvje{taj o radu Agencije s informacijom o stanju bankarskog sektora nije dobio potreban broj glasova, ali ni jednom nije bilo nikakve konkretne primjedbe. Potrebno je ista}i da je svaki izvje{taj usvojen od strane UO Agencije i Vlade FBiH i da su ga podr`ali nadle`ni odbori oba doma Parlamenta FBiH. Koliko je banaka likvidirano za vrijeme Va{eg direktorovanja u Agenciji i kolika je {teta pri~injena pravnim licima i gra|anima FBiH? Agencija je, posebno u periodu implementacije Zakona o bankama i po~etka provo|enja reformi u bankarskom sustavu, uvela privremene uprave u sve banke koje nisu ispunjavale uvjete predvi|ene Zakonom. U periodu od osnivanja oduzeli smo 41 bankarsku dozvolu i to svim bankama koje nisu uskladile svoje poslovanje sa zakonom, {to nije automatski zna~ilo da su likvidirane, nego je odre|eni broj pripojen drugim bankama, a 17 ih je oti{lo u likvidaciju ili ste~aj. Sigurno je da je izvjestan broj pravnih i fizi~kih osoba pretrpio odre|enu {tetu, ali ne zbog Agencije, nego zbog rukovodstva i vlasnika banaka koje su do{le pod udar mjera od strane Agencije.
35

Ko će kome...
Brojne su primjedbe i prigovori iz Agencije, a i van nje, na netransparentan i nezakonit na~in zapo{ljavanja u Agenciji. Primjerice, zapo{ljavanje sina Ramiza D`aferovi}a, sina Drage Biland`ije, supruge guvernera Centralne banke BiH i brojni drugih. Da li su navedeni prigovori i primjedbe opravdani i u kojoj mjeri? Svi uposlenici Agencije su u Agenciju do{li na na~ine predvi|ene zakonom i aktima Agencije i prema svojim profesionalnim kvalitetama, kao i potrebama Agencije, pa i ti na koje se ovo pitanje odnosi. Prema tome, ti prigovori i primjedbe ni u kom slu~aju nisu opravdani niti sam ja ikada dobio ikakav prigovor na to. Zato bih volio ako Vi imate ne{to konkretno da mi to dostavite. Da li ste zapo{ljavanje i unapre|enje supruge guvernera Centralne banke BiH Alme Kozari} na poslove direktora sektora leasinga “kompenzirali“ tako {to je Kemal Kozari}, guverner Centralne banke BiH, zaposlio Va{u suprugu Amru na poslovima {efa za koordinaciju supervizije u Centralnoj banci BIH? Moja supruga je uposlena u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine od 1998. godine, dakle prije nego {to je gospodin Kozari} do{ao u CBBiH, a to je lako provjeriti u dokumentaciji CB, pa nikakve kompenzacije nije bilo.

BANKARSKA SURADNJA
Kemal Kozari}, direktor Centralne banke BiH

dozvoljava. U sklopu toga smo pokrenuli inicijativu da se i Zakon o MKO izmijeni i da se daju ve}e ovlasti regulatoru u poduzimanju korektivnih i represivnih mjera. Me|utim, ~ini mi se da to te{ko ide, s jedne strane zato {to MKO nemaju mogu}nost primanja depozita pa ne mogu ugroziti sredstva {ire zajednice, a s druge strane zato {to su donatori koji su dali sredstva s humanom idejom da pomognu socijalno ugro`enim osobama oti{li na druge strane svijeta da i tamo ispunjavaju tu svoju misiju vjeruju}i ljudima koji su ostali u MKF da }e nastaviti provoditi njihovu filantropsku ideju u skladu s njihovim `eljama. Nai{li smo i na isplate nekih nagrada i nalo`ili smo njihovo vra}anje, a poduzete su, a i poduzimat }e se i sankcije, pa i eventualne kazne, ako je to predvi|eno zakonom. U posjedu smo predstavki uposlenika Agencije koji te{ko optu`uju direktora pravnog sektora Agencije za brojne nezakonitosti, od kojih je posebno interesantna ona koja se odnosi na njegov anga`man oko zata{kavanja i prikrivanja kriminala u odre|enim mikrokreditnim organizacijama kao {to su LOK, Sunrise... Da li ste Vi kao direktor upoznati s tim i {ta ste konkretno poduzeli sa ciljem sankcioniranja svih aktera navedenih nezakonitosti?
17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

Ni o kakvom zata{kavanju i prikrivanju kriminala nemam informacija, niti toga u Agenciji mo`e biti od bilo koga, a posebno ne od ljudi iz pravnog sektora, posebno mog pomo}nika, odnosno jednog od najbli`ih suradnika. Prvo {to su to osobe stru~ne i od ugleda u profesionalnim krugovima, pa i osoba na koju se odnosi Va{ upit. A drugo, one nisu, ili su veoma rijetko u kontroli pa informacije moraju dobiti od kontrolora koji su utvrdili sumnjiva, odnosno kriminalna djela u poslovanju. Samim tim ne mo`e ostati tajna, odnosno ne mo`e se ni{ta zata{kati {to zna vi{e od jedne osobe. To je i pravilo na{eg poslovanja da nitko ne mo`e sam obavljati kontrolu nego se uvijek ide u timu. Drugo je pitanje da li je sumnja da je ne{to kazneno djelo ili nije opravdana, a to je uloga odnosno zadatak pravih stru~njaka jer nije lako diskreditirati nekoga i neopravdano uzrokovati tro{kove dr`avi odnosno Federaciji ako tu`iteljstvo ili sud ne utvrde osnove kaznenog djela. Da li ste identificirali pojave da ~lanovi odbora, rukovodioci i ostali uposlenici Agencije u bankama, mikrokreditnim organizacijama i leasing dru{tvima, suprotno zakonu, upo{ljavaju bli`e i dalje srodnike i dobivaju kredite po VIP kamatnim stopama? Nemam informacija da je takvo {to ra|eno, a niti mi je iz tih institucija takvo

HAJ NEHAJ

36

SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

ERONET POD ZA[TITOM “ERONET KOALICIJE”

Vlada Federacije BiH priprema sporazum kojim će “Eronet“ još pet godina biti oslobođen plaćanja dividende u federalnu kasu; “Slobodna Bosna“ otkriva kako je Eronet do sada izbjegavao isplatu dividende i kako je “BH Telecom“ prisiljen da dividendu isplaćuje unaprijed

ERONET POD VODSTVOM PRIMORCA ZA [EST MJESECI ZARADIO VI[E NEGO POD VODSTVOM PRLI]A ZA CIJELU GODINU!
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MARIO ILI^I]

proteklih desetak godina mostarski telekom operater Eronet nije u federalnu kasu uplatio ni jednu marku iz ostvarene neto dobiti, a to ne}e uraditi ni u narednih pet godina! Aktuelna fedaralna Vlada platforma{a, poznata i pod nazivom “Eronet koalicija“, pripremila je sporazum na temelju kojeg }e Eronet jo{ najmanje pet godina biti oslobo|en pla}anja dividende u federalnu kasu. Rije~ je zapravo o sporazumu kojim }e se “prebiti“ navodno dugovanje Vlade Federacije BiH prema Eronetu u iznosu od oko 19 miliona KM (bez zateznih kamata) nastalo 2009. godine, kada je federalna Poreska uprava pogre{no obra~unala porez mostarskom telekom operateru u iznosu od oko 19 miliona KM. Uprava Eroneta, predvo|ena tada{njim a i sada{njih direktorom Stipom Prli}em, tu`ila je Vladu Federacije BiH i zatra`ila povrat pogre{no obra~unatog poreza.

U

POGRE[NO OBRA^UNAT POREZ
Sudski spor je okon~an prije desetak mjeseci u korist Eroneta. Presudom je federalnoj Vladi nalo`eno da Eronetu

nadoknadi cjelokupni iznos pogre{no obra~unatog poreza, dakle 19 miliona KM, plus pripadaju}e zatezne kamate u jo{ uvijek neutvr|enom iznosu. Kako je federalna kasa ve} prili~no dugo potpuno prazna, platforma{i su odlu~ili da s upravom Eroneta potpi{u poseban sporazum kojim bi se dug prema Eronetu izmirio tako {to bi Eronet jo{ pet godina bio oslobo|en pla}anja dividende u federalnu kasu! U kona~noj presudi Kantonalnog suda Sarajevo, ~iju smo kopiju uspjeli dobiti, vidljivo je da je spor nastao u razdoblju od 2002. do 2007. godine, tokom kojeg je Eronet iz vlastite neto dobiti sufinansirao Hrvatsku po{tu Mostar, s kojom je ranije poslovao pod jednim krovom. Naknadnom kontrolom iz 2009. godine, Poreska uprava je ustanovila da je Eronet izmirio sve obaveze prema HP-u, ali ne i poreske obaveze prema dr`avi u iznosu od oko 19 miliona KM. Eronet je naknadno platio poreske obaveze, no istovremeno je pokrenuo i sudski spor protiv federalnog Ministarstva finansija, koji je okon~an pravosna`nom presudom u korist Eroneta. Sve vrijeme trajanja sudskog spora, dakle u razdoblju od 2007. do 2011. godine, Eronet je poslovao s profitom iz kojeg me|utim nikada u federalnu kasu nije uplatio ni jednu marku, pod izlikom da je iz

Pri kraju istraga protiv marketin{kih kompanija koje su poslovale s Eronetom
17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

37

HAJ NEHAJ
ostvarenog profita izmirio poreske obeveze koje mu je Poreska uprava pogre{no obra~unala. Iako je dividenda koju je Eronet trebao uplatio u federalnu kasu od 2007. do 2011. godine neuporedivo ve}a od iznosa pogre{no obra~unatog poreza, aktuelna vlada platforma{a odlu~ila je da to razdoblje jednostavno prekri`i i da Eronet jo{ pet godina oslobodi obaveze pla}anja dividende. Identi~an sudski spor pokrenuo je i drugi federalni telekom operater, BH

PODOBNI UMJESTO SPOSOBNI
Vlada Federacije BiH smijenila je uspje{nog direktora Eroneta Vilima Primorca i ponovo imenovala neuspje{nog Stipu Prli}a

TUŽBA UMJESTO PROFITA: Uprava Eroneta, predvođena tadašnjim a i sadašnjim direktorom Stipom Prlićem, tužila je Vladu Federacije BiH i zatražila povrat pogrešno obračunatog poreza u iznosu od 19 miliona KM
ERONET NA RUBU PROFITABILNOSTI

Neto profit Eroneta 13 puta manji od profita BH Telecoma!
Tri dominantna telekom operatera u BiH u protekloj godini zajedno su ostvarli neto profit u iznosu od 251 milion KM: BH Telecom 134, M:tel 107, a Eronet 10 miliona KM. M:tel je u protekloj godini ostvario bruto prihod u iznosu od 501 milion KM, {to je tek dva puta vi{e od bruto prihoda Eroneta (246
38

Telecom, kome je Poreska uprava po istom osnovu kao i Eronetu naknadno obra~unala porez na donirana sredstva BH Po{ti. Spor je jo{ uvijek u toku i vjerovatno }e se okon~ati u korist BH Telecoma.

PRIKAZUJE MALO, ISPLA]UJE NIMALO
No, za razliku od Eroneta, kome je sudski spor poslu`io kao alibi za vi{egodi{nje izbjegavanje pla}anja dividende, BH Telecom je sve vrijeme trajanja sudskog spora redovno ispla}ivao dividendu ~iji iznos ni jedne godine nije bio ni`i od 130 miliona KM! I ne samo to: u 2012. godini, prvi put nakon osnivanja kompanije, federalna
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

miliona KM). Me|utim, neto profit M:tela u protekloj godini od 107 miliona KM skoro je 11 puta ve}i od neto dobiti Eroneta. Istovremeno, bruto prihod Eroneta u protekloj godini bio je 2,5 puta manji od bruto prihoda BH Telecoma, no iskazani neto profit Eroneta 13 puta je manji od neto profita BH Telecoma.

ERONET POD ZA[TITOM “ERONET KOALICIJE”
nesrazmjeru. Bruto prihod BH Telecoma je dva puta ve}i od bruto prihoda Eroneta, no neto profit BH Telecoma redovno je deset puta ve}i od (prikazanog) neto profita Eroneta. Nagla{avamo “prikazanog“, jer postoji obilje indicija na osnovu kojih se mo`e zaklju~iti da uprava Eroneta raznim knjigovodstvenim mahinacijama namjerno umanjuje neto dobit. Indikativan je primjer iz protekle godine kada je na ~elu uprave Eroneta, umjesto zimzelenog direktora Stipe Prli}a, privremeno zasjeo Vilim Primorac. U prvom polugodi{tu protekle godine, uprava Eroneta na ~elu s Primorcem iskazala je neto dobit u ukupnom iznosu od 11 miliona KM, a tri mjeseca kasnije, na kraju tre}eg kvartala protekle godine, neto dobit Eroneta narasla je na 14,8 miliona KM. Me|utim, tokom ~etvrtog kvartala protekle godine, kada je na ~elo uprave Eroneta ponovo imenovan Stipe Prli}, neto dobit se po~ela naglo topiti pa je na kraju godine bila svega 10 miliona KM, dakle bila je za jedan milion KM manja nego na kraju prvog polugodi{ta iste godine! Upu}eni tvrde da je Primorac s ~ela uprave Eroneta maknut upravo zbog naglo rastu}e dobiti koja je “prijetila“ da u 2011. godini bude ~ak tri puta ve}a nego u 2010. godini. Postavilo bi se naime pitanje kako je dobit u samo jednoj godini porasla za tri puta, odnosno kojim je sve kanalima curila i u ~ije se d`epove slijevala dobit Eroneta svih prethodnih godine. Neke odgovore ponudit }e istraga koja se ve} neko vrijeme vodi protiv Nevena Kulenovi}a, vlasnika marketin{ke agencije SVRSA, i njegovih poslovnih ortaka iz vrha Eroneta, koji se sumnji~e za pronevjeru blizu ~etiri miliona KM!

ERONET U KAND@AMA MARKETIN[KE MAFIJE

Šta će otkriti istraga protiv SVRSA i “Digitela“?
Biv{i federalni ministar finansija i aktuelni predsjednik Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda u nekoliko je navrata javno upozoravao na ~injenicu da Eronet ne ispla}uje dividendu ve}inskom vlasniku, dakle Vladi Federacije BiH. No, sli~ne primjedbe nikada nisu dolazile od manjinskog vlasnika Eroneta, HT-a Zagreb, {to se u pravilu obja{njava tijesnom poslovnom vezom koja je uspostavljena izme|u Eroneta i marketin{ke agencije Digitel iz Zagreba, a koju navodno kontrolira Ivica Mudrini}, predsjednik uprave HT Zagreb. Neke odgovore o curenju profita Eroneta ponudit }e i istraga koja se ve} neko vrijeme vodi protiv sarajevske marketin{ke agencije SVRSA u vlas ni{tvu Nevena Kulenovi}a i njegovih poslovnih ortaka s FTV-a, TV Hayata i ATV-a, ali i uprave Eroneta, koji se sumnji~e za vi{emilionsku pronevjeru i pranje novca s ra~una mostarskog telekom operatora.

SIPA istra`uje kako je ii SIPA istra`uje kako je kome marketin{ka agencija kome marketin{ka agencija SVRSA Nevena Kulenovi}a SVRSA Nevena Kulenovi}a podijelila ~etiri miliona KM podijelila ~etiri miliona KM

MILIONSKA MILIONSKA PRONEVJERA PRONEVJERA

Vlada je nalo`ila BH Telecomu da unaprijed, svakog mjeseca, ispla}uje dividendu za teku}u godinu u ukupnom iznosu od 150 miliona KM, na koliko je projicirana neto dobit BH Telecoma u 2012. godini! Tako }e u 2012. godini BH Telecom platiti cjelokupnu dividendu za 2011. godinu i jo{ svakog mjeseca avans za dividendu u teku}oj godini. U slu~aju Eroneta, federalna Vlada vi{e i ne spominje neispla}enu dividendu iz prethodnih godina, a povrh svega Eronet }e jo{ pet godina biti “na po{tedi“. Samo u posljednje dvije godine, Eronet je prisvojio cjelokupni neto profit u ukupnom iznosu od oko 17 miliona KM. U 2010. godini, neto profit Eroneta iznosio je oko 7,5 miliona KM, a u 2011. godini ne{to malo vi{e od 10 miliona KM. Istovremeno, neto profit BH Telecoma u prethodne dvije godine bio je deset puta ve}i od neto profita Eroneta, mada bruto prihod dvije kompanije mi izbliza nije u takvom
17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

39

POST FESTUM IZBORA U SRBIJI

POD PRITISKOM BRISELA
BORIS TADIĆ, lider Demokratske stranke, u svojoj predizbornoj kampanji obećao je da će se obračunati sa tajkunima tako što će im nakon izbora biti oduzeta nelegalno stečena imovina; Tužilaštvo Srbije za organizovani kriminal, kako saznaje SB, već provodi pretkrivične radnje protiv najkrupnijih tajkuna u Srbiji, VUKA HAMOVIĆA i VOJINA LAZAREVIĆA, koji su ujedno i bliski poslovni partneri Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede RS-a

TADI]EV UDAR NA NEDODIRLJIVE TAJKUNE
Pi{e: MIRHA DEDI]

V

ojin Lazarevi} i Vuk Hamovi}, najve}i kupci bh. struje i strate{ki partneri Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede RS-a, po svemu sude}i nakon predsjedni~kih izbora u Srbiji }e biti uhap{eni, a njihova imovina zaplijenjena. Ako je vjerovati tekstovima tabloida Kurir, koji je pod potpunom kontrolom Borisa Tadi}a, lidera Demokratske stranke, pretkrivi~ni postupak kojim su obuhva}ena dva najkrupnija tajkuna u Srbiji, Lazarevi} i Hamovi}, ve} je u toku. Njih dvojica su ina~e poznati kao regionalni trgovci elektri~nom energijom. Na{ list je pisao kako je direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica pro{le godine poni{tio tender na kojem je postignuta odli~na cijena struje od 64,5 eura za megavat-sat, a tu istu struju je kasnije bez tendera prodao Lazarevi}evom Rudnapu po bagatelnoj cijeni od oko 59 eura za megavat-sat! Za vi{e nego privilegiran status Rudnapa u EPBiH prvenstveno je zaslu`an D amir Fazli}, me|unarodni me{etar i prvi saradnik vlasnika Rudnapa

Vojina Lazarevi}a. Fazli} se pribli`io Grabovici nakon direktne preporuke iz vrha SDP-a. Naime, Damir Fazli} o`enjen je bliskom ro|akom Z latka Lagumd`ije, Amrom Had`imehmedovi}. No vratimo se Lazarevi}u i Hamovi}u i njihovim dugogodi{njim privatizacijskim mahinacijama u Srbiji.

SA DR@AVNIM PARAMA KUPILI POLA SRBIJE
Ova dva krupna tajkuna su dr`avnim parama, u vrijeme vladavine Vojislava Ko{tunice osnovali Nacionalnu {tedionicu i fiktivnim transakcijama postali njeni ve}inski vlasnici. Pomo}u novca koji je bio deponovan u tada{njoj Veksim banci, Lazarevi} i Hamovi} su dr`avnim parama kupovali elektri~nu energiju, koju su kasnije prodavali Srbiji po mnogo vi{oj cijeni. Od tog profita oni su 2004. osnovali Nacionalnu {tedionicu, a ove ~injenice dokazane su i pred Anketnim odborom Skup{tine Srbije. Mnogi su od vlade Vojislava Ko{tunice, koja je formirana marta 2004. godine, o~ekivali da odgovorne kazni zbog prevare. Me|utim, protiv ova dva tajkuna koja su bili sponzori Ko{tuni~inog DSS-a ni{ta nije

poduzeto. Razlog nereagovanja upu}eni su vidjeli u tome {to je {ef kabineta tada{njeg premijera Vojislava Ko{tunice bio Aleksandar Nikitovi}, kum Vojina Lazarevi}a, koji je pak kum i Vuku Hamovi}u. I dok su kumovske veze radile, Nacionalna {tedionica je 2006. godine prodata gr~koj EFG banci, a paket Vuka Hamovi}a i Vojina Lazarevi}a, koji su ulo`ili 6,2 miliona eura i 1,2 miliona dolara, pla}en je 41 milion eura! Najve}a tajkunska privatizacija u Srbiji - dokapitalizacija i prodaja Nacionalne {tedionice - uprkos zaklju~cima Anketnog odbora Skup{tine Srbije, vrlo brzo je zata{kana dolaskom Ko{tuni~inog DSS-a na vlast, a dvojac Hamovi}-Lazarevi} postao je najja~i centar mo}i u Srbiji! Umjesto da odgovaraju zbog na~ina na koji su izigrali dr`avu, oni su za vrijeme Ko{tuni~ine vlade od 2004. do 2008. krenuli da privatizuju i kupuju firme i nekretnine. . Tako je Vojin Lazarevi} tokom 2006. i 2007. kupio tri firme: Rudnap, Minel kotlogradnju za 184 miliona dinara (1,84 miliona eura), Zavod za fotogrametriju i Energosoft. Za to vrijeme Vuk Hamovi} se bacio . na izgradnju nekretnina, pa je na najatrak-

Ho}e li Vojin Lazarevi} i Vuk Hamovi}, najkrupniji tajkuni u Srbiji, nakon predsjedni~kih izbora hap{enje izbje}i bijegom kod svojih bh. partnera, Lagumd`ije i Dodika?!
40
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

REVIZIJA TAJKUNSKE PRIVATIZACIJE SRBIJE
Foto: Mario Ili~i}

TADI]EV OBRA^UN SA TAJKUNIMA TADI]EV OBRA^UN SA TAJKUNIMA tivnijoj lokaciji u Beogradu, na Terazijama, sagradio takozvanu pametnu zgradu B2, u koju je ulo`eno 30 miliona eura! Paralelno s tim poslovima, Hamovi} je privatizirao i Rudnik uglja Doboj (RS), gdje namjerava graditi termoelektranu.

Vuk Hamovi} ii Vojin Lazarevi}, koji su na Vuk Hamovi} Vojin Lazarevi}, koji su na prevaru privatizirali pola Srbije, prvi }e prevaru privatizirali pola Srbije, prvi }e do}i na udar srbijanskog pravosu|a do}i na udar srbijanskog pravosu|a

NIKO NE MO@E BITI PO[TE\EN
Srbijanski inspektori svojevremeno su protiv Lazarevi}a i Hamovi}a podnijeli krivi~ne prijave, ali jedino {to su time dobili jeste ~istka u MUP-u Srbije! Naime, beogradska policija je sredinom 2007. podnijela krivi~nu prijavu protiv ~etvorice biv{ih visokih funkcionera Elektroprivrede Srbije zbog potpisivanja {tetnih ugovora s kompanijama EFT Vuka Hamovi}a i Interface Vojina Lazarevi}a. Krivi~nom pri. javom obuhva}eni su i Vuk Hamovi} i Vojin Lazarevi}, koji su tada bili bliski vrhu srbijanske vlasti. Prema podacima navedenim u krivi~noj prijavi koju su sa~inili smijenjeni policajci, navodi se da je dr`ava o{te}ena za deset miliona eura! Me|utim, Hamovi} i Lazarevi} iskoristili su svoj ogroman politi~ki uticaj da zata{kaju krivi~nu prijavu, koja ih je te{ko kompromitovala. Intervencijom Dragana Jo~i}a, tada{njeg ministra policije, smijenjena su tri policajca koja su radila na ovom slu~aju. ^elnici Savjeta za borbu protiv korupcije sada tvrde da je Nacionalna {tedionica
17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

najupe~atljiviji primjer sumnjive privatizacije iz koje su kasnije proistekle mnoge druge. Član odbora Agencije za borbu protiv korupcije Čedomir Čupi} ka`e da dr`ava mora da poka`e odlu~nost: “Sve {to je sporno i za {ta postoje valjani materijalni dokazi treba do kraja preispitati, procesuirati i vi{e niko ne sme da bude po{te|en! Tako|e, mora i da se utvrdi kretanje tog kapitala i po zakonu ga i oduzeti!” Lazarevi} i Hamovi} su u beogradskoj ~ar{iji poznati kao sponzori Ko{tuni~inog DSS-a i Nikoli}evog SNS-a.

Treba jo{ napomenuti da je Lazarevi}, jedan od va`nijih strate{kih partera Zlatka Lagumd`ije, prije nekoliko godina uporno nastojao da do|e do ve}inskog paketa akcija sarajevskog Energoinvesta. Lazarevi} va`i za jednog od najuticajnijih ljudi u Srbiji, ~iji se interesi kre}u od trgovine naftom i strujom do bankarstva. Nekada{nji potpredsjednik prosrpske Narodne stranke u Crnoj Gori, pedesetogodi{nji Vojin Lazarevi}, poslovni ~ovjek ~iji se kapital procjenjuje na oko 500 miliona eura, pribli`io se Ko{tuni~inom kabinetu 2001. godine. U to vrijeme ve} je bio u sukobu s Milom \ukanovi}em, u ~ijoj vladi je jedno vrijeme bio saradnik za privredu, a poslije nerazja{njenog incidenta kada je na njega pucano, svoju politi~ku i poslovnu sudbinu vezao je za Beograd. Veoma sposoban i {armantan u komunikaciji, brzo se probijao u hijerarhiji uticaja kao ~ovjek koji umije da rje{ava probleme. Oni koji ga poznaju tvrde da je ~itav njegov politi~ki i dobrim dijelom poslovni uticaj zasnovan na izuzetnom lobiranju, za koje je, tvrde, pravi majstor. Koliko }e mu ovo njegovo umije}e pomo}i da izbjegne reviziju krajnje sumnjivih privatizacija u Srbiji, zabranu trgovine elektri~nom energijom i pljenidbu vi{emilionske imovine, bi}e poznato ubrzo nakon formiranja Vlade Srbije.
41

EVROPA, ODMAH MERKELOVA Niko ne može predvidjeti sve po IZGUBILA iz eurozone POKRAJINSKE
IZBORE
Kr{}anskodemokratska unija (CDU) kancelarke Angele Merkel do`ivjela je historijski poraz na izborima u Severnoj Rajni Vestfaliji, te Angela Angela je prema Merkel Merkel prvim procjenama osvojila malo vi{e od 26 posto glasova. Analiti~ari to nazivaju gorkim porazom za Merkelovu i to u pokrajini za koju se ka`e da daje ton saveznim izborima. Suparni~ka Socijaldemokratska partija (SPD) dobila je, prema procjenama televizije ARD, 38,8 posto, a njihovi ’prirodni’ koalicioni partneri, stranka Zeleni 11,8, tako da }e ova pokrajina u budu}nosti biti “crvena”, pod vodstvom Hanelore Kraft.

FRANCUSKA DAJE NOVI KURS EVROPI
Francois Hollande, koji je po~etkom sedmice preuzeo du`nost francuskog predsjednika, prvi je socijalisti~ki vo|a u Francuskoj nakon Francoisa Mitterranda, koji je na toj funkciji bio u dva sedmogodi{nja mandata (sedFrancois Hollande

Vrlo je izvjesno da će u Grčkoj u junu biti održani novi parlamentarni izbori, koji bi zemlju mogli dovesti do izlaska iz eurozone

H
42

o}e li Gr~ka iza}i iz eurozone i kakve bi bile posljedice, to je pitanje koje posljednjih dana okupira evropske medije - Grci su na izborima 6. maja glasali za stranke koje se protive strogim mjerama {tednje koje je Gr~ka du`na provoditi u zamjenu za nastavak isplate zajma. Ve}ina u novom parlamentu protiv je toga da se uop}e vra}aju dugovi. Prema sporazumu sa EU-om i MMF-om, Gr~ka je

u obavezi da drasti~no smanji plate i penzije, podigne porez i ukine hiljade radnih mjesta u javnom sektoru. Parlament bi sljede}eg mjeseca morao odobriti novo smanjenje potro{nje za 2013. i 2014. godinu u iznosu od 11 milijardi eura kako bi dr`ava dobila posljednju tran{u pomo}i. Obzirom da nije postignut dogovor o formiranju vlasti u Gr~koj bi se u junu trebali odr`ati novi parlamentarni izbori.
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

osljedice ukoliko Grčka iziđe
striktne mjere koje su dogovorene u zamjenu za pomo} za spasavanje od partnera u eurozoni. “Vrlo po{tujem gr~ku demokratiju, kao i gr~ki parlament, ali tako|e moram da po{tujem i ostalih 16 parlamenata”, kazao je on u razgovoru za italijanski TV kanal SkyTG24. “Ukoliko ti sporazumi ne budu po{tovani, to zna~i da nema uvjeta za nastavljanje s nekom zemljom koja ne po{tuje sporazume.“ Njema~ki ministar finansija Wolfgang Schäuble poru~io je da bi, ipak, i ako do toga do|e, eurozona “pre`ivjela izlazak Gr~ke“ iz te monetarne unije. ”Evropa ne}e tako lako potonuti. @elimo da Gr~ka ostane u eurozoni, ali oni tako|er treba da imaju volju za time i da ispune svoje obaveze”, kazao je za njema~ke medije. U me|uvremenu, banke se pripremaju za poslovanje gr~kom nacionalnom valutom koju neke od njih

mogodi{nji predsjedni~ki mandat ukinut je tek 2002.) od 1981. do 1995. godine. Hollande je preuzimaju}i du`nost kazao da }e evropske partnere svoje zemlje pozvati u pakt kojem }e ciljevi biti smanjenje deficita i ekonomski rast.

OPTU@NICE U AFERI PRISLU[KIVANJA U BRITANIJI
Rebecca Brooks, biv{a urednica tabloida News Of The World, medijskog magnata Ruperta Murdocha, u Velikoj Britaniji je optu`ena, zajedno sa suprugom Charliem, za ometanje pravde u aferi prislu{kivanja telefona, javio je BBC. Supru`nici Brooks prvi su osumnji~eni u toj aferi protiv kojih je podignuta i optu`nica poslije 18 mjeseci istrage. Rebecca je optu`ena za zavjeru zbog ometanja pravde, dok se njen mu`, trener rasnih konja, zaposlen u firmi koja je tako|e pripadala Murdochovoj medijskog grupi, suo~ava sa dvije optu`nice. Britanska policija je pokrenula istragu u januaru pro{le godine povodom sumnji da su novinari “News of The World“ prislu{kivali telefone poznatih li~nosti, politi~ara i `rtava zlo~ina kako bi imali vijesti za naslovne strane tabloida.

U STRAHU OD NOVIH IZOBRA
Ho}e li Gr~ka iza}i iz eurozone i kakve bi bile posljedice, to je pitanje koje posljednjih dana okupira evropske medije

BiH NA SUMMITU U CHICAGU
Generalni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je nedavno da pripreme za predstoje}i samit u Chicagu teku po planu i da }e najva`nije teme biti Afganistan, razvoj partnerstva i koncept “pametne odbrane”. Trodnevnom samitu u Chicagu, koji po~inje 20. maja, najve}em u povijesti NATO, prisustvovat }e 60 {efova dr`ava ~lanica i partnerskih zemalja, ali ne i predsjednik Rusije Vladimir Putin, za kojeg je Rasmussen rekao da je zauzet unutarnjim pitanjima. Generalni tajnik NATO-a je rekao da su na samit pozvani predstavnici Crne Gore, BiH, Makedonije i Gruzije, kako bi kao zemlje partneri imali prilike da prodube saradnju sa Alijansom. Iako ove ~etiri zemlje `ele da stupe u NATO, primanje novih ~lanica nije na dnevnom redu samita.
43

G r ~ k i p r e d s j e d n i k C a r o l o s Papoulias poku{ava privoljeti vo|e triju stranaka da osnuju koalicijsku vladu kako bi se izbjeglo odr`avanje novih parlamentarnih izbora koji bi zemlju mogli dovesti do izlaska iz eurozone, ali susret nije donio o~ekivani rezultat. Papoulias je na razgovore pozvao ~elnike tri stranke koje su osvojile najvi{e glasova na nedavnim izborima - Pasoka, Nove demokratije i Syrize, ali i predstavnike umjerene Demokratske ljevice. Gr~ka radikalna ljevica okupljena u stranci Syrizi odbila je po~etkom sedmice prijedlog predsjednika Papouliasa da se sastavi nestrana~ka, tehnokratska vlada kako bi se izbjegli novi izbori. Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barosso upozorio je u me|uvremenu gr~ke vlasti da bi trebalo da napuste euro ukoliko ne budu po{tovale
17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

nisu ni izbrisale iz svojih sistema otkako je prije vi{e od desetlje}a Gr~ka prihvatila euro, ali povratak na drahmu donio bi niz tehni~kih te{ko}a, pi{e agencija Reuters. Gr~ki izlazak iz eurozone stvorio bi niz zakonskih i prakti~nih problema bankama. Velik problem bankama eurozone bila bi gotovina koju bi morale imati za pojedince ili tvrtke koji posluju s Gr~kom. Njema~ki sedmi~nik Wirtschaftswoche izra~unao je tro{ak eventualnog gr~kog povratka na drahmu. Procjena za eurozonu je da bi mogla izgubiti 276 milijardi eura, od ~ega bi 77 milijardi morali pokriti njema~ki porezni obveznici. Sve realnija opasnost da Gr~ka napusti eurozonu, ~ije su posljedice u ovom trenutku nesagledive, poja~ava strahove da li bi se nakon Gr~ke isto moglo dogoditi sa Portugalom, [panijom, Italijom. (D. Savi})

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

U Gora`du otvoreno vi{e od 800 novih radnih mjesta Po~eli pregovori s MMF-om Elektroprivreda BiH nudi ranije projekte Stopa nezaposlenosti u BiH 27,2 posto

Novi kredit za vraćanje starog
Narednih desetak dana prote}i }e u znaku pregovora bh. vlasti s Me|unarodnim monetarnim fondom, ~ija je misija pristigla u Sarajevo sredinom sedmice. Pregovori }e se u osnovi svesti na saniranje golemih finansijskih rupa u bud`etima dva entiteta koje se procjenjuju na oko jednu milijardu KM, ali i reprogramiranje ranije odobrenog a djelimi~no iskori{tenog kredita MMF-a, ~ija }e prva rata u iznosu od 350 miliona KM sti}i na naplatu naredne godine. BiH je iskoristila tek tre}inu ranije odobrenog kredita MMF-a koji }e na naplatu sti}i 2013. godine (350 miliona KM) i 2014. godine (450 miliona KM) pa }e ukupne kreditne obaveze dr`ave u naredne dvije godine biti skoro udvostru~ene. Golemo pove}anje ino duga pada u krajnje nepovoljnom ekonomskom trenutku, kada su prakti~no svi va`niji ekonomski pokazatelji izrazito negativni. Nakon punih 25 mjeseci kontinuiranog rasta, izvoz BiH dramati~no je po~eo padati krajem prethodne i po~etkom ove godine, {to se izravno odrazilo na pad industrijske proizvodnje i nagli porast nezaposlenosti i nelikvidnosti. Rije~ju, stanje u privredi je alarmantno i to je nesumnjivo glavni uzrok bud`etskih problema s kojim se ve} dulje vremena suo~avaju dvije entitetske vlade. No, u pregovorima s MMF-om ne}e se rje{avati uzrok nego posljedice problema: aktuelne vlasti tra`it }e kredit iz kojeg }e nastaviti s finansiranjem nerealno visokog standarda administrativnog aparata dr`ave i bud`etskih korisnika kojima nije ni na kraj pameti da podijele sudbinu realnog sektora. Kredit MMF-a ne}e rije{iti nego }e samo odgoditi rje{avanje nagomilanih ekonomskih problema ~iji je uzrok neuskla|enost bud`etske potro{nje s realnim mogu}nostima sve slabije bh. privrede. MMF }e pomo}i BiH samo pod uvjetom da prisili aktuelnu vlast na radikalno kresanje bud`etske potro{nje, i to na svim pozicijama, u iznosu ne manjem od 20 posto. MMF nikako ne bi smio pristati na ulogu razmetljivog mecene koji izda{no kreditira nezaslu`enu rasko{ razma`enog {ti}enika.
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

ZAVI^AJNA INVESTICIJA ZAVI^AJNA INVESTICIJA
Vlasnik Preventa Nijaz Hastor Vlasnik Preventa Nijaz Hastor podigao je u rodnom Gora`du podigao je u rodnom Gora`du najmoderniju tvornicu najmoderniju tvornicu autopresvlaka u BiH autopresvlaka u BiH

“Prevent“ otvorio novu tvornicu u Goraždu
Sarajevska Prevent Grupa u vlasni{tvu Nijaza Hastora nadma{ila je vlastiti “standard“ uspostavljen ranije, prema kojem je svakog dana u godini u prosjeku otvarala jedno novo radno mjesto. Svake godine nakon osnivanja kompanije broj novouposlenih radnika rastao je za 350 do 400 novih radnika, no u 2012. godini porastao je za vi{e od 800 radnika! Na sve~an na~in sredinom maja otvorena je nova Preventova tvornica autopresvlaka u Vitkovi}ima kod Gora`da, ~ija je izgradnja trajala 15 mjeseci. Na zemlji{tu nekada{nje Azotare, Prevent je podigao modernu halu veli~ine 1.500 kvadratnih metara u kojoj }e 820 radnika proizvoditi autopresvlake za prvu ugradnju. Cjelokupna proizvodnja Preventove tvornice u Vitkovi}ima bazirana je na izradi autopresvlaka za novi VW-ov automobil “Golf 7“, ~iji }e se prvi primjerci pojaviti na tr`i{tu krajem ljeta. S novom tvornicom u Vitkovi}ima, Prevent Grupa se u~vrstila na poziciji
44

najve}eg privatnog poslodavca u regiji, s ukupno ne{to vi{e od 18.000 uposlenih radnika, od kojih je najve}i broj (vi{e od 5.000) uposleno u BiH, u Preventovim pogonima za proizvodnju autodijelova, prodajnoj mre`i i servisima ASA, Mojoj banci, osiguranju i drugim organizacijama koje posluju pod zajedni~kim krovom Grupe. Prevent je u BiH zapo~eo s radom 1999. godine s ukupno 50 uposlenih radnika, nakon ~ega je prakti~no svake godine izgradio novu ili kupio neku od postoje}ih tvornica autodijelova. U posljednjih nekoliko godina, Prevent je imao nekoliko zapa`enih akvizicija u svijetu: kupio je tvornicu sjedi{ta Eybl sa sjedi{tem u Austriji, koja ima proizvodne pogone u Njema~koj, Ma|arskoj, Slova~koj, Rumuniji; kupio je i veliku tvornicu za preradu ko`e u Francuskoj te tvornicu RIO glas za izradu automobilskog stakla, kao i tvornicu RWB u Njema~koj, koja je specijalizirana za proizvodnju automobilskih sjedi{ta itd.

Privatizacija elektrosektora na mala vrata
Foto: Mario Ili~i}

Najvrednije i najambicioznije projekte na 3. Sarajevo Business Forumu nesumnjivo je predstavila Elektroprivreda BiH. Na listi projekata za koje EPBiH tra`i partnere na{li su se prakti~no svi elektroenergetski objekti ~ija je izgradnja planirana tokom posljednjih tridesetak godina, uklju~uju}i i dvije velike termoelektrane u Tuzli i Kaknju, kao i nekoliko hidroelektrana srednje snage na Neretvi, Drini, Uni i Bosni, ~ija je izgradnja osporena prije ~etiri godine u bjesomu~noj politikantskoj kampanji u re`iji SDA i SDP-a. Iako je sve ponu|ene energetske projekte prije ~etiri godine verificirala Vlada Federacije BiH, koja je za osam najatraktivnijih projekata uspjela prona}i i respektabilne ino partnere, izgradnja je blokirana pod sna`nim pritiskom dvije partije, SDA i SDP, kojima su energetski projekti bili samo sredstvo u postizanju glavnog cilja: obra~una sa Strankom za BiH kojoj se posve neosnovano pripisivalo autorstvo nad energetskim projektima, ~ak i onima ~ija je izgradnja planirana cijelu deceniju prije nego {to je ova partija osnovana (npr. HE Vranduk, TE Tuzla, TE Kakanj itd)! Aktuelna uprava Elektroprivrede BiH iza{la je pred investitore s prakti~no identi~nim projektima, no s ne{to promijenjenim uvjetima izgradnje i eksploatacije energetskih objekata. Investitorima se sada nudi suvlasni{tvo u elektroenergetskim projektima, za razliku od ranijeg plana koji je investitorima nudio mogu}nost da ulo`eni novac vrate preuzimanjem elektri~ne energije, pri ~emu bi svi novoizgra|eni elektroenergetski objekti ostali u isklju~ivom vlasni{tvu Elektroprivrede BiH. Model koji zagovara aktuelna uprava EPBiH u izravnoj je suprotnosti s odlukom Parlamenta Federacije BiH, kojom je precizirano da se elektroenergetski sektor izuzima od privatizacije i da ostane u isklju~ivom vlasni{tvu dr`ave.

POTRAGA ZA PARTNERIMA
EPBiH ponudila je na Sarajevo Business Forumu sve projekte koji su ranije osporeni

Najveća nezaposlenost u Makedoniji i BiH
Stopa nezaposlenosti u BiH, koja trenutno iznosi 27,2 posto, me|u najvi{im je u regionu. Vi{u stopu nezaposlenosti ima samo Makedonija i ona iznosi 31,8 posto. Me|u dr`avama biv{e Jugoslavije, najni`u stopu nezaposlenosti ima Slovenija — 8,2 posto, dok je stopa nezaposlenosti kod svih ostalih dr`ava u regiji daleko iznad prosjeka Evropske unije.
17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

45

PALESTINSKO - IZRAELSKI RADIKALIZAM

Od 15. maja oko 2.500 palestinskih političkih zatvorenika u Izraelu štrajkuje glađu, protestirajući tako protiv izricanja zatvorskih kazni bez prethodnog suđenja; novi tekst o permanentnoj krizi na Bliskom istoku za naš magazin napisao je politički analitičar i urednik magazina “Novi plamen” iz Zagreba

MRŽNJA SE NE MOŽE ISKORIJENITI MRŽNJOM

Pi{e: MLADAN JAKOPOVI]

I

zraelska vlada ovih dana ~vrsto se suprotstavila zahtjevima palestinskih politi~kih zatvorenika - oko 2.500 zatvorenika od 15. svibnja {trajkaju gla|u, a neki su u {trajku ve} oko mjesec dana, protestiraju}i tako protiv izricanja zatvorskih kazni bez prethodnog su|enja, zatvaranja u samice, ograni~enih prava na obiteljske posjete i nedostatka mogu}nosti edukacije u zatvorima, obrazla`u}i da bi udovoljavanje njihovim zahtjevima dovelo do kolapsa izraelskog policijsko-pravosudnog sistema. Ovakav stav Vlade istaknut je usprkos tome {to stotine palestinskih zatvorenika, uklju~ uju}i 24 palestinska parlamentarca, robijaju u izraelskim zatvorima bez sudskih postupaka.

HISTORIJA KONFLIKTA
Izraelska vlada je na koncu, ipak, napravila neke ustupke kada je rije~ o po-

sjetima i uvjetima u zatvorima, te objavila kako ne}e produljivati {estomjes e~ne zatvorske kazne bez su|enja, ukoliko se u me|uvremenu ne pojave novi dokazi. Me|utim, svi navodni dokazi protiv zatvorenika ostat }e tajna, tako da je potencijal za zlouporabe neograni~en. Spomenute promjene u zatvorskom re`imu uvedene su tek nakon {to je nekoliko {trajka~a gla|u dovedeno na rub smrti, a rizik od novog “zatezanja” politi~kih odnosa izme|u Izraela i Palestine postao prevelik. Kao {to historija konflikta pokazuje, jedan od glavnih problema izraelskih zvani~nika u ovakvim vrstama politi~kih konfrontacija, izuzev potrebe da zadovolje svoje naj~vr{}e politi~ke saveznike i frakcije, jest rizik od dozvoljavanja Palestincima da ostvare neke ciljeve putem neoru`anog otpora. Rast palestinskog ekstremizma, utjelovljenog u Hamasu, bio je direktno povezan sa izraelskom strategijom “zavadi pa vladaj” i potiskivanjem sekularnih, racionalnijih alternativa. Jo{ od ‘60-ih godina, Izrael je davao prednost radikalnom Hama-

su u odnosu na tada dominantnu sekularnu Palestinsku oslobodila~ku organizaciju (PLO). To se uklapalo sa {irom strategijom SAD-a koja je, uglavnom preko Saudijske Arabije, financirala i na druge na~ine podr`avala islamiste u njihovoj borbi protiv sekularnih nacionalista i socijalisti~kih partija. Kada je desni~arska stranka Likud do{la na vlast, dr`ava Izrael je ~ak sama financirala islamiste. Shvataju}i zna~aj ideolo{ke borbe u o~uvanju vlastite he-

Postoji nada da }e razli~ite interpretacije palestinskih i izraelskih interesa sprije~iti novi rat i krvavi sukob sa Iranom
46
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

DOKAZI KAO TAJNA
Foto: Reuters

TEROR IZRAELACA
Nastavlja se agonija Palestinaca, koji se jo{ uvijek bore za svoja prava

gemonije, Izrael je odbacio palestinskog aktivistu Mubaraka Awada, kr{}anskog mirotvorca koji se zalagao za nenasilni otpor protiv izraelske okupacije, dok je istovremeno dopustio osniva~u Hamasa, {ejhu Ahmedu Yassinu da distribuira antisemitsku literaturu i poziva na oru`ano uni{tenje dr`ave Izrael. Sli~no tome, do kraja 1993. ameri~ki zvani~nici sastajali su se sa liderima Hamasa i odbijali bilo kakvu komunikaciju sa PLO-om, premda se PLO, suprotno Hamasu, odricala terorizma i op}enito nije sudjelovala u nasilnim islamisti~kim akcijama. Dok je pristalicama PLO-a uskra}en pristup medijima i pravo na organizaciju politi~kih skupova, izraelske okupatorske vlasti dozvolile su radikalnim islamskim grupama da odr`avaju mitinge, objavljuju necenzurirane tekstove u novi17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

nama i ~ak da pokrenu vlastitu radio stanicu (kao i da izgrade vlastite d`amije, {kole, klubove i biblioteku u Gazi). Nakon desetlje}a ovakvog odnosa, PLO je ostao bez ideja i dezorijentiran. Umjerenost ove organizacije nije rezultirala nikakvim zna~ajnijim napretkom u pregovorima sa izraelskom Vladom. Arafat je umro kao pora`en ~ovjek, izoliran i u ku}nom pritvoru. Dok je PLO posustajao pred nemo}i i korupcijom, Hamas je ispunio prazninu svojim ratobornim i samouvjerenim stavom.

PLODNO TLO ZA EKSTREMIZAM
Suo~eni s promjenama u palestinskom vodstvu 2006., Izrael i SAD samo su preina~ili svoju dokazanu strategiju stvaranja tenzije i podjela me|u palestinskim

snagama i po~eli podr`avati PLO-ov Fatah novcem i oru`jem, potcjenjuju}i pri tome slabo popularnu legitimnost koja je PLO-u jo{ preostala. U tajnom izvje{taju koji je procurio u javnost, biv{i UN-ov koordinator za mirovni proces na Bliskom istoku Alvaro de Soto navodi kako su “Amerikanci o~igledno ohrabrili kon frontaciju izme|u Fataha i Hamasa” i “radili na tome da izoliraju i oslabe Hamas, a osna`e Fatah sa priznanjem i oru`jem.” U me|uvremenu, kontinuirana blokada i ekonomski krah tako|er su pomogli Hamasu da u svoje redove regrutira nezaposlene i frustrirane mlade ljude. Nasilje i siroma{tvo plodno su tlo za ekstremizam. Jedan od tragi~nih aspekata konflikta bio je “permanentni mentalitet opsade” izraelskog naroda, kultura straha i kontrole poticana kako od izraelskih politi~kih elita tako i od palestinskih ekstremista, te slu`enje vje~nom pravdanju desetlje}a neprijateljstava, me|usobne netolerancije, okupacije i segregacije. Pitanje prava palestinskih zatvorenika moglo bi osna`iti {iri nenasilni pokret za pravdu Palestinaca, a to bi u perspektivi oja~alo potencijal zajedni~kog izraelsko-palestinskog mirovnog pokreta, kao i zdravije politi~ke tendencije u palestinskom i izraelskom dru{tvu, {to bi ujedno otvorilo prostor za pozitivan i proaktivan me|unarodni anga`man. Upravo to je razlog zbog kojeg su izraelske elite toliko odlu~ne u namjeri da potisnu sve nenasilne palestinske politi~ke taktike i strategije te za{to bi, uprkos djelimi~nom takti~kom “povla~enju” u slu~aju {trajka gla|u zatvorenika, mogli odlu~iti da namjerno poja~aju tenzije. Obeshrabruju}i i gu{e}i mirovne kampanje i glasove humanosti u palestinskim (kao i u izraelskim) redovima, izraelski politi~ki aparat~ici `ele zadr`ati trajnu dominaciju militantnih glasova, {to je po`eljnije nego se pomaknuti s mrtve ta~ke i pregovarati sa umjerenim stranama. Politi~ki radikalizam na obje strane otkriva jednostavnu istinu: mr`nja se ne mo`e iskorijeniti mr`njom. Ipak, postoji nada da }e razli~ite interpretacije palestinskih i izraelskih interesa sprije~iti novi rat i krvavi sukob sa Iranom. Relativna stabilnost uspostavljena sa N etanya huovom nedavnom izbornom pobjedom i njegova manje desni~arska koalicija (kao i dolazak francuskih socijalista na stalno mjesto u Vije}u sigurnosti koji }e uslijediti nakon Hollandeovog izbora za predsjednika) mogli bi blago pove}ati nade za kompromis u mirovnom procesu. Pa ~ak i ako ve}ina palestinskih zatvorenika u Izraelu vjerojatno vi{e ne}e ugledati “svjetlo dana”.
47

GRBAVICA KAO OBITELJSKI BIZNIS

AMAR OSIM
Nogometaši sarajevskog ŽELJEZNIČARA nakon godinu dana pauze ponovo su postali prvaci Bosne i Hercegovine, na čelu sa menadžerom AMAROM OSIMOM (45); za SB govori najuspješniji trener u historiji bh. nogometnog prvenstva, koji je sa ŽELJOM osvojio četiri naslova prvaka

NAJTROFEJNIJI TRENER U BiH ZA SB
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

[

tura, wikipedijski sro~ena biografija kazat }e kako je u dva navrata, od 2001. do 2004. te od 2009. godine do danas, kao trener @eljezni~ara ~etiri puta postajao prvakom BiH. Kazat }e i kako u svojoj karijeri ima osvojen i japanski Kup sa JEF Unitedom… No, `ivotopis Amara Osima te{ko da }e ponuditi odgovor na pitanje o tajni njegovog uspjeha. Ve} odavno na njega ne gledaju kao na talentiranog momka koji je sin velikog, poznatog oca. Kada je @eljezni~ar u pitanju i uspjesi ovoga kluba, Amar je ve} odavno nadma{io Ivicu. Koliko god to navija~ima @elje zvu~alo kao svetogr|e. Ali je to fakat, jer Ivica nikada sa @eljom nije, kao trener, bio prvak dr`ave. A Amaru je to po{lo za rukom ~etiri puta. I ~ini se da }e jo{ dugo vremena pro}i dok neko, ako uspije ikada, dostigne ono {to je Amar Osim napravio u ovome klubu. No, o naslovima prvaka Amar za sada, ne razmi{lja. Kako se bli`i kraj sezone, ima jo{ samo jedan neostvareni cilj. “Volio bih se naspavati“, ka`e. “U posljednje vrijeme nisam ba{ u dobrim odnosima sa spavanjem. Ne znam zbog

~ega. Ima i objektivnih razloga, ima i ne~ega {to je do mene. Puno razmi{ljam o fudbalu, to je jedan od razloga, ali i to {to smo stalno na putu, stalno mijenjam krevete po hotelima.“ Valjda je to usud sporta{a. Da im dosade putovanja o kojima normalan svijet ma{ta, {tede}i novac za obilaske zanimljivih mjesta. “Nekad mi putovanja i ne prijaju, ali dobro... Zadnjih dana mi je najve}a `elja naspavati se.“

KRITI^KI SE ODNOSIM PREMA SVEMU
Kako u posljednje vrijeme, iz samo njemu znanih razloga, slabo spava, do duboko u no} razmi{lja o nogometu, o taktici, o utakmicama koje je njegov tim igrao ili }e tek odigrati. “Razmi{ljam uglavnom o stvarima koje treba da popravi{, da ne bude kako ne treba, a uvijek ima stvari koje su kako ne treba... Pogotovo kada je neko ~esto kriti~ki raspolo`en kao ja, onda misli{ {ta bi trebalo u~initi da to vi{e ne bude tako, da bude bolje...“ Kriti~ki raspolo`en? Da, tom je karakternom crtom vjerovatno na svog oca Ivicu, koji je ~ak i u danima najve}e slave eufori~ne oko sebe svojim razmi{ljanjima spu{tao na zemlju. “Uvijek se odnosim kriti~ki prema stvarima, takva mi je valjda narav. [ta ja znam, ima{ ljude koji su uvijek svime zadovoljni, ja takav nisam. Pretpostavljam

da tu ima i Ivi~inih karakteristika. Takav je, takav sam“, ka`e. Mnoge to kod Amara vjerovatno nervira, niko zaista ne zna kako se osje}aju igra~i koje naru`i ~ak i u trenucima slavlja, no ~injenica je da bje`i od euforije. [tavi{e, nekad se ~ini kako svoj rad i ono {to pravi sa @eljom na neki na~in i minimizira. “Ne znam, ne mislim da je lak{e osvojiti prvenstvo ovdje nego negdje drugo. Ne mislim ni da minimiziram to {to osvajamo, jednostavno poku{avam biti realan. I govoriti ono {to jeste. Da sam imao sre}u da budem u pravo vrijeme na pravom mjestu. E sad, mo`emo o tome raspravljati koliko sam ja doprinio tome da bude pravo mjesto. O tome se da pri~ati, ali je tako.“ Četiri naslova prvaka osvojena na sre}u? U to mu niko ne}e povjerovati. Nekada se govorilo kako mu je naslove donio otac svojim savjetima, drugi su pak pri~ali kako je onaj od prije dvije godine “kupljen“ mimo terena... Tra`ili su se razni razlozi njegovog uspjeha, no Amar je uvijek to obja{njavao na jednostavan na~in. Uspjeh se posti`e samo radom. A on je posljednje tri godine krvavo radio, donosio u klub ~ak i ono {to je nominalno zadatak uprave, brinuo o mnogim stvarima mimo tima i van terena koje ga se, u normalnijim okolnostima, ne bi trebale ticati. I zato je nagra|en. Sre}a, definitivno, s tim nema nikakve veze. “Dobro, ne znam {ta bih rekao, ne izgleda mi to {to sam ~etiri puta prvak dr`ave kao neko vanserijsko dostignu}e. Barem ne meni, ali opet je to stvar mog mentaliteta, ja nikada nisam zadovoljan. Nikada mi nije sve potaman. Jednostavno, znam gdje radim, znam koliko se trudim znam kakvi su ljudi oko mene, kakve su okonosti u fudbalu i dru{tvu i za mene je to, ne}u re}i, normalno, ali je logi~no da budemo tu gdje jesmo.“ Ne bi mu, valjda, kakvog je

“Nikada ne bih pristao da se zbog novca odreknem svoje slobode; kada mi je budu uskratili, oti}i }u i iz @elje“
48
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

NAJUSPJE[NIJI ^LAN PORODICE OSIM
@ELJIN VLAKOVO\A @ELJIN VLAKOVO\A

Amar Osim, trener Amar Osim, trener nogometa{a sarajevskog nogometa{a sarajevskog @eljezni~ara, osvojio je ~etiri @eljezni~ara, osvojio je ~etiri naslova prvaka BiH ii tri naslova prvaka BiH tri naslova osvaja~a Kupa BiH naslova osvaja~a Kupa BiH

17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

49

GRBAVICA KAO OBITELJSKI BIZNIS

GU[INA MRE@A GU[INA MRE@A POMAGA^A POMAGA^A

Amar Osim ii Adnan Gu{o Amar Osim Adnan Gu{o najzaslu`niji su za @eljin najzaslu`niji su za @eljin niz nepobjedivosti niz nepobjedivosti

karaktera, potaman bilo ni u Barceloni. “Ne znam jer nemam tih drugih iskustava osim tog iskustva iz Japana gdje su ti ipak puno ve}a sredstva na raspolaganju, bolji su uslovi rada, bolji su igra~i. Mnogo vi{e stvari ti je poslo`eno da bi mogao svoj posao raditi onako kako treba{ raditi. Ok, to je dobro iskustvo, ali ja radim sada u ovakvim okolnostima i to mi sad-zasad pa{e“, kazat }e. “Ne vidim se u druga~ijim okolnostima, u situaciji kada ima{ sve na raspolaganju i onda samo treba da poslo`i{ ko {ta radi.“

NE BIH I[AO KOD MAMI]A
Zanimljivo je da, iako je najuspje{niji trener u poslijeratnom bh. nogometu, ne `eli i}i raditi u inozemstvo. To obja{njava motivom koji ima kada je u pitanju ne samo gra|enje ekipe koja }e osvajati trofeje, nego i ure|enje kluba koji }e rasti iz godine u godinu. “Znam kako izgleda kako je raditi u druga~ijim uslovima jer sam tako radio tri
50

godine u Japanu. Zasad me sve ovdje motivira i nemam neku `elju, ne `elju nego poriv da bi po svaku cijenu htio od toga bje`ati. Jo{ uvijek dovoljno zadovoljstva nalazim u onome {to ovdje radim i kada to ne bude tako, onda }u se druga~ije pona{ati. Jer jo{ uvijek vidim dovoljno prostora za napredak i u sku~enim okolnostima i mogu}nostima jer se neke stvari popravljaju i dok tako bude, imat }u motiv. Kad ne budem vi{e imao motiv, onda }u vjerovatno gledati da se ‘fatam noge’ kao {to svi ovdje o tome ma{taju. Zasad ostajem ovdje, jer ovo {to radim me ispunjava.“ Protekle tri godine, kako je u drugom mandatu u @eljezni~aru, imao je, kako ka`e, “nekih ponudica“. No, sve ih je redom odbijao. A takvu odluku, ma kako ona mo`da nekome ~udno izgleda, poja{njava `eljom da sa svojim suradnicima izgradi klub. U pravom smislu te rije~i. “Meni je bitno da sam tu ne{to zapo~eo, {to su ljudi u klubu ne{to zapo~eli i to mi daje
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

NAJUSPJE[NIJI ^LAN PORODICE OSIM

GRBAVICA VI[E GRBAVICA VI[E NIJE RANA LJUTA NIJE

Amar Osim na terenu Amar Osim na terenu stadiona na kojem je stadiona na kojem je sazrijevao ii kao trener ii sazrijevao kao trener kao ~ovjek kao ~ovjek

dovoljno motiva da ostanem, da radim ovdje. Bio sam vani, znam kako to izgleda i meni nije o glavu da moram i}i zbog nekih drugih stvari. Zasad sam zadovoljan, koliko }e to trajati ne znam ali znam da imamo prostora za napredak i biti dio toga je veoma primamljiva opcija.“ Spominjao se i kao trener zagreba~kog Dinama, tamo{nji su mediji pisali kako je njegov izbor bio jedna od sigurnijih opklada kada je u pitanju novi trener hrvatskog prvaka, no Amar ka`e kako bi se te{ko odlu~io na odlazak u Hrvatsku. Te{ko, ~ak i kada bi, kao pro{le godine Vahid Halilhod`i}, dobio 900 hiljada eura vrijedan ugovor. “To je fin novac, samo {to tamo ne mo`e{ raditi ni blizu onoliko slobodno koliko mo`e{ ovdje. Ne vrijedi tih para ta sloboda. Vrijedi samo onda kada radi{ kako ti misli{ da treba, a ne

MLADI OSIM
Nogometni po~eci sredinom ’80-ih godina
17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

kako ti neko drugi naredi da radi{.“ A slobodu ima u svemu, od izbora igra~a do toga da mo`e “naru`iti“ one koji su na stadionu odgovorni za stanje travnjaka. “Vjerovatno bih poludio i oti{ao kada bih vidio da ljudi svjesno rade neke stvari i ne `ele da ih popravljaju. To sad nije slu~aj. Jo{ uvijek oko sebe osjetim pozitivnu energiju i klimu, i osje}am da ljudi imaju pozitivne namjere, barem ovi najbli`i oko mene. I dok bude tako, to }e mi biti garant da }emo i dalje sura|ivati i da }emo napredovati. To je meni, zasada, dovoljno. Koliko }e trajati, ne znam, ali zasad mi je ok“, ka`e, vjeruju}i da ljudi koji ga okru`uju nisu zavidni zbog njegove karizme i naslova koje je osvajao. “Zavist? U najbli`em okru`enju je ne osjetim. Ne osjetim da je ima u svijetu u kojem se kre}em, o ostalima i nisam ne{to razmi{ljao.“ U svla~ionici, sa “neposrednim proizvo|a~ima“ je onakav kakav je i u `ivotu van stadiona. “Kakav sam u svla~ionici? Debeo!“ Autoritet ima, to je definitivno, no nije kratkog fitilja poput Alexa Fergusona da svoje najbolje igra~e, kada ga nerviraju, ga|a kopa~kom. “Ja sam ja i takav sam. Kako me ljudi do`ivljavaju, to je druga stvar. Nisam pretjerano razli~it od onoga kakav sam ina~e u privatnom `ivotu. A to znaju ljudi koji me poznaju u privatnom `ivotu. Ti me zna{ privatno, pa me ti opi{i.“ Mogli bi, no onda bi morali napisati mnogo toga o ~emu Amar ne `eli da se pri~a. Od toga koliko poma`e svom klubu, koliko mu traje radni dan, kakav mu je odnos sa slavnim ocem i ostatkom veoma zanimljive porodice Osim. Čiji ~lanovi, Amarovi brat i sestra Selimir i Irma, tvrde kako mama Asima najvi{e zna o nogometu od njih svih. Ivica se, zasada, ne izja{njava...
51

IN MEMORIAM

Fotografije DANILA KRSTANOVIĆA obišle su cijelu planetu i bile svjedokom užasa koji su preživljavale Sarajlije tokom opsade; naš veliki fotoreporter preminuo je 12. maja, a o njegovoj blistavoj karijeri dugoj četiri decenije govore Krstanovićevi prijatelji i kolege

ON, DANILO
UMJETNOST UMJETNOST BEZ KONVENCIJA BEZ KONVENCIJA
Danilo Krstanovi} bio Danilo Krstanovi} bio je jedan od najve}ih je jedan od najve}ih fotoreportera u regiji fotoreportera u regiji

a samom ulazu na groblje Sv. Mihovil u Sarajevu ve} nekoliko dana mo`e se vidjeti ~itulja velikom sarajevskom fotoreporteru, umjetniku Danilu Krstanovi}u, i pro~itati, izme|u ostalog: Oti{ao u miru i tiho kao {to je i `ivio. I, zaista, da li se iko, ko je poznavao Danila, ikada naljutio na njega? Te{ko. Kao {to je i te{ko prihvatiti ~injenicu da nas je napustio. “Mirno i tiho”, 12. maja, u 61. godini. Upravo zbog Sarajlija, dostojanstvenih, postojanih, iskrenih, kakvim je pripadao i Krstanovi} a koje smo ispratili na drugi svijet, Abdulah Sidran je, prepoznaju}i jo{ ranije “fenomen epidemijskog umiranja ljudi poslije rata”, prije gotovo pet godina napisao re~enicu: Ima l’ u ovom gradu iko da nije umro? I kad bi pisao svoju novu Moriju, ba{ bi sada bilo ru`no re}i dopunjeno izdanje, u njoj bi se na{la i pjesma: (danilo). Po{tovao je Avdo neizmjerno Danila i do{ao mu na posljednji ispra}aj, na Sv. Mihovil.

N

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI], ZORAN KANLI], ARHIV “OSLOBO\ENJA”

“[TA IMA VEZE?”
No, hipotetici ovdje nema mjesta, ali faktima, neospornim i ta~nim, napose lako provjerljivim podacima, itekako ima. Zato i ovaj tekst. U ~ijem }ete okviru pro~itati i re~enice Danilovog prijatelja i kolege, Mladena Pikuli}a, koji pi{e i o mantri i legendarnoj Krstanovi}evoj non{alantnoj upitnoj re~enici: [ta ima veze? U kakvom }e sje}anju Danilo Krstanovi} ostati biv{em reporteru, korespondentu i direktoru Reutersa BiH i Reuters Mediae za Jugoisto~nu Evropu Samiru Kori}u, pitamo ga: “Danilovo ~uveno {ta ima

Samir Kori}: “Danilo Krstanovi} nikada re~enicu nije zapo~injao sa - ja, on nikada nije do{ao i rekao da ima neki problem, on nikada ni{ta nije tra`io!“
52
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

DANILO KRSTANOVI] (1951. - 2012.)

OPSADA SARAJEVA
Danilo Krstanovi} krstario je ulicama Sarajeva tokom rata (fotografije gore); njegovo Oslobo|enje u plamenu (fotografija dolje)

veze? na kraju se pokazalo samo kao neki njegov gard, neka odbrana od spoljnog svijeta. Ako ~ovjek u, haj’mo re}i, ugodnim `ivotnim uslovima umre u 61. godini od mo`danog udara, a da prije toga nije bilo nikakvih naznaka da bi se ne{to takvo moglo desiti, onda to {ta ima veze? dobiva,

po meni, drugo zna~enje. Kad bi on rekao {ta ima veze?, onda vi{e niko poslije toga ne bi ni{ta pitao. Za{to je to tako, ne znam. On nikada re~enicu nije zapo~injao sa - ja, on nikada nije do{ao i rekao da ima neki problem, on nikada ni{ta nije tra`io! Ako je toga nekada i bilo de{avalo se samo zato {to

u datom momentu nije mogao do}i do ne~ega {to je trebalo njegovoj k}erki. Pa bi okrenuo deset krugova oko nekoga prije nego bi ga skromno upitao, eto, mo`e li ne{to. Stra{no je volio svoju porodicu, a naro~ito k}erku Renatu. Jedino je tada pokazivao svoje emocije. A probleme je, valjda, nosio u sebi, pa ga je i to {ta ima veze? na kraju ko{talo.” Kori} se prisje}a i doga|aja od prije petnaest godina, kada je u posjetu Sarajevu do{ao tada{nji predsjednik SAD-a Bill Clinton sa svojom porodicom. “Radili smo 1997. za Reuters... E, sada, da li dolazak, ili odlazak Billa Clintona iz Sarajeva, ali, to su{tinski vi{e nije ni bitno. U jednoj ogromnoj gu`vi izme|u reportera i fotoreportera, primijetio sam da Danila nema i da ne}emo imati fotografiju. A on se odmakao iz sve te gu`ve, uzeo veliki objektiv, na{iljio i snimio fotografiju koju su prenijeli svi, ali apsolutno svi printani strani mediji.”

DANILOVA MORALNA NA^ELA
Danilo Krstanovi} ro|en je u Sarajevu, 1951. godine. Radio je kao fotograf u sarajevskom Oslobo|enju, a onda i u Agenciji Reuters. Bio je ~lan ULUPUBiH-a. Tokom rata u Bosni i Hercegovini postavio je dvije izlo`be o Sarajevu. Ratne slike Sarajeva i izlo`bu pod nazivom Sarajevo, koja je obi{la Evropu. U Galeriji Java 7. aprila ove godine, pak, otvorena je izlo`ba fotografija iz vremena opsade Sarajeva, ~iji su autori, pored njega, i Zoran Kanli} i Dejan Veki}. “Danila sam upoznao kada sam se po~injao baviti fotografijom, prije nekih ~etrdesetak godina. Danilo je tada ve} radio u Oslobo|enju i bio je pretpla}en za sportsku fotografiju, jer niko kao on nije znao zabilje`iti pravi momenat. Uvijek je bio spreman pomo}i i posavjetovati mla|e kolege, prenijeti tu svoju blagost i pozitivnu energiju. Te{ko je pri~ati o velikim i plemenitim ljudima. Najbolje je imati sre}u da `ivite i radite s njima, da ih poznajete.
53

PAPE U AKCIJI
Na{ legendarni fotoreporter uradio je izvrstan posao na utakmici izme|u HSV-a i Sarajeva, koja je u okviru Kupa UEFA odigrana u Hamburgu 1980. godine
17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

IN MEMORIAM
MLADEN PIKULI] O DANILU KRSTANOVI]U

“Fotografiju je smatrao toliko ozbiljnom da ju je zamijenio za nedjeljni porodični ručak”
“[ta ima veze? bila je mantra i non{alantna upitna re~enica Danila Krstanovi}a, koji je na smiren i blag na~in uvijek reletivirao probleme u foto-redakciji Oslobo|enja. Njegova blagost te je jednostavno prikovala za stolicu da si, kao hipnotisan, sam sebe upitao: Pa, stvarno, {ta ima veze? Volio je sport, pa je svake nedjelje godinama stajao iza gola, da li na Ko{evu ili na Grbavici, to njemu nije bilo va`no. Va`na je bila dobra i kvalitetna fotografija. Znao se nama kolegama po`aliti: Da mi je samo Nikonov objektiv 300 mm 2,8, kakve bi tek onda fotke pravio! To je jedina primjedba koju sam ikada ~uo od njega. Taj objektiv mu je izgleda bio san, ali i sa onom ’nesportskom opremom’ pravio je genijalne fotke. Fotografiju je
Mladen Pikuli}

smatrao toliko ozbiljnom da ju je zamijenio za nedjeljni porodi~ni ru~ak. Ne, Ninu i Renatu je, naravno, vi{e spominjao i volio od fotografije, ali bio je tradicionalno odgojen. Ipak: ’slu`ba je slu`ba’. Nije ni ~udno.

Poticao je iz fotografske porodice i sve je nau~io od svog oca Slobodana, ~uvenog majstora fotografije. [ta bi vi{e fotograf mogao po`eljeti: otac fotograf, stric se bavi fotografijom, a ti upravo zavr{io fotografsku {kolu i radi{ u elitnim dnevnim novinama. Jo{ samo taj objektiv 300 mm 2,8, znao je ponekad re}i. Dnevna novina je `iva hektika. Telefoni stalno zvone i nikada ne zna{ da li zove de`urni urednik, pani~no tra`e}i fotografiju da je zaka~i uz tekst; da li zovu sa deska pani~no `ele}i imati fotografiju na uvid ili pak {tamparija pani~no zove, jer ne mogu krenuti sa rotacijom zato {to nema fotografije. U svoj toj gunguli i organizovanom haosu, samo bi Danilo znao budisti~ki smireno re}i: [ta ima veze?

Od prvog dana rata zajedno smo krstarili sarajevskim ulicama. Njemu je prijalo moje dru{tvo, a meni njegova smirenost, dok nam granate fiju~u iznad glava. Njegova opu{tenost je bila tako apsurdna u ratnom de{avanju da mi se ~inilo da sve oko mene nije realno, jer upravo Danilova smirenost negira stotine granata koje padaju po gradu. Do|em u apsurdnu situaciju kome da povjerujem: Danilu, koji se ne obazire na granate, ili upravo na granate, koje ru{e ku}e i ubijaju ljude? On je u tom trenutku bio kao apaurin za smirenje ili dva gutljaja konjaka da do|e{ sebi. Preselio se u raj. [ta ima veze? Pa to je i zaslu`io. Sigurno slika derbi @eljo Sarajevo, sa objektivom 300 mm 2,8. A, {ta bi drugo?

POSLJEDNJA IZLO@BA I POSLJEDNJI ISPRA]AJ
Danilo Krstanovi}, Zoran Kanli} i Dejan Veki} na otvaranju izlo`be 7. aprila ove godine (skroz lijevo); Krstanovi} je sahranjen 14. maja na sarajevskom groblju Sv. Mihovil (lijevo)

Rad za agenciju Reuters je shvatio kao svoju obavezu da putem nje prenese svijetu ono {to je zadesilo njegove sugra|ane i voljeni grad. Na nama, njegovim kolegama i prijateljima, ostaje da se pona{amo po njegovim moralnim na~elima i da to prenesemo na novu generaciju”, ka`e Zoran Kanli}. Dejan Veki} ne mo`e da povjeruje i da se pomiri s tim “da nema vi{e na{eg Da~e”: “Dugo se nismo ~ak ni vidjeli, ali onda se desila dvadesetogodi{njica po~etka opsade Sarajeva i tim povodom Zoka, Da~o i ja, na
54

inicijativu Damira Nik{i}a, napravismo zajedni~ku izlo`bu. Bio sam sretan i ponosan {to izla`em sa tako velikim ljudima i umjetnicima. Da~o je na otvorenju bio jako raspolo`en, a kada je vidio toliko poznatih ljudi potpuno se opustio. Zbijali su {ale on, Riki Larma i Milutin Stoj~evi}. Pona{ali su se skoro kao srednjo{kolci. Valjda od sre}e {to su ponovo svi na okupu. Da~o je bio tih i velik ~ovjek, jedan od onih koji rje{avaju probleme, a nikada ih ne stvaraju. Uvijek se snalazio u svakoj situaciji, vrlo jednostavno i smireno. Jedan od onih koji je o~ito ~inio

vi{e za svoju okolinu nego za samog sebe. Nenametljiv i blag u komunikaciji, a u poslu krajnje posve}en i profesionalan. Nikada ga ne}emo zaboraviti, kao i mnoge od njegovih genijalnih fotografija, koje ostaju zauvijek.” Tog ponedjeljka, 14. maja, kada je te{ka zemlja, zatrpavaju}i Danilov kov~eg, odzvanjala tako tupo i bolno kao da prijeti cijelom ~ovje~anstvu, jo{ jedan od sarajevskih fotoreportera, koji se do{ao oprostiti od svog kolege, Zijah Gafi} re~e: “[teta! Samo dobri umiru.”
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

SLU^AJ FATMIRA ALISPAHI]A

Profesori na Filozofskom fakultetu u Sarajevu podijelili su se u dva tabora u raspravi o tome treba li ili ne dozvoliti FATMIRU ALISPAHIĆU, tuzlanskom novinaru i publicisti, da stekne zvanje doktora humanističkih nauka; suštinsko pitanje koje se nameće nije u tome je li neko fašista ili ne, nego može li fašista biti doktor nauka

GOVOR MRŽNJE PO AKADEMSKIM STANDARDIMA
Foto: Milutin Stoj~evi}

GLAVNI JUNAK GLAVNI JUNAK JEDNE PRI^E JEDNE PRI^E

Fatmir Alispahi} za Fatmir Alispahi} za jedne je rasista ii jedne je rasista fa{ista, a za druge fa{ista, a za druge “jedan lijep izdanak “jedan lijep izdanak bo{nja~kog bo{nja~kog mentaliteta ii kulture” mentaliteta kulture”

urno je bilo na 22. sjednici Nastavno-nau~nog vije}a Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, odr`anoj 9. maja glavna tema vi{esatne rasprave bio je kandidat za doktorat iz humanisti~kih nauka, magistar Fatmir Alispahi}, tuzlanski novinar i publicista, koji je pod mentorstvom prof. Fahrudina Rizvanbegovi}a trebao braniti disertaciju na temu Iseljeni~ko iskustvo u novijoj bo{nja~koj knji`evnosti. Prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta i kandidat za budu}eg rektora Sarajevskog univerziteta, prof. dr. Dubravko Lovrenovi}, iznio je stav da neko ko je pobornik govora mr`nje protkanog {ovinizmom, rasizmom i nacionalizmom (u ovom slu~aju Fatmir Alispahi}, op.a.) ne mo`e biti doktor nauka, a pogotovo ne onih humanisti~kih. Lovrenovi}a je podr`ala grupa profesora (istina, uglavnom stidljivo i “ispotiha“), a sa druge strane, pojedini profesori stali su u Alispahi}evu odbranu (osim njegovog mentora Rizvanbegovi}a, me|u najglasnijima je bio Ugo Vlaisavljevi}), isti~u}i kako su davno pro{la vremena kada se procjenjivala ne~ija moralno-politi~ka podobnost unutar akademske zajednice te da svako, bez obzira na politi~ka, nacionalna, vjerska ili bilo kakva druga uvjerenja i stavove, ima pravo da napreduje u akademskom zvanju.

B

Pi{e: MAJA RADEVI]

BO[NJA^KI (ANTI)NACIONALISTA
Fatmir Alispahi} jedna je od najkontroverznijih li~nosti u novijoj bosanskoj, ili ako
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

56

MORALNO (NE)PODOBNI “FA[ISTA”
Foto: Milutin Stoj~evi} Grafit ispred Grafit ispred zgrade Filozofskog zgrade Filozofskog fakulteta u Sarajevu fakulteta u Sarajevu

PROF. DR. DUBRAVKO LOVRENOVI], PRODEKAN ZA NASTAVNO-NAU^NA PITANJA FILOZOFSKOG FAKULTETA U SARAJEVU

“Alternativa koju, u duhu nacionalizma Sudnjega dana, nude Plavšićeva i Alispahić je stogodišnji rat“
PROBLEMI U PROBLEMI U AKADEMSKOJ AKADEMSKOJ ZAJEDNICI ZAJEDNICI
Mo`ete li nam malo podrobnije re}i {ta se zapravo doga|alo na sjednici Nastavno-nau~nog vije}a (NNV) Filozofskog fakulteta 9. maja zbog ~ega ste Vi, kao i neki drugi profesori, zaklju~ili da je Fatmir Alispahi} “nepodoban“ za sticanje zvanja doktora nauka i je li ta~no da ste ga nazvali “rasistom i pobornikom ksenofobije“, kako su to prenijeli pojedini mediji? Na toj sjednici raspravljalo se, izme|u ostalog, o “usvajanju Izvje{taja Komisije o ocjeni uslova kandidata i podobnosti teme doktorske disertacije kandidata mr. Fatmira Alispahi}a: Recepcija Bosne u bo{nja~koj egzilantskoj knji`evnosti”. Predsjednik Komisije, prof. dr. Fahrudin Rizvanbegovi}, predstavio je sadr`aj Izvje{taja ~lanovima NNV i, uz neke modifikacije koje se ti~u samoga naslova teme, predlo`io da ga usvoje. Dekan Fakulteta, prof. dr. Ivo Kom{i}, koji je vodio sjednicu, zatra`io je od ~lanova Vije}a da se izjasne o Izvje{taju, tj. da glasaju. Ja sam ga, me|utim, zamolio da prije glasanja iznesem svoj stav. A rekao sam sljede}e: najprije to da sam u fakulteta koji pripada humanisti~kim znanostima. Rizvanbegovi} je odgovorio s opaskom da se “njega ne ti~e {ta kandidat negdje tamo radi”, nego da se glasa o Izvje{taju. Javio se i prof. dr. Ugo Vlaisavljevi} s opaskom da se radi o “opasnom presedanu” i “komitetskim metodama” koje ispituju “moralnopoliti~ku podobnost kandidata”. Nakon toga dekan Kom{i} je od ~lanova Vije}a zatra`io da glasaju o Izvje{taju. Od prisutnih, 50 ~lanova Vije}a izjasnilo se “za”, 15 “protiv” Izvje{taja koji je time odbijen jer nije dobio potrebnu ve}inu, {to zna~i da nije bilo nikakvih zabrana, nikakve velikohrvatske urote, nikakvih totalitarnih metoda, nego samo jedno izdvojeno mi{ljenje. Dakle, nisam ga nazvao rasistom i pobornikom ksenofobije, nego su tako odre|eni mediji senzacionalisti~ki izdvajali Alispahi}eve reakcije, kao i navode iz pisma profesora Vlaisavljevi}a upu}enog NNV Filozofskog fakulteta. A za{to su to radili - o tome bi se dalo posebno razgovarati. U zemlji prevladavaju}e usmene kulture poput Bosne i Hercegovine, gdje se malo ili nikako ~ita i kriti~ki provjerava, kli{eji

ho}ete bo{nja~koj, istoriji, osoba o ~ijim su se tekstovima i predavanjima, nerijetko “oboga}enim” veoma radikalnim stavovima, vodile brojne polemike u javnosti i ovda{njim medijima. Jedni ga smatraju profa{isti~ki orijentisanim desni~arom koji pod krinkom za{titnika bo{nja~kog naroda, tradicije i istorije {iri govor mr`nje i izrazito nacionalisti~ka uvjerenja, dok je za druge Alispahi} “jedan lijep izdanak bo{nja~kog mentaliteta i kulture” koji, istina, “ponekad ne bira rije~i kako bi svojim stavovima probudio uljuljkanu svijest Bo{njaka”, ali “ne mrzi druge i jeste tolerantan” (citat prof. dr. Re{ida Hafizovi}a, op.a.). [ta je, dakle, konkretno zasmetalo grupi profesora sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, zbog ~ega se zala`u da se Fatmiru Alispahi}u uskrati pravo da doktorira? Profesor na Odsjeku za knji`evnosti naroda BiH Enver Kazaz izjavio je da pomenutoj sjednici Nastavno-nau~nog vije}a nije prisustvovao, ali i da tezu nije podr`ao ne samo zbog Alispahi}evog javnog djelovanja i pisanja, nego i zbog njene nedovoljne znanstvene opravdanosti i na~ina na koji je elaborirana. “Ja sam bio protiv te disertacije iz tih razloga. Ali i zbog ovoga: Ako se bez tog dodatka, appendixa, eti~ke ograde prihvati disertacija gospodina Alispahi}a, to onda zna~i da Univerzitet legitimira rasizam i govor mr`nje”, ka`e Kazaz. “Fatmir Alispahi} }e nastradati zbog ne~ega {to se moralo dogoditi, a to je po~etak sankcioniranja jezika mr`nje i {irenja najgorih predrasuda u akademskoj zajednici. Eti~ki kodeks strogo zabranjuje {irenja jezika mr`nje i diskriminacije. Ako se pozovemo na Eti~ki kodeks, onda
17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

KANDIDAT SA SPORNIM “REFERENCAMA”: Ovdje radi o principu razlikovanja dobra i zla, između dobroga i zlog znanja, jednoga koje zagovara načelo života i drugoga koje slavi smrt i uništenje
ovakvim slu~ajevima na~elno uvijek “za“ jer podr`avam kolege na putu njihove akademske afirmacije. Ovaj put, rekao sam, da ne mogu glasati “za” budu}i da kandidat, gospodin Fatmir Alispahi}, ve} du`e vrijeme u javnosti {iri govor mr`nje protkan nacionalizmom, {ovinizmom i rasizmom. Rekao sam i to da ne o~ekujem od Vije}a da podr`i moj stav, ali da tra`im da moja diskusija bude uvr{tena u Zapisnik, jer sam uvjeren da kandidat s tim “referencama” ne zaslu`uje da doktorira ispod krova Filozofskog preko no}i postaju neupitne istine. Bojim se da to stanje duha zorno osvjetljava misao Dolfa Sternbergera: “Na po~etku ne stoji znanost, nego legenda.” To stanje “legendarne” svijesti oli~ava moto koji se mo`e pro~itati na jednome privatnom portalu gdje sam, pored ostalog, optu`en za historiografsko pokatoli~avanje Bosne (usput: ja govorim o dekatoliziranju Bosne): “Pi{ite, potpi{ite, objavite bez ikakve cenzure!” Znanje kao roba {iroke (narodne) potro{nje! Znanje u “narodnim” rukama!

57

SLU^AJ FATMIRA ALISPAHI]A
Foto: Mario Ili~i}

Va{i navodni stavovi o Alispahi}u, odnosno rasprava o moralnoj podobnosti odre|enog kandidata za doktorat, otvorila je ovih dana jo{ niz pitanja, ali su{tinski se postavlja jedno, najva`nije pitanje: mo`e li se nekome na temelju njegovih politi~kih, moralnih, nacionalnih ili bilo kakvih drugih uvjerenja i stavova, uskratiti pravo da doktorira? O njegovim politi~kim i nacionalnim uvjerenjima i stavovima nisam govorio, na toj osnovi ne mo`e se zabranjivati, nisam to ni poku{ao. Tra`io sam samo da se moje izdvojeno mi{ljenje unese u Zapisnik. Glasalo se i to se gubi iz vida - o Izvje{taju komisije, a ne o “moralnoj podobnosti” kandidata, kako to prikazuje profesor Ugo Vlaisavljevi}. Nisam o~ekivao niti sam tra`io podr{ku kolega, naprotiv, u svom sam obrazlo`enju naglasio suprotno, tj. da ne o~ekujem podr{ku Vije}a. A to da li se nekome na temelju njegovih politi~kih, moralnih, nacionalnih ili bilo kakvih drugih uvjerenja i stavova, mo`e uskratiti pravo da doktorira, o tome neka svako prosudi na temelju sljede}e usporedbe: “To je genetski deformisani materijal koji je prigrlio Islam. I sada sa svakom nasljednom generacijom taj gen postaje koncentriran. Postaje sve gori i gori, jednostavno postaje izra`ajan i diktira njihov stil mi{ljenja i pona{anja, koji je ukorijenjen u njihovim genima… Kao biolog znam da je najbolja sposobnost da se prilagode i pre`ive kod onih vrsta koje `ive odmah do drugih koji su im prijetnja. Tako da je odvojenost Srba od drugih nacija i prirodan i potreban fenomen.” (Biljana Plav{i} o Bo{njacima) “Srbi plivaju u krvi. Od ro|enja. Ljubi~aste `ile koje vire iz prerezanog krme}eg vrata za njih su likovna

Prof. dr. Dubravko Lovrenovi}

NAČELA HUMANIZMA: Svaki jezik mržnje konstruiran je da bi imao praktične političke posljedice. Ja, međutim, mislim da je vrijeme da se konstruira ideološki suprotan obrazac, otuda moja reakcija
estetika. Kao za nas behar. Njima je normalno da se krv gleda, u krvi u`iva, da se krv jede, kao u onim nekakvim krvavicama {to su suhomesnati proizvod. Mali Srbin iz Be~a ne}e osjetiti nikakvu nelagodu dok bezveze kolje zeca. ^ak {tavi{e, mali }e Srbin poletiti od ushi}enja, kao {to se moje dijete ushiti kad ~uje cvrkut ptica. Te{ko je re}i da je taj mali Srbin otporniji na krv od mene. On uop}e nije otporan. On je u krvi prirodan. Stavljati pojam otpornosti na krv u srpski kontekst, isto je kao stavljati insana u kontekst otpornosti na zrak. Ne mo`e se biti ili ne biti otporan na zrak. Tako u Srba, na `alost, nema otpornosti ili neotpornosti na krv, klanje, hropce, suze, prljav{tinu... To je izvorna priroda u polovici svoje protuprirodnosti.” (Fatmir Alispahi} o Srbima)

“Pogubna alternativa komplementarnom vi|enju Bosne”, ka`e S. M. D`aja, “kao preduvjetu za normalan, komplementaran i slobodan su`ivot razli~itosti jest autisti~ko prenagla{avanje jednog identiteta Bosne, prakticirano u nacionalnim mitologizacijama, koje je vodilo i vodi u izopa~avanje, masovno ubijanje i uni{tavanje, odnosno u alternativu smrti.” To smo ve} iskusili na vlastitoj ko`i, a toleriranje navedenih stavova sasvim izvjesno vodi raspadu Bosne i Hercegovine. Moja uvjerenja zasnovana su na suprotnim premisama: o njezinoj odr`ivosti i po`eljnosti na temelju komplementarnosti. Alternativa koju, u duhu nacionalizma Sudnjega dana, nude Plav{i}eva i Alispahi} je stogodi{nji rat. Zato se ovdje radi o principu razlikovanja dobra i zla, izme|u dobroga i zlog znanja, jednoga koje zagovara na~elo `ivota i drugoga koje slavi smrt i uni{tenje. Svaki jezik mr`nje konstruiran je da bi imao prakti~ne politi~ke posljedice. Ja, me|utim, mislim da je vrijeme da se konstruira ideolo{ki suprotan obrazac, otuda moja reakcija. Ona je zasnovana na uvjerenju da univerzitetski profesor humanisti~kih nauka ima obavezu, kako bi to rekao jedan vrstan povjesni~ar, svoje sugra|ane stalno podsje}ati na ono {to bi oni htjeli zaboraviti. Titula doktora humanisti~kih znanosti podrazumijeva kristalno jasan stav prema etabliranim istinama {to ih je, u svojih deset teza o na~elima humanizma, sa`eo Ivan Supek. Na~ela {to ih zastupa Alispahi} predstavljaju deset antiteza Supekovim tezama. Da li je, po Va{em mi{ljenju, cijela ova pri~a o Fatmiru Alispahi}u zapravo samo “vrh ledenog brijega“ kada su u pitanju nacionalizam i govor mr`nje u na{oj akademskoj zajednici?

58

SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

MORALNO (NE)PODOBNI “FA[ISTA”
Ne smatram da postoji “pri~a“ o Fatmiru Alispahi}u, kao {to ne smatram da je govor Fatmira Alispahi}a indikator stanja u cijeloj akademskoj zajednici, ali u jednom njezinom dijelu jest. Isto tako mislim da znatan broj pojedinaca, uklju~uju}i one koji se iz nekih razloga o tome javno ne izja{njavaju, taj govor osu|uju kao neprimjeren. Zato ovaj slu~aj primarno ne govori o Alispahi}u, nego o onima ~iji je on “megafon”, o konceptima koji po~inju propagandom, a propaganda, po prirodi stvari, zna~i manipulaciju jezikom koji ima bar dvije funkcije: razdra`ila~ku prema pripadnicima druge i moralno anesteti~nu prema pripadnicima vlastite nacije. Jer, kako ina~e objasniti to da njegov mentor, profesor Rizvanbegovi}, taj govor ne stavlja pod znak pitanja. Isti je slu~aj sa kolegom Vlaisavljevi}em. Upravo bi Rizvanbegovi} na takvu pojavu trebao biti posebno osjetljiv jer se na Odsjeku za knji`evnosti naroda BiH Filozofskog fakulteta, gdje i sam predaje, izu~avaju i predaju srpski jezik i knji`evnost. Ima, istina, i onih iz akademske zajednice koji misle suprotno. O tome je, u Pogovoru knjizi (Povijest u prizmi Biologije i Psihologije: Postkolonijalna teorija Roberta Younga) dr. Davor Beganovi} napisao: “Eklatantan primjer dopu{tanja djelovanja rasista predstavlja nedavni slu~aj na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Fatmiru Alispahi}u, prononsiranom rasisti, antisemiti i negatoru Holokausta, uskra}eno je od strane Nau~no-nastavnog vije}a, bez obzira na pozitivno mi{ljenje mentora, upravo zbog neprikrivenoga rasizma, pravo prijave disertacije. Ugledni profesor Ugo Vlaisavljevi} licemjerno argumentira da s pravnoga stajali{ta ne postoji mogu}nost odbijanja njegove disertacijske teme, a argumentaciju ad hominem progla{ava novim uvo|enjem moralno-politi~ke podobnosti iz doba komunisti~koga totalitarizma. Podobnost, moralna, u svakom je slu~aju neophodna, a to {to Fatmir Alispahi} nije krivi~no gonjen zbog {irenja mr`nje i rasne i nacionalne netrpeljivosti govori sasvim dovoljno o indolentnosti bosanskohercegova~kog pravosu|a, ali i la`nih demokrata i legalista tipa Vlaisavljevi}a […] Umjesno je u tom kontekstu postaviti pitanje kolegi Vlaisavljevi}u: Da li je njega samoga, ili nekog od njegovih najbli`ih, taj tako mra~ni komunizam progonio i da li su im bila uskra}ena ljudska prava? Da li se, zbog eventualnog uskra}ivanja tih prava drugima, kolega Vlaisavljevi} ikad u to vrijeme oglasio? Ako jeste, zaslu`uje moje doboko kolegijalno po{tovanje, ako nije onda se mo`e govoriti jedino o dvostrukim standardima i “zabrinutosti” po svaku cijenu.

POZIVANJE NA PRAVILA I ETI^KI KODEKS
Profesori Ugo Vlaisavljevi} i Enver Kazaz zastupaju razli~ite stavove

Alispahi} ne mo`e prijaviti doktorsku disertaciju. Ako se pak uvodi neka vrsta moralne podobnosti, onda je Alispahi} `rtva jednog rigidnog tuma~enja propisa“, obja{njava Enver Kazaz. Sa druge strane, Alispahi} u svom reagovanju tvrdi da pravi razlog nije “nedovoljna znanstvena opravdanost” njegove disertacije, nego sama njena tema koja se “direktno ti~e genocida nad Bo{njacima” {to je, prema njegovim rije~ima, zasmetalo pojedinim profesorima. Za sebe tvrdi da je u ratnom periodu bio “najaktivniji i najistaknutiji bo{nja~ki antinacionalista”, te da pri~e o njegovom rasizmu i fa{izmu “izmi{ljotine” koje su kreirali njegovi politi~ko-ideolo{ki protivnici. “Izmi{ljotine o rasizmu kreirali su Marko Ve{ovi}, Enver Kazaz i drugi, jer je moj grijeh {to razotkrivam islamofobiju, kao novi oblik fa{izma i antisemitizma, a oni islamofobiju smatraju demokratskim standardom“, napisao je, izme|u ostalog, Alispahi}.

ETI^KE DILEME
Pozivanje grupe profesora na Eti~ki kodeks Univerziteta u ovom slu~aju moglo bi zaista biti sporno, iz nekoliko razloga. U ~lanu 7. Eti~kog kodeksa, u dijelu koji opisuje “neprihvatljiva pona{anja” ~lanova akademske zajednice, navodi se: “Svaki oblik neposredne i posredne diskriminacije zasnovan na religiji, etni~koj i nacionalnoj pripadnosti, rasi, spolu, spolnoj orijentaciji, imovinskom stanju, porijeklu, porodi~nom statusu, trudno}i, invalidnosti, tjelesnom izgledu, politi~kom uvjerenju i zdravstvenom stanju, smatraju se nedopustivim.” Me|utim, u nastavku istog tog ~lana 7. stoji: “Isklju~ivi i jedini kriterij za ocjenu i napredovanje mora biti stru~nost, sposobnost, profesionalnost, osposobljenost i rezultati na profesionalnom planu.” Ako i zanemarimo ~injenicu da je Eti~ki komitet, odnosno Senat Univerziteta u

Sarajevu, do sada vrlo rijetko izricao sankcije profesorima zbog “neprihvatljivih pona{anja” na temelju Eti~kog kodeksa (izuzev suspenzija i javnog ukora profesora Pravnog fakulteta Bajre Goli}a, Zdravka Lu~i}a, Fuada Saltage i Sanjina Omanovi}a zbog seks-afere na Odjelu Pravnog fakulteta u Tuzli, a koji su uslijedili tek nakon vi{emjese~nog pritiska medija i javnosti, te li~ne intervencije tada{njeg kantonalnog ministra obrazovanja Emira Suljagi}a, op.a.), u Pravilima UNSA jasno se navodi da “na Univerzitetu u Sarajevu nije dozvoljena diskriminacija zasnovana na rasi, boji ko`e, polu, jeziku, religiji ili vjerovanju, politi~kim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom i socijalnom porijeklu.” I dok su se profesori u “slu~aju Alispahi}“ podijelili u dva tabora, Fatmir Alispahi} najavljuje da }e se putem svih dostupnih pravosudnih i inspekcijskih instanci boriti za svoje pravo da doktorira. Su{tinsko pitanje koje se name}e kroz cijelu ovu “aferu“ nije u tome je li neko fa{ista ili ne, nego mo`e li fa{ista biti doktor nauka. Praksa i istorija nam, na`alost, pokazuju da mo`e - i to ne samo u Bosni i Hercegovini, gdje titulu dr. ispred imena ponosno nose mnogi o ~ijoj bi se moralnoj (ne)podobnosti i {irenju jezika mr`nje itekako dalo raspravljati (primjer: D`emaludin Lati} i pisanje o “frustriranoj“ djeci iz mje{ovitih brakova), nego i u na{em bli`em okru`enju. Primjera je bezbroj, ali osnovni problem je u tome ko sebi mo`e dati za pravo da odre|uje ko je podoban i moralan, a ko nije? I je li zna~enje demokratije zaista u tome da svako mo`e javno re}i {ta god ho}e, bez bilo kakvih posljedica? Na Fatmiru Alispahi}u su se, o~igledno, slomila kola, ali veliko je pitanje ho}e li akademska zajednica uspjeti da se izbori sa vlastitim eti~kim dilemama.
59

17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

SVIJET BEZ GRANICA

Na ovogodišnjem zagrebačkom “Subversive forumu” jedan od učesnika je i Karl-Heinz Delwo, bivši član lijeve militantne organizacije Red Army Fraktion iz SR Njemačke, poznatije pod imenom Grupa Baader-Meinhof; naš saradnik sa Delwom je razgovarao o njegovoj militantnoj prošlosti, stanju u EU, potom o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti ljevice, svjetskom kapitalizmu, zemljama Trećeg svijeta, načinima otpora državnoj represiji, i (be)smislenosti individualnog terorizma kao prakse otpora...

KARL-HEINZ DELWO TERORISTA KOJI NIJE UČIO IZ SVOJIH GREŠAKA

Razgovarao: VUK BA^ANOVI] (Zagreb)

K

arl-Heinz Delwo je biv{i ~lan poznate lijeve militantne organizacije RAF (Red Army Fraktion) i u~esnik u teroristi~kom napadu na ambasadu SR Njema~ke u Stockholmu 1975. godine. Iz zatvora izlazi 1995., a od 2004. sa svojom partnericom, tako|er biv{om militantkinjom RAF-a Gabrielom Rolnik, radi kao redatelj dokumentarnih filmova u vlastitoj firmibellaStoria Film. Na ovogodi{njem zagreba~kom Subversive forumu u~estvovao je u panelu Uloga evropske ljevice, kao i u drugim raspravama i diskusijama, pogotovo kada je u pitanju inicijativa za Balkanski socijalni forum, po ugledu na Svjetski socijalni forum.

RIJE^I TERORISTE
Karl-Heinz Delwo govori na Subversive forumu u Zagrebu

ISTORIJSKA OPRAVDANOST
U kojem politi~kom kontekstu ste postali lijevi militant, zbog ~ega ste smatrali da se individualnim terorizmom mo`e pobolj{ati polo`aj radni~ke klase? Radilo se o vremenu velike dru{tvene stagnacije u Saveznoj Republici Njema~koj. To su bile {ezdesete i sedamdesete, kada se ~inilo da kapitalizam i imperijalizam idu svome kraju, te da postoji {ansa za njegovo kona~no ukidanje. Pitate me o kontekstu? Pa, mi nismo `ivjeli u brdima ili d`unglama Kube ili Bolivije. Mi smo smatrali da smo na{li odgovaraju}i na~in borbe, kao Frakcija Crvene armije u vremenu kada je Savezna Republika Njema~ka bila grani~na baza ameri~kog imperijalizma. Nije to bila SR Njema~ka o kakvoj ljudi danas imaju predod`bu. Radilo se o sistemu
60

kojim su upravljali biv{i nacisti~ki birokrati, a koji je represijom potiskivao otpor i nezadovoljstvo i kontrolisao sudstvo. Ja sam tada dobio godinu dana zatvora samo zbog u~estvovanja u skvotiranju jedne ku}e. U tom kontekstu, u jednom takvom ozra~ju i nezadovoljstvu nove generacije postoje}im sistemom, mi smo smatrali da na{a borba ima svoje istorijsko utemeljenje i svoju istorijsku opravdanost. Da li mislite jo{ uvijek da militantna ljevica mo`e nastupati “u ime” radni~ke klase i da li jo{ uvijek individualni terorizam smatrate opravdanim? Upitna mi je ta teza o “terorizmu”. Kada su se iz Njema~ke prevozile bombe za

bombardovanje civila u Vijetnamu, kako bismo to nazvali? Da li je i to bio terorizam? Radilo se o jednom internacionalnom sukobu, a mi smo tada bili internacionalisti. Smatrali smo narod Vijetnama svojim bli`njima, smatrali smo da se ista borba vodi i na periferiji i u centrima kapitalizma. Smatrali smo na{u borbu vrlo va`nom za njema~ku radni~ku klasu, pogotovo s obzirom da je izme|u vremena na{eg djelovanja i pada Hitlerovog re`ima bilo svega ne{to vi{e od dvadeset godina. Mi smo smatrali da smo mi ta te`nja, ta tendencija koja bi vodila internacionalizaciji zapadnonjema~kog radni~kog pokreta, koja bi uklju~ila Njema~ku u tokove borbe protiv tada{njih oblika imperijalizma.
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

BORBA ZA RADNI^KU KLASU
Kako danas gledate na svoje postupke i koliko je, zapravo, va{a praksa {tetila ljevici? Mo`e se re}i da sam danas daleko kriti~niji nego {to sam bio ranije. S druge strane, to su bila druga vremena. Kompletnom dr`avom su dominirali biv{i nacionalsocijalisti. Mi smo bili jedna poni`ena, potla~ena i nesretna generacija. Potrebno je razmisliti o na{oj situaciji: kako stvoriti otpor toj nacisti~koj bandi koja je i dalje, neka`njeno, zauzimala visoke polo`aje u dru{tvu, nametala svoje “vrijednosti“, kolaborirala sa imperijalizmom i odlu~ivala o tome kako }emo `ivjeti. Mi smo smatrali da se borba njema~kih radnika ne mo`e zaustaviti samo na pobolj{anju `ivotnog standarda. S druge strane, mislim da nismo u~ili iz svojih gre{aka. Morali smo na vrijeme shvatati da smo izolovani, da na{e djelovanje vi{e nije progresivno i da, razvojem politi~ko-ekonomske situacije, ne}emo imati podr{ku kakvu smo o~ekivali. Postojao je jedan prelomni trenutak, od kada smo donosili lo{e odluke, {to je, u kona~nici, i dovelo do napada na ambasadu u Stockholmu. BAADER-MEINHOF

Ljevičarska “urbana” gerila
Frakcija Crvene armije (Rote Armee Fraktion - RAF), poznatija je kao Grupa Baader-Meinhof. Djelovala je od 1970. kao “komunisti~ka i antiimperijalisti~ka” ljevi~arska “urbana” gerila. Osniva~i su joj bili Andreas Baader, Gudrun Ennsslin, Horst Mahler i Ulrike Meinhof. Grupa je po~inila vi{e teroristi~kih napada, ~iji su cilj uglavnom bili dr`avni zvani~nici, ambasadori i {efovi velikih kompanija i banaka, odnosno dr`avne institucije, mada su kao “kolateralna {teta” ~esto stradali i obi~ni voza~i, ~inovnici, tjelohranitelji. Grupa je obu~ila tri generacije “urbanih militanata” i razbijena je tek 1988. (kada su njeni ~lanovi napisali pismo o vlastitom raspu{tanju), dok su posljednji ~lanovi oslobo|eni iz zatvora tek 2007. godine. Osniva~ Horst Mahler je 2005. ponovo osu|en na {est godina, ovaj put radi sasvim drugih razloga. Postav{i militantni desni~ar, javno je negirao Holokaust, {to je u Saveznoj Republici Njema~koj zabranjeno zakonom.

DESTRUKTIVAN SISTEM
U kojem pravcu bi se danas trebala profilirati ljevica? Va{a ideologija je bila marksizam-lenjinizam. Radi se o staljinisti~koj modifikaciji, zvani~noj ideologiji SSSR-a koja se pokazala proma{enom... Mislim da razvoj politi~ke situacije u svijetu upravo dokazuje da je sve {to smo mislili o kapitalizmu istina. Jasno je da se u

svakog pojedinca, individualnog subjekta kroz zajedni~ku, kolektivnu, borbu. To, me|utim, nije bilo ono {to je postojalo u SSSR-u. To je bila ~ista perverzija. Uz sav razvoj industrije, nauke i tehnologije, uz zapo{ljavanje ljudi i svemirske letove, imali smo diktatorsku dominaciju monolitnih birokratskih staljinisti~kih struktura koje su satirale individualno kriti~ko

razmi{ljanje, to je jasno i to niko ne `eli nazad. No, taj sistem je mrtav, mi sada, ponovo, imamo posla isklju~ivo sa kapitalizmom. A u kojem pravcu smatrate da }e se razvijati kriza u Evropi, kakve }e, po Vama, kriza imati posljedice u kapitalisti~kim centrima, a kakve na periferiji, posebno na Balkanu? Mnogo }e toga zavisiti od Njema~ke, jer je to i dalje privredno najmo}nija dr`ava u Evropi, no malo je ko informisan o tome da `ivotni standard i u njoj znatno opada posljednjih godina. Naravno, radi se o posljedici liberalizacije tr`i{ta rada, obaranju cijena rada, radi ve}e konkurentnosti na svjetskom tr`i{tu. Dakle, nije u pitanju samo periferija, radi se o sistemskoj krizi predstavni~ke demokratije. Kada je u pitanju odnos Angele Merkel prema vladama Gr~ke i Italije, vidimo da Evropom vlada konglomerat birokrata i tehnokrata, te da se izborna volja ljudi sistemski ignori{e. Mislim da }e daljnje produbljivanje krize na periferiji voditi do stvaranje sve autoritarnijih i represivnijih re`ima u cijeloj Evropi, budu}i da }e se pobune morati daleko brutalnije suzbijati. Stoga smatram da bi se zemlje Balkana trebale dr`ati podalje od Evropske unije i tra`iti neka svoja rje{enja. To, naravno, ne treba krivo shvatiti kao te`nju nacionalizmu. Svijet bez granica je svijet za koji sam se borio i za koji se jo{ uvijek borim, ali to ne mo`e biti svijet u kojem }e male dr`ave biti podre|ene i pot~injene interesima velikih.
61

Mo`e se re}i da sam danas daleko kriti~niji nego {to sam bio ranije
na{e vrijeme radilo o 20-om satu kapitala, dok se sada primi~emo njegovom 24-om satu, odnosno njegovoj pono}i. Rat u Iraku, bombardovanje Libije, raspad Jugoslavije, ograni~avanje i suzbijanje izvojevanih radni~kih prava i sloboda, da ne govorimo o uni{tenju prirodne okoline i klimatskim poreme}ajima. Ljudi polako uvi|aju o kakvom se destruktivnom sistemu radi i tra`e alternativu. Ja i dalje smatram da je ta alternativa socijalizam, naravno, ne realsocijalizam kakav je postojao u isto~nom bloku. Nova ljevica mora uzeti u obzir sve nove pravce dru{tvenog razvoja i djelovati u tom pravcu. Spomenuli ste realsocijalizam, kakvo je va{e dana{nje stajali{te i prirodi SSSR-a, s obzirom da ste bili “frakcija“ Crvene armije? Problem je le`ao u dru{tvenim strukturama. Karl Marx je pisao o oslobo|enju
17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

OTVARANJE BIBLIOTEKE BULAC U PARIZU

KNJIŽEVNO I POVIJESNO BLAGO EX-JUGOSLAVIJE U FRANCUSKOM BULAC-u
Pi{e: DANKA SAVI]

Univerzitetska biblioteka za jezike i civilizacije (BULAC), treća po važnosti u Francuskoj, čuva i rijetke i dragocjene knjige koje govore o Bosni i Hercegovini iz devetnestog stoljeća

B
62

ogata kolekcija od milion i po dokumenata na 350 jezika, Univerzitetske biblioteke za jezike i civilizacije u Parizu (BULAC), otvorena je za javnost prije nekoliko mjeseci. Ova, tre}a po va`nosti biblioteka u Francuskoj (poslije Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Strasbourgu (BNUS) i Nacionalne bib-

lioteke Francuske, u Parizu, jedne od najstarijih i najbogatijih evropskih biblioteka), ima i vrijedan fond knjiga i ~asopisa o prostoru nekada{nje Jugoslavije. BiH, Hrvatska, Makedonija, Srbija, Slovenija, kao i Crna Gora i Kosovo, ovdje su zastupljeni sa vi{e od deset hiljada djela.

KAKO JE NASTAJAO FOND EX-JUGOSLAVIJE
Povijest ovog fonda direktno je povezana sa politi~kom povije{}u ove regije -

djela su dugo vremena bila klasificirana i grupirana pod imenom Jugoslavija, a potom biv{a Jugoslavija. Jezici nekada{nje Jugoslavije nisu razdvojeni u kolekcijama biblioteke. Primjer za to je signatura SHS, pod kojom je od 1952. godine klasificiran izvjestan broj djela sa ovih prostora (koja bi se mogla ~initi anahronom u to vrijeme jer je upu}ivala na kraljevinu Srba Hrvata Slovenaca, koje je to ime nosila od 1918. do 1929. godine) a pod kojom su danas grupirana djela objavljena na }irilici ili
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

VRIJEDNA ZBIRKA KNJIGA O POVIJESTI BiH U FRANCUSKOJ
latinici u dr`avama nastalim raspadom Jugoslavije. Nemogu}e je unutar te signature precizirati tomove koji su bosanski, srpski, hrvatski, makedonski i slovena~ki. Dio biblioteke koji pripada ex-Jugoslaviji (BiH, Hrvatska, Makedonija, Srbija, Slovenija kao i CG i Kosovo), broji oko 11.000 djela i dvadesetak ~asopisa. On dolazi iz kolekcija Interuniverzitetske biblioteke za orijentalne jezike (BIULO). Fond biv{e Jugoslavije oboga}ivao se prvenstveno kupovinom knjiga, zatim donacijama (profesora i istra`iva~a, republi~kih institucija biv{e Jugoslavije.) kao i me|unarodnom razmjenom. C lotilde Monteiro, slu`benica za vanjsku komunikaciju BULAC-a, ka`e za na{ list da su dokumenti na srpskom i makedonskom na }irilici a oni na hrvatskom, bosanskom i slovenskom su na latinici: “Andre Vaillant, tada{nji profesor (u to vrijeme je predavao na katedri za srpskohrvatski jezik od 1920. do 1953.), u [koli za orijentalne jezike, u kojoj se prou~avaju 93 jezika, razvio je podu~avanje ju`noslavenskih jezika. Fond bibliteke }e se razvijati u korist stvaranja jedne za drugom srpske, pa hrvatske katedre 1920., a zatim i makedonske i slovena~ke {ezdesetih godina.“ MISIJA BULAC-a

BULAC želi prikupiti što više autentične građe o Balkanu, Bliskom istoku, Centralnoj Aziji, Africi, Okeaniji...
BULAC, Univerzitetska biblioteka za jezike i civilizacije, otvorila je svoja vrata za javnost sredinom decembra pro{le godine. U istoj zgradi smje{ten je i Institut za orijentalne jezike i civilizaciju INALCO, u kojem se odr`avaju katedre za ~ak 90 jezika i koji je va`na adresa za sve oni koji u Francuskoj `ele saznati vi{e o Bosni i Hercegovini. Me|u ljudima koji su ovdje bili anga`irani sa prostora nekada{nje Jugoslavije bio je i pokojni Nikola Kova~, univerzitetski profesor i prvi ambasador BiH u Parizu. [to se ti~e BULAC-a, njegova prva misija je bila da skupi dokumentarne, va`ne kolekcije, naro~ito na izvornim jezicima, pokrivaju}i Balkan, Sredi{nju i Isto~nu Evropu, Magreb, Bliski Istok, Srednji Istok, Centralnu Aziju, Afriku, Aziju i Okeaniju sve do indijanskih civilizacija.

NAJVE]A VRIJEDNOST KOLEKCIJE KNJ@EVNOST I POVIJEST
Darovi nastavnika poput Andreovih (1897. do 1977.) za srpskohrvatski fond i Luciena Tesniera (1893. do 1954.) za slovena~ki fond, dobrim su dijelom u~estvovali u stvaranju ovog fonda. Knji`evnost i historija su najja~e ta~ke ovog fonda. Ukupan broj djela napisanih na izvornim jezicima za dio biblioteke koja se odnosi na prostor biv{e Jugoslavija iznosi oko 12 hiljada primjeraka, dok je ukupan broj djela na zapadnim jezicima o ovom prostoru oko dvije hiljade. Ustanove koje su ~lanice i osniva~i BULAC-a i koje su doprinijele stvaranju bosanskog, hrvatskog,

VELIKO KNJI[KO BLAGO
BULAC, Univerzitetska biblioteka za jezike i civilizacije, otvorila je svoja vrata za javnost sredinom decembra pro{le godine

U GRADU SVJETLOSTI
Univerzitetska biblioteka BULAC otvorena u Parizu tre}a je po va`nosti u Francuskoj
17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

makedonskog, slovena~kog i srpskog odjela BULAC-a, jesu Univerzitet Nova Sorbona i Institut za u~enje orijentalnih jezika i civilizacije - INALCO. Zanimljivo je tako|er da se unutar BULAC-a mogu na}i i stare, rijetke i dragocjene knjige koje se odnose na BiH, poput: Putovanje u Bosnu godine 1807. i 1808., autora Amedeea Chaumettea, objavljena u Parizu 1816., “Bosna kroz izvje{taje upu}ene Otomanskoj imperiji, autora C harlesa Pertusiera, objavljena u Parizu 1822., zatim Sje}anje na putovanje kroz Bosnu i Hercegovinu za vrijeme pobune, autora Charlesa Yriartea, objavljena u Parizu 1876. i Kroz Bosnu i Hercegovinu, studije i utisci za putovanja“, Guillaumea Capusa, objavljena u Parizu 1896. godine.
63

ZLATNI MOMAK BE^KE SECESIJE

NEKAD JE SABLAŽNJIVAO BEČ, DANAS JE NJEGOV NAJVEĆI BREND
Pi{e: ADISA BA[I]

Beč slavi 150. godišnjicu rođenja svog najpoznatijeg slikara GUSTAVA KLIMTA (1862. - 1918.) proslavljenog “zlatnim“ ciklusom slika među kojima su “Poljubac“, “Portret Adele Bloch-Bauer“ i “Judith“; čak devet izložbi će ove godine prikazati život i djelo ovog samozatajnog genija koji nije naslikao niti jedan autoportret, ali je ostao upamćen kao veliki zavodnik i obožavatelj žena; ženski Eros i čulnost Klimt je prikazao kao niko do tada, slikao je gole trudnice i ženske homoerotske razmjene nježnosti

“Klimtacija“ Be~a uzela je maha prije tridesetak godina, a u eri masovnog turizma i jeftinih letova ona je na samom vrhuncu. Ove godine Be~ proslavlja stopedesetu godi{njicu ro|enja svoj najpoznatijeg slikara i motivi sa Klimtovih slika na{li su se na svim mogu}im i nemogu}im proizvodima: tu su pli{ani medvjedi}i, ~okoladne praline, kravate, papu~e, posteri, nov~anici, futrole za nao~ale... Na hiljade na~ina je Klimt spakovan da ga se proda i ponese sa sobom u bilo koji kraj svijeta. Histori~ar umjetnosti i direktor Wien Museuma Wolfgang Kos smatra to i dobrim i lo{im: od Klimtovih reprodukcija mnoge institucije `ive, posjetioce ne prestaju privla~iti njegove slike, ali njegova planetarna popularnost ima i svoje lo{e strane.

U KLIMTOVOJ SJENI
“Klimt je otjelovljenje mita o Be~u iz 1900. godine. On je upravo ono {to turisti tra`e, u njemu je dah be~ke nostalgije, ali sva umjetni~ka ostvarenja dvadesetog vijeka kao i savremena umjetni~ka scena, sve to ostaje u Klimtovoj sjeni“, smatra NEODOLJIV ZA @ENE
Gustav Klimt je bio mu{karac prodornog pogleda, specifi~nog jakog mirisa, preplanuo, bucmast i sna`an

Kos. Klimtovo djelo danas se vi{e ne preispituje kriti~ki, on je tek brend koji se dobro prodaje i jubilarna godina je povod da se stru~njaci i ljubitelji Klimtovog djela vrate manje poznatom Klimtu, da se progovori o njegovim drugim djelima te da se sprije~i predoziranost Klimtom, ako za to ve} nije prekasno. [esnaestog maja u Wien Museumu je otvorena izlo`ba o slikarevom `ivotu i djelu, predstavljeni su njegovi crte`i, fotografije i li~ni predmeti, me|u kojima je i slavna plava slikarska kecelja. Niz predavanja i okruglih stolova trebao bi pomo}i da se razumije fenomen Klimt, ali i da se njegovo djelo pogleda iz nekih novih uglova. Izlo`ba u Wien Museumu je jedna od devet kojima se ove godine obilje`ava jubilarna godina, ali malo je uistinu novih detalja koji su otkriveni o samozatajnom slikaru. On sam nikada nije vodio dnevnik, niti je naslikao ijedan autoportret (neki histori~ari umjetnosti smatraju da je slika Poljubac jedina na kojoj se slikar sam pojavljuje, ali je u mu{koj figuri sljubljenoj uz `enu u ljubavnom zagrljaju te{ko prepoznati Klimta). “Mnogo sam manje zainteresovan da slikam sebe nego druge ljude, prije svega `ene...“, rekao je Klimt. “U meni nema ni{ta posebno. Slikar sam

Klimtove slike ko{taju stotine miliona dolara a reprodukuju se na milionima najjeftinijih proizvoda, od najlon ~arapa do magneta za fri`idere
64
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

150. GODI[NJICA RO\ENJA GUSTAVA KLIMTA
1

2

3

O^ARAVAJU]A DRSKOST O^ARAVAJU]A DRSKOST

Klimt je 1903. godine bio prisiljen da svoju sliku Nada II ukloni Klimt je 1903. godine bio prisiljen da svoju sliku Nada ukloni sa retrospektivne izlo`be secesionisti~kog pokreta kojem je sa retrospektivne izlo`be secesionisti~kog pokreta kojem je pripadao. Ova slika obna`ene trudnice koja besramno gleda pripadao. Ova slika obna`ene trudnice koja besramno gleda sa platna smatrana je u to vrijeme neprili~nom sa platna smatrana je u to vrijeme neprili~nom

EUFORIJA KOJA NE PRESTAJE
1. Portret Adele Bloch-Bauer iz zlatnog ciklusa; 2. Brojni upotrebni predmeti ukra{eni su motivima Klimtovih slika; 3. Prije {est godina snimljen je film o `ivotu Gustava Klimta sa Johnom Malkovichem u naslovnoj ulozi 65

17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

ZLATNI MOMAK BE^KE SECESIJE
zavodnik, ali tajna se vjerovatno krije u njegovom pogledu iz kojeg ~ak i posredstvom starih fotografija izbija nesputana `ivotna strast. U Klimtovom ateljeu modeli su se po tvrdnjama njegovih biografa motali kao ku}ni ljubimci. Prostorije su bile pune putenih, obna`enih `ena koje su dokono sjedile, ~ekale svoj red ili razgovarale sa slikarom u pauzama koje je pravio. On sam je, prema rije~ima Alfreda Lichtwara, direktora Hambur{ke Kunsthalle bio “veseo mu{karac, ne pretjerano rafiniran, preplanuo poput mornara, jakih jagodica i prodornog pogle da. Govorio je glasno, sa nagla{enim dijalektom“.

KLIMTOVA SRODNA KLIMTOVA SRODNA DU[A EMILIE FLÖGE DU[A EMILIE FLÖGE
Veliki `enskar Gustav bio Veliki `enskar Gustav bio je dvije decenije zaljubljen je dvije decenije zaljubljen u Emilie, obljubio je u Emilie, obljubio je nebrojene modele ii be~ke nebrojene modele be~ke dame, a sve vrijeme je dame, a sve vrijeme je `ivio sa majkom ii `ivio sa majkom sestrama sestrama

MIRIS MU[KARCA
Prema opisu Frederike Beer-Monti, `ene koju je portretirao 1915. godine, Klimt je “bio pomalo nalik na `ivotinju. Njegovo tijelo je imalo neki specifi~an miris. Kao `ena, uvijek si se pored njega osje}ala nekako upla{eno“. Iako je Frederikin odnos prema umjetniku bio ambivalentan, on ju je u~inio besmrtnom na portretu na kojem je izgledala misti~no i privla~no kao i ve}ina `ena koje je Klimt slikao. Lista Klimtovih ljubavnica je poduga, ali mnogima od njih nisu sa~uvana ~ak ni imena. Ali ako se i ne pamti ime svake `ene, u njegovom djelu su sa~uvane njihove

koji svaki dan slika od jutra do ve~eri. Ko god `eli da sazna ne{to o meni, neka se samo dovoljno pa`ljivo zagleda u moje slike“, poru~ivao je slavni austrijski slikar, ne slute}i u to vrijeme da }e nekad ste}i globalnu popularnost koja grani~i sa opsesijom. Ipak, ve}ina pa`nje usmjerena

je na samo tri njegove slike: Poljubac, Portret Adele Bloch-Bauer i Judith. Ove skromne rije~i i odbijanje da sebe uzme za temu neke slike, u suprotnosti su sa `ivotom kojim je Klimt `ivio. Bucmast, pro}elav ~ovjek u pre{irokoj bezobli~noj kecelji uistinu ne izgleda kao veliki

PO IZBORU BE^KOG MUZEJA

Najgore reprodukcije Klimta
Preko 100 proizvoda na{lo se u Klimtovoj zlatnoj galeriji, koju je na Facebooku napravio Wien Museum. Galerija bi trebala prikazati razmjere globalne pomame za Klimtom koja je dovela do proizvodnje bezbrojnih ki~astih proizvoda ukra{enih motivima sa Klimtovih slika. Ljubitelji Klimta pozvani su da prilo`e slike najru`nijih proizvoda koje su uspjeli prona}i i raspon neukusa je nevjerovatan. Po zloupotrebi prednja~i Poljubac koji se naprimjer na{ao na mrtva~kom sanduku, ali tu su i detalji sa brojnih drugih slika. Na ljestvici strave visoko kotira i plasti~na patkica za kupanje koja ima Klimtovu bradu, prepoznatljivu plavu kecelju i ma~ku u rukama (!?), a tu su i Klimt-Barbie, dezenirane najlon ~arape, kupa}i kostim, obu}a, tetova`e...

66

SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

150. GODI[NJICA RO\ENJA GUSTAVA KLIMTA
OSPORAVANJE KLIMTA

Klimtovim slikama su naručioci bivali nezadovoljni, one su povlačene sa izložbi
Ako je ljepota u oku posmatra~a, onda su u Klimtovom oku uvijek bili `enski seksepil, nje`nost i zavodljivost. Ponekad, me|utim, njegova sredina nije dijelila njegov pogled na svijet. Tako je naprimjer 1903. Klimt bio prisiljen da svoju sliku Nada I ukloni sa retrospektivne izlo`be secesionisti~kog pokreta kojem je pripadao. Ova slika prikazuje obna`enu trudnicu koja besramno gleda sa platna i u vrijeme u kojem je nastala smatrana je neprili~nom. Ovo nije prva prigoda kad je neka Klimtova slika bila osporavana. Jo{ u junu 1900. kad je predstavio svoju nezavr{enu sliku Filozofija Klimt je napravio senzaciju: rad je vidjelo preko 35.000 ljudi, ali je osamdeset i sedam univerzitetskih profesora potpisalo peticiju protiv izlaganja ove slike za koju su smatrali da je njena simbolika nejasna, a tema iznad slikarevog intelektualnog dometa. Iste godine Klimt je sliku izlo`io u Parizu i osvojio za nju glavnu nagradu. Filozofija je kao i Medicina naslikana po narud`bi be~kog Univerziteta, a i njome su naru~ioci bili nezadovoljni. Klimt je dodu{e i sam tvrdio da ne vjeruje u iscjeliteljsku mo} medicine, pa otud vjerovatno ni slika nije izra`avala ono {to su slikarevi poslodavci `eljeli. Obje ove slike su na`alost stradale za vrijeme Drugog svjetskog rata i danas su poznate samo po crno-bijelim fotografijama.

Judith

obline, ramena, koljena, me|uno`ja... Najvjernija i najpoznatija Klimtova `ivotna saputnica, njegova srodna du{a, bila je modna kreatorka Emilie Flöge. Njih dvoje u platonskoj vezi su bili preko dvadeset godina, a Gustav je pored nje imao ljubavnice o kojima joj je pisao. One bi sa Gustavom zatrudnjivale, dobivale djecu ili vodile ljubav, ali je on jasno stavljao do znanja da se nikada ni jednom od njih ne}e o`eniti i da je Emilie (~ijom sestrom je bio o`enjen Gustavov brat) za njega ne{to posebno. Često joj je pisao razglednice, nekad i desetak na dan. Nakon njegove smrti sa~uvan je veliki broj pisama i razglednica upu}enih Emilie, ali je ona sama uni{tila ve}inu njegove korespondencije sa drugim `enama. Sude}i po opisima slikarevog harema o kojima pi{e stru~njak za Klimta Tobias G. Natter, sti~e se dojam da je njegov odnos prema `enama bio vrlo nekonvencionalan i ne pretjerano d`entlmenski, ali Klimt je u isto vrijeme stvorio neke od najljep{ih slika koje slave `ensku ljepotu i seksualnost. Nije neobi~no da se takav otvoren i radoznao odnos prema `enskoj intimi javi na kraju 19. vijeka u Be~u, gdje je obitavao i Klimtov savremenik Siegmund Freud. Jedna od rijetkih `ena koja je odoljela Klimtovim ~arima bila je Alma Schindler, kasnije udato Mahler, jedna od najmo}nijih `ena Be~a. Muza brojnim slikarima, ona je o~arala i Klimta, ali nije podlegla njegovom udvaranju. Pratio ju je 1899. kad je putovala u Italiju, udvarao joj se u Genovi, poljubio je u Veneciji, ali sa svojim
17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

zavo|enjem nije daleko stigao. “Ni{ta bez prstena“, rekla je neumoljiva Alma koja je i zapisala kako se on odnosio prema drugim `enama iz svog okru`enja: “Vodio ih je ~esto u pozori{te ili na trke, gurao im nov~anice...“ Odu{evljenje Klimtovim slikama danas je ve}e nego ikada, a histori~ari umjetnosti poku{avaju odgonetnuti u ~emu je tajna njegove popularnosti. Smatra se da je jedan od razloga posebnog uspjeha zlatne serije u svjetlucanju plemenite kovine koju je Klimt u tankim listi}ima koristio za

slikanje. Njegov otac bio je zlatar, pa je Klimt dobro poznavao obradu ovog metala. Klimt je studirao primijenjenu umjetnost, bavio se dekoraterskim poslom i bio je vje{t zanatlija prije svega. U kombinaciji sa zlatom, fenomen Klimt stvorili su i erotski motivi, privla~ni ornamenti, glamurozan izgled ljudi na slikama... Sve ovo su ipak samo nabrojani elementi koji ne mogu do kraja objasniti hipnoti~ku mo} slika koje su toliko puta reproducirane i koje ukra{avaju bezbroj zidova diljem planete.

67

BARON TOOTS

SRETAN RO\ENDAN!
Toots Thielemans, doajen svjetske jazz scene

THIE
Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI] (London)

TS TOOMANS LE
odsvirati sve {to se dalo odsvirati - i kao gitaristra i kao ~ovjek koji }e kromati~nu usnu harmoniku uvesti u red re{pektibilnih jazz instrumenata, i kao skladatelj i koje{ta jo{. Samo da je skladao prekrasni valcer Bluesette, ili interpretirao teme u nekim od
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

D
68

ok ovo ~itate, belgijski se gitarista, zvi`da~, kompozitor, a prije svega usni harmonika{ Toots Thielemans nalazi na slavljeni~koj turneji, koja je krenula iz rodnog mu Bruxellesa, da bi potom zahvatila jo{ osam gradova. [to to taj jedan od najve}ih jazz glazbenika koje je Europa dala slavi, pita}ete. Punih 90 godina `ivota, jer JeanBaptiste Frédéric Isidor baron Thielemans se rodio 29. aprila 1922. godine.

GITARISTA, ZVIŽDAČ, USNI HARMONIKAŠ...
A u godini u kojoj }e u}i u deseto desetlje}e `ivota }e sa svojom gitarom i posebno usnom harmonikom u ustima obi}i cijeli svijet, sve do Japana i Amerike, gdje u`iva skoro bi rekli kultno sljedbeni{tvo. U toj dugoj karijeri Toots }e Thielemans

SLAVLJENI^KA TURNEJA VELIKOG D@EZERA

On je proslavio devedeseti rođendan, svirao je sa svim velikanima svjetske jazz scene, pisao muziku za filmove koji su osvajali “Oscara”, odsvirao je, ukratko, sve što se dalo odsvirati; on je TOOTS THIELEMANS, a njegova slavljenička turneja, od Europe pa do Amerike, a onda i do Japana, trenutno je top muzička tema
kultnih holivudskih filmova, ili odsvirao sola sa najboljim od najboljih u jazzu, bilo bi dovoljno za potpuni re{pekt i klanjanje do tla, ali kad ga u tim poznim godinama vidite na sceni u punoj formi, onda naprosto ostanete zapanjeni.

KULTNO SLJEDBENI[TVO
Treba samo krenuti na portal, npr. jazz and blues/and blues/JazzSet with Dee Dee Bridgewater i poslu{ati snimak njegova koncerta koji je po~etkom aprila pro{le godine odr`ao u Centru The John F. Kennedy u Washington D.C.-u, u pratnji njemu dragog pijaniste Kennyja Wernera, a u ~ast progla{enja za najboljeg instrumentalistu u kategoriji “razni instrumenti”, od strane Ameri~ke asocijacije jazz novinara. Set poznatih ljubavnih pjesama Toots Thielemans izvodi sa nemjerljivim lirizmom, sa melodijskom inventivno{}u i intimizmom koji ne ostavlja sumnju da smo u dodiru sa nekim tko je gigant suvremene muzi~ke scene. Krenulo je sa harmonikom, onda }e sa roditeljima II svjetski rat provesti u Parizu i odmah nakon rata svirati sa velikim Charlie Parkerom i drugim ameri~kim solistima koji su dolazili u taj grad (“izgubljena generacija”, zar ne?), uputiti se na europsku turneju sa sekstetom swing klarinetiste Bennyja Goodmana. Po~etkom je ‘50-ih ve} u New Yorku i naturalizovani Amerikanac, ulazi u mali sastav slijepog engleskog pijaniste re{pektibilne ameri~ke
17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

karijere Georgea Shearinga (1953. - 1959.). Otada pa nadalje radi kao tra`eni solista i studijski muzi~ar i njegova karijera se postojano dr`i sve do danas. No, presudno }e biti kada on dolazi do snimaka velikog usnog harmonika{a Larryja Adlera i odlu~uje da }e njegov drugi instrument biti kromati~na usna harmonika, na koju }e prenijeti svoje ideje {to je to njemu voljeni be-bop, blues, swing i svoj nepojamno veliki melodijski talenat. Uz sve to, na koncertima }e i zvi`dati rado teme koje je volio, ~esto unisono sa single note gitarskim solima i to }e ostati jedan od njegovih za{titnih znakova. Potom dolazi 1962. godina. Iako ameri~ki dr`avljanin, on je ~esto u Evropi na turnejama, snima sa mnogim velikanima jazza i radi druge poslove, ali onda }e na gitari i zvi`du~u}i unisono izvesti vlastiti valcer Bluesette, predivnu lirsku temu, koja }e nakon toga do`ivjeti stotine izvedbi, neke i otpjevane od strane najve}ih od najve}ih pjeva~a, nakon {to je pjesnik Norman Gimbel dodao rije~i. Ray Charles, Ella, Sarah, Mel Tormé, samo su neki od pjeva~a u ~ijoj se mapi na{la ta divna, lirska tema. Slijedi rad na filmu i snimanja sa velikim glazbenicima - on }e ‘60-ih udru`iti snage sa legendarnim Quincy Jonesom i snimiti s njim, kao jedan od klju~nih solista, neke od njegovih najboljih plo~a, ali isto tako raditi i na filmu. Njegova prepo znatljiva usna ha rmonika je ozvu~ila kultne filmove poput Pono}nog kauboja, Doru~ka kod Tiffanyja, The Getaway, skladao je glazbu za dje~iju seriju Sesame Street, te razne TV serije i crtane filmove. I za TV reklame, od kojih je neke napisao i snimio sa velikim Louisom Armstrongom. Izme|u nizovi sjajnih plo~a, u kojima svoju usnu harmoniku i gitaru dijeli s velikanima modernog jazza i kao sideman i leader vrhunskih sastava. Oscar Peterson, Zoot Sims, J.J. Johnson, udru`uje se sa nekim od najboljih evropskih solista, te nastupa sa kolegama gitaristima, u rasponu od Joe Passa do “na{eg” Primo`a Gra{i~a. Onda }e se ‘80-ih godina sresti sa mladim bas-gitaristi~kim virtuozom Jaco Pastoriusom (“Weather Report” slave!) i s njim dugo i uspje{no raditi sve do njegove prerane i tragi~ne smrti, dugo godina }e provesti i u Brazilu gdje je bio iznimno popularan i gdje }e raditi s kremom lokalnim muzi~ara obo`avaju}i njihov pristup melodiji, zadnjih godina }e snimati sa nekim od najboljih pijanista, me|u kojima je Fred Hersch (slu{ao taj duet prije nekoliko godina u Londonu - nepojamna ljepota, liri~nost i romantizam koji obaraju

sa nogu!) i Kenny Werner, ali i sa brazilskim glazbenicima, koji su se pro{le godine okupili u all stars sastavu, da nastupe sa nekim tko u 90. godini pokazuje vitalitet pola stolje}a mla|eg gospodina i iznimno je doprinio popularnosti glazbe iz njihove zemlje. Treba samo nabaviti njegov LP Man Bites Harmonica iz 1957., pa da sve u vezi njegove glazbene poetike bude jasno, ili predivni Brasil, projekt iz 1992. godine. I godinu potom sa kremom brazilskih glazbenika, ili pak The French CollectionJazz Impressions, na kojima na svoj jazz na~in reinterpretira velike skladbe francuskih impresionista, a da je u punoj formi bit }e vam jasno ako kupite recentni The European Quartet Live (Challenge Records, 2010.), na kome su neke od njegovih esencijalnih izvedbi - ~uvena {ansona njegovog sugra|anina Jacquesa Brela Ne me quitte pas, nezaboravno Uvelo li{}e, pa na solo harmonici Oko pono}i, Theloniousa Monka, potom predivna balada Dani vina i ru`a Henryja Mancinija, njegova Bluesette i druge. Napokon, mo`ete se uputiti i u Zagreb i do}i do nekog od izdanja Jazzette Recordsa, na kojima u B.P. Clubu dijeli sola sa hrvatskim i slovenskim jazzistima predvo|enim Bo{kom Petrovi}em, s kojim je dijelio isti smisao za humor i gdje je redovito dolazio da nam bezgrani~no blagonaklono podijeli dozu svoga optimizma.

ROMANTIKA I INVENCIJA
Podjednako versatilan kada int er pretira ljubavne teme i jazz standarde, filmske melodije, be-bop standarde ili pak modalni jazz jednog Johna Coltranea i Milesa Davisa, te ljupke brazilske bossa nove i sambe, Toots Thielemans ostaje prepoznatljivog tona i pristupa muzici. Nastavljaju}i tako dugu tradiciju sjajnih belgijskih gitarista i glazbenika - Django Reinhard mu je prethodio, njegov suvremenik je veliki i prerano preminuli René Thomas, sa njim ovih dana svira jo{ jedan zagreba~ki poznanik gitarista Philipe Catherine, u istu je gimnaziju i{ao u kojoj je bio i Jacques Brel, orgulja{ Eddie Louis je tako|er Belgijanac. Kralj Albert II mu je 2001. dodijelio titulu barona, ove godine je u njegovom kvartu promovirana i ulica sa njegovim imenom, u svakom od va`nih restorana u Bruxellesu }ete na}i figurice sa njegovim karakteristi~nim likom i one Djanga Reinhardta (oboje dijele istu ljubav prema tankim br~i}ima, plus sp ram gitare!). I ono najva`nije, Toots Thielemans svira, usprkos svemu, i svira sa ljubavlju, romantikom i nepresu{nom melodijskom invencijom kakva se danas rijetko mo`e do`ivjeti.
69

KULT MARKET
TIME

MUZIKA Album “Le droit de rever”, francuske glazbenice Tal

Time (reizdanje)
Ve} mjesecima se naga|a o ponovnom okupljanju legendarne rock grupe Time. A uvod u to bi trebalo biti reizdanje njihovog istoimenog prvijenca. Za one malo mla|e, album ~ine Istina ma{ina, Pjesma No. 3, Hegedupa upa, Kralj alkohola i Za koji `ivot treba da se rodim. Album potpisuje Croatia Records.

Nova francuska zvijezda

KISSIN’ DYNAMITE

Money, Seks & Power
Tre}i po redu studijski album njema~kih te{kih rockera Kissin’Dynamite nosi naziv Novac, seks i mo}. Iako vi{e nisu klinci, i prestali su biti senzacija, Kissin’ Dynamite i dalje plijene pozornost `estokim i brzim ritmovima. Album ~ini deset novih pjesama, a potpisuje ga izdava~ka ku}a AFM Records.

MLADA TAL
Objavila je prvi album i zasjala punim sjajem

DENNIS HOPPER CHOPPERS

Be Ready
Dennis Hopper Choppers je One Man Band, apsolutnog sluhiste Bena Nichollsa, koji je do sada ve} snimio jedan studijski album. I ovoga puta Ben je napravio dobar rockabilly album, uz malu pomo} Bena Hilliera, producenta bandova Depeche Mode i Blur.

Ovoga puta predstavljamo studijski prvijenac mlade francuske glazbenice Tal koji nosi naziv Le droit de rever. Ona je kantautorica, pjeva~ica i plesa~ica ro|ena u Izraelu 1989., kao k}i francuskih iseljenika. Od roditelja je naslijedila ljubav prema glazbi. Otac joj je bio izvrstan gitarist, a majka u to doba popularna pjeva~ica. Nedugo nakon ro|enja, s obitelji seli u Francusku, gdje je Tal kao djevoj~ica napravila svoje prve glazbene i plesa~ke korake. Sa dvanaest godina je uvelike svirala klavir, u isto vrijeme poha|ala sate plesa i modernog jazza. Rane faze glazbene karijere obilje`ili su klavirski nastupi u francuskim barovima, a oku{ala se i kao glumica u jednom kazali{nom komadu. Tema njezinih pjesama je `ivot. Tal (u prijevodu s hebrejskog - jutarnja rosa) pi{e i pjeva o ljubavi, smislu `ivota i herojima svoje generacije. Njezini tekstovi donose poruke mira i me|ureligijske i kulturne tolerancije. Smisao `ivota tema je njezinog hita Sens de la vie, a veliki uspjeh bilje`e pjesme On avance, te Waya Waya, duet sa ameri~kom r’n‘b zvijezdom Seanom Paulom, koji je ve} mjesec dana u vrhu europskih top ljestvica. A album Le droit de rever, koji nosi etiketu izdava~ke ku}e Warner Music, ~ini dvanaest pjesama. Ura|en je skladno i jednostavno i na prvo slu{anje ~ini se kako ga je Tal otpjevala u jednom dahu, {to i ne ~udi s obzirom na lako}u njezinog glazbenog izri~aja. Sve pjesme su na francuskom jeziku, na {to je Tal iznimno ponosna. Osim uspje{nih

glazbenih po~etaka i nominacije za Frankofonsko otkri}e 2012. na kanalu NRJ, Tal je bila i voditelj nedavne MTV-jeve kampanje u borbi protiv AIDS-a. Mnogi glazbeni kriti~ari ve} sad Tal su proglasili nasljednicom super uspje{ne francuske zvijezde Zaz, koja je u kratko vrijeme napravila zavidan uspjeh i izvan Francuske. Jedno je sigurno, francuska glazbena scena se budi. U kratkom vremenskom periodu na estradnu pozornicu stigle su Zaz i Tal, a tu je i Youssoupha, kao mu{ki odgovor na glazbenu dominaciju ljep{eg spola u zemlji galskih pijetlova. (M. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. We Have Band: Where are your people? 2. DJ Food vs. Amorphous Androgynous (ft. Natural Self): The electric images 3. Orbital: Wonky (ft. Lady Leshurr) 4. Miike Snow: Paddling Out 5. Howler: Back of your neck 6. The Do: Gonna be sick 7. Amadou & Mariam ft. Santigold: Dougou Badia 8. The Black Keys: Gold on the ceiling 9. Gorillaz, James Murphy & Andre 300: DoYaThing 10. Club des Belugas: Save a little love for me (ft. Ester Rada)
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

70

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “Bagremi” (Argentina, Španjolska, 2011.), reditelja Pabla Giorgellija
CVJETOVI VJETRA

Shinji Somai
Igrani dvosatni film Shinji Somaia. Koji, uspje{ni poslovnjak, budi se pod tre{njom s nepoznatom Yuriko. Ona mu veli da joj je on obe}ao da }e je pratiti do sjevernog japanskog otoka, odakle je te gdje joj je k}er. Rije~ je o road movieu, posljednjem filmu ovog autora. Naslov se odnosi na pahuljice snijega koje lete na vjetru. Ocjena: 4

Sirova toplina

COBRA VERDE

Werner Herzog
DEBITANT PABLO
Film Bagremi donosi i izvrsnu gluma~ku podjelu

Rije~ je o veoma jednostavnom, emotivnom filmskom debitantskom ostvarenju Pabla Giorgellija, autora koji je re`irao film Bagremi, te za njega napisao scenario. Radnja se de{ava u dana{nje vrijeme, na teritoriju nekoliko zemalja Ju`ne Amerike, po~ev{i u Paragvaju, a zavr{iv{i u Argentini. Ovo je zanimljiv, druga~iji, neobi~an road movie. Cijela dramska radnja odvija se na putu dugom tisu}u i pol kilometara. Toliko su, naime, udaljene to~ka A i to~ka B, od i do kojih se putuje u ovom filmu. Bagremi po~inju sirovim ru{enjem stabala bagrema koje, onda natovarene poput le{eva, Ruben (glumi ga German de Silva) vozi od paragvajskog glavnog grada Asunciona kamionom prema argentinskoj prijestolnici Buenos Airesu. Ruben je, ina~e, iskusan voza~, koji se trideset godina bavi svojim poslom. On taj put ne}e prije}i sam, ve} u dru{tvu jedne dame, Jacinte (glumi ju Hebe Duarte) koja }e uz sebe imati i svoju k}erkicu Anahi, a koja se nada boljem poslu i `ivotu u glavnom gradu Argentine, gdje ima rodbinu. Ruben je usamljen, a Jacinte nema mu`a dok Anahi nema oca. Na po~etku, Ruben nije presretan suputnicima i naru{enim komforom, no nelagoda i {utnja }e do kraja filma biti promijenjena, a toplina emocija }e ispuniti sirovost kamionske kabine, u kojoj se odvija skoro cijela radnja filma. Bagreme krasi jednostavnost, ti{ina, nepretencioznost, pa i sirovost, koja zbog topline dobija jedan posebni zna~aj. Koncipiran kao komorna i intimna pri~a, film je podre|en gluma~kim
17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

izvedbama, koje se zbog koli~ine ti{ine i sku~enosti prostora, te uglavnom sjede}e pozicije aktera, grade na mimici lica. Glumci su sjajno odradili svoj posao. Bagremi su prikazani na Filmskom festivalu u Canessu, gdje su dobili presti`ne nagrade - Caméra d’Or, Nagradu ACID, te Nagradu mladih kriti~ara. Autor, re`iser i scenarist Pablo Giorgelli ro|en je u Buenos Airesu, gdje je studirao filmsku re`iju na Universidad del Cine. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. 2. 3. 4. 5. The Avengers (Joss Whedon) Dark Shadows (Tim Burton) Think Like a Man (Tim Story) The Hunger Games (Gary Ross) The Lucky One (Scott Hicks)

Film velikana Wernera Herzoga iz 1987. godine. U gluma~koj podjeli je i njegov omiljeni Klaus Kinski. Osim re`ije, ovaj autor potpisuje i scenarij za film. Radnja se de{ava krajem 18. i po~etkom 19. stolje}a. Cobra Verde je nasilni Manoel da Silva, radi na planta`i {e}erne trske i nadgleda robove. Vlasnik planta`e, nakon {to otkrije da su mu sve tri k}eri trudne s njim, odlu~i da ga otpusti. Cobra Verde je poslan po novu turu robova. Nije mu re~eno da se niti jedan bijelac od tamo gdje ide nije vratio `iv. Ovo je posljednji film na kojem su sura|ivali Herzog i Kinski. Ocjena: 4

VLASNICA PRO[LOSTI

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. ]elija 211 (Daniel Mozon, Canal+Espana, Canal+, Blitz film i video) 2. Monty Python i Sveti Gral (Terry Gilliam & Terry Jones, 20th Century Fox/Blitz film i video) 3. Tajni `ivot ku}nih pomo}nica (Tate Taylor, DreamWorks SKG/Continental film) 4. Avanture Tintina (Steven Spielberg, Columbia Pictures, Paramount Pictures, Blitz film i video) 5. Parada (Sr|an Dragojevi}, Delirium/Blitz film i media)

Daniel Filho
Carolina ima pedeset godina i pita se kakav bi joj `ivot bio da je malo druga~ije postupala. Ima ~etvero odrasle djece. Bavila se baletom i `eljela je da postane glumica. Razmi{lja, izme|u ostalog, kako bi njen `ivot izgledao bez supruga. Da li bi postala zvijezda ili bi bila sama i neuspje{na? Ocjena: 4

71

KULT MARKET
AUTOMOBILI

SPORT Nepoznata nogometna historija

BMW Serie 3

Osimova drama nad Mađarskom
BMW je predstavio karavansku varijantu nove Serije 3, ~ija prodaja u Evropi po~inje kasnije ove godine. Motorizacija i cijene bit }e objavljeni sa pribli`avanjem tr`i{ne premijere, ali se o~ekuju specifikacije sli~ne onima koje se nude za limuzinu. Prve varijante koje }e se prodavati su 320d, 328i i 330d, a kasnije }e u ponudu biti uvr{teni i 316d, 318d i 320i.

JAPANCI I IVICA
Jo{ jedna japanska televizijska ekipa ovih je dana snimala dokumentarni film o bh. treneru i njegovoj, posljednjoj nogometnoj reprezentaciji Jugoslavije kojoj je zabranjen opro{taj na EP-u 1992. godine

MOTOCIKLI

Brammo Empulse
Brammo je nedavno predstavio Empulse, elektri~ni motocikl koji bi trebao biti spreman za cestu 2013. godine. Uparen je sa {estbrzinskom mjenja~kom kutijom te posti`e maksimalnu brzinu od 160 km/h. Autonomija je ne{to manja od 200 km nakon ~ega treba biti spojen na izvor elektri~ne energije te tamo provesti 3,5 sati.

DESIGN

Porsche Spyder
Prvi snimci kompletiranog prototipa novog Porscheovog modela 918 Spyder sa hibridnim pogonom i maksimalnom brzinom od 320 km/h procurili su u javnost iz centra za testiranja Weissach R&D. Automobil dosta li~i na concept predstavljen u @enevi 2010. godine. Novi dvosjed zauzet }e vrh Porscheove ponude kada bude predstavljen slijede}e godine po cijeni od 750.000 eura.

Japanski televizijski kanal Wowow zavr{io je snimanje filma Kraljevi evropskog fudbala - raspad jugoslovenske reprezentacije o selekciji koja je pod vodstvom Ivice Osima izborila plasman na EURO 1992. godine, a zbog sankcija vra}ena sa takmi~enja iz [vedske. Senia Goto, direktor strate{kog programa i produkcije NEP NHK Enterprises i njegova prva saradnica Dragana [pica, koja je doktorirala japanski jezik, napravili su seriju intervjua sa Ivicom Osimom, Draganom Stojkovi}em, Robertom Prosine~kim, Sla|anom [}epovi}em, Dejanom Savi}evi}em, Darkom Pan~evom i urednikom beogradskog sportskog dnevnika Sportski `urnal Zoranom Stojadinovi}em. Misiju su zavr{ili snimanjem intervjua sa novim selektorom Srbije Sini{om Mihajlovi}em, u kojem je Mihajlovi} ispri~ao malo poznat detalj, a vezan je za avionski let kojim se reprezentacija vra}ala iz [vedske. “To je izgledalo malo i komi~no… Vozio nas je pilot Steva Popov, on je moj prijatelj iz Novog Sada. Tako da sam ja pored njega sedeo u kabini, pilotskoj. Bili smo iznad Ma|arske, kada su do{la dva ma|arska MIG—a, i govore nam da se spustimo dole. Popov nije hteo da se spusti. Ja mu ka`em: ~ekaj, bre! Da se spustimo. Puca}e na nas, baci}e nas dole. On ka`e: ne, ne. Ako treba da se spustimo, ja }u da se spustim ovde na auto—put. Onda su oni videli da ne}e da se spusti. I onda su nas pustili“, kazao je Mihajlovi}. U jednosatnom dokumentarcu najvi{e pa`nje dobio je tada{nji selektor reprezentacije Jugoslavije Ivica Osim. @ivotna drama

kroz koju je prolazio u vrijeme vo|enja Partizana i reprezentacije zbog porodice koja je bila blokirana u Sarajevu, natjerala je Osima da poslije finala Kupa sa Crvenom zvezdom i osvajanja svog prvog trenerskog trofeja objelodani da podnosi prakti~no dvije ostavke, na klupi crno—belih, gdje mu je isticao ugovor, i reprezentacije, nekoliko dana uo~i polaska na Evropsko prvenstvo. Jugoslavija je plasman na EURO 1992. izborila trijumfom u grupi ispred Danske i Austrije, a Danci koji su kao drugoplasirani zamijenili na{e reprezentativce u [vedskoj osvojili su kasnije titulu prvaka Evrope. Japanskom novinaru posebno je bilo zanimljivo pitanje kako su mediji iz razli~itih republika gledali na sastavljanje reprezentacije, da li su na Osima vr{eni pritisci i kako je mogu}e da su svi fudbaleri s kojima su pravili intervjue govorili samo pozitivno o tada{njem selektoru... Japanci su bili zbunjeni saznanjem da su nogometa{i Partizana od Ivice Osima tra`ili da im na pripremama ne daje slobodan dan jer su poslije odmora prvi naredni trening podnosili te{ko do te mjere da su povra}ali nakon napornog rada koji je uvijek iznosio minimum 95 efektivnih minuta. Upravo fantasti~na pripremljenost nogometa{a koje je trenirao, prvo u @eljezni~aru, a onda i u Partizanu, uzrok je njihovoj ekspanziji u reprezentaciji koju su prvo napustili Hrvati Boban, Jarni, Vuli}, Prosine~ki i Zlatko Vujovi}, zatim i Makedonac Darko Pan~ev, a u kojoj su do kraja ostali Omerovi}, Had`ibegi}, Milani~, Novak... (Priredio N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

72

KULT MARKET
LIFESTYLE Andrej Pejić na modnom showu u Barceloni
SAD

Alkohol
Istra`iva~i sa Univerziteta Yale vjeruju da lijek iomazenil, ukoliko se konzumira prije alkohola, mo`e poni{titi neke od efekata alkohola na mozak. Oni se nadaju da }e nakon {to pomo}u iomazenila poni{te djelovanje alkohola na mo`dane }elije, stvoriti takozvane “trezvene pilule“, koje }e pomo}i alkoholi~arima da prestanu piti.

Najljepša mladenka
istinski se “povezao sa svojom `enskom stranom“ na pro{losedmi~noj reviji vjen~anica u Barceloni. Sa svojom dugom plavom kosom i na{minkanim usnama, Peji} je “pokazao mladenku koja se krije u njemu“, pi{e britanski Daily Mail. Peji} je za {pansku dizajnericu Rosu Clara u Barceloni otvorio show nazvan Sedmica mladenki, pojaviv{i se na modnoj pisti u poluprozirnoj bijeloj haljini, sa tankom trakom svezanom ispod grudi. U protekle dvije godine Andrej Peji} je postao jedna od najtra`enijih li~nosti u svijetu mode, zahvaljuju}i svojim platinastim loknama, ledeno plavim o~ima, ali ponajvi{e delikatnom, vitkom tijelu i nje`nim crtama lica karakteristi~nim za `ensku fizionomiju. Jedini je top-model kojeg dizajneri podjednako anga`uju za mu{ke i za `enske revije. “On je jedna prelijepa stvar i svi `ele dio njega“, ka`e stilista Ken Anderson, koji je Peji}a obla~io za naslovnicu jednog njema~kog magazina. Ranije ove godine, Peji} je potpisao ugovor sa Jean Paulom Gaultierom kao reklamno lice novog parfema za mu{karce. Iako danas zara|uje velike svote novca zahvaljuju}i svom androgenom izgledu koji, ipak, ne prestaje izazivati kontroverze u javnosti, `ivot nije uvijek bio lagan za Andreja Peji}a, podsje}a novinar Daily Maila. Ro|en u Bosni i Hercegovini, Peji} je veliki dio svog djetinjstva proveo `ive}i u izbjegli~kom kampu, prije nego {to je njegova porodica emigrirala u Australiju. Otkrio ga je jedan modni skaut dok je kao tinejd`er radio za McDonald’s. Od ranih godina Andrej je ispoljavao sklonosti za koje se tradicionalno smatra da su `enstvene. U jednom intervjuu priznao je kako se vi{e volio igrati Barbie lutkicama nego auti}ima, a jednom je uhap{en jer je poku{ao ukrasti {minku iz prodavnice. Premda se nikada nije otvoreno izjasnio o svojoj seksualnoj orijentaciji, progla{avali su ga gay ikonom i simbolom transgender zajednice. Andrej ka`e da je na putu do uspjeha u svijetu mode za njega bila presudna podr{ka porodice i prijatelja, koji su “u~inili da se osje}a ugodno u vlastitoj ko`i“. “U tom smislu smatram se sretnim“, ka`e ovaj maneken. “Kad bih imao mi{i}avo i dlakavo tijelo, mo`da mi ne bi bilo tako ugodno.“ (Priredila: M. Radevi})

[VEDSKA

Crtanje
Na~in na koji ljudi povla~e linije izme|u brojeva i rije~i ukazuje na rizik od mo`danog udara, tvrde {vedski nau~nici, koji su do ovih rezultata do{li tokom 14-godi{njeg istra`ivanja ra|enog na hiljadu mu{karaca. Od ispitanika je tra`eno da povla~e linije izme|u brojeva i slova u testu kojim se ispituje njihovo pam}enje, orijentacija i ra~unanje. Oni koji su postigli najni`e rezultate na testu imali su slabu psihomotori~ku brzinu i tri puta ve}i rizik od mo`danog udara, potvrdila je studija.

TURSKA

Shopping
Istanbul }e po drugi put zaredom biti doma}in Istanbul Shopping Festa (ISF), koji }e se odr`ati od 9. do 29. juna ove godine. Festival }e posjetiteljima ponuditi 50 posto popusta na sve brandove i proizvode, od najmodernijih gadgeta do odje}e i obu}e vrhunskih svjetskih dizajnera, a tokom trajanja Festivala gradske ulice i avenije }e biti posebno ukra{ene.

SENZACIJA IZ BOSNE
Andrej Peji}, ro|eni Tuzlak, trenutno je jedan od najtra`enijih i najbolje pla}enih svjetskih manekena

^esto se obla~i kao `ena i fotografisali su ga u svim mogu}im `enskim odjevnim predmetima, od grudnjaka do minisuknjica... Ali jedan od najpoznatijih i najtra`enijih svjetskih manekena, 20godi{nji Andrej Peji}, ro|eni Tuzlak,
17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

73

KULT MARKET
ENGLESKA

CRVENI FENJER Spasitelj koji će preuzeti odgovornost

Imogen Thomas

Grčki politički seks simbol

Britanski model i starleta za ~asopis Nuts je snimila iznimno vru}i editorijal. Nakon {to je 2003. okrunjena za Miss Walesa, njezina karijera je krenula uzlaznom putanjom.

ALEXIS TSIPRAS
Novoizabrani gr~ki premijer idol je mladih i prvi predsjednik Vlade u ovoj zemlji kojeg mediji smatraju privla~nim i seksi

BRAZIL

Carolina Dieckmann

Brazilska glumica je progovorila o skandalu koji joj se dogodio nakon {to je s njezina privatnog ra~unala hakirano 36 goli{avih fotografija. U intervjuu za brazilsku televiziju je priznala kako nije `eljela pristati na ucjenu te platiti 10 hiljada dolara za neobjavljivanje fotografija.

ENGLESKA

Arabella Drummond
Zamislite da vam je posao djelomi~no pokrivati `enske grudi. Upravo je tu ’du`nost’ dobila istetovirana ljepotica Arabella. Njen posao je bio dr`ati podalje od o~iju javnosti bradavice Rosie Jones tokom snimanja za magazin Nuts.

Neizvjesnost oko formiranja gr~ke vlade jo{ traje, a poslije izbora 6. maja izvjesno je samo da je Gr~ka dobila politi~kog lidera o kojem pri~a cijela zemlja, ali i EU. Alexis Tsipras je 37-godi{nji vo|a Syrize, ljevi~arske stranke koja je postala druga snaga na politi~koj sceni. Za pristalice Syrize, uglavnom mlade Grke, Tsipras je jedina nada za bolju budu}nost. Biv{i studentski lider i biv{i komunista vozi motor i ima atraktivnu djevojku, a agencija Reuters primje}uje da je to prvi gr~ki politi~ar kojeg je mogu}e opisati epitetom “seksi“. Politi~ki protivnici zamjeraju mu neiskustvo, komentiraju}i da bi poslije samo tri godine u Parlamentu, bez iskustva u finansijskim i pravnim poslovima, Tsipris bio do grla u problemu kada bi se na{ao za pregovara~kim stolom sa predstavnicima MMF-a ili Evropske centralne banke. Ipak, za njegove pristalice, Tsipras je spasitelj koji }e preuzeti odgovornost za budu}nost mladih Grka i “otrgnuti“ njihove `ivote iz “kand`i starih, iskvarenih politi~ara“. Ekonomska kriza koja razara zemlju ve} pet godina posebno je pogodila mlade Grke, a statistike pokazuju da je vi{e od polovine mladih u toj zemlji danas nezaposleno. Mladi su prona{li svog heroja u Tsiprasu i sad su spremni da ga masovno podr`e. Tsipras, naravno, zna da sada ima stvari u svojim rukama i da bi na novim izborima dobio jo{ ve}u podr{ku, pa je mudro odbacio mogu}nost u~e{}a u velikoj koaliciji sa konzervativcima iz Nove demokratije i socijalisti~kog Pasoka. Njih smatra direktno odgovornima {to je Gr~ka

danas siroma{na. Tsiprasov Facebook profil, s kojeg se mladi politi~ar smije{i u crnoj majici, sa gelom u kosi i izgledom pop ikone, svakodnevno opsjedaju uglavnom djevojke, {alju}i mu smajlije i ponude za brak. “Svi|a mi se zato {to je dio na{e generacije. Moja generacija je ta koja stvarno pati“, ka`e jedna 21-godi{nja studentica i isti~e: “Nemamo budu}nost i sigurna sam da on to mo`e da promijeni. On je jedini koji ima ideju i hrabrost, a to {to je zgodan mo`e samo da mu ote`a stvari, jer mogu da ga ne shvate ozbiljno.“ Ipak, ima i onih koji su savremenici diktature 1967. - 1974., ali ipak glasaju za Tsiprasa. “Mu` me pita da li sam poludjela. Ali, za{to da ne glasam za njega? Odli~no izgleda i mlad je, a ovoj zemlji su potrebni mladi ljudi. ^ini se da mu je stalo do zemlje i mislim da }e vrijedno raditi. S druge strane, dovoljno je mlad da mi bude sin“, komentira jedna 65-godi{njakinja. Saradnici ka`u da je Alexis Tsipras “mnogo vi{e od lijepog lica“, da je temeljan u radu i perfekcionista, te da je njegov uspjeh prije svega rezultat strategije i vrijednog rada. I politi~ki analiti~ari se sla`u da ne bi uspio bez pa`ljivog planiranja, a klju~ni stav koji ga odvaja od ostalih politi~ara je dosljedna pozicija da je rje{enje u rukama Atine, ako se odupre rigoroznim zahtjevima {tednje koje je pred nju postavila EU. Prva stvar koju bi, kako tvrdi, uradio jeste odricanje od 130 milijardi eura pomo}i koju je EU uputila pod uslovom da se smanje izdvajanja za javni sektor. (Priredio: N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

74

KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Inicijativa mladih za ljudska prava
ZAGREB

Mo} i nemo}
Izlo`ba japanskog umjetnika Seijija Kimota Mo} i nemo} propituje ljudsku slobodu i zato~eni{tvo, pokazuju}i kako otpor mo`e nastati iz nemo}i i poni`enja. Izlo`ba je prire|ena od 14. do 31. maja u Galeriji Karas, kao najava {estog Festivala jevrejskog filma (JFF) koji }e biti odr`an od 20. do 26. maja, a posve}en je temi Tolerancija.

Šesti “Dani Sarajeva“ u Beogradu

SKOPLJE

Zaz
Nakon nastupa u Kri`ankama u Ljubljani 12. maja, popularna francuska pjeva~ica Zaz gostova}e i u Skoplju, Beogradu i Zagrebu. Makedonska publika mo}i }e je gledati i slu{ati 28. maja u Univerzalnoj sali u Skoplju, dok }e u Srbiji nastupiti 1. juna, na beogradskom Kalemegdanu.

SARAJEVO I BEOGRAD, JO[ JEDNOM
Va`no je razgovarati o onome u ~emu se ne sla`emo

Festival Dani Sarajeva bi}e odr`an {esti put od 22. do 26. maja u Beogradu, u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava. Uz zanimljiv teatarski program, posebno mjesto ove godine ima}e paneldiskusije posve}ene odnosu Beograda prema 20. godi{njici po~etka opsade Sarajeva, kao i odnosu prema kulturnim dobrima i slobodi umjetnika u politi~kom anga`manu. Festival }e biti otvoren izlo`bom pod nazivom Sarajevska Vije}nica, jo{ jednom, najavljeno je 11. maja na konferenciji za novinare u Sarajevu. Pozori{ni dio programa obuhvata premijeru predstave Prst Doruntine Ba{e sa Kosova, u re`iji Ane Tomovi}, koja }e biti odr`ana 24. maja u Bitef teatru. Glavne uloge tuma~e Vesna Ma{i} iz Sarajeva i Milica Stefanovi} iz Beograda, a ova drama progla{ena je najboljom na konkursu Hartefakt fonda za savremeni dru{tveno-anga`irani tekst. Beogradska publika ponovo }e imati priliku vidjeti predstavu Hipermnezija rediteljice Selme Spahi}, zatim dvije predstave SARTR-a, 1984. Benjamina Bajramovi}a i Jasenka Pa{i}a i 99% (Strah i bijeda Tre}eg rajha) Nermina Hamzagi}a, te iz Kamernog teatra 55 predstave Sumnja Selme Spahi} i
17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

[ta smo to u~inili Dine Mustafi}a. Premijeran nastup u Beogradu ima}e 26. maja i Sevdah Takht , novi bend D amira Imamovi}a, a A lmir Im{irevi} }e se predstaviti publici kao prozni pisac sarajevski i beogradski glumci }e u Ateljeu 212 ~itati pri~e iz njegove knjige Strana 212. “Va`no je da Sarajevo i Beograd kontinuirano razgovaraju, i to upravo o onome u ~emu se ne sla`emo. ^ini mi se da Sarajevo i Beograd ve} 20 godina osje}aju te fantomske bolove i zbog toga je va`no da priroda odnosa ova dva grada bude puno druga~ija i bolja“, naglasio je Im{irevi}. Debatni program obuhvata, izme|u ostalog, i panel o odnosu prema kulturnim dobrima, a jedna od u~esnica Denisa Sarajli}-Magli} najavila je da }e posebno govoriti o problemima sa kojima se BiH sre}e u tom kontekstu, sa fokusom na sedam institucija kulture od dr`avnog zna~aja. Prema rije~ima Du{ana Lopu{ine iz Inicijative u Srbiji, posebno je va`no {to }e ovogodi{nji Festival otvoriti izlo`ba Sarajevska Vije}nica, jo{ jednom, a sav iznos od prodatih ulaznica bit }e usmjeren u fond za obnovu Vije}nice. (M. Radevi})

PODGORICA

Sajam knjiga
Izdava~ka ku}a Arhipelag progla{ena je za najboljeg izdava~a na 7. me|unarodnom podgori~kom sajmu knjiga, dok je izdava~kim poduhvatom progla{en Srpsko-romski re~nik, u izdanju Prometeja iz Novog Sada. Tro~lani `iri, koji su ~inili Sini{a Jelu{i}, Slavica Perovi} i Marina Ve{ovi}, nagradio je Arhipelag za kompletnu izdava~ku produkciju u proteklih godinu dana.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
U srijedu, 9. maja, preminula je prvakinja Drame Bosanskog narodnog pozori{ta Zenica Radmila Preininger. “Igrala je u gotovo svim kultnim i najtrofejnijim predstavama BNP-a Zenica, u vrijeme zvjezdanih uspjeha na{e teatarske ku}e prije rata, te u vrijeme ratno i poratno, ostvarila veliki broj sjajnih gluma~kih kreacija.”

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

IVAN ČAVLOVIĆ, dekan Muzičke akademije u Sarajevu

“Deveta simfonija” u rijetkim prilikama
“Deveta simfonija predstavlja kapitalno djelo muzi~ke literature, koje ovda{nja publika ima rijetku priliku ~uti, a na{i studenti }e je prvi put izvesti. Muzi~ka akademija od 2008. organizuje Festival Majske muzi~ke sve~anosti, koji }e ove godine ponuditi deset koncerata”, izjavio je dekan sarajevske Muzi~ke akademije Ivan Čavlovi}: “Dva klju~na razloga za organizaciju ovog doga|aja su prezentacija rada Akademije u toku jedne {kolske godine, ali i oboga}ivanje kulturnog `ivota Sarajeva, koje je prvenstveno festivalskog karaktera i bez redovne koncertne sezone.” Beethovenovu Devetu simfoniju izve{}e studenti Muzi~ke akademije u Sarajevu, Sarajevska filharmonija i Hor Opere Narodnog pozori{ta Sarajevo. Kao solisti }e nastupiti: Adema Pljevljak (sopran), Amir Sara~evi} (tenor), Sonja Milenkovi} (mezzosopran) i Ivan [ari} (bas).
Foto: Mario Ili~i}

Samo dva dana kasnije preminuo je jo{ jedan uva`eni bosanskohercegova~ki umjetnik, Emir ^engi}. Diplomirao je na Dr`avnoj {koli za primijenjenu umjetnost u Sarajevu i na Pedago{koj akademiji u Beogradu. Bio je dugogodi{nji ~lan ULUPUBiH.

Predstava Elijahova stolica, nastala u koprodukciji MESS-a i Jugoslovenskog dramskog pozori{ta iz Beograda, osvojila je pet nagrada na 19. me|unarodnom festivalu malih scena u Rijeci. Nagra|eni su glumci Maja Izetbegovi} i Svetozar Cvetkovi}, pisac Igor [tiks, reditelj Boris Lije{evi} i dramaturg Darko Luki}.

U Travniku je 14. maja, izlo`bom studenata Nova stvarnost na{e ma{te, otvorena manifestacija: Travnik u bojama mladosti. “Projekat je osmi{ljen kao niz aktivnosti, koje }e sportisti i studenti realizirati u Travniku u narednih sedam dana”, stiglo je saop{tenje organizatora, Sportskog saveza SBK, Fakulteta za tehni~ke studije i Edukacijskog fakulteta iz Travnika.

U dvorani Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu 18. maja }e biti izvedena Deveta simfonija Ludwiga van Beethovena.

SULEJMAN KUPUSOVIĆ, sarajevski pozorišni reditelj
Foto: Milutin Stoj~evi}

U programu Festivala Ohridsko ljeto, 18. jula premijerno }e biti izvedena predstava Prosja~ka opera koju }e, po dramskom tekstu pokojnog predsjednika ^e{ke Vaclava Havela, re`irati Dino Mustafi}. On u Makedoniju putuje na poziv Albanskog nacionalnog teatra iz Skoplja.

SULEJMAN KUPUSOVI]
“U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce je sigurno najbolja drama koja je na ovim prostorima napisana u posljednjih pedesetak godina”

[esti Me|unarodni filmski festival Kratkofil Plus odr`a}e se od 18. do 22. jula 2012. u Banjoj Luci, pod motom Motorzo. Ovaj moto zato jer se “pri poku{ajima da se otkriju tragovi pristizanja svih onih te`nji koje se javljaju u ljudskoj glavi i pokre}u njenu upravlja~ku djelatnost, sti~e utisak da se te te`nje kre}u odozdo nagore”.

76

SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

GORAN SALKOVIĆ, “Sarajevo Metal Fest Promotions”

Vrijeme je za thrash metal
U Sarajevu }e, 9. i 10. jula, biti odr`an Summer Metal Fest. Slijedi spektakl, uz Exodus, je li tako? Naravno! Jedan od najzna~ajnijih ameri~kih thrash metal bendova svih vremena, Exodus, osnovan je po~etkom osamdesetih u San Franciscu, u legendarnoj Bay Arei, koja je rasadnik metala, iz kojeg su kasnije izrasli i ostali velikani thrasha kao {to su Metallica, Death Angel i Testament. Upravo je Kirk Hammett bio ~lan po~etne postave Exodusa, koju napu{ta 1983. da bi se pridru`io bendu Metallica. Prvi album Bonded By Blood, kao i nasljednici Pleasures of The Flesh i Fabolous Disaster smatraju se neponovljivim klasicima thrash metala. Na njihovoj evropskoj turneji, u sklopu koje se de{ava i sarajevski koncert, u postavi Exodusa na}i }e mjesto i Rick Hunolt, jedan od najboljih thrash metal gitarista, ~lan Exodusa od 1983. do 2004., koji }e se vratiti na binu sa Exodusom na ljetnoj turneji ove godine. Gdje }e koncerti biti odr`ani? Prvo ve~e Ljetnog festivala odr`at }e se u prostoru Amfiteatra Doma mladih, gdje }emo, pored headlinera, imati priliku da ugostimo i jedan od najpoznatijih mladih evropskih thrash metal bendova dana{njice, a ~ije ime }emo objaviti uskoro. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni dva sjajna doma}a benda koja }e imati priliku da otvore Festival. Klub Sloga Cinemas }e biti doma}in druge no}i, na kojoj }e se sarajevskoj publici predstaviti francuska ma{inerija Benighted. Bend je osnovan 1998. u Saint-

Étiennu u Francuskoj. Na samim po~ecima osvajali su lokalnu scenu svojom kombinacijom death metal i grindcore elemenata, i dvije godine nakon osnivanja snimili su svoj debitantski album, koji nailazi na jako dobro kritike. Pored Francuza, za drugu no} Festivala mo`emo o~ekivati i nastupe tri odli~na doma}a benda, ~ija }emo imena objaviti uskoro, zajedno sa punom listom izvo|a~a.

Nevjerovatna pri~a o jednom zanesenjaku
U sarajevskom Kamernom teatru 55 po~ele su ~ita}e probe, dakle prva faza realizacije predstave U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce, koju }e po tekstu Abdulaha Sidrana re`irati Sulejman Kupusovi}. Ovaj dramski tekst ve} je jednom uprizoren u Sarajevu, u Narodnom pozori{tu prije jedanaest godina, a reditelj je tada bio Elmir Juki}. Je li scena Kamernog teatra 55 pogodnija za postavku Zvornika, jer je i intimnija nego ona u Narodnom pozori{tu Sarajevo, a nekako se i sav taj bol koji je ispisao Avdo naprosto mo`e kondenzovati na toj sceni, pitamo Sulejmana Kupusovi}a: “Mislim da ste na tragu onoga {to je i Avdo sanjao u trenutku kad je pisao Zvornik i mog prvog ~itanja tog teksta 2001. godine. Uvijek sam taj tekst vi|ao u jednom kamernom prostoru, a to zna~i da je Kamerni teatar 55, fakti~ki, njegova rodna ku}a. I, poslije jedanaest godina, stjecajem Abdulah Sidran okolnosti, a nakon {to je sarajevska predstava uga{ena zbog jednog kabadahijskog odnosa Uprave NPS-a, nekako je i pravda zadovoljena. Mislim da, u odnosu na aktuelne politi~ke okolnosti, ovaj tekst dolazi kao najbolji mogu}i argument na bestijalno, drsko, bezobrazno negiranje bilo kakvog zlo~ina, na ~elu s Miloradom Dodikom i cijelom srbijanskom bulumentom.” U predstavi igraju: Emir Had`ihafizbegovi}, Milan Pavlovi}, Sabina Bambur, Muhamed Had`ovi}, Dragan Jovi~i}, Sad`ida [eti}, Amar Selimovi} i Fe|a [tukan, a premijera }e biti odr`ana na samom po~etku naredne sezone. “Predstava U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce u mojoj re`iji }e, naravno, i ambijentalno i po mnogo~emu biti druga~ija od one premijerno izvedene prije jedanaest godina. To je sigurno najbolja drama koja je napisana, ne samo u BiH nego i u regionu, u posljednjih pedesetak godina. Moja predstava }e se isklju~ivo baviti tom nevjerovatnom pri~om o jednom zanesenjaku, o na{oj bosanskoj dobri~ini, naiv~ini, koja u nevakat, kad su se svi digli na no` i ~ekaju samo da pukne, sanja svoju Drinu i svoju simfoniju”, obja{njava Sulejman Kupusovi}.
Foto: Milutin Stoj~evi}

17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

77

PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}

Komunisti~ki izazov Eurosongu
ada zbog @eljezne zavjese Sovjetski savez nije mogao da u~estvuje na takmi~enju za Pjesmu Eurovizije, komunisti~ke zemlje osnovale su svoje rivalsko takmi~enje za najbolju pjesmu - Interviziju. Intervizija je ro|ena u augustu 1961. godine, svega nedjelju dana poslije pojavljivanja jedne, znatno zlokobnije “ikone” Hladnog rata Berlinskog zida. Kada je podjela Europe postala fizi~ka realnost, umjetnici s Istoka okupili su se u Gdanjsku u Poljskoj na socijalisti~kom muzi~kom takmi~enju. Na ideju, zanimljivo, nije do{ao neki funkcioner Komunisti~ke partije ve} poljski pijanista Władysław Szpilman, ~iji je `ivot na filmsko platno prenio Roman Polanski u ostvarenju Pijanista. Ubrzo je, prenosi BBC, postalo jasno da brodogradili{te nije idealno rje{enje za Szpilmanovo takmi~enje i njegova muzi~ka ekstravagancija je 1964. preba~ena u poljsko izleti{te Sopot, a spektakularni amfiteatar na otvorenom - [umska opera, postao je dom godi{njeg muzi~kog nadmetanja. “Szpilman je pozivao pjeva~e iz cijelog svijeta, a ne samo iz isto~ne Evrope“, ka`e poljska novinarka Marija [ablovska. “Originalna ideja bila je da svi pjevaju poljske pjesme. Festival je postao veoma popularan u cijelom Isto~nom bloku.“ Tokom ’70-ih festival u Sopotu pretvoren je u ne{to mnogo ve}e - komunisti~ki izazov Euroviziji i sredstvo za {irenje propagande u isto~nim zemljama. Takmi~enje je 1977. preimenovano u Interviziju. Intervizija nije bila kopija Eurovizije, budu}i da su postojale klju~ne razlike. Zemlja pobjednica takmi~enja nije bila doma}in narednog, jer se svako takmi~enje odr`avalo u Poljskoj. Dok su na Euroviziji stvari prili~no precizne, izvo|a~i imaju tri minuta za pjesmu, na Interviziji je klju~na bila improvizacija, {to je ponekad ote`avalo `ivot direktoru Televizije Poljske Jer`iju Gruzi. “Jedna ^ehoslovakinja je na pozornici ostala 45 minuta. Pjevala je i pjevala i pjevala“, rekao je Gruza. “Moj posao je bio da je skinem sa pozornice i umalo nisam do`ivio sr~ani udar. U me|uvremenu, ona se umorila i oti{la“, prisje}a se on. Drugom prilikom, ruska pjeva~ica Ala Puga~eva imala je “religiozni momenat” na sceni koji nije impresionirao ateiste u TVP-u. Maria Rodovic predstavljala je Poljsku na prvoj takmi~enju sa velikim dobo{em i cimbalima prika~enim na le|a. Pjevala je o drvenim leptirima, {e}ernoj pjeni i konji}ima za ljuljanje, a njen prate}i bend stajao je iza o{tre}i no`eve. Na kraju pjesme, mu{karac u smokingu je pustio na slobodu desetak golubica. Rodoviceva nije impresionirala `iri, ali jeste publiku koja joj je dodijelila nagradu - 40 ru`a i Fiat. Takmi~enje nije bilo ograni~eno na SSSR i njegove satelitske dr`ave. Kuba je bila redovan takmi~ar Intervizije i, zanimljivo, Finska. Kako prenosi BBC, za sada se ne zna da li je uzrok u~e{}a Finske bila frustracija {to nikada ne pobje|uju na Euroviziji ili su `eljeli da ostanu neutralni tokom Hladnog rata. U svakom slu~aju, Finska je 1980. poslala jednu od svojih najve}ih zvijezda, Marion Rung, koja je Finsku predstavljala i na Euroviziji 1962. Njena balada toliko je dirnula `iri u Sopotu da su je proglasili pobjednikom takmi~enja. Ono {to je Interviziju

K

~inilo posebnom za milione gledalaca u sovjetskom bloku nisu bile pjesme lokalnih takmi~ara, ve} gosti sa Zapada, me|u kojima su bili Gloria Gaynor, Petula Clarke i Boney M. Njihovi nastupi bili su rijetka prilika da ljudi s Istoka vide muzi~ke trendove Zapada. Do ljeta 1980. takmi~enje u pjevanju bilo je posljednje na umu organizatora Intervizije. U Lenjinovom brodogradili{tu u Gdanjsku radnici su krenuli u {trajk. Njihova akcija bila je direktan izazov cijelom komunisti~kom sistemu, a dogodila se u rodnom mjestu pokreta Solidarnost. I sve nadomak Sopota. “Mislim da je {trajk u brodogradili{tu po~eo zbog Intervizije, kako bi iskoristili medijsku pa`nju“, rekao je voditelj Intervizije Bromski. “Znali su da }e tamo biti mnogo medija pa su namjerno to i pokrenuli.“ Takmi~enje je tada odr`ano posljednji put. Godinu dana kasnije, poljske vlasti proglasile su vanredno stanje, tenkovi su iza{li na ulice i do{lo je do sukoba demonstranata i policije. Nekoliko godina kasnije, takmi~enje se ponovo vratilo na scenu pod imenom Muzi~ki festival Sopot, ali vi{e nikada nije dostiglo slavu Intervizije. Ubrzo potom sru{en je i Berlinski zid i komunizam prevazi|en, a ve}i dio Isto~nog bloka postao je dio ujedinjene Europe i Eurovizije.

Władysław Szpilman

78

SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

PATINASTA KUTIJA

Stari dobri Norman
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

SLAVA VELIKANU
Smith i Carlos nose Normanov kov~eg (gore)
Tek prije nekoliko dana na kanalu History pogledah dokumentarni film o najve}em australskom sprinteru svih vremena, Peteru Normanu. Ka`em “tek”, jer ste vi to mo`da gledali i nekada ranije. No, to sada nije ni va`no. Samo je red da se u ovoj rubrici prisjetimo i tog doga|aja. Bila je to najve}a utrka na 200 metara do tada. Mjesto doga|aja Mexico City, vrijeme radnje 16. oktobar 1968., a manifestacija je Ljetne olimpijske igre. Pobjednik je bio Amerikanac Tommie Smith, koji je tada postavio i svjetski rekord sa vremenom 19.83 kako pi{e na Wikipediji, mada je na ekranu pisalo 19.78, bronzanu medalju osvojio je njegov zemljak John Carlos, dok je srebro, u fantasti~noj zavr{nici, itekako zaslu`io Norman. A, ono {to je uslijedilo na sve~anoj ceremoniji dodjele medalja ostalo je dokumentovano za vijeke vjekova! Svirala je ameri~ka himna, u ~ast Smithu. On i Carlos su je pozdravili uzdignutom rukom u crnoj rukavici, {to je bio simbol protesta zbog rasne diskriminacije u SAD-u, dok je Norman nosio bed` pokreta za ljudska prava, kao znak podr{ke svojim rivalima. Golemo, dirljivo, neponovljivo! Nastala je, potom, prava pometnja u Ameri~kom olimpijskom komitetu... Ma, nastala je apsolutna pometnja. Australija je tada bila izuzetno konzervativna dr`ava. Samo se mo`e zamisliti, ili sigurno ne mo`e, {ta je sve Norman do`ivio i pre`ivio po povratku u svoju domovinu. Sve, pa i prijetnje smr}u. “Rado sam se pridru`io protestu i njihovoj borbi za jednakost”, izjavio je plemeniti Norman u godinama koje su uslijedile. Preminuo je 4. oktobra 2006. godine. Lahka mu bila zemlja, australska!

STRIP ARTIST

17.5.2012. I SLOBODNA BOSNA

79

DINO ĆATOVIĆ: “Droga ubija snove”
by ALMIR PANJETA

1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Nikad. To je prevara, jednom sam kupio samoljepljive tapete, i ne da se nisu same lijepile ve} sam se dobro oznojio da ih postavim.

2. Da li ste kao m ali sa Nisam, kao mali im njali da }ete biti poznati radijski vo ditelj? ao sam samo mok re snove. Imam ih i danas.
rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa tu|em. me. [to je bolje nego na Kao svoj na svo

4. [ta morate imati u fri`ideru? Pivu. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Djevojku u sukobu s Titom, pokraj D`eke {to kora~a... 6. [ta svaka `ena mora imati u nov~aniku a mu{karac u ta{ni? @ena “@eljin” {al, a mu{karac petardu ili baklju. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Ron Jeremy.
8. Da je danas smak svi jeta {ta biste sutra u~inil i? Obukao novo odijelo i slu {ao “Smak”.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Osmi sekretar SKOJ-a. 10. Jeste li meteoropata? Samo na intimnim dijelovima. 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Tad je ve} kasno, pogotovo ako si u Boljakovom potoku. 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Istina je uvijek na pola, dakle lijep i ru`an. 13. S kim biste voljeli otplesati gluho glamo~ko kolo? S Tifom i Bebekom.
80

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih gledao na sat. 15. Opi{ite Acu Lukasa u tri rije~i? Droga ubija snove. 16. Vjerujete li da u radiju `ive mali ljudi? Moj slu~aj konkretno. 17. Tangice ili badi}? Ja volim jednodijelni. 18. Osoba koja vas `ivcira? Moj psihijatar.

19. Nosite li hr an Samo bananu. u na pla`u?
20. Gdje }ete ove godine na gletovanje? Kod jarana, on taman renovira stan, pa se spojilo neugodno s korisnim za njega. Mada imam ponudu i za skidanje plo~ica, pa nisam jo{ odlu~io. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Brzo ~itaj ova slova, evo tebi odgovora.
SLOBODNA BOSNA I 17.5.2012.

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful