1.

BABINO POLJE naselje u središnjem dijelu otoka Mljeta, 6 km jugozapadno od luke Sobra, 18 km jugoistočno od Polače; Na području naselja su crkvice sv. Andrije (romaničko-gotička), Sv. Mihovila (pleterna ornamentika), ruševine crkvica sv. Pankracija (predromanika) i sv. Đurđa (XIII. st.). Na jugozapadnoj je strani naselja župna crkva sv. Vlaha (spominje se u XV. st.), u novije vrijeme, nakon požara, preinačena. U crkvi se čuva romanički procesijski križ iz XIII. st. Ispred sela je nekadašnji dvor mljetskoga kneza (datiran 1554.). 2.BAĆINA, naselje u južnoj Dalmaciji, 7 km zapadno od Ploča. Na položaju Sladinac su ostaci antičkih zidova i mozaika rimskog naselja Praetoria. Tu su nađeni ostaci starokršćanske bazilike iz VI. st. Kraj ruševina crkve sv. Andrije nalazila se nekropola stećaka, uglavnom sanduka i ploča. Baćinska jezera niz međusobno povezanih slatkovodnih krških jezera, 1,5 km sjeverno od Ploća. Voda otječe iz jezera tunelom (prokopanim 1911-12.) u zaljev Ploče. 3.BADIJA (Otok), otočić u istočnom dijelu Pelješkoga kanala; oko 1 km2. Naziv Badija potječe od latinskog abbatia: opatija. Na Badiji je nekad postojala crkvica sv. Petra, jer se 1368. otočić spominje kao »Scoleum sancti Petri«; toj su crkvici možda pripadali kapiteli (VIII./IX. st.) četiriju stupova koji drže krović balkona na jugozapadnom uglu današnjeg samostana. God. 1392. ondje se naseljuju franjevci iz Bosne, kojima korčulanska općina poklanja zemljište za samostan, a potom i cijeli otok. Današnji samostan i jednobrodna crkva podignuti su u stilu kasne gotike, poslije 1420. Portal ima u luneti lik Majke Božje s djetetom i dva sveca, rani renesansni rad korčulanskih klesara. Ispred crkve je nekoliko grobnih ploča (prema dokumentima i grob jednog od graditelja zvonika korčulanske katedrale iz XV. st., Hranića Dragoševića). Klaustar s arkadama, dovršen 1477., sačuvao je sva obilježja dalmatinske gotike. Samostan je dograđen 1909., a 1950. preuređen u sportsko odmaralište. Na brijegu iznad samostana je crkvica sv. Katarine iz XV.-XVI. st. 4.BAšKA VODA, naselje i luka u Makarskom primorju, 9,5 km sjeverozapadno od Makarske; Naseljena već u antici. Na uzvisini Gradina su tragovi naselja i kasnoantičke bizantske utvrde, možda Bistona. Na južnoj strani uzvisine očuvan je dio obrambenih zidina, a sa sjeverne strane potječe nekoliko stela iz II.-IV. st. (Arheološki muzej u Splitu). Kasnobarokna crkvica sv. Lovre nastala je najvjerojatnije na antičkom lokalitetu. Župna crkva sv. Nikole sagrađena je početkom XX. st.; 1991. prigrađen joj je zvonik i župni dvor (Ante Rožić). U crkvi su vitraji Josipa Botterija-Dinija i slikane postaje križnoga puta Josipa Biffela iz 1989. Nekoć je Baška Voda bila ribarsko, težačko i trgovačko mjesto, a danas je suvremeno turističko središte koje nudi čisto more, lijepe plaže s borovom šumom, kvalitetnu i raznovrsnu hotelsko-ugostiteljsku ponudu. Svjež planinski zrak s Biokova posebna je draž i kvaliteta ovog podneblja. Tridesetih godina ovoga stoljeća braća Sikavice podignuli su prvi ugostiteljski objekt u mjestu, hotel Slaviju, koji je 1936. dobio odlikovanje iz Londona. Nakon II. svjetskog rata grade se novi hoteli, turizam dobiva poticaj i posljednjih je desetljeća glavna gospodarska grana. Vrlo su zanimljive vjerske proslave - napose procesija na Veliki petak (kroz sva mjesta u općini, čak 15 km), Dan Sv. Nikole, zaštitnika Baške Vode (6. prosinca). Na Svetog Lovru (10. kolovoza) održava se smotra klapa Makarskoga primorja. Lagane su šetnje do Promajne i ribarskog seoca Bratuš, dragulja pučke arhitekture. 5.BENKOVAC, grad u sjevernoj Dalmaciji, 20 km sjeveroistočno od Biograda na Moru; Ime je dobio po hrvatskim knezovima Benkovićima, koji se spominju u XV. st. Kaštel ima visoku kulu četvrtasta tlocrta i dvije kružne kule na uglovima. God. 1527. osvojili su ga Turci. Od sredine XIX. st. pod kaštelom se razvija trgovište. U blizini je crkvica sv. Antuna iz 1743. Donje Biljane, naselje 13 km sjeverozapadno od Benkovca. U blizim bunara zvanog Begovača su arheološki lokaliteti različitih razdoblja. Na položaju Crkvina su ostaci antičke gospodarske zgrade, a nad njom ruševine starohrvatske crkve iz IX. st., zasebnog tipa trobrodne crkvene arhitekture na području Dalmacije. Oko crkve su otkopana 604 starohrvatska groba u kojima su nađene naušnice i prstenje iz IX.XV. st.

Donji Kašić, Selo 20 km sjeverozapadno od Benkovca. Na položaju Manastirine ostaci su starohrvatske crkve kružna tlocrta sa šest apsida, sagrađene na ostacima antičke arhitekture. Na nekoliko lokaliteta oko sela (Glavčurak, Razbojine, Maklinovo brdo) ostaci starohrvatskih nekropola, a na Čerincu ostaci romaničke crkvice. Donji Lepuri, Selo 12 km jugoistočno od Benkovca. Ispod crkve sv. Martina (srušene u Domovinskome ratu 1992.) nađeni su ostaci monumentalne starokršćanske crkve iz VI. st., a na njezinim temeljima ostaci crkve iz starohrvatskoga doba (IX. st.); oko crkve ima stećaka. Kula Atlagića, naselje 4,5 km sjeverozapadno od Benkovca. Iz crkvice Sv. Petra s obiIježjima rane romanike potječu ulomci vrsnoga kamenoga namještaja (Split, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika). Crkvu sv. Nikole sagradili su 1444-46. zadarski gradite1ji. Crkva se restaurira nakon rušenja u ratu 1992. Medviđa, naselje 20 km sjeveroistočno od Benkovca. Vjerojatno rimsko naselje Hadra;nađeni su ostaci terma i drugih građevina te tragovi ceste koja je vodila prema rimskom naselju Clambetae - Obrovac. - Uz crkvu sv. Ivana nalazi se srednjovjekovna nekropola s 40 stećaka Nadin, naselje 10 km sjeverozapadno od Benkovca. Naselje gradinskoga tipa Nedinum bilo je sjedište liburnske općine; status grada dobiva vjerojatno već u doba Augusta. 0čuvani su ostaci zidina građenih od megalitičkih blokova, vjerojatno iz 1. st. Medu nalazima važan je kameni votivni spomenik lokalne božice Latre. U srednjemu vijeku naselje se obnavlja, a antičke su utvrde dograđene u doba turske prevlasti. Ostrovica, naselje 18 km jugoistočno od Benkovca. Na vrhu uzvisine podignut je u srednjem vijeku utvrđeni grad čiji su gospodari do sredine XIV. st. bili bribirski knezovi Šubići. Na području Ostrovice otkriveno je više starohrvatskih grobova (karolinške ostruge, IX. st., i nakit), ulomaka starohrvatskoga crkvenog kamenog namještaja (uz crkvu sv. Ante), ulomci gotičkih natpisa, glaziranih vaza i kasnosrednjovjekovni novac. Podgrađe, zaselak 6 km isočno od Benkovca. U rimsko doba grad Asseria (s municipalnom konstitucijom); forum s kapitolijem imao je originalan smještaj i rješenje (podignut uz rub zidina, otvoren prema jugu). U glavna gradska vrata uklopljen je početkom II. st. Trajanov slavoluk. U Asseriji je djelovala jedna od radionica specifičnih nadgrobnika - liburnskih cipusa. Polača, naselje 12 km jugozapadno od Benkovca. Spominje se u XI. st. kao sjedište starohrvatske županije Sidraga. Na uzvisini Bidina glavica ostaci pretpovijesnih zidina i temeIji starokršćanske crkve u kojoj je nađeno nekoliko grobova i više ulomaka starokršćanskoga crkvenoga kamenog namještaja. Na lokalitetu Bičina pronađeno je više rimskih nadgrobnih i zavjetnih spomenika s natpisima, a jugozapadno od Bičine glavice ruševine građevine koja se u ispravama naziva Palatinum. U poIju, na lokalitetu Dvorine, ostaci srednjovjekovnog naselja. Smilčić, naselje u Ravnim kotarima, 16 km sjeverozapadno od Benkovca. Na više su položaja nađeni ostaci iz neolitika i ilirskog doba (neolitičko naselje, jedno od najbogatijih neolitičkih nalazišta u nas). RazdobIje rimske vladavine ostavilo je tragove mnogih građevina te natpise i grobove. Iz starohrvatskog razdobIja ima ostataka naselja, crkava i grobIja. Srednjovjekovna su naselja porušena turskim pustošenjem u XVI. i XVII st.; današnje je naselje nastalo poslije turskih ratova. Iz XVII i XVIII. st. očuvano je više utvrđenih gospodarskih zdanja ili dvoraca veleposjednika, npr. zadarske obitelji Tebaldi. Šopot, naselje u Ravnim kotarima, 2 km jugozapadno od Benkovca. Na položaju Crkvina otkriveni su ostaci ranosrednjovjekovne crkve, te ulomci oltarne pregrade s pleternim ukrasom i dijelovima natpisa. Posebno su važni ulomci natpisa gdje se spominje knez Branimir, kao comes i dux Hrvata. Uz crkvu je grobIje koje je bilo u uporabi IX.-XVI. st. 6.BETINA, naselje i luka na sjeveroistočnoj obali otoka Murtera, na sjevernom ulazu u Murterski kanal. Prvi se put spominje u XVI. st., kad je osnivaju prebjezi pred Turcima. Župna crkva sv. Frane sagrađena je početkom XVII. st.; proširivana je nekoliko puta, a sredinom XVIII. st. podignut je zvonik. U blizini Betine na brdu Gradina sačuvana je srednjovjekovna crkvica Gospe od Gradine. 7.BIBINJE, naselje i luka u sjevernoj Dalmaciji, 6 km jugoistočno od Zadra; Prvi put se spominje u XIII. st. pod imenom Bibanum. Župna crkva sv. Roka sagrađena je 1673. na mjestu starije, produžena 1854.;

klasicistička fasada. Na mjestu Banska punta nađeni su ostaci antičke arhitekture, na rtu Pulja ostaci crkve sv. Ivana iz 1376. U Bibinju se tradicionalno održava susret klapa Raspivano Bibinje, a poznata je i Fešta sv. Roka (16. kolovoza), zaštitnika Bibinja. 8.BIOGRAD NA MORU grad i luka u sjevernoj Dalmaciji, 28 km južno od Zadra; U turističko se mjesto Biograd počeo razvijati između I. i II. svjetskog rata. Prvi su gosti, Česi, počeli dolaziti 20-ih godina ovog stoljeća. Prvi je biogradski hotel podignut 1935. na mjestu gdje se danas nalazi hotel Ilirija. Spominje se sredinom X. st. (K. Porfirogenet) kao hrvatski grad. U XI. je st. sjedište hrvatskih kraljeva. Oko 1059. u njemu je biskupija; iste godine osnovan muški benediktinski samostan sv. Ivana, a 1069. ženski samostan sv. Tome. U Biogradu se 1102. Koloman okrunio za hrvatskoga kralja, a 1125. porušili su ga Mlečani. Stradao u ratovima Venecije i Turaka, osobito 1646. Jezgra staroga naselja smještena je na manjem poluotoku. Do kraja XIX. st. bile su očuvane gradske zidine s kružnim kulama. Ostaci katedrale, trobrodne bazilike, su uništeni, a ostaci samostanske crkve sv. Ivana, također trobrodne bazilike, istraženi su i konzervirani. Od crkve sv. Tome ima samo manjih ostataka. Izvan staroga naselja pronađene su ruševine manje jednobrodne crkve s apsidom, a u blizini starohrvatski grobovi. Župna crkva sv. Anastazije, sagrađena 1761., ima barokne oltare, od kojih jedan od pozlaćena drva. Izvan staroga naselja nalaze se crkvice sv. Roka i sv. Ante (1850.). Na širem su području pretpovijesni nalazi i ostaci antičkog akvedukta. U Zavičajnom je muzeju arheološka zbirka s pretpovijesnim, antičkim i starohrvatskim materijalom te zbirka brodskih tereta iz kraja XVI. st. 9.BIOKOVO, planina uz središnji dio dalmatinske obale. U XIX. st. razvijaju se obalna naseIja (Makarska, Baška Voda), koja gradnjom prometnica oko Biokova dobivaju ograničenu prometno-trgovačku ulogu. Crkveno slavlje kraj kapelice sv. Jure (na samorne vrhu Sveti Jure) održava se zadnje subote u srpnju. 10.BIŠEVO, otok u južnodalmatinskom arhipelagu, jugozapadno od otoka Visa. Benediktinski samostan sv. Silvestra osnovao je 1050. Splićanin Ivan Grlić. Zbog opasnosti od gusara poslije dva stoljeća preselio se u Komižu na otoku Visu. Uz ruševine samostana vide se ostaci prvotne crkve sv. Silvestra iz XI. st. U današnjoj je crkvi uzidan dio natpisa svećenika Ivana, vjerojatno osnivača zadužbine, te ulomak grčkog natpisa iz antičkog doba. Na otoku ima nekoliko špilja, a najpoznatija je Modra špilja u uvali Balun. Vrlo je slična špilji na Capriju u Italiji, ali je od nje atraktivnija i raskošnija. Pristupačna je od 1884., a do nje se dolazi čamcem. 11. BLACA, uvala zapadno od Bola, na južnoj obali otoka Brača. Oko 2 km sjeverno od uvale, na 250 m, nalazi se nekadašnje istoimeno pustinjačko naselje (eremitorij). Osnovali su ga sredinom XVI. st. poljički svećenici, koji su pobjegli pred Turcima. Sastoji se od nekoliko manjih zgrada, podignutih u različito doba, međusobno povezanih hodnicima i stubama. Crkva je sagrađena u XVI. st., a u doba baroka je obnov1jena. Ondje se čuvaju velika knjižnica, portreti iz XVIII. st., nekoliko baroknih slika, zbirka starih pušaka blatačkih brodara za obranu od gusara, glagoljski misali i mala tiskara. - Od 1926. tu je i astronomska postaja koju je osnovao don Niko Miličević. 12. BLACE, naselje na ušću delte Neretve, 13 km jugoistočno od Ploča; Pred selom je otočić (naseljen već u rimsko doba) s crkvom građenom. na prijelazu romanike u gotiku i s ruševinama pustinjačkog stana. 13. BLATO, grad u unutrašnjosti otoka Korčule (oko 4 km od mora), 7 km jugoistočno od Vele Luke. Blato je svojom skladnom urbanističkom cjelinom zadivilo mnoge putopisce još u XVIII. st. Središtem mjesta proteže se prekrasan drvored lipa, dug više od 1 km, pa je poseban doživljaj proći njime u lipnju, kada lipe cvatu.

Dominika). rad jednog od Tintorettovih učenika. Iz starohrvatskog doba sačuvani su ulomci pleterne ornamentike u crkvi Sv. Ivana (vjerojatno iz XI. st. Najstarije građevine su crkve sv. Vicenze s raskošnom rakom svetice. Na glavnom oltaru bila je slika Madona s djetetom i svecima (sada u samostanskom muzeju). a izvodi se obvezno 28. Bol je nastao na mjestu rimskoga naselja (starokršćanski sarkofazi. vođa boraca. U crkvi se nalaze mramorni oltari. Pošto mjesni glavar izgovori dopuštenje. Mihovila u Dugom Podu (1346. Bogat je i kulturno-zabavni život. a početkom XVIII. Kumpanija je viteška borba dviju vojski koje žele pokazati spremnost za obranu svoga doma. U samostanu se čuva zbirka kulturno-umjetničkih predmeta (slike. Unutrašnja je luka dobro zaštićena. čije su kosti. U XV. grad i luka na južnoj strani otoka Brača. U luci su nađeni rimski i bizantski arheološki nalazi. Stara loža. kumpanija. iznad kojeg je napušteni samostan s pećinskom crkvom. Iz doba renesanse je kuća obitelji Jeličić. rukopisi. prenesene u Blato prije dva stoljeća. Sve se odvija pred crkvom Svih svetih. iz početka XVII. Kuzme i Damjana iz XII. inkunabule. Zvonik crkve je iz 1751.. naselje na zapadnoj strani otoka Brača.). Djelomice je sačuvan i perivoj obitelji Martinis . Posebno mjesto zauzima proslava Gospe od Sniga (5. podignute u romaničko-gotičkom stilu (XIV. ujedno i Dan općine Bol. u sugestivnom ambijentu. alfir. BOBOVIŠĆA. Ime je nastalo od latinske riječi vallum: zemljana utvrda s palisadama. razorili su ga Saraceni. Od Bola vodi strma planinarska staza do vidikovca na Vidovoj gori. zamijenjena je novom na kojoj je radio 1700. travnja. o čemu svjedoči 15 društava i udruga koje danas njeguju kulturu i običaje mjesta. Zaselak Bobovišća na Moru razvio se na obali.). Vicence. utemeljeno 1927.) i u zidu oko dominikanskog samostana. Unutar sklopova pučke stambene arhitekture izdvaja se nekoliko baroknih ladanjskih kuća korčulanskih plemića. dopuštenjem pape Pija VI. st. i ovdje pao snijeg. BOL. počinje s »plesom od boja« kroz više plesnih figura. pučka fešta. prema legendi. Martina u Maloj Krtinji (oko 1346. 827. a u obližnjoj Vičjoj Luci grčko-ilirski predmeti i orožje (V. Crkva Gospe od Karmena (retardirana renesansa) dograđena je i barokizirana 1785. rijedak hortikulturni spomenik XVII. st. sjećanje na dan kada je. oko 6000 komada starog novca). god. Križa na groblju i sv. Napose je zanimljiv dio igre u kojem zastavnik. . U Zablaću zapadno od Blata je zanimljiva jednobrodna crkva sv. počinje veselje vojnika i djevojaka uz ples. (korčulanski graditelji i klesari). (Apoteoza sv. koja se spominje još u XV. Među njima je i Viteško udruženje »Kumpanija«.Blaćani su oduvijek držali do svoje tradicije i kulture.Marchi. Na rtu Glavice je crkva dominikanskog samostana (osnovanog 1475. U renesansnobaroknomu kaštelu obitelji Arnerić nalazi se Zavičajni muzej. Marije u Polju (1338. Ostoje. na plokati. Spomenik pjesniku rad je kipara M. sv. gdje se održavaju i druge svečanosti. priredbe i manifestacije. Jeronima. st. u dvorištu samostana vide se ostaci starog trijema. a sjećanje je na daleka stoljeća kada je obrana otoka bila u rukama otočne domobranske postrojbe. st. 15. Na kasetiranom stropu ispod kora iluzionističke slike baroknog slikara Tripa Kokolje iz 1713. st. izvodi ples s velikom zastavom.). Kumpanija se izvodi uz svirku mijeha i udaranje u veliki ratni bubanj. Kad vojnici pokažu što znaju i završi kumpanija. kolovoza). 14. Oko 5 km zapadno od Bola je selo Murvica. a od tisućljetnog običaja žrtvovanja vola odustalo se prije nekoliko desetljeća. Oltarne slike na drvu (Svi sveti i Madona s djetetom) rad su renesansnoga majstora Girolama da Santacrocea. Iz rimskog su vremena ostaci imanja Junianum. tanac. st. na Blagdan Sv. jednobrodna građevina s gotičkim svodom. zaštitnice mjesta. u Dalmaciji. sagrađena je klasicistička kapela sv. ostaci rimskog spremnika za vodu iznad Zlatnog rata). Na brdu iznad Bobovišća je utvrđeni renesansno-barokni dvorac obite1ji GligoMarinčević. kaštel na obali. uz gat je sagrađen dvorac s bogato ukrašenim gotičkim prozorima na južnom pročelju. stara kuća obite1ji Nazor i novija kuća Vladimira Nazora. st. poslije proširena još jednim brodom. oko 1 km jugoistočno od uvale Bobovišća. Galerija »Branko Dešković« smještena je u baroknoj palači. korčulanski klesar Spaso Foretić. prije Krista).). st. st. kapitan. U okolici se spominje još nekoliko srednjovjekovnih crkvica: sv. jedna je od prekrasnih blatskih tradicija. kumpanije. Viteška igra od boja. do IV.. Srednjovjekovna župna crkva Svih svetih proširena je u XVII.) i sv.

Liberana sa zvonikom na preslicu. u XIV. Na groblju je barokna crkvica sv.).). gotičko drveno raspelo iz XV. st. st.. Brač je u rukama Omišana. kraće vrijeme je baza ruske flote za sjeverni dio Jadrana. sv. st. 17. Ilija kraj Donjeg Humca). Zbog opasnosti od pirata stanovnici pomalo napuštaju naselja na obali i povlače se u unutrašnjost otoka (Nerežišća. Splitska). U jugoistočnom dijelu sela su ruševine utvrđena dvorca zadarske plemićke obitelji Soppe s kapelom iz XVI. 18. (fragmenti kamene oltarne pregrade iz starohrvatskog doba. God. U XV. Podhume. Tu se ubicira grad Berulia. crkva u Selcima). Župna crkva iz XIX. u IX. Bobovišća. Austriji. 20.). st. Na magistralnoj su prometnici (M2. 1420. U XIX. graditeljska ostvarenja čine turistički i hotelski objekti (Bol. najveći otok srednjodalmatinske otočne skupine. st. zadržana je visoka razina građenja (Ložišća-zvonik. sagrađena za obranu od pirata u XVIII. Od X. Donji Humac. Rimsko doba ostavilo je tragova (ladanjske vile. Glavni kamenolomi poznatoga bračkoga kamena su kraj Pučišća. Nerežišća). st. st. . Pretpostavlja se da župna crkva potječe iz IX. st. naselje i luka u istoimenoj uvali na sjeveroistočnoj obali poluotoka Pelješca. Gornji Humac. radio zadarski graditelj Petar Franić-Hacuc. naselje i mala luka na sjeveroistočnoj obali Dugog otoka. st. Nediljice (Sv. Ložišća. Nikole i uklesanom godinom 1469. oduzimaju Splićani. za cara Dioklecijana iskorištavali su se kamenolomi kod Škripa. st. javljaju se složeniji graditeljski sadržaji (ljetnikovac u Bolu). javljaju se prve crkve predromaničkoga stila (sv. st. Spliske. Gradac. a na brežuljku Dumbovica crkva Rođenja Djevice Marije. Župna crkva sv. Naseljen od neolitika (spilja Kopačina između Donjeg Humca i Supetra). Gornjeg i Donjeg Humca i drugdje). BRELA.. E65) Split-Dubrovnik. Škrip . preko brončanog i željeznog doba (gradine Rat kod Ložišća. st. Nikola iznad Sumartina. naselje u istoimenoj uvali na sjeveroistočnoj obali Dugog otoka.16. na obali Makarskog primorja. naselje poznato u srednjoj Dalmaciji. Uz pojedine kuće kraj obale vide se kamenom obzidana dvorišta s puškarnicama. Škrip. Postira. Crkvica sv. kojima ga 1240. Današnje naselje nastalo je u novije doba migracijom stanovništva iz podbiokovskih zaselaka. Hum. osvajaju ga slavenski Neretljani. trobrodna bazilika s krstionicom u Povljima i Postirama. U crkvi se nalazi više nadgrobnih ploča iz XVIII. Brattia. Graditeljstvo baroka najizraženije je pri podizanju crkava (Škrip. BRBINJ. BOŽAVA. Sv. na strmom biokovskom podgorju. Prvi su poznati stanovnici otoka Iliri (antički naziv Brača.. U pisanim dokumentima prvi se put spominje 1327. 8 km jugoistočno od Drače. st. Iz ranokršćanskoga doba je desetak svetišta (trolisna crkva u Sutivanu. ili X. Trojstvo) koja se spominje od XVII. Gradac i dr. gomile u okolici Nerežišća. Juraj vrh Brača. Mihovil nad Dolom). potječe vjerojatno od ilirskog brentos: jelen). U ranom srednjem vijeku Brač je pod Bizantom. a u renesansnom slogu grade se crkva u Postirama i dominikanska crkva u Bolu. uz slabo obrađeno Božavsko polje. a onda do 1918. Milna. zatim bosanskoga kralja Tvrtka I. Selaca. BRAČ. U XIII. i XV. Na vrhu poluotočića Nediljno je crkvica sv. Donjeg Humca (brački kamen ugrađen je u Bijelu kuću u Washingtonu i Dioklecijanovu palaču u Splitu). grobnice) ne samo u unutrašnjosti otoka već i na obali. pod imenom Bosane. Velo i Malo Gradišće. st. priznaje vlast ugarsko . zatim je u vlasti Francuza. st.hrvatskoga kralja Ludovika I. treći po veličini među jadranskim otocima. 15 km sjeverozapadno od Makarske. uživajući pritom široku autonomiju. Supetar). (radovi zadarskih zlatara Stjepana i Pavla Petrova Kotoranina).. uz groblje se nalazi srednjovjekovna nekropola s osam nadgrobnih ploča urešenih reljefima (štitovi i mačevi). BRIJESTA.-1797. i hercega Hrvoja Vukčića. grčke kolonizacije (Vičja vala). a zatim dolazi u sastav hrvatske države. sagrađena je na mjestu starije barokne crkve. 19. Na otočiću Utra (Školju) sjeverozapadno od sela nalaze se ostaci starokršćanske crkve. do danas. je pod vlašću Venecije. st. a potom crkvene građevine prate stilski razvitak hrvatskoga graditeljstva romaničkih osobina (Sv. Kuzme i Damjana prvi put se spominje 1195.kao glavna utvrda. nadvratnik s reljefom sv. koji spominje Konstantin Porfirogenet (X. Nikole na groblju sagrađena je u IX. koja mu je potvrdila stare privilegije. Pražnica.-42. Kaštilo iznad Bola. 12 km južno od Božave. pod Austrijom. U XX. Supetar) te kuće za odmor (Povlja. st. Na njoj je 1435. u njoj se čuvaju tri gotička procesijska križa iz XIV. Poslije pada Venecije pripada do 1806. Četverokutna kula za obranu od pirata sagrađena je 1617.

a do nje ruševine crkvice sv. Barokna župna crkva ima drvene oltare. oko 1 km od istoimene uvale. Na ostacima kasnoantičkog zdanja (vjerojatno memorija) izgrađena je predromanička crkvica sv. U morskoj uvali nalazi se ljetnikovac obitelji Zuzorić iz XVI. grobovi te ostaci ceste iznad današnjega mjesta. st. Silvestra i sv. CISTA PROVO. i 1680. Naselje su osnovali Dubrovčani 1349. Tome. Na . Na groblju je mauzolej obitelji Račić. st. naselje i lučica u istoimenoj uvali na obali južnoga Makarskog primorja. naselje i lučica na zapadnoj obali suženog dijela Stonskoga kanala na poluotoku Pelješcu. i u njoj se nalaze grobovi Kačića iz XVIII. U župnom dvoru nalazi se pinakoteka. grad i luka u južnom dijelu Župskoga zaljeva. U zaselku Kačića. Antički grad razoren je početkom VII. U naselju je crkva sv. Mihovila. ukupno 109 spomenika.). Đurđa. etnografske predmete i mali arheološki lapidarij. na Čatrnji i u Markuzinoj ogradi. Iz prve polovice XIV. a u njegovoj velikoj biblioteci čuva se i nekoliko osobito vrijednih knjiga. 1478. U gotičko-renesansnoj franjevačkoj crkvi čuva se poliptih (početak XVI. kako su bjegunci u novoosnovanomu Dubrovniku nazivali svoje matično naselje. potkraj XVI. Iz XV. ali je taj rad obustavIjen.). Na lokalitetu Crkvina otkrivena je starokršćanska crkvica i memorija. st. Prvotno grčko naselje Epidauros. Na glavnom oltaru župne crkve Sv. poslije postaje rimskom kolonijom. očuvani su ostaci gradskih zidina prema kopnu i renesansni knežev dvor. rad Vicka Lovrina. Meštrovića. te fragmenti oltarne pregrade. 18 km sjeverozapadno od Imotskog. Duha su vrijedni barokni kipovi sv. Na tri položaja postoje ostaci nekropole stećaka. Na tri položaja nalaze se groblja sa stećcima: kraj stare župne crkve (iz 1759. Mnogi su urešeni figuralnim prizorima. 23. sagrađeno nekoliko kasnobaroknih ladanjsko-gospodarskih sklopova. Posebno je živo vikendima i blagdanima. rad nepoznatoga mletačkoga kipara. Postoje još crkve Navještenja. 20 km jugoistočno od Dubrovnika. naselje u Imotskoj krajini. st. 22. Lovreć.-30. 3 km južno od Stona. Oko 228.21. nenaseljen otočić u blizini Cavtata. 25 km sjeverozapadno od Dubrovnika. God. rodna je kuća pjesnika fra Andrije Kačića Miošića.). neposredno uz staru crkvu. u neoromaničkom slogu. danas također u ruševinama.) s prostranom lađom i velikom polukružnom apsidom. CAVTAT. Ime Cavtat nastalo je prema Civitas vetus.. jaretinu.. st.XVI. st. Zbirka Baltazara Bogišića ima brojne grafičke radove domaćih i stranih umjetnika. a u naselju spomenik Baltazaru Bogišiću. U kući Vlaha Bukovca nalazi se zbirka njegovih slika i uspomena. BRIST.). Kačića Miošića. Jedno od najstarijih naselja (Kzarra) na otoku (XIV. Uz more je tijekom XVIII. U blizini crkve nalazi se velik urešeni stećak. Stjepana. sv. Nova župna crkva sv. st. 26. naselje u sjeverozapadnom dijelu Dubrovačkoga primorja. 8 km sjeverno od Ploča. Margariti podignuta je 1741. započelo je produženje gradskih bedema Stona prema Brocama. a u samostanu umjetnička zbirka. naselje 5 km sjeverozapadno od Ciste Provo. 24. na podnožju brda Končar. potječe crkvasSv. Mare podignuta je uz more 1870. ČARA. prema projektu Francuza Oliviera. za prodora Avara i Slavena. uz nju je spomenik fra A. jela ispod peke .. st. a na zaravni iznad uvale utvrđeni ljetnikovac s kapelom i parkom obitelji Ohmučević-Bizzaro iz XVII. Uz nekoliko gotičkih i renesansnih kuća izgrađen je 1629. Iz toga vremena očuvali su se ostaci rimskoga kazališta (?). prije Krista nalazi se u vlasti Rimljana. najpoznatijeg dubrovačkog ljevača topova. st. BROCE.nude se kvalitetno vino (kujundžuša) te duhan. Ovo važno cestovno križište ima dugu sajamsku i gostioničarsku tradiciju. naselje 2 km jugoistočno od Ciste Provo. naselje u središnjem dijelu otoka Korčule. st. Uz poznate specijalitete janjetinu. kada se na zabavno-sportskim priredbama okuplja okolno pučanstvo. Jugoistočno od Broca su ruševine kuće i kapele Ivana RabIjanina. rad domaćih graditelja. Mrkan. 25. BRSEČINE.g. Stara župna crkva posvećena sv. rad Ivana Meštrovića (1920. 4 km istočno od Smokvice. Marije u Polju (preuređivana 1377. Cista Velika. dominikanski samostan s crkvom. djelo I. Felića i Svih svetih s grobIjem. Na dijelu ruševina obližnjega benediktinskoga samostana izgrađen je novovijeki biskupski ljetnikovac.

st. Fumije i gospodarskih zgrada trogirskih benediktinaca. u uvali Supetar. st. franjevački samostan koji je za turskih ratova razoren. Petra. majstori Ivan Drakanović i Nikola Mladinov. Njeguje se i tradicija pjevanja dalmatinskih narodnih napjeva. svjetskog rata priključen Crnoj Gori. Arbanija. Boa. od 1527.).. 29. i skulptura sv. st. slike Matije Pončuna i dr. Najpoznatiji je proizvod čuveno bijelo vino. DONJI KARIN. Na istočnom dijelu otoka je pustinjačka crkva Gospa od Prizidnice. Blato). naselje u istoimenoj uvali na sjeveroistočnom dijelu otoka Pašmana. 4 km istočno od Trogira. Samostan ima lijep klaustar. 28. čije je podrijetlo među prvima u Hrvatskoj zaštićeno. Turci. (porušena). Uz morsku obalu je crkva sv. obljetnicu stradanja od komunističke vlasti. Bavo. Osim zlatnoga kaleža gotičkog oblika u njoj se nalazi i oltarna slika Leonarda Bassana. a u 1 km udaljenom Žednom srednjovjekovna crkva sv. Križa. nalazi se sedam gotičkih reljefa iz Engleske od alabastera (XIV.-XVII. Na Svetog Jakova obvezno se izvodi kumpanija (v. U franjevačkom samostanu sv. dok je barokni kaštel Španića iz 1674. DOBROPOLJANA. 27. povećava se stanovništvo Čiova doseljavanjem izbjeglica koji bježe pred Turcima. Sabine s franjevačkim samostanom koji franjevci prisilno napuštaju. 274 m). Od XV. st. U crkvu Gospe od Čarskog polja hodočasti se na Blagdan Sv. 1994. u početku trobrodna građevina. st. Kod Slatina. Prvi put se spominje 1270. Crkvu i dominikanski samostan sv. Magdalene Ivana Duknovića. Jakova. na ulazu u luku Gruž i Rijeku dubrovačku. Na Daksi je bila crkva sv. DEBELI BRIJEG. Uz jugozapadnu stranu Čiova pruža se otočić Fumija na kojemu su ostaci kasnoantičke ili ranosrednjovjekovne crkvice sv. Sutorinu odstupila Osmanlijama kako ne bi imala zajedničku granicu s Venecijom. Crkva i franjevački samostan uništeni su za srpske agresije na Hrvatsku 1991. st. Petra spominje se u XV. naselje u sjevernoj Dalmaciji. ČIOVO. očuvan je polikromni svod blagovaonice. granični prijelaz (s neriješenim statusom) prema Crnoj Gori u dolini Sutorine (antičko Sub Turri). Poslije je taj predio bio u sastavu BiH. srpnja) te na Malu Gospu (8. izbjeglim stanovništvom iz zadarskog zaleđa. a obnovljen početkom XVIII. DAKSA. Slavenski naziv Čiovo dovodi se u vezu s nazivom istočnoga rta otoka Caput Jovis. rujna). podignuto je spomen-obilježje hrvatskim domoljubima uz 50. Grad drže Gusići. st. Križa (5 km od Trogira) grade u XV.XV. U rimsko doba (ostaci amfiteatra) Corinium. potom Karlovići. st. otočić na krajnjem jugoistoku Koločepskoga kanala. Bubus) vjerojatno je ilirskog podrijetla. otkriveni su tragovi predromaničke crkve sv. Na području naselja je poznati samostan sv. ispod najvišeg vrha na otoku (Bokolj. Mavra. a istodobno se na Čiovu protegnulo i trogirsko predgrađe. Po otočiću su izgrađene postaje križnoga puta u obliku malih kapelica. Na obližnjoj gradini Miodrag ostaci utvrde (XIV. st. a građevine se preinačuju u utvrde i uništavaju. oslikano gotičko raspelo i bizantska ikona danas su u župnoj crkvi u Slatinama. nakon doseljenja Hrvata središte hrvatskog plemena Karinjana (ostaci oltarne pregrade s natpisom).. pustinjačkih stanova i leprozorija. 16 km sjeverno od Benkovca. Kraj crkve nalazila se loža iz 1770. st. U Žednom je očuvana srednjovjekovna crkva sv. naselje na otoku Ćiovu. Antuna čuvaju se slika Palme ml.). Mavra. U srednjem vijeku na Čiovu postoji niz sela. Jedno od najstarijih mjesta na otoku karakterizira položaj uz lijepo Čarsko polje. Intenzivnije naseljena u XVII. U mjestu Čiovu je predromanička crkva Gospe pokraj mora. potom Mlečani i opet Turci do 1685. otok u srednjodalmatinskom arhipelagu. a cijeni se i čarsko maslinovo ulje. 31. 30. . na južnoj obali Karinskog mora. Romanski naziv otoka (Bua. u XVIII. pošip. sasvim nagrđen. Jere. Dubrovačka Republika je Požarevačkirn mirorn 1718. nakon II. zaštitnika Čare (25. Župna crkva sv. Na ruševinama benediktinske opatije podignut je u XV. sastavljenom u XVIII. God.glavnom oltaru. je preinačena i dozidan joj je zvonik.

st. PretpostavIja se da je to bio Municipium Magnum. 33. i natpis iz 1446. (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu). nikad dovršene crkve. sagrađena 1715.. 32 km sjeveroistočno od Šibenika. naselje i trajektna luka u istoimenoj uvali u Makarskom primorju.. u dolini koju prema jugozapadu zatvara uzvisina Lapada i manji greben s najstarijim dijelom Dubrovnika. minaret. U rimsko doba Tariona. st. kasnije barokizirana. obitelj graditelja Macanovića gradi monumentalno pročelje nove. Na istaknutu položaju. U kasnobarokne građevine trogirskih obitelji Tironi i Moretti ugrađeni su antički i romanički spoliji. DRVENIK. st. Unešić. otkupila ih je zadarska obitelj Salomoni.. crkvica je Gospe od Dumbovice koja se spominje od XV. st. 35. 36. luka i turističko središte južnoga hrvatskoga primorja. Majka rodilja). iznad pročelja ima zvonik na preslicu. Na ulaznim su vratima portreti članova obite1ji u bronci. 37. 3 km jugoistočno od Podgore. DUBROVNIK. Stjepana u kojoj je nađen rimski natpis iz II. Okolica je naseljena već u antičko doba (rimski ostaci podno brežuljka Dumbovice).) za sebe i svoju obitelj.32. naselje na sjeveroistočnom dijelu Dugog otoka. Gotička crkva sv. na zapadnom dijelu Petrova polja. Mauzolej je od kamena u obliku centralne građevine s kupolom.Kraj župne crkve sv. a na groblju se nalazi jedan bizantski kapitel. Nasipanjem močvarne doline između Gruškoga zaljeva na sjeveru i Staroga Porta na jugu i izgradnjom Place (Straduna) stara gradska jezgra spojena je s predgrađem na drugoj strani doline. Na glavici sjeverno od naselja vide se ruševine kule s obrambenim zidovima iz XVII. Na taj je način Stradun postao središte grada i njegova glavna ulica. U crkvi se čuva vrijedan barokni namještaj s oltarnim slikama mletačkog slikara Antonija Grapinellija. Orač. Podno Baline glavice nađeni su antički ostaci i rimski natpisi. Iznad sela je gotička crkva sv. grad. (porušena u potresu 1794. Ovdje je imala posjede zadarska obitelj Drago. Sačuvani su dijelovi tvrđave. spajajući suprotna gradska vrata: Ploče na istoku i Pile na zapadu. a u unutrašnjosti mnogobrojni reljefi i skulpture sakralnoga sadržaja. DRAGOVE. Prvi spomen imena (sub Darnis) je iz 1494. 13km južno od Drniša. 29 km jugoistočno od Makarske. Ilije nađeni su ulomci oltarne pregrade iz IX/X. naselje 17 km jugoistočno od Drniša. S istoga mjesta potjeću dva kasnoantička sarkofaga i reljef s prikazom Mitre uzidan u zid jedne staje u obližnjem zaseoku Lele. st. velika džamija). DRAŠNICE. Roka. obnovljena i ponovno porušena 1961. Jurja jednobrodna je građevina iz prve polovice XV. U podu crkve uzidane su srednjovjekovne grobne ploče. uz koji je crkvica Sv. 34. . Ante. Jurja (očuvano gotičko svetište). a u XV. Gruž . naselje 10 km istočno od Drniša. Selo se u ispravama spominje od XIV. odakle se pruža lijep pogled na okolicu. Leži na podnožju vapnenačkoga Srđa (412 m). sjeverozapadno od Šolte. st. Početkom XVI. Krajem XVIII. st. ima uzidane srednjovjekovne nadgrobne ploče. spominje se kao Giruna. Zerona ili Ziruna. Leonarda sagrađena je u XII.godine prije Krista. Muzej drniške krajine čuva i neke Meštrovićeve odljeve. Nakon izgradnje luke u Gruškom zaljevu. dok je velika džamija barokizacijom pretvorena u crkvu Sv. Rodno mjesto obitelji Ivana Meštrovića. naselje u Dalmatinskoj zagori. sagrađena je crkva sv. znatan dio grada. DRVENIK VELI. DRNIŠ. Crkva posvećena sv. U XIII. koji spominje hercega Stjepana. nalazi se izvan naselja. Nikoli. Otavice./XIII. st. st. koji je na glavici što dominira otavičkim poIjem sagradio mauzolej (1926-30. U Podumcima je prapovijesna špiIja iz 3000. GrobIjanska crkva sv. Mletački je general Foscolo razorio 1648. U razdoblju turske vladavine podignute su brojne građevine koje prikazuje Coronellijev crtež (poligonalna tvrđava. uz rijeku Čikolu. između Drveničkoga i Šoltanskoga kanala. Uz more se nalazi groblje sa srednjovjekovnim nadgrobnim pločama i barokna crkva iz 1745. Gerona. hrvatsko se naselje spominje u pisanim spomenicima od XIV.. između planine Promine i Moseća (Drniška vrata). st. Jurja. Kljake. što dokazuje da je u srednjemu vijeku postojao grad (tvrđava) i predgrađe (varoš). U javnim prostorima su djela Ivana Meštrovića (Vrelo života. Župna crkva sv. otok u srednjodalmatinskom arhipelagu.). grad u Dalmatinskoj zagori. koji je pokopan u obližnjem mauzoleju u Otavicama. naselje u Makarskom primorju. st. st.

radove starih dubrovačkih zlatarskih. Za temeljitiji razgled Dubrovnika. Dubrovački muzej u Kneževu dvoru u svom kulturno-povijesnom odjelu ima 15 500 predmeta.Rausa nastao je od imena otočića na kojem je osnovano prvo naselje (Lave. st. uz vjerske obrede. Proslava traje cijeli tjedan. To je kazališni. Držićeva poljana. njezin izložbeni prostor Luža Art Centar (Stradun). u vrijeme križarskih ratova dolazi pod suverenitet Venecije (1205. 1956. st. klaustri. najstarijom ljekarnicom na europskom jugu i dr. uključen u kalendar svjetskih festivala i jedan je od najpoznatijih u svijetu. procesiju gradskim ulicama. odore knezova i vijećnika. Zbog veličanstvena pogleda na srednjovjekovni Dubrovnik neizostavna je šetnja po njegovim zidinama. inkunabule i note. Stekavši potpunu samoupravu (vezan samo plaćanjem danka kralju i pružanjem pomoći u brodovima). na niže dijelove padina Srđa i izvan gradskih zidina prema Župi. i XVI. koji se tradicionalno održava od 1950. Gradski statut iz 1272. lučica te šetnica. vlastelinske odjeće. srpnja do 25. Lausa). Muzej franjevačkog samostana čuva sav inventar stare ljekarnice. Pomorski muzej (tvrđava Sveti Ivan) u stalnoj postavi izlaže raznovrsnu građu vezanu uz dubrovačko i hrvatsko pomorstvo.Dubrovački karnevo. Dopuštajući užitak odabira. nakon propasti obližnjeg Epidauruma (današnjeg Cavtata) u toku slavensko-avarske provale u Dalmaciju.dosad ih je nastupilo nekoliko stotina. Poslije se Dubrovnik proširio i na Lapadski poluotok. gdje se razvija jezgra jedinstvenoga grada. uskim ulicama i trgovima. svjetski poznate spomenične baštine i ljepote (upisan u UNESCO-ov registar svjetske kulturne baštine) jedan je od najatraktivnijih i najpoznatijih gradova Sredozemlja.-1358.povremene i stalne izložbe održavaju se i u drugim prostorima. s posebnim naglaskom na povijest Dubrovačke Republike. Kriza mediteranskog pomorstva te posebice . Vlaha.).grad jedinstvene političke i kulturne povijesti (Dubrovačka Republika. zlatarski predmeti. Dubrovnik je osnovan vjerojatno u prvoj polovici VII. Dubrovnik od tog vremena započinje život slobodne države koja svoj najveći uspon dostiže u XV. Na repertoaru su djela hrvatskih i svjetskih klasika koje izvode vodeća imena domaćih i svjetskih glumaca. U likovnome životu Dubrovnika posebnu važnost imaju izložbe koje se održavaju tijekom cijele godine. Posebno mjesto ima Dubrovački ljetni festival (od 10. koncerte. stoljećima učenim vještinama zidanja. te se suočuju s poviješću Kneževa dvora. Dubrovnik nudi mnoge muzeje i galerije s draguljima hrvatske baštine. te mnoge druge umjetničke slike i predmeti. st. bibliotečnim blagom. smješten u tvrđavi Sveti Ivan. Lovrijenac. U autentičnim dvoranama postavljena je zbirka namještaja XVII. glazbeni i folklorni festival. crkve). U Etnografskom muzeju Rupe može se vidjeti prikaz tradicionalnoga gospodarstva i ruralne arhitekture dubrovačkoga kraja. jedno i Dan grada Dubrovnika (3. Važan su dio festivala folklorne izvedbe domaćih (Linđo. zabavne i karnevalske priredbe.-XIX. monumentalnim zidinama i tvrđavama posjetitelji se susreću s tisućljetnom ljepotom njegove kao u školjku uvučene urbane jezgre. kolovoza). Dubrovnik . vezilačkih i slikarskih radionica. klesanja. st. prostorna odijeljenost nastaje nasipanjem današnje Place. Od svog je osnutka pod zaštitom Bizanta (neko vrijeme u njemu je rezidirao bizantski strateg). Vlaha. Dubrovnik je grad iznimno bogate turističke ponude. U Riznici dubrovačke katedrale čuvaju se relikvije sv. već za šetnje Stradunom. Nadaleko su poznate dubrovačke karnevalske fešte . Sebastijan .. pod brdom Srđ. nošnje i tekstilno rukotvorstvo. Velika je gradska svečanost proslava Blagdana Sv. samostane i hotele. Revelin) ili u prekrasnim ambijentima svojih građevina (Knežev dvor. njegova blaga i spomenika potrebno je više dana. i XVI.Umjetnička galerija (Put Frana Supila 23). veljače). Vrlo je atraktivan Akvarij Biološkoga zavoda. kada se na dubrovački prostor prenose iz susjedne Italije.. No. sportske. redatelja. Održava se na otvorenim pozornicama u gradu (Gundulićeva poljana. rezbarenja. Dubrovnik je po sebi »posijao« crkve. Hrvatski naziv grada izveden je od riječi dubrava a romanski naziv Ragusa .postupno s Dubrovnikom postaje jedinstveno naselje. zaštitnika Dubrovnika. a s licem prema moru uresio se nizom marina. s primjercima morske faune. razvilo se hrvatsko naselje Dubrovnik. rukopisi. skulpture. U Muzeju dominikanskog samostana prikazani su vrijedni primjerci dubrovačkog slikarstva XV. Uz izuzetne prirodne ljepote i očuvanost baštine. po kojem se tijekom vremena prozvao cijeli grad. Lado) i stranih folklornih skupina. dirigenata . a Zadarskim mirom 1358. Nasuprot tom položaju. u sklop ugarsko-hrvatskoga kraljevstva. Osim renomiranih galerija . koje se održavaju od ranoga srednjovjekovlja.).

. organi su uprave Veliko i Malo vijeće (od 1238. Od njega se prema zapadu pruža glavna arterija grada unutar zida.. ukida Dubrovačku Republiku (naziv je u upotrebi od XV. a sa zapadne strane Lovrijenac. uvedena je liječnička služba.) i Senat (1253. Vlaha s maketom grada iz sredine XV.).-XVI. pozlaćeni. u sredini trga Orlandov stup iz XV. Pelješac i Mljet.5-5 m. 1436. Spasa na Poljani Paskoja Miličevića. i kazamatna utvrda Bokar. Na tim je radovima bio angažiran niz graditelja (Nicifor Ranjina 1319. crkva Sv. (na glavnom oltaru) i dva kamena kipa (sv. Dubrovnik je istaknuto književno središte od doba renesanse (M. postoji u gradu starački dom. među ostalim. Lopudu i u Suđurđu na Šipanu. Gundulić). do druge polovice XVII. st. Grad brane i dvije samostalne tvrđave: na istočnoj strani Revelin.). Nad Sv. U takvoj situaciji dočekuje Dubrovnik Napoleonove ratove. a u XIV. rodno mjesto učenjaka svjetskoga glasa. desno pogled na gradsku luku i na Revelin). Važnu ulogu u hrvatskoj kulturi Dubrovnik je zadržao do danas.. pojačavane i dograđivane od XII. Sveta Margarita.. ili 1745. Na južnoj strani je barokna crkva sv. Sveti Stjepan. zatim se preko unutrašnjih Vrata od Ploča penje do kule Sv. st.-1804. Od 1272.-51. zatim duž gradske luke iznad Ulice kneza Damjana Jude. Sveta Lucija i Sveta Barbara do Minčete. građen 1539. Glavni je zid na obilaznom hodniku dug 1940 m. Dubrovnik je pripao Austriji. st. 1301. Antonio Ferramolino 1538. Sveti Spasitelj do ugaone tvrđave Sveti Ivan (pogled na gradsku luku. Odavde se zapadnim pojasom spušta uz kule Gornji ugao i Sveti Franjo do unutrašnjih Vrata od Pila (tu se završava obilazak sjevernog dijela zida). Francuzi ulaze u Dubrovnik 1806. gradi se vodovod. iznad Vrata od Ponte. kompozitori Lukša Sorkočević (1734. Luke i Blagovijesti. Na čelu je države knez koji se bira na mjesec dana.-1516. I. Sa sjeverne strane trga je palača Sponza.). 1377. u kojem su. dvoja prema luci a dvoja (s pokretnim mostovima) prema kopnu. Držić. na 46 m visokoj hridi nad morem. najavljivale svečanosti i izvršavale javne kazne. trguje na Istoku i Zapadu.). ima Statut. st. Od ulaza ispod Luže zvonare put po zidu vodi iznad Ulice između Vrata od Ploča (lijevo Sponza.).). organiziran je prvi lazaret. 1424. Srđ i istočni dio grada).). od 1432. Obilazak južnog dijela zida nastavlja se uz kulu Puncijela (desno pogled na Lovrijenac) i Bokar (lijevo pogled na grad. st. Jakova (lijevo pogled na grad) i vodi kraj kula Drezvenik. Od 1347. koje prati glavni zid s kopnene strane.katastrofalni potres 1667..) i Ruđer Bošković (1717. Narodnoga kazališta i iznad Arsenala do silaska ispod Luže zvonare.) i dr. održava diplomatske veze s nizom zemalja i gradova. dvije ugaone utvrde i velika tvrđava Sveti Ivan.. Mihajlo Hranjac 1617.-1787. Ston. desno na otvorenu pučinu) i uz kule Sveta Marija. Zidine oko grada sačuvane su u izvornom stanju. Znanstvenu i kulturnu djelatnost propagirala su u gradu znanstveno-književna društva . Vidom. pet bastiona. sa stražnje strane Kneževa dvora. Paskoje Miličević 1466. Dubrovčani su stekli Lastovo. 2. U tijeku nekoliko stoljeća Dubrovnik se razvija u najjače gospodarsko središte na istočnoj obali Jadrana. Od kula je najmonumentalnija okrugla Minčeta na sjeverozapadnom uglu zidina. središte domaće slikarske škole XV. st. -1468. najstarija sačuvana utvrda te vrste u Europi.) i dr. Središte je javnoga života grada od najstarijih vremena bio trg Luža. među kojima su fizičar Marin Getaldić (1568. srebrni kip sv.-1789. st. i dr. sirotište.-66. Akademija ispraznih (osnovana oko 1690.. a prema moru 1. prema kopnu širok 4-6 m. osnovano je Vrhovno zdravstveno vijeće. Juraj Dalmatinac 1465.).) i Ivan Mane Jarnović (1740. U vrijeme samostalnosti Dubrovnika državna je uprava u rukama aristokracije. -1626. Dubrovnik je imao četvera gradska vrata.-64. Odredbama Bečkoga kongresa 1815. Na tom su se mjestu objavljivale naredbe. U XIII.-14. Na zidine se može doći ispod Luže zvonare ili idući uz crkvu sv.akademije: Akademija složnih (druga polovica XVI. ekonomski teoretik Benedikt Kotruljić (1400. s uklesanim likom ratnika. uređena prva ljekarnica.. Mrtvo zvono. Učvršćuju ga tri okrugle i 14 četverokutnih kula. st. visok do 25 m. 1317. izgrađuje značajnu trgovačku i ratnu flotu (brodogradilišta u Gružu. Gradske zidine i tvrđave izvan zidina građene su. Vlaha (gradio ju je Marino Gropelli 1706. Michelozzo di Bartholomeo 1461. Zvijezda. kodificirani urbanistički i higijenski propisi (organiziranje karantene). Placa (Stradun). pojačavaju jedan veći i devet manjih polukružnih bastiona. Ratnikova desnica do lakta (uklesana i u podnožju stupa) bila je službena mjera za dužinu (lakat) u Dubrovačkoj Republici. Dubrovnik je bio žarište humanizma i latiniteta na hrvatskoj obali Jadrana. maršal Marmont 1808. st. dovode do teškoga gospodarskog stanja. Dubrovnik je grad najveće spomenične vrijednosti i bogata umjetničkoga značenja. Preziđe. ustanova za osiguranje brodova od druge polovice XIV. prema kronikama gradnja je počela 1050. dominikanska crkva. Vlaho i .

velika dvokatnica. s mnogo fragmenata pleterne ornamentike.. Garcie (1737.-36. služila je kao spremnik za žito. Pozza). Jeronim). prema nacrtima A. koji ju je završio. proširena 1489. U nastavku Strossmayerove ulice. oko 1550.. Portik u prizemlju obnovio je nakon druge eksplozije baruta 1463. Buffalini.P. G. najbolje sačuvana privatna zgrada građena prije potresa 1667. brinite se za javne poslove). Ispred zgrade Glavne straže. U apsidi iza glavnog oltara su i zidne slike G. Vlaha iz XIV. koju je 1735. koje su 1355. Jacomettija iz 1637. Južno od Poljane Marina Držića je stara gradska četvrt Pustijerna (prilaz ispod arkada). Na glavnom oltaru je veliki poliptih Marijina Uzašašća (na stranama: sv. st. st. sin admirala Miha (u bronci ih je izlio nepoznati majstor 1476. poslije dograđivane crkve sv. čiju je figuralnu dekoraciju izveo Petar Martinov iz Milana potkraj prve polovice XV. U atriju je poprsje Miha Pracata (rad P.-38. građena u stilu lombardske neorenesanse (1863. u kojima je stalna temperatura 17. Istočnu stranu Luže zatvaraju Luža zvonara. pod zgradom je 15 velikih suhih bunara (kapaciteta oko 1500 t) bušenih u živu kamenu. Istočnu stranu Poljane Marina Držića zatvara biskupska (prije Sorkočevićeva) palača. U nekadašnjem samostanu sv. projektirao P.). tzv. i Zamanjina gotička palača. Građena je 1542. prema nacrtima jezuita Ranjine i Canaulija). izradio je Luka. Zapadnu stranu Držićeve poljane zatvara monumentalno pročelje barokne katedrale.) obavljao korčulanski graditelj Jerolim Škarpa.). P. God. koji je uništen eksplozijom baruta 1435. sazivala su se vijeća i najavljivale uzbune. Stjepana. Tu su nekad stajale zgrade Velikog vijeća (prvi spomen 1303. Dvor je stradao u potresu 1667. Skalinada vodi do Poljane Ruđera Boškovića s baroknom jezuitskom crkvom sv. Sat s dva drvena ljudska lika (»zelenci«). U riznici katedrale (ulaz lijevo od glavnog oltara čuva se mnoštvo zlatnih i srebrnih relikvijara raznih oblika. prema nacrtima Antonija Vecchiettija). djela bračkoga kipara Nikole Lazanića s kraja XVI.-64. st. a graditelji su bili P. Savolda. Gradski zvonik i zgrada Glavne straže. na mjestu stare romaničke katedrale koja je srušena u potresu 1667. U zgradi je sada Muzej Rupe.. Reprezentativno stubište vodi do prostorija na katu.) djelo Ivana Krstitelja Rabljanina. Passalacqua. Ondje se čuva i veliki umivaonik s vrčem od pozlaćena srebra. Marino Gropelli.-53. Tu se u Restićevoj ulici nalazi renesansna palača Skočibuha (Bizzarro-Ohmučević. građene 1672. st. 1713.). st. Crkva Gospe od Karmena barokna je građevina (1628. u današnjem obliku gotičko-renesansna građevina. izveli Josip i Ivan Andrijić 1549. st. a popravke je (do 1739. (restaurirana 1940.). Do crkve je barokna zgrada nekadašnjega Dubrovačkog kolegija (izvedena 1735. Današnje je zvono (1506. A. Pomorski i Etnografski muzej). Jamnitzera. Katarine sada je Muzička škola. Bazzi. Rupe. Na zgradu Glavne straže nadovezuje se zgrada Gradske općine. Nacrt je dao A. Zgradu Glavne straže gradio je 1706.. prikazan je i Sorkočevićev ljetnikovac na Lapadu. Strossmayerova ulica vodi od skalinade prema zapadu. djelo Tiziana i njegovih pomoćnika. fra Tommaso Napoli i Ilija Katičić. koju spominje Konstantin Porfirogenet (oko polovice X. u bivšoj crkvi otkriveni su temelji i kripta crkve sv. a u zvoniku je najstarije poznato dubrovačko zvono. Andreotti. koja se pripisuje C. spominje se u dokumentima gradnja Gradskog zvonika.sv. jedini spomenik koji je Republika postavila kojemu zaslužnom građaninu.. Palme ml. Lijevo je ulaz u prostorije bivšeg arhiva (oslikani ormari iz doba rokokoa). koji otkucavaju sate. prve dubrovačke katedrale. smještena je tzv. Otuda se Ulicom od Domina dolazi u Široku ulicu. U sredini dvora je atrij s arkadama (na tri strane u prizemlju i na četiri strane u katu). Nad vratima kroz koja se nekad ulazilo u zgradu Velikog vijeća stoji natpis: OBLITI PRIVATORUM PUBLICA CURATE (Zaboravivši osobne brige. na ulaznom stubištu je reljef s natpisom iz 1481. po nacrtima Antuna iz Padove). Regiu. Mala Onofrijeva česma.5 °C. Na jednoj od slika. izgorjela 1817. 1444. Petra Velikog. U Stulinoj ulici su ruševine starohrvatske.-90. Bordonea i dr.-08. Androvićeva ulica vodi do podnožja skalinade Uz jezuite. Zvonima s Luže zvonare (sagrađene 1463. u renesansnom stilu Petar Martinov iz Milana. porušena oko sredine XIX. J. napola u niši. Ignacija (dovršena 1725.). sačuvan dio prema gradskoj luci). nastalo poslije 1552. U tom je sklopu i Narodno kazalište (nazvano Bondino kazalište) iz istog vremena. Uz nju vodi Ulica kneza Damjana Jude do tvrđave Sveti Ivan (danas Akvarij. Do zgrade Gradske općine je Knežev dvor.. na kojem je prikazana dubrovačka flora i fauna (rad W. lijevali Vivencije i njegov sin Viator.).) i Velikog arsenala (prvi spomen 1272. G. Gradski zvonik u cijelosti je restauriran 1929. na mjestu utvrđenog dvora iz XII.). ili XIII.). Nikola i Antun opat). u Ulici od Rupa. U crkvi se čuvaju slike Padovanina. .. potječu iz stare crkve sv. Vlaho i Lazar. sagrađena prema zamisli Onofria della Cave.. sv. Parmigianina.

Sakristiju je gradio 1485. Vaccaro. izveli su ga domaći majstori po djelomice preinačenu nacrtu Masa di Bartolomea. povelje važne za povijest Dubrovnika./58. Počeo ga je graditi 1390.1607. st. 3. (Bartolomeo de Cremona).). veliko raspelo (početak XVI. Božidarević. Veneziana iz 1352. po nacrtima Paskoja Miličevića. kome je 1419. Paskoje Miličević. do naših dana (Tizian. Sudeći po kripti. ugovora i dr. st. i grobom pjesnika Dinka Ranjine (1531. sa mnom važe sam Bog). st. Njezina je izgradnja počela zasipavanjem kanala između otočića Lave i kopna. drugo iz 1515. Arsenal je produžen.) 1489. jedan sačuvani bočni brod sad je sakristija.). Dobričevića.. Građena je 1515. 1535. 1536. st. kasnogotička kamena propovjedaonica iz XV.-69.Crkva Domino sagrađena je na mjestu stare crkve srušene u potresu 1667.). na njemu je radilo nekoliko domaćih majstora. izlivena u Dubrovniku. st. Vinka Ferrera sa svečevim kipom iz XV.. poslije 1458. u Dubrovniku. Cecho iz Monopolija. Josipa. st. klesarske radove izvode Nikola i Josip Andrijić. a s lijeve strane kapela obitelji Gundulić (Luka Paskojev. oltar sv. U crkvi su s desne strane Navještenje s nizom slika iz povijesti dominikanaca u Dubrovniku (N.-1531. Vasari). Na glavnom oltaru (iz 1603. Paltašića i D. kovnica novca. državna blagajna. Ispod luka koji dijeli brod od sanktuarija slikani križ P.. S lijeve strane je oltar s palom sveta Magdalena između sv. gdje je spomenik pjesnika Điva Frana Gundulića (rad I. Prolaz vodi kroz zid u gradsku luku. osobito nakon potresa 1667. uređena je obala. radom Nikole Božidarevića iz 1513. Nad sakristijom se diže četverokatni zvonik s lanternom. U zvoniku su tri stara zvona. oltar sa slikom Čudo sv. st. do pada Republike). Na istočnoj strani klaustra je kapitulska dvorana s oltarnom slikom. Dominika (Vlaho Bukovac. Rendića. U njoj su imale svoja sjedišta dubrovačke akademije u vrijeme renesanse i poslije nje. Charonton.) je slika Gospa od Krunice (rad anonimnog slikara iz XVII. u drugom renesansni prozori. Prvi poznati graditelji crkve (1315. (Gaudencije Lastovac). Na sjevernoj strani trga Luža je monumentalna Sponza (Divona. a 1266. Na frontalno smještenoj loži (u kojoj su danas originali »zelenka« i stari satni mehanizam s Gradskog zvonika) latinski je natpis: FALLERE NOSTRA VETANT ET FALLI PONDERA MEQUE FONDERO DUM MERCES. U prizemlju ispred fasade je renesansni portik. na mjestu srušene crkve sv. u prijelaznom stilu iz gotike u renesansu. Ulicom sv. Zbirka slika obuhvaća razdoblje od XIV. sinovi protomagistra Lovre iz Zadra. s triptihom Mihajla Hamzića iz 1512. izlaz u Ulicu između Vrata od Ploča (nekad glavni ulaz u crkvu. Uz dominikansku crkvu prigrađena je crkva sv.D. st. Izgradnja današnjega samostanskoga kompleksa započela je početkom XIV.). jedno iz 1463.) s kulturno-povijesnom zbirkom i kolekcijom ikona. 16000 svezaka tiskanih knjiga. Klaustar samostana ima hodnike s vitkim arkadama (prijelaz iz gotike u renesansu). jedan njegov dio srušen je prilikom gradnje kazališta 1863. za francuske okupacije bila je .). 1893. Vlaha i arhanđela Rafaela s likom donatora iz obitelji Pucić (slikao Tizian oko 1554. isprava. st. Služila je kao carinarnica (stoga se povremeno nazivala Divona). U muzeju se nalaze vrijedni primjerci dubrovačkoga zlatarstva.-22. prva polovica XVII. banka i fontik (ured za procjenu robe).). u njoj je umivaonik (kraj XV. 1513. Crkva je češće pregrađivana. Na njezinoj južnoj strani je crkva sv. preuređen u gradsku kavanu. st. a drugi je 1933. 1404. Savonarolini govori iz 1497. U Sponzi je Državni arhiv Dubrovačke Republike (sadrži oko 2 700 000 pisanih stranica raznih dokumenata. sagrađena nakon potresa 1667. Lorenzo di Credi. Dvorište zgrade okruženo je hodnicima s arkadama. Samostanska knjižnica posjeduje 217 rukopisa (među njima i iluminirane kodekse). i slika Uzašašće Marijino s vedutom Dubrovnika (potpis nepoznata majstora A. Prema istoku ulica vodi do Gundulićeve poljane.B. Fondik). koji su došli u Dubrovnik 1225..) s triptihom (rad Nikole Božidarevića. PONDERAT IPSE DEUS (Zabranjeno nam je varati i krivotvoriti mjere. 239 inkunabula.) i nekoliko nadgrobnih ploča. (Ivan Krstitelj Rabljanin) i treće iz 1622. st. 1912. Jakova iz 1299. Sebastijana (1466. Nasuprot njoj je pravoslavna crkva (1877. od XIII. dodan vanjski gotički okvir).). oltar s baroknim raspelom.) i slika Silazak Duha Svetoga s likom donatora Skočibuhe (A.. oko 1648.).).). stara crkva bila je trobrodna. u prvom katu su gotički. jedini romanički portal iz XIII. Vaccaro. adaptacije izvodi Paskoje Miličević. Na Arsenalu (iz XIII. nakon francuske okupacije (kad je služila kao konjušnica i spremište) i 1883. ističu se inkunabule A. i dok ja važem robu. Palu glavnog oltara radio je A.) bili su Nikola i Juraj. Ispod Luže zvonare uz Gradski zvonik polazi se na gradski zid. Dominika dolazi se do samostana i crkve dominikanaca (Bijelih fratara). U sanktuariju je s desne strane kapela obitelji Lukarević iz XV. st. 1305. sagrađene su četiri kule. Trgovačka arterija današnjeg Dubrovnika je Ulica od puča.

prvi se put spominje 1225. st. Placa (Stradun). a gradnja je dovršena 1444.. Česma je dijelom stradala u potresu 1667. Do crkvice je samostan koludrica u kojem se čuva najstarija zavjetna slika s prikazom dubrovačkog broda i vezena slika Pranje nogu (po nacrtu Niccola di Pietra. Glavna arterija staroga grada. Jerolim i sv. U Ulici od Sigurate nalazi se starohrvatska crkvica Sigurata. posljednji put 1787. i XVI. u prijelaznom stilu iz romanike u gotiku. U sakristiji. Tu je sinagoga iz XV. prema sugestijama G. st. Trošne dijelove popravljaju 1426. i Leonardo Stjepanov iz Firence 1376. Cerutija iz Rima). S Pelina prema ulici Prijeko spušta se Žudioska ulica. Gotički kipovi nad vratima vjerojatno su rad Leonarda i Petra Petrovića s kraja XV. s različitim kapitelima koji pokazuju snažan utjecaj romaničkog bestijarija. Nikole. jedna od najstarijih sačuvanih sinagoga u jugoistočnoj Europi. Prolaz uz baroknu crkvu Rozarija spaja Ulicu između Vrata od Ploča sa sjevernom glavnom ulicom starog Dubrovnika. Tu je. Gradnja samostana počela je 1317. od donošenja Statuta o sanitarnim mjerama u XIII. (u stilu renesanse s nekim elementima gotike) Petar. ili XIII. Južnu stranu Poljane Paskoja Miličevića zatvara bivši samostan sv. Klare.pretvorena u zatvor. st. šesnaesterostrani spremnik prekriven kupolom. ističe se martirologij iz 1541.) na klaustru rade Miljen Radomislić 1367. Na zapadnom proširenju Place. vodi put do Ulice Peline (koja prati sjeverni potez gradskih zidina do Minčete). Uz nju je crkva Navještenja (Nuncijata) s lijepim portal om. Jakova. Kasnogotička južna vrata prema Placi (u luneti Pietŕ. Jakova na Pelinama s romaničkim obilježjima. do Vrata od Pila. st. Samostanska knjižnica s više od 30000 svezaka posjeduje 22 inkunabule. st.. (s namještajem iz XVII. na području židovskoga geta koji je u Dubrovniku postojao od 1352. uz najraniju crkvu sv. Veliko dvorište s dvostrukim arkadama bivšega klaustra danas je ljetno kino i restauracija. koja je postojala već 1317. rad Petra iz Urbina (1527. na Poljani Paskoja Miličevića. Od slika u crkvi ističe se Uzašašće. pa je znatno izmijenjena.. nalazi se Velika Onofrijeva česma. 15 iluminiranih koralnih knjiga. Nasuprot glavnom ulazu franjevačke crkve je crkva sv. Prijeko.-XVII. Popločena kamenom 1468. i brojna djela stare domaće glazbe. st. oko 1500 rukopisa. kojoj je poslije dograđen jedan gotički brod. S obje strane Place bile su nekad trgovine. spaja Vrata od Pila s Vratima od Ploča. koji je u XIX. Neke kuće sačuvale su stari tip ulaza u trgovine u prizemlju. Uz crkvu vodi zapadni put na gradske zidine. Nacrt je 1438. obnovljena (jednostavan tipizirani barok.. izradio Onofrio della Cava. a zvonik 1424. građena u stilu renesanse (1520. koja se prvi put spominje 1245. stoji crkvica sv. Zlatarskom ulicom.). kupolu je izveo Petar Martinov iz Milana. (nakon potresa 1667. koja se poslije izgradnje samostana počela nazivati crkvom sv. je produžena i dodano joj je kasnorenesansno pročelje (natpis i datum na arhitravu). samostan i crkva franjevaca (Male braće).. Spasa. a 1433.). izvedbu kamene balustrade na terasi nastavlja Ratko Brajković. koja nije oštećena u potresu. tim potezom ide. graditelj Petar Andrijić). Luke.. Lijevo je predromanička crkva Sv. Prvi graditelj i klesar klaustra bio je Mihoje Brajkov iz Bara (u južnom traku hodnika je njegov nadgrobni natpis). ispred nekadašnjih gradskih Vrata sv. sa slikama na drvu. oltar kapele ima oblik trokrilnog ormara za relikvije. st. većinom iz XV. koji je pisao i iluminirao Dubrovčanin Bernardin Orsat Gučetić. Uzbrdo... Oltari i slike na njima pripadaju razdoblju od baroka naovamo. Klare. gotički je šiljak zamijenjen kupolastim krovom). Placa je nakon potresa 1667. Na istočnoj strani klaustra je kapitulska dvorana sa sedam kapela. Najstariji sačuvani dio čitavoga kompleksa je s obilježjima prijelaznog stila. Cesta prolazi kroz unutrašnja .). jedino je propovjedaonica iz XV. 1607. gotička kapela obitelji Bunić iz 1472. Česma u sredini dvorišta postavljena je u XV. Gradio ju je 1536. doživio razne pregradnje. glavni kanalizacijski kolektor. Na uglu. Ulicom Celestina Medovića dolazi se na Placu. st. U samostanu se čuvaju uređaji i pribor (XV. a sa strane sv.). st. Ivan Krstitelj) djelo su kipara Leonarda i Petra Petrovića iz 1499. jedna od završnih točaka starog vodovoda. Božidar Bogdanović i Radin Bogetić. st.). Crkva je dovršena vjerojatno 1343. uz Vrata od Ribarnice i uz dominikansku crkvu s desne strane ispod gradskog zida je predromanička crkvica sv. Poslije njegove smrti (1348.) stare samostanske ljekarnice. sin Marka Andrijića. Vlaha (iz XII. Od Luže ulicom između Vrata od Ploča.-1638. u njoj je uređena riznica. Hodnik je uokviren sa sve četiri strane nizom dvostrukih heksafora. 4. Osnovan je 1290. U više je navrata produživana. U crkvi je grob pjesnika Điva Frana Gundulića (1588. st. na vrhu Bog Otac. XV.-28. Kao antependij glavnog oltara služi predromanička kamena ploča s motivima pleterne ornamentike. obnovljena je 1910. u kasnijim stoljećima dograđeni su bočni brodovi i barokno pročelje. duga 292 m.

svjetskom ratu stradao je u bombardiranju.). nazvano po starim. Sa stražnje strane su arkade. u II. i 1571. pregrađivan. Od samog početka Dubrovačkih ljetnih igara služi kao jedan od najatraktivnijih pozornica. poslije pregrađivanim crkvicama sv. a na katu su gotičke monofore i trifora. započela je (prema kronikama) 1050. Renesansni dominikanski samostan blizu pristaništa.). Lijevo se odvaja put prema parku Gradac i poluotoku Danče.). možda čak iz IX. prema Bosanki i Žarkovici. Gradnja tvrđave Lovrijenac. najistočniji objekt Lazareta. osnovan 1427. Dalje je uz obalu ljetnikovac Petra Sorkočevića iz 1521.. po nacrtima A.) ima kapelu i paviljon nad nekadašnjim orsanom. spominje se od 1301. Iza groblja put vodi uzbrdo do najljepšega ljetnikovca u Dubrovniku Skočibuha-Bonda (1675. iza nje je u uvali gradsko kupalište Ploče. Prema moru pruža se plokata Brsalje s platanama. Drugi. Na Dančama je votivna crkva iz 1457. Njezini su zidovi na nekim mjestima široki do 6 m. Lazareti (Tabor). S desne strane diže se Eminova kula. S lijeve strane ceste je stara crkvica sv. najstariji od brojnih takvih kipova u Dubrovniku. Idući kroz predgrađe Ploče desno je napušteni kompleks zgrada. s kolonade pogled na tvrđave Bokar (lijevo) i Lovrijenac (desno). U prostranom vrtu su ribnjak. a na velikoj terasi gotičko-renesansnu kapelu. Argentina i vila Šeherezada. a na katu ugaone lože. Jadranska magistrala se u Gružu spušta do obale. na koji se prema kopnu nastavlja kameni most iz 1449. Tu su u blizini kapelica sv. U restauriranom ljetnikovcu smješten je Povijesni institut HAZU.. ljetnikovac Crijevića (poslije Pucića) s renesansnom kapelom. Lijevo se odvaja cesta prema Lapadu. Od Boninova jedan put vodi prema Lapadu ispod obronaka Petke. Rendića. Regiu. U Batali su ljetnikovci Majstorović (s renesansnim prizemljem i gotičkim katom) i Getaldić-Gundulić (s kapelom i orsanom). kapela i velika terasa. uz stalnu pozornicu ljetnih igara. Klementa i Hilarija. a u XIX. Nikole (brodograditeljskog ceha) građena je 1527. S Poljane Paskoja Miličevića vodi put kroz unutrašnja vrata i međuprostor do vanjskih Vrata od Pila preko pokretnog mosta (sačuvani uređaji za dizanje pokretnog mosta) do Trga ispred Vrata od Pila. st. a današnji je izgled dobila 1538.). Renesansni ljetnikovac Bunić s orsanom (spremište za manje brodove) i terasom pregrađivan je u XIX. st. Ljetnikovac Bunić-Pucić-Gradić ima renesansno prizemlje i gotički kat. pala glavnog oltara (na donjem dijelu prikazan dio gruške luke) pripisuje se C. Vlaha. Odavde jednosmjerni Put iza Grada duž gradskih zidina. Orsula. te spojna cesta s Jadranskom magistralom. nekad u sklopu ljetnikovca. Kameni most vodi preko gradskog opkopa do podnožja tvrđave Revelin. uz koju se nalazilo najstarije sklonište za gubavce (spominje se već 1306. a desno su hoteli Excelsior.Vrata od Ploča (početak XIV. Felića i crkva Sv. st. U sredini je fontana s figurama iz Gundulićeve pastorale Dubravka (rad I. stube Uz Posat prema Zagrebačkoj ulici. vrlo stara kapelica sv. Put Frana Supila zaobilazi uvalu. Uz istočni vrh Revelina su vanjska Vrata od Ploča.). Lazara. parkom i kolonadom. Na tvrđavi je natpis: NON BENE PRO TOTO LIBERTAS VENDITUR AURO (Sloboda se ne prodaje za sve zlato svijeta). Ljetnikovac Luke Pucića ima renesansno prizemlje. Od Batale cesta ide zapadnom obalom Gruškog zaljeva. Nad Lapadskim poljem je stari ljetnikovac.. 5... noviji dio na katu ima otvorenu ložu s baroknim zidnim slikama.. U XIX. tu se održavao sajam. Gradnja je započela 1463. iz 1590. Od ceste (lijevo Opća bolnica. Renesansni ljetnikovac Gundulić (gradili su ga korčulanski graditelji u XVI.. st. Samostan redovnica dijelom je nekadašnji lazaret. Od Brsalja silazi se stubama do male luke. s renesansnim arkadama u prizemlju i gotičkim monoforama i triforama na katu. Križa na Posatu (neposredno iza Minčete). glavni istočni ulaz u grad. ide usporedno s obalom i kod rta Kantafig ulazi u Rijeku dubrovačku. Ispred Vrata od Pila na sjevernoj strani trga je barokni ljetnikovac Pucića. Kasnorenesansna crkva sv. a na bočnom triptih Nikole Božidarevića). 1900. 1464. Na njima se sačuvao mehanizam za dizanje pokretnog mosta. Stražnji. Ferramolina.-88. st. Andrije (njezina je apsida zapravo starohrvatska crkvica. Renesansni ljetnikovac Natali ima u prizemlju portik s lukovima. zatim vidikovac Boninovo) odvaja se desno put do groblja Tri crkve. d malog trga ispred vrata vodi nekoliko cesta i putova prema Gružu i Lapadu. velika renesansna građevina s . st. na visokoj hridi iznad mora. S lijeve strane Starčevićeve ulice. lijevo je zgrada Umjetničke galerije. prolazeći kroz Gruško polje. Đurđa. (na glavnom oltaru poliptih Lovre Marinova Dobričevića iz 1465. Ulica Ante Starčevića postupno se penje (desno hotel Imperial). nad vratima u niši kip zaštitnika grada sv. a pregrađivana je 1418. Uz nju jedno od starih dubrovačkih groblja. izbija u vrh Gruškog zaljeva. Uz obalu u Gružu brojni su nekadašnji vlastelinski ljetnikovci. u neposrednoj blizini je renesansna kapela.

na položaju Gorica. 40. a u zaseoku iznad ceste sačuvana je dvokatna četverokutna kula s puškarnicama. U grohotskoj luci Rogaču stoji kaštel sagrađen početkom XVIII. oko koje ima stećaka. GRADAC. Ante Padovanskog ima oltarnu sliku Vlahe Bukovca. Dugi otok spominje Konstantin Porfirogenet sredinom X. Ispred najzapadnijeg rta poluotoka Lapada. U njezinoj je luneti svečev kip. Mihajla (prvi se put spominje 1290. s gotičkim freskama. st. 5 km iznad zaljeva Veliko jezero. nalazi se jedno od dubrovačkih rekreacijskih središta s brojnim hotelima i odmaralištima. Usred sela je obrambena kula iz XVII. st. Lopud. st. zgradu Carine i Vijećnicu. Stradun. U Dućama je sačuvana gotička crkva sv. naselje u unutrašnjosti sjeverozapadnog dijela otoka Mljeta. leži otočić Daksa.-XI. za obranu od Turaka. Skupini pripadaju otoci Jakljan. st. blizu mora. Nedaleko od sela nalazi se gotička crkvica sv. pregrađena potkraj XIX. Antonio Busato. oko kojih se nalazi više stećaka i poklopac rimskoga sarkofaga. Starija župna crkva Sv.) s grobljem. Na lokalitetu Crkvine. Marka. ELAFITSKI OTOCI zajednički naziv za otoke sjeverozapadno od Dubrovnika.). 13 km od Ploča. a na groblju dva ranokršćanska sarkofaga. Nedaleko od kule je seosko groblje sa starom. Ivana s crkvicom izrazito obrambenoga karaktera. crkvica sv. Dubrovačka Republika predstavljala je posebnu političku i teritorijalnu cjelinu. djelomice sačuvanom baroknom crkvom. Vlaha. GOVEĐARI. Luce i Konjušine nalaze se ostaci rimskih građevina. 41.) u svom djelu Historia Naturalis. park ljetnikovca (u terasama) ograđen je zidom. što ga je izradio jedan od prvih graditelja šibenske katedrale. Naselje su osnovali potkraj XVIII. Marije i kapela sv. Bliže moru je također stara crkva Gospe od Milosrđa (pregrađena u XVII. Baterije. Na istaknutim vrhovima po otoku nalaze se ostaci ilirskih utvrđenih naselja i kameni grobni humci. Tu moramo posebno spomenuti glavnu ulicu starog grada. Zidine starog Dubrovnika zaokružuju izvanredno sačuvani kompleks javnih i privatnih. crkvice. koji su radili na samostanskom imanju. 3 km od obale i luke Rogača. 39. Katedralu. st. naselje u istoimenom zaljevu. Tajan. DUĆE. U uvali Sumartin. Nižu se u smjeru tzv. otok se u ispravama naziva Insula Tilagus (naziv sačuvan u imenu zaljeva Telašćice). (s krstionicom i narteksom). st. Crkvu svetog Vlaha. sagrađena 1661. Crkvine i Sveti Andrija. Koločep i Daksa (neki ubrajaju i Lokrum) te otočići Olipa. Petra. Na lokalitetu samostana sv. sakralnih i svjetovnih građevina iz svih perioda gradske povijesti od samog osnutka u sedmom stoljeću. Ruda. naselje i lučica 3 km zapadno od Omiša. 38. st. ponoseći se svojom kulturom. st. Mihovila iz XIV. GREBAŠTICA. U X. st. Kapela sv. Grčki naziv (elafos: jelen) upućuje da je na tim otocima moglo biti takve divljači.jugoistok). st. 43. Knežev dvor. a iz istoga je vremena i nekoliko utvrđenih seoskih kuća. Uz župnu crkvu nalaze se temelji trobrodne starokršćanske bazilike iz VI. naselje na otoku Šolti.terasom i kapelom. a iznad nje. tri velika samostana. Istočno od sela nalazi se crkva sv. suhozidne kućice i grobovi. Na groblju su crkva sv. 14 km jugoistočno od Šibenika. st. Iz starohrvatskog razdoblja sačuvale su se u cijelosti ili djelomično. Šipan. Na poluotoku Oštrica nalaze se ostaci odlično sačuvana obrambenoga zida sa zupcima iz XV.-VII. U sredini Lapada je vrlo stara crkva sv. naselje i lučica u Makarskom primorju. Ime Veli otok zabilježeno je prvi put glagoljicom 1460. dijelom istražen i konzerviran. 42. 44. GROHOTE. DUGI OTOK otok u zadarskoj otočnoj skupini sjevernodalmatinskih otoka. uspješnom trgovinom i osobito slobodom koju su uspijeli sačuvati kroz burna stoljeća.-XV. Ivana. III. gdje završavaju ceste iz Dubrovnika i Gruža. Stari povijesni naziv prvi je upotrijebio Plinije Stariji (I. benediktinci za sezonske radnike iz Hercegovine i Poneretavlja. 152. otkriveni su tragovi rimskog zida. pod imenom Pizuh (sačuvan u nazivu položaja Čuh uz zaljev Telašćicu). U neposrednoj blizini su ruševine franjevačkog cenobija sv. koji odvajaju Koločepski kanal od sjevernoga Dubrovačkog primorja.. Petra prizidana je uz crkvu u XV. st. Na prevlaci Mala proversa bio je prostran rimski ladanjski dvorac (villa rustica). . dinarskog brazdanja (sjeverozapad .

Ilirima pripadaju brojne gomile na otoku. gdje se nalazila stražarnica i uz nju kapelica. Francuzi su (oko 1810. s obojenom keramikom). Pokrivenik. Na južnom je obronku. koja se može koristiti kao lijek. Davne 1868. a poslije I. sukobili s Grcima. sagrađena je nova tvrđava Španjol (88 m). Dubrovačke Republike. uz prekid 1358. HVAR. na groblju. Od stare kolonije sačuvali su se dijelom zidovi. franjevački samostan. a u idućim stoljećima priznaje suverenitet hrvatsko-ugarskoga vladara. st. ali i snažno turističko središte sa stoljetnom turističkom tradicijom. folklorne i zabavne priredbe te ribarske fešte. st. u Hvaru je osnovano Higijeničko društvo. ušao u sastav Kraljevine Hrvatske. koji su se na početku IV. Nakon propasti Rimskog Carstva Hvar je. Od vjerskih blagdana posebnom svečanom procesijom slavi se Sv. Prosper (10. U XVI. uz Korčulu i Vis. kad mu upravljači (Demetrije Hvaranin) nastoje sačuvati samostalnost. Zapadna gradska vrata s kulom dao je podignuti pisac Marin Gazarović (1625. miris ili sredstvo protiv moljaca. Carica Elizabeta. Središte staroga dijela grada oblikovano je u XV. Mikula. Knez Pietro Semitecolo dao je 1612. Tako se. na mjestu starijeg iz 1331.. Uz ribarske kuće sagrađen je pristan. i XVII. godine. Hvar je naseljen već u pretpovijesno doba (spilje Grapčeva i Pokrivenik. Križ (14. HVAR. počinje izgradnja grad-skih zidina. Ugodna klima. Grad Hvar i drugi gradovi i naselja na otoku imaju brojne spomenike arhitekture i likovne umjetnosti koji svjedoče o bogatim umjetničkim tradicijama otoka. Austrijanci su izgradili malu tvrđavu. otok u srednjodalmatinskom arhipelagu. a na rtu nedaleko od franjevačkog samostana Bateriju (1811. bogato arheološko nalazište (obojena keramika iz neolitika). gospodarskom prosperitetu njegovih stanovnika i o vezama koje je održavao s umjetničkim i kulturnim žarištima prošlih stoljeća. svibnja).). -1797. Prvi je hotel.) podignuli tvrđavu Napoleon (241 m). Stjepan papa (2. Veliku važnost u hvarskoj turističkoj ponudi imaju tradicionalne kulturne manifestacije: Hvarsko ljeto (srpanj-kolovoz-rujan). počeo razvijati suvremeni turizam. Rimsko naselje bilo je uz luku (III. a kasnoantičko na podnožju brežuljka.katedralu. Sv. iz početka XV. Najmonumentalniji spomenik civilne arhitekture. u kojoj su se davale dramske i operne predstave sve do 1796. potpao je pod vlast Neretljana. kolovoza). 1551. st. Poslije se Hvar ističe u rimsko . Postoje organizirani izleti. Hvarsko kazalište. grobovi s keramikom apulskog podrijetla i brojni natpisi. st. U VII.). duga oko 30 m. Na sjevernom obronku iznad trga stoje. pred ulazom u luku. došao pod bizantsku vlast. koje se brinulo za ugodan boravak stranaca u gradu. Na zapadnoj strani uvale je spiIja Pokrivenik. današnji oblik dobila je . potom čuvenu hvarsku lavandu. svjetskog rata s ostalom Dalmacijom ušao je u sastav Hrvatske. tvrđave s prekrasnim pogledom na Paklene otoke i Vis. dijelom sačuvane palače hvarskih plemića. koja se može kupiti u samostanu benediktinki. uvala s lijepom plažom na sjevernoj obali otoka Hvara. st. ali je jedini imao jonsku naseobinu (Pharos. st. Među zanimljivim suvenirima i hvarskim proizvodima valja istaknuti jedinstvenu čipku od vlakana agave. Hvar je. U XIII. procesija Velikoga petka i dr. otvoren 1903. s kojima je u XI. Hvar posjeduje iznimnu spomeničnu baštinu . obilje sunca. st. jednu od najstarijih u Europi. bosanskoga kralja Tvrtka. osušen cvijet ili ulje. na vrhu brežuljka podignut je gradski kaštel.-1611. te ulje od ružmarina. zajedno s čitavom Dalmacijom.). gdje poslije 1278.45. bivša crkva augustinaca.. ujedno i Dan grada. a zbog klimatskih karakteristika razvio se i lječilišni turizam. prije Krista). primio grčke naseljenike. rujna). danas Stari Grad). unutar gradskih zidova. razno-vrsna hotelsko-ugostiteljska i sportsko-rekreacijska ponuda privlače u grad turiste i ljeti i zimi. splitskoga hercega Hrvoja. Pod velikim svodom (promjer luka 10 m) nalazilo se spremište za hvarsku galiju. prije Kista. 46. Francuske i Austrije. oko 4 km sjeverozapadno od nase1ja Gdinj. God. Hvar je istaknuto središte hrvatske književnosti (Petar Hektorović. Poslije su otok naselili Iliri. kad su počeli kolonizirati otok. U rimsko doba gubi nekadašnje značenje. Sv. Na otočiću Gališniku. grad i luka na jugozapadnoj obali istoimenog otoka. Hanibal Lucić). zapravo.-1420. građen je 1579. Mletaka (1278. prirodne ljepote. Arsenal.ilirskim borbama. st. Hvar je grad izuzetnoga kulturno-povijesnog naslijeđa. Na brdu Sveti Nikola. zatim Sv. podignuti jedan kat na Arsenalu i u njemu urediti kazališnu dvoranu.

renesansnih i baroknih zgrada. st. U luneti na pročelju je reljef Madona s djetetom. (na mjestu stare koja se spominje već 1289. st. Na pošumljenom poluotoku Sveta Katarina stoji kula iz 1811.. kula sa satom. stoji gradski bunar iz 1520. Rezbarena korska sjedala izveli su 1583. Stjepana iz XVI.). Blaž Andrijić i F.. obnovljena 1494. na padini sjeveroistočnoga krškog oboda Imotskog polja. i barokna župna crkva (1752. sagrađen barokni ljetnikovac obitelji Šimić . st. Danas je u zgradi Arsenala Galerija suvremene umjetnosti »Arsenal«. iluminiranih rukopisa. IMOTSKI. st. varijanta djela Jurja Dalmatinca s oltara sv. dokumenata i knjiga (zbirka pomorskih karata Kaspijskog mora. oko 1520. nadmorska visina 395 m. Pietŕ (Juan Boschetuso. djelo radionice Nikole Firentinca iz sredine XV. Osim bistroga toplog mora i ugodnih šetnji posjetiteljima su na raspolaganju boćalište i minigolf..) i dr.). za obranu od Turaka. st. Venerande (XVI. zvono iz 1562. Na rtu između dvije uvale je franjevački samostan s crkvom Gospe od Milosti. Vizuru sela karakterizira visok zvonik.). Lijepe su šetnje do tvrđava Španjol i Napoleon na brdu iznad grada.. otkuda se pruža pogled na okolicu grada. s drvenim stropom) i Sv. poprsje Hanibala Lucića djelo je Ive Kerdića. podignuta nakon odlaska Turaka. Gospodarska je osnova poljodjelstvo.). i N.. st. Na križištu je magistralne prometnice prema Grudama i Mostaru u Hercegovini i regionalne prometnice.) gotičko-renesansne dominikanske crkve sv. st. pregrađen je u prošlome stoljeću. Paklene otoke i Vis. 48.). st.-71. rijetki primjerak antependija vezenoga na svili iz XVIII. Franje Palme ml. Na groblju se sačuvala apsida srednjovjekovne crkvice. st. Igrane pružaju ugođaj tipičnoga dalmatinskoga turističkog mjesta pogodnog za miran odmor. niz slika Muke Kristove Martina Benetevića (1599. IGRANE. 4000 stan. Zapadni put uz obalu vodi dalje do kupališta i do zone s vilama i hotelima Pharos i Amfora.).). Uz kulu se naslanja Gradska loža. uz stare slike i liturgijske predmete. čuva i štap biskupa Pritića (rad Pavla Dubravčića iz 1509. Među slikama ističe se monumentalna Posljednja večera (krug Palme ml. Franjevački samostan iz 1738. U starom dijelu grada su crkvice sv. Španić. st. a na njegovu je mjestu podignut hotel Palace. Nikolom Alessandra Varotari-Padovanina. Istočnu stranu trga zatvara renesansna katedrala sv. st.. srušen 1903. 1692. Stigmatizacija sv. Župna crkva Gospe od Anđela ima vitraje J. sagrađeni 1465. 7 km jugoistočno od Podgore. pred katedralom.obnovom 1880. st. Kroz klaustar se ulazi u samostanski refektorij sa zbirkom veziva (XIII.. u njoj je nekoliko gotičkih. st. st. U riznici se. Ispod glavnog oltara je grob Hanibala Lucića. Na ulazu u tvrđavu je crkva iz XVIII. voćarstvo. Staša u katedrali u Splitu. Tvrđava i grad. a iznad njega reljef Bičevanje Krista.). izvan gradskih zidova. Uz katedralu je zvonik iz XVII.). Naselje je postojalo već u rimsko doba (sarkofazi). st./XII. st.). Marka. (1617.). djelo domaćih majstora (Karlić. st. srušene 20-ih godina XIX. Mihovila (XI. Duha (gotika. Kuzme i Damjana (XV. dovršena 1479. Pomenić). i . Usred trga./XVI. Na baroknim kamenim intarziranim oltarima su slike Majke Božje sa svecima (Domenico Uberti. Na samom početku uspona je Leroj. danas je u crkvi smještena arheološka zbirka i lapidarij. Od te se ulice kod nedovršene palače Hektorović (kićena gotika XV. Frano Čiočić-Čučić i Antun Spija.-XVII. iz 1583. nadograđena na ruševine nekadašnjeg samostana sv. U crkvi su tri poliptiha Francesca da Santacrocea (jedan na glavnom oltaru. Sa sjeverozapadnog dijela trga ulica sa stubama penje se prema tvrđavi Španjol. Na obali je u XVIII. a vrh sela je kula Zale. Gotička korska sjedala djela su domaćih majstora iz 1573. Zvonik su gradili početkom XVI. u njoj je slika Majke Božje sa sv. st.).Ivanišević. grad u Dalmatinskoj zagori. U maslinicima iznad sela je crkva sv.-XV. dovršena u stilu renesanse u XVI.).) i Majka Božja sa svecima (Palma ml. U samostanskoj muzejskoj zbirci čuvaju se brojni predmeti od kojih se ističu ulomci iz starokršćanske bazilike u Zmijavcima. Botterija-Dinija (1995. Na klisuri iznad Modroga jezera je tvrđava iz srednjovjekovnoga i turskoga doba. slike Krist na križu Leandra Bassana.).). 1627. druga dva ispod orgulja). trobrodna predromanička bazilika.. Lijevo od ulaza uzidan je kasnogotički reljef (kraj XV. Na tom je mjestu uređena ljetna pozornica. nalazi se renesansni ljetnikovac Hanibala Lucića (XVI. 47.). oko 1525. smješteni na obronku brda Podi. sagrađena u XVII. Na Ložu i na Leroj naslanjao se Knežev dvor. prerada duhana i stočarstvo u okolici grada. st. vinogradarstvo. mogućnost za sportove na vodi. dobili su ime po staroj župi Imota iz X. Na obali prema zapadnom dijelu luke diže se zvonik (oko 1550.) odvaja ulica koja ide usporedno s dužom osi trga. Majka Božja s djetetom (XIII. naselje i lučica u Makarskom primorju. te tekstilna industrija i trgovina. Na istočnoj strani grada.

koja je u XVII. ispunjena vodom.03 km². st. gdje se nalaze stećci u obliku ploče ili sarkofaga. Ubraja se među najdojmljivije pojave dinarskoga krša. dominira historicistička crkva sv. geomorfološki spomenik prirode 1969. koji je današnji izgled dobio XVII. Na lokalitetu Crkvina otkrivena je starokrgšćanska crkva s krstionicom bazilikalnog oblika s križnim krsnim zdencem. za turske je vlasti nadograđena. 52. st. st. 1.) te nadgrobne rimske ploče uzidane u pod župne crkve i u ogradu groblja. Jurja s kasnosrednjovjekovnim grobljem. a brodskom vezom sa Splitom i Bolom na Braču. Tvrđava se spominje 1444. brežuljak u selu Zmijavcima. dvorac porodice Fanfogna. S okolnim naseljima (Pitve. naselje u unutrašnjosti poluotoka Pelješca. Jedan od baroknih oltara rad je drvorezbara Antonija .) Jelsa je povezana lokalnim prometnicama. između Dugog otoka i Ug1jana. 2 km od luke Drače na sjeveroistočnoj obali. Konstantin Porfirogenet. JAKLJAN. ponikva. Runovići. IST. navrh sela Mali Iž je predromanička crkvica (iz XI. Sredinom XIX. Dno jezera samo je 19 m iznad morske razine. JELSA. prigrađen pravokutni brod. trobrodna je građevina prekrivena kamenim bačvastim svodom. Petra u Velom Ižu spominje se od XIV. naselje 7 km sjeverozapadno od Imotskog. u srednjem vijeku i kasnije bio u posjedu zadarskih plemića i građana. kada su franjevci prešli u Imotski). Više nekropola sa stećcima: kraj Pezinih kuća. 1ji1jani. 51. Na Prološkome blatu su ostaci franjevačkoga samostana (XV. u njoj je u XVII st. podno brda Gradine (244 m). od kojih je odvojen Srednjim kanalom na istoku i Iškim na zapadu.. od kojega ga odvaja prolaz Zapuntel. Lokvičići. između otoka Olipe na sjeverozapadu. gotovo okomitih strana. duboka provalija. st. 53. Kraj crkve sv. kao i spomenik hrvatskim mučenicima (1996. sagrađen prvobitno u romaničkom stilu. Spomenik pjesniku Tinu Ujeviću (1980. Sidora. Spominje ga u X. otočić u Elafitskoj otočnoj skupini. Oko crkve se oblikovao trg. U selu ima lijepih kapetanskih kuća iz XIX. Stećci su vrsno obrađeni (polumjesec. Stjepana na groblju otkriveni su zidovi rimske ladanjske vile i nadgrobne stele iz I. Ime je dobilo po crvenoj boji (crvenica) vrlo strmih. 50. ali nije sačuvana u prvobitnom obliku. u Berinovcu na lokalitetima Grebašnik i Novina. st.. Nedaleko od nje je utvrđeni dvorac. IŽ.).dr. 0. st. st. pretvoren je u XIX. Nad ulazom u bivšu kneževu palaču uzidan je rustični reljef sa sjedećim likom sv. Tu je bilo rimsko naselje Novae (ad Novas). pregrađena u baroknu građevinu osmerostrana tlocrta. prikaz lova na jelene i dr.) rad je kipara Krune Bošnjaka. naselje 16 km zapadno od lmotskog.). Ez. gdje se postupno izgradilo novo središte Jelse. Utvrđena župna crkva sv. Fabijana i Sebastijana. sjeverno od Molata. u okolici grobne gomile.) kružnog oblika s polukružnom apsidom. Svirće i dr. sagrađena u XVI. u vlasti hercega Stjepana Vukčića Kosače. Crveno jezero. Vrisnik. JANJINA. rozete. Donji Proložac. 8 km južno od Imotskog.Župna crkva sv. Na lokalitetu Gradina iznad mjesta ilirska gradina. Razina vode koleba između 285 i 320 m. . Iznad luke. st. jugoistočno od poluotoka Pelješca. Otok je bio naseljen već u pretpovijesti. na ulomcima oltarne pregrade urešene pleterom je i natpis donatora Petra. do 1715. Vlaha. no znatno oštećeni. 49.-XIX.5 km sjeverozapadno od lmotskog. Vlaha. Ivana u Polju. Prvo je naselje nastalo oko crkvice sv. Šipana na istoku i jugoistoku te Mljeta na jugozapadu. Na izvoru rijeke Vrlike su ostaci srednjovjekovne crkve nastale na mjestu građevine iz rimskoga doba. Ruševine benediktinske crkve sv. 10 km jugoistočno od Imotskog. otok u zadarskom arhipelagu. st. st. isušeni su močvarni tereni oko obale. Sačuvan je dvorac zadarske obitelji Canagietti. ali kasnije pregrađivan. Važni su ostaci predromaničke crkvice sv.. Dikovača. otok u zadarskom arhipelagu. Od rimskih arheoloških nalaza ističu se natpis u čast vladara Galijena i Valerijana (oko 253-59. gradić i luka na sjevernoj obali otoka Hvara. Zaštićeno kao. naselje u lmotskom po1ju na obali rijeke Vrlike. st. st. u školu.. Konstantin Porfirogenet naziva ga u X.

56. onamo se sklanjaju prebjezi kojis kopna bježe pred Turcima. Župna crkva sv. odnosno Kakanskim kanalom. Na jeseničkome groblju na temeljima dvojne ranokršćanske bazilike podignuta je srednjovjekovna crkvica sv.s t. Jadran. JESENICE. Poznato po kvalitetnim crnim vinima kao i cijeli predio poznat kao tzv. U antičko doba predio Salone i Traguriuma.7 m. Svirče. Nedaleko od Jelse nalaze se ostaci grčke antičke tvrđave nazvane Tor. oko kojih se zbog sigurnosti nastanjuju stanovnici sela podno Kozjaka. plemićke obitelji Divnić (Difinico). Tri slikovita naselja. st. Crkva u mjestu Kaprije potječe iz XVI. Svojim ljepotama ovo je područje od pamtivijeka privlačilo ljude. Na brežuljku iznad sela je crkvica sv. Zane 1510. a konačni oblik dao nadbiskup B. Kaštelansko polje naseljavaju Hrvati. Grapčva špilja.5 m. st. naselje i luka na jugoistočnoj obali otoka Ugljana. sastavni su dio turističkog područja između Splita i Trogira. Stjepana (sačuvana je predromanička oltarna pregrada).-VII. a široka 32./XVI. na koju . od kojih je odvojen Zmajanskim. 6 km istočno od Jelse. Marije Magdalene sagrađena je 1777. tiska se prvi ilustrirani vodič na hrvatskom jeziku. Barokna crkva zamijenila je 1698. sedam naselja (upravno grad Kaštela) u srednjodalmatinskom primorju. smještena uz 6 km dugu obalu Kaštelanske rivijere. Nalazi Ijudskih kostiju upućuju daje Grapčeva špilja u to vrijeme služila i za kult. st. političkih i kulturnih zbivanja). KALI. između otoka Zmajana i Kakna. rad S. stariju građevinu.Špilja je duga 31. Od 1510. Stjepana Prvomučenika. U Novom parku je skulptura hrvatskoga skladatelja A. Svirče je uključeno u tradicionalnu procesiju Velikoga petka koja se održava od 1658. obnovio ga i proširio nadbiskup B. Jelsa je gradić bogate turističke tradicije.). Pelegrina iz XIV. Kaštel Štafilić. a na lokalitetu Crkvici ostaci rimske građevine. važan izvor za proučavanje društvenih.. Tu je nađen i nadgrobni natpis Petra Crnoga.s t. Mjesto se prvi put spominje 1343. sagrađen 1911.-1955. 8 km sjeverozapadno od Omiša. Drinkovića.. Kaštel Novi i Kaštel Stari.. hrvatskih kraljeva i vladara. st. (proširena 1801. Na oltaru je renesansna skulptura sv. Prvi je hotel. Sedam lijepih starih naselja. sastavljen uglavnom u XII. s brojnim ladanjskim vilama. KAŠTELA. 57. Gualdo 1392. Na tome mjestu su temelji starokršćanske crkve iz VI. splitski odličnik Petar Crni podignuo je na položaju u Supetru samostan (rukopis Supetarski kartular. otok u središnjem dijelu šibenskog arhipelaga. sagradio je na svojemu posjedu splitski nadbiskup A. omiljeno su ljetovalište domaćih i stranih gostiju. naselje u primorskom dijelu Poljica. Prvi stanovnici na otoku spominju se u XV. Hvarska plaža (Pitve. s t. Najstariji kulturni sloj pripada mlađem neolitiku (obojena keramika hvarske kulture). U vrijeme provale Turaka (XV. 3 km jugoistočno od Preka. sjeverozapadno od Splita.) splitski i trogirski posjednici kaštelanskih imanja osnivaju utvrđene građevine na obali. rimskih patricija. arheološki lokalitet ispod naselja Humac na južnim padinama središnjega dijela otoka Hvara. te ostaci starohrvatske crkve iz XI. Jurja od Putalja.-XVII. a 1913. KAPRIJE. Kaštel se sastoji od ostataka najstarije kule. od starogrčkih pomoraca. naselje na zapadu unutrašnjeg dijela otoka Hvara. Dobronića (1878. Vrisnik).Porrija. 55.. st. Početkom VII. prvi kaštel uz more. 54. U XIX.). st. stvarajući naselja podno Kozjaka. Otok je u posjedu šibenske plemićke obitelji Ljubić. Averoldo 1488. Na mjestu starijega naselja na brdu nalazi se crkvica sv. sa sjedištem u Klisu i gospodarskim dvorima u Biaćima. Oko 1064. a od 1500. vrijednih voćara i povrtlara do suvremenih turista. pripisana klesarskoj radionici Nikole Firentinca.. Kaštel Sućurac. a poslije postaje kraljevski posjed Trpimirovića. sedam Kaštela. ograđena dvorišta i utvrđene gotičke palače-ljetnikovca.

koliko ih je prvobitno bilo (Alberto Fortis ih je potkraj XVIII. Marte. Kuzme i Damjana. st.se odnosi povelja s darovnicom knezova Trpimira (852. splitske benediktinke na posjedu (Pustica) koji im je 1078. više stećaka te kasnosrednjovjekovno groblje s učelcima.) i kula sa satom. gradska loža (XVIII.). Na obali se nalazi utvrđena kuća braće Cambi iz XVI. na međi trogirskoga i donjokaštelanskoga Veloga polja. te kasnoantičko i starohrvatsko groblje. sagrađena na ostacima starokršćanske trobrodne bazilike. st. je gotičko-renesansnoga stila. Ima oblik samostalne kule. a na mjestu nekadašnjega sela Ostroga crkvica sv. U sredini je dvorište s renesansnim trijemovima. U naselju se nalazi renesansna crkvica sv. Na položaju dvora hrvatskih vladara Trpimirovića u Biaćima nalaze se ostaci crkvice sv. Zapadno se nalazi nedovršena kula Nehaj. Očuvana je kula. nakon požara obnovljen je 1492. Jere. Na položaju zvanom Stombrate otkriveni su ostaci starohrvatske crkve sv. danas su ostala dva luka od ukupno pet. Otkriveni su ostaci pretorija. Roka iz 1586. i X. koji je sagradio kaštel na otočiću i pomičnim ga mostom povezao s kopnom. Početkom XVI. arheološko nalazište. Stara župna crkva iz 1515.Kaštel Novi sagradio je 1512. To je trobrodna građevina s uglastom apsidom I zvonikom na proče1ju. a u mjestu kaštel obitelji Pera.. pisac i vojskovođa Koriolan Ćipiko 1481. st.. Na području sela pronađena su dva starohrvatska groblja (naušnice. naselje 10 km jugozapadno od Kistanja. Josipa i barokna župna crkva. darovao kralj Zvonimir.5 km sjeverno od Kistanja. Renesansna crkvica sv. Kaštel Lukšić sagradila je trogirska plemićka obitelj Vitturi krajem XV. KISTANJE. U selu Ivoševcima kraj Kistanja ruševine rimskoga logora Burnum. nekada okružene morem. prstenje). Marte vjerojatno je srušena za provale Turaka. Bihaći). st. i 892. nećak Koriolanov. rad Jurja Dalmatinca (1445. zabilježio tri). U novu župnu crkvu prenesen je u prošlome stoljeću oltar bl. Pronađeno je mnoštvo fragmenata ornamentalne pleterne dekoracije iz IX. važnije su građevine toga naselja. nalazi se pravoslavni manastir Krka. posvetile romaničku crkvicu sv. a usred naselja cilindrična kula i palača s bogatim renesansnim balkonom. U naselju se nalazi barokna crkva sv. . renesansna utvrđena zgrada. Jurja iz IX. naselje 25 km zapadno od Knina.. Jere iz XII.. st. st. Tu su 1160. a u novoj župnoj crkvi je oslikano drveno raspelo. a osobito rekonstruirani četverostrani ciborij (danas u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika) na kojetmu je djelomično sačuvan i natpis. a južno od Kistanja. Marte koja se spominje 1197. U blizini crkve pronađeno je šest kamenih nadvratnika koji su pripadali zgradama kneževskoga dvora. Kaštel Gomilicu sagradile su u prvoj polovici XVI.) i Mutimira (892. Burnum. zabati i grede. st. st. Oko ruševine su otkriveni i ostaci drugih zdanja. Bakotića (XVIII. Đevrske. Kaštel Štafilić nazvan je prema prvom vlasniku Trogiraninu Stjepanu Stafileu. Ističu se dijelovi oltarne pregrade.) što se čuva u župnoj crkvi. jer je u Biaćima bila jedna od odličnije opremljenih povremenih rezidencija hrvatskih narodnih vladara. predio 5 km sjevero istočno od Trogira. U polju se nalazi crkvica sv. ali je kasnijim nasipanjem spojen s obalom. Prvi se put spominju u dvjema najstarijima hrvatskim ispravama iz 852. a u sredini je dvorište s trijemom. s temeljima mnogih prostorija. Pavao Ćipiko. Biaći (Bijaći. sagradio je Ignacije Macanović. podignut je na otočiću kaštel za obranu od Turaka. Kaštel Kambelovac podignula je splitska plemićka obitelj Cambi 1589. U novije vrijeme otkrivena su i dva srednjovjekovna groblja. rimska vojnička utvrda i grad 2.). st. U narodu poznate pod imenom Šuplja crkva ili Trojanov grad. rad F. Ima oblik velike utvrđene renesansne palače-ljetnikovca. Kaštel Stari sagradio je trogirski humanist. St. Bio je okružen morem. U srednjem vijeku naselje u županiji Luka. st. . uz rijeku Krku. Arnira iz istoimenoga splitskoga samostana. S morske strane izgleda poput ljetnikovca. U nedalekom Čučevu otkopani su ostaci kasnosrednjovjekovne crkvice. a danas spojene s kopnom. 58.Crkva sv. Župnu crkvu renesansno-baroknoga stila iz XVIII.

st. Oko 1040. gdje su nađeni i grobovi iz starohrvatskoga doba. osnovana je kninska biskupija s jurisdikcijom sve . Držislav. kao svoj dvor (in curtis nostra). U naselju je stara turska česma. KNIN. Današnji izgled Klisa potječe iz vremena posljednje mletačke obnove. 14 km sjeverozapadno od Kistanja. Drevna prijestolnica hrvatskih kraljeva bogata je vrijednim kulturno-povijesnim spomenicima. postavljene u spomen na pobjedu hrvatske vojske u Domovinskom ratu (1995. Važnost Klisa ističe već Konstantin Porfirogenet (X. Crkva sv. U doba rane hrvatske države tu je povremeno boravište narodnih vladara (Trpimir.. 56 km sjeveroistočno od Šibenika. 9 km sjeveroistočno od Splita. Kao sjedište sandžakata Turci ga utvrđuju i grade džamiju s minaretom. St. St. naselje u zaleđu Splita. podignuta je na mjestu ranije gotičke crkve. Na širem području sela postoji više prapovijesnih tumula. (Konstantin Porfirogenet) pod imenom Tenen. Ostaci rimske arhitekture nalaze se na dva lokaliteta. Svetoslav. više puta obnov1jena. KLIS. crkva i zvonik poredani su oko kvadratna dvorišta s trijemovima. a u župnoj crkvi freske V. Samostanske zgrade (iz XVIII. nedaleko od njega je velika nekropola stećaka. Arhanđela na rijeci Krki. pojasni okovi iz VIII. srebrnih predmeta i umjetničkog veziva. st.-X. Nakon narodnih vladara kliška tvrđava i okolni posjedi pripadaju raznim hrvatskim feudalcima kao kraljevsko leno. st.XIX.Neum prepustila je Dubrovačka Republika Turskoj u Morejskom ratu (druga polovica XVII St. Ondje je važna ranohrvatska crkvica iz XIII. manastir i crkva sv. Natpis glasi: Branimiri annor(um) Xpi (christi) Sacra de Virg(ine) carne(m) ut su(m)ps(it) s(acrum) DCCCLXXX et VIII vi q(ue) indic(tione) (Zagreb. naselje u Bukovici./XV. U neposrednoj blizini grada izvire rijeka Krka i počinje istoimeni nacionalni park.).). od kojega ga odvaja poluotok Klek. Tu je bila starohrvatska crkva. Turci su je porušili oko 1530. vjerojatno adaptirana antička građevina. naselje na sjeverozapadnoj obali zaljeva Klek-Neum. Turska ga vojska osvaja 1537. a džamiju pretvaraju u crkvu. Nekoliko rimskih grobova otkrivenih ispod tvrđave i ostaci arhitekture na brdu Spas potvrđuju da je tu bilo rimsko naselje. zaljev jugoistočno od ušća Neretve. st. Muncimir. Domaći se turisti ne propuštaju fotografirati ispod ogromne hrvatske zastave na vrhu tvrđave. Parčić. KLEK. Zvonimir i Petar). Turci su se posljednji put koristili zaljevom u vojne svrhe pri povlačenju prilikom ulaska Austrije u Bosnu i Hercegovinu 1878. 61. rad je tzv. kula. knez Trpimir spominje Klis u povelji iz 852. st.-XX. Uokolo je starohrvatsko groblje. U Kleku je očuvana četverokutna kula Monković s kapelom i ostaci zida iz XVII. Područje Klek .. sjedište je hrvatskih knezova i kraljeva Trpimirovića. 59. st. 62. Iznad Kleka su ruševine Smrden-grada (obrambeni zid. Mlečani i utvrđuju po suvremenim strateškim načelima. ostaci arhitekture i nadgrobni natpisi. KLEK . Petra 1871. naselje 8 km jugozapadno od Kistanja. Knin se prvi put spominje u X. kao grad i središte istoimene župe. Majstora tkonskoga raspela). U vrijeme Kandijskoga rata osvajaju ga 1648.) kao izlaz na more i kao zaštitni koridor između dubrovačkoga i venecijanskoga teritorija (u Dalmaciji). naselje 25 km sjeverno od Splita.-XVIII. 60. što zbog monumentalnosti same tvrđave. zbirku ikona (slika na drvu sv. st.Krka. kapela).. Posebno su zanimljivi vodopadi Krke kraj Topolja. Najveće je groblje bilo na Debeljaku. gdje su potvrđeni hrvatski poganski ukopi iz VIII/IX. Od IX. Manastir ima arhiv i knjižnicu s građom iz XVI. što zbog veličanstvenih vidika na grad i okolicu.. grad u sjevernom dijelu Dalmacije. i starohrvatski grobovi iz IX. na podnožju srednjovjekovne tvrđave. Kraj crkve sv. Gornji Muć. uz željezničku prugu Zagreb-Split i cestu koja iz glavnoga grada Hrvatske vodi prema Jadranskoj obali. Paraća. Arheološki muzej).NEUM. St. Knin leži u Kninskom polju. Arhanđela iz 1422. na desnoj obali rijeke Krke. u Malostonskom kanalu. nađen je dekoriran ulomak grede s natpisom hrvatskoga kneza Branimira i uklesanom godinom 888.). Ivan Krstitelj iz XIV. na prijevoju između Mosora i Kozjaka. Pod tvrđavom je novije naselje nastalo nakon povlačenja Turaka. Osobito su atraktivni ostaci kninske tvrđave na brdu Spas iznad samoga središta grada. St. U rimsko doba naselje Andetrium. Smrdelje.

na čelu s »hrvatskim biskupom«. Na položaju Lopuška glavica otkriveni su temelji manje jednobrodne crkve iz IX. važan za kronologiju ranohrvatskih spomenika. pronađeni so dijelovi crkvenoga namještaja ukrašeni pleterom. konačni je izgled dobila početkom XVIII. a uz njih i dux Croatorum. Tvrđava je jedna od najvećih fortifikacijskih građevina u Dalmaciji. Od epigrafskih nalaza najvažnije su dvije pleterom omamentirane ploče (dijelovi propovjedaonice) s uklesanim imenima hrvatskih vladara Svetoslava i Držislava (X. st. Kraj pravoslavne crkve otkriveno je starohrvatsko grobIje i fragmenti crkvenoga namještaja iz IX.).i oni s imenima svetaca: Marije. a uz pročelje dvije odvojene prostorije s masivnim zidovima koji su vjerojatno nosili zvonik.) s tri istaknute polukružne apside i masivnim zvonikom na pročeIju. U tvrđavi je bio smješten Muzej hrvatskih starina (danas Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu). Trojice.-XVI. pozlaćenih i bogato urešenih ostruga. Ostaci crkve na Crkvini. Područje Biskupije se u povijesnim izvorima naziva Pet crkava na Kosovu i spominje kao mjesto gdje je 1088.. Na brdu Spasu otkriveno je kasnoantičko i starohrvatsko naselje.. Biskupija.. a pronađeni materijal poslužio je za osnivanje Muzeja hrvatskih starina u Kninu. Oko crkve je otkriveno više starohrvatskih grobova s nakitom (naušnice. U crkvi i na okolnom prostoru otkriveno je više starohrvatskih grobova s nakitom (naušnice. U početku XVIII. To je crkva sv. tu su 1885-86. Od starije crkve iz X. st. provedena prva arheološka istraživanja starohrvatskih spomenika.. Posebno se ističu dijelovi oltarne pregrade. Crkva naBukorovića podvornici jednobrodna je građevina s oblom apsidom na zaečelju. Zapadno od Knina uzdiže se srednjovjekovna tvrđava podignuta sredinom X.do Drave. a 1688. u široj javnosti poznata pod imenom Gospin pralik. ostaci pete crkve nalaze se pod današnjom pravoslavnom crkvom Sv.slavni knez . Na Crkvini je 1938. Iz Golubića potječe poznati zlatni nakit s početka VII. Cecilije. zauzimaju ga Mlečani i drže sve do 1797. st. također iz IX. prstenje). Otkriveni so ostaci trobrodne crkve sv. st. . zborovao i bio pogubljen hrvatski kralj Zvonimir. Arheološka istraživanja. koja je krajem XIX. prstenje i ostruge). gotovo dva stoljeća je pod Turcima. proveo fra Lujo Marun. Stupovima i Lopuškoj glavici kozervirani su i djelomice rekonstruirani. kada je umjetnim prosjekom odijeljena od brda Spas koje se na nju nadovezuje sa sjeverne strane. prema projektu Ivana Meštrovića. st. st. st. Uz crkvu je pronađeno mnoštvo ulomaka crkvenoga kamenoga namještaja. GrobIje je bilo u upotrebi VIII. prepozit Dobroslav. Kapitul. srednji i donji grad. Golubić. poneki i s natpisom. Na Kapitulu je otkopano i više grobova iz starohrvatskoga i kasnijega razdoblja (naušnice. st. osnovan 1893. U crkvi i oko nje otkriveno je mnogo grobova s nalazima mačeva karolinškoga tipa. među kojima su zabat s plošno izvedenim prikazom Majke Božje. U očuvanom prostoru crkve otkriven je dio pločnika i baze oltarne pregrade. Među epigrafskom građom ističu se natpisi DVX GLO (riosus) . Podijeljena je na gornji. st. Od pet ranosrednjovjekovnih crkava otkrivene su četiri. koji su međusobno povezani pokretnim mostovima. Najstariji je gornji grad na sjevernom dijelu tvrđave. Poznata je po nalazima ranosrednjovjekovnih spomenika. na gradnji zidina kninske tvrđave radili su i domaći majstori (Ivan Macanović i njegov sin Ignacije). arheološki lokalitet jugoistočno od Knina. dok su srednji i donji grad sagrađeni u kasnome srednjem vijeku. kamena rešetka sa simbolima evanđelista postavIjenim oko Majke Božje s djetetom iznad nepoznata sveca i lika dostojanstvenika. st. Poslije su u Kninu povremeno stolovali hrvatski velikaši (Šubići Bribirski i Nelipići). Bartula koju je podignuo 1203. Stjepana i Gabrijela. podignuta memorijalna crkva kojoj je unutrašnjost urešena njegovim skulpturama te freskama Joze Kljakovića (koje su gotovo potpuno uništene). st. naselje 9 km sjeverno od Knina. Na lokalitetu Stupovi otkriveni so temelji prostrane trobrodne crkve (IX. uz koju se vezuje Zvonimirova pogibija (naziv predjela Cecela). st. Sagrađena je najkasnije u X. označuju početak hrvatske nacionalne arheologije. naselje 5 km jugoistočno od Knina./X. Na položaju Crkvina otkriveni su teme1ji trobrodne crkve i samostanskoga kompleksa. prstenje). st. Crkva ima tri pravokutne upisane apside. luksusno izrađena nakita.

Skupina se sastoji od otoka Palagruže (20 km². . Glavni otok Palagruža . GrobIje sa stećcima kod Vujića kuća. i XVI. naselje 18 krn jugoistočno od Knina. benediktinci osnivaju samostan sv. na zapadnoj obali otoka Visa. gotovo jednako udaljena od otoka Lastova i od talijanske obale. Planić. Krčić. kula nad pročeljem crkve 1770. Orlić. U XIV. Memorijalni dom projektirao je S. 7 km sjeverozapadno od Gruža. Najstarija je srednja crkva (XVI. Konavli obiluju prapovijesnim gomilama i spiIjama. a izvana poligonalm oblik. Turske kace. a crkva Gospe od Sedam žalosti (Nova crkva) je iz 1756. u unutrašnjosti spojene lukovima. st. Male Palagruže. Plavno. Sjevernog i Južnog Kamika i okolnih hridi. Prvi put ih spominje u X. Poznat je . sv. naselje 7 km jugoistočno od Knina.Kijevo. Na položaju Pržine je starohrvatsko grobIje. 64. tzv. plićina i hridi plovidba je vrlo otežana.-XVII. i XVIII. 10 km kategoriziran kao geomorfološko-hidrološki rezervat. ima obilježja graditeljstva s područja dubrovačkoga ladanja. Na Đurića grobIju pronađeni su dijelovi starohrvatskoga crkvenoga kamenog namještaja s bogatim pleternim ukrasom. orgulje iz 1670. st.). U Komiži od 1966. skupina otočića na pučini Jadranskog mora. rimskoga doba do srednjovjekovne crkvice sv. Najstariju jezgru samostana čini jednobrodna romanička crkva s polukružnom apsidom iz XIII. KOMIŽA. st. KOLOČEP.. Roka podignuta je 1763. rad je arhitekta A. Na više položaja nalaze se ostaci utvrđenih prapovijesnih naselja. U crkvi su barokni oltari. dok su bočne iz XVII. a na zaravanku ispod crkve nalaze se ostaci starokršćanske crkve. st. st. Muster.. Na zapadnoj strani otoka vitka kula sagrađena je potkraj XVI.5 km jugoistočno od Palagruže je otočić Galijola. jugoistočno od Dubrovnika. U srednjem su vijeku hrvatska župa. Galerija Borisa Mardešića. koji joj daje križni izgled. Naselje se spominje u XII. Od prvotnih samostanskih utvrda sačuvane su dvije visoke četvrtaste kule romaničkih obilježja.. Bezića. Mihovila ima stećaka. Neke su prostorije imale mozaične podove. Ostaci rimske ladanjsko-gospodarske vile s termalnim čvorom. st. KONAVLE. st. a u jednoj je pronađen natpis. Ostaci gospodarsko-ladanjskoga građevnog sklopa u zapadnoj uvali otoka. rječica koja na svom ušću tvori dojmIjiv Topoljski slap. naselje 17 km sjeverno od Knina.). pretvorena je u zvonik. st. oblikovana je velika peterobrodna crkva: glavni brod je s početka XVI. More oko Palagruže ubraja se u ribom najbogatije područje u Jadranskome moru. Spominje se od 1423. kraj u južnoj Dalmaciji. naselje i luka na podnožju brda Hum (587 m). st. otočić i istoimeno naselje u dubrovačkoj otočnoj skupini (Elafitski otoci). Mihovila na najvišem vrhu (91 m) ima atraktivni svjetionik (1875. Nikole. Oko crkve sv. građene u više navrata. Mokro PoIje. uvale Stara Vlaka na sjevemoj i Žalo na južnoj obali skloništa su za ribarske brodice. Prostor uz rječicu je (1964. U XIII. Osobito je slikovit duboki kanjon te sadreni slapovi. ulaze u sastav Dubrovačke Republike. st. Palagruža. Secesijska zgrada Zadružnoga doma iz početka XX. Konstantinb Porfirogenet. 7 stan.. st. st. Kaštel u luci sagrađen je 1585.Oko 5. 63. Crkva Gospe Gusarice sastoji se od triju jednobrodnih crkava iste veličine.) u du1jini od oko. a od 1984. st. 65.). Srđa pripadaju regionalnoj skupini predromaničke arhitekture s kupolom.. Nad gudurom Tukleča nalaze se ostaci srednjovjekovne utvrde. Nikole i sv. tzv. autor reljefa i mozaika je B. na uzvišici iznad naselja. tu je starohrvatsko i srednjovjekovno grobIje sa stećcima. a početkom XV. naselje 21 km sjeverozapadno od Knina. apsida iznutra ima polukružni. a ponajviše iz XIX. opremljena je skulpturama iz XIV. Utvrđena crkva sv. a veliko barokno svetište iz 1652. i vrsni srebrni reljef Gospe od Ružarija iz XVII.koji ima nalaze iz neolitika (keramika). djeluje Galerija Đure Tiljka. Antuna Padovanskog.. Crkvice sv. Zbog mnogih grebena. Stambena arhitektura od XVI. dovršena u XV. Župna crkva. Tu su otkriveni ostaci starokršćanske crkve s transeptom. st. st. Crkvena je lađa okružena narteksom. Mardešić. ispod kojeg izvire Krka. površine 280 ha.

). Pridvorje. s bogatom Opatskom riznicom. svojoj bogatoj narodnoj nošnji. uz prevladavajuće dinarske elemente. 4 km sjeverno od Grude. sačuvane su samo apside triju brodova). građena u stilu kićene gotike. Ugodne su šetnje od izvora Ljute do Lovorana. Trojstvo u južnoj apsidi djelo je Leandra Bassana. liturgijsko posuđe i ruho (poliptih Blaža Jurjeva Trogiranina iz 1431. Među prvim graditeljima je Bonino iz Milana (glavni portal 1412. glazbi plesu. kraj topovskih kugala i helebarda iz vremena ratovanja protiv Osmanlija 1571. Bartolomejem i Jerolimom (mladenačko djelo Jacopa Tintoretta iz 1550. U XV. oltarna slika sv. 1926.). u kojem je kasnogotičko raspelo.antički spelej u Močićima s kultnim prikazima Silvana i Mitre. Od pristana uz otvorenu ložu iz 1584. st. ciborij nad glavnim oltarom s figurama Navještenja (klesao 1486. s lijepim renesansnim dvorištem. 1915. Na malom trgu stoji gradska vijećnica (prizemlje s arkadama iz 1525. 1968.-96.) uređena je krstionica. Crkvica sv. od ožujka do kraja listopada (a nekoliko puta i zimi). KORČULA.) u stari dio grada. vodi neobarokno stubište (1907. vidIjiv i sredozemni (ženske) i orijentalni (muške) utjecaj. Poznato je po. Uz katedralu bivša je biskupska palača (Korčula je sjedište biskupije 1300. st. Vlaha čuva se gotički drveni križ s otoka Dakse. u njoj plastike: Uskrsli Krist (Frano Kršinić. 12 km jugoistočno od Dubrovnika. Marko sa sv. Zavičajnu kuću Konavala s prekrasnim izlošcima konavoske narodne nošnje. Roka je Franjo Čiočić-Čučić (oko 1576. na koju se naslanja kapela Gospe od Ploča. st.). naselje 22 km jugoistočno od Dubvnika.). na poluotočiću koji je uskom prevlakom spojen s otokom. autor rezbarenih svetačkih likova na baroknu mramornom oltaru sv. koja je nekoć pokretala mlinice. a u Pridvorju renesansno-barokni knežev dvor i franjevački samostan iz XV. Pietá (Ivan Meštrović. 66. Većina nase1ja od starine čuva slikovite sklopove starnbenih kuća (Čilipi). naselje u unutrašnjem dijelu Konavala.. posebice narodne nošnje na kojima je. U južnom je brodu crkve. Čilipi. folklornim običajima. Gotička građevina završena je potkraj XV. Vela Gospa iz samostana s Badije. Ratko Ivančić. osnovanom 1954. U Gornjim Konavlima pronađeni su dijelovi vodovoda kojim se opskrbIjivao Epidaurus (Cavtat). Roka.. Oltarna slika Sv. na baroknom oltaru Gospe od Karmela. reljef s prikazom jaganjca iz XIII. ikona iz XIV. kao i slika Navještenje (s obilježjima Tintorettova načina). Vrijedi vidjeti i muzej.). u prijelaznom stilu iz gotike u renesansu. U doba Dubrovačke Republike glavno naselje područja. rad Jurja Petrovića iz sredine XV. Roka... brodarstvo i kameno klesarstvo s galerijom korčulanskih umjetnika. U svetištu su korska sjedala (Vicko Tironi. Ugostiteljsko sredigte Konavala. dograđuje Marko Milić Pavlović uz sjeverni brod veliku zavjetnu kapelu sv. otvoren Gradski muzej s eksponatima vezanim uz korčulansku brodogradnju.). Konavoski Dvori. st. U samostanskoj crkvi sv. 1525. jer je tradicija da se svake nedjelje. Uz crkvu sv. a potkraj stoljeća Marko Andrijić (lanterna zvonika). Srđa nalazi se nekoliko stećaka. st. sagrađeni su Knežev dvor te franjevački samostan s klaustrom. st. Veliku važnost ima konavoski folklor sačuvan do danas. pod vedrim nebom održava folklorna priredba.). Nasuprot katedrali je napuštena palača Arneri. građena u prijelaznom stilu iz renesanse u barok (XVII.) u kojoj je 1957. zaselak naselja Ljute. Marka (od prvotne katedrale iz XIV. smješteno na nekoliko kaskada bujice Ljute. 1795. pri gradnji su sudjelovali Hranić Dragošević.).)..). U prizemlju zvonika (adaptacija 1967. nakita i uporabnih predmeta. st. Kraj Dunave su ruševine utvrđenoga grada Sokola iz XIV.) i Majka Božja (Ivo Kerdić. kat dograđen 1866. U kapeli sv. sve su tri slike rad Carla Ridolfija (1642. Dimitra u Gabrilima je iz ranoromaničkoga doba. Marko Andrijić).. st. Do nje je renesansna palača Gabrielis (XVI.-69. God. U tim ljepotama mogu uzivati i turisti.90. grad i luka na sjeveroistočnoj obali istoimenog otoka. st. Brotnjica). U Moluntu so ostaci rimskoga kazališta. . Usred trga je katedrala sv.-1828. st. Pridvorja i Dubravke.). ribnjaka i mozaika. lz srednjega je vijeka sačuvano nekoliko nekropola stećaka (Pridvorje. od kojih se ističe onaj s reIjefom konjanika.

67. 69. . kula Barbarigo. 1000. bosanske vladare (1390. U IX. Anstrija). U desnom je brodu oltarna pala Mučenje sv. st. naselje u unutrašnjosti istočnoga dijela otoka Mljeta. Vlaha.. Nakon pada Zapadnorimskog Carstva otok je pripao istočnogotskoj državi (493. crtežima. .). Petra mučenika (stara kopija Tizianove slike).) s renesansnom propovjedaonicom. KORITA. ali je zadržao svoju autonomiju. U VI. postavljen 1569. 68. poliptih Marije Suotkupiteljice Blaža Jurjeva Trogiranina (1438. . st.).) utvrđene su neke istaknute točke na otoku (osobito grad Korčula). stariji brod. otok je pod vlašću Venecije. na rtu Sveti Nikola.zahumske vladare. dolazi pod vlast ugarsko-hrvatskoga kralja (1214. Crkva je povezana dvoranom u kojoj je Galerija ikona. st. Mihovila (spomen od 1408. koju su 1813. (1358. uz rub pristana. Od 1221. Na sjevernom je kraju poluotoka polukružna kula Tiepolo. i V. Francuska. prije Krista na otoku postoji grčka kolonija. Odavde počinje put po nekadašnjem gradskom zidu. Tripo Kokolja). Nikole. otok u srednjodalmatinskom arhipelagu. baštinom i slikovitošću zidina. Pred vijećnicom je stup. Žrnovo) i u brončano doba. kraIja Ludovika 1. 1815-1918. Od 35. st. donesen je statut za grad i otok). Kula Mali revelin dobila je svoj sadašnji oblik 1499. Samostan posjeduje zbirku umjetnina.-1963.. U njoj su slika Majke Božje sa zlatnim pokrovom iz 1722. Oko branič-kule s puškarnicama (XVII.) s umjetnikovim slikama. slika na baroknu mramornom oltaru djelo je Domenica Maggiota. Otok je bio naseljen već u mlađe kameno doba (Vela spiIja kraj Vele Luke. Pod talijanskom je okupacijom 1918-21. prije Krista je u sastavu Rimskog imperija. Zbog čestih napada turske flote i piratskih brodova (sve do početka XVIII. genovska flota pobjeđuje venecijansku u blizini Korčule). Vela Luka) i klesarstvo (vađenje bijelog mramora iz kamenoloma na isočnoj obali otoka). Veneciju (1298. u to vrijeme otok se zvao Korkyra Melaina (ostaci gčkih nase1ja u Lumbardi. mijenja nekoliko gospodara . Crkve sv. U razdobIju 1420-1797.). 1805-13. Nikole (1629. Jakasova spiIja nad uvalom Rasohatica. Venecija.-96.Nakon pada Venecije ponovno se mijenjaju gospodari (1797-1805. U predgrađu Biline je klasicistička osmerostrana crkva sv. tragovi rimskih nase1ja otkriveni su u okolici Lumbarde. monumentalnu kulu pravokutna tlocrta (1493. slika domaće škole renesanse i procesijski križ Ivana Progonovića (XV. Iz predgrađa ispred Kopnenih vrata vodi put u park Hober do tvrđave sv. grad Korčula. Blaga i na Pelegrinu.. nose renesansno obilježje. st. Justina. U blizini. završen oko 1505.. a nasuprot njoj crkva sv. osvajaju ga NeretIjani. smješten je 1968. terakotama i dokumentima. na spomen bitke Aragonaca i Venecijanaca pred Korčulom 1483. a zatim Bizantu (555.) nekoliko seoskih kuća s prijelaza renesanse u barok.).g. 1813-15. st. God. 1180. na brežuljku koji dominira pod gradom.podignuta 1531.) i Dubrovačku Republiku (1413-17. poslije čega je prik1jučen Hrvatskoj. Velika Britanija.) i ciborij (XV.U gospodarstvu otoka stoIjećima su značajnu ulogu igrali brodogradnja (grad Korčula. Vida i Gospe od Brijega imaju slikoviti zvonik na preslicu i trijem.) ispod kojeg je rezbarena barokna Pietŕ Raphaela Donnera. podignuli Englezi (Fort Wellington).) do mosta. obnovljena) koja ima kasetirani strop (oslikao oko 1713. st. a dograđeni 1665.) kroz Revelin. obnova 1615. građenih na način dubrovačkih jednostavnijih ladanjskih rezidencija. u okolici Blata i Potirni). u tijeku dva stoljeća. na zapadnoj obali.-39.). a u novom brodu barokni oltar sv. Iz starog dijela grada Korčule vode Kopnena vrata (1650. Zapadni obalni put uz dražicu vodi do dominikanskoga samostana s dvobrodnom crkvom sv. u malenu ljetnikovcu Memorijalni muzej Maksimilijana Vanke (1889. i dva venecijanska topa. uz Dubrovnik.). Idući tim putem dolazi se do crkve Svih svetih (s početka XV. Austrija. KORNATSKI OTOCI najbrojnija i najgušća otočna skupina u Jadranskome moru. spada u najposjećenija južnohrvatska mjesta. Vele Luke (lokalitet Beneficij). Glavno središte.. KORČULA.

st.6 m).62 km²). ima renesansni klaustar.. Od davnine su bili u posjedu Zadrana. otoci su proglašeni nacionalnim parkom. 70. Na samom brežuljku je velika četverokutna tvrđava. naselje u sjevernoj Dalmaciji. KUČIŠTE. 73. domaći majstori. Visovac). proširena 1626. a u vapnencima probija uski i duboki kanjon (do 200 m). Plinije ih naziva Cratea. a od XVII. KUKLJICA.) najmonumentalnije je barokno zdanje dubrovačkoga područja . sagrađena na početku srednjeg vijeka. 8 km jugoistočno od Preka. kule vide se na otočiću Panituli. duga 72.Otvorena je i etnografska zbirka. zacijelo srednjovjekovne.. 1980. prelijeva se preko travertinskih barijera i stvara vodopade. pod imenom Toreta. U XIX. 9 km sjeverozapadno od Zadra.. KOŽINO. st.). Mihovila Arkanđela sagrađena je 1522. »Posljednjeg dana stvaranja svijeta Bog je želio okruniti svoje djelo. 3 km južno od naselja Pašman. rijeka u Dalmaciji. Manojlovac (tri slapa. st. Dvorišna vrata samostana obnovljena su u baroknom stilu 1669. zvijezda i daha stvorio Kornate« . Crkva je dovršena 1523. ispod brežuljka s južne strane vide se ostaci starokršćanske crkve s polukružnom apsidom. Prijen (15 m). Posjetiteljima parka pokazuju se mlinice gdje se u kamenim žrvnjima melje žito. (na pročelju više glagoljskih natpisa). 71. Kornati su bili naseljeni od neolitika. Prekrasna priroda.zapisao je George Bernard Shaw. držala ih je Venecija i davala pod zakup zadarskim obiteljima. Prvi se put spominje 1345. st. još sačuvana. Toreta) i kameni grobni humci. U gornjem su dijelu toka dva vodopada visine 10 m. 75. KUNA PELJEŠKA. posljednje se spominje u XVIII. današnji zvonik podignut je 1907. otok Kornat naziva se Insula Sancte Marie. Trobrodna crkva Gospe Loretske (1681. Nalaza iz rimskog doba ima na brežuljku Toreta. 74. Ostaci jedne. otočić u jugoistočnom dijelu Šibenskoga kanala. Dubrovčani grade kaštel Gučetić i prvu crkvu sv. U selu je gotički franjevački samostan sa crkvom iz 1392. st. Toreta (Tureta). naselje i lučica na jugoistočnom dijelu otoka Ugljana. udomaćio se za otočnu skupinu naziv Coronati. slika Posljednja večera u refektoriju rad je Francesca da Santacrocea (XVI. Župna crkva sv. st. Pri ulazu Krke u Kninsko polje nastaje vodopad Veliki buk (20 m). te je od suza. Krapanj je u srednjem vijeku bio posjed šibenskoga kaptola. na otok se sklanjaju bjegunci iz susjednih sela na kopnu. najljepši od svih. U njoj je kasnije sagrađena. Od XIV. a u more utječe kod Šibenika.). Roški slap (25. st. od kraja XV. manja crkvica.5 m). Na otočiću Visovcu može se razgledati franjevački samostana. a može se kušati kruh od tako samljevena žita. Stomorin otok. Samostan. Tarac. Najstariji arheološki nalazi na Kornatu su ostaci ilirskih naselja (Stražišće.. Franjevački samostan i crkvu gradili su u XV. crkva je barokizirana (na pročelju renesansni reljef sv. st. U novije doba nema stalnih naselja. crkva je podignuta 1666.5 km. st. za donji prag te crkvice upotrijebljen je rimski votivni natpis.. a na otoku Jadri je crkva iz XVI.. naselje u središnjem dijelu unutrašnjosti poluotoka Pelješca.sve to čini Kornate atraktivnim ciljem mnogobrojnih izletnika i nautičara. Za turskih provala.-XVI.Ime su dobili po Kornatu. izvire na zapadnom podnožju Dinare. 72. st.5 m). najvećem otoku (32. God. U dijelovima toka gdje prolazi laporovitim naslagama stvara proširenja (Aranđelovac i dr. Jerolima iz 1554. naselje na jugoistočnom dijelu otoka Pašmana. KRAPANJ.5 m) i Skradinski buk (37. U donjem dijelu toka redaju se vodopadi: Bilušić (19. splet nebrojenih otoka i otočića (narod kaže: »za svaki dan u godini po jedan«). nadograđivan 1626. 84. U šumovitoj uvali Kostanj su ruševine gotičke crkvice iz XV. KRAJ.). Na lijevom oltaru je slika Krapanjska Gospa. čarobno more . Od XVI.). i popravljan 1668. Stjepana na groblju (pregrađena potkraj XIX. Između Roškog slapa i Skradinskog buka je Visovačko jezero (dugo 13 km) s otočićem (v. rad domaćeg majstora iz XV. st. st.

/XVII. LAVSA. Vlaha) u Lastovu je najstariji spomenik današnja župna crkva sv. za obranu od gusarskih napada. utvrdu u obliku zvijezde. LASTOVO. Benediktinci su ondje 1023. rad Frana Kršinića. U njegovu južnom dijelu je 10 m duboko slankasto jezero Mrtvo more. otok s istoimenim naseljem i malom lukom u skupini Elafitskih otoka. u XI. 80. smješteno na padini manjeg brežuljka. Vlaha iz 1557. naselje i ljetovalište na zapadnoj obali Župskog zaljeva. Ostataka građevina iz rimskoga doba i iz ranoga srednjeg vijeka ima u uvali Ubli. Crkva. Od nekoliko crkvica sačuvane su crkvica Navještenja i kapela Sv. iz koje vodi put do ostataka nekadašnje tvrđave i pristana Bočine na sjevernoj strani otoka. zvana Toreta. 1185. Na Lokrumu se navodno 1191. Lokrum je 1859. KUPARI. kongregaciji sv. 81.. sagradili samostan s crkvom. st. a 1252. osvajaju ga Venecijanci. Maksimilijanova tornja. prirodoslovni muzej i memorijalni muzej Ruđera Boškovića. utvrdu pojačala izgradnjom tzv. između Piškere na sjeverozapadu.). Ostaci rimske solane. građena u romaničkom stilu kasnije je dva puta produživana. Antuna. U rodnoj kući Celestina Medovića nalazi se zbirka slika. sjeverozapadno od . sv. pripada ZahumIju (iz tog je razdoblja predromanička crkvica Sv.). svjetskog rata pripojeno matičnoj Hrvatskoj. 13 km južno od otoka Korčule od koje ga dijeli Lastovski kanal. Rapalskim ugovorom Lastovo je (zajedno sa susjednim otocima) pripalo Italiji. Uz nju je 1705. Duboko uvučena uvala na sjevernom dijelu otoka sidrište je povremenoga naselja Lavse. Iz Lastova je bio poznati hrvatski tiskar Dobrić Dobričević (1454. Na istočnoj obali Lokruma je mala luka Portoć. sagradio ju je Orsat Đurđević 1623. 78. Poslije je dvorac promijenio nekoliko vlasnika. Na Lokrumu je sada Biološki institut HAZU. U blizini Kupara je utvrđena stambena kuća. dolazi pod vlast ugarskohrvatskih kraljeva.sv. 8 km jugoistočno od Dubrovnika. Francuzi vladaju otokom 1808-13. Otok se za vrijeme grčke kolonizacije na Jadranu spominje pod imenom Ladesta.-1528. 77. iskrcao engleski kralj Rikard Lavljeg Srca zatečen olujom na povratku iz križarskog rata. otok u pučinskom nizu Kornatskog otočja. stari samostan i dio novog (iz početka XIV. i XII.. što je kasnije išlo u prilog namjeri Venecijancima da zaposjednu Lokrum. a u mjestu spomenik slikaru. Nakon II. LOPUD. Kuzme i Damjana iz 1473. Martina. LASTOVO. God. Na traženje Dubrovčana lokrumski samostan priključen je 1466. st. 1221. 998. Ime otočića vjerojatno je izvedeno od latinskoga acrumen: kiselo voće. Trobrodna bazilika.. Četverouglasta zgrada s nadsvođenim prizemljem ima na katu i stubištu puškarnice. opet je u sklopu ZahumIja. Samostan je napušten 1798. 79. st. kasnije proširivana (XVI. te Gustaca i Klobučara na jugoistoku. Osim nekoliko kasnosrednjovjekovnih crkvica (sv. Austrija je 30-ih godina XIX.) stradali su u velikom potresu 1667. a od IX. LOKRUM. te slike Celestina Medovića. U crkvi su mramorni oltari radionice obitelji Brutapelle. Sjeveroistočna obala je niska i uz nju mogu pristati samo čamci. pod NeretIjanima. pa je njezin zvonik (ujedno i obrambena kula) ostao unutar crkve. naselje iznad sjeverne obale u sjeveroistočnom dijelu istoimenog otoka. pripada Dubrovniku (1310. Justine u Padovi. a jugozapadna je strma i nepristupačna. otočić oko 700 m jugoistočno od Dubrovnika. Luke blizu mjesta Lastova). dobiva komunalnu autonomiju i statut). st. otok u južnodalmatinskom arhipelagu.izvan samoga grada Dubrovnika. ali su topovskom vatrom odbijeni. Britanci 1813-15. a Austrija 1815-1918. Francuzi su za vrijeme Napoleonovih ratova na najvišoj točki otoka sagradili Fort Royal. kupio nadvojvoda Maksimilijan Habsburški i na porušenom dijelu samostana dao sagraditi dvorac u obliku tornja. U ranome srednjemu vijeku bio u posjedu Bizanta. među kojima je bio i austrijski prijestolonasljednik Rudolf. podignut franjevački samostan. a oko samostana urediti park s egzotičnim raslinjem. st. 76.

u crkvi se čuvaju slike: Majka Božja s djetetom (Jacopo Palma st. dograđivana do XVII. Grobljanska crkva ima romanička obilježja. pa je u narodnu predaju ušla uzrečica o trista Vica udovica poginulih pomoraca s Lopuda (pjesničku verziju legende dao je Antun P. jugoistočno od Vele straže (338 m). Nikole. Lopud je od XI. LUKA. Slika Mrtvi Krist. U samostanskoj crkvi sv. Maura i sv. u ratnim pohodima španjolskih vladara na Tunis. napušten 1808. st.). a druga (Sutvrač. st. smješteno uz središnje plodno polje. st. naselje u istoimenoj uvali na središnjem dijelu istočne obale Dugog otoka. slika Marija u vijencu cvijeća. zatim rimsko naselje (Lafota). rad flamanskoga baroknoga slikara. LOVIŠTE. najvišeg vrha na otoku. Sveta obitelj. sjedište knežije./XII. Uvalu Lopud branile su dvije tvrđave: jedna na poluotoku. Trojstva (XVI. triptih iz radionice Nikole Božidarevića. 83. Najstariji spomenici otoka jesu ruševine predromaničke crkvice sv. jednokatne gotičke građevine s terasastim vrtom. st. građen u prijelaznom stilu iz gotike u renesansu (1482. napušteni dominikanski samostan. dijelovi poliptiha Girolama da Santacrocea. sv. i 1886. Lopuđani su se rano orijentirali na pomorstvo. Svojim brodovima sudjelovali su u XVI. iz 1563. st. dijelovi poliptiha Mateja Junčića iz 1452. oko 1 km istočno od Bobovišća. Na dominantnom položaju iznad mjesta stoje ruševine Kneževa dvora. Portugal i Englesku. nađeno je uz ruševine srednjovjekovne crkve sv. Iznad uvale Vičja luka je gradina Rat (nalazi iz brončanog doba i grčke kolonizacije). Nad lukom je franjevački samostan s klaustrom iz 1483. st. Marije od Špilice čuvaju se: poliptih venecijanskog slikara Pietra di Giovannija (1523. Petra. Uz obalu je obnovljeni ljetnikovac Đorđić (kasnije Mayneri) s lijepim parkom. rezbarena korska sjedala iz XV. LUMBARDA. st. Na jugoistočnoj strani otoka je uvala Šunj s crkvom Gospe od Šunja (iz XII. 84. u srednjem vijeku posjed zadarskih benediktinaca. 6 km jugoistočno od grada Korčule. Ispod Zmorašnjeg Lukorana su ostaci gotičke crkvice i zgrade. Kazali). . a sjeveroistočno od naselja predromanička crkva Gospe Stomorice iz XI. a nađeni su i tragovi rimske villae rusticae. Taj natpis je psefizma (odluka skupštine) o podjeli zemlje stanovnicima novoosnovane grčke kolonije.Narona (Vid kod Metkovića). 86. naselje u središnjem dijelu sjeveroistočne obale otoka Ugljana. naselje na zapadnom dijelu otoka Brača. prije Krista. Srednjovjekovna crkva kasnije je pregrađivana.). naselje i luka na krajnjem istočnom dijelu otoka Korčule. 85. u sastavu Dubrovačke Republike. LUKORAN.. Ivana nekoliko fragmenata grčkog natpisa iz IV. S područja Lumbarde ima i drugih grčkih nalaza (keramika. Navještenje (ranobarokni umbrijski slikar).) na podnožju najvišeg vrha. Roka (1561. naselje na južnoj obali uvale Luka na krajnjem sjeverozapadnom dijelu poluotoka Pelješca. Župna crkva iz 1820. Raspeće. Spominje se 1075. sv. sv. U Lumbardi su srednjovjekovna župna crkva sv. st. rad člana venecijanske obitelji Bassano. od 1457. otok naseljavaju prebjezi iz krajeva pod Turcima. dio ranijeg poliptiha. klesanog u kamen (danas u Arheološkom muzeju u Zagrebu). U popisu kolonista. Crkva Srca Marijina iz 1885. U vrijeme rimske vladavine ondje je bila luka na pomorskoj komunikaciji Corcyra nigra (Korčula) . U antici grčko (Delaphodia). između uvala Pržina i Bili žal. Ivana (fragmenti pleterne ornamentike).). LOŽIŠĆA (Ložišće). novac). pregrađena je u XVII. Ilije (zidna slika). rad je nepoznata domaćeg slikara iz XV.. st. U XV. uz grčka imena susreću se i neka ilirska.) s drvenim rezbarenim glavnim oltarom. (kasnorenesansnih oblika) kasnije je nadograđena.Dubrovnika. st. po predaji sagradili su ih egipatski monasi u XIV. st. Na brežuljku Koludrtu. st. 82. Na ulazu u luku je crkva Sv. sjeverno od naselja. Alžir.-XVII.).

Petra iz XV.Župna crkva sv. st. Makarska je kasnije jedno od glavnih uporišta Neretljana (887.).. Gastronomskoj ponudi (pršut.) s klaustrom. kada cijelo mjesto. sa spomen-pločom). odaje počast mjesnim ljepoticama i seoskom glavaru. kasnije nazvane Koruna. U župnoj crkvi vrsno izveden gotčki kalež. Pomno se čuvaju i njeguju narodne pjesme. Nedaleko je franjevački samostan iz 1400. Tu je kolijevka grka. Petra. razorio je. nekoliko ljetnikovaca nekadašnjih korčulanskih patricija (podižu se od XV.dograđivana). Osnovali su ga Dubrovčani 1334.). s baroknim zvonikom iz 1715. Tako u vrijeme poklada pada običaj »trganja naranči«. Uz južnu stranu crkve je barokna česma iz 1775.). do 1828. na mjestu starije bratimske crkve (spominje se od XVII. je pod vlašću bosanskih Kotromanića.. naselje u unutrašnjosti jugoistočnog dijela otoka Mljeta. naselje u sjevernoj Dalmaciji na obali istoimenog zaljeva. s vidikovcem). U središtu sela je dvokatna barokna kuća obitelji Peš (XVIII. u Lumbardi je živa tradicijska kultura.-76. jedno njezino zvono lijevano je 1419. 21 km sjeverno od Zadra. luka i turističko središte u prostranoj uvali koju s jugoistoka zatvara rt Osejava. Od nje se prema Stonu proteže Veliki zid. pjesmom i plesom. 14 km jugoistočno od Babina Polja. Filipa Nerija i zgrada bivšeg samostana filipinaca. Osim zanimljive baštine... drže je Turci. biskupska. na padinama Bartolomije (224 m. U crkvi je srebrni oltar Gospe od Ružarija (iz 1818..). ispred kuće vrt s terasom. Opasan je zidinama u obliku pravokutnika koje su s kopnene strane građene 1336. Marka (1700. Po regulacijskom planu iz 1335..) i Ivana Lozice (1910.-1646.). Svetom Roku posvećena je svečanost 16.-47. st. Na rtu Ljubljana ostaci su srednjovjekovne utvrde templara (castrurn Liuba) s ruševinama crkve originalna tlocrta: tri jednake polukružne apside u kvadratičnu prostoru koje su naknadno prizidane uskoj lađi. dok drugi. Južno od pristana pruža se Marineta s drvoredom do pošumljenog rta Osejava.). 1324. crkva sv. Austrija.-1943. vjerojatno Muccurum. grad. svježa i slana riba) treba dodati voće i povrće iz tamošnjih vrtova. gdje je spomenik pjesniku Andriji Kačiću Miošiću (1889. U samostanskom klaustru smještena je Malakološka zbirka.-1797. a od 1815. naselje i luka u uvali Malostonskoga zaljeva. zaključuju da je u antičkim vremenima stigla iz Grčke. u današnjem obliku iz 1614. kad su podignuta i Lučka vrata. neki gotički arhitekturni elementi uzidani u . završena 1490.-1918. st. a s morske 1358. 87. vinske sorte koji dio stručnjaka drži autohtonom dalmatinskom. Venecija. 89. st. s gornje strane trga je barokna župna. izgrađena su tri bloka kuća. MALI STON. 548.-1982.) i mramorni inkrustirani glavni oltar (venecijanski rad iz XVIII. koja je sačuvala svoj prvobitni vanjski izgled. . U prizemlju su konobe. 90. temelj crkve sv. st. 1 km sjeveroistočno od Stona.) na vrhu istoimenog brda. u Dubrovniku. pretvorena je u pinakoteku (Uznesenje Marijino Pietera de Costera iz 1760. i obnovljena crkva sv. Do XIV.-1463. Malostonska luka.). izgradnja jake tvrđave (s pet kula okrenutih prema moru). građena je po ugledu na dubrovačku gradsku luku.. Antuna sagrađena je u XIX. Na obali je barokna crkva sv. Sjeverno od sela je prapovijesna utvrda Venac. Na uzvisini s južne strane započeta je 1347. Antičko naselje. (obnovljen 1540. MARANOVIĆI. a sa sjeverozapada poluotok Sveti Petar na podnožju Biokova. priznaje suverenitet hrvatskih odnosno ugarsko-hrvatskih vladara. kolovoza.. rad Ivana Rendića). istočnogotski kralj Totila. 1499. Na sjevernom kraju Obale kralja Zvonimira počinje kružni put oko poluotoka Svetog Petra (svjetionik. zbog njezina imena. s odvojkom do tvrđave Pozvizd (1335. 1993. Stara samostanska jednobrodna crkva. st. 1646. ulice se sijeku pod pravim kutom. U središte Makarske vode od pristana stube do Kačićeva trga. 88. st. MAKARSKA. prema tradiciji. st. poraz venecijanske flote blizu Makarske). LJUBAČ. običaji i plesovi. U sredini Malog Stona je češće pregrađivana crkva iz sredine XIV. u katu središnja reprezentativna dvorana. rodne kuće kipara Frana Kršinića (1897. U sezoni se organiziraju prigodne zabavne i kulturne priredbe.

Crkva sv. U uvali Osibova nalaze se ruševine gotičke crkvice. st. Ivana je gotičkorenesansnih oblika. st. cijeli otok benediktincima (iz opatije Pulsano na Monte Garganu u Apuliji). MARINA. djelomice okružena obrambenim bedemom.-1500. Iznad sela ruševine crkve sv. naselje i luka u istoimenoj uvali na zapadnoj obali otoka Brača. st. Dao ju je podići Kodža Mustafa-paša Ušćuplija oko 1500. 95. Pinjevica. U selu je dobro očuvana cilindrična kula. nase1je na desnoj obali rijeke Neretve. U njoj grafiti izvedeni crvenom bojom (XV. Mihovila u Babinu Polju. naselje i lučica na unutrašnjem dijelu istoimenog zaljeva. Na zapadnom dijelu naselja je ljetnikovac Stay s orsanom. Za Napoleonovih ratova u Milni je 1800. dozidan jednokatni barokni dvorac sa četverokutnim dvorištem. među njima prikaz broda. popravljena za Kandijskoga rata 1657. st. Luke s grbom obitelji Sobota. Nedaleko od crkve na putu prema Cavtatu su ostaci rimskih građevina. Naselje se razvilo početkom XVII. Bosanski ban Stjepan poklanja Mljet 1333. Andrije i sv. naselje i luka u istoimenoj uvali na zapadnoj obali otoka Šolte.). a u polju nedaleko od sela je gotička crkvica sv. st. U rimsko doba otok se spominje pod imenom Melite.. Oko 536. Ribarsko naselje razvilo se uz obalu u tijeku XVIII. Pankracija. Marije od Brda s prijelaza iz gotike u renesansu. ima monumentalno barokno pročelje i ciklus štukatura (rokoko) iz ranoga XIX. danas pad vode iskorištava mala hidroelektrana. MILNA. God. MASLINICA.Pomena. S prijelaza u rani srednji vijek su ruševine palača i starokršćanske bazilike u Polačama. a potkraj 1685. 11 km jugoistočno od Dubrovnika. uz pomoć domaćih zauzeo ju je venecijanski providur Pietro Valier. MLJET. MLINI. S kraja XVII. nad glavnim ulazom je natpis s grbom obitelji Martinis-Marchi. Prvi se put spominje 1422. potom francuske i austrijske Dalmacije prema Osmanlijskom Carstvu.). na lijevoj obali rijeke i na pristranku brda Gledavca (247 m). Iz tog doba ima nalaza na cijelom otoku . Na mjestu današnje neoromaničke župne crkve sv. sv. METKOVIĆ. a nakon toga Zahumlja. st. od kada je pogranično mjesto venecijanske. 96. st. Ilara iz 1449. Veliki župan zahumski Desa poklanja 1151. Uz nju je 1708. otok u južnodalmatinskom arhipelagu južno od poluotoka Pelješca.. st.-537. Kula Norinska. Žare. i kapela sv. od kojega ga dijeli Mljetski kanal. lučica na sjevernoj obali Župskog zaljeva. st. Potoci koji teku iz obližnjih izvora nekoć su pokretali mlinove.današnju. 91. Roka. Kasnobarokna oltarna slika Navještenje rad je Sebastijana Riccija. koji na otočiću u Velikom jezeru podižu svoju opatiju i crkvu. 6 km jugozapadno od Metkovića. 92. U njoj je gotički kalež s grbom ugarske feudalne obitelji Bubek (XV.. Josipa i Jerolima u župnoj crkvi. Dubrovačkoj . Stara jezgra Metkovića s kamenim kućama i uskim uličicama mediteranskoga tipa iz XIX. Uz skulpture sv. potječe četverokutna kula s puškarnicama (u uvali). ruska flota imala svoju bazu. trogirski su biskupi na otočiću u zaljevu podignuli četverokutnu kulu s konzolno istaknutim kruništem (kanal između kopna i kule zasut je u početku XX. Iz tog razdoblja su predromaničke crkvice sv. Naselje je planirano u XVI. U blizini plaže je župna crkva sv.). Ilije bila je starija crkva. Regulacija Neretve i uređenje riječne luke završeno je oko 1890. otok je ušao u sklop Istočnorimskog Carstva. 12 km zapadno od Trogira. Ivan Rendić izradio je nadgrobni spomenik Stjepanu Tomašu sa secesijsko-folklornim motivima. 94./72. Župna crkva Gospe od Blagovijesti iz 1783. i 1717. rekonstruirana 1971. 20 km udaljen od utoka u more. grad i luka na donjem toku Neretve. 1495. Kasnije je došao u vlast Neretljana. Na otočiću Stipanska su ruševine starokršćanske bazilike uzdužnog tlocrta s polukružnom apsidom. 93. Na vrhu Mali Gradac (blizu Babinih Kuća) ima ostataka ilirskog utvrđenja. 20 km jugozapadno od Supetra.

Na sjeveroistočnoj je strani crkve romanički zvonik. U to vrijeme samostanski je kompleks utvrđen (obrambeni zidovi i kule u južnom uglu). koji boravak na Mljetu opisuje u spjevu Suze Marunkove. Betina i Tisno nastali su vjerojatno u doba turskih provala.-1737. 98. MOLUNAT. U blizini sela prapovijesne gomile. Samostan je 1869. kolovoza). st. Crkva sv. st. u njemu je do 1941.). Marije ima karakteristike romanike. Mljet dobiva svoj statut. bila uprava šuma otoka Mljeta. preuređen u hotel.). Ignjat Đurđević (1675. MOLAT. 200. 99. U mljetskom samostanu boravili su kao redovnici poznati dubrovački pisci Mavro Vetranović (1482-1576. Crkveni god je Velika Gospa (15. Najstariji poznati stanovnici otoka bili su Iliri (ostaci ilirsko . u renesansnu dvokatnu građevinu s pročelnom terasom dugom 30 m. sagradili samostan s crkvom sv. 54 km˛. na Molatu je bio koncentracijski logor. a s prijelaza iz gotike u rnesansu su ruševine crkve sv. 1151. Crkveni god je Velika Gospa (15. Međusobno i s otvorenim morem povezani su uskim i plitkim. U mljetskom samostanu boravili su kao redovnici poznati dubrovački pisci Mavro Vetranović (1482./XVII. preuređen u hotel. Ispred njega renesansni je portik s grbom Gundulića iz XVI. naselje na obali Sutorine u Konavlima. st.). U najnovije vrijeme crkva se dovodi u sakralnu funkciju.-XVIII.-71. God. od kojega ga dijeli tjesnac Zapuntel. spominje se i ime Insula Mortari. U srednjem vijeku zvao se Srimač. Nacionalni park MIjet (od 1960. U vrijeme baroka crkvi su prigrađene dvije bočne kapele s oltarima. Iz tog je vremena obrambena kula četverokutna tlocrta. umjetno produbIjenim prolazima. nekoliko baroknih kuća iz XVII. U vrijeme baroka crkvi su prigrađene dvije bočne kapele s oltarima. U XIII. širok oko 120 m. Krševana. Veliko Selo (današnji Murter) i Jezera. U to vrijeme samostanski je kompleks utvrđen (obrambeni zidovi i kule u južnom uglu). U najnovije vrijeme crkva se dovodi u sakralnu funkciju. Predvorje s visokim re1jefima (svetački likovi) građeno je vjerojatno na prijelazu XII. Stara samostanska zgrada s klaustrom i prostranim podrumom na strani pristana uklopljena je u XVI. Ignjat Đurđević (1675-1737. sagradili samostan s crkvom sv. a u selu ostaci rimske arhitekture. st. sekulariziran i napušten. Marije. koji boravak na Mljetu opisuje u spjevu Suze Marunkove: 97. otok u zadarskom arhipelagu jugoistočno od otoka Ista. Crkva sv. Marije od Brda (iznad Maranovića).). Marije ima karakteristike romanike.-60.43. sekulariziran i napušten. u njemu je do 1941. od 1409.)./XIII. u Koritima). Predvorje s visokim reljefima (svetački likovi) građeno je vjerojatno na prijelazu XII. Trojica u Prožuri. st. Za vrijeme talijanske okupacije 1941. na otoku su dva naselja. na kojemu su benediktinci u XII. Obuhvaća Malo i Veliko jezero i Soline.Republici. a samostanu se traži namjena.sve iz XV. . otok u sjeverozapadnom dijelu šibenskog arhipelaga. je pod vlašću Venecije. od tog vremena otokom upravlja knez koji rezidira u Babinu Polju. st./XVII.). st. st. širok oko 120 m. Stara samostanska zgrada s klaustrom i prostranim podrumom na strani pristana uklopljena je u XVI./XIII. sv. otok dolazi u posjed zadarskoga benediktinskog samostana sv.rimskog naselja Collentum kraj Betine). Mavro Orbini (umro 1614. Marije. 1345. 1959-60. Iz tog je vremena obrambena kula četverokutna tlocrta. kolovoza). U južnom zatonu Velikoga jezera je otočić dug oko. st. a samostanu se traži namjena. st. podigli Dubrovčani. Samostan je 1869. st.). U južnom zatonu Velikoga jezera je otočić dug oko 200. Vid u Koritima . u renesansnu dvokatnu građevinu s pročelnom terasom dugom 30 m. 1959. na kojemu su benediktinci u XII. MURTER. Profana arhitektura zastupljena je s nekoliko karakterističnih zgrada (renesansni dvor mljetskoga kneza u Babinu Polju. Ispred njega renesansni je portik s grbom Gundulića iz XVI. God. Mavro Orbini (umro 1614. Sv. Poluotočić je s kopnene strane zaštićen zidom koji su 1468. bila uprava šuma otoka Mljeta. nalazi se na sjeverozapadnom dijelu otoka.).-1576. koja ga daje u zakup pojedinim zadarskim obiteljima. Na sjeveroistočnoj je strani crkve romanički zvonik. U razdoblju gotike sagrađeno je na otoku nekoliko crkava (župna crkva u Babinu Polju.

no Gospa je doplivala do Nina te se 5. pretvoren u otočić. Nevijane). Uz crkvu je jednostavna kamena kuća koja je nekada pripadala Dujmu Balistriliću. Na rtu Gradini nalazi se mjesno groblje. te orgulje Petra Nakića iz 1753. pregrađena je u XII. Ivan Macanović gradi novi monumentalni zvonik. 1500. st. Turci su zapalili crkvu i samostan. st. u kući je memorijalna zbirka posvećena Marku Maruliću. Upravno središte otoka do kraja XVIII. st. st. NEČUJAM. a nedaleko od njih su ruševine gotičke crkvice (XV.-XI. U ljetnoj sezoni održavaju se zabavne večeri.. vjerojatno ostaci antičkog naselja Collentum. Od stambenih zgrada očuvala se gotička kuća Garafulić i renesansna palača Harašić. Na podnožju uzvisine Gradine.venecijanske škole. naselje u unutrašnjosti otoka Brača. st. st. Jurja i sv. 104. rad Nikole Lazanića iz 1578. Sjeverno od Nina (13 km) leži otočić Zečevo. st. je crkva sv. naselje i luka 3 km sjeverozapadno od naselja Pašmana. MURTER. iznad vrata gotički reljef sv. počela je ponovna pregradnja. prijatelju pjesnika Marka Marulića koji je u njoj boravio.) i Srimač (Srimac). ali je 1583. ima ostataka iz antičkog doba. st. Nin je grad slavne prošlosti. Tudora. Mihovila (XV. Margarite i sv.100. 17 km sjeverno od Zadra. a prema legendi Gospin kip bacili u more.). naselje na sjeverozapadnom dijelu istoimenog otoka. Zapadno od sela ruševine crkvice sv. Na groblju su ruševine crkvice sagrađene 990. Župna crkva spominje se u XIII. turističko naselje i izletište u istoimenoj uvali na sjevernoj obali otoka Šolte. st. na brdu Vršini. 103. koja se drži najmanjom katedralom na svijetu. pregrađena. kasnorenesansna oltarna slika Carla Ridolfija (prva polovica XVII. odvojen od kopna jarugom koja se za oseke može propješačiti. ima sadašnje ime. nekoliko baroknih slika. U rimsko je doba (Aenona) značajno središte antičke . Područje Nina naseljeno je od pretpovijesnih vremena. Prvi put se spominje u XV.). U okolici su još crkve sv. st. Martina iz IX. st. naselje na obali južnog dijela Ninskog zaljeva na poluotoku Ždrijac. te riznica ninskog zlata i srebra. svibnja svake godine Gospin kip prenosi na Zečevo.-XIII. Na groblju je crkva Gospe u Gradini iz XVII. Župna crkva sv. st. NIN. st. U naselju su gotičke crkve sv. st. zapadno od naselja.) stoje ruševine crkve iz 1670. st. Na otočiću su redovnici-pustinjaci sagradili crkvicu u čast Gospe od Zečeva. 101. U galeriji »Višeslav« tijekom cijele godine održavaju se izložbe poznatih hrvatskih slikara. Petra. Najprije se zvalo Veliko Selo (od XIII. a 1746. God. Iznad sela. a od 1715. U crkvi je veliki renesansni drveni oltar. U dnu uvale. Nikole s prijelaza iz romanike u gotiku. Mihovila ima barokni oltar. st. Na trgu uz župnu crkvu je reljef mletačkoga lava s natpisom iz 1545. Starokršćanska crkva sv. 102. ističe se spomenicima specifične ranohrvatske arhitekture VIII.. U crkvi sv. Razvio se na niskom naplavnom poluotoku koji je prokopavanjem kanala u XIV. Naselje se prvi put spominje 1067.). Među njima osobita je starohrvatska crkvica sv. u uvali Hramina i drugdje ostaci rimskih građevina. i stup za koplje s lavom i otučenim grbovima. pred kućom spomen-stup podignut pjesniku Petru Hektoroviću. s kopnom je spojem mostićima. Budući da je bio jedno od glavnih kulturnih središta rane hrvatske države. u XVIII. na njezinoj istočnoj strani. Petra je kameni reljef Blažene Djevice Marije sa svecima. st. u kojemu su pronađeni starohrvatski grobovi.). NEVIĐANE. Uz današnju župnu crkvu (kraj XIX. stradalo u Kandijskom ratu u XVII. Roka iz 1760. (pregrađena u XV. U župnome uredu nalazi se gotičko-renesansni procesijski križ te nekoliko vrednijih slika. NEREŽIŠĆA (Nerežišće). 10 km južno od Supetra. rad majstora Pija i Vicka dall'Acqua i jednu ikonu kretsko .-XI. Križa iz IX. (nazvano po tamošnjem samostanu sv.

Crkva sv. s prekidom 1358. U lapidariju (prizemlje palače Rigo) nalazi se bogata zbirka antičkih i srednjovjekovnih spomenika (lukovi kamenoga ciborija). koji ima oblik trolista. Iz Nina potječe šesterostrana kamena krstionica s natpisom koji spominje kneza Višeslava (oko 800. U crkvi su barokni oltari (glavni oltar je rad Picca iz Palmanove iz 1749. kada je teško oštećena.-75. bila je očuvana u izvornom obliku do agresije na Hrvatsku (1991-92. oltare sv. datira se u X. spominje kao Neapolis (Civitas nova).).. Ispod svetišta crkve nalazi se trobrodna romanička kripta. i njezina kći Marija. Sjedište biskupije vjerojatno već u kasnoj antici (biskupija je ukinuta 1831. st. i dijelova nekadašnje romaničko-gotičke propovjedaonice iz katedrale. okružena je djelomično očuvanim srednjovjekovnim zidinama i kulama. uz cestu prema Zatonu. čija se jurisdikcija protezala na čitav teritorij Hrvatske. Pelagija očuvala je i nakon barokizacije 1746. nase1je u Ravnim kotarima. st. udovica kralja Ludovika I. sagrađena u V. s pogledom na polja i more. Lucije sa sv.. Povijesna jezgra smještena na malome poluotoku.) i pod njezinom vlašću ostaje do 1797.). st. bile zatočene Jelisava. Arhitektura vile je simbioza venecijanskoga i srednjoeuropskoga baroka. pala sv. sačuvala se predromanička crkvica sv. žena kralja Žigmunda. Od antičkog naselja na otočiću uz obalu sačuvani su ostaci foruma. Lucije i Gospe od Ruzarija izradio je Gaspare Albertini iz Pirana). U doba narodnih vladara Nin je središte župe i sjedište »hrvatskog biskupa«. Martina. 3 km jugoistočno od Novigrada. Mihovila Arkanđela potječe iz XVII. koju su podignuli knezovi Gusići-Kurjakovići.. Djelomice se sačuvao fortifikacijski sustav. U njoj su 1386. Ima trolisni tlocrt i kupolu. Na poluotočiću Karpinjanu. na kome je stajao monumentalan hram iz I. se st. čuva se u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.Liburnije i uživa municipalnu samoupravu. kao kastrum. u VII. st. Vrsi. Konfesija u kripti sastavljena je od ploča s natpisom iz 1146. Nedaleko od Nina. U njezinoj riznici čuvaju se relikvijari iz vremena oko 800. stavlja se pod zaštitu Venecije (potvrda privilegija 1329. 1776.) pod imenom Nona. Od srednjovjekovnoga fortifikacijskog sustava sačuvani su dijelovi zidina. Od XII. Očuvane su kuće i palače s arhitektonskim detaljima iz XV. NOVIGRAD naselje i luka na južnoj obali Novigradskog mora. Križa. U Ninu borave hrvatski kraljevi i tu se povremeno održavaju državni i crkveni sabori.-87.. Hrvatsko srednjovjekovno naselje spominje Konstantin Porfirogenet (u X. Crkva sv.-XVIII. Antunom rad je Aniella Fabrisa (Venecija. Današnja župna crkva sv. sjeverno od Novigrada je ladanjska vila (stancija) Carla Rige sagrađena 1762. 1328. U mjesnoj Arheološkoj zbirci čuvaju se kameni fragmenti iz antike i srednjeg vijeka. st. Spominje se od početka XIII.). nekada katedralna crkva sv. ili VI. Jelisava je tu i ubijena. pa su vjerojatno u njemu bili smješteni kipovi rimskih imperatora nađeni na forumu (danas u Arheološkom muzeju u Zadru). naselje u Ravnirn kotarima. Ima ukrašeni kameni nadvratnik s uklesanim imenom župana Godežava.). Na brdu iznad mjesta tvrđava iz XIII. Križa s tlocrtom u obliku križa i kupolom. osnovnu strukturu romaničke bazilike. U kasnijem razdoblju carstva hram je imao funkciju Augusteuma. vrijedan je spomenik palača Rigo s ukrašenim baroknim portalom i biforom (1760. Anžuvinca. Martina u svom starijem dijelu. st./XI. Nikole u Prahuljama iz XI. iznad koje je u vrijeme ratovanja s Turcima dograđena kula izvidnica. God. Na groblju je trobrodna crkva sv. Iz predromaničkog razdoblja je crkvica sv. St.. st. Na glavnom oltaru bočne kapele je gotička skulptura Madona s djetetom. 105. st. Nin priznaje vlast ugarsko-hrvatskih vladara.-1409.). Anzelma nalazi se na mjestu stare romaničko-gotičke katedrale.). potječe vjerojatno iz starokršćanskog vremena. U predromaničkoj crkvi na groblju sačuvani su fragmenti kamenih ploča s pleternom dekoracijom. Pridraga. Župna crkva sv. st. Župna. od koje se sačuvala bočna kapela i reljefi svetaca uzidani uz sjeverni portal. Karlom Boromejskim i sv. Prvi se put spominju 1387. - . Iz nekadašnje crkvice sv.. Mihovila potječe i natpis s imenom kneza Branimira (druga polovica IX. Agate s tri polukružne apside. danas u crkvi sv. st. Na širem području grada ubicira se antičko naselje Emonia (Emona). podignuta na pretpovijesnom humku. uz potopljeno ušće potoka Draga. 7 km sjeveroistočno od Nina.

Otkriven je dio urbanističke cjeline antičkog naselja s ostacima gradske ulice i zgrada.. pod vlašću Venecije. st. Omiš je u srednjem vijeku utvrđeni grad. st. Do 1527. za obranu od gusara. zbirka ikona iz XVII. 107. 26 km jugoistočno od Splita. a u XIV. naselje i luka na lijevoj obali rijeke Zrmanje. . potom pada pod tursku vlast. U uvali Banjve ostaci naselja iz rimskog doba (temelji zgrada) i ruševine trobrodne crkve sv. zbirka ikona iz XVII i XVIII. st. otok u zadarskom arhipelagu. st. Otok je naseljen već u rimsko doba. Nedaleko od naselja (2 km) je manastir što su ga osnovali vjerojatno bosanski kaluđeri koji su bježali pred Turcima. Pavla i samostana pustinjaka koji je napušten i porušen oko 1200. i XIII. st. st. s lijepim portalom (1621.) i zvonikom. gradić i luka na ušću Cetine u Poljičkom primorju. naselje na padinama južnog Velebita. Nedaleko od naselja (2 km) je manastir što su ga osnovali vjerojatno bosanski kaluđeri koji su bježali pred Turcima. God.). Nedaleko od nje su ostaci šesterolisne starohrvatske crkve sv. zbirka starina i folklornih predmeta. Nelipića. naseljuju ga prebjezi pred Turcima koji sa sobom donose velik drveni križ (XV. ruševine srednjovjekovnoga grada poviše rijeke Zrmanje. Na ulazu u luku stoji kula (Kaštel) iz XVIII. Drnišu i Kninu. potom su ga držali Kurjakovići i Karlovići. Od srednjovjekovnih utvrđenja sačuvana su južna gradska vrata s dijelom zida. u njoj su dvije slike ravenskoga slikara Mattea Ingolija i drveni gotički križ iz XV. sagrađene na ostacima rimske vile. te srebrni predmeti iz XVIII. Obrovac se prvi put spominje u ispravama hrvatskih vladara pod imenom Obrovez. crkva je jednobrodna građevina s okruglom kupolom. st. usporedno s »Fošalom«. st. 108. te srebrni predmeti iz XVIII. bribirski knezovi Šubići. U crkvi se ističu bogato rezbarene carske dveri. spominje ga Konstantin Porfirogenet pod imenom Aloip.Župna crkva ispod gradine podignuta je poslije povlačenja Turaka. 106. Na manastirskim zgradama očuvani su gotički prozori. . OBROVAC. 1684. od 1444. Glavna ulica vodi od južnih vrata prema Cetini.Župna crkva sv. U XII. Iznad grada su ruševine utvrđenoga grada koji su proširili i utvrdili knezovi Krbavski. st. Frankopana. na glavici Goričina je ranohrvatsko grobIje. Mihovila. 24 km sjeveroistočno od Obrovca. Na manastirskim zgradama očuvani su gotički prozori.). Omiš je poznat kao srednjovjekovno gusarsko središte.). OMIŠ. Na trgu je župna crkva iz XVII.ponovno obnovIjena. u posjedu knezova Krbavskih. i XVIII. 1476. st. 1412. Iz crkve potječu vrijedni ostaci crkvenoga kamenoga namještaja. Spominje se oko 1222. Podalje. jugozapadna četverokutna kula na »Fošalu«.. Od 1409. istočno od Silbe. utvrđenje na litici iznad grada i impozantne ruševine tvrđave Starigrad (Fortica) na brdu iznad Omiša (311 m). Smješten na impozantnom ušću rijeke Cetine u more (u što se estetski uklopio i suvremeni most). Druga. st. a 1435. st. st. OLIB. prisvaja ga Venecija. Krupa. Zvonigrad. venecijanskoga podrijetla. u posjedu kneza Višana. U jednoj renesansnoj kući nedaleko od crkve je mjesna muzejska zbirka (arheološki. potom Turci i Mlečani. U crkvi se ističu bogato rezbarene carske dveri. Tu je bilo važno rimsko naselje Clambetae (danas Cvijina gradina oko 3 km jugozapadno od Obrovca). venecijanskoga podrijetla. obnovljena u XVIII. U X.-XIX. Kasnije mijenja gospodare. 11 km uzvodno od njezina ušća u Novigradsko more. u župnom dvoru čuva se 20-ak glagoljskih kodeksa (XVI. Naseljen već u rimsko doba (Oneum). Na križištu je magistralnih prometnica prema Zadru. uz crkvu su nađeni ostaci osmerostrane krstionice. Na strminama kanjona Zrmanje ostaci utvrđenja koja su podizali Turci. To je jednobrodna građevina s trolisnim svetištem. kulturno-povijesni i etnografski predmeti s područja Omiša i . Stošije u mjestu Olibu iz 1632. starija crkva obnovljena je 1586. od kojih su najvažniji ostaci hrama i termalni uređaji. gradom vladaju knezovi Kačići. crkva je jednobrodna građevina s okruglom kupolom. (obnovljena 1868. Venecija ga daje u zakup zadarskim obiteljima.

ima zbirku umjetnina. s kvalitetnim mramornim reljefima (Uskrsnuće Kristovo) justinijanske ere. na istome mjestu Mlečani podižu tvrđavu (Fort Opus). U mjestu je Pomorski muzej. OPUZEN. a odatle im se odgovara zvonjavom samostanskih zvona. Uz rijeku je kuća obitelji Radman sa zbirkom kamenih fragmenata (antika. st. posljednjeg počivališta peljeških kapetana.). sagrađen u XVIII. Ispod mjesta. prema predaji. U predvorju općinske zgrade čuva se nekoliko skulptura iz antičke Narone. gradić na južnoj obali poluotoka Pelješca.) nižu se kapelice. Firencu. Kraj crkvice je toranj za sat ispod kojega vode stube u gornji dio mjesta. golemih čempresa. na brdu Vižanjici) potječu iz pretpovijesnog doba. te brojne otočiće u Pelješkom kanalu. Petra (X. utemeljeno Pelješko pomorsko društvo. 111. Dva kilometra zapadno od mjesta je gotičko .. St. Kamene gomile i utvrđenja (na brežuljku Grudi. a od 1685. gradić na lijevoj obali Neretve. S groblja kraj crkve Gospe od Anđela iznad Orebića. terasama. U XIV. a obnovili Mlečani i Austrija (1878. st. naselje u podnožju Mosora u zaleđu Omiša. tu je tvrđava Koš. zvalo se Trstenica i bilo je sjedište kneza pod dubrovačkom upravom (1343. 109.). Uz dvokatnu Đanovića kulu (XVI. na glavnom portalu je reljef Madone. od kraja XV. a nešto podalje barokna loža i ruševine dvorca trsteničkoga kneza. st. U brdu iznad samostana je gotička. je st. do XVI. Ispod franjevačkog samostana i crkve prostire se šuma čempresa. zaštićena parkšuma.Župna je crkva podignuta u neoklasicističkom slogu. Uz nju su antički sarkofazi i nekoliko prastarih. Kada su parobrodi istisnuli jedrenjake. podignuo bosanski kralj Tvrtko. naselje u Dubrovačkom primorju na podnožju Vračeva brda (442 m) i Golog brda (298 m) koji ga štite od hladnih vjetrova sa sjevera. Franjevački samostan. Na kraju glavne ulice je crkvica Sv. 110. gotika. ostaci su monumentalnog dvorca u kojem je. koju je 1373. st. . na drvenom renesansnom oltaru je slika Silazak Duha Svetoga venecijanskog slikara J. Južno od Opuzena je zaselak Podgradina s ostacima srednjovjekovne utvrde Brštanik. Ispod sela vide se ostaci utvrđenoga dvorca Arapovo-Morovo (XV.). ali pomorac i dalje ostaje najcjenjenije zanimanje u Orebiću i na Pelješcu.) koja se spominje u ispravama narodnih vladara u X. bazenima. renesansa) i kulturno-povijesnih predmeta (XVIII. st.). Ondje je otkrivena ranokršćanska bazilika iz VI. Nedaleko od .susjednih Poljica). Na desnoj obali Cetine je lokalitet Priko s predromaničkom crkvicom sv. U srednjem se vijeku spominje pod imenom Posrednica. Fiambertija. Brodovi koji prolaze Pelješkim kanalom često svojim sirenama pozdravljaju crkvu svoje zaštitnice i počivalište mrtvih kapetana. 12 km uzvodno od njezina ušća.). . koje je imalo čak 33 prekooceanska jedrenjaka. st. ORAŠAC. u doba baroka obnovljena crkva Gospe od Karmena. na rubu visokih hridina. st. arhiv s turskim ispravama i biblioteku. sportskim objektima. 8 km sjeveroistočno od Omiša. boravio firentinski vojvoda Pietro Soderini napustivši 1512. Otkriveni su i tragovi rimskog naselja (ostaci villae rusticae. bio je to teški udarac za Društvo i za Orebić. Mihoč Radišić. OREBIĆ (Orebići).. u samostanu je zbirka umjetnina. rad nepoznatog sljedbenika N. i XI. Tu je danas veliki turistički kompleks s odličnom restauracijom. Duha iz XVI. Palme ml.renesansni franjevački samostan (XV. Ciprijana.-1806. st. Gata. grobovi). porušili su je Turci u XV. svjetskog rata. U baroknoj crkvici uzidan je iznad vrata zatvorenog trijema starokršćanski mramorni reljef. trgovište Dubrovačke Republike (spaljeno 1472. pruža se prelijepi pogled na otok i grad Korčulu.).. st. Točno u središtu ranokršćanske crkve podignuta je današnja barokna župa crkva sv. Od prvih dana Orebić se razvijao kao središte pomorstva (nosi ime po jednoj kapetanskoj pomorskoj obitelji) pa je ondje 1865. a u crkvi reljef Madone Nikole Firentinca. st. Samostansku crkvu sagradio 1486. 8 km sjeverozapadno od Dubrovnika.U selu je spomenik žrtvama četničkoga terora iz II.-XIX. Jedno od najvećih pomorskih društava Sredozemlja podignulo je i vlastito brodogradilište. st. Nekad značajno pomorsko središte. stambene i gospodarske zgrade.

U Orebiću i okolnim mjestima održavaju se brojne tradicionalne vjerske svečanosti. a u moru vidljivi su ostaci rimskoga lukobrana.) s masivnim zvonikom na pročelju.Pašman. Roka. Banj). Plinije Stariji naziva Pelješac Rhatanae Chersonesus (odatle srednjovjekovni nazivi Art. Župna crkva podignuta je u srednjem vijeku. U nedalekom Malom Pašmanu srednjovjekovna crkvica sv. Na više mjesta ima ostataka antičkoga naselja. rimski nalazi . zvonik je iz 1750. Medovića. U ranomu srednjem vijeku je posjed bribirskih knezova Šubića. Naseljavali su ga prebjezi pred Turcima. U XVII. oko IX. 117. je st. 8 km južno od Biograda na Moru. ispod groblja. početkom XVIII. poluotok u južnoj Dalmaciji. Bartula (XII. Juraj). PIROVAC. a ističe se proslava Gospe od Karmena (16. Odatle se mogu obići slikovita gornja sela: Ruskovići. Jedan odvojak rimskoga vodovoda koji je vodio od Vrane do Zadra skretao je prema Pakoštanima. PAŠMAN. dio stanovništva povukao se pred turskom opasnošću na otok Murter. Dubrovčka Republika. okolica Janjine). otok je u posjedu biogradske biskupije. 115. uz more. Od 1050. pod nazivom Zlosela (Pirovac od 1921. a prvotna crkva pretvorena u svetište. st. Stankovići. Jugoistočno od sela uz obalu sačuvala se nekadašnja crkva sv. a PeIješkoga i MIjetskoga kanala na jugozapadu. otok u zadarskom arhipelagu jugoistočno od otoka Ugljana. Stonski rat). Rat. kasnije pretvorena u stambenu zgradu (Kulina). temelji rimske vile. naselje i luka na prevlaci koja odvaja Vransko jezero od mora. U kapeli obitelji Draganić-Vrančić . ostaci gradine iznad sela Podvlaštice kraj Orebića). od 1126. st. Ljeti gostuju kazališta i organiziraju se druge kulturne i zabavne priredbe.). Vignju i Kučištu). Uz uvalu Sveti Ante na jugozapadnoj obali predromanička jednobrodna crkvica. jedan od največih starih utvrđenih kompleksa na istočnoj obali Jadrana.Mihovil sa zidnim slikama) i Janjini (Sv. što se odrazilo i u znatnoj građevnoj aktivnosti (kapetanske kuće i barokne crkve u Orebiću. srpnja). PELJEŠAC. Viganj. naselje i luka na obali istoimene uvale u Zadarskom kanalu.samostana je naselje Karmen s više srednjovjekovnih spomenika. Jurja iz 1506. 113. naselje i luka na središnjem dijelu istočne obale istoimenog otoka. Podvlaštica. st. U crkvi su dva kasnogotička procesijska križa i oltarna slika. dok su stonska utvrđenja. dao podići Petar Draganić. Na zidovima ostaci zidnih slika.-XIII. 112. vezan za razvoj pelješkog brodarstva. PAKOŠTANE. Iz Orebića počinje i omiljeni uspon planinara na vrh Sveti Ilija (961 m). zadarska nadbiskupija. Brojniji su nalazi iz rimskog doba (Orebić. Iz kasnoga srednjeg vijeka su gotički franjevački samostani u Stonu i Orebiću. Gospodarski prosperitet Pelješcca od XVII. zatim zahumska kneževina. PETRČANE. PAŠMAN. U srednjem vijeku posjedi zadarskih samostana sv. 116. a naselje na mjestu današnjeg Stona nosi naziv Pardua (Stamnes). naselje i luka 26 km sjeverozapadno od Šibenika. između Neretvanskoga i Malostonskoga kanala na sjeveroistoku. 114. od kojega ga dijeli uski morski prolaz Ždrelac. Ston. Starokršćansko razdoblje i predromanika ostavili su nešto više arhitektonskih tragova u Stonu (Gospa od Lužina. Otok je naseljen od prapovijesti (ilirska gradina. U selu je djelomice sačuvan obrambeni zid koji je oko 1505. izgrađivana 1333-1613. 15 km sjeverozapadno od Zadra. Spominje se 1298. dograđen je brod. Krševana i Platona. pod nazivom Postimana. Župna crkva sv. barokizirana je u XVIII. Neret1jani.Nakon propasti Zapadnorimskog Carstva Pelješac drži Bizant. Prvi se put spominje 1067. rad C. Poluotok je bio naseljen već u pretpovijesti (gomile. a 1333-1808. st. st. Sv.

prigrađenom memorijalnom kapelom. koji je napušten 1807. PODACA. POLJANA. dok blago franjevačkoga samostana u Zaostrogu s muzejom. naselje i luka na sjevernoj obali otoka Brača. s ulaznim otvorima na luk. 2 km sjeverno od Preka. naselje i luka u Makarskom primorju. PODSTRANA. vjerojatno antički Pituntium.-XIII.-VI. rad Ivana Rendića. Na uzvisini iznad luke je monumentalni spomenik galebova krila iz 1962. st. Ante te kuća Cindro. uz nju je u XVIII. 25 km sjeveroistočno od Zadra. Jurja. 124. prema nacrtu Jurja Dalmatinca. Ivana iz XII. U prošlom stoljeću zvala se Pomina. Rimski nalazi. st. lijepim plažama. U Pomeni su otkriveni ostaci rimske ladanjske vile. Župna crkva sv./XVIII. 9 km jugoistočno od Makarske. Na otočiću Sveti Stjepan (Sustipanac) ispred sela nađeni su predmeti iz rimskog doba. POSTIRA. st. naselje i lučica na sjeverozapadnoj obali Novigradskog mora. sagrađena barokna župna crkva. U Polačama su mnogi ostaci antičkih građevina iz I. Na litici pri ulazu u selo strši kula s ostacima zida. sjeverozapadno od naselja ostaci ranokršćanske bazilike.. barokizirana 1700. te proširene predvorjem u srednjem vijeku. st.. PODGORA. Martina sklopljen mir između kneza Mislava i mletačkoga dužda Petra Tradenija. 118. kule za obranu od Turaka. POSEDARJE. Romanička crkva Uznesenja Marijina iz XII. izradili. Usred groblja nalazi se srednjovjekovna crkva sv. Na brežuljku poviše Polača nalaze se ostaci kasnoantičke utvrde. Zabava je moguća u obližnjem Gracu. tu su i ruševine franjevačkog samostana (iz 1511. naselje u Makarskom primorju. Na groblju su srednjovjekovne nadgrobne ploče i spomenik Mihovilu Pavlinoviću. naselje jugoistočno od Splita. POMENA. Na uglovima pročelja dvije su poligonalne kule (jedna očuvana u visini od 20 m). 120. Od baroknoga ljetnikovca obitelji Mrkušić sačuvao se samo portal na ulazu u park hotela i zanimljiva osmerostrana kapela.Prvi se put spominje 1534. st. Uz more je poslije potresa (1962. U gornjem dijelu naselja. vjerojatno ljetna rezidencija germanskoga komesa Pierusa. 125. udvostručene u VI. arboretumom naprosto treba upoznati. 121. POLAČE. . Iz baroka je župna crkva sv. st. 17 km sjeverozapadno od Ploča. 122.na groblju gotički sarkofag s reljefom koji su 1447. Na otočiću i zaljevu gotička crkvica Sv. između kojih je smješteno pristanište. naselje u istoimenom zaljevu na zapadnom dijelu sjeverne obale otoka Mljeta.). Izvori spominju da je kod crkve sv. ugostiteljskom ponudom i ljepotom krajolika (obronci Biokova) Podaca privlači velik broj stalnih gostiju. Ružarije starija je građevina. u zaseocima Rošćićima i Marinovićima. naselje i lučica u istoimenoj uvali na zapadnoj obali otoka Mljeta. Iz ranoga srednjega vijeka dvije crkvice sv. 123.XVIII. Karakterističnim kamenim kućama. 119. st. st. Na rtu istočno od sela crkvica iz 1348. Najvažniji spomenik je monumentalna palača. naselje i lučica u istoimenoj uvali na središnjem dijelu istočne obale otoka Ugljana u Zadarskom kanalu. podignuta za obranu od Turaka u XVII.) podignuta nova crkva moderne koncepcije (oblik broda). 2 km zapadno od Goveđara. Spominje se od XII. Zapadnije se nalaze dobro očuvani ostaci crkve iz V. bibliotekom. Spominje se 1219. Andrija Budčić iz Šibenika i Lorenzo Pincino iz Venecije. sagrađene su u XVII. Duha iz XV. S naseljima na otoku povezane su regionalnom prometnicom. st. st.

U zaseoku Kruševo sačuvana je srednjovjekovna crkva sv. U crkvi je križni put. nasuprot Zadru. na mjestu starijega eremitorija. Župna crkva sagrađena u XVI. naselje i luka na malom poluotoku između uvala Raduča i Primošten. iz 1250. a u Prhovu srednjovjekovna crkva sv. Jurja. naselje i luka u središnjem dijelu istočne obale otoka Ugljana. . st. St. nalazi se malo drveno renesansno raspelo i slika Gospe od Karmena. ima oltarnu sliku Franje Salghettija-Driolija. U njoj se čuva ikona Blažene Djevice Marije sa srebrnim okovom i slikom sv. Župna crkva sv. sagrađen je most kojim je naselje na otočiću povezano s kopnom. st. st. st. temeljito je pregrađena 1760. Dol. naselje u istoimenoj uvali na sjeveroistočnoj obali otoka Brača. osobito se ističe apsidni dio s trodijelnim prozorom na stupiće.-VI. Romanička crkva sv. St. st. u jednostavnim neobaroknim oblicima. Od benediktinske su crkve očuvani nadvratnik (danas u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu) s natpisom majstora Radonje iz XII. Martina (na groblju su stećci). Nađeni su dijelovi arhitektonske plastike (portala i oltara) te ostaci fresko-slikarija. Marije sa sv. Jurja.. Iz starokršćanskoga su doba očuvani dijelovi bazilike (V.. Mihovila iz XIII. Na zapadnom je kraju. u njoj su djelomice očuvane i freske iz istoga doba. Na otočiću su bile podignute dvije kule i zidine. te nekoliko slika mletačke barokne škole. u Širokoj crkva sv.. podignuta na vrhu uzvisine u XV. St. napisana zapadnoćirilskim pismom. Istočno od Postira. uz nju su nađena dva ranokršćanska sarkofaga i fragmenti rimske plastike. benediktinci pretvorili u crkvu. PRIMOŠTEN. Crkva je iz 1569.. st. 126. Spominje se već u XIV. Na romaničkoj crkvi sv. od prvobitne crkve sačuvana samo apsida u obliku utvrde.-VI. kojoj je pripadao u XIV. 3 km južno od Postira. Lukom i Jurjem. popravljana 1551. Na ulazu u naselje je barokna kapela iz 1790.5 km istočno od Postira. PREKO. a u XVIII. Od stambene arhitekture ističe se rodna kuća pjesnika Vladimira Nazora (1876.Spominju se pod imenom Postrena 1347. Na brdu Miholj rât je predromaniča crkva sv. st. dodani su brodovi i kapele. koju su podignuli Venecijanci oko nekadašnjega benediktinskog samostana i crkve. s natpisom. uz ostatke kasnoantičkih građevina.. na Velom brdu su temelji ranoromaničke crkve sv. Uz crkvu su dijelovi samostana i obrambena kula. Galovac (Školjić). Na brdu (265 m) iznad mjesta diže se velika srednjovjekovna tvrđava sv. su ruševine velike ranokršćanske bazilike iz V. sagrađen 1443. uvala na sjevernoj obali otoka Brača. ima monumentalna barokna vrata s obiteljskim grbom. (najstarija povelja toga pisma u Hrvatskoj). POVLJA (Povja). narteksom i bočnom krstionicom.. st.-1949. MihoviIa. Vida. 30 km jugoistočno od Šibenika. transeptom. na oltarima slike domaćih majstora Jurja Venture.) s renesansnim zabatom i natpisima./XIX. Lovrečina. uz crkvu su tri sarkofaga iz istoga vremena. st. Krstionicu su u XII. i XIX. obnovljenoj 1866. st. i Povaljska listina. ranokršćanska jednobrodna crkva iz VI. razvilo se oko dviju uvala na obali Zadarskoga kanala. nazvan je po zadarskoj obitelji Galle. 2. Sred plodne udoline ostaci su rimske ladanjske vile. i 1559. s velikom apsidom. st. rad trojice slikara iz XVIII. Jere iz 1460. Osmerokutna krstionica s kupolom (jedina sačuvana u Hrvatskoj) danas je sastavni dio župne crkve. obnovljen u XVI.. Ivana Krstitelja potječe iz XII. Na njemu je franjevački samostan. st. Romaničkom slogu pripada i crkvica sv.. U župnoj crkvi. u uvali Lovrečine. 128. Utvrđena kuća Gospodnetić. rad majstora Cusija iz 1719. st. naselje u unutrašnjosti središnjeg dijela otoka Brača. S tvrđave se pruža pogled na skupinu otoka pred Zadrom. a više srednjovjekovnih crkvica ukazuje i na raniju nase1jenost. st. Petra je zvono iz XIV. Barokna župna crkva iz XVIII. mletački rad iz XVII. Barbare. Ivana Skvarčine i Franje SalghettijaDriolija.. kasnije je pregrađivana. porušene krajem XIX. st. otočić udaIjen 85 km od Preka. st. Zapadno.) koja je dijelom očuvana do krova. 127. U XVI. dijelom opasana obrambenim zidom iz prve polovice XVII St. kasnije obnavljana.

11 km zapadno od grada Korčule. Stjepana. Nikole iz doba baroka. PUPNAT. PUČIŠĆA (Pučišće) naselje i luka na sjevernoj obali otoka Brača. st. Na sjevernoj strani otoka nalazi se barokni ljetnikovac obitelji Draganić-Vrančić. Pučišća su središte kamenoklesarske industrije (pilana kamena). u kojoj je bogato ukrašen drveni barokni oltar. Do početka XX. Trojice je iz 1477. Račišće je imalo veći broj brodova na jedra. Franjevački samostan iz 1461. PROMAJNA. naselje u unutrašnjem dijelu poluotoka Pelješca. Jurja spominje se od 1383. Na groblju je nekadašnja benediktinska crkva sv. u njoj se čuvaju vrijedno romaničko raspelo iz XIV. u crkvi je re1jef iz 1535. st. iz južne Hercegovine. a poslije više puta dograđivani. a nedaleko od naselja romaničkogotička crkvica sv. prvotno gotička. te barokni reljef na glavnom oltaru. PUTNIKOVIĆ. 7 km sjeverozapadno od Nina. nakon Kandijskog rata. U župnoj crkvi nad glavnim oltarom nalazi se drveni reljef (rad Franje Čiočića. 134. st. Kula-tvrđava je iz XVII.-1617. Grobljanska crkva sv. st.) i oltarna slika Gospe od Karmela (mletačka škola iz XVIII. a trobrodna župna crkva Gospe od Snijega podignuta je nakon 1620. PRVIĆ. Sjeveroistočno od sela u dubokoj uvali je Prožurska Luka. presvođena polukupolom. Ranohrvatskih ostataka (crkvice) ima i u okolici. naselje u unutrašnjem istočnom dijelu otoka Mljeta. ukupno ih je bilo 13 ali je očuvano svega nekoliko. U neposrednoj blizini su tri velika kamenoloma (Punta. pregrađena u ranoj romanici. naselje na jugoistočnoj obali Privlačkog zatona nasuprot otoku Viru. 135. 1467.6 km jugoistočno od Vodica. Crkva sv. izbjeglicama iz Makarskoga primorja i oko 1730. naselje u unutrašnjem istočnom dijelu otoka Korčule. otok u šibenskom arhipelagu.) i sv. Klementa s pravokutnom apsidom. . 1. Kraj naselja je ranokršćanska crkva sv. Jerolima. RAČIŠĆE. st. U polju se nalazi crkva sv. romaničko-gotičkih obilježja. poslije znatno preinačena. naselje i lučica na sjevernoj obali otoka Korčule. sagradio je Ciprijan Žuvetić prvi kaštel u naselju. oltarna slika sv. Ambroza. obnovljen 1884. Martina (XIV. Šire područje Privlake naseljeno je od prapovijesti (ilirske gomile. Jurja.).. Roka (Jacopo Palma ml. Naseljeno u drugoj polovici XVII. Pražnica. God. Usred sela je župna crkva sv. iz kojih se dobiva poznati brački kamen. U naselju Prvić Luka su crkva i samostan Gospe od Milosti sagrađeni u drugoj polovici XV. Stjepana. 5 km južno od Pučišća. rimski natpisi). st. Na lokalitetu Gradine nađeno je nekoliko rimskih grobova. staro ribarsko naselje Prožure. Crkvica sv.. u kojemu se čuva više umjetnina. Sačuvana je predromanička crkva sv. Poslije su ih gradile i druge bogatije obitelji. 136.). U blizini su stare crkvice sv. radom radionice Nikole Firentinca. U neposrednoj su okolici mnoge prapovijesne gomile. među njima i portret Fausta Vrančića iz 1605.. U naselju Prvić Šepurine crkva sv. Roka. 6 km sjeverozapadno od Makarske. naselje i uvala u Makarskom primorju. Na regionalnoj su prometnici. selo u unutrašnjosti otoka Brača. PROŽURA. 1578.. U župnoj je crkvi ranorenesansni reljef sv. Ciprijana s kamenim reljefom iz 1467. 130. i drugo raspelo iz XV. Srednjovjekovno naselje razorili su Turci 1570. Na grobIju je romaničko-gotička crkva sv. st. 12 km zapadno od grada Korčule. st. u crkvi je grob Fausta Vrančića (1551. 131. Veselje i Kupinova).).. 132. 17 km sjeverozapadno od Stona. Jelene. U blizini sela nalazi se predromanička crkva sv.129. Vida sagrađena na ilirskom grobnom humku. Marije Magdalene sagrađena je 1749. PRIVLAKA. 133.

pregrađena. 139. Dubrovčani su na izvoru blizu Komolca u davna vremena izgradili branu i mlinove. u XIX. Ivana Trogirskoga. zaljev sjeverozapadno od Dubrovnika (dug 5 km. koji je tu sagradio kapelu (1480. Mokošica. 7. ROŠKI SLAP. St. RAŽANAC. ROGAČ. Duha (u novije doba pregrađena). Na grob1ju je srednjovjekovna crkva sv. Pankracija. Jovići. (na mjestu starijega iz početka XV. Gradnjom novih naselja narušen je arhitektonski sklad Mokošice. osnovan 1393. Čajkovići. U rogozničkome se polju nalaze srednjovjekovne crkve sv. održano posljednje vijećanje dubrovačke vlastele. Blizu Mokošice je ljetnikovac Zamanjića (kraj XVI.. širok 200-400 m. Terezije ima oltarnu sliku s portretom donatora iz 1749. zadužbina knezova Markovića iz roda Šubića (obiteljski grb). Komolac.137. st. Na krajnjem su unutrašnjem dijelu zaljeva jaka krška vrela. Do njega se dolazi brodom . renesansnu sliku nepoznata majstora.) s kapelicom. Mokošica i dr. naselje na sjevernoj obali Rijeke Dubrovačke. 25 km južno od Šibenika. Zuzorića. Stjepana (od XI. Najstarija su naselja Mokošica. Prvi se put spominje 1285.) rafineriju bakra. . 141. Ranjine.U Komolcu je i barokni 1jetnikovac dubrovačke obite1ji Bizzaro. stariji je naziv Umbla. u kojemu je 1814. izgrađen umjetni otok za marinu.). U luci su ostaci utvrde iz XVI. na njihovu usavršavanju radio je graditelj Paskoje Miličević. visok 25. Smjestilo se tu 10-ak naselja. Uz obalu je franjevački samostan s crkvom Pohođenja Blažene Djevice Marije. Marije Mandaline (XV. središnji slap je za normalnoga vodostaja širok 80-ak metara. Župna crkva građena je 1615. Jedna je od največih atrakcija Nacionalnog parka Krka. st. Nikole (sa stećcima) i bl. Crkva sv.Kraj Rožata je ljetnikovac Rastić. ruševine ilirske gradine.) gotičkih oblika. a na drugom. ROGOZNICA.). Rožat. Crkva sv. Nasuprot Komolcu je Selo Rožat. Na grobIju se oko crkve nalaze nadgrobne ploče iz XV. u zaljevu je 1993. Oko zaljeva nižu se naselja. Na južnoj obali Rijeke dubrovačke leži Selo Sustjepan. Ovo je područje bilo najdraže ljetovalište dubrovačke gospode. nase1je na lijevoj obali Rijeke dubrovačke. s puškarnicama. Vanjski dio južne obale zaljeva dio je dubrovačke luke Gruž. Ondje su ljetnikovci Bunića. naselje i luka u istoimenoj uvali. naselje i lučica na obali južnog dijela Velebitskoga kanala. Rožat. Na vrhu naselja ostaci utvrde koju su počeli graditi Francuzi 1809. te Komolac i Sustjepan.5 m. 7 km jugoistočno od Ražanca. i XVII.-96. St. Naseljena već u antičko doba. Marije na brežuljku poviše naselja obnovljena je nakon potresa 1667. . 138.Uz obale zaljeva nizali su se Ijetnikovci dubrovačke vlastele i pomoraca (Batakovina. 24 km sjeveroistočno od Zadra. naselje u Ravnim kotarima.) ima na jednom pobočnom oltaru triptih. St. među kojima su najveći Mokošica. U uvali Banje su ostaci rimske piscine i zidina. Naziv Rijeka sreće se već 1169. St. novo dubrovačko stambeno naselje.). st. sa suprotne strane. St.-XII. sastoji se od više slapova.. Dojmljuje se monumentalnošću. Komolac. st. i XVI. a iznad Mokošice Petrovo Selo s ruševinama srednjovjekovne crkve sv. rad slikara Franje Matijina iz 1534. U luci je kaštel iz XVII. Na obali je franjevački samostan iz 1393. dubok do 26 m). . st. U blizini je crkvica sv. a posebno se ističe Gučetić-Đurđevićev (XVI. Romanička crkva sv. RIJEKA DUBROVAČKA (Ombla). Današnji je samostan podignut krajem XVI.. 2 km sjeverozapadno od Grohota. južno od sela.) i uredio (1507. u koju je ugrađeno nekoliko pleternih ulomaka.7 Nm uzvodno od Skradinskoga buka. izgrađene u oblicima srednjovjekovne dalmatinske arhitekture. Na Šibeničkoj glavici. 140. zaselak naselja Grohote na sjevernoj obali otoka Šolte.). st. Rožat i Sustjepan. naselje na lijevoj obali Rijeke Dubrovačke. vodopad u donjem toku rijeke Krke. Srednjovjekovna naselja nastala su u vrijeme tursko-venecijanskih ratova (XVI.

Kovačić. tragovi prapovijesne gradine i gomile. st. 144. Prvotna predromanička crkvica ima četverokutnu osnovu s polukružnom apsidom i elipsastom kupolom. naselje u unutrašnjosti otoka Brača. U uvali. Oltarni prostor izgrađen je 1584. na otočiću koji je nasipom spojen s kopnom. Od stambene arhitekture zanimljive su renesansna kuća Rančić. Od priredaba svakako valja spomenuti tradicionalnu veselu utrku magaraca te mimohod osvijetljenih brodica. djelo Blaža Jurjeva Trogiranina. Uz Sali se veže tisućljetna ribarska tradicija (stari dokumenti spominju ribarske nastambe u Telašćici). Pelegrina (prvi spomen 1300. lzmeđu Roškog slapa i Skradinskog buka nalazi se Visovačko jezero. st. (K. Radića (A. st.) trogirske obitelji Statilić. Na groblju je crkva sv. D. povezano s proslavom blagdana Vele Gospe (15. 145. Augustinčić). N. a pripisuje se Jurju Ćulinoviću. udaljenom 5 km. 1995. (barokna krstionica s glagoljskim natpisom iz XVII. (proširena 1855. Čunjasti krov od lomljenih ploča rekonstruiran je 1983.) ima baroknu palu s naknadno umetnutom ranorenesansnom slikom Majke Božje s djetetom iz XV. 1913. 2 km od Segeta. čuva se gotičko oslikano raspelo iz XIV. Posebno je atraktivno Saljsko turističko ljeto.Nacionalnog parka Krka iz Skradina ili osobnim automobilom preko MiIjevaca ili preko Skradina. otok u zadarskom arhipelagu. Župna crkva je iz 1670. naselje na obali Velebitskoga kanala sjeverno od Masliničkog ždrila u sjevernoj Dalmaciji. 143. a u perivoju spomenici L. oko crkvice sv. (prvobitno dio poliptiha kojemu pripada i Mrtvi Krist desno od oltara). Prvi se put spominje u XIII. kamenolomi u kojima se od rimskog doba do danas vadi bijeli kamen. Meštrović). Kaštel pravokutnoga oblika. Roka spominje se prvi put 1644. SAVAR. H. crkva sv. na kojem je otok Visovac sa samostanom. naselje u središnjem dijelu Dugog otoka. Današnje je svetište prvotna crkvica na koju su pod pravim kutom sa sjeverne i zapadne strane dograđena naknadna proširenja. st. U Gornjem Segetu. kolovoza). dvije renesansne kuće (prije Gverini) s ostacima prostranog parka i barokna kuća Petricioli iz XVII. Župna crkva Uznesenja Marijina podignuta je na mjestu ranosrednjovjekovne crkve (ostaci fragmenata s pleternom ornamentikom). Njezin prezbiterij zapravo je predromanička crkvica. naselje 2 km zapadno od Trogira. s ugaonim kulama.). SALI. pape Ivana Pavla II. .-XIII. 1994. st. naselje i lučica u istoimenoj uvali na sjeveroistočnoj obali Dugog otoka. SESTRUNJ. Genschera. njemačkoga političara (Jose Gomes. U monumentalnoj župnoj crkvi nalazi se Kristov lik (I. brojni kameni grobni humci). 142. U polju između Segeta i Trogira renesansna četverokutna kula (iz 1516.). a danas joj se dodaje turizam. ROVANJSKA (Ravanjska). Crkva sv. Monumentalni glavni oltar (XVII. U pretpovijesno doba otok su naseljavali Iliri (ilirske gradine iznad sela Sestrunja na brežuljku Gračinici.).). 147. Ime je dobilo po nekadašnjim solanama i pod tim se imenom prvi put spominje 1105. U neposrednoj blizini. prenesena je iz crkve sv. (glagoljski natpis nad vratima). SEGET DONJI. S. U baroknoj župnoj crkvi iz 1758. Jurja originalna oblika. na brdu Hum. i drveni triptih. SELCA. st.). brod i sakristija nadograđeni su kasnije. Na brdu Sveti Ilija. Vida (XII. Pelegrina). Tolstoja (rad češkoga kipara Jaroslava Barde.) veći broj srednjovjekovnih ploča i stećaka. st. ulazni dio s gotičkim svodom ostatak je crkve koju je gradio majstor Juraj Lukačević 1465. 146. dao je podignuti trogirski plemić Jakov Rotundo 1564.

Ivana su ostaci kaštela iz XVI. Marije. Viktorije i pokorenog barbara. Brodska veza sa Zadrom. ponuda zdrave hrane čine Silbu privlačnim boravištem. kristalno čisto more. jašući na konju u punom galopu. Brončana glavna vrata na crkvi Gospe Sinjske (1987. st. st.) rad je Stipe Sikirice. naselje 3 km južno od Sinja.. kolovoza) u spomen pobjede nad turskom vojskom 1715. u Čitluku su ostaci i nalazi rimskog Aequuma. st.). a najveća je atrakcija. kopljem gađaju alku (kolut) obješenu na žicu. Crkva Gospe od Karmena (1752. Grad četvrtasta oblika bio je opasan zidinama. i XVIII. nalaze se ostaci starohrvatske crkve oko koje ima stećaka. naselje i luka na istoimenom otoku. Pronađeno je više ulomaka crkvenoga kamenog namještaja iz starohrvatskog doba. Alkar koji osvoji najviše pogodaka (punata) postaje slavodobitnikom. st. 34 km sjeveroistočno od Splita. Kraj zgrade pošte stoji šesterokutni toranj Toreta iz XIX. lstražen je dio foruma s kapitolijem te gradska vrata uz koja su bile dvije šesterokutne kule. po kojoj je grad poznat u zemlji i svijetu. Muzej Cetinske krajine ima alkarsku. Župnu crkvu Gospe Sinjske počeo je graditi 1698. SILBA. Tvrđavu Kamičak povrh grada zidao je Ignacije Macanović početkom XVIII. odjeveni u tradicionalnu nošnju. Brnaze. Iz Čitluka potječu mnoge skulpture: ukrasi lukova gradskih vrata s reljefima Rome. U rimsko doba Colonia Claudia Aequum (grad je osnovao car Klaudije).) spominje ga pod imenom Selbo. spominju se franjevački samostan i crkva sv. SINJ. grad u Cetinskoj krajini. U XV. bio je posjed zadarskog samostana sv. iz IX. crkva se obnavlja krajem XVIII. Marije. Mihovilu. Od nekoć bogatoga folklora sačuvao se silbljanski »tanac«. etnografska i arheološka zbirka (monumentalna plastika iz Aequuma). U sakristiji se čuva gotički kalež iz 1402. a u crkvi slika čudotvorne Gospe Sinjske (mletački rad iz XVII. SILBA. Sinjskoj alci svake godine prisustvuju mnogobrojni turisti iz zemlje i inozemstva. dio starokršćanske oltarne pregrade te nekoliko antičkih spomenika. Danas je to mirno turističko mjesto. kada joj se pridodaje franjevački samostan. koje su poslije porušili Turci. st. st. Pulom. svakako tradicionalna Sinjska alka. u drugoj polovici XIX. Dok se u XVII. jugoistočno od Lošinja. Macanović. Od 1091. Marka ima drveni barokni oltar. st. Na javnim su gradskim prostorima Meštrovićeva bista Dinka Šimunovića te Spomenik alkaru (1965. Dijane-Hekate te velika Heraklova glava (čuva se u franjevačkoj zbirci u Sinju). kipovi Rome i Fortune. ili X. Nedaleko od mjesta je bujna šuma sa stadima divljih ovaca. F. Nedaleko od Sinja. 150. selo Silba razvija kao mjesto pomoraca i vlasnika jedrenjaka. nase1je 4 km sjeverno od Sinja. st. U XVIII. Alkari. Grobljanska srednjovjekovna crkva sv. naselje 5 km sjeverno od Sinja. st. Više puta rušena. etnografsku i arheološku zbirku. okruženoj zidinama. Lijepe šljunčane i pješčane uvale i plaže. Na sinjskom hipodromu omogućuje se rekreacijsko jahanje te organizira se škola jahanja. Hrvace. Barokna župna crkva Uznesenja Marijina je iz 1637. Alkarsku tradiciju prati i stogodišnja tradicija konjičkih utrka i uzgoja konja. Današnje se naselje razvija od XVI. dolazi pod vlast Venecije.).) pripadala je franjevačkom samostanu. U izvorima iz XIV. Na starome seoskom grobIju pronađeni su ulomci crkvenoga kamenog namještaja ukrašeni pleterom i starohrvatski grobovi. Pri franjevačkome samostanu postoji bogata prirodoslovna.148. Starohrvatsko groblje nalazi se i kraj Bošnjakovih kuća. Uz ostatke crkve sv. Konstantin Porfirogenet (X. I. st. Na glavici Krinj. Čitluk. st. stagnira. U župnoj zbirci su slike Carla Ridolfija Polaganje u grob i Navještenje te barokna srebrena kruna koja se upotrebljavala u pučkoj svečanosti »biranje kralja«. otok u zadarskom arhipelagu. Venecijom i obližnjim otocima. st. . Iz rimskoga doba potječe žrtvenik na kojemu se spominje Genio Osiniatium. st. Otok je naseljen od rimskog doba.. Održava se svake godine u nedjelju najbližu blagdanu Velike Gospe (15. Sinj i Cetinska krajina zanimljivo su turističko područje. Malim Lošinjem. Silba je imala svoju mornaricu (98 većih jedrenjaka). Na položaju Mijoljača pronađeni su ostaci starohrvatske crkve sa šest apsida posvečene sv. 149.

Važno je arheološko nalazište iz prapovijesnoga. U doba narodnih vladara tu je podignuta predromanička crkva (kameni fragmenti s motivima pleterne dekoracije). Polukružni zid apside prati zidana klupa za kler s biskupskim sjedalom (katedra) u središtu. nase1je 12 km istočno od Sinja. st.7 m. Početkom XVI. oružja. SKRADIN. Oko 615. 1522. osvojili su ga Turci. SKRADINSKI BUK. Osobito su zanimIjivi krstionica s križno oblikovanom kamenicom. danas pred franjevačkom crkvom). Piramatovci..-XIX. Rimski grobovi nađeni su kraj župnoga stana. st. Slapovi su široki 200-400 m. Ondje su otkriveni i konzervirani ostaci brojnih građevina. Više spomenika bilo je uzidano u crkvu sv. Nakon avaro-slavenskih provala Glavicu nase1juju Hrvati. koja je bila nase1jena najkasnije početkom I. a neki se još tamo nalaze. antičkoga i srednjovjekovnog doba. st. st. vodopad na rijeci Krki. U župnoj kući je zbirka (slike. koji u popisu hrvatskih županija navodi i županiju Brebera. Osobito su važni dijelovi grede te dio zabata oltarne pregrade s natpisom koji spominje hrvatskoga kneza Branimira i župana Prištinu. st. Najveća građevina bila je franjevačka bazilika s tri broda i ulomcima crkvenoga namještaja romaničko-gotičkih oblika. Najkasnije od VI. Do dolaska Rimljana utvrđena liburnska gradina. st. U Bribiru je nađeno mnoštvo natpisa. st. Dubrovčani su stekli Slano 1399. u I. Područje Slanoga bilo je naseljeno već u pretpovijesno doba (ostaci kasteljera i gomile na obližnjim brdima) i u antici (rimski kastrum na brdu Gradina. ondje je bilo sjedište kneza (knežev dvor.5 km sjeverozapadno od Dubrovnika. U neogotičkoj pravoslavnoj crkvi je ikonostas iz XVIII. Avari i Slaveni razorili su grad. Prvi svjedoči o tome Konstantin Porfirogenet (X. a grobova iz istoga doba ima i na brežuljku Smrekovača. Najvažniji arheološki spomenici nalaze se na Glavici iznad sela. Skradin je sjedište biskupije koja je ukinuta 1830.Otok. novca i dr. SLANO. a na prostoru između crkve i bazilike veće srednjovjekovno groblje s mnoštvom kamenih spomenika (dijelovi starokršćanskoga i starohrvatskoga crkvenog namještaja). visok 45. te sustav javnih cisterni za opskrbu grada vodom. 152. U pretpovijesno doba tu je bilo ilirsko naselje Scardona. st. Bribir je sijelo moćnih feudalaca Šubića. Roka. Dio je Nacionalnoga parka Krka. napravili groblje.. st. U blizini je ljetnikovac obitelji Ohmučevića. God. Na položaju Bilo nalazi se veliko starohrvatsko groblje. st. grad su porušili i zaposjeli Turci. i zbirka ikona. Na položaju Mirine otkriveni su ostaci starokršćanske bazilike s apsidom. (obnovljena 1783. a od 1355. nalaz rimskog mauzoleja sa sarkofazima svjedoči o visokoj razini umjetničkoga stvaralaštva. Skradin je pripao bribirskim knezovima Šubićima. Bartula. Ždrapanj. pregrađen potkraj XIX. 37. a 1684. naselje 14 km sjeverozapadno od Skradina. Sadašnja franjevačka crkva sagrađena je u XVI. naselje 16 km sjeverozapadno od Skradina. nakita. držala ga je Venecija. kasnije rimski municipij (ostaci vodovoda i zgrade. U crkvi su dvije slike Antonija Zuccara (kraj XIX. 3 km uzvodno od Skradina. Bribir. Zapadno od crkve sv. Bartula otkriveni su ostaci starokršćanske bazilike.). epigrafski spomenici). 153. posuda. st. Iz ranohrvatskoga je razdoblja šesterolisna crkva iznad koje su indoktrinirani Srbi. Potkraj XIII. prije Krista rimskim osvajanjem dobiva gradske zidine i stječe municipalni status. selo 13 km sjeverozapadno od Skradina. unatoč zauzimanju stručnjaka. tisućljeća prije Krista. škole i crkve sv. Nakon njihova odlaska pridošlo stanovništvo naseljava prostor današnjega sela. koji su ime Varvaria preinačili u Bribir.). dijelova crkvenoga kamenog namještaja. naselje i lučica u istoimenom zaljevu. 151.) i bogata zbirka srebrnih zavjetnih darova. ponovno ga je držala Venecija. Na groblju je crkva iz XVI.). zgrade za stanovanje opremIjene cisternama za vodu. st. gdje ima tragova rimske stambene arhitekture (dijelovi terma). pa se naziva municipium Varvariae. Ističu se impozantne rimske gradske zidine građene od velikih kamenih blokova.) s reljefom na pročelju. sa 17 sadrenih stepenica što se protežu u duljinu od 800 m. starokršćanski sarkofazi. XV. a najveći procvat doživljava u XIII. koji su izgradili nove bedeme.-1797. na glavnom . te vanjski i unutarnji narteks s grobovima. i početkom XIV.

Petra. st. Od vjerskih blagdana slavi se Gospa Kandelora (Svijećnica) (2. st. Poznata je po tome što su ostaci iz jednoga i drugoga doba zapravo sačuvani in situ . neposredno uz gradske zidine. kad se pjesmom i plesom iskazuje počast mjesnim ljepoticama i seoskom glavaru. Župna crkva sv. st. 10 km istočno od Blata. st. zauzeli su je Slaveni i Avari i razorili do temelja. Blato). Martina ima ostataka starokršćanske arhitekture. kao središte ilirskog plemena Delmata. jer je Solin jedno od duhovnih središta splitsko-dalmatinske županije. Marije MandaIjene građena je 1600. zaselak i lučica na sjevernoj obali otoka Čiova. SLATINE. pisan bosančicom.oltaru poliptih Lovre Dobrićevića. Sjeveroistočno od teatra bila je velika trobrodna starokršćanska crkva s osmerokutnim baptisterijem.prije Krista. U Smokvici su se sačuvali zanimljivi stari običaji. Čepikuće. Smokvica je poznata po svojim bijelim suhim vinima . 154. Roka je u stijeni isklesan natpis bosančicom.pošip i rukatac. kada se okuplja mnoštvo vjernika. Na tri mjesta su grupe stećaka. Oko 614. U ranomu srednjem vijeku Solin je u sastavu Hrvatske. U Banjoj su crkve Navještenja i sv. a prikupljeni podaci i objavljeni materijali prisutni su u svjetskoj kulturnoj javnosti. grad u blizini ušća rijeke Jadro. Petra iz XIII. Na lokalitetu Bijela Lokva nalaze se ruševine važne ranohrvatske crkve osmerostrane osnove s razvijenim predvorjern tipa westwerka. a u VI. 78. st. Naseljena u prapovijesno doba . naselje 16 km sjeveroistočno od Slanoga. veljače). Oko polovice V. (mogao je primiti 18 000 gledatelja). i tradicionalne svečanosti o blagdanu Velike Gospe (15. Poslije pada Zapadnorimskog Carstva Salona postaje sjedištem namjesnika istočnogotskoga kralja Teodorika. Na njezinu južnom zidu ugrađen je nadgrobni natpis Ohmučevića. (Josle).mogu se vidjeti kao rijetko gdje u svijetu i do danas omogućuju sve vrste istraživanja. St. za vladanja cara Augusta postaje političkim središtem Dalmacije. To su autohtone sorte i među prvim zaštićenim vinima u Hrvatskoj.prije Krista. ulazi u sastav Istočnorimskog Carstva.. Salonu napadaju Huni i Goti. Posebno se slavi Mala Gospa (8. Najveći prosperitet doživljava za cara Dioklecijana. kad se obvezno izvodi kumpanija. je oslikano gotičko raspelo i bizantska ikona. U južnome dijelu stare jezgre nalazi se forum kraj kojega je rimski teatar iz I. SOLIN. koji spominje kugu 1616. Salonu su zauzeli Rimljani. a šetnica uz rijeku Jadro. Vrlo je slikovita simbolična mačevalačka borba kumpanija (v. sklop kuća Andrijaševića s kulom izvidnicom. 156. Spominje ga prvi put Konstantin Porfirogenet u X. U novije vrijeme u Solinu su učinjeni vrlo kvalitetni hortikulturni i urbanistički zahvati pa cijeli grad izgleda poput perivoja. Produžujući dalje stiže se do ostataka rimskog amfiteatra iz kraja II. Pasarićeva kula s cisternom. naselje u unutrašnjosti središnjeg dijela otoka Korčule. salonitanski patricij Marcelin proglašuje se vladarem Dalmacije. Župna crkva sv. st. privlači mnoge šetače i izletnike. U župnoj crkvi Gospe Kandelore je loža koja je ostala od starije crkve iz XVII. koji je u neposrednoj blizini grada podignuo svoju palaču. Salona je jedna od najvažnijih antičkih i ranokršćanskih lokaliteta na svijetu. 155. 5 km sjeveroistočno od Splita. Solin se razvio na području antičke Salone koja se prvi put spominje 119. a sudac vodio parnice. kolovoza). Zbog kompleksnosti lokaliteta svakako se preporuča stručno vodstvo. 7 km sjeveroistočno od Slanoga. ujedno i Dan grada Solina. U selu su sačuvane obrambene građevine. U crkvi sv. pregrađena je u vrijeme baroka. unutar prirodnoga i spomeničnoga ambijenta izuzetne vrijednosti. a tradicijsku važnost imaju starinski plesovi mladića i djevojaka.gomile. rujna). naselje u zaleđu Dubrovačkog primorja. 7 km jugoistočno od Trogira. a 461. Između Svetoga Kaje i središnjeg dijela Solina prostiru se ruševine antičke Salone. Banići. U vrijeme poklada održava se običaj »trganja naranči«. OšIje. Kraj crkve sv. God. U župnoj crkvi Uznesenja Marijina iz 1650. SMOKVICA. Sačuvani su . jedinstvena oblika i odlične gradnje. nase1je i luka 6 km sjeverozapadno od Slanoga. a u uvali Supetar tragovi predromaničke crkve sv. u njoj je djelovao seoski glavar. Vlaha iz 1407.

u podnožju Klisa. Sjeveroistočno od Gospina otoka. kao jedno od najstarijih naselja na otoku. 2 km istočno od Solina. adaptirana u doba predromanike (porušena).) s natpisom koji ide u red najznačajnijih dokumenata iz razdoblja starije hrvatske povijesti. rijedak primjer u tipologiji starokršćanskih crkava. Južno od Gradine u slikovitu porječju Jadra je Gospin otok. obje crkve povezivao je zajednički narteks.radijalno položeni zidovi supstrukcije. lijevo je starokršćansko groblje Kapljuč. Fedre i Dobrog pastira (danas u Arheološkome muzeju u Splitu). Jakova spominje se od XV. u njezinoj blizini nađeni su lijepi sarkofazi Hipolita. nase1je na padinama Mosora. grad i luka u istočnom dijelu Kaštelanskog zaljeva. sjeveroistočno od Splita. SOLINE. južno od Solina. a istočno ruševine gradskih terma. st. tzv. središte starokršćanskog Solina (IV. nastalog oko groba sv. U Splitu djeluje velik broj kulturno . U ranome srednjem vijeku posjed hrvatskih knezova i kraljeva. dio naselja Goveđari. vide se ostaci krunidbene crkve kralja Zvonimira. st.. Prema sjeveru je kompleks gradskih bazilika. uzak i plitak morski prolaz (potopljena dolina) na ulazu u Veliko i Malo jezero na otoku Mljetu. SOLINE. Zaobilazeći amfiteatar put vodi prema istoku. izgrađena je ondje velika trobrodna bazilika. Uz nju je bazilika otvorenoga tipa (basilica discoperta). sačuvana u ruševinama. 2 km zapadno od Božave.) koji je i danas u uporabi. Sjeverozapadno od Manastirina je treće solinsko starokršćansko groblje Marusinac. st. Na lokalitetu Dujmovača. Prema rijeci Jadro je Gradina. U V. nastalo oko groba sv. st. 158. Šuplje crkve. st. Taj kompleks obuhvaća ostatke trobrodne katedrale (basilica urbana) s osmerokutnim baptisterijem. Kljakovića (uz pomoć Vjekoslava Paraća i Krste Hegedušića) s biblijskim i ribarskim temama u lokalnom ozračju. Dujma. st. Zaselak je dobio ime po solanama koje su uredili mljetski benediktinci. Martina (obnavljana u XVIII. Vranjic. st. Tu su nađeni i ostaci sarkofaga kraljice Jelene (976. i XIX. st. vide se lukovi vodovoda (restauriran 1879.). plovan je samo za čamce. freskama J. st. 159. U utvrdi su otkopani temelji starokršćanske crkvice neobična tlocrta iz VI.) jedno od najvažnijih starohrvatskih groblja sa 115 grobova (na redove) iz razdoblja IX. potom posjed splitskoga nadbiskupa.-X. naselje u zaljevu Solišćica na sjeverozapadnom dijelu Dugog otoka. posvećene petorici solinskih mučenika. izgrađena je ondje trobrodna bazilika. Spominju se od XII.srednjovjekovne trobrodne bazilike koju spominje Toma Arhiđakon i manje jednobrodne kasnobarokne crkve. nedaleko od izvora Jadra. otuda potječe i ulomak luka na kojem se spominje hrvatski knez Trpimir (PRO DUCE TREPIM/ERO) iz IX. ime su dobile po solanama koje su od davnine postojale u zaljevu Solišćica. nalazi se ranokršćanski i srednjovjekovni lokalitet Rižinice. koji tvore rukavci Jadra. Župna crkva sv. Nešto sjevernije. grad i luka u srednjoj Dalmaciji. st.). st.) koji je opskrbljivao Salonu i Dioklecijanovu palaču vodom s izvora Jadra. prstenje. . 157. Tu su otkopani ostaci starohrvatske crkvice sa samostanom i groblja. s ostacima cemeterijalne bazilike iz IV. Prvi se put Vranjic spominje 950. kazalište. Na lokalitetu Glavičine otkopano je (1938.. Crkva sv. SPLIT. Južno od kompleksa gradskih bazilika su ostaci nekadašnjih istočnih gradskih vrata (Porta Caesarea). kao Durana u ispravi kralja Krešimira I. Potkraj IV. Na samom prolazu nalazi se zaselak Soline. pločice s pojasa i dr. srednjovjekovna utvrda koja je služila i u doba ratova s Turcima. Ispod današnje župne crkve otkriveni su temelji dviju crkava . biskupskim dvorom i gospodarskim zgradama te ostatke bazilike biskupa Honorija s tlocrtom u obliku grčkoga križa. obnovljena u XIX. U grobovima građenima od kamenih ploča nađeni su brojni prilozi -naušnice. podignute na temeljima starokršćanske crkve. Nedaleko odavde su ostaci antičkog vodovoda (vjerojatno iz I. Mravince.prosvjetnih ustanova i škola: Sveučilište (osnovano 1974. st.) oslikana 1928. Anastazija (Staša).-VI. Od gradskih bazilika prema sjeveru put vodi kroz aleju čempresa do Tuskuluma (s memorijalnom sobom arheologa Frane Bulića) i dalje do starokršćanskoga groblja Manastirine.

Split ugrožavaju Turci. ondje je postojala pisarska škola. u Kninu. Usred sezone održava se tradicionalni festival Splitsko ljeto. humske i bosanske feudalce (knez Domald. Hrvoje Vukčić Hrvatinić).muzeji i galerije. st. Sajam cvijeća. Dan grada slavi se 7. objavljen prvi iscrpni vodič grada i njegove okolice. već u VII. Potkraj XV.kapitalni projekt hrvatske kulture utemeljen 1893. ustupila Francuskoj. U Splitu djeluje nekoliko kazališta. U razdoblju 1813. pripojio Hrvatskoj. sajam vina i dr.-1069. Riznicu splitske katedrale. utemeljenu 1931. Svake godine održavaju se kulturne manifestacije Splitsko ljeto (opere. postaje najznačajnijom lukom. među kojima svakako valja spomenuti Hrvatsko narodno kazalište. To je uglavnom razdoblje gospodarske stagnacije. toplinu bogatstva suvremenoga mediteranskoga grada. st. priznaje suverenitet ugarsko-hrvatskih kraljeva. Djeluje i Kazalište mladih.. Nakon pada Venecije 1797. Bal Splićana. u kojoj je vrijedna zbirka crkvenih umjetnina.-1918. Split se stavlja pod zaštitu Venecije. koja ga je Požunskim mirom 1805. te glazbene manifestacije (Melodije hrvatskoga Jadrana. U drugoj polovici XIX. Vlast bizantskog cara Split je priznavao 812. Grad s 1700 godina postojanja uz mnoštvo arheoloških. u njemu djeluju književnik i polihistor Marko Marulić. dio svjetske baštine UNESCO-a. autor prvog epa na hrvatskom jeziku (Judita) i više humanističkih pisaca. Split postaje jakim humanističkim žarištem. st. drame i koncerti na otvorenim pozornicama).. Kad su oko 614. 1420. Zbog povijesnosti grada danas najprije valja uputiti na splitske muzeje: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika . Split do danas daje svojevrstan pečat hrvatskom stvaralaštvu i kulturi. osobito ljeti. sačuvavši autonomiju na temelju svojih starih municipalnih prava. Vrijedno je pogledati Galeriju umjetnina. O dugoj turističkoj tradiciji Splita govori 1894. građani biraju za svoje priore i komese hrvatske. utemeljen 1910. zaštitnika grada. povijesnih i kulturnih spomenika. Bogat je i kulturni i zabavni život. Split dobiva hrvatsku upravu. st. Tijekom godine upriličuju se Marulićevi dani (u travnju). st. njezini su stanovnici potražili utočište unutar zidova Dioklecijanove palače. podignuo svoju raskošnu palaču u kojoj je proveo posljednje godine života i bio pokopan. . Split je ne samo glavno urbano.. Održavaju se i festivali zabavne glazbe. st. Poslije njegove smrti (313. ponovno je pod Austrijom. st. podignuto 1893. Zbirku franjevačkog samostana u Poljudu. književnika i povjesničara. Galeriju Meštrović i dr. Već u VIII. jedan od najstarijih muzeja u Hrvatskoj. Od 1105. pučka fešta Dani Radunice i drugo.). Grgur Bribirski. Vjerojatno grčko naselje Aspalathos.) palača je služila kao boravište prognanih rimskih careva i članova njihovih obitelji (Julije Nepot). Split je od davnine značajno kulturno središte.). održane Mediteranske igre) u kojemu djeluju mnogi poznati i popularni sportski klubovi i natjecatelji. Od 1207. Prirodoslovni muzej. posjeduje atraktivnosti. folklorne priredbe. Festival zabavne glazbe Split). ali i buđenja nacionalne svijesti. Split je sportski velegrad (1979. st. Po završetku Kandijskoga i Morejskog rata (druga polovica XVII.. kada se Split sa svojim trgovima. U XIII. kulturno i prometno središte Dalmacije iz kojega vode putovi kopnom i morem u brojna ljetovališta Dalmacije nego je i sam česti cilj turista i izletnika. Toma Arhiđakon piše djelo Historia Salonitana. Križa. počinje se gospodarski oporavljati i početkom XX. Novo naselje brzo se razvija. Salonu osvojili Avari i Slaveni. na Blagdan Sv. Arheološki muzej iz 1820. Na izborima 1882. opere i koncerti (od polovice srpnja do polovice kolovoza). Knjiga Mediterana (u listopadu). a među tradicionalnim manifestacijama su Blagdan sv.. Pavao i Mladen Šubić. instituti. kada ga je kralj Petar Krešimir IV. kada se izvode drame. a u novije vrijeme i specijalizirana institucija UN-a za zaštitu čovjekove okoline (Centar za koordinaciju plana prioritetnih akcija na Sredozemlju). osobito poslije zauzeća Klisa (1537. Ondje je car Dioklecijan oko 300. U XVI. Etnografski muzej. te Splitsko kazalište lutaka. Splitske subotnje večeri posvećene su ozbiljnoj glazbi. Duje. među kojima posebno mjesto svakako zauzima čuvena Dioklecijanova palača.ljeto. obnovljena je nekadašnja solinska biskupija. a mnogobrojni su i tereni kojima se mogu koristiti rekreativci. koja nastoji učvrstiti svoju vlast u Dalmaciji i gradovima ograničiti prava. Petar Humski. koje organizira kazališne festivale Splitsko ljeto i Marulićeve dane. God. grad se postupno oporavlja. svibnja. važan izvor za srednjovjekovnu povijest Hrvata. dvorištima i drugim prostorima pretvara u veliku pozornicu pod vedrim nebom. Art . zajedno s ostalom Dalmacijom dolazi pod vlast Austrije. Povijesno-pomorski muzej.

tzv. st. nadograđenom u XVII. st. a desno na zidu egipatska sfinga od crnoga granita (¨ XV. Uz renesansnu crkvicu sv. U kapeli u sjevernom zidu je barokni oltar sv. Na zapadnoj i istočnoj strani grada razvijaju se težačka naselja Veli Varoš i Lučac. U riznici je zbirka zlatarskih predmeta i crkvenog ruha iz doba romanike.). Split III i dr. ističu se ciborij iz 1522. Sagrađena je oko 300. st. gotike i baroka. st.. lukovi zapadne strane zatvoreni su gotičkim i renesansnim kućama. Dominika. U tijeku II. st. a ima tlocrt nepravilna četverokuta. i barokne slike M. nov obrambeni sustav s istaknutim bastionima graditelja A. Pončuna. Glavni oltar je iz XVII. podižu zidovi. svjetskoga rata grad je teško bombardiran. Između stupova protirona ugrađene su dvije kapele: Gospa od Pojasa (1544. Capogrossa.. Pončuna. iznad oltara gotičko drveno raspelo iz XIV. uvjetuje intenzivniju izgradnju.). st. ukrašenim motivima pleterne dekoracije (na središnjoj ploči lik hrvatskog vladara na prijestolju). st. st. S obale pruža se pogled na južno pročelje palače (dužina 181 m) s kasnijim nadogradnjama. Maglija. Od 50-ih godina Split karakterizira nagli prostorni rast (novo gradsko područje. Nasuprot mauzoleju je mali hram. osobito u obalnom dijelu jugoistočno od Dioklecijanove palače (danas je na tom mjestu park). Po svojim dimenzijama i sačuvanosti palača je najznačajniji spomenik rimske arhitekture na istočnoj obali Jadrana. povezanih lukovima. st.) (na predeli izvanredan središnji prizor Bičevanje Krista). rad venecijanskoga kipara G.. na svodu su slike M. Lijevo je oltar sv. Na podnožju zvonika dva romanička lava.-XV. Morlaitera (1767.-34. st.). grad se širi izvan zidova Dioklecijanove palače. (najstariji manuskript u zemlji). Mariji). Romanički zvonik građen je XII. Supetarski kartular iz XI. Lijevo od njih je ulaz u podrume Dioklecijanove palače. Na svodu iznad oltara su zidne slike. Ivana Krstitelja (Ivan Meštrović). središnji slobodni prostor palače. st. danas katedrala sv. st. koja se spominje od XIII. Gospodarski napredak u XIII. posvećen vjerojatno Jupiteru.U ranomu srednjem vijeku Split se izgrađuje unutar Dioklecijanove palače. Po obliku i unutrašnjem rasporedu građevina je kombinacija carske vile. u ranomu srednjem vijeku pretvoren u krstionicu. i obnovljen 1908. .). M. st. U red najstarijih spomenika u katedrali idu monumentalne drvene vratnice (reljefi s prizorima iz Kristova života)... st. Najstarija jezgra Splita nalazi se unutar zidina Dioklecijanove palače. nasuprot kojih je crkva sv... 1. Desni oltar s kasnogotičkim baldahinom djelo je Bonina iz Milana (1427. u peripteru više kamenih sarkofaga iz IX. koja se kasnije povezuju sa starim dijelom grada u jednu cjelinu. Ispred krstionice je renesansni sarkofag (1533. djelo Dujma Vuškovića (XV. i kip sv. U podnožje zvonika prema glavnom ulazu uzidana su tri romanička reljefa iz XIII. Ispod katedrale je kripta. Staša.). evanđelistar iz VIII. slika Majka Božja sa svecima i donatorima.) i Gospa od Začeća (1650.. Izvana je osmerokutan. su romaničke klupe iz XIII. djelo J. drveno gotičko raspelo. Mauzolej je gotovo sasvim sačuvao prvobitni izgled. barokni oltari. U temelju zgrade pred krstionicom je kameni luk s motivom astragala (VII. st. unutrašnjost je natkrivena bačvastim kasetiranim svodom. djelo Jurja Dalmatinca (1448. st. Današnji oblik dobila je 1682. gdje se izgrađuje moderni dio grada. st. slike Čudo u Surianu (Jacopo Palma ml. st. a uz njezin zapadni zid razvija se novo središte oko kojeg se u XIV. i XIV. Stari dio grada (Grad). Kamenica za krštenje uokvirena je kamenim pločama u XIX. U sredini južnog pročelja su Mjedena vrata (Porta Aenea). porušen potkraj XIX. u unutrašnjosti ima kružni oblik s dva niza korintskih stupova i frizom (medaljoni s likovima cara Dioklecijana i njegove žene Priske). Uz istočni zid palače dolazi se do Srebrnih vrata (Porta Argentea). s nizom hodnika i dvorana ispod južnog dijela palače koji su uređeni za posjet. Dujma. rad Andrije Buvine (1214. Njegove uzdužne strane omeđuje niz stupova. Sačuvao se samo zatvoreni dio hrama (cella) s bogato dekoriranim portalom. Između dva svjetska rata grad se širi po južnim padinama Marjana i prema istoku u predjelu Bačvice. jednostavno nadsvođeni prolaz kojim se od mora ulazilo u unutrašnjost palače. st. okružen nizom od 24 stupa (peripter) koji su nosili krov. Kroz Srebrna vrata dolazi se na Poljanu kralja Tomislava. na svodu kapele slike M.) i kamena propovjedaonica iz XIII. Na katedralu se naslanja zgrada sa sakristijom i riznicom. (najstarije u Dalmaciji). U koru. Palme ml. Južnu stranu Peristila zatvara monumentalni protiron s četiri stupa koja nose zabat. Mauzolej je natkriven kupolom koja je nekad bila prekrivena mozaikom. st.. Dujma (posvećena sv.-XVI. i Historia Salonitana Tome Arhiđakona iz XIII.). a u XVII.. Roka (1516.) i Prikazanje u hramu (Palmina škola).). helenističkoga grada i utvrđenoga vojnog logora. Na istočnoj strani Peristila je mauzolej cara Dioklecijana. a proširena je 1932. U krstionici je sarkofag Ivana Ravenjanina (po tradiciji prvoga splitskog nadbiskupa) iz VII.) dolazi se na Peristil.

Uz crkvu je gotički klaustar. grobovi povjesničara Tome Arhiđakona (oko 1200. gotički kip Majka Božja s djetetom i više baroknih slika. smjestio se Veli Varoš s gustim spletom ulica i slikovitim ambijentima. Prema sjeveru vodi Domaldova ulica. postavljen 1957. najstariji poznati spomenik srednjovjekovnoga Splita.. st. Od Peristila prema zapadu vodi Krešimirova ulica do Željeznih vrata (Porta Ferrea). st. Iz pobočne uličice dolazi se stubama do crkvice sv. U hodniku zida iznad Željeznih vrata je crkvica Gospe od Zvonika (barokni oltar. Od Peristila prema sjeveru Dioklecijanova ulica vodi do Zlatnih vrata (Porta Aurea).). Nikole (Mikule) iz XII. arhitektonski detalji nose obilježja radionice Jurja Dalmatinca. Kroz Željezna vrata izlazi se na Narodni trg (Piaca).. gornji kat. st. Arnira. više baroknih slika i kipova. st.) te skladatelja Ivana Lukačića (1584.-1524. zidne slike slikara Meneghella iz 1412. usred trga spomenik Marku Maruliću (Ivan Meštrović).). Desno od nje vode stube do Prirodoslovnog muzeja. originalni gotički strop u glavnoj dvorani). st.) i Jerolima Kavanjina (1641. na vrhu slikovite skalinade. središte srednjovjekovne komune i najživlji trg današnjeg Splita. palača Papalić (XV. Zapadni dio grada (Veli Varoš. Samostan je osnovan u XIII. s Rođenjem Kristovim na .. (gotički poliptih iz XV.).. 2. st. lijevo je palača Agubio s gotičkim portalom i dvorištem. uređeno je groblje i podignuta klasicistička glorijeta. st. bizantska ikona rađena oko XI.. Desno od Vijećnice.. Od zapadne strane Narodnog trga vodi prema jugu Šubićeva ulica.). Neposredno pred Zlatnim vratima. st. toranj sa satom (XVI.). Stjepana (sačuvani ostaci).. U malom parku sjeverozapadno od vrata ostaci crkve sv. renesansna palača Karepić iz XVI. i zvonik. uz crkvicu nekadašnja spilja. Otuda. Od Domaldove ulice odvaja se lijevo Trogirska ulica u kojoj je gotička crkvica Sv. U palači je Muzej grada Splita.) najstariji je romanički zvonik u Dalmaciji. Na zapadnom kraju obale je mali trg na kojemu su samostan i crkva sv. gotički drveni kip sv. st. na padini Marjana. dolazi se do crkvice sv. nešto niže desno je crkvica Gospe od Betlehema iz XV. Stjepana sagrađena je 1814. Od Križeve ulice lijevo kroz Stagniju je zanimljiva crkva sv. (reljef A. Kroz Zlatna vrata izlazi se na slobodan prostor. najljepša barokna palača Splita. iza sljedećeg zavoja ceste. a desno od raskrižja župna crkva sv. st. Lucije (XV.). Današnja crkvica sv. desno je kasnogotička mala palača Papalić (XV. u njoj je renesansni portal iz 1583. Zvonik crkvice (oko 1100. uz koji je zoološki vrt.) s baroknim zvonikom. st. pisaca Marka Marulića (1450. Marjan. Sjeverno od crkve.) i crkva sv. Martina.-1648. a nešto dalje barokna palača Tartaglia. Šubićeva ulica izbija na Trg braće Radića. stoji romanička kuća. Spuštajući se od vidikovca na Marjanu cestom prema zapadu (oko 1 km). Frane. u crkvici je sačuvana kamena oltarna pregrada ukrašena motivom pletera i natpisom (XI. Perković) te dalje do ACI marine Split. obnovljen je u neogotičkom stilu potkraj XIX. velika kvadrifora na južnom pročelju. Početkom XIX. Meje). a na južnoj strani trga je tzv. Jerolima (Jere) iz XV.. st. proširena u XIX. kapela sv. napušten u XIV. povezana mostićem. pregrađenoj u XIX. na kojoj je radio Juraj Dalmatinac. st. gradio Juraj Dalmatinac. a u sjeveroistočnom uglu trga gotička palača Cambi iz XV.). na povišenom mjestu kip Grgura Ninskog.).st. st. st. Nikole iz XIII. desno je palača Cindro (XVII. U zgradi je Etnografski muzej (narodne nošnje iz Dalmacije). stradala u požaru 1877. slikano gotičko raspelo.). Uz padine Marjana Senjska ulica vodi pod Marjanske skale. sačuvani su dijelovi renesansnoga klaustra. Duha s romaničkim reljefom Krist na prijestolju iznad dvorišnog portala i grobom kipara Andrije Alešija. Sjevernu stranu trga zatvara ranobarokna palača Milesi. Lijevo se odvaja put za slikoviti poluotočić Sustipan. st. ostatak venecijanskoga kaštela iz XV.). Eufemije (spominje se od 1069. Od crkve sv. st. u crkvi gotičko slikano raspelo.). uz koju se nalazio samostan benediktinki. 1929.) s ložom u prizemlju. kroz koji se ulazilo u nekadašnju crkvu i samostan sv.. s lijeve strane. st. njezina sjeverna gotička fasada pripisuje se Jurju Dalmatincu. st. Desno. Na kući u jugoistočnom uglu trga uzidan je reljef sv. Hrvojeva kula. Tu se nekad nalazio benediktinski samostan (osnovan oko 1000. Antuna opata (1394. (Ivan Meštrović.-1268. Alešija). Marije de Taurello. U crkvi. odvojkom prema zapadu.). Od gotičkih kuća koje su nekada zatvarale sjevernu stranu trga sačuvala se samo Vijećnica (1443. st. Iznad Željeznih vrata prema trgu. koju je 1445. Frane obalom dolazi se do hotela Marjan (projekt L.-1714. Odatle vodi put na vrh Marjana. st. u Papalićevoj ulici. smještene u dijelu hodnika iznad Zlatnih vrata. a otuda lijevo blagim usponom (izvanredan pogled na splitsku luku) do crkvice sv. Prolaz uz kulu vodi do obale.) u koru. najznačajniji spomenik gotičke arhitekture u Splitu (bogato dekoriran portal. dolazi se do proširenoga raskrižja cesta (Sedlo). Križa (XVII. Sačuvani su temelji trobrodne crkve (XI. pregrađen 1820. st. st.).

visok 178 m. brdo i rt na zapadu Splitskog poluotoka. dolazi se do neorenesansne »biskupske« palače. arhitekt L. st. Klare.) i jedno barokno raspelo (Fulgencije Bakotić).). s tlocrtom u obliku šesterolista. Iza kazališta vodi prema sjeveru Zrinsko . i zatim Split. Poljud). SPLITSKA. Jupiterovog hrama. st. SREBRENO. okruženog visokim zidom.). Desno uz Gunjačinu ulicu koja vodi do tunela Marjan smješten je Muzej hrvatskih arheoloških spomenika . Od palače prema istoku vodi Ulica kralja Zvonimira u kojoj je samostan i crkva sv. Na šumovitoj uzvisini na kraju luke veliki svjetionik s reljefom (rad Andre Krstulovića). Tik do stadiona je samostan u Poljudu. s donje strane ceste. 160. Na vrhu uzvisine je tvrđava Gripe. kapela s ciklusom Meštrovićevih drvenih reljefa. kolonada uzduž ulica. Nasuprot je velebni nogometni stadion Hajduk u obliku školjke. kasnije nazvanom Spalato. 5 km istočno od Supetra. U kaštelu se čuvaju slike Madona s djetetom (Bernardino dei Conti. tu je Institut za oceanografiju i ribarstvo s akvarijem. st. mostom iznad željezničke pruge.predeli). podignute vjerojatno na ruševinama antičkog hrama. Na drvenome polikromiranom glavnorn oltaru u župnoj crkvi nalazi se slika Majka Božja sa svecima sa signaturom Leandra Bassana. Unutar kompleksa. Trojice. ranokršćanskih crkvica. smjelih konstrukcija. Nase1je nastaje u XVI. nekad kaštel obitelji Capogrosso-Kavanjin (XVII. no ljudi koji su živjeli u gradu. st. Dulčić). koristili su zdanje građevine s vrlo malim izmjenama kroz bizantinski. U samostanu se čuva portret splitskoga humanista Tome Nigera (Lorenzo Lotto. zaselak Kupara na obali Župskog zaljeva. lijevo zid bastiona iz XVII. nedavno kvalitetno obnovljenim kupalištem i hotelom Park. pripadao je starijoj crkvi.) i portret viteza Maura Cerinića Morrusa (prva polovica XVI. 161. st. originalna arhitektura palače se promijenila. 10 km jugoistočno od Dubrovnika. st. dok se na podnožju južne padine podižu prve stambene četvrti. Na poljani je spomenik Luki Botiću (Ivan Meštrović). Od zapadnoga kraja Obale hrvatskoga narodnoga preporoda prema sjeveru vodi Marmontova ulica do Bulatove poljane. naselje i luka na sjevernoj obali otoka Brača.).. Zapadnu stranu trga zatvara zgrada Hrvatskoga narodnoga kazališta (1893. Dioklecijanovog mauzoleja. u uvali kaštel. Do druge polovice IX. Pruža se od stare splitske luke u du1jini od 3. jedno od najoriginalnijih ostvarenja te vrste u svijetu. Spominje . 1527.) i dva sveska korala s iluminacijama Bone Razmilovića (XVII. nekoliko ikona i više renesansnih i baroknih slika venecijanskih majstora. st. U crkvu i zid oko groblja uzidani su fragmenti koji potječu iz ranoromaničke i romaničke crkve. Na obali Kneza Domagoja nalaze se željeznički i autobusni kolodvor te brodska i trajektna luka.. čitava sjeverna padina postepeno je obrasla umjetno uzgojenom borovom šumom.). u kojoj je Galerija umjetnina. venecijanski i austrougarski period. desno termalno kupalište Splitske toplice. 3. U crkvi iz XV. podignuta u XVII. kada je obitelj Cerinić-Cerineo iz susjednog sela Škripa podignula 1577. Aspalatosa u Dalmaciji. U renesansnom klaustru nadgrobne ploče s grobova splitskih patricijskih obitelji. st. Tako se unutar rimskih zidina i razvio harmoničan grad. zvonik iz XVII. Horvat. i poliptih Girolama da Santacrocea (1549. a sjevernu crkva Gospe od Zdravlja (1937. Istočno od kolodvora je predio Bačvice s poznatim. Kraj stadiona su bazeni. st. u samostanu se čuva oslikano romaničko raspelo (XIII. Rimski imperator Dioklecijan proveo je posljednje godine svojeg života u ogromnoj palači koju je sagradio pored grada u kojem se rodio. st. vratiju Andrije Buvine i arhitektonskih djela Jurja Dalmatinca. Bačvice). a desno se odvaja Lovretska ulica. Među brojnim vilama ističe se Galerija Meštrović. Kako su stoljeća prolazila. Od Dioklecijanove palače prema istoku. Sjeverni dio grada (Dobri. Do zgrade Instituta ostaci ranosrednjovjekovne crkvice sv. bio je ogoIjela krška površina. Istočni dio grada (Lučac. Nešto dalje prema zapadu.). st. oko 1450-1522.Frankopanska ulica. I danas se vidi ljepota peristila palače. 4. Marjan. Cesta vodi do rta Marjana. Jure.kapitalna ustanova hrvatske kulture. a podalje lijevo Arheološki muzej. Prema zapadu cesta vodi kroz predio Meje.5 km. romaničkih kuća. Sjeverno od biskupske palače je nekadašnje predgrađe Lučac s uskim strmim uličicama i slikovitim grupacijama kuća nepravilnih oblika. Kroz blok novih stambenih zgrada nedaleko od Parka mladeži je zanimljiva predromanička crkvica sv. Meštrovićev kaštelet. freska I.). ali je s razvojem Splita promijenio izgled. jedno gotičko (XV.

).. zbirku slika. U odvojeni zvonik (iz 1753. S lijeve je strane Jadranske magistrale predromanička crkvica sv. srednjovjekovne crkve sv.) smještena je galerija slikara Jurja Plančića. Na putu prema kupalištu renesansna crkvica sv. Stjepana sagrađena je u XVII. U dvjema zbirkama (Petra Ruževića i Vladimira Vrankovića) čuvaju se zanimljivi kulturno-povijesni predmeti i arhivski dokumenti. naselje i luka na sjeverozapadnom dijelu otoka Hvara. godine prije Krista.-XVIII. a s lijeve strane renesansna crkva sv. a u njoj tri. U kući Jurja Bijankinija (XIX. Kontinuitet naselja dokazuju ostaci iz rimskoga i starokršćanskog doba (mozaici pokriveni pločnikom. Na starome grobIju je romanička crkva sv. U istočnom dijelu grada je slikoviti trg Škor. god. 165.) uzidani su kameni blokovi s grčkih zidina i reljefni prikaz antičkoga broda. 45 km južno od Karlobaga. STANKOVCI. tada je okružen zidinama. U kapeli Duimičić triptih Francesca da Santacrocea (XVI. starokršćanska krstionica i crkva sv. st. 162. spaljen u vrijeme turskih napada 1571. 163. Crkva sv. Atraktivan je posjet obližnjoj uvali Rovanjska. Jurja.. lapidarij. Porrija iz XVII. a ponovno se formira u XVII. naselje 5 km jugozapadno od Bribira. poslije obnovljen i utvrđen kulom. Župna crkva Marijina Uznesenja iz 1885. STARIGRAD.se već 1294. 1956. st. Barokna župna crkva sv. 20 km jugoistočno od Benkovca. naselje u Ravnim kotarima. 164. Ističu se kuće obitelji Machiedo. podignute vjerojatno u doba turskih napada. oruđa. Banjevci./II. st. Usred grada je Tvrdalj (sagrađen oko 1520. Naseljen od rimskog doba (Argyruntum). Car Tiberije podijeljuje mu 34.Bervaldi XVI.-XVIII. naselje i mala luka na obali Velebitskoga kanala nedaleko od Velike Paklenice. u njezinoj je blizini otkrivena antička nekropola iz I. Oko crkve 20-ak stećaka. Petra sa zvonikom na pročelju i polukružnom apsidom. numizmatičku zbirku i zbirku fosila. st. Samostan ima staru biblioteku i arhiv. i XVII. keramičkih posuda i nakita. Na groblju oko crkve ima više stećaka. s ribnjakom okruženim arkadama i perivojem. Politeo. STARI GRAD. Kraj nedalekih Škorića kuća pronađeno je više starohrvatskih grobova u kojima je bilo oružja.). Lovre (poslije Gospe od Karmela). u XVI. Roka koju je dao sagraditi Hektorović 1569. U antičko doba grčka kolonija. Ivana produžena u XV. st. st. Zvonik u obliku masivne kule. st. grad u srednjoj Dalmaciji. a u njezinoj apsidi podignuta je ranosrednjovjekovna crkvica sv. Nikole s drvenim baroknim pozlaćenim oltarom (kipovi su rad A. Prvobitno naselje (Faros) osnovali su grčki kolonisti 384./XII. st. Naselje je nastalo u srednjem vijeku. 6 km jugoistočno od Splita. Jerolima s reljefom sveca (XV. Na trgu pred ljetnikovcem spomenik Hektoroviću (rad Ivana Mirkovića.) na pročelju.).). Morpolača. pod turskom vlašću. Na lokalitetu Klarića kuće otkriveno jedno od najstarijih starohrvatskih groblja (VIII. Na ostacima ranokršćanske trobrodne bazilike sv. 21 km južno od Benkovca.-35. podignut na pročeIju. naselje u Ravnim kotarima.. oblikovan u doba baroka. Nikole i sv. Dominikanski samostan osnovan je 1482. st. Lovre adaptirane su samostanske zgrade. napušteno. st. Gelineo . Petra (u vrijeme gradnje crkve u XI.. . Stari Grad se javlja pod imenom Civitas Vetus. Nedaleko od samostana je crkvica sv. st. Marije iz XV. zahvaća čitavu širinu jednobrodne građevine.). Ivana pripada tipu utvrđene romaničke crkve u sjevernoj Dalmaciji. kad je dio zemljišta u području Srebrenoga držala benediktinska opatija na Mrkanu ispred Cavtata. poslije rimsko naselje Epetium. gdje valja pogledati jednobrodnu starohrvatsku crkvicu sv. st. municipalna prava. Zbog osmanlijskih upada naselje je u XVI.). utvrđeni ljetnikovac pjesnika Petra Hektorovića s hrvatskim i latinskim natpisima. Na rtu Kula ruševina je Većke kule. STOBREČ.). st. st. Od 1205.

Olivier Francuz 1472. Od profanih zgrada unutar zidina ističu se bivša kancelarija Dubrovačke Republike građena u gotičko-renesansnom stilu. Na župnoj crkvi sv. Povijesni gradić Ston je sa svojim znamenitim bedemima i brojnim kulturno-povijesnim spomenicima jedan od najljepših primjera utvrđenoga grada i dubrovačkoga graditeljstva. s jačim utvrdama na uglovima. a ondje je i jedan od najljepših kampova na ovom području. STOMORSKA.-1506. U srednjem je vijeku bila poznata po. Crkva sv. st. Današnji Ston osnovan je 1333. Spominje se u XV. i Paskoje Miličević 1488. 166.-XVI. Osim rekreacije na vodi. kasna renesansa s trijemom u kojemu je lapidarij). gotički drveni kip sv. oko koje se nalaze ornamentirani stećci. Od 1420. je granica između mletačkoga i turskoga teritorija.. sv. Sastoji se od tri naseIja: Đonta Doli. Nikole i dr.) stajala je katedrala iz XIV.).. Doli. Franjevački samostan s gotičko-renesansnim klaustrom i romaničko-gotička crkva sv. Tu se čuva nekoliko umjetničkih predmeta: veliko slikano raspelo (rad Blaža Jurjeva Trogiranina). U sastavu sela je četverokutna kula za obranu od gusara. uzduž kanala i u uvali Prapratna. U Đonti Dolima je crkva Velike Gospe iz XVI. mlinovima i solanama. gradić i luka u južnoj Dalmaciji. st. ukrašen pleternim ornamentima.) iz doba baroka. -XIV. Naselje se razvija uglavnom od početka XVIII. ribolov i podvodni ribolov.). vrlo je pogodna za kupanje. Nekadašnji renesansni Knežev dvor proširen je i nadograđen u XIX. Iznad Stomorske.-1506. st. a sirotište 1494. st. Na brdu Starigrad sačuvani su temelji rimskoga kastruma. ubožnica 1458.). Vlaha. Martina i pregrađena romanička crkva Gospe od Lužina. u nju su uzidani starokršćanski ulomci.. slika na drvu. rad je domaće škole XV. Pred crkvom je loža zvonara s dva velika zvona (salio ih je Ivan Rabljanin 1528. 59 km sjeverozapadno od Dubrovnika. palača Sorkočević i bivša biskupija (1573. Nikole građeni su 1347. naselje na sjeveroistočnoj obali Šolte. na krajnjem sjeverozapadu Stonskoga kanala i na istoimenoj prevlaci koja spaja poluotok Pelješac s kopnom. podignuta je župna crkva Navještenja umjesto starije župne crkve Gospe od Lužina. sv. Marije (1727. st. Izvan gradskih zidina u XV. Na jugozapadnom uglu stoji najjača stonska tvrđava.. U ugostiteljskim lokalima nude se domaća jela. Stjepana (unutar nje otkriveni su temelji predromaničke crkvice). 167.. Poznatiji graditelji su: Župan Bunić 1455. (srušila se u potresu 1850. Petra i Pavla. vjerojatno uz crkvu Gospe od Lužina. a od sjeveroistočnog ugla protežu se brdom uz prevlaku i spajaju sa zidinama Maloga Stona. Mihajla (IX. od nje su se sačuvali drveni kipovi sv. srebrni okovi misala.. Mandaljene na brdu Gorica (sarkofag. između Stona i Slanoga. st. st. Vlaha (iz 1870. Škola se u Stonu spominje već 1389. gdje se spajaju s tvrđavom Pozvizd. st. koje su tvorile nepravilan peterokut. Bernardin iz Parme 1461. Oko crkve groblje s fragmentima antičkih sarkofaga. naselje na sjeverozapadnoj obali Koločepskoga kanala. najveću važnost za Ston imale su nekoć i imaju danas . Veliki kaštio. Mihovila građena je u prijelaznome romaničko-gotičkome stilu XIII. ikona Majke Božje (rad Andrea Rizza). (zgrada još postoji). STON. pregrađenoj u XIX. ranoromanička crkvica sv. st.-78.solane. Spominje se 1080. st. Prekrasnu pješčanu plažu oplemenjuju stoljetne masline. sv. Ivana i sv. sada većim dijelom u ruševinama. u pločniku crkve nalaze se nadgrobne ploče iz XV. čim su Dubrovčani došli u posjed Pelješca. st. gostima su na raspolaganju i sportski tereni. naselje 12 km istočno od Splita. a obala uz gradić. koja prema moru graniči sa Solilima. Na brdu Sv. uzidan je reljef s likom jahača. s baroknim srebrnim okovom. Taj golemi utvrđeni kompleks gradili su Dubrovčani 1333. Ston je sjedište biskupije. ostaci zidnih slika). To su crkva sv.) s vrsnim ranoromaničkim zidnim slikama (kralj-donator i likovi svetaca). osobito kamenice i drugi plodovi mora. Mihajla dobro je sačuvana predromanička crkvica sv. U selu . Istočno od njega je zid bio povučen uz obalu. Na mjestu današnje pseudogotičke crkve sv. U rimsko doba Stagnum.Žrnovica. Zaton Doli i Luka Doli. Ston je poznat i po svojim solanama. Od sjeverozapadnog ugla zidine se dižu do vrha brda Pozvizd. Na području Stona ima još nekoliko starih crkava. st. Petra s memorijalnom kapelom (vjerojatno prva katedrala Stona). Grad je bio opasan 980 m dugim zidinama. barokna crkva Gospe u Borima (Gospa s djetetom. na obronku brda Vela straža. U X.

3 km jugozapadno od Stona. Kasijana. Na seoskom groblju crkvica iz XVII. kolovoza). Franjevački samostan. kojemu je temelje 1747.Noći Sukošana. Barokna župna crkva Gospa od Blagovijesti iz XVII. maškare tipične samo za Sukošan. na zidovima ostaci zidnih slikarija iz XVI. dobila je današnji izgled u XVII. Nikole s kupolom (X. Utvrđenje za obranu naselja podignuli su Venecijanci 1631. Kasijana. 11 km jugoistočno od Zadra. Pred crkvom je grobna ploča. st. Naseljen je vjerojatno sredinom XV. uz nju staro groblje. (fragmenti s motivima pleterne dekoracije). Lužine. naselje i mala luka u istoimenoj uvali na istočnom dijelu otoka Hvara.Ruralno graditeljstvo karakteriziraju lokalne posebitosti (zatvoreni zdenci i dr. 169. 171.Zaton Doli je župna crkva sv. a danas je Sumartin. . U doba karnevala posebno su zanimljivi lužari. SUKOŠAN. U novije vrijeme muzej je suvremeno koncipiran pa su uz nekoliko vrijednih slika venecijanskoga baroka. Supetar je bio naseljen već u neolitiku (spilja Kopačina u blizini mjesta) i u antičko doba (starokršćanski . pretvorena je u apsidu mlađe renesansne crkve. Na rtu Bribirčina ruševine srednjovjekovnog utvrđenja koje su podignuli knezovi Bribirski. st. podignuta vjerojatno u XI. SUPETAR. U Ponikvama je Ijetnikovac dubrovačkih vlastelina Đurđevića. sačuvan je samo dio. na dovratnicima i na pročelju ugrađeni fragmenti pleterne dekoracije. zaštitnika Sukošana (13. Bogomolje. do danas u sakralnoj funkciji. naselje na jugoistoku PeIješca. nase1je 16 km zapadno od Sućuraja. naselje i lučica u prostranom zaljevu (Luka Sukošan). uz cestu. kamenice za u1je. Gudnja kultura). st. crkvica sv. Na otočiću u zaljevu ostaci ljetnikovca zadarskih nadbiskupa iz XV. zaselak u istoimenom zaljevu na jugoistočnoj obali poluotoka Pelješca. koji su se ovdje naselili 1573. Jurja s kraja XII. st. Vezani su i uz Blagdan Sv. Na grobIju zaseoka Metohija. Sve donedavno oaza mira. 170. U spiIji Gudnji na brdu Poraču nađena je slikana keramika mlađeg neolitika (tzv. Petra i Pavla s fragmentima starokršćanske plastike. st. Ante (iz 1664. osnovale izbjeglice pred Turcima iz Makarskoga primorja (jedino štokavsko mjesto na otoku Braču). uzidano je više pleternih ulomaka iz starije crkve. SUĆURAJ. i dr.5 km sjeveroistočno od sela. Organiziraju se i zabavni programi . grad i luka na sjevernoj obali otoka Brača. U mjestu se njeguju stari običaji. višebojnih pomorskih karata crtanih rukom (portulanea) izloženi i zlatarski predmeti. prema kronici noseći kamenje na svojim ramenima. u kojoj je franjevački samostan s većim posjedom djelovao kao neki antički sveti prostor (temenos). ima arhiv i muzej. st. Sumartin su oko 1645. Prapratna. U romaničko-gotičkoj monumentalnoj crkvi Gospe od Lutina. st. podignut je masivni zvonik iznad predvorja. Držana zavjetnom crkvom pomoraca. novouspostavljeni samostanski grb. Od samostana augustinaca. U selu su sačuvane najstarije jednostavne kuće prekrivene kamenim pločama. iz XV..st.). SUMARTIN. vrata otoka Brača. st. U XIX. lokalitet u Stonskome poIju. st.). st. Ponikve. Kraj puta je crkvica sv. 4 km zapadno od Stona.. st. Župna crkva sv. srednjovjekovna kapelica. s gotičkim natpisom.) slikoviti trg. uz Supetar i Bol. Na području Glavica iznad naselja je predromanička crkva sv. postavio najizdavaniji hrvatski pisac fra Andrija Kačić Miošić. Na brdu iznad zaseoka ruševina srednjovjekovne crkvice. naselje i luka u istoimenoj uvali na jugoistočnoj obali otoka Brača. etnografska zbirka i dr. vaIjak za tiještenje maslina. Pred baroknom crkvom sv. 168. Oko 3. Filipa i Jakova iz XII.

U neposrednoj je blizini špilja s neolitičkim nalazima. 3 km sjeverozapadno od Biograda na Moru. st. U crkvi je oltarna slika Gospa od Ružarija. st. Obalni pojas uz naselje je pošumljen (alepski i primorski bor). U kući Definis nalazi se zbirka namještaja i umjetničkih predmeta iz početka XIX. SVETA NEDJELJA (Sveta Nedilja).. Barokni zvonik podignuo je potkraj XVIII. Do turskih provala naselje je bilo luka benediktinskoga samostana u Rogovu. 12 km jugoistočno od Hvara. SUTIVAN (Stivan). otok u središnjem dijelu Korčulanskoga kanala. 7 km zapadno od Supetra. st. Roka nalaze sjeveroistočno od sela. napuštenog potkraj XVIII. st. iz doba baroka ljetnikovac s perivojem pjesnika Jerolima Kavanjina (XVII. i XVIII.).. st. na nekad močvarnu zemljištu. Luke iz XI. u kojoj je poslije bilo obitavalište augustinaca. prije Krista) čuvena bitka između Cezarova i Pompejeva brodovlja. u njemu se vršila primopredaja dužnosti talijanskih namjesnika za Dalmaciju i Albaniju.-XVIII. napušteno 1798. Jeronima vrsna barokna slika nepoznata venecijanskog majstora. st. današnja barokna crkva sagrađena je 1679. U župnoj crkvi sv. rad srednjotalijanske škole iz XVII. Današnje selo podignuto je nakon povlačenja Turaka u XVII. u čijoj se blizini odigrala ( 47.) građena je 1733. st. st. a u kapeli na groblju Raspeće Jurja Plančića iz 1924. st. Na oltaru sv. Na groblju nekoliko nadgrobnih spomenika.. U njoj su slike domaćega baroknog slikara Feliksa Tironija i barokna oltarna pala nepoznata venecijanskog slikara iz XVIII. st. U uvali Mostir su ruševine dominikanskog samostana. U župnoj crkvi su romaničke freske iz XIII. Eufemiji spominje se od 1349. Renesansna župna crkva iz XVI. U dnu uvale. 176. naselje na južnim padinama otoka Hvara. Crkva sv. Župna crkva posvećena sv. st. sagrađena crkva sv.-XII. barokni je i perivoj Ilić. st. U neposrednoj blizini je predromanička crkvica sv./XVIII. na pročelju je sunčani sat. podignutog u XVI. crkvama južnoga hrvatskoga primorja. naselje na obali Pašmanskoga kanala. Mihovila iz XVIII. naselje i luka na krajnjem zapadnom dijelu sjeverne obale otoka Brača. st. od južne obale otoka Hvara razdvaja ga Šćedranski kanal.. Župna crkva s monumentalnim stubištem (na ostacima bazilike iz V. st. 2 km sjeverno od Preka. Jerolim u pustinji Baldassara d'Anne i slika mletačke slikarske škole iz XVII.). U crkvi se čuva monumentalno drveno raspelo s kraja XIV. Donji Humac. djelo je Tome Rosandića. 172. Područje na kome se nalazi Sveta Nedjelja hvarski Statut iz 1331. Iz doba renesanse je kuća NataliBožičević. Ivana. nase1je u unutrašnjosti otoka Brača. Spiridona nalazi se oltarna slika Sv. s prostranim parkom i kapelom primjer je baroknoga dvorca venecijanskoga tipa. Na otoku ima nekoliko pretpovijesnih gomila. s portretima i skulpturama. . 173. Ljetnikovac zadarske plemićke obitelji Lantana iz 1686. SVETI FILIP I JAKOV.. naziva Plaže. naselje i lučica u istoimenoj uvali Zadarskoga kanala na središnjem dijelu istočne obale otoka Ugljana. U uvali Rake ostaci mozaika koji su pripadali rimskoj ladanjskoj vili. Uz cestu prema Donjem Humcu predromanička crkva sv. čiji se ostaci s očuvanom ranoromaničkom crkvom sv. ŠĆEDRO. st. zapravo je pregrađena gotička crkva.sarkofazi uz crkvicu na groblju). park s drvoredom palma. st. proširena 1887. poslije je barokizirana. radova Supetranina Ivana Rendića.). 9 km južno od Supetra. Uz obalu je kaštel obitelji Marjanović (1777. . 174. Mauzolej obitelji Petrinović. Ilije koja tipologijom pripada.Čini se da je Šćedro identičan s antičkim otokom Tauris. od koje potječu natpis i grb rogovskoga opata Petra Zadranina (druga polovica XIV. SUTOMIŠĆICA. Pavao Bruttapelle. 175. i starokršćanske crkve pregrađivane u srednjem vijeku. Očuvani su temelji starokršćanske crkve unutar koje je 1579. god.

177.ŠIBENIK grad i luka u sjevernoj Dalmaciji, nedaleko od ušća Krke u Šibenski zaljev koji je uskim prolazom spojen sa Šibenskim kanalom; Šibenik se prvi put spominje 1066. u ispravi kralja Petra Krešimira IV. koji boravi u utvrđenom kaštelu sv. Mihovila, danas Sv. Ana. Venecijanci drže Šibenik 1116.-24. i 1125.-33. Ugarsko-hrvatski kralj Stjepan IV. daje mu autonomiju 1167. Nakon kraće bizantske vladavine (do 1180.) gradom vladaju naizmjence ugarskohrvatski kraljevi, Venecija, bosanski kralj Stjepan Tvrtko i herceg Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Ponovno je pod vlašću Venecije 1412.-1797. Otada pa do 1918. (osim razdoblja francuske okupacije) nalazi se, zajedno s ostalom Dalmacijom, pod Austrijom. Na kraju I. svjetskog rata okupirala ga je Italija, ali je po odredbama Rapalskog ugovora (1920.) vraćen matici zemlji. - Šibenik je rodno mjesto humanista J. Šižgorića (oko 1420.-1509.), A. Vrančića (1504.-1573.) i F. Vrančića (1551.-1617.) i dr. Između pristana i Poljane lijevo je crkva sv. Frane s franjevačkim samostanom. U jednobrodnoj gotičkoj crkvi (iz XIV. st.) bogato rezbareni kasetirani strop (XVII. st.), oltari koje je, po nacrtima Jerolima Mondelle, izveo u Veneciji 1635. Iseppo Ridolfi. U samostanskoj zbirci ima veći broj rukopisnih kodeksa (najstariji iz XI. st.), inkunabula i starih knjiga. Na zapadnoj strani Poljane je zgrada kazališta. Lijevo od nje u Zagrebačkoj ulici je parohijska crkva, prvobitno crkva benediktinskoga ženskog samostana (1390.); zvonik na preslicu (iz kasnog XVI. st.), jedan od najljepših zvonika tog tipa na hrvatskoj obali. Nešto podalje u istoj ulici nalazi se crkva sv. Ivana Krstitelja (nekad crkva Sv. Trojstva, pregrađena poslije 1485.); uz nju je prigrađeno vanjsko stubište (izveo Ivan Pribislavljić 1460.). U blizini se nalazi Nova crkva, građena u doba prijelaza iz gotike u renesansu; zvonik je 1742.-59. gradio Ivan Skoko. Kasetirani oslikani strop u crkvi (1623.-32.) izveli su Jerolim Mondella i suradnici, a freske Mihovil Parkić (1619.) i Antun Moneghin (1628.). U produžetku Zagrebačke ulice (u kojoj ima nekoliko starih patricijskih kuća) je najstarija jezgra grada, koja se nepravilnim rasporedom ulica prilagođuje nagibu brežuljka s tvrđavom sv. Ane, najstarijom šibenskom obrambenom građevinom (pojačanja u XVI. i XVII. st.); s tvrđave, ispod koje je gradsko groblje, pruža se izvanredno lijep pogled na grad i okolicu. U tom dijelu grada je gotička palača Fosclo, palača Orsini (od 1455. u posjedu Jurja Dalmatinca) s bogatim portalom, crkva sv. Lovre (barokna građevina iz 1677.-97.; u samostanskoj zbirci slika Jurja Ćulinovića i, na obali, crkva sv. Dominika. Prema središtu grada put vodi na trg pred katedralom sv. Jakova. Na trgu je spomenik Jurju Dalmatincu (rad Ivana Meštrovića). Gradnja katedrale, najmonumentalnije građevine prijelaznog stila iz gotike u renesansu na istočnoj obali Jadrana, započela je 1432.; posvećena je tek 1555. Nakon nekoliko graditelja iz venecijanskih krajeva, za protomagistra je postavljen graditelj i kipar Juraj Dalmatinac (signatura na pilastru kora između dva anđelčića), koji je na njoj radio uz prekide do smrti (1475.). On je dovršio donji dio građevine, izveo apside s frizom portretnih glava (71) i baptisterij (1452.) ispod južne apside, prvobitnoj koncepciji dodao kratki poprečni brod i projektirao kupolu. Najbliži mu je suradnik bio Ivan Pribislavljić. Nakon Jurjeve smrti gradnjom upravlja Nikola Firentinac. U to su vrijeme izgrađeni svod crkve i kupola, primjenom jedinstvenog sustava svedenih, međusobno utorenih kamenih ploča. Iznad pobočnih kapela (sa svake strane šest) izgrađena je galerija. U prvoj je kapeli s desne strane epitaf Jurja Šižgorića (1456., rad Jurja Dalmatinca), u prvoj kapeli s lijeve strane sarkofag Ivana Stafilića iz XVI. st. Na oltaru sv. Križa je raspelo (rad Jurja Petrovića iz 1455.), na oltaru sv. Fabijana i Sebastijana slika Filippa Zaninbertija s početka XVII. st. Propovjedaonica, rezbarena u drvu, rad je Jerolima Mondelle (1624.). Stupići na ogradama pjevališta rad su Nikole Firentinca, a statusa jednog od dvojice proroka (Elizeja) djelo je Pavla Gospodnetića iz 1595. Glavni je oltar iz 1638. Iz južne apside jedne stube vode u sakristiju (u njoj rezbareni ormari, rad Jerolima Mondelle), a druge u krstionicu, rad Jurja Dalmatinca. Na trgu, preko puta sjeverne strane katedrale, nalazi se Gradska loža, nekad sjedište gradskog vijeća, podignuta 1533.-42. Nasuprot apsidama katedrale je crkvica sv. Barbare (1457. -61., graditelj Ivan Pribislavljić); u njoj je Zbirka crkvene umjetnosti (dva poliptiha: Blaža Trogiranina i Nikole Vladanova). Na obali se na katedralu naslanja stara biskupska palača (1439.-41.) s kasnogotičkim dvorištem (u prizemlju portik). Uz nju su sačuvana stara Morska vrata, ulaz u grad s obale. Na obali je i nekadašnja Kneževa palača (sada Muzej grada Šibenika sa zbirkama arheoloških nalaza, arhivalija, numizmatike). Na obali je i kasnorenesansna crkvica sv. Nikole s kasetiranim stropom (1762.). Od Poljane

put vodi uzbrdo do tvrđave Šubićevac; dalje uzbrdo prema sjeverozapadu najviša šibenska tvrđava, Sv. Ivan (125 m). Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku, trobrodna je bazilka s tri apside i kupolom ( visina unutrašnjosti je 32 m ). Konstrukcija je katedrale započeta u venecijanskom gotičkom stilu, ali je dovršena u stilu toskanske renesanse. Gotovo je 15 desetljeća prošlo od trenutka kada je donesena odluka o gradnji katedrale 1402. do njenog posvećivanja 1555. Gradnja je početa 1431 na mjestu gdje je ranije postojala manja katedrala tako da se u gradnji nove katedrale koristio materijal ranije postojeće crkve. Kamen za gradnju donosio se s Korčule, Suska, Brača, Raba i Krka. U prvoj fazi gradnje sudjelovali su talijanski majstori Francesco di Giacomo, Lorenzo Pincino i Pier Paolo Bussato, zajedno s domaćim majstorima klesarima Andrijom Budčićem i Grubišom Šlafčićem (uzdužni zidovi i oba portala ). 1444. godine gradnju preuzima Juraj (Matejev) Dalmatinac. Pod njegovim vodstvom nastaju pobočne lađe, svetište, apside ukrašene frizom od 74 glava ( smatra se da su to portreti eminentnih građana Šibenika) i sakristija. Nikola Firentinac je nastavio gradnju (završetak pobočnih lađa, kupola i projekt krovišta - kamenih svodova). Nakon smrti Nikole Firentinca 1505.godine, gradnju su katedrale konačno završili Bartolomeo i Giacomo de Mestre. Ovaj jedinstveni sakralni spomenik iznimno je interesantan primjer kao jedina građevina koja nema zidarskih elemenata, i gdje su zidovi, svodovi i kupole konstruirane jedinstvenom metodom (koju je prvi upotrijebio Juraj Dalmatinac ) gdje se naknadno, u cjelinu slažu precizno isklesani kameni djelovi, metoda koja je korištena u tesarskom zanatu. Rezultat je sklad kamene cjeline, metode slaganja, i apsolutne harmonije unutrašnjosti i vanjskog volumena katedrale. Tehnika gradnje najbolje se očituje u zabatu glavne fasade (forma trolista) kao jednom od najstarijih u Europi i kao jedinom koji se prirodno nastavlja kao dio trobrodnog tlocrta crkve u harmoniji s oblikom i veličinom svodova. Unutar katedrale, u lađama se nalazi nekoliko oltara, a iznad pobočnih lađa su dva reda galerija. Križ na oltaru Svetog Križa iz 1455.godine, remek-djelo je Juraja Petrovića. Na oltaru Sveta Tri kralja nalaze se dva mramorna reljefa koji prikazuju anđele, rad Nikole Firentinca i slikara Bernardina Riccija. Kip proroka remek-djelo je Pavla Gospodnetića iz 1594. godine. Rezbarena propovjedaonica remekdijelo je Jerolima Mondela ( 1624 ). Na oltaru Svetog Fabijana i Svetog Sebastijana slika je Filipa Zaninbertia. Glavni oltar Majke od Suza datira iz 1630. godine. Dok se šećete pored nadgrobnih spomenika možete uočiti epitaf Jurja Šišgorića, rad Andrije Alesija (1454) prema crtežu Jurja Dalmatinca, spomenik biskupu Spignaroli (A. Nogulović) i sarkofag Ivana Stafilića. Šibenska je katedrala dobila status Zaštićene svjetske baštine pod patronatom UNESCO-a 2000.godine. Bilice, naselje 4 km sjeverno od Šibenika. Na položaju Dedića Punta pronađeni su ostaci rimske ladanjske vile i starokršćanske bazilike. Danilo, područje triju sela (Danilo Gornje, Danilo Biranj, Danilo Kraljice) u šibenskome zaleđu, 15-ak km istočno od Šibenika. Važna nalazišta iz prapovijesnoga, antičkoga i ranohrvatskoga doba. Usred danilskog po1ja, na položaju Bitinj, otkriveni su ostaci nase1ja iz mlađega kamenog doba (zemunice). Na brežuljku Gradina su ostaci nase1ja iz že1jeznoga i rimskog doba, ilirski Rider (32 suhozidne pravokutne kuće, dijelom usječene u stijenu). U rimsko doba nase1je nastavlja život (municipium Rider), a podno njega razvilo se novo naselje; veliki stambeni sklop s otvorenim prostorom u središtu i termama na čijem je prostoru podignuta starokršćanska bazilika. U zaseoku Biranj nađeni su ostaci građevina, natpisi i grobovi iz rimskog doba, te re1jef Dijane, Merkura i Pana. Uz crkvu sv. Petra otkriveni su teme1ji starije građevine, ulomci crkvenoga namještaja urešeni pleterom i ranosrednjovjekovni natpisi. Oko crkve nalazi se više stećaka. Donje Polje, nase1je 3 km jugoistočno od Šibenika. Na položaju Grušine (Morinje) nalaze se antički ostaci prostrane ladanjsko-gospodarske zgrade. Na groblju kraj crkve sv. Lovre pronađeno je više rimskih nadgrobnih natpisa, starohrvatski grobovi s nakitom. Na položaju Kosa otkriveno je i istraženo starohrvatsko grob1je iz IX.-X. st. (130 grobova). Do danas, potpuno ili u ruševinama, očuvale su se romaničko-gotičke crkvice sv. Mare, Gospe od Griblja, sv. Silvestra, sv. Jurja i sv. Lovre.

Jadrtovac, nase1je na obali istoimenoga kanala i zaljeva Morinj, 8 km jugoistočno od Šibenika. Na položaju Vrutci ostaci starokršćanske crkve. Od kaštela obitelji Andreis iz XVI./XVII. st. očuvao se dio zidina sa zupcima kruništa i jedna kula, pretvorena u kuću primorskoga tipa. Crkva posvećena sv. Mariji sagrađena je u XVII, a proširena u XVIII. st. Glavni kasnobarokni oltar, s očuvanom originalnom polikromijom, potječe iz 1790.; iz istoga vremena slike Blažene Djevice Marije i sv. Jurja. 178. ŠIPAN, najveći otok u skupini Elafitskih otoka, 17 km sjeverozapadno od Dubrovnika; Pod današnjim imenom otok se prvi put spominje 1371. U Šipanskoj Luci otkriveni su ostaci rimske vile. Iz srednjega je vijeka više arhitektonskih spomenika: ruševine crkve sv. Petra na Veljem vrhu (XI. st.), crkvica sv. Ivana s freskama (XI. st., proširena u XV. st.) u Šilovu Selu, te unutar sklopa benediktinskoga samostana u Pakljenoj predromanička crkva sv. Mihovila iz XI. st., romaničko-gotička kuća, gotička kula i renesansna crkva sv. Duha iz 1569. U XV. st. na Šipanu ljetnikovce podiže dubrovačka vlastela. U Šipanskoj Luci, gdje su u kasnogotičkoj župnoj crkvi sv. Stjepana slike Pantaleonea (druga polovica XV. st.), ističe se ljetnikovac obitelji Sorkočević (XV. st.). U XV. st. sagrađen je iznad Šipanske Luke gotički knežev dvor s biforama na pročelju (nad gotičkim dvorišnim vratima natpis iz 1450.). U Suđurđu je utvrđeni dvorac koji je 1539. sagradio Tomo Stjepović-Skočibuha; njegov sin Vice podignuo je uz dvorac visoku kulu (1577.). Između Šipanske Luke i Suđurđa su ruševine ljetne rezidencije dubrovačkih nadbiskupa; u njoj je povremeno boravio i humanist Lodovico Beccadelli (1501.-1572.), prijatelj Michelangelov. U Renatovu su ruševine manjega zamka u kojemu je, prema predaji, boravio napuljski kralj Renato Anžuvinski (XV. st.); nađen je grb s natpisom »Renatus rex justus«. 179. ŠKRIP, nase1je u unutrašnjosti središnjeg dijela otoka Brača, 2 km južno od Splitske. Uokolo srednjovjekovnoga građevnoga sklopa s kulom kaštela Radojkovića očuvane su monumentalne prapovijesne zidine. Donji dio kule ostaci su rimskoga mauzoleja. Uz kaštel Cerinića nalaze se sarkofazi iz starokršćanskoga doba, a u okolici su kamenolomi iz rimskoga doba. U kamenolomu Rasoke u živoj stijeni uklesan je reljef Herakla (III-IV. st.). Ranosrednjovjekovna crkva sv. Duha na groblju više je puta pregrađivana. Usred sela je 1618. sagrađen veliki kaštel obite1ji Cerineo-Cerinić (u njemu je Brački muzej) , a do njega je barokna župna crkva s bogato ukrašenim pročeljem. Na oltarima su četiri slike Jacopa Palme ml. 180. ŠOLTA, otok u srednjodalmatinskom arhipelagu zapadno od otoka Brača; Otok prvi put spominje Pseudoskilaks (IV. st. prije Krista) pod imenom Olyntha. Rimljani ga nazivaju Solenta, a u splitskom statutu (XIV. st.) naziva se Solta. Na otoku ima tragova naselja iz pretpovijesnog doba (utvrda Gradac) i iz rimskog doba (Rogač, Grohote, Nečujam). Kad su Slaveni i Avari početkom VII. st. razorili Salonu, dio solinskih stanovnika prebjegao je na Šoltu. U srednjem vijeku otok su više puta napadali Omišani (1240.) i Venecijanci (1387. i 1418.). Srednjovjekovnih spomenika ima na lokalitetu Sveti Mihovil u grohotskom polju, u Donjem Selu, Nečujmu i Stomorici iznad Stomorske (benediktinski samostan). Poslije pada Klisa (1537.) otok naseljavaju bjegunci s kopna. 181. TISNO, naselje na istočnoj obali otoka Murtera, a dijelom na susjednom kopnu (Tišnjanski poluotok), 29 km sjeverozapadno od Šibenika; Spominje se od 1474. Župna crkva iz 1548. barokizirana je 1640., a dograđena 1840.; zvonik su 1680.-84. gradili domaći graditelji. Ostale crkvice su iz XVII. st. U Ivinju, zaseoku na kopnu, srednjovjekovna crkva sv. Martina. 182. TKON, naselje i lučica na južnom dijelu istočne obale otoka Pašmana; 752 stan. Župna crkva sv. Tome sagrađena je 1742. Na glavnom je oltaru slika Majke Božje koja se pripisuje zadarskome slikaru Petru Jordaniću s kraja XV. st. Tkon je slikovito mjesto nasuprot Biogradu na Moru. Samostan na Ćokovcu jedini je aktivni benediktinski

doživljava snažan gospodarski uspon. st. prvobitno na otoku. koje su tijekom stoljeća oduševljavale namjernike i putopisce. U starom naselju Jurjevgrad ostaci srednjovjekovnog utvrđenja i crkva sv. Posjeduje bogatu sakralnu zbirku. naseljen je kasnije.. God. Tu djeluju u XIII.od romaničkoga dvorišta do suvremeno opremljenih interijera. st. 1242.-XV. započinje dugo razdoblje venecijanske vladavine. Na susjednom otoku Čiovu razvilo se novo naselje u doba ratova s Turcima. Naselje. utvrđeni samostan benediktinaca glagoljaša podignut 1125. Ćokovac. U III. kipari i graditelji Ivan Budislavljić. a s Čiovom pokretnim mostom. Stariji. U doba doseljenja Hrvata u grad se sklanjaju izbjeglice iz razorene Salone. Zidine oko grada porušene su početkom XIX. povjesničar Ivan Lučić. Pasika. U XIII.samostan u Hrvatskoj.). grad i luka na obali Kaštelanskog zaljeva. st. Na uzvisini Gardun bio je rimski Tilurium. Romanička jednobrodna crkva sv. bjegunci iz susjednih sela na kopnu. st. Gradsko područje širi se i na sjevernu obalu Čiova. dobiva biskupiju (ukinuta 1828. naselje na južnom rubu Sinjskog polja.od 1997. Nastao na raskrižju rimskih cesta prema Naroni i Bosni. plaća danak hrvatskim vladarima. st. U prošlosti. na desnoj obali rijeke Cetine. koje se u doba rimskog vladanja razvija u jaku luku. sa susjednim kopnom spojena je kamenim mostom. vraćen je matici zemlji. Istočno od sela također srednjovjekovna crkvica. God. Kaštel se spominje u VI. upisana u UNESCO-ov registar spomenične baštine . U samostanu su ostaci romaničke arhitekture. o gradnji refektorija i grbovi opata. st. majstor Radovan. istočni dio grada razvio se oko glavnoga trga s katedralom. Matej Gojković. umjetničkih djela. st. Radovanov portal. među njima se ističe Mladen III. Trogir je bio jedan od najistaknutijih kulturnih središta Dalmacije. glagoljski natpis iz 1517. Nikola Firentinac. humanisti Petar i Koriolan Cipiko i Fran Trankvil Andreis. TROGIR. i XVI. Kuzme i Damjana pregrađena je u gotičkim oblicima. Stara gradska jezgra smještena je na otočiću između Čiova i kopna. U XI. 14 km jugoistočno od Sinja. 1420. prijatelj Erazma Rotterdamskog. unutar zidina koje je Venecija u XV. na lijevoj obali Cetine. Marka. izgradivši dvije još i danas sačuvane utvrde: kaštel Kamerlengo i kulu sv. umjetničke zbirke. a zbog strateške važnosti njime se koriste Mlečani još krajem XVII. st. u XV. st. prije Krista grčko naselje Tragurion. Od IX. Glavni portal s kipom Madona na prijesto1ju s djetetom potječe s početka XV. Neponovljiva povijesna jezgra. 1123. izvornih zdanja i lijepih ulica u Trogiru će upoznati raskošnu i slojevitu baštinu . Trogir je u pravom smislu grad-muzej. dva gotička portala. ondje je našao utočište kralj Bela IV. osnovali su u XVI. st. st. pošto su Biograd porušili Mlečani. Zapadni dio.formirala se u razdoblju XIII. TRILJ. svetište s križnorebrastim svodom. st. (osim razdoblja francuske vladavine 1806. naselje i luka na malom poluotoku. u XVII. st. st. osvajaju ga i gotovo do temelja razaraju Saraceni. Stara jezgra grada na otočiću . st. 183.) pod Austrijom. a 1107. 185. nude trogirskome turistu divotu koju kao prikladan suvenir personificira reljef Kairosa. ugarsko-hrvatski kralj Koloman priznaje mu autonomna gradska prava.). 4 km zapadno od Vodica. obnovila.-14. Ivan Duknović (rodom Trogiranin) i Blaž Jurjev Trogiranin. 1918. bježeći pred Tatarima. kasnosrednjovjekovno groblje sa stećcima. Andrija Aleši. st. Sa sjeverne strane u grad se ulazi kroz kasnorenesansna . u XV. nasuprot otočiću. 184. Naglim usponom obližnje Salone Trogir gubi prijašnje značenje. i XIII. U crkvi se nalazi vrijedno slikano raspelo nepoznatoga gotičkog slikara. God. i XIV. Na obronku brda Borinovac. Ljubitelji kulturno-povijesnih spomenika. TRIBUNJ. gotička bifora. Sačuvani su neznatni ostaci obrambenog zida izgrađena za venecijanske vladavine. Trogir se brzo oporavlja i u tijeku XII. Nikole iz 1452. koga natpis na nadgrobnoj ploči u trogirskoj katedrali zove »štit Hrvata«. Nakon pada Venecije 1797. Trogirani najčešće biraju za svoje bribirske knezove Šubiće. Trogir je do 1918. 27 km zapadno od Splita. (1348. God.

-1610. kipovi.. s figurama Navještenja (majstor Mavro).Štandarac (1605. Petra (barokni glavni oltar).). Gradio ju je 1468. Uskim i slikovitim ulicama s nekoliko lijepih palača (barokna palača GaranjinFanfogna. najznačajniji sačuvani rad Andrije Alešija. st. u novije vrijeme u crkvi je Pinakoteka: slike (XIV. remek-djelom majstora Radovana najznačajnijim . Zapadno od palače Lučić je samostan i crkva sv. gotičke korske klupe (Ivan Budislavljić. koja se sastoji od velike . Lovre (XIII. u njoj reljef Pravda (Nikola Firentinac.) Matej Gojković. Mihovila. a na stupovima i oltarima slike Augustin Kažotić (Jacopo Palma ml. majstor Radovan uz pomoć suradnika. Sjevernu stranu trga zatvara trobrodna katedrala sv. st. Kroz predvorje se dolazi do glavnog ulaza. već i u centralnoj Europi. Renesansni zvonik građen je 1598. Na južnoj strani trga je gradska loža iz XV. a između nje i kaštela klasicistička glorijeta iz doba francuske okupacije. Na gradskome groblju 2 km sjeveroistočno od Trogira nalazi se reljef Boga Oca (Nikola Firentinac). U katedrali su osmerokutna kamena propovjedaonica iz XIII.) u stilu kasne renesanse. jednobrodna gotička građevina iz XIV. Portal crkve je djelo majstora Nikole iz 1372.. Visoka kula kaštela nadograđena je na stariju genovsku kulu iz 1380. st. st. Nikole. Meštrović). Sebastijana na fasadi vjerojatno djela Nikole Firentinca). st. U crkvi je grobnica obitelji Sobota (Nikola Firentinac. stoljeću prije nove ere. U sjevernom brodu je kapela bl. st. okružena zidinama.). renesansnog i baroknog perioda.). a dva kipa Ivana Duknovića (Sv. Iznad vrata reljef Krštenje Kristovo. st.) crkve sv. U samostanskoj zbirci čuva se reljef Kairosa. s baroknim oltarima.).. Među predmetima katedralne riznice ističu se bjelokosni gotički triptih i više srednjovjekovnih iluminiranih kodeksa. srušene u bombardiranju 1944. Duknović) i male palače međusobno odvojene ulicom.). Trogir su osnovali grčki kolonisti s otoka Visa u III. Na jugozapadnom kraju otočića je kaštel Kamerlengo. najstarija trogirska crkva sačuvana u izvornom obliku. Polaganje u grob i Sveta Magdalena (Padovanino) i dr. gotičkog. gdje je romanička crkva sv. najljepši spomenik renesanse u Dalmaciji. što ga je izveo 1240. 1607. 1471. i Sv. oko 1470. Ivan Evanđelist). Barbare (XI. st. U dnu predvorja je krstionica iz 1467. u samostanskoj zbirci gotički poliptih (Blaž Trogiranin).) s crkvom sv. na srednjim žanr-prizori koji simboliziraju pojedine mjesece. U luneti reljef Rođenje Kristovo. Idući dalje obalom uz kameni stup za zastavu .. a u unutrašnjosti oltar s kipom sv. st.-XVII. Sjeverno od kaštela je okrugla kula sv.) i slika Obrezanje Isusovo (Jacopo Palma ml. Ivana Krstitelja (XIII. Na vrhu zvonika su kipovi četvorice evanđelista (Allesandro Vittoria. Na vanjskim pilastrima su likovi svetaca. a na unutrašnjim stupićima nižu se prizori iz lova i likovi fantastičnih životinja uokvireni bujnom biljnom dekoracijom. Na toj antičkoj jezgri leži povijesna jezgra Trogira. Zapadnu stranu trga zatvara palača Cipiko. 1439. reljef Oplakivanje Krista (Nikola Firentinac. iznad kojih stoje likovi Adama i Eve. desno je ženski benediktinski samostan (utemeljen 1064. Dalje obalom dolazi se do renesansnih gradskih vrata. u crkvi je grobnica obitelji Cipiko. završni kat izveo je Trifun Bokanić (1592.).-XV. Portal flankiraju figure lavova. 1469. koji je nekoć bio spojen s gradskim zidinama. Radovanova portala. te brojne građevine i palače iz romaničkog. Nikola Firentinac. Najznačajnija građevina je trogirska katedrala s portalom zapadnih vratiju. s romaničkom fasadom prema trgu. 1599.gradska vrata (XVII. st. st. kodeksi. Ivana Ursinija. Sebastijana (kipovi Krista i sv. Toma iz 1508. Iza lože je trobrodna ranosrednjovjekovna crkvica sv. XVI. nekoć renesansna crkvica sv.. Marka iz XV.) s lijepim portalom i dvorištem.). Na suprotnoj strani trga je gradska vijećnica iz XV. romanička Majka Božja s djetetom.. koji je najbolje sačuvan romaničko-gotički grad ne samo na Jadranu. Uz ložu je gradski toranj sa satom.-97. koji je s majstorom Stjepanom podignuo i drugi kat u oblicima kićene venecijanske gotike.). Trogirska srednjovjekovna jezgra.) i reljef s figurom bana Berislavića (I. 1458. st. Sjeverozapadno od samostana diže se osamljeni zvonik (1595. st. objedinjuje dobro sačuvan dvorac i kulu. najznačajnijeg dijela romaničke plastike u Dalmaciji. Dominika.portal (I.. Uz gradsku vijećnicu vodi ulica do obale. u gotičkom dvorištu grbovi i kamena glava (po predaji lik klesara Mateja Gojkovića). proširen u XVI. st. Ivana Krstitelja i iznad njega reljef Sveti Jerolim u spilji.).) dolazi se do renesansne palače Lučić (1604.) s ostacima srednjovjekovnih zidina.). Ranogotički prvi kat zvonika dovršio je (1422. lapidarij) dolazi se na Narodni trg. Današnji izgled kaštel je dobio u XV. iznad baroknoga glavnog oltara ciborij iz XIV. U sakristiji su slike Sveti Jerolim i Sveti Ivan Krstitelj (Gentile Bellini) i kasnogotički ormar (rad majstora Grgura Vidova. Desno ulica vodi do renesansne crkve sv. sada Gradski muzej. slikano gotičko raspelo i dr.

Kate. 189. i nekoliko srednjovjekovnih nadgrobnih ploča. a 1736. Bogat je egzotičnim biljem. 187. st. te starokršćansko groblje s bazilikom i oratorijem (VI. 10 km jugozapadno od naselja Lastovo. st. naselje i luka na obali Pašmanskoga kanala. osobito u sjeverozapadnom dijelu. U zaseoku Pašalići renesansna crkvica sv. Naselje se pod današnjim imenom spominje 1434.gotičkom stilu potkraj XIII. 188. u crkvici glagoljska nadgrobna ploča iz XV. UBLI. st.). 1761 stan. kamforovac) ukrašen je kamenim stupovima. Naseljen u antičko doba (rimski grobovi). UGLJAN otok u zadarskom arhipelagu. st. Crkva sv. .). ljetnikovac je pregrađen nakon potresa 1667. Nastanjeni u antičko doba. Mihovila i crkva sv. sa sarkofazima. jedinstveni primjerci te vrste u Europi. . 191. TUČEPI. Trsteno je jedno od najljepših mjesta na dubrovačkom području. U rimsko doba gusto naseljen. Potkraj XV. U XVIII. Župna crkva. makarske obitelji Ivanišević i Lučić-Pavlović uz more grade barokne vile. U kapeli Gospe od Snijega nalazi se oltarna slika Majka Božja s djetetom Pietera Coecke van Aelsta (XVI. 190. Na brdu iznad luke ruševine su srednjovjekovne tvrđave. Usred naselja je crkva Gospe od Karmena (renesansni glavni oltar s grbom obitelji Gundulić). ljetnikovac opata Grubišića danas je hotel Kaštelet. 8 km zapadno od Trpnja. sagradio je Ivan Gučetić ljetnikovac u gotičko-renesansnome stilu s kapelom i perivojem (1494.-VI. TURANJ. a posebno se ističe arboretum. st. st. To je najstariji uređeni renesansni perivoj u Dalmaciji (prema natpisu iz 1502. Današnja naselja osnovana su u srednjem vijeku. U uvali Velo jezero otkriveni su temelji starokršćanske bazilike iz V. st. st. Duba Pelješka. Perivoj (arboretum) s egzotičnim raslinjem (gorostasne platane. naselje 24 km sjeverozapadno od Dubrovnika.) s drvenim baroknim oltarom.). Na nadvratniku srednjovjekovne crkvice na lokalitetu Tukljača spominje se pleme Mogorovića. Srednjovjekovno naselje stradalo za turskih napada. U prošlosti važna luka Pelješca.-VI. od starije crkve očuvan ukrašeni kameni prozor iz XVI.primjerom romaničko-gotičke umjetnosti u Hrvatskoj. gdje su nađeni brojni ostaci antičkih građevina. više puta pregrađivana. Naseljen je kontinuirano od mlađega kamenog doba. uvala na sjeverozapadnom dijelu obale otoka Ug1jana. Otok se pod današnjim imenom javlja prvi put 1325. TRPANJ.Župna je crkva gotičko-renesansna građevina s baroknim oltarima. Nova župna crkva građena je u neoromaničkom stilu.). st. naselje i luka u uvali Velo jezero na južnoj obali otoka Lastova.). 11 km sjeveroistočno od Orebića. Sačuvani su ostaci rimske građevine s mozaicima. 186. Mauzolej s podnim mozaikom i ostacima fresaka na zidovima (V. Jurja sagrađena je u prijelaznome romaničko . naselje i luka na sjevernoj obali poluotoka Pelješca. sačuvani su ostaci tvrđave (s kulama). a na trgu ispred mjesta su dvije orijaške platane starije od 400 godina. palme. TRSTENO. baroknom česmom s Neptunom i nimfama. a danas i jedini arboretum na cijelom sredozemnom dijelu Hrvatske. st.-1502. naselje i lučica. Na rubu naselja je kapelica (natpis iz 1695. Muline. 5 km sjeverozapadno od Biograda na Moru. spominje se od XV. Nalazi rimskih gospodarskih zgrada s bazenima za vodu i uljarom (maslina). sjeverozapadno od otoka Pašmana. do nje ostaci gospodarskih zgrada iz istog vremena. Trpanj se razvio u blizini rimske vile (dijelovi mozaika i zidova na starom groblju). Na groblju su otkriveni ulomci namještaja starokršćanske crkve iz V. 4 km jugoistočno od Makarske. st. naselje u Makarskom primorju.

uobičava se reći .-1536. Samostan i crkvu dominikanaca sagradio je 1671. otkrivenih na vrhu brijega uz gradske zidine. st.). dok je dio kamenih spomenika uzidan u seoske kuće od kojih je posebno zanimljiva tzv. Na jugoistočnom dijelu brežuljka.. ostaci pretpovijesne gradine. U nedalekom Veruniću je barokna crkva Gospe od Karmena iz 1679. Josipa (19.najstarije i najmlađe mjesto na Korčuli. Najprije se spominje kao grčko trgovište. st. VIGANJ. 3 km sjeverozapadno od Metkovića. Tu je 70-ih godina izgrađeno suvremeno lječilište.). Na forumu je nedavno otkriven mramorni portret cara Vespazijana. naselje i lučica na sjeveroistočnom dijelu istoimenog otoka. ima zvonik na preslicu. st. Iz helenističkog razdoblja znameniti mramorni reljef s plesačicama. istočnogotske kacige te zlatni nakit građanke Urbike. Naseljena u prapovijesti . naselje i lučica na zapadnom dijelu južne obale poluotoka Pelješca. reljef s Dioskurima. aristokraciju i rimska božanstva. pripadnike carske obitelji. Kerbera i Hermesa. U samostanskome je dvorištu epitaf osnivača glagoljske tiskare u Rijeci. Većina nalaza iz Narone čuva se u Arheološkom muzeju u Splitu te u Arheološkoj zbirci u Vidu (osnovana 1991. ali sve do pred kraj XVIII. stari franjevački samostan iz 1430. prije Krista do II. U mjestu se tradicionalno održavaju svečanosti u čast sv. U selu je župna crkva iz novijega vremena. Kako se nalazi na prostoru antičke Narone. Očuvano je oko 200 rimskih natpisa iz kojih se doznaje da su u Naroni postojali Liberov i Eskulapov hram. U selu je više skromnih ljetnikovaca zadarskih plemićkih obitelji. prstenovi i više od 100 komada bizantskog novca s početka VII. Najstarije po Veloj spilji. st. Župna crkva i zvonik građeni u neohistorijskome stilu. Procvat doživljava od sredine II. Monumentalni spomenik Domagojevi strijelci rad je J. na položaju Plećaševe štale otkriven je rimski hram iz I. st. a pripadaju samome vrhu antičke umjetnosti. Vela je Luka . Iz rimskog se doba ističu torzo imperatora i statua žene (danas u Opuzenu). nadgrobni spomenici s prikazom rimskih konjanika i časnika. st. 1995. ukrašeni pilastri i imposti. God. st. 193. Naseljen u prapovijesno i antičko doba. ne samo iz susjednog Metkovića nego i iz udaljenijih mjesta. fragment sarkofaga s prikazom Herakla. potom kao rimska kolonija (Colonia Julia Narona). 11 km sjeverozapadno od Preka. Ivana u predjelu Gradina spominje se od XV. naselje u delti Neretve. Mihovila podignuta je u doba gotike. s jednobrodnom gotičkom crkvom iz 1447.). žene cara Augusta i glava Merkura (oba u Ashmolean Museumu u Engleskoj). Jugoistočno od sela. VELI RAT naselje i lučica na sjeverozapadnom dijelu zapadne obale Dugog otoka. Šimuna Kožičića-Benje (oko 1460. Erešova kula. a krajem prošloga stoljeća portret Livije. st. Osobito su važni nalazi kaciga bizantske proizvodnje iz VI. bista Izide od alabastera. nije imala veće značenje.192. 7 km zapadno od Orebića. 45 km zapadno od grada Korčule. Na rtu. VID. Iz kasnoantičkoga je razdoblja vrijedan kameni reljef s prikazom dvaju pauna između kantarosa. UGLJAN. od vrha prema rijeci pružaju se ostaci zidina. Današnje naselje spominje se prvi put 1327. Uz ostatke hrama pronađeno je 16 kipova nadnaravne veličine koji prikazuju careve. pločnik i mozaik (danas zatrpani). ožujka) s vjerskim i kulturnim programom. Župna crkva sv. Život u Naroni prestaje nakon avaro-slavenskih razaranja početkom VII. Ante. grad i luka na zapadnom dijelu otoka Korčule. Skoke (1997. brodovlasnik Marko Krstelj. na uzvisini Kuran. Jednobrodna crkva sv. Tu je bila antička Narona.. 195. a presvođena je gotičkim svodom. Područje Veloga Rata naseljeno je od rimskog doba. Crkva je . Uz uvalu Batalaža otkriveni su ostaci rimske vile. 196. od kada potječe i kasnije pregrađivana crkva sv. zimske kupke te da su se održavale kazališne predstave. Vid je čest cilj izletnika. je dograđena. koje se čuvaju u Kunsthistorisches Museumu u Beču.. a 1760. koštana kutijica s prizorom borbe Pigmejaca i ždralova. VELA LUKA. Očuvani su ostaci monumentalne arhitektonske plastike. bolnica za medicinsku rehabilitaciju Kalos sa suvremenom medicinskom dijagnostikom i fizikalnom terapijom. U klaustru su uzidani zanimljivi romanički kapiteli. U kasnoantičkom je razdoblju biskupsko središte. Forum se nalazio na mjestu današnjega seoskog trga. baze stupova.nalazište Vela spilja iz mlađega kamenog doba. 194. koji sa sjeverne strane zatvara luku.

Župna crkva Gospe od Spilice podignuta je oko 1500. Uz crkvu je klaustar s jednostavnim arkadama. ističu se renesansna palača Gariboldi s natpisom iz 1552. Austrija. ribarstvo i turizam. obnovljena 1742.jednobrodna građevina. U srednjem vijeku otok je najprije u vlasti Bizanta. Krajem XV. st.. a zatim u sastavu Hrvatske. U crkvi se čuva drveni gotički kip Gospe s djetetom i renesansno poprsje sveca. 1944. U pristaništu su otkriveni ostaci predromaničke crkvice sv. odigrala se 20.-20. U Visovačkom jezeru obitava endemska jezerska pastrva te šaran u plićim dijelovima jezera. a 1814. st. Vis je vraćen matici zemlji. naselje i luka na istočnom dijelu sjeverne obale otoka Visa.-14. U Luci je crkva Sv. brončana glava božice Afrodite ili Artemide iz Praksitelova kruga. otok u zadarskom arhipelagu. Ivana. naselje i lučica na istoimenom otoku. Trogir. st. st. 860 stan. zbirke vaza (južnoitalske crvenofiguralne. Uz obalu tragovi zidina. pod admiralom Tegetthoffom.) pod Veneciju. a veća naselja nastaju na obali. prodao Veneciji svoja prava na Dalmaciju.. VIS.-1805. Nakon poraza Francuza 1811. Iz XIII. glavno mjesto je bilo Velo Selo. Nakon pada Venecije drže ga 1797. Iz srednjega vijeka su ostaci više predromaničkih crkvica. 1811. vaze lokalne isejske proizvodnje) . Kad je kralj Ladislav Napuljski 1409. Engleska. Administrativno je otok stoljećima bio vezan za Hvar. Ilirski Liburni u VI. Vis su zauzeli Englezi i utvrdili ga s nekoliko utvrda (danas u ruševinama). kuje vlastiti novac i osniva kolonije (Lumbarda. zaklonjen od sjevernih vjetrova i okrenut uvijek toplom jugu. st.godine prije Krista potpuno je u rimskoj vlasti. oko 6 km uzvodno od Skradina. nekadašnje venecijanske utvrde iz XVII. Na poluotoku Prirova ostaci rimskoga kazališta (nad njim je poslije izgrađen franjevački samostan). Poslije talijanske okupacije 1918.. st. dolazi i Vis (1420. God. otok doživljava teški napad Venecijanaca. (kašteli). a iz XVII.Arheološka zbirka »Issa«. ljetnikovac hrvatskoga pjesnika Marina Gazarovića iz prve polovice XVII. Issa je poslije samostalan polis.gradine. Antička Issa srušena je vjerojatno u vrijeme Seobe naroda. Sirakuški tiranin Dionizije Stariji u početku IV. u njoj se čuva slika Majka Božja sa svecima. Uz more s istočne strane bio je gradski trg (agora-forum). a na groblju je romanička crkva sv. na području današnjeg mjesta Vis. Issa je prvi antički grad na hrvatskoj obali izgrađen po pravilnoj urbanoj matrici. 300 m od plitke pješčane uvale Sapavac. Od 47. otok u srednjodalmatinskom arhipelagu. u baroknome stilu. U crkvi se ističu bogato ukrašena drvena barokna propovjedaonica i kasetirani strop urešen slikama. Od kuća i palača iz XVI. prije Krista formiraju svoju državicu na čelu s kraljem Jonijem. st. Stobreč). 1805. izašla kao pobjednik. VIR. stočarstvo. Luke i Kuta. koja tu izgrađuje svoje jako pomorsko uporište.-1918. je romanička crkva sv. Ivana (XII. VII. Na regionalnoj je prometnici. 200.. sa zapadne i istočne strane su nekropole Martvilo i Vlaška njiva. 199. Današnje je naselje nastalo spajanjem dvaju manjih naselja. st. opet Austrija. Gospodarska je osnova poljodjelstvo. Gnathia. U Kutu je crkva sv. st. VISOVAC. bio je sjedište Titova štaba. ili u V. i XVII. rad Girolama da Santacrocea. st. Ciprijana iz XVI.-11. iz koje je austrijska flota. prije Krista (najstariji stihovi na našim prostorima). naselja se formiraju pretežno u unutrašnjosti otoka. Jurja (današnji Vis). VIS. God. Mnoštvo vrijednih nalaza: natpis junaka Kalije iz IV. Nikole. 201. st. Francuska. U ratu između Italije i Austrije 1866...-XIII.ilirske gradine. kuće Jakša i Vukašinović-Dojmi. 997. 197. st. Ruševine grada opasane zidinama (veličine oko 10 ha) nalaze se na južnoj padini Gradine. Duha s početka XVII. s dvije kule i ulaznim vratima. Mjesto duge pomorske tradicije danas je prekrasan voćnjak i botanički vrt. 198. VIR. Zbog opasnosti od pirata. otok su poharale trupe napuljskoga kralja Ferrantea I. Smješten je na uzvisini. a sa zapadne monumentalne terme. . na glavnom oltaru je kip Blažene Djevice Marije. ruševine venecijanskoga kaštela. Vis je naseljen još u doba neolitika . blizu sjeverne obale Visa jedna od najznačajnijih pomorskih bitaka XIX. vinogradarstvo. Komiža i Luka sv. st. otočić u proširenom dijelu kanjona rijeke Krke (Visovačko jezero). prije Krista osniva na osvojenom otoku koloniju Issa.). Otok Vir naseljen je od prapovijesnog doba .

U narteksu južne crkve te u okolnom prostoru nađeno je više ranokršćanskih grobnica. naselje u Šibenskom primorju. grad i luka u uskom i duboko usječenom zaljevu na središnjem dijelu sjeverne obale otoka Hvara. koji dovode arapske vrtlare i počinju meliorirati močvarno zemljište (sačuvani tragovi kanala za navodnjavanje). majstor Vicko Macanović. st. Sjeverna crkva ima krstionicu. Obitelj na glavnom oltaru rad je nepoznatoga majstora iz XVII. st. vođe bune pučana na Hvaru početkom XVI. rijedak primjer turskoga graditeljstva u Dalmaciji. a južna je dozidana poslije. gradio Vicko Ivanov iz Korčule. s obzidima i puškarnicama. st.. današnji oblik dobila je u baroku. lastovskoga tiskara Dobrića Dobričevića.Padvu.Župna crkva sv. 5 km jugoistočno od Staroga Grada.-79. st. Jurja (uz njega je prikazan orač). sagradili crkvu. renesanse i baroka. st. Poslije su se tu nastanili franjevci i 1576.. st. je pod vlašću Venecije. 11 km sjeverozapadno od Šibenika.Prvi se put spominje 1400. VODICE.). VRANA. 204. Srima. turski vezir Jusuf Mašković. koju je 1662. U crkvama je otkriveno mnoštvo arhitektonskih ulomaka. st. S istočne je strane naselja crkvica sv. Župna crkva sv. Ruševine srednjovjekovnoga grada i samostana nalaze se iznad Vranskoga jezera. naselje i luka u sjevernoj Dalmaciji. ističe se inkunabula Ezopovih basni iz 1487. VRBANJ. Ostaci rimskog akvedukta koji je opskrbljivao antički Zadar. menze i prozori obiju crkava. Uz izrazito primorsku pučku arhitekturu ima nekoliko građanskih kuća iz doba gotike. Na ulazu u selo očuvane su ruševine zgrade iz turskog doba. kada je ondje bio eremitorij. Župna crkva s bogato ukrašenim baroknim pročeljem sagrađena je 1749.) i ivanovaca (od XIV./XVIII. rad renesansnoga majstora iz kruga Nikole Firentinca. Petra iz 1469. Sjeverno od nekadašnjega sela nalazi se romanička crkvica Gospe Srimske iz XII. naselje u Ravnim kotarima. oslikan freskama. naselje u zapadnom dijelu unutrašnjosti otoka Hvara. dao ga je podignuti 1644. u njoj se čuvaju barokne slike i liturgijski predmeti. 203. a zatim utvrđeno sjedište templara (od XII. Marije. U njegovoj blizini je karavansaraj (Maškovića han). st. Od 1409.) očuvala se trokatna kula. . koja je pregrađena u XVIII. rodom iz Vrane. st. stanovnici Vrbanja. st. Cjelovito je rekonstruiran strop južne crkve. Na položaju Prižba otkriveni su ostaci dvojnih ranokršćanskih crkava iz VI. Čarićev toranj. st./XIII. . Smješteno unutar maslinika i vinograda.. st. Usred naselja je oko 1580. St. tzv. Vida i sv.Srednjovjekovno selo Srima spominje se početkom XVI. Na glavnom oltaru nalazi se poliptih Paola Veronesea slikan između 1571. jedan od rijetkih spomenika takve vrste u Dalmaciji. Vrbanj je rodno mjesto Matije Ivanića. Osnovali su je u XV. preotimaju Turci. 202. ali je 1670. U srednjem je vijeku posjed hrvatskih vladara. U Vrani su vjerojatno rođeni renesansni umjetnici iz XV. pada u ruke Turaka. a u XVI. Ostaci ladanjske vile i fragmenti natpisa na položaju Carevac te dva tijeska za ulje potječu iz rimskog doba. 3 km sjeveroistočno od Vranskog jezera i 10 km od Biograda na Moru. a sa strane likove sv.. Vida. barokni je zvonik podignuo u XVIII. VRBOSKA. st. u kojemu se čuva bogata zbirka crkvenih predmeta i slika (XVI-XIX. st. prenesen je u .) te narodnih nošnja. st. U apsidi je freska iz istoga doba koja prikazuje Majku Božju s djetetom u sredini. mjesto ima zanimljive kuće. Na groblju. Od zidina iz XVI. djelo Leandra Bassana. a na desnome bočnom oltaru je slika Gospe od Ružarija. Mjesto se dijeli na istočni dio . (porušenih u XIX. U crkvi je zbirka slika XVII. osvaja je Venecija. 3 km jugoistočno od Vodica. Na brdu Humu iznad mjesta stoje ruševine srednjovjekovne crkvice sv. zapadno od sela. Slika Sv. St. Križa. sagrađena crkva-tvrđava sv. Duha sagrađena je u XVIII.-XX. 205.. kip sveca s pročelja.Pjace i na zapadni . 1647. Pod današnjim se imenom selo spominje od 1331. Lovrijenca građena je u XVI. Uz crkvu je samostan. God. st.. gradio ju je šibenski graditelj Ivan Skoko.. jer se tako u minulim stoljećima štitilo od gusara. očuvana je crkvica (prije župna crkva) sv. graditelj Lucijan i kipar Franjo Vranjanin. rekonstruirane su oltarne pregrade. ciborij.

Zaselak Vrnik je dio grada Korčule. VRLIKA. Na položaju Crkvina otkriveni su ostaci starohrvatske crkve iz IX. Cetina. Na prostoru oko crkve otkriveno je veliko groblje s više od 1100 grobova (nekoliko je grobova nađeno i u samoj crkvi). uz vrelo istoimene rijeke. kolonija rimskih građana. naselje na obali Peručkog jezera 15 km istočno od Vrlike. st. otok u srednjoj Dalmaciji jugoistočno od Pašmana.godine prije Krista.St. st. To je jednobrodna građevina s troapsidalnim svetištem u obliku trolista i masivnim zvonikom na proče1ju. sin Nemire.St. Ističe se bogatom folklornom baštinom . te mačevi i ostruge karolinškoga tipa (IX. a padom Venecije dijeli političku sudbinu ostale Dalmacije. Jednobrodna crkvica sv. uz koji je smještena čuvena crkva sv. U XV. 207. naselili današnju Vrliku.-IX. selo na izvoru istoimene rijeke. Čuveni su vezeni proizvodi vrličkoga kraja: narodne nošnje. Na otoku je kamenolom kvalitetnog vapnenca (mramor) od kojeg su dijelom izgrađene Aja Sofija (Carigrad) i Bijela kuća (Washington). Uokolo crkve su brojni grobovi u kojima su pronađene naušnice iz IX. Na uzvisini iznad grob1ja su ruševine zida s kvadratnim kulama. Spasa. srpnja). Vrgadu spominje već Konstantin Porfirogenet sredinom X. st. uglastom.župnu crkvu. jednog od najstarijih i najbolje očuvanih spomenika ranohrvatskoga sakralnoga graditeljstva. ploča oltarne pregrade.nadaleko je znano vrličko kolo. otok je u posjedu mletačke komune u Zadru. U manastiru se nalaze rukopisi uglavnom iz XVI. Atraktivna je i okolica mjesta. St. Smještena u blizini izvora Cetine i Peručkog jezera. Folklor i narodne pjesme Vrlike nadahnuli su hrvatskoga skladatelja Jakova Gotovca za operu Ero s onoga svijeta. ZADAR. zdravoj klimi s ozonskim dinarskim zrakom.). a poslije je srednja apsida porušena i zamijenjena većom. Utvrdu je početkom XV. st). Vrlika je poznata po svojim izvorima (njezinu izvorsku vodu koristio je bečki carski dvor). koje se pleše bez glazbene pratnje. St. a u Konstantina Porfirogeneta u X. Ostaci crkve i zvonika su konzervirani. vodospreme i kapele.-XII. Pravoslavni manastir s crkvom je iz XVIII. KoIjane. st. vjerojatno ostatak antičkoga i ranosrednjovjekovnoga kastruma. st. torbe. Iznad mjesta su ostaci utvrđenoga grada Prozora. Andrije predromanička je građevina..godine prije Krista. st. Sagrađena je u IX. vjerojatno radi osiguranja naselja stare Vrlike (Vrhrika) koja se nalazi na području današnjega sela Cetine. VRGADA. Diadora. VRNIK. i 27. U rimskim izvorima Jader (Jadera). 8 km sjeverozapadno od Vrlike. da ju je dao sagraditi župan Gastika. unutar kojega se vide ruševine prostrane stambene zgrade. Jedinstveni je spomenik monumentalna crkvatvrđava. Na području sela nalaze se ruševine starohrvatske crkve sv. podignuo Hrvoje Vukčić Hrvatinić. te. 209. kape. Spasa. Tradicionalno se održava fešta Vrlički dernek (26. Nakon propasti Zapadnorimskog Carstva i razorenja Salone u početku . napose izvor rijeke Cetine. a selo je potopljeno. sagovi. 208. ukrašena pleterom. st. Na položaju Zduš otkriveno je veliko ranohrvatsko groblje (VII. otočić u istočnorn dijelu Pelješkoga kanala ispred istočne obale otoka Korčule. Poslije 59. Pretvaranjem gornjega toka rijeke Cetine u akumulacijsko jezero manastir je premješten na visoravan iznad jezera. Zadar je rimski municipij.. Svoju autonomiju sačuvao je kroz čitav srednji vijek. grad i luka u sjevernoj Dalmaciji.. jedan je od najbolje očuvanih i najljepših spomenika ranoga srednjeg vijeka u Hrvatskoj. naselje u Cetinskoj krajini nedaleko od Peručkoga jezera. s čijeg krova puca prekrasan pogled na okolicu i na morsku pučinu 206. Stanovnici tog naselja su u drugoj polovici XV. a 48. Mjesto je to duge ribarske tradicije pa ima i Ribarski muzej. Prilikom istraživanja crkve pronađeno je više arhitektonskih ulomaka i dijelova kamenog namještaja ukrašenog pleterom. 40 km sjeverozapadno od Sinja. iznad kojih su većim dijelom bili postavljeni stećci (više od 800). pod imenom Lumrikaton. Najvažniji je među njima ulomak grede sa semiuncijalnim natpisom iz kojeg se doznaje da je crkva bila posvećena Kristu. Rodno je mjesto hrvatskog pisca Milana Begovića.

Tu je bila cisterna odakle se voda vadila iz tri bunara (sačuvana su bunarska grla). sačuvale su se do danas. podignute u srednjem vijeku.) više je puta pregrađivana.. st. st. a Aachenskim mirom 812. barokizirana je 1793. koji su sasvim zatrpani u vrijeme talijanske okupacije. Frane i franjevačkim samostanom. st. osvojili su ga Venecijanci uz pomoć križara.). ispod kojeg je tekla glavna gradska kloaka. pripojen matičnoj Hrvatskoj. a neki su se objekti sačuvali. Od 1105. Poslije Ludovikove smrti Zadar priznaje vlast kralja Žigmunda. a put vodi do Trga tri bunara. upravno središte venecijanskih posjeda u Dalmaciji i kulturno središte. a za cara Augusta podignuo je gradski zid s kulama i brojnim vratima prema kopnu. U okviru antičkoga grada razvijao se i srednjovjekovni grad. Nakon pada Venecije (1797. između gradskog zida i tvrđave iskopani su obrambeni opkopi (Foša). U toku srednjeg vijeka Zadar je u cijelosti dobio završni urbani izgled koji se sačuvao do danas. Po Rapallskom ugovoru (1920... Šime Budinić). Fabijanićeva i Zanottijeva ulica vode do crkve sv. God 1117. U X. kad je priznao vlast prvoga ugarsko-hrvatskoga kralja Kolomana. Venecija je u XVI. Renesansni klaustar sagrađen je 1556. i u početku XX.. Otada Zadar počinje propadati. st. kad je podignut i zvonik. Na zapadnoj strani grada nalazili su se forum. po predaji.) u Zadru prve novine na hrvatskom jeziku Kraljski Dalmatin. dao sagraditi u početku IX. st. Donat po biskupu Donatu. U početku IX.. i XVI. Petar Zoranić. Jednobrodna gotička crkva (iz 1283. st. Zadar postaje samo jaka tvrđava koja osigurava venecijansku trgovinu na Jadranu. a osobito u XI.). Poslije nekoliko pobuna došao je pod vlast ugarsko-hrvatskoga kralja Ludovika I. Iako su u drugoj polovici XIX. koji se od srednjeg vijeka do 1840. st. na Trg sv. XV. Sačuvani su i dijelovi antičkog decumanusa. zidovi dobivaju šest peterokutnih bastiona. i XVIII. sklopljen mir kojim se Venecija odrekla Dalmacije. Akvedukt koji je dovodio vodu iz Vrane dijelom je sačuvan. Na kor se nastavlja sakristija.). Kada su Turci početkom XVI. a u temeljima i oko cijeloga grada. slika Leandra Bassana. nastavlja se građevna djelatnost u stilu renesanse (obnova crkve sv.). dodan brod.) Zadar je pod Austrijom do 1918. kojoj je u XVIII.-13.) pripao je Italiji. nakon obnovljenih borba grad se pokorio 1205. Zadar je vodio česte borbe s Venecijom. Zadar je u drugoj polovici XIX. st.). konture zida uz luku i kopno. Juraj Baraković. staro liturgijsko posuđe. Brne Krnarutić. inkunabule i dr. uz znatno pregrađeni bivši samostan klarisa (desno).. st. koji ju je. Od crkve se otvara pogled na rimski Forum (90 Ą 45 m) s trijemovima i tabernama.-10. st. Ilije. ostajući glavni grad Dalmacije. u Zadru je boravio papa Aleksandar III. Za vrijeme francuskog vladanja izlazile su (1806. 1944. izuzevši razdoblje francuskog vladanja (1805. Zadar je urbanu strukturu dobio već u rimsko doba. a ispred grada sagrađena je velika tvrđava (u današnjem Perivoju Vladimira Nazora). gradske fortifikacije porušene. s kopnene strane utvrdila grad novim sustavom utvrda. . U to vrijeme izgrađene su tri velike javne cisterne. Zadar postaje glavni grad bizantskog temata Dalmacije i sjedište namjesnika. jer su Venecijanci znatno ograničili njegovu političku i gospodarsku autonomiju. st. osvojili zadarsko zaleđe. U sredini parka sačuvala se rotunda crkve Gospe od Zdravlja (iz 1582. Do sakristije je prostorija u kojoj je uređena riznica (veliko romaničko slikano raspelo iz XII. a zatim Ladislava Napuljskog koji je 1409. stvarnu vlast nad gradom imaju hrvatski vladari. u vrijeme Cezara utvrđen. 1394. Franje s crkvom sv. kad je sagrađen niz crkava i samostana. u njoj se čuva veći broj ikona XVI. poslije nazvana Sv. U XVII. Tu se čuva slikani gotički poliptih (rad Splićanina Dujma Vuškovića. 1202. st. U grad se ulazi kroz Lančana vrata. u njoj je 1358. potpao je pod franačku vlast. Odavde vodi Ulica Božidara Petranovića. Trojstva. Veneciji prodao Zadar i »svoja prava« na Dalmaciju. Na Forumu se sačuvao 14 m visok antički stup (na njemu ploča s motivima pleterne ornamentike). Pristanište se nalazi u Staroj luci na Liburnskoj obali duž koje se proteže gradski zid. st.VII. isprave. st. upotrebljavao kao stup sramote. svjetskog rata bombardiranjem su porušeni cijeli blokovi. Iznad nasutog Foruma podignuta je najmonumentalnija građevina hrvatskoga ranoga srednjeg vijeka (visina 27 m). osobito u XVIII.-XVIII. crkva Sv. Marije). značajna je aktivnost hrvatskih književnika koji pišu na narodnom jeziku (Jerolim Vidolić. srušen u bombardiranju. God. (mirom u Zadru 1358. a izvan grada amfiteatar i groblja. Za II. vraćen je Bizantu. Iza glavnog oltara bogato rezbarena korska sjedala (rad Giacoma da Borga Sansepolcra. Zapis iz tog vremena kazuje da su Zadrani dočekali papu pjevajući pjesme »na svom slavenskom jeziku«. bazilika i hram s trijemom (ostaci se vide). U XV. U prvoj polovici XVI. st.) iz franjevačkog samostana u Ugljanu. st. žarište pokreta za kulturni i nacionalni preporod u Dalmaciji.

U dvjema velikim zgradama nekadašnjeg Zavoda sv. st. U II. gornje katove gradio je 1892. rad Petra Brčića (1972. svjetskom ratu samostan je porušen. u arhitekturi ima gotičkih. dao podignuti ugarsko-hrvatski kralj Koloman.). U crkvi se čuva srebrna škrinja sv. st.. Marije Velike. nad oltarom je gotički ciborij-baldahin iz 1332. U blizini križanja decumanusa i carda (sada Široka ulica) je katedrala sv. God. st. U bočnim apsidama sačuvani su fragmenti zidnih slika iz XIII. God.st. Prekoputa je bivša oružarnica (palača Velikoga kapetana) od koje put vodi prema jugoistoku do renesansnih Kopnenih vrata. U vrijeme turskih provala tu je sagrađen veliki spremnik za vodu koja se mogla crpsti iz pet grla. Nekadašnji decumanus završava na sjeverozapadnoj obali Vratima sv.. U kapeli u katu zvonika ima ostataka zidnih slika iz XII. (natpis). koja je 1066. Barbare.-78.) i kapela sv. kćeri plemkinje Cike. Glavna apsida ima izvana dekorativnu galeriju s raščlanjenim lukovima i stupićima. Roka (1508. pripadala je muškomu benediktinskom samostanu. parkovnoj promenadi duž zapadne strane poluotoka dugoj oko 1 km. Filozofski fakultet. trobrodna romanička bazilika iz XII. U blizini je Trg Petra Zoranića s ostacima rimskog slavoluka iz vremena cara Trajana. Prizemlje i prvi kat zvonika građeni su u XV. vrlo stara građevina. Sačuvan je i dio pročelja s prijelaza iz gotike u renesansu. Na nju se nastavlja crkva sv. Na mjestu starije crkve sagrađena je (1091. tvrđava koja je čuvala prilaz gradu s kopna (tragovi u Perivoju Kraljice Jelene). Uz crkvu sv.. Petra Starog (pregradnja starokršćanske zgrade) s ostacima zidnih slika. Marije. u zgradi bivšeg namjesništva.). Stjepana. u unutrašnjosti bogata barokna štukatura iz 1744. st. vjerojatno u X. Podignuta su 1543. st. U njezine su zidove ugrađeni mnogi antički fragmenti (natpisi. Ispod prezbiterija je trobrodna crkva sv. obnovila crkvu i samostan. U glavni oltar ugrađeni su dijelovi oltarne pregrade iz IX. Ulica Hrvoja Vukčića Hrvatinića prolazi kraj tržnice.). postavljen jedan od stupova antičkog hrama na forumu. st. i gotičke korske klupe (1418. Citadela. Šimuna.. Na istočnoj strani nekadašnjeg foruma podignuti su. Prirodoslovni muzej i Gradska knjižnica. Na sjevernoj strani Trga pet bunara je peterostrana Bablja kula s ostacima srednjovjekovnoga gradskog zida. Marije Velike prenesene moći i sarkofag sv. a u sredini ruža (rozeta) restaurirana u XX. Do crkve je romanički zvonik koji je (prema natpisu na samom zvoniku) u početku XII. žrtvenici i dr. Prekoputa ove palače je crkva sv. Ukrašena je reljefima s prizorima iz legende o sv. st. U prezbiteriju su sačuvana romanička mramorna sjedala iz XII. tri apside i na katu galeriju . T. st. renesansnih i (pretežno) baroknih elemenata. Šimuna (iz XIII. crkva i samostan benediktinki sv.-XIII. Andrije). zvonik i kapitul su obnovljeni. Na Trgu opatice Cike je Arheološki muzej. gotike i renesanse. prema zvoniku katedrale u Rabu. pregrađivana u vrijeme romanike.).). dolazi se do nekadašnjega istočnog ruba venecijanskih zidova. stupovi. Korčulanin Nikola (Španić) podiže pročelje i južni bočni zid. Šimunu i reljefima koji prikazuju ulazak kralja Ludovika u Zadar.-XIII. Donata je biskupska palača. prema nacrtima Michelea Sammichelija.). Na sjevernoj strani Trga Petra Zoranića i zapadnoj strani Poljane Šimuna Budinića je monumentalna palača bivšeg namjesništva. sadašnja fasada potječe iz 1830. žena ugarsko-hrvatskoga kralja Ludovika I./XIV. kip Pietŕ iz XV.-50... Uz Fošu vodi popločeni put duž monumentalnih gradskih zidina koji završava na Obali kralja Petra Krešimira IV. adaptirana u stilu kasne gotike.. na trgu je u XVIII. smješteni su Galerija umjetnina. Stošije. Šimuna (teška oko 250 kg) koju je dala izraditi Jelisava. a imaju oblik slavoluka s trojim vratima. Produžujući Grisogonovom ulicom. prema kojoj je orijentiran dio monumentalnog pročelja (iz 1600. Krševana posvećena 1175. u nju su iz crkve sv. U bočnim apsidama sačuvani su ostaci zidnih slika iz XIII. st. 1632. a na četiri kapitela uklesano je ime kralja Kolomana.) Franjo iz Milana. 1507. U romaničkom (poslije pregrađenom) kapitulu nalazi se grob s natpisom Vekenege..) nedovršene pregradnje crkve sv.). st. dijelom obnovljena u XVIII. G. st. Na nj se nastavlja nešto uzdignuti Trg pet bunara. Krševana koja su svoj sadašnji oblik dobila 1571. Ima kružni tlocrt. građena i pregrađivana XVII. st. st. st. crkva (na menzi oltara natpis s imenom Cike i Petra Krešimira IV. . Do katedrale je glagoljsko sjemenište. nastala nadgradnjom starokršćanske crkve sv.-XIX. st. Marcele (prije sv.) trobrodna bazilika.matronej. Na pročelju su slijepi lukovi u nizovima. Nedaleko od njih je romanička crkva sv. st. Na suprotnoj strani Kopnenih vrata nalazila se od XVI. Jackson. U Ulici Andrije Medulića. Izradio ju je (1380. Ondje je mala romanička palača Grisogono Vovo. Dimitrija smješteni su danas Povijesni arhiv (osnovan 1624.. zapravo pregrađena ranokršćanska bazilika. Uz južnu stranu crkve prekoputa je zanimljiva dvobrodna crkvica sv. koje je osnovao zadarski nadbiskup Vicko Zmajević (dovršeno 1748.

nad portalom natpis na bosančici.XVIII.). ostaci trobrodne srednjovjekovne crkve sv. u duhu sličnih ostvarenja M. st.). na velikom ilirskom grobnom humku stoji starohrvatska crkvica sv. Mihovila. st. Kroz Nova vrata (probijena u gradskom zidu u drugoj polovici XIX. st. Na portalu je reljef sv. Barbare. sagrađena 1280. 20 km sjeverozapadno od Dubrovnika. Andrije (Sv.. 1451. 214. Krševana (XIV. Crkva je sagrađena 1389. Mihovila između sv. Zapadno od sela sačuvani su ostaci dvokatne kule (Kaštelina). 210. Naselja Veliki i Mali Zaton oduvijek su bila ugodna za odmor i ljetovanje. Antuna s lokalnim otočnim krajolikom u pozadini lika (1653. Slika Nevjerni Toma u župnoj crkvi rad je Leandra Bassana. st. naselje i luka u Makarskom primorju. Crkva je jednobrodna građevina. njezina obnova u gotičkom stilu . st. 215. U prapovijesti područje ilirskih Liburna (stilizirane ženske figure). a uništili su ga Mlečani 1646.Institut HAZU. U selu se nalaze ostaci građevina iz rimskog doba. Petra. pregrađena i pretvorena u vojarnu 1807. samostansku crkvu sagradili su Vuk Slavogostov i Juraj Lukačević .. Jurja i Roka sagrađena je u XVI. ZAOSTROG. te etnografska zbirka. st. naselje na zaravni iznad uvale Triluke na istočnoj obali Dugog otoka. svjetskom ratu. Andrije s tri apside. ZAVALATICA. a restaurirana nakon teških oštećenja u II. st. ZAPUNTEL. Starohrvatsko naselje nalazilo se sjeverozapadno od današnjega. Na groblju je gotička crkva sv.ZATON (Zadar) naselje na obali istoimenog zaljeva u Zadarskom kanalu. Spominje se u dokumentima iz XV. središtu javnog života Zadra od renesanse do danas. Prekoputa tog kompleksa je palača Nassi (portal i prozorski okviri u stilu cvjetne gotike). U doba turskih ratova na kupolu je dozidana promatračnica. Klaićeva ulica završava na Narodnom trgu. 213. Donacija slikara Mladena Veže otvorena je za javnost 1989.-58. 3 km južno od Čare. 216.. ZATON. a dovršen je u XVII. obnovljena u baroku. U crkvi su poprsja pjesnika Andrije Kačića Miošića i Ivana Despota. st. zaselak nase1ja Čare i lučica u istoimenoj uvali na središnjem dijelu južne obale otoka Korčule. Spominje se od XIV. 211. Crkva sv. st.) dolazi se na Obalu kralja Tomislava. U samostanu se čuvaju biblioteka i arhiv s građom važnom za razdoblje boravka Turaka u tim krajevima. koju je dao sagraditi Hanibal Cirysagus 1593. kada joj je dodan zvonik na preslicu s tri luka. Naselje se prvi put spominje 1464. st. a u crkvi romaničko slikano raspelo iz XII. pa ondje ima više starih ljetnikovaca dubrovačke vlastele i imućnih građana. (Dubrovnik) naselje na obali istoimenog zaljeva u Dubrovačkom primorju. 212. naselje na sjeverozapadnom dijelu unutrašnjosti otoka Molata. kupola s vidljivim tragovima romanike (vrata i poprečni lukovi u unutrašnjosti). Između Zatona i Nina.). 3 km južno od Nina. ostaci rimske luke koja je pripadala Aenoni (Nin) te starokršćanske crkve sv. Sammichelija. usred polja Prahulje.. djela Ivana Rendića. 16 km sjeverozapadno od Ploča.. U unutrašnjosti su barokni mramorni oltari. Stošije i sv. U samostanu je slika sv. Lovre s atrijem. zbirka umjetničkih predmeta iz XVI.. ondje je osnovan samostan franjevaca trećoredaca. barokni drveni kor i orgulje majstora Petra Nakića (XVIII.. Odavde polaze ceste prema Ninu. Ulicom Ruđera Boškovića dolazi se do Ulice Špire Brusine u kojoj se nalaze dominikanski samostan i gotička crkva sv. kružne je osnove s tri polukružne i jednom pravokutnom nišom. Na južnoj strani Narodnog trga je Gradska loža koja se spominje od XIII. Crkva Gospe od Čarskoga polja spominje se prvi put 1329. God.. zvonik je podignut u početku XX.Zavaliska (1445. naselje i uvala u sjeverozapadnom dijelu Šibenskog zaljeva. Samostansko zdanje i crkva zatvaraju dvorište s klaustrom. u njoj je mramorni oltar sv. Diklu i do poluotoka Puntamika. U ulici Soline nekad su radile solane. Na njegovoj sjevernoj strani je Loža gradske straže iz 1562. Dominika. ZAGLAV. što su ga izgradili majstori Pio i Vicko Dall' Acqua 1789. Na nju se nadovezuje dobrim dijelom sačuvana predromanička crkvica sv. iznova je sagrađena 1565. kada su spalili i Nin. dijelom po nacrtima zadarskoga graditelja Andrije Desina. Franjevački samostan počeo se graditi u XVI. 10 km sjeverozapadno od Šibenika. glagoljski natpis). st. st... Nikole iz XI. ZATON. Jadrija). U zgradi je Etnografski muzej. a na uglu Klaićeve ulice samostan franjevaca glagoljaša s crkvom sv. koja je na ovomu mjestu Stare luke mostom povezana s predgrađima Voštarnica i Brodarica (industrija i novija stambena naselja)..

XVIII.-40. st.) vjerojatno je iz prvobitne crkve.. ZVERINAC (Žverinac).započeta je 1377. st. zanimljiv primjer arhitekture je utvrđena kuća. otok u šibenskom arhipelagu.. U XVI. koji s crkvom i zvonikom čini arhitektonsku cjelinu. Julijane sa zvonikom na preslicu građena je na prijelazu iz renesanse u barok. u luneti portala je reljef Gospe između dva sveca i natpis biskupa Teodora Dieda iz 1617. Šimun iz druge polovice XVII. koja se sačuvala u prvobitnom obliku. st. i XVIII. Gospa od Rašelja (prva polovica XV. oko crkve je groblje s pločama iz XVI. ZLARIN. Do crkve je kapela sv. 220. Roko na starome groblju iz 1650. poslije barokizirana.. 20 km jugoistočno od Makarske. Ivana (trobrodna bazilika) spominje se od XIII. 222. 217.) radi kontrole i osiguranja plovidbe.).. Martina podignuta je na temeljima srednjovjekovne crkve. Pred crkvom sv. Nakon izvođenja 10 različitih plesnih figura s mačevima nastavlja se opće narodno veselje i ples. ali se posljednjih godina odustalo od te tradicije. U XVIII.).). naselje i luka u Makarskom primorju. Crkva sv. i XVII. otok u šibenskom arhipelagu. visoki zid Gradine završava kruništem. st. Barokna crkva sv. a od niza otočića na jugozapadu Zlarinski kanal. bio je posjed zadarskih plemića.po odredbama Statuta iz 1620. rad kipara braće Pija i Vicka Dall' Acque). naseljen je izbjeglicama pred Turcima. naselje i lučica na istočnoj obali Dugog otoka. Naselje se prvi put spominje pod današnjim imenom 1434. Vida spominje se od 1300. Otkriveni su ostaci rimskih grobova. podignuta je u prvoj polovici XVII. oltar iz 1767.. Tu prastaru igru izvode dvije vojske uz zvuke mijeha. Utvrde su dio obrambenoga sustava što ga je sagradio car Justinijan (527. st. uklesan u živu stijenu uz more. naselje i lučica u istoimenoj uvali na južnoj obali poluotoka Pelješca. ŽRNOVO. st. Prvi se put spominje u XIII. Otok se prvi put spominje 1421. st. 221. ŽMAN. otočić u zadarskom arhipelagu između otoka Velog Tuna i sjeverne obale Dugog otoka. Osim nje u naselju je više crkava: Sv. U naselju je barokna palača obitelji Fanfonga iz 1746. Sv. U blizini Žrnova nalazi se zaštićeni lokalitet Kočje sa zanimljivim formacijama stijena. U selu se nalazi nekoliko baroknih kuća s natpisima i grbovima iz XVII. Među predmetima bratovštine sv. Martina je iz 1329. njeguje tradicija »mladog kazališta«. ŽULJANA. 218. a bio je pojačan s pet kula. obnovljena u baroknome slogu 1714. Iz rimskog se doba očuvao epigram posvećen vrelu koje tu izvire. jugozapadno od Šibenika. U crkvi je barokna oprema. st. st. Mjesto Žuljana.-565. U crkvu je uzidan ulomak pleterne ornamentike. Stari dio naselja s kulom pod brodom čine sklopovi kuća. st. Prema tom Statutu na kraju treba žrtvovati vola. pod imenom Suiran. Nikole iz 1630.. Župna crkva sv. (ističe se grob obitelji Šegedin iz 1561. oko 22 km jugozapadno od Šibenika. Roka (16. od kopna ga odvaja Šibenski kanal. ŽIRJE. Baroknu župnu crkvu sagradio je 1735. Župna crkva sv. šibenski graditelj Ivan Skoko. u sklopu palače Zuliani. Martina čuva se pozlaćeno srebrno raspelo iz XV.mačevalačka borba za obranu doma i izbor seoskoga kralja . je st. a u unutrašnjosti vrstan antependij s reljefima. slikovito artikuliranih u kamenoj građi. smješteno u dubokom zaljevu. 5 km sjeverozapadno od Salija. ali nije sačuvala prvobitne oblike. zabatni akroterij (iz XV. Na bregovima Gradina i Gustijerna bile su kasnoantičke (ranobizantske) utvrde (VI. Crkva sv.. 223. a u samostanu stara biblioteka i arhiv. U naselju se nalazi nekoliko ladanjskih kuća iz doba baroka (XVII. ističe se seoskom arhitekturom i jednom od najljepših i najvećih šljunčanih plaža na Jadranu. 219. U uvali Poripišće ima ostataka iz rimskoga doba.. ŽIVOGOŠĆE. pod nazivom Mežano. nekad obite1ji Španić. kolovoza) izvodi se moštra . Kapela Porođenja Isusova. sagrađen franjevački samostan. U Žrnovu se održavaju folklorne priredbe. st. . tako da mu se jednim udarcem teškoga mača odsječe glava. naselje u istočnom dijelu unutrašnjosti otoka Korčule. st. 3 km jugozapadno od grada Korčule.

predio između Dubrovnika i Cavtata. zaselak u zaleđu Župe dubrovačke. St. . ŽUPA DUBROVAČKA. sastoji se od Gornje i Donje Čibače. selo u zaleđu Župe dubrovačke.Gomji Brgat ili Željezna ploča (Lesena proca) spominje se 1280. Buići. Basiljevića. Zamanjića. Nekropola ornamentiranih stećaka. Bondića. . Brgat.. Naselja su zbijena tipa i njima dominiraju ljetnikovci vlastelinskih obitelji Pucića. Ane (Petke) iz 1366. Čibača. Spominje se 1334. St.224. ljetnikovaca dubrovačke vlastele i dr. Naselje je rasutoga tipa s nekoliko crkvica od kojih je najstarija crkva sv. Đurđa spominje se 1321. St. terasom i vrtom (spaljeni 1806. kapelom. Sorkočevića.crkava. Nekoliko ulomaka starokršćanske plastike uzidano je u zidove sadašnje crkve. Tu se nalaze renesansni i barokni Ijetnikovci vlastelinskih obitelji Gučetića. Istočno od sela nalazi se nekropola sa stećcima s početka XV. Mjesta u zaleđu Župe dubrovačke privlačna su poradi važne kulturne baštine . te građanskih Zuzorića i Bizzara. zaselak u zaleđu Župe dubrovačke. U naselju se nalaze i ostaci Ijetnikovca s mlinicom. Između dva naselja je brdašce Maćela s ranoromaničkom crkvicom sv. Na zapadnome dijelu naselja nalazi se dominikanski samostan s crkvom iz XVI. Čelopeci. spominje se 1362.. zaselak u zaleđu Župe dubrovačke. Bondića. Donji Brgat. Crkva sv. te građanskih Veseličića i Leonardija. nekoliko kuća vlastelinskih obitelji. Spominje se od 1251. Saba Đorđića-Sabovina.). Đorđića-Bunića. Mateja i grobljem iz XII. selo zbijena tipa.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful