You are on page 1of 2

PORTAL www.koreni.net BIE USKORO DOSTUPAN I NA ADRESI www.koreni.rs koreni@telia.com ::.

Skenirano

22. May, 2012

Srpsko pitanje u Crnoj Gori Evropska karta za prava srpska


Nedavno smo uli, est godina nakon referenduma i proglaenja crnogorske nezavisnosti, eksplicitan stav neprikosnovenog vodje Mila Djukanovia, da nema ljubavi izmedju Crne Gore i Srbije i da nema ravnopravnosti za srpski jezik jer, kako tvrdi, "znaajne adrese i institucije" u Beogradu "iniciraju" reenja koja negiraju crnogorski nacionalni, duhovni i kulturni identitet".

::. Navigacija

Bivi crnogorski premijer i sadanji lider Demokratske partije socijalista (DPS), nastavlja tako u kontinuitetu da svaki pokuaj predstavnika srpskog naroda u Skuptini Crne Gore, da se srpsko pitanje stavi na dnevni red, odnosno da se postavi pitanje elementarnih ljudskih prava Srba u Crnoj Gori, tretira kao nacionalizam i udar na tzv. crnogorski demokratski projekat, i u "najmanju ruku" predstavi ga kao pokuaj ruenja drave i ugroavanja njenog navodno graanskog koncepta. Zar Evropa ne zna da bi Srbima u Crnoj Gori trebao da pripadne bar onaj kvantum nacionlne ravnopravnosti, kakav postoji u vienacionalnim dravama sa slinom nacionalnom strukturom (u vajcarskoj, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji)!? Po retotici koja preovladava u izjavama crnogorskih zvaninikane moe se lako zakljuiti, da nije naroito prijatno osjeati se Srbinom u Crnoj Gori! U Crnoj Gori, u kojoj ima oko 30 odsto Srba, na etiri nivoa najveih pravosudnih instanci(ustavni, vrhovni, apelacioni i upravni) neete nai ni jednog Srbina, kao ni u Savjetu javnog servisa RTCG, kao ni u Agenciji za nacionalnu bezbijednost...Ni u jednoj prosvjetnoj ustanovi, od osnovnog do univerzitetskog nivoa, na njenom elu se ne moe nai neko ko je srpske nacionalnosti! U dravnoj upravi nije prisutno ni jedan odsto Srba! Srbi u Crnoj Gori ne mogu biti direktori, sudije, policajci, ambasadori i ministri, ne mogu se kolovati na svom jeziku! Za njih nema mjesta na Javnom servisu TVCG, nema ih ni meu zaposlenima u diplomatsko-konzularnim predstavnitvima Crne Gore u inostranstvu, i tako je praktino treina stanovnitva( na poslednjem popisu od 620.000 stanovnika, 28,73 su Srbi) gradjani drugog reda u Crnoj Gori?!

Vie od 65 000 mesenih ulazaka na www.koreni.net je razlog za toliko puta reeno: Hvala!

::. Web TV Koreni

Jutro on line 07.03.2012.

Srpski politiki subjekti u Crnoj Gori ostale su dosledni u podjelama, pa i u vezi pitanja statusa srpskog naroda. U medjuvremenu, formiran je Srpski nacionalni savjet koji je krajem 2008. postao zvanini predstavnik Srba u Crnoj Gori, i to na osnovu Zakona o manjinama, ime se desilo svojevrsno opredeljenje za status srpskog naroda kao manjinskog. Za ovaj potez u Savjetu su imali argumentaciju-prava srpskog naroda nije mogue ostvariti u parlamentu. Prema vidjenju ovdanjih srpskih stranaka Srbi su dravotvorni narod i Savjet je protivan njihovim programskim ubjedjenjima. Ipak, mora se imati u vidu jedna injenica-po prethodnom Ustavu iz 1992. Srbi jesu konstitutivan narod, ali po vaee Ustavu Crna Gora je gradjanska drava, u ijoj preambuli su nabrojani svi narodi, dodue bez odrednice "ravnopravni". Treba razjasniti sledee-politika artikulacija tenji Srba, na elu sa Andrijom Mandiem, je pretoena u izbornu platformu SNS-a na prvim izborima posle referenduma, a potom sutinski sve ono to sada biva matrica platforme Savjeta, sem forme organizovanja, stalo je tada pod programsku kapu "Srpske liste" koja je okupila glasove preko polovine Srba, ime je otvorena prilika da se kolektivna prava Srba prezentuju kao legitimna i obavezujua i za vlast i za opozicione stranke. Dakle, hod u prazno na viem nivou, sem to su i jedni i drugi na nivou personalnom uivaoci privilegija-Savjet raspolae godinje sa pola miliona eura koje dobija od drave, tanije iz Fonda za manjine, i alje poruku da nije temeljna istitucija i repezent srpskih nacionalnih interesa, ve pod presudnim uticajem pojedinaca i struktura koje trae line promocije i interese, dok srpski parlamentarci uivaju sve benifite crnogorskog poslanika, uz visoka mjesena primanja(od 3 do 4 prosjene plate u Crnoj Gori) i mogunost da nakon dva mandata ostvare nacionalne penzije! Rezime je da, ni jedan od dva ponudjena modela, institucionalni i vaninstitucionalni, nije dao rezultate u osvarivanju preva Srba u Crnoj Gori-niti je Savjet uspio da kroz status manjine drava garantuje Srbima korpus prava koji im garantuje i Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih prava manjina Savjeta Evrope, niti su se prosrpske stranke izborile za prava konstitutivnog naroda, to po Ustavu Srbi vie nijesu! A,esencijalno prosrpska opozicija je veliki poraz doivjela 2004., kada je dramatino otvoreno pitanje srpskog naroda u Crnoj Gori, preimenovanjem

Nikada kasno...

slubenog srpskog jezika u maternji, koji je tada imao "ruho" ustavne kategorije, da bi ga kasnije, crnogorski, jo nestandardizovan zamijenio na pijedestalu u novom Ustavu!Kako je na taj nain bila ugroena mogunost adekvatne institucionalne zatite srpskog jezika tako je bivalo i sa ostalim pravima Srba u Crnoj Gori! Iako je po vaeem Ustavu zagarantovana ravnopravnost jezika, neposredno pred popis, skuptinska veina izglasala je izmjene i dopune Zakona o obrazovanju ime je omogueno da se nastava u osnovnim i srednjim kolama i fakultetima ubudue odvija na "crnogorskom jeziku". Drava je prekrila veinsku volju gradjana i nastavila da sprovodi asimilatorsku politiku i uini jo jedan od kljunih koraka otklona prema srpskoj kulturi!? Ova nasilna i ubrzana izmjena zakona, bio jedan od naina reima da frizira podatke popisa, do podnoljivije mjere. -Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore "Monstat", na aprilskom popisu stanovnitva broj graana koji se izjanjavaju kao Crnogorci poveao se oko dva odsto, u odnosu na popis iz 2003. godine, dok se broj onih koji su se izjasnili kao Srbi smanjio za vie od tri odsto. Takoe, broj onih koji govore srpskim jezikom 20 odsto je manji, u odnosu na dvotreinsku volju gradjana sa prethodnog popisa koji su govorili srpskim jezikom. Ipak, srpski jezik je I dalje statistiki dominanatan I pripada mu I u pravnom smislu dominantan ploaj u Crnoj Gori! Moda e, ipak, Evropa bar posredno zaigrati na kartu prava srpskog naroda u Crnoj Gori! U svijetlu aktuelnog imperativa EU za neophodnim ustavnim promjenama u Crnoj Gori, prosrpska opozicija je uslovila vladajuu koaliciju DPS-SDP da se mora prethodno obezbijediti ravnopravnost srpskog jezika, i poruila da nee podrati ustavne promene u oblasti pravosua, ako najvii pravni akt ne bude promenjen i u dijelu identitetskih pitanja. Vraanje statusa slubenog jezika, srpskom jeziku, znailo bi otvorenu mogunost formiranja Savjeta za obrazovanje na srpskom jeziku na svim nivoima - od osnovnog do visokokolskog, koji e voditi rauna o izradi nastavnih programa i tampanju udbenika na srpskom jeziku i irilinom pismu. Glavni zahtevi opozicije su da srpski jezik dobije status slubenog, vraanje trobojke kao jedne od dravnih zastava, kao i uklanjanje poslednje dvije strofe crnogorske himne iji je autor osueni ratni zloinac Sekula Drljevi. Jedan od uslova Brisela da Crna Gora u junu pone pregovore o pristupanju EU jesu izmjene Ustava u dijelu koji se odnosi na izbor elnika sudstva i tuilatva, kako bi bila obezbijeena vea nezavisnost pravosua. Moda e ,ipak, tako I Evropa posredno zaigrati na kartu pava srpskog naroda u Crnoj Gori! Tatjana Nikoli
16.5.2012.

::. Stih nedelje Imena

Postavite na

Prilagoeno za tampanje

You might also like