You are on page 1of 556

Skripta

PRAKSA ZA PRVI RAZRED


(III stepen)
Autor: Mensur aki
2006/2007
Elektrotehnika kola za energetiku - Sarajevo
SISTEMI MJERA I JEDINICA
Historijat:
MK(A)S sistem
(metar, kilogram, (amper), sekunda)
CGS sistem
(centimetar, gram, sekunda)
Colovski sistem
1 col = 2,54mm, 1 stopa = 12 col = 30,48 cm
SISTEMI MJERA I JEDINICA
Si SISTEM Internacionalni sistem
1. Masa (kg) kilogram
2. Duina (m) metar
3. Vrijeme (s) sekunda
4. Jaina struje (A) amper
5. Jaina svjetlosti (cd) candela
6. Termodinamika temperatura (K) 0 K = -273,10 C
7. Koliina materije (mol) mol
SISTEMI MJERA I JEDINICA
OZNAKE ZA VIEKRATNIKE I DIJELOVE JEDINICA
a atto = 10
-18
=0,000 000 000 000 000 001
f femto = 10
-15
=0,000 000 000 000 001
p piko = 10
-12
=0,000 000 000 001
n nano = 10
-9
=0,000 000 001
mikoro = 10
-6
=0,000 001
m mili = 10
-3
=0,001
c centi = 10
-2
=0,01
d deci = 10
-1
=0,1
dk deka = 10
1
=10
h hekto = 10
2
=100
k kilo = 10
3
=1.000
M Mega = 10
6
=1.000 000 milion
G Giga = 10
9
=1.000 000 000 milijarda
T Tera = 10
12
=1.000 000 000 000 bilion
P Peta = 10
15
=1.000 000 000 000 000 trilion
E Exa = 10
18
=1.000 000 000 000 000 000 kvatrilion
OSOVNI POJMOVI
podjela struje prema jaini
jaka > 1 1.000.000 A
slaba < 1 A
ta je to struja?
Usmjereno kretanje slobodnih nosilaca elektriciteta kroz provodnik nazivamo elektrinom
strujom
Nosioci naboja u krutim vodiima su slobodni elektroni
Nosioci naboja u rastvorima i plinu su slobodni ioni
podjela struje prema vrsti
izmjenina
istosmjerna
prema visini frekvencije
nikofrekventne, visokofrekventne
prema obliku promjene
sinusni, etvrtasti, trokutasti, pilasti, .
.....
UPOTREBA ELEKTRINE ENERGIJE
Industrija
Domainstvo
Zdravstvo
Obrazovanje
Saobraaj
vjestaki sateliti
atomske podmornice
Osvjetljenje
Komunikacije
itd.
PROIZVODNJA PRIJENOS I RASPODJELA
ELEKTRINE ENERGIJE
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI ZA VRSTE STRUJA
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI ZA NAINE SPAJANJA NAMOTA
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI ZA OSTALE ELEMENTE
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI ZA OTPORNIKE, ZAVOJNICE I KONDENZATORE
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI ZA VODOVE
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI ZA PRIKLJUNA MJESTA I SPOJEVE VODIA
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI ZA KABLOVSKI PRIBOR
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI ZA RAZNE NAPRAVE I PRIBOR
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI ZA ELEKTROMEHANIKI RELE
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI ZA TRANSFORMATORE
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI ZA TRANSFORMATORE
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI ZA ELEKTRINE STROJEVE
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI ZA GALVANSKE ELEMENTE I AKUMULATORE
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI ZA MJERNE INSTRUMENTE
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI ZA MJERNE INSTRUMENTE
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMA
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMA
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMA
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMA
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMA
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMA
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMA
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMA
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMA
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMA
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMA
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMA
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMA
GRAFIKI SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
SIMBOLI U PLANOVIMA ELEKTRINIH INSTALACIJA U ZGRADAMA
DJELOVANJE STRUJE NAOVJEIJI ORGANIZAM
STRUJNI UDAR - OVJEIJE TIJELO U STRUJNOM KRUGU
ovjeije tijelo, kada se nae u strujnom kolu, predstavlja jedan otpor.
Vrijednost tog otpora zavisi od stanja vlanosti koe, veliine kontaktne povrine i duine
strujnog toka kroz tijelo. Prema nekim autorima, od znaaja moe biti i raspoloenje ovjeka.
U svakom sluaju, vrijednost otpora je individualna, odnosno mijenja se od ovjeka do
ovjeka. Visina napona u strujnom kolu direktno utie na vrijednost otpora. Pri viim
naponima struja probija kou na vie mijesta, pa se tako poveava kontaktna povrina,
odnosno smanjuje se otpor. Otpor kojim se ovjeije tijelo suprotstavlja proticanju struje
sastoji se, u stvari, od tri redna otpora: ulaznog otpora, otpora tijela i izlaznog otpora. Ulazni
i izlazni otpori su kontakni otpori koji zavise od veliine dodirne povrine, vlanosti koe na
tom mjestu i visine napona. Otpor tijela takoer nije stalan.
U proraunima se mogu uzeti slijedee vrijednosti otpora ovjeijeg tijela u funkciji napona:
Napon 380 V 220 V
Otpor izmeu ruke i noge 2500 Ohma 1900 Ohma
Otpor izmeu jedne i druge ruke 1300 Ohma 1000 Ohma
DJELOVANJE STRUJE NAOVJEIJI ORGANIZAM
STRUJNI UDAR BIOLOKO DJELOVANJE ELEKTRINE STRUJE
Proticanje elektrine struje kroz tijelo izaziva reakciju miinog i ivanog sistema.
1 mA - 3 mA prag osjeaja.
> 10 mA izazivaju grenje mida.
25 mA ne moemo odvojiti ruku ako smo akom uhvatili provodnik pod naponom.
U toku nekoliko minuta moe nastupiti smrt.
50 mA 100 mA proticanje struje ove jaine bar 3 sekunde u blizdni srca izaziva treperenje
sranih pretkomora. Broj otkucaja se toliko povea da takav napor srce ne
moe izdrati i prestaje da radi.
> 100 mA struja od 1 A ve u toku 0,4 sekunde izaziva smrt. Proticanje takvih struja
trenutno (odnosno, u ovom primjeru, u toku 0,4 sekunde) izaziva gr srca
koj traje do deset minuta i ovjek umire.
4 A - 5 A ako teku krae od desetak sekundi, izazivaju trenutnu obamrlost srca, ali
ne i smrt. Poslije odvajanja od strujnog kola srce jedno vrijeme nepravilno
otkucava, ali ovjek ostane iv. Meutim, usljed dulove toplote javljaju se
opekotine. Usljed dulove toplote javljaju se opekotine pri duem proticanju
jake struje tijelo se ugljenie i izgubi teinu.
Istosmjerna Manje opasna nego struja npr. frekvencije od 50 Hz
50 Hz najopasnija frekvencija elektricne struje.
500.000 Hz u odreenom reimu rada ak se primje njuju u dijatermiji za lijeenje.
DJELOVANJE STRUJE NAOVJEIJI ORGANIZAM
STRUJNI UDAR PRVA POMO
(POSTUPAK ODVAJANJA UNESREENOG OD VODA POD NAPONOM)
Unesreenog od strujnog udara treba hitno odvojiti od strujnog kola.
Radi line sigurnosti u tom sluaju treba postupiti na sljedei naini:
1. izviditi da li je udar izveden strujom niskog ili visokog napona;
2. ako je u pitanju niski napon, tada:
- isklopiti vod,
- dugom suhom drvenom letvom odvojiti vod od unesreenog ili
- izolirati se od tla (daskama, suhim gumenim ili plastinim prostirkama, gumenim
izmama), omotati ruke suhom tkaninom i povui unesreenog za odjeu da bi se odvojio
od strujnog voda. Ako se nalazi iznad poda ili iznad tla, osigurati ga od padanja;
3. ako je u pitanju udar struje visokog napona, tada:
- ne odvajati unesreenog dok se ne isklopi visokonaponski vod ili taj dio postrojenja,
pa zato treba;
- obavijestiti elektrodistributivno preduzee da isklopi vod i
- pozvati ljekara.
Snalazljivost i brzina su glavni uslovi za uspjeno pruanje prve pomoi.
U oekivanju pozvanog ljekara unesreenom treba otkopati odjeu, raskomotiti ga i na licu
mjesta primijeniti vjetako disanje.
smatra se da je najbolje primijeniti metod usta na usta. Unesreenog poloiti na lea.
Pod lopatice mu podmetnuti jastuk napravljen od odjee. Prii mu sa lijeve strane, kleknuti,
desnom rukom obuhvatiti njegov potiljak, a lijevom pritisnuti elo da se glava zabaci
unazad. Time je put do disajnih organa slobodan. Drugi spasilac spusti se na uzglavlje
unesreenog i maramicom mu obrie usta. Ako postoji opasnost od infekcdje, stavlja mu u
usta cjevicu od plastiine mase (ako njome raspolae). Ovaj isti spasilac u usta
unesreenog uduvava vazduh zatvarajui mu palcima nos da osigura ulaz vazduha u plua.
To traje oko sekunde, a uduvava se oko 1 litar vazduha. Izduvavanje izvodi prvi spasilac
ritmikim pritiskivanjem grudnog koa tri puta u
roku sljedee tri sekunde. Pritisak mora da je
dovoljno jak da pomjeri grudni ko za 3 - 4 cm
pa se izvodi s obje ruke i teinom spasioevog
tijela. Istovremeno radi izazivanja pulsacije
velikih arterija, pri svakom pritiskivanju vri se
masaa srca. Zato je korisno noge unesreenog
drati malo uzdignute radi priliva krvi iz vena u srce.
DJELOVANJE STRUJE NAOVJEIJI ORGANIZAM
STRUJNI UDAR PRVA POMO
(VJETAKO DISANJE I MASAA SRCA)
ZATITA OD UDARA ELEKTRINE STRUJE
NULOVANJE
Rp<=Uz/(k*Io) Ohma
Zatitu nulovanjem moemo koristiti tamo gdje je zvjezdite transformatora
uzemljeno. Da bi zatita nulovanjem bila sigurna nul vodi motra biti dobro uzemljen
na vie dosjeka i ne snije biti prekinut jer inae moe nastati udar. Nulovanje se
svodi na spajanje svih kuita s nul vodiem Potpuno nulovanje je najsigurniji nain
zatite od opasnog dodirnog napona.
Zatita uzemljenjem se primjenjuje u trovodnom sistemu, koji je bez nul vodia tj. posjeduje
izoliranu taku. I ako ta taka tj. zvjezdite nije uzemljeno moe doi do udara npr. Ako je
izolacija jedne faze oteena, a kuite troila doe pod napon. Strujni krug oteene faze
zatvara se kroz dvije preostale faze, kapacitet i otpore vodova. Dodirni napon bie tim manji
to je manji otpor izmeu kuita troila i zemlje. Udar emo izbjei ako kuita, tj metalne
dijelove svih troila koji su dodiru pristupani, a mogu doi pod napon, uzemljimo tj spojimo
sa zemljom.
ZATITA OD UDARA ELEKTRINE STRUJE
ZATITNO UZEMLJENJE
Rz<=65/(k*Io) Ohma
ZATITA OD UDARA ELEKTRINE STRUJE
STRUJNA ZATITNA SKLOPKA (ZS) ili (FI)
Sklopka ZS isklapa u svim polovima ukljuivo i nul vodi za vrijeme od 0,2 ili 0,3 ili 0,5 s
(zavisno od tipa sklopke) ako zbroj struja u vodu u koji je ugraena nije jednak nuli (Prema fizi-
kalnim zakonima u elektrotehnici zbroj svih struja koje dolaze i odlaze iz jedne take - ovdje je
to troilo - mora uvijek biti jednak nuli!). Zbog toga svi tieni ureaji i troila moraju biti
uzemljeni, tako da u sluaju kvara - proboja izolacije - doe do zatvaranja jednog dijela struje
preko uzemljivaa, a ne vie preko povratnog voda koji prolazi preko sklopke ZS. Time dolazi
do naruavanja principa, da zbroj svih struja mora biti jednak nuli pa sklopka ZS isklopi dovod
struje.
ZATITA OD UDARA ELEKTRINE STRUJE
NAPONSKA ZATITNA SKLOPKA (ZN)
Sklopka ZN isklapa sve dolazne vodie do tienog aparata, ureaja ili motora, tj. fazne
vodie i nul vodi ako se on dovodi do aparata (na slici ga nema!). Sklopka isklopi im
dodirni napon na tienim ureajima premai doputenu granicu od 65 V. Ona to ini
pomou naponskog okidaa iji je svitak prikljuen izmeu zatitnog vodia i zemljovoda.
Sklopkom ZN mogu se tititi naprave i dijelovi instalacije tamo gdje za nulovanje ne postoje
uvjeti, a sa zatitnim uzemljenjem se ne moe postii dovoljno mali otpor uzemljenja.
ZATITA OD UDARA ELEKTRINE STRUJE
OSTALE VRSTE ZATITA
ZATITA MALIM NAPONOM
Postie se odvajanjem pogonskih ureaja od ureaja s viim naponom, obino pomou
meutransformatora, s tim da njihov napon nije vii od 42 V;
ZATITNO IZOLIRANJE
Dopunsko izoliranje metalnih dijelova ureaja ili aparata koji se mogu dodirnuti, a ne
pripadaju aktivnom strujnom krugu (npr. kuite elektrinog suila za kosu i sl.);
GALVANSKO ODVAJANJE
Postie se odvajanjem pogonskih ureaja pomou meutransformatora, prijenosnog
omjera 1:1.
UZEMLJIVAI
SVRHA UZEMLJENJA ELEKTRINIH UREAJA
Osnovni ciljevi uzemljenja elektrinih uredaja jesu:
a) obezbjeenje sigurnosti osoblja koje s tim uredajima dolazi u dodir,
b) zatita materijala i
c) poboljanje kvaliteta rada pogona.
Prema nainu na koji su sprovedena uzemljenja elektrinih ureaja, razlikujemo:
a) zatitna uzemljenja, koja nisu vezana za pogonsko elektrino strujno kolo ve za
I izolovane dijelove ureaja, na kojima bi se uslijed oteenja izolacije, mogao
pojaviti opasni napon
b) pogonska uzemljenja, koja privremeno ili trajno predstavljaju sastavni dio
pogonskog elektrinog strujnog kruga, iji je povratni provodnik zemlja i koji utiu u
sluaju zemljospoja na rad mree.
Obje vrste uzemljenja moraju, u sluaju greaka u pogonu, a esto i u sluaju
nesimetrinosti u mrei, sprovoditi u zemlju elektrine struje, ija jaina zavisi od
napona i impedance strujnog kola koje je zatvoreno preko zemlje. Zbog toga,
uzemljenja treba uvijek tako dimenzionirati, da padovi napona, koji nastaju na
njima uslijed struje zemljospoja, ne prekorae propisima dozvoljene vrijednosti.
UZEMLJIVAI
UZEMLJIVAI
Pod uzemljivaima podrazumijevamo neizolirane dijelove uzemljivakog ureaja koji su
zakopani u zemlji. Njihov zadatak je da iz uzemljivakog ureaja sprovedu struju u okolnu
zemlju.
Pri nastanku zemljospoja, elektrina struja odlazi u zemlju povrinom uzemljivaa, prostirui
se na sve strane. Kako pri tome struja mora da savlada omski otpor tla, to se u zemlji
javljaju padovi napona. Zbog toga uzemljiva dobija izvjestan vii potencijal u odnosu na
ostalo tlo. Razliku izmeu potencijala uzemljivaa i potencijala zemlje koja ga okruuje,
nazivamo naponom uzemljivaa, a on se moze izraunati iz obrasca:
Uz = Rz . Iz
gde je:
Uz - napon uzemljivaa u odnosu na zemlju koja ga okruuje (pod zemljom" koja ga
okruuje podrazumijevamo tlo izvan uticaja naponskog lijevka u smislu sledeih izvoenja);
Rz - otpor rasprostiranja uzemljivaa tj. otpor zemlje izmeu uzemljivaa i takozvane idealne
zemlje, koju ini skup dovoljno udaljenih taaka iji je elektrini potencial praktino jednak
nuli. Otpor rasprostiranja ini bitni dio otpora uzemljenja, koji sadri jo i otpor provodnika do
uzemljivaa, kao i omski otpor samog uzemljivaa. Zato se esto umjesto izraza otpor
rasprostiranja upotrebljava izraz otpor uzemljenja. Iz - struja zemljospoja
UZEMLJIVAI
POTENCIJALNO POLJE UZEMLJIVAA
NAPONSKI LIJEVAK
UZEMLJIVAI
POTENCIJALNO POLJE UZEMLJIVAA
NAPON KORAKA I NAPON DODIRA
MJERENJE
MJERENJE
ZACRTKANA MJERILA I MJERILA ZA PRENOENJE MJERA - 1
MJERENJE
ZACRTKANA MJERILA I MJERILA ZA PRENOENJE MJERA - 2
MJERENJE
POMINO ZACRTKANO MJERILO (UBLER) - 1
MJERENJE
POMINO ZACRTKANO MJERILO (UBLER) - 2
MJERENJE
PRIMJERI MJERENJA NONIUSOM - 1
MJERENJE
PRIMJERI MJERENJA NONIUSOM - 2
MJERENJE
MIKROMETAR - 1
MJERENJE
MIKROMETAR - 2
MJERENJE
PRIMJERI MJERENJA MIKROMETROM - 1
MJERENJE
PRIMJERI MJERENJA MIKROMETROM - 1
MJERENJE
UGLOMJER - 1
MJERENJE
UGLOMJER - 2
MJERENJE
PRIMJERI MJERENJA UGLOMJEROM - 1
MJERENJE
PRIMJERI MJERENJA UGLOMJEROM - 2
MJERENJE
PRIMJERI MJERENJA UGLOMJEROM - 3
MJERENJE
UZORAK ZA MJERENJE ZACRTANIM MJERILIMA ZA PRENOENJE MJERA
MJERENJE
UZORAK ZA MJERENJE POMINIM ZACRTANIM MJERILOM
MJERENJE
UZORAK ZA MJERENJE UGLOMIJEROM
OBILJEAVANJE
OBILJEAVANJE NA LIMU
ALATI ZA OCRTAVANJE - 1
OBILJEAVANJE NA LIMU
ALATI ZA OCRTAVANJE - 2
OBILJEAVANJE NA LIMU
POSTUPCI OCRTAVANJA I OBILJEAVANJA - 1
OBILJEAVANJE NA LIMU
POSTUPCI OCRTAVANJA I OBILJEAVANJA - 2
OBILJEAVANJE NA LIMU
POSTUPCI OCRTAVANJA I OBILJEAVANJA - 3
OBILJEAVANJE NA LIMU
POSTUPCI OCRTAVANJA I OBILJEAVANJA - 4
OBILJEAVANJE NA LIMU
POSTUPCI OCRTAVANJA I OBILJEAVANJA - 5
OBILJEAVANJE NA LIMU
CRTANJE PRAVIH I PARALELNIH LINIJA - 1
OBILJEAVANJE NA LIMU
OCRTAVANJE OBLIKA - 1
OBILJEAVANJE NA LIMU
OCRTAVANJE OBLIKA - 2
OBILJEAVANJE NA LIMU
OCRTAVANJE OBLIKA - 3
OBILJEAVANJE NA LIMU
OCRTAVANJE OBLIKA - VJEBA
SJEENJE
CILJ
a) upoznavanje sa osnovnim pojmovima pri
sjeenju lima makazama, sjekaem i rezanju
testerom (pilom);
b) vjebanja sjeenja lima runim makazama,
sjekaem i rezanje testerom;
c) upoznavanje uglova rezanja u zavisnosti od
vrste materijala;
d) upoznavanje sa osnovnim zatitnim mjerama
pri sjeenju materijala (lima).
SJEENJE
SJEENJE LIMA RUNIM MAKAZAMA - 1
SJEENJE
SJEENJE LIMA RUNIM MAKAZAMA - 2
SJEENJE
SJEENJE LIMA POLUNIM MAKAZAMA
SJEENJE
RAD SJEKAEM - PROSIJECANJE - 1
SJEENJE
RAD SJEKAEM - PROSIJECANJE - 2
SJEENJE
RAD SJEKAEM - 1
SJEENJE
RAD SJEKAEM -2
TESTERANJE (PILJENJE)
RUNA TESTERA (PILA) - 1
TESTERANJE (PILJENJE)
RUNA TESTERA (PILA) - 2
TESTERANJE (PILJENJE)
RUNA TESTERA (PILA) - 3
TESTERANJE (PILJENJE)
RUNO REZANJE METALA -1
TESTERANJE (PILJENJE)
RUNO REZANJE METALA -2
TESTERANJE (PILJENJE)
STEZANJE PRI TESTERANJU I TESTERANJE
METALA - 1
TESTERANJE (PILJENJE)
STEZANJE PRI TESTERANJU I TESTERANJE
METALA - 2
TESTERANJE (PILJENJE)
STEZANJE PRI TESTERANJU I TESTERANJE
METALA - 3
TESTERANJE (PILJENJE)
PRIMJERI TESTERANJA PREDMETA - 1
TESTERANJE (PILJENJE)
PRIMJERI TESTERANJA PREDMETA - 2
TESTERANJE (PILJENJE)
PRIMJERI TESTERANJA PREDMETA - 3
TESTERANJE (PILJENJE)
NEKE VRSTE RUNIH TESTERA ZA DRVO
TESTERANJE (PILJENJE)
POPRENO TESTERANJE DRVETA RUNOM PILOM
TURPIJANJE
CILJ
a) upoznavanje sa osnovnim pojmovima skidanja
strugotine postupkom turpijanja;
b) upoznavanje raznih vrsta turpija;
c) sticanje osjeaja dranja i vodenja turpije u
horizontalnom poloaju;
d) sticanje navika pravilnog poloaja tijela i pokreta
ruku pri turpijanju;
e) upoznavanje sa vrstama kvaliteta obradenosti
povrina i njihovo oznaavanje;
f) upoznavanje sa osnovnim zatitnim mjerama pri
turpijanju.
TURPIJANJE
Vrste i gustina nasjeka
Jednostruki nasjek za meke metale i otrenje testera
Dvostruki nasjek za sivi liv, elik, mesing
Rapa nasjek za drvo, kou, vjetake mase
Gornji nasjek 70
Donji nasjek 50
TURPIJANJE
TURPIJANJE RAVNIH POVRINA
(VJEBA GRUBOG TURPIJANJA) - 1
TURPIJANJE
TURPIJANJE RAVNIH POVRINA
(VJEBA GRUBOG TURPIJANJA) - 2
TURPIJANJE
VRSTE TURPIJA - 1
TURPIJANJE
VRSTE TURPIJA - 2
TURPIJANJE
GRUBO ISTURPIJANI U PROFIL - 1
TURPIJANJE
GRUBO ISTURPIJANI U PROFIL - 2
TURPIJANJE
OSNOVE TURPIJANJA - 1
PARALELNE MENGELE (KRIP)
TURPIJANJE
OSNOVE TURPIJANJA - 2
TURPIJANJE
OSNOVE TURPIJANJA - 3
TURPIJANJE
OSNOVE TURPIJANJA - 4
TURPIJANJE
OSNOVE TURPIJANJA - 5
TURPIJANJE
OSNOVE TURPIJANJA - 6
TURPIJANJE
PRITISAK TURPIJE KOD VOENJA - 1
TURPIJANJE
PRITISAK TURPIJE KOD VOENJA - 2
TURPIJANJE
KONTROLA RAVNOG VOENJA TURPIJE - 1
TURPIJANJE
KONTROLA RAVNOG VOENJA TURPIJE - 2
TURPIJANJE
KONTROLA RAVNOG VOENJA TURPIJE - 3
TURPIJANJE
KONTROLA RAVNOG TURPIJANJA - 1
TURPIJANJE
KONTROLA RAVNOG TURPIJANJA - 2
TURPIJANJE
KONTROLA RAVNOG TURPIJANJA - 3
TURPIJANJE
OZNAAVANJE KVALITETA POVRINA - 1
TURPIJANJE
OZNAAVANJE KVALITETA POVRINA - 2
TURPIJANJE
OZNAAVANJE KVALITETA POVRINA - 3
TURPIJANJE
ODRAVANJE TURPIJE I FINO TURPIJANJE - 1
TURPIJANJE
ODRAVANJE TURPIJE I FINO TURPIJANJE - 2
TURPIJANJE
ODRAVANJE TURPIJE I FINO TURPIJANJE - 3
BUENJE
CILJ
a)upoznavanje sa osnovnim pojmovima pri bu-
eniju, uputanju i proirivanju rupa;
b)upoznavanje sa builicama;
c) upoznavanje sa rukovanjem, odravanjem i
podmazivanjem builice;
d)odreivanje reima rada na builici (brzina
rezanja, posmak);
e)buenje, proirivanje i uputanje rupa na U
profilu;
f) primjena osnovnih mjera zastitte na radu pri
buenju, uputanju i proirivanju rupa.
BUENJE
BURGIJE I NJIHOVI UGLOVI - 1
BUENJE
BURGIJE I NJIHOVI UGLOVI - 2
BUENJE
OCRTAVANJE I OBILJEAVANJE U PROFILA - 1
BUENJE
OCRTAVANJE I OBILJEAVANJE U PROFILA - 2
BUENJE
PRIMJERI ISPRAVNOG BUENJA I GREAKA PRI
BUENJU - 1
BUENJE
PRIMJERI ISPRAVNOG BUENJA I GREAKA PRI
BUENJU - 2
BUENJE
BUENJE U PROFILA
BUENJE
VRSTE UPUTAA I OPERACIJE SA UPUTAIMA - 1
BUENJE
VRSTE UPUTAA I OPERACIJE SA UPUTAIMA - 2
IZRADA NAVOJA
CILJ
a) upoznavanje sa osnovnim pojmovima pri
rezanju navoja;
b) upoznavanje sa alatom za rezanje navoja;
c) rezanje navoja ureznikom i nareznicom;
d) kontrolisanje izraenih navoja.
IZRADA NAVOJA
NAREZNA SVRDLA UREZNICI - 1
IZRADA NAVOJA
UREZIVANJE NAVOJA I KONTROLA - 1
IZRADA NAVOJA
UREZIVANJE NAVOJA I KONTROLA - 2
IZRADA NAVOJA
NAREZIVANJE NAVOJA I KONTROLA - 1
IZRADA NAVOJA
NAREZIVANJE NAVOJA I KONTROLA - 2
IZRADA NAVOJA
REZANJE NAVOJA NA U PROFILU I VIJKU - 1
IZRADA NAVOJA
REZANJE NAVOJA NA U PROFILU I VIJKU - 2
OTRENJE ALATA
CILJ
a) upoznavanje sa osnovnim pojmovima o otre-
nju alata;
b) sticanje spretnosti otrenja spiralne burgije,
igala za ocrtavanje, takaa i sjekaa;
c) upoznavanje sa sredstvima za bruenje;
upoznavanje sa osnovnim mjerama zaitite pri
bruenju.
OTRENJE ALATA
BRUENJE BURGIJA - 1
OTRENJE ALATA
BRUENJE BURGIJA - 2
OTRENJE ALATA
KONTROLA BRUENIH BURGIJA - 1
OTRENJE ALATA
KONTROLA BRUENIH BURGIJA - 2
OTRENJE ALATA
BRUENJE SJEKAA
OTRENJE ALATA
BRUENJE TAKAA I IGLE ZA OCRTAVANJE
IZOLACIONI MATERIJALI
CILJ
Upoznavanje sa osobinama i nainom
obrade izolacionih materijala
IZOlACIONI MATERIJALI
PODJELA IZOLACIONIH MATERIJALA
1. Prirodni neorganski izolacioni materijal
- azbest (biljnog i ivotinjskog porijekla vlakna, njure, platno)
- liskun (u ploama i listovima)
- kvarc (SiO2 silicij diopksid, kao kvarcni pijesak u kristalnom stanju, dobar
izolator)
2. Neorganski materijali dobiveni preradom prirodnih izolacionih
materijala
- staklo (dobija se topljenjem oksida i njihovim hlaenjem)
- keramiki materijali (mjeavina topivih plastinih neorganskih materijala koji
ovrsnu peenjem)
3. Prirodni organski materijali (mineralna ulja su najrasprostranjenija a
dobivaju se iz sirove nafte postupnom frakcionom destilaciom)
4. Organski izolacioni materijali dobiveni preradom organskih prirodnih
materijala
- papir (dobiva se iz drveta ili drugih biljaka (celuloza) koja se zatim valja)
- izolacioni matetrijal od papira (impregnaciom papira uljem dobiva se drugi
izolacioni materijal PERTINAKS)
5. Sintetski organski izolacioni materijali (termoplastini i termostabilni
izolacioni materijali (poliesterne, epoksidne smole, silikoni, izolacioni lakovi)
IZOlACIONI MATERIJALI
PODJELA IZOLACIONIH MATERIJALA
Izolacioni (neprovodni) materijali su takvi materijali kod kojih je elektrina
vodljivost veoma malena ili praktino jednaka nuli. Oni za elektrinu struju
predstavljaju veliki otpor, pa i pri vrlo visokim naponima kroz njih teku
zanemarljivo male struje. Razliiti izolacioni materijali imaju razliite otpore.
U svakom elektrinom krugu izolacioni materijal mora izdrati ista
naprezanja kao i vodljivi materijal. Svi izolacioni materijali moraju biti otporni
na temperaturne promjene, te druge vrste naprezanja. Nije potrebno
posebno naglaavati vanost izolacionih materijala jer je poznato da od njih
zavisi kako rad neke maine ili pogona, tako i trajnost nekog voda ili naprave
ili itavog postrojenja te sigurnost posluiocima elektrine opreme.
Starenje izolacionih materijala zavisi od dugotrajnosti djelovanja razliitih
vanjskih uticaja zbog kojih oni gube prvobitna svojstva. Razlozi zbog kojih
tokom vremena dolazi do promjene kvaliteta dielektrika su:
- elektrino djelovanje (pri tome promjene mogu biti trajne ili prolazne)
- toplotno djelovanje
- mehaniko djelovanje
- djelovanje sredine
OBRADA IZOLACIONIH MATERIJALA
PERTINAKS
CILJ
Upoznavanje sa osobinama i nainom abrade izolacionih materijala.
RADNI POSTUPCI
a) upoznavanje sa osobinama izolacionih materijala;
b) mjerenje;
c) stezanje ploe;
d) crtanje i obiljeavanje raznih oblika na ploi;
e) krojenje raznih oblika testerisanjem (piljenjem);
f) gruba obrada turpijom;
g) fina obrada;
h) buenje.
OBRADA IZOLACIONIH MATERIJALA
PERTINAKS
SREDSTVA ZA RAD
a) mjerni alat i pribor;
b) pribor za ocrtavanje;
c) stega (krip - mengele);
d) runa testera (pila);
e) kruna ili trana testera;
f) turpije;
g) builica (runa);
h) alat za buenje;
i) brusni papir.
OBRADA IZOLACIONIH MATERIJALA
PERTINAKS
Pertinaks se lako obrauje, moe se testerisati (piliti), turpijati i buiti. ]
Izrezivanje, krojenje oblika iz ploa pertinaksa vri se runim alatom ili na
mainama (stroju).
Runo rezanje - runom finom testerom sa neznatno razvraenim zupcima.
Obradu ploa pertinaksa moemo vriti i pomou dlijeta ili noa.
Mainsko rezanje - krunom testerom od legiranog elika ili testerom za drvo sa
sitnim, dobro izbruenim, normalno razmaknutim ili uopte nerazmaknutim
zupcima. Pomou trane testere krojimo okrugle ili ovalne oblike iz ploa.
Ovim postupkom na mjestu prijeloma ostanu otre ivice koje treba naknadno
obraditi turpijanjem i brusnim papirom. Ploe moemo rezati i pomou
brusne ploe.
Buenje pertinaksa vri se obinim spiralnim burgijama koje se koriste za
buenje metala. Bolje od ovih su burgije namjenski izraene za buenje
umjetnih masa. Ove burgije su izraene od legiranog elika s otricom od
vidije (tvrdog metala). Spiralnim burgijama bue se rupe najvie do prenika
od 15 mm. Rupe (otvori) do prenika od 60 mm bue se cilindrinim
burgijama ili okretanjem noa u manjoj rupi koja je izbuena spiralnom
burgijom u sreditu budue velike rupe. Rupe za zavrtnje bue se sa malom
tolerancijom kako bi se pri pritezanju zavrtnjeva sprijeilo pucanje ploa.
OBRADA IZOLACIONOG MATERIJALA
IZRADA KALEMOVA ZA TRANSFORMATOR - 1
OBRADA IZOLACIONOG MATERIJALA
IZRADA KALEMOVA ZA TRANSFORMATOR - VJEBA
VODOVI
STANDARDI OZNAAVANJA IZOLIRANIH VODIA
VODOVI
STANDARDI INSTALACIJSKIH VODIA I KABLOVA
VODOVI
STANDARDI ENERGETSKIH KABLOVA
VODOVI
DOPUTENE STRUJE U STANDARDNIM PRESJECIMA VODIA
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
P - vod je sastavljen od golog bakrenog vodia i sloja pvc - izolacije. Izrauju
se samo jednoilni, od 1,5 do 95 mm
2
, za vrsto polaganje obavezno u cijevima
iznad ili ispod buke u suhim prostorijama.
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
P/L - vod je sastavljen od bakrenog finoilnog nepokositrenog vodia, a vodii
su usporedno izolirani zajednikim platem od pvc - mase. Izrauju se dvoilni
i troilni od 0,5; 0,75 i 1 mm
2
, za prikljuak manjih prenosivih netermikih
troila.
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
PP/J - vod je sastavljen od bakrenog finoilnog pokositrenog vodia, sloja pvc
- mase i sloja pvc plata. Izrauju se dvoilni, troilni i etveroilni od 0,75; 1;
1,5; i 2,5 mm
2
, za prikljuak manjih prenosivih troila (perilice, usisavai,
friideri, . . .
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
PP/U - vod
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
PP/R - vod je sastavljen od golog bakrenog vodia, sloja pvc mase, gdje se
tako ile poloe jedna uz drugu u istoj ravnini i zajedno, obloe slojem od pvc -
mase tako da izmeu ila postoji razmak. Izrauju se dvoilni i troilni od 1,5
do 4 mm
2
, za polaganje bez instalacionih cijevi ispod buke u suhim
prostorijama.
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
G - vod je sastavljen od pokositrenog bakrenog vodia, sloja bijele gume, sloja
crne gume, sloja gumirane pamune trake i impregniranog opleta pamunog
konca. Izrauju se samo jednoilni od 1 mm
2
navie za vrsto polaganje u
cijevima iznad ili ispod buke.
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
GG/J vod koristi se za prikljuenje kuanskih aparata, perilica, usisavaa, el.
tednjaka u suhim i vlanim prostorijama
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
GG/L - vod je sastavljen od bakrenog finoilnog pokositrenog vodia, sloja
gume i sloja gumenog plata Izrauju se dvoilni, troilni i etveroilni od 0,75
i 1 mm
2
, za prikljuak manjih prenosivih troila.
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
GT - vod je sastavljen od bakrenog finoilnog pokositrenog vodia, sloja
gume, sloja pamunih niti i sloja obojenog pamunog konca. Izrauju se
dvoilni i trolni od 0,5 ; 1 i 1,5 mm
2
, za prikljuak svih vrsta prenosivih troila.
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
PGP - vod je sastavljen od golog bakrenog vodia, sloja pvc mase, gdje se
tako ile usukaju zajedno te se obloi slojem prirodne gume i slojem od pvc -
mase. Izrauju se dvolni, troilni i etverolni od 1,5 do 10 mm
2
, za polaganje
bez instalacionih cijevi iznad ili ispod buke u suhim i vlanim prostorijama.
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
PP00 - kabel je sastavljen od golog bakrenog vodia, sloja pvc mase, gdje se
tako ile usukaju zajedno te se obloe slojem pvc - mase i slojem od pvc -
mase. Izrauju se dvoini, troilni, etveroilni i peteroilni od 1,5 mm
2
navie,
za polaganje u suhim i vlanim prostorijama u kabelskim kanalima i razvodnim
postrojenjima.
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
PP41 - kabel je sastavljen od golog bakrenog ili aluminijskog vodia, sloja pvc
mase, gdje se tako ile usukaju zajedno te se obloi slojem pvc - folije i mase,
sloja dvije eline trake i slojem od pvc - mase. Izrauju se troilni, etveroilni
i vieilni od 1,5 do 240 mm
2
, za polaganje u kabelskim kanalima ili u zemlju
gdje je potrebna mehanika zatita kabela.
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
PP00/0 - kabel je sastavljen od usukanog golog vodia, sloja pvc mase, gdje se
tako ile usukaju zajedno te se obloi slojem pvc - mase, a na maloj udaljenosti
od tog vieilnog kabela poloeno je usporedno elino ue ( koje ima zadatak
da nosi kabel ) i sve se zajedno obloi platem od pvc - mase . Izrauju se
dvoilni, troilni, etveroilni od 4 do 35 mm
2
, upotrebljava se za izvoenje
mjesnih razvodnih mrea na stupovima, za kuni prikljuak, za ulinu rasvjetu
itd.
VODOVI
IZOLIRANI VODOVI
X00-A - kabel koristi se za zrane vodove NN mree i savremene kune
prikljuke
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
IZOLIRANI PROVODNICI
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
STOPICE I AHURE
CILJ VJEBE
OSPOSOBLAVANJE UENIKA DA SAMOSTALNO POSTAVLJAJU
KABLOVSKE STOPICE I AHURE
SREDSTVA ZA RAD
ELEKTRIARSKI ALAT, ELEKTRINO LEMILO, KLIJETA ZA
PRESOVANJE KABLOVSKIH STOPINCA I AHURA, PRIMJERCI
ENERGETSKOG KABLA
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
KABLOVSKE STOPICE
STOPICE
Kablovske stopice su kablovski pribor
koji treba da obezbjedi elektriki
i mehaniki pouzdan spoj kabla sa
troilom ili sabirnicom razvodnog ureaja.
Prema vrsti materijala
Bakarne (Cu) stopice
Akuminijske (Al) stopice
Kombinacija Al Cu
Prema konstrukciji i nainu postavljanja
stopice koje se leme
stopice koje se presuju
stopice koje se zavaruju
vijane stopice
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
RAZNI ZAVRNI SPOJEVI SA IZOLACIJOM ZA POSTAVLJANJE NA
KRAJEVE LICNASTIH PROVODNIKA MALIH PRESJEKA POSTUPKOM
PRESOVANJA
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
KABLOVSKE AHURE
AHURE
Kablovske ahure su kablovski pribor
koji slue za nastavljanje ili grananje
vodia ukljuujui i zrane vodove.
Prema vrsti materijala
Bakarne (Cu) ahure
Akuminijske (Al) ahure
Kombinacija Al Cu ahure
Prema konstrukciji i nainupostavljanja
ahure - ravne sa privrsnim vijcima i
lemljenjem
ahure - odvojne sa privsnim vijcima i
lemljenjem
ahure - ravne koje se presuju
ahure kompaktno odvojne vijane
bez lemljenja
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
MEHANIKE VIJANE AHURE ZA POVEZIVANJE KABLOVA ZA
SREDNJE VISINE NAPONA DO 36kV
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
MEHANIKE VIJANE AHURE SA UMETKOM ZA POVEZIVANJE
MANJIH PRESJEKA ZA SREDNJE VISINE NAPONA DO 36kV
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
POSTUPAK PRI POSTAVLJANJU MEHANIKIH VIJANIH AHURA ZA
POVEZIVANJE KABLOVA ZA SREDNJE VISINE NAPONA DO 36kV
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
SPECIJALNA NAMJENA MEHANIKIH VIJANIH AHURA
Ovdje prikazane vijaane spojnice (ahure) i stopice su razvijene
specijalno kao pribor za upotrebu pri povezivanju kablova za napone
do 36kV. Mogu se koristiti i za napone i do 1kV.
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
ELEMENTI ZA IZBOR I NABAVKU MEHANIKIH VIJANIH STOPICA ZA
NAPONE DO 36kV
Stopice za obradu krajeva kablova proizvode se za presjeke kablova od 25
do 400mm
2
, sa najmanje 1 do 3 privrsna vijka, u duinama od 60 do
137mm te privrsnom rupom dijametra 13 do 21 mm.
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
ELEMENTI ZA IZBOR I NABAVKU MEHANIKIH VIJANIH SPOJNICA
(AHURA) ZA SREDNJE VISINE NAPONA DO 36kV
Spojnice za nastavljanje kablova proizvode se za presjeke kablova od 25
do 400mm
2
, sa najmanje 2 do 6 privrsnih vijaka, u duinama od 65 do
170mm te u blokiranoj i neblokiranoj izvedbi.
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
ELEMENTI ZA IZBOR I NABAVKU MEHANIKIH VIJANIH SPOJNICA
(AHURA) ZA POPRAVKE NA KABLOVIMA ZA SREDNJE VISINE
NAPONA DO 36kV
Spojnice za popravku oteenja na kablovima proizvode se za presjeke
kablova od 25 do 400mm
2
, sa najmanje 2 do 6 privrsnih vijaka, u duini
440mm i u neblokiranoj izvedbi.
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
CILJ VJEBE
da kod uenika razvije praktine vjetine ogoljavanja krajeva
izolovanih provodnika i njihovog oblikovanja.
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
RADNI POSTUPCI
a) priprema alata i izolovanih provodnika;
b) ogoljavanje masivnog izolacionog provodnika P;
c) izrada uice;
d) ogoljavanje pramenastog dvoilnog gajtana GT;
e) izrada ome;
f) ogoljavanje gumenog kabla GG;
g) postavljanje kablovske stopice.
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
SREDSTVA ZA RAD
a) strga;
b) klijeta za skidanje izolacije;
c) kombinovana klijeta;
d) klijeta okrugla, dugaka;
e) makaze;
f) stepenast trn;
g) kablovski no;
h) mjerni metar, 300 mm.
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
PODJELA KABLOVA PREMA NAMJENI
a) Masivni (puni) provodnici. Provodnici za stalno
polaganje koji nisu izloeni mehanikim
optereenjima obino su masivni (puni), izolovani
PVC-masom razliitih boja. Izrauju se kao jednoilni
instalacioni provodnik P (koji se polau u cijevi) te
vieilni PP-Y ili PP/R za direktno polaganje pod
buku. Skidanje izolacije na krajevima provodnika
tipa P izvodi se upotrebom klijeta za skidanje a
ostali dodatno i sa noem za skidanje izolacije.
b) Vieini (pramenasti / licnasti) provodnici. Ako su
provodnici u primjeni izloeni promjenljivim
mehanikim naprezanjima, npr. kada se vezuju za
elektrine maine i prijenosne aparate, tada su
provodnici sastavljeni od vie tankih savitljivih ica.
Krajevi provodnka presjeka do 2,5 mm
2
se obrauju
u vidu omi, a za vee presjeke na krajeve se
postavljaju kablovske stopice.
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
PODJELA KABLOVA PREMA NAMJENI
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
PODJELA KABLOVA PREMA NAMJENI
c) Kablovi. Kablovski vodovi slue za napajanje
elektrinom energijom potroaa veih snaga i u
uslovima veih mehanikih naprezanja provodnika.
Upotrebljavaju se u suhim i vlanim prostorijama,
kao i na otvorenom. Skidanje zatitnih slojeva kabla
npr. GG tipa obavlja se noem za skidanje izolacije.
Krajevi vieinih provodnika moraju biti obraeni
lemljenjem ako na njih nisu postavljene kablovske
stopice ili slini spojni elementi.
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
IZOLIRANI PROVODNICI
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
IZOLIRANI PROVODNICI
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
IZOLIRANI PROVODNICI
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
ALAT ZA SKIDANJE IZOLACIJE
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
SKIDANJE IZOLACIJE
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
SKIDANJE IZOLACIJE
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
SKIDANJE IZOLACIJE
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
SKIDANJE IZOLACIJE
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
SKIDANJE IZOLACIJE
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
SKIDANJE IZOLACIJE
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
SKIDANJE ZATITNIH SLOJEVA
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
SKIDANJE ZATITNIH SLOJEVA
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
UICA OMA I KABELSKA STOPICA
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
IZRADA UICA
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
IZRADA OMI
OBRADA KRAJEVA PROVODNIKA
IZRADA OMI
LEMLJENJE
CILJ VJEBE
Upoznavanje pribora i sredstava za lemljenje i razvijanje
vjetine lemljenja
a) omi i uica,
b) kablovskih stopica,
c) spojeva,
d) lemljenje na letvici.
LEMLJENJE
RADNI POSTUPCI
a) priprema pribora i sredstava za meko
lemljenje;
b) prikupljanje i grupisanje radnih elemenata (omi,
uica, kablovskih stopica, meusobno spojenih
provodnika i provodnika za lemljenje na letvici);
c) lemljenje omi i uica;
d) lemljenje kablovskih stopica;
e) lemljenje spojeva provodnika;
f) lemljenje na letvici;
g) spremanje radnog mjesta.
LEMLJENJE
SREDSTVA ZA RAD
a) elektrino lemilo, . 20W, 100W, 400W;
b) metalne tipaljke;
c) podloga za lemljenje;
d) klijeta okrugla, dugaka;
e) klijeta kombinovana;
f) lampa sa plamenikom.
LEMLJENJE
MATERIJAL
a) tinol-ica, prema potrebi;
b) alkohol, prema potrebi;
c) provodnici sa omama i uicama
d) kablovske stopice, prema potrebi;
e) buir-cijevi, prema potrebi;
f) letvice za montau elektronskih elemenata.
LEMLJENJE
MEKO LEMLJENJE
(meko lemljenje karakterie temperatura topljenja lema
ispod 500C i vrstoa na istezanje ispod 5-7 kp/mm
2
).
Elektrina lemila koriste se za meko lemljenje a snaga
grijaa je od 20W do oko 400W
Za elektriarske radove obino se upotrebljava lem Sn
60 koji sadri 60% kalaja (kositra) i oko 40% olova.
Poetna temperatura topljenja je od 183C do 190C.
LEMLJENJE
TVRDO LEMLJENJE
Pri tvrdom lemljenju, primjenjuju se lemovi sa
temperaturom topljenja iznad 500C koji obezbjeuju
vrstou na istezanje do 50 kp/mm
2
.
Benzinska lampa sa plamenikom upotrebljava se za
meko i tvrdo lemljenje gdje temperature topljenja
lemova ne prelaze 800C.
LEMLJENJE
ELEKTRINA LEMILA
LEMLJENJE
LEMILA KOJA SE ZAGRIJAVAJU NA PLAMENU
LEMLJENJE
PRIPREMA LEMILA KOJA SE ZAGRIJAVAJU NA PLAMENU
LEMLJENJE
MEHKO LEMLJENJE - 1
LEMLJENJE
MEHKO LEMLJENJE - 2
LEMLJENJE
LAMPE I GORIONICI
LEMLJENJE
LEMLJENJE LEMILOM
LEMLJENJE
LEMLJENJE LAMPOM
LEMLJENJE
PRIPREMA VODIA ZA LEMLJENJE - 1
LEMLJENJE
PRIPREMA VODIA ZA LEMLJENJE - 2
LEMLJENJE
LEMLJENJE OMI I UICA
LEMLJENJE
LEMLJENJE SPOJEVA PROVODNIKA
LEMLJENJE
LEMLJENJE
LEMLJENJE
LEMLJENJE NA LETVI
LEMLJENJE
LEMLJENJE TIJELA OD ICE - VJEBA
LEMLJENJE
LEMLJENJE TIJELA OD ICE - VJEBA
ELEKTROSTATIKA
ELEKTROSTATIKA
Je dio nauke o elektricitetu u kojemu se raspravlja o silama
meu mirujuim elektrinim nabojima. Pojava tih sila bila je
poznata ve u starom vijeku, te je Tales iz Mileta pisao da
jantar, kad se tare, privlai sitne estice materije.
ELEKTROSTATIKA
COULOMBOV ZAKON
Na osnovu eksperimenata, zakon o privlanim i odbojnim silama 1785
formulirao je Ch. A. Coulomb (17361806), pa se jedinica za
mjerenje koliine elektriciteta (ili za elektrini naboj) i naziva kulon i
oznaava sa C.
ELEKTROSTATIKA
COULOMBOV ZAKON
Coulombov zakon kae da je sila F koja djeluje izmeu dva
takasta naboja Q i Q' proporcionalna umnoku obaju naboja, a
obrnuto proporcionalna kvadratu njihova razmaka r:
2
'
4
1
r
Q Q
F


=
c t
U faktoru proporcionalnosti veliina
c t 4
1
konstanta izolatora meu nabojima, a za zrak ili vakuum je ona
c
je dielektrina
r
c c c =
0
0
c
ELEKTROSTATIKA
ELEKTRINO POLJE
Prostor oko naboja Q u kojem se opaaju elektrine sile zove se
elektrino polje, a intenzitet kojim ovo polje djeluje na druge naboje
jakost elektrinog polja, E.
pa se tako prvi faktor smatra jakou
elektrinog polja takastog naboja Q u
udaljenosti r i izraava se u V/m:
Prema Coulombovom zakonu moe se sila F prikazati kao umnoak dva
faktora:
'
2
4
Q
r
Q
F

=
c t
2
4 r
Q
E

=
c t
To je numeriki iznos sile kojom bi naboj Q
djelovao na jedinini naboj Q' = 1 C u udaljenosti
r metara, odakle je:
'
Q E F =
'
Q
F
E =
ELEKTROSTATIKA
U vezi s nastajanjem sila na naboje u elektrinom polju jo su od
interesa dvije pojave:
Elektrina influencija i
Dielektrina polarizacija.
ELEKTROSTATIKA
ELEKTRINA INFLUENCIJA
Ako se u elektrino polje u vakuumu ili u zraku stavi elektriki neutralno
metalno tijelo, to e se pod utjecajem elektrinih sila slobodno pokretljivi
elektroni kretati i sakupiti na onoj strani tijela koja je suprotna od smjera
u kojemu djeluje vektor E, pa ta strana postaje elektriki negativna, a
protivna strana je onda pozitivna. Ova pojava naziva se elektrinom
influencijom a kolina influenciranog naboja na jedinicu povrine koja je
okomita na smjer vektora E zove se gustoa elektrinog pomaka D, i
jednaka je:
E D
n
=c
ELEKTROSTATIKA
ELEKTROSKOP
ELEKTROSTATIKA
ELEKTROSKOP
Ureaj kojim se moe pokazati da li je neko tijelo elektriki nabijeno.
Elektroskop se sastoji od kuita (najee metalnog) i metalne ipke
koja na jednom kraju (izvan kuita) ima metalnu kuglu ili ploicu, a na
drugom (u kuitu) objeena dva tanka metalna listica ipka je na
kuite privrena pomou izolatora. Ako se kuglica elektroskopa
dodirne nekim naelektriziranim tijelom, ipka e se nabiti
elektricitetom, pa i listii na njezinu kraju. Budui da su listii nabijeni
istom vrstom elektriciteta, meusobno e se odbijati i razmaknuti.
Razmak listia je to vei to je vea koliina naboja dovedena na
kuglicu elektroskopa. Elektroskop sa zlatnim listiima prvi je
konstruirao engl. sveenik Bennet 1787. Elektroskop s mjerilom, na
kojem se iz razmaka listia ita napetost, naziva se elektrometar ili
elektrostatski voltmetar. Elektrometri mogu biti izvedeni na razne
naine: Braunov s jednim listiem, Wulfov sa dvije niti od kvarca,
Thomsonov kvadrantni elektrometar itd.
ELEKTROSTATIKA
DIELEKTRIKA POLARIZACIJA
Ako se u elektrinom polju nalazi izolator (dielektrik) koji nema
elektrinih estica koje se slobodno kreu, moi e sile elektrinog polja
djelovati jedino unutar samog atoma (ili molekule) na elektrine
elementarne estice koje e se unutar molekule (ili atoma) tek neto
pomaknuti i sve usmjeriti u pravcu djelovanja vektora E. Na krajnjim
plohama dielektrika pojavit e se na jednoj strani pozitivni, a na drugoj
strani negativni naboji, no oni su ovdje vezani, a ne kao u prijanjem
metalnom tijelu, slobodno pokretni. Polarizacija dielektrika - koliina
vezanog naboja na jedinicu povrine - proporcionalna je jakosti
elektrinog polja i moe se uzeti da je jednaka:
Faktor X zove se elektriki susceptibilitet izolatora.
E X P =
0
c
ELEKTROSTATIKA
DIELEKTRIKA POLARIZACIJA
Gustoa elektrinog pomaka D jednaka je u izolatoru:
E E X E D
r
= = + = c c c c
0 0
) 1 (
Tu je
r
c c
dielektrina konstanta izolatora, a
dok je
0
c
(

=
Vm
As
12
0
10 86 , 8 c
X
r
+ =1 c
Njegova relativna,
konstanta vakuuma:
ELEKTROSTATIKA
KAPACITET
U C Q =
| |
(

=
V
As
F
Budui da vodii kod prikljuka na izvor napona U primaju na sebe
uvijek neku odreenu koliinu elektriciteta Q, to se svakoj
kombinaciji dvaju vodia pripisuje neka prijemljivost za elektricitet ili
elektriki kapacitet C. Pri tom su ove veliine meusobno povezane
relacijom:
Jedinica za mjerenje kapaciteta je farad
ELEKTROSTATIKA
ELEKTRINI KONDENZATOR
U elektrostatici se rjeavaju, dakle, i problemi proraunavanja
kapaciteta razliito sloenih vodia koje susreemo u elektrinim
postrojenjima i instalacijama. Kako je u elektrinim spojnim emama
esto potrebno da na nekom mjestu bude tano odreen kapacitet,
stavljaju se u takvim sluajevima tamo elektrini kondenzatori.
ELEKTRINI KONDENZATOR
PLOASTI KONDENZATOR
Iako svaki vodi i dovodna ica imaju odreeni kapacitet taj je
redovito za praksu premalen.
Mnogo vei kapacitet, dakle veu sposobnost primanja i nagomilavanja
elektriciteta ima kondenzator. Kondenzator je element koji ima
odreeni kapacitet. Najjednostavniji kondenzator je Ploasti: ima dvije
paralelne ploe a i b, koje su meusobno razdvojene pomou izolatora:
zraka, papira, tinjca i sl.
ELEKTRINI KONDENZATOR
BLOK KONDENZATOR
Blok kondenzatori imaju stalan kapacitet. Napravljeni su od izmjenino
sloenih dviju traka papira i dviju traka staniola Trake su savijene u
valjak i umetnute u alumimjske kutije.
ELEKTRINI KONDENZATOR
KONDENZATOR PROMJENJLJIVOG KAPACITETA
Da bismo mogli mijenjati kapacitet upotrebljavamo okretne
kondenzatore, kod kojih se ploe rotora mogu zakretati unutar ploa
statora.
ELEKTRINI KONDENZATOR
ELEKTROLITSKI KONDENZATOR
Elektrohtski kondenzatori su velikog kapaciteta, a mogu biti mokri i
suhi. I vodi koji je izoliran od svoje okoline, odnosno zemlje, posjeduje
kapacitet. Relativno velik kapacitet ima kabel s olovnim platom.
Olovni plat tvori jednu plou kondenzatora, a druga je vodi kabela.
Upotreba kondenzatora je vrlo iroka. Upotrebljavaju se u filtrima
ispravljaa, u radioelektronici, za kompenzaciju jalove struje u elek-
tranama, za ogranienje iskrenja kontakata, u telefoniji, kod
jednofaznih indukcijskih motora i sl.
ELEKTRINI KONDENZATOR
PARALELNO SPAJANJE KONDENZATORA
3 2 1
Q Q Q Q + + =
) (
3 2 1 3 2 1
C C C U C U C U C U C U Q + + = + + = =
3 2 1
C C C C + + =
ELEKTRINI KONDENZATOR
SPAJANJE KONDENZATORA U SERIJU
3 2 1
U U U U + + =
3 2 1
C
Q
C
Q
C
Q
C
Q
+ + =
|
|
.
|

\
|
+ + =
3 2 1
1 1 1 1
C C C
Q
C
Q
3 2 1
1 1 1 1
C C C C
+ + =
ELEKTRINI KONDENZATOR
PRORAUN KAPACITETA
Kapacitet kondenzatora (oznaka C) je to vei sto su povrine ploa
a, b vee i to je njihova meusobna udaljenost manja. Kapacitet
zavisi i od izolacijske materije (od dielektrike konstante) izmeu
vodia. Za zrak je relativna dielektrina konstanta jednaka 1, za
tinjac 5 do 8, staklo 7 itd.). Usporedite dva crteza na slici.
Kapacitet dviju jednakih metalnih ploa u sistemu Si ima formulu:
d
S
C = c
d
S
C
r
= c c
0
(

=

m
F
12
0
10 859 , 8 c
ELEKTROSTATSKO POLJE
DEFINICIJA ELEKTROSTATSKOG POLJA
Elekektrostatsko polje je prostor oko naelektiziranog tijela u kojem
se pojavljuju uinci sila elektinog naboja.
Stavimo li u takvo polje malo i lagano tijelo s elektrinim nabojem ono
e se kretati po odreenoj liniji. tzv. silnici.
Silnice izmeu dva naboja (+) i (-) su spojne Iinije. sa smjerom od
(+) naboja do (-) naboja i prikazuju sliku elektrostatskog polja.
ELEKTROSTATSKO POLJE
DEFINICIJA ELEKTROSTATSKOG POLJA
Slika elektrostatskog polja, koju prikazuju silnice zavisi od oblika
elektroda (naelektriziranih tijela).
Naboj Q0 i od njega stvoreno elektrostatsko polje djeluje na drugi naboj
Q silom F = EQ
ELEKTROSTATSKO POLJE
DEFINICIJA ELEKTROSTATSKOG POLJA
Odnos sile i naboja F/Q nazivamo intenzitetom ili jakou elektrostatskog
polja.
Q
F
E =
ELEKTROSTATSKO POLJE
DEFINICIJA ELEKTROSTATSKOG POLJA
Jakost elektrostatskog polja je vektor. To znai da pored veliine ima i smjer istovjetan sa smjerom sile
ELEKTROSTATSKO POLJE
DEFINICIJA ELEKTROSTATSKOG POLJA
Istoimeni slobodni naboj Q na drugoj kugli odbijen je silom F = EQ u smjeru radijalne silnice, u ovom sluaju strjelice sile usmjerene kao poluprenik iz sredita kugle.
SILE ELEKTRINOG POLJA NA
ELEKTRINE NABOJE
ELEKTRINA INFLUENCIJA
Kao to sila djeluje na elementarne el. naboje u el. polju, tako e
djelovati i na elementarne estice materijala koji se nalazi u
elektrinom polju. Razliito e sila djelovati na elektriki vodljive
materijale, nego na izolatore.
Vodii elektrina influencija
Gustoa influenciranog naboja - Q/S
Izolatori polarizacija
PRIKLJUAK OTVORENOG VODA NA
IZVOR ISTOSMJERNOG NAPAJANJA
Elektrostatika je dio nauke o elektricitetu koji govori o pojavama to
nastaju u prostoru u kojem elektrini naboji miruju.
Polazi od osnovne injenice da se:
raznoimeni el. naboji - privlae
istoimeni el. naboji - odbijaju
ELEKTRINO POLJE PLOASTOG
KONDENZATORA
I nakon uspostave statike ravnotee u izolacionom prostoru izmeu
dva suprotno nabijena tijela, postoje znaajne fizikalne pojave -
promatrat emo ih na primjeru ploastog kondenzatora prikljuenog
na izvor istosmjernog napona.
NEHOMOGENO ELEKTRINO POLJE
Elektrino polje u kojem se jakost polja E mijenja od take do take
naziva se nehomogeno elektrino polje.
Sve do sada izvedene zakonitosti za homogeno polje vrijede i za
nehomogeno, ali se mijenjaju prostorno - pa je potrebno u
nehomogenom polju izdvojiti infitezimalno mali dio, za koji se moe
tvrditi da u njemu vladaju prilike homogenog polja.
KUGLASTI IZVOR
E
U
r1
r2
+Q
-Q
1

dr
d +

2 1
= U
KUGLASTI IZVOR
Jednaina:
t c
2
0
4r
dr Q
dU

=
S
l Q
U

=
0
c
postaje:

)
1 1
(
4
2 1 0
r r
Q
U =
t c
U
Q
C =


1 2
2 1
0
4
r r
r r
C

= tc
KAPACITET OSAMLJENE KUGLE
1 2
r r ))
Kapacitet kuglastog kondenzatora radijusa R:
R C =
0
4tc
JAINA ELEKTRINOG POLJA
KUGLASTOG IZVORA
+Q
A r
E
Elektrino polje takastog naboja
2
0
1
4 r
Q
E =
tc
COULOMBOV ZAKON
Sila F kojom elektrino polje jakosti E, stvoreno od takastog naboja Q,
djeluje na pokusni naboj Q u taki A jednaka je:
2
0
2
0
'
4
1 1
4
' '
r
Q Q
r
Q
Q E Q F

= = =
tc tc
Za sluaj da je umjesto vakuuma drugi materijal , vrijedi:
r
c c c =
0
ENERGIJA ELEKTROSTATSKOG
POLJA
Budui da na naboje u elektrinom polju djeluje mehanika sila F,
oito je da elektrino polje posjeduje odeenu koliinu energije
ELEKTRINA ENERGIJA
PRIKLJUENJE KONDENZATORA NA
ISTOSMJERNI NAPON
E
U
C
R
Na izvor istosmjernog napona U
sklopkom se ukljuuje kondenzator
C, uz otpor strujnog kruga R.
PRIJELAZNA POJAVA
u
Uvid u strujne i naponske prilike omoguuje nam primjena drugog
Kirchhoffovog zakona:
E napona = E i
.
R
U - u = i
.
R
u C q = du C dq =
C
q
u =
PRIKLJUENJE KONDENZATORA NA
ISTOSMJERNI NAPON
dt
dq
i =
dt
du
C i =
Uz:
Naponska jednaina glasi:
R
dt
du
C u U =
dt
du
CR u U = Ili:
PRIKLJUENJE KONDENZATORA NA
ISTOSMJERNI NAPON
Iz naponske diferencijalne jednaine koja prikazuje ovisnost napona na
kondenzatoru o vremenu, pa se moe odrediti u = f (t), a zatim i q (t), i (t).
pa se naziva vremenska konstanta:
PRIKLJUENJE KONDENZATORA NA
ISTOSMJERNI NAPON
s V s A RC = O = / ) (
Konstanta RC, ima dimenziju vremena:
C R = t
Naponska jednadba sada ima oblik:
t
dt
u U
du
=

Integriranjem kojega se dobije:


t
t
U
u U
=

ln
Odnosno u eksponencijalnom obliku:
t
t
e
U
u U

=

PRIKLJUENJE KONDENZATORA NA
ISTOSMJERNI NAPON
Sve promjenljive
veliine
prikazanog
strujnog kruga
mijenjaju se po
eksponencijalnom
zakonu.
I, U
i, u
t
0
t t 2
t
3 t 5 t 4
PRIKLJUENJE KONDENZATORA NA
ISTOSMJERNI NAPON
Kada bi se kondenzator nabijen na napon U ispraznio preko otpora R,
napon i struja se mijenjaju kao:
t
t
e
R
U
i

=
t
t
e U u

=
Smjer struje pranjenja
suprotan je smjeru struje
nabijanja
PRIKLJUENJE KONDENZATORA NA
ISTOSMJERNI NAPON
Nazivni radni napon (Un)
KONDENZATORI
OSNOVNI PARAMETRI
Nazivni radni je onaj napon pri kojem kondenzator mora raditi
onoliko vremena koliko je propisano u katalokim podatcima, ali ne
manje od 10000 sati na temp. od 40C. Nazivni napon kondenzatora
ne smije se ni u kojem sluaju prekoraiti, jer bi inae nastao proboj.
Ispitni napon
Vii je od radnog napona, a njime se kondenzator ispituje na
izdrljivost od proboja. Provjera s ispitnim naponom moe biti 10%-
30% via od realnog napona, traje jednu minutu.
Probojni napon
Onaj napon pri kojem nastaje proboj dielektrika kondenzatora i
probojno izbijanje kondenzatora. Probojni je napon vii od ispitnog
napona.
Dielektrina vrstoa
Izraena je u kV/mm oznaava odnos izmeu probojnog napona i
debljine dielektrika. Dielektrina vrstoa ovisi o vrsti i debljini
dielektrika, o temperaturi, frekvenciji i o metodi mjerenja. Kod
kondenzatora s organskim dielektricima (npr. papir, folije)
dielektrina konstanta s vremenom slabi sbog starenja i dueg
djelovanja napona. To je razlog zato je kod tih kondenzatora radni
napon znatno nii od ispitnog napona.
KONDENZATORI
OSNOVNI PARAMETRI
Izolacijski otpor
Otpor izolacije kondenzatora prolazu istosmjerne struje pri
maksimalnom random naponu. Obzirom da ima vrlo velike
vrijednosti, izraava se u M/F. Poeljno je da izolacijski otpor
kondenzatora bude vei, jer o njemu ovisi struja gubitka. Otpor
izolacije smanjuje se porastom temperature. Vrijeme za koje napon
izolacije padne na 37% svoje nezavisne vrijednosti oznauje
vremenska konstanta kondenzatora = R
i
C gdje je vrijeme u
sekundama, R
i
izolacijski otpor u M, C kapacitet kondenzatora u
F.
KONDENZATORI
OSNOVNI PARAMETRI
Kondenzatori se obiljeavaju na vie naina. Najjednostavniji je
sistem RMA, a sastoji se od tri obojene take s odgovarajuom
strjelicom koja oznaava smjer itanja. Boja prve take oznaava
prvu brojku, boja druge drugu i tree broj nula iza prve brojke.
Kapacitet kondenzatora oznaava se uglavnom u pikofaradima.
Radni napon kondenzatora obiljeenih na ovaj nain je 500V a
tolerancija 20%.
Sistem, RMA s tri take nije dobar za precizno obiljeavanje pa se
koristi isti sistem sa est taaka. I ovdje se vrijednost kapaciteta
oitava u smjeru strjelice. Boja prve take oznaava odgovarajue
brojeve prema tablici, a 4. taka oznaava broj nula koje slijede iza
prve tri brojke. Peta taka oznaava toleranciju,a esta radni napon.
KONDENZATORI
OBILJEAVANJE
KONDENZATORI
OBILJEAVANJE
Boja 1., 2. i 3. brojka Broj nula [%] tolerancija Radni napon u
[V]
A,B i C D E F
Crna 0 - - -
Smea 1 1 1 100
Crvena 2 2 2 200
naranasta 3 3 3 300
uta 4 4 4 400
Zelena 5 5 5 500
Plava 6 6 6 600
Ljubiasta 7 - 7 700
siva 8 - 8 800
Bijela 9 - 9 900
Zlatna - X 0,1 5 1000
Srebrna - X 0,01 10 2000
Bez boje - - 20 5000
KONDENZATORI
Obiljeavanje sa sistemom 3 i 6 taaka
Kondenzatori se obiljeavaju na vie naina. Najjednostavniji je
sistem RMA, a sastoji se od tri obojene take s odgovarajuom
strjelicom koja oznaava smjer itanja. Boja prve take oznaava
prvu brojku, boja druge drugu i tree broj nula iza prve brojke.
Kapacitet kondenzatora oznaava se uglavnom u pikofaradima.
Radni napon kondenzatora obiljeenih na ovaj nain je 500V a
tolerancija 20%.
Sistem, RMA s tri take nije dobar za precizno obiljeavanje pa se
koristi isti sistem sa est taaka. I ovdje se vrijednost kapaciteta
oitava u smjeru strjelice. Boja prve take oznaava odgovarajue
brojeve prema tablici, a 4. taka oznaava broj nula koje slijede iza
prve tri brojke. Peta taka oznaava toleranciju,a esta radni napon.
KONDENZATORI
OBILJEAVANJE
Za obiljeavanje keramikih kondenzatora sistem se sastoji od 5
prstenova, kod kojeg zadnja etiri mogu biti zamjenjena takama.
Boja prvog prstena slijeva oznaava temperaturni utjecaj na
dielektrik, drugi prsten ili taka prvu brojku, trei prsten drugu
brojku, etvrti prsten broj nula i peti prsten toleranciju. Obzirom
da boje ovog sistema imaju drugo znaenje, moramo se sluiti i
drugom tablicom.
KONDENZATORI
OBILJEAVANJE A
Oznaavanje keramikih kondenzatora
KONDENZATORI
OBILJEAVANJE
Brojevi znae NAZIVNU VRIJEDNOST KAPACITETA(nita iza slova znai pikofarade, ''n''
iza slova - nanofarade
Prvo slovo (veliko
znai +/-toleranciju
u [%]
Slovo za
C <10 pF
B
0,1
C
0,25
D
0,5
F
1
G
2
Slovo za C >10
pF
H
2,5
J
5
K
10
M
2
0
P
+
1
0
0
-0
R
+
3
0
-
2
0
S
+
5
0
-
2
0
Z
+8
0
-
20
Drugo slovo(malo)
NAZIVNI NAPON
u voltima [V]
a
50=
b
1
2
5
=
c
160=
d
2
5
0
=
e
350=
g
7
0
0
=
h
1
0
0
0
=
u
2
5
0
v
3
5
0
w
5
0
0
Ako nema slova znai 500V
Oznaavanje keramikih kondenzatora
KONDENZATORI
OBILJEAVANJE
Primjeri :
- keramiki kondenzator i na njemu pie 10, rije je o kapacitetu
vrijednosti 10 pF
- kondenzator oznaen 104 je "10 i jo 4 nule" tj.100,000pF to
lake oznaavamo kao 0,1 F ili u praksi ubitanih 100nF.
- proitamo li na kondenzatoru 103J upotrebom ovih tablica vrlo
brzo emo zaljuiti da je rije o kapacitetu 10.000 pF tolerancije
+/- 5%
KONDENZATORI
PRIMJENA
- Uklanjanje neeljenih naponskih vrhova bloka napajanja.
Stavite kondenzator kapaciteta 0.01 - 0.1 mF izmeu krajeva
naponskog izvora koji napajaju digitalne krugove. Ovim
sprijeavate neeljena okidanja digitalnih krugova.
- Peglanje ispravljenog izmjeninog napona u stabilan
istosmjerni napon.
Stavite kondenzator kapaciteta 100 - 10000 F izmeu izlaznih
krajeva ispravljaa.
- Blokiranje istosmjernog signala i proputanje izmjeninog
signala.
- Odvoenje izmjeninog signala na masu.
- Filtriranje neeljenih djelova izmjeninog signala.
- Integriranje izmjeninog signala u odgovarajuem spoju sa
otpornikom.
KONDENZATORI
PRIMJENA
- Integriranje izmjeninog signala u odgovarajuem spoju sa
otpornikom.
KONDENZATORI
PRIMJENA
- Diferenciranje izmjeninog signala u odgovarajuem spoju sa
otpornikom.
KONDENZATORI
PRIMJENA
- Obavljanje vremenskih funkcija.
Kondenzator se brzo puni ... zatim se sporo prazni preko otpornika R.
KONDENZATORI
PRIMJENA
- Obavljanje vremenskih funkcija.
Kondenzator se brzo puni ... zatim se sporo prazni preko otpornika R.
KONDENZATORI
PRIMJENA
- uvanje (dranje) naelektriziranosti da bi drao tranzistor u
ukljuenom (otvorenom) ili iskljuenom (zatvorenom) stanju.
- Dranje naelektriziranosti da bi ga oslobodio preko
elektronske cijevi ili svjetlosne diode u obliku brzog i
snanog impulsa.
Nabijanje kondenzatora
PRIKLJUENJE KONDENZATORA NA
ISTOSMJERNI NAPON
Spojimo strujni krug kao na slici -
zatim ukljuimo izvor istosmjerne
struje. U trenutku ukljuivanja,
struja putuje" od pozitivnog (+)
pola izvora vodiem prema
kondenzatoru (koji se nabija), a
zatim na potroa - sijalicu iji se
intenzitet svjetlosti smanjuje s
vremenom. Poslije potroaa, na
kraju struja dolazi do negativnog
(-) pola izvora struje (elektroni
"putuju" suprotno od smjera
struje - od - do + pola).
Sijalica vie ne svijetli - nabijanje kondenzatora zavreno
PRIKLJUENJE KONDENZATORA NA
ISTOSMJERNI NAPON
Nakon nekog vremena, sijalica vie
ne svijetli - kondenzator se potpuno
nabio (napunio) i vie nema prolaza
struje strujnim krugom.
PRANJENJE KONDENZATORA
PRIKLJUENJE KONDENZATORA NA
ISTOSMJERNI NAPON
Kako bi dokazali da se
kondenzator nabio, pristupamo
sljedeem koraku - pranjenje
kondenzatora pomou
potroaa (sijalice). Kada se
novi strujni krug uspostavi,
intenzitet svijetljenja arulje se
smanjuje sve dok se
kondenzator ne izbije
(isprazni).
ENERGIJA NABIJENOG
KONDENZATORA
Cilj: Izraunati energiju nabijenog kondenzatora.
Opa formula za energiju: W = U
.
I
.
t = U
.
Q
Naponska jednadba: U = I
.
R + u
i
.
dt = dq
U = I
.
R + u / i
.
dt
U
.
i
.
dt = i
2
.
R
.
dt + q/C
.
dq
W
izv
= i
2
.
R
.
dt + 1/C
.
q
.
dq
Energija izvora:
Ukupna energija dobit e se integriranjem u granicama, za t, od 0 do , i
za q, od 0 do Q.
} }
+ =

Q
izv
dq q
C
dt R i W
0 0
2
1
2
1
2
Q
C
W W
topl izv
+ =
ENERGIJA NABIJENOG
KONDENZATORA
Elektrina energija nabijenog kondenzatora je:
2 2 2
2 2
UQ CU
C
Q
W
el
= = =
ENERGIJA NABIJENOG
KONDENZATORA
Prostorna gustoa elektrine energije, odnosno koliina energije po
jedinici volumena, w, je:
2 2 2 2
2
2
2 2 2
E
l
U U
l S
l
S
U
V
C
V
W
w
el

= =

= = =
c c
c
Uz supstituciju:
c
c

=
2 2 2
2 2
D E D E
w
E D =c
ENERGIJA NABIJENOG
KONDENZATORA
SILE U ELEKTRINOM POLJU
PLOASTOG KONDENZATORA
dl
F
c
S
+Q
-Q
E
Ako se pozitivna ploa
pomakne za dl, sila F izvri
rad: dA = Fdl, ime je
potroena energija el. polja
sadrana u volumenu dV = Sdl
Sdl
E
dW
el
=
2
2
c
dA dW
el
=
dl F dl S
E
=

2
2
c
sila za cijelu plou:
S
Q
S
E
F

=

=
c
c
2 2
2 2
SILE U ELEKTRINOM POLJU
PLOASTOG KONDENZATORA
S
Q
S
E
F

=

=
c
c
2 2
2 2
Sila na jedinicu povrine, ili elektrini tlak:
2 2 2
2 2
E D D E
S
F
=

=
c
c
SILE U ELEKTRINOM POLJU
PLOASTOG KONDENZATORA
ODNOS ELEKTRINE I TOPLINSKE
ENERGIJE PRI NABIJANJU
KONDENZATORA
Iz energetske jednadbe nabijanja kondenzatora
2
.
Q U
W Q U
topl

+ =
slijedi:
2
.
Q U
W
topl

. . el topl
W W =
POJAVA STATIKOG ELEKTRICITETA
Statiki elektricitet moe nastati na tri naina:
prikljuenjem dviju meusobno izoliranih elektroda na izvor istosmjernog
napona
meusobnim trenjem i razdvajanjem dviju razliitih tvari
elektrinom influencijom
Pojava statikog elektriciteta moe se iskoristiti u korisne svrhe:
- u proizvodnim procesima (nanoenje premaza, izdvajanje sitnih estica,
obrada papira )
- elektrine lee, elektronski mikroskop, generatori vrlo visokih napona ...
ELEKTROSTATIKA
PRAKTINI PRIMJERI
Pojava statikog elektriciteta moe esto biti neugodna:
- privlaenje praine
- elektrina pranjenja izmeu nabijenih tijela
- atmosferska pranjenja
ELEKTROSTATIKA
PRAKTINI PRIMJERI
OPASNOSTI OD STATIKOG
ELEKTRICITETA
Statiki elektricitet je rijetko (osim kod groma) opasan za ljude zbog male
koliine energije. Opasnost je pojava iskre koja moe prouzroiti poar -
zapaljivih plinova, pare ili praine, ukoliko je njihova koncentracija unutar
granica eksplozivnosti, odnosno ako iskra ima dovoljno veliku energiju.
2 2 2
2 2
UQ CU
C
Q
W
el
= = =
ZATITNE MJERE PROTIV
STATIKOG ELEKTRICITETA
Za sluaj mogunosti pojave tetnog statikog naboja u radnom procesu,
potrebno je postaviti mjerenje.
Ako postoji realna opasnost treba poduzeti zatitne mjere, kako bi se
naboji sprijeili, smanjili ili odveli.
Osim prilagoenja u procesu rada, najefikasnija elektrika mjera je
odvoenje ili neutraliziranje naboja - uzemljenjem.
Uzemljenje se izvodi povezivanjem svih elektriki vodljivih dijelova
meusobno i sa zemljom.
ELEKTRINO POLJE ZEMLJE
Statiki elektricitet se javlja na povrini Zemlje i u njezinoj atmosferi.
Njegovo se postojanje pripisuje djelovanju kozmikih zraenja i
radioaktivnom zraenju zemljine kore.
Elektrina polja u atmosferi Zemlje
u mirnoj atmosferi za vrijeme nevremena
ELEKTRINO POLJE ZEMLJE
1) U mirnoj atmosferi
- povrina Zemlje nabijena je - nabojem
- jakost el. polja Zemlje kree se izmeu 60 i 500 V/m
- u donjim slojevima atmosfere postoji slobodan + naboj
- zbog ionizacije zraka postoji stalna struja pranjenja
~ 1800 A
- ovu struju kompenziraju grmljavinska pranjenja koja se odvijaju u
suprotnom smjeru
2) Za vrijeme nevremena
- dolazi do poremeaja elektrostatike ravnotee
- jakost polja naraste do vie stotina kV/m
-pranjenje izmeu suprotno nabijenih oblaka ili oblaka i zemlje
munja, grom efekti to ih proizvodi struja groma
- mjera za intenzitet grmljavine:
broj grmljavinskih dana ili broj udara po km
2
ELEKTRINO POLJE ZEMLJE
IZOKERAUNIKA KARTA ISTRE
Izokeraunike linije -
linije koje meusobno
povezuju mjesta sa
jednakim brojem
grmljavinskih dana
ATMOSFERSKI ELEKTRICITET
1. Postojanje elektrinog polja Zemlje
2. Stvaranje pozitivno i negativno nabijenih estica vode unutar oblaka
3. Prostorno odvajanje tih estica
POJAVE ATMOSFERSKIH
PRANJENJA
Ovise o:
- geografskoj irini
- obliku zemljita
- dobi dana
.
.
.
.
broj grmljavinskih dana
Sistemi mjerenja za praenje atmosferskih
pranjenja
Radi opasnosti od atmosferskih pranjenja za stanovnitvo i objekte na
Zemlji, potrebna je ZATITA
gromobran gromobranska instalacija
Osnovni dijelovi :
1. prihvatni vodovi - hvataljke
2. odvodi
3. uzemljenje Franklinov
gromobran
ZATITA OD GROMA
ZATITA OD GROMA
FARADAYEV KAVEZ
Zasniva se na pojavi elektrine influencije, odnosno injenice da
elektrina polja poinju i zavravaju na povrini metala.
Unutar uplje metalne posude jakost el. polja jednaka je nuli.
Umjesto metalne posude moe se upotrijebiti kavez
Faradayev kavez
ELEKTROLIZA I HEMIJSKI IZVORI
STRUJE
ELEKTROLITSKE REAKCIJE
Drugi osnovni uinak elektrine struje
hemijski uinak = ELEKTROLIZA
Pri prolazu elektrine struje vodi se rastvara na svoje hemijske sastavne
dijelove (vodii druge vrste), a to su elektroliti - kiseline, luine, otopine soli.
ELEKTROLITSKE REAKCIJE
A K
U
I
SO4 H2
Elektrolit - vodena otopina H
2
SO
4
Posuda - elektrolitska elija
Vodljivi dijelovi - elektrode
+ ANODA
- KATODA
Kationi - estice koje se taloe na
katodi (vodik i metali)
Anioni - estice koje se taloe na
anodi (ostaci kiselina,
OH grupe)
ELEKTROLITSKE REAKCIJE
PRIMJER
Elektrolit - vodena otopina srebrnog nitrata (AgNO
3
)
Anoda - srebrna ploica
Katoda - metalni predmet
Ag se izluuje na katodi posrebrivanje NO
3
se izluuje na anodi, spaja
se sa Ag i vraa u elektrolit kao AgNO
3
FARADAYEVI ZAKONI ELEKTROLIZE
Koliina izluenih estica materije na elektrodama ovisna je o jakosti
struje, vremenu protoka struje i o tvari koja se izluuje. ( I Faradayev
zakon elektrolize)
m = a
.
I
.
t
m - masa izluene tvari
I - jakost struje
t - vrijeme prolaza struje
a - elektrokemijski ekvivalent (npr. a
Ag
=1,118 mg/As)
FARADAYEVI ZAKONI ELEKTROLIZE
Elektrokemijski ekvivalenti raznih hemijskih elemenata su direktno
proporcionalni atomskim teinama, a obrnuto proporcionalni valencijama.
( II Faradayev zakon elektrolize)
2
2
1
1
2 1
: :
v
A
v
A
a a =
ion kg As F
F konst
av
A
v a
A
v a
A
=
= = = =
/ 10 96489
.
3
2 2
2
1 1
1
DISOCIJACIJA
Disocijacija - kompaktne neutralne molekule u otopljenom stanju razdijele
se na pozitivno i negativno nabijene ione.
Ukoliko se na elektrode prikljui napon, dolazi do privlaenja suprotnih
elektrinih naboja, tj. Anoda (+) privlai negativne ione (anione), a katoda
(-) pozitivne ione (katione).
PRIMARNI ELEMENTI
Ako se u elektrolit urone dvije ploe razliitog hemijskog sastava, pojavit
e se zbog elektrolitske polarizacije na ploama neki napon E.
GALVANSKI ELEMENTI
PUNJENJE
AKUMULATORA
H2SO4
PbO2 Pb

A

V
I
Rreg
AKUMULATORI
DIJAGRAM PROMJENE NAPONA AKUMULATORA PRI PUNJENJU I
PRANJENJU
KAPACITET AKUMULATORA
Koliina elektriciteta koju pri nominalnoj struji moemo dobiti iz akumulat
Q = I
.
t (Ah)
Hemijski izvori elektrine struje su jedan od izuma bez kojega bi na
svakodnevni ivot bio nezamisliv. Njihova upotreba je vrlo proirena i
uestala i moe se rei da smo se naviknuli na njih. Igrake, elektronike
naprave, medicinski ureaji, automobili i jo bezbroj proizvoda s kojima smo
svakodnevno okrueni koriste hemijske izvore elektrine struje za svoj rad.
Ipak, veina ljudi ne zna kako su graeni i na kojem principu rade.
HEMIJSKI ZVORI ELEKTRINE
STRUJE
UVOD
- primarne
- sekundarne.
HEMIJSKI ZVORI ELEKTRINE
STRUJE
PODJELA
Alessandro Giuseppe Antonio
Anastasio Volta (18. februara 1745. -
5. marta 1827.) je bio talijanski fiziar.
Volta se rodio i kolovao u talijanskom
gradu Como.
Voltini roditelji, Filippo Volta i Maria
Maddalena su ga poslali na
kolovanje u Jezuitsku kolu s ciljem
da postane advokat. Meutim, mladi
Volta se vie interesirao za elektrine
pojave, pa je tako jo kao mladi
student napisao pjesmu na latinskom
"De vi attractiva ignis electrici ac
phaenomenis inde pendentibus", u
kojoj je opisao svoje oduevljenje
elektrinim pojavama.
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
ALESSANDRO VOLTA
1774. godine je postao profesor fizike u svojem rodnom gradu, a 1779. godine
imenovan je profesorom na Sveuilitu u Pavia. 1791. godine bio je primljen za
lana na Royal Society Club u Londonu. 1794. godine se oenio Teresom Pelegrini,
kerkom grofa Ludovica Pelegrini. Volta je vrio mnogo eksperimenata, pa je tako
1775. godine izradio "Elektrophor", napravu koja proizvodi statini elektricitet. 1776.
i 1777. godine posvjeuje se hemiji plinova i otkriva plin metan.
Negdje oko 1800. godine napravio je takozvani Voltin elektrostatiki stub, pretea
moderne baterije. Voltin elektrostatiki stub je baterija, koja se sastoji od izmjenino
poredanih ploa bakra i cinka. Izmeu ploa se nalazila krpica koja ih je meusobno
dijelila. Poto je kroz stub stalno prolazila stuja, Voltin elktrostatiki stub je bio
najupotrebljiviji izvor elektrine energije.
De vi attractiva...
Napoleon ga je 1810. godine proglasio grofom. 70 godina poslije njegove smrti,
1897. godine, po njemu je nazvana jedinica za napon (Volt).
Volta je pokopan u gradu Como u Italiji. Blizu jezera Como danas se nalazi muzej
posvjeen njemu, "Templo Voltiano", u kojem se uvaju njegove biljeke i njegovi
originalni instrumenti. Do uvoenja eura, na talijanskoj novanici od 10000 lira se
nalazio njegov lik.
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
ALESSANDRO VOLTA
Ako dvije ploe razliitih metala velike istoe, npr. cink za negativnu plou i bakar, platina ili
ugljen za pozitivnu plou, uronimo u razrijeenu sumpornu kiselinu (elektrolit), a za meusobno
spajanje gornjeg dijela ploa koristimo elektrini vodi, izmedju ploa e potei istosmjerna
struja. Ploice metala se ne smiju dodirivati. Kao nusproizvod kemijske reakcije, na ploi bakra
e se pojaviti vodik u obliku mjehuria, a cinkova ploa e se troiti. Tok struje biti e s bakrene
ploe (anoda), prema ploi cinka (katoda) kroz elektrini vodi i s cinka prema bakru kroz
razrijeenu sumpornu kiselinu. Ako prekinemo tok struje kroz vodi (prekinemo strujni krug),
struja na lancima prestaje tei, ali se odmah i obnavlja ako strujni krug ponovo zatvorimo.
Napon je prisutan i kada je strujni krug otvoren. Struju i napon moemo mjeriti tako da prije
opisani strujni krug prekinemo i paralelno s ploama spojimo voltmetar i ampermetar.
Na ampermetru emo primjetiti da tokom kemijske reakcije struja pada. To se dogadja zbog sve
vee koliine mjehuria vodika na bakrenoj ploi. Ako mjehurie skinemo s ploe pomou
staklenog tapia, koji je otporan na kiselinu, a i izolator je, struja e opet narasti. Mjehurii
vodika odvajaju bakrenu plou od sumporne kiseline i smanjuju povrinu dodira izmedju njih.
Ako koristimo razliite kombinacije metala ili elektrolita, primjetiti emo da se na ploama
generiraju razliiti naponi i poveava ili smanjuje trajnost galvanskog lanka.
Od takvih rudimentalnih lanaka, razvila se se moderna baterija. Prva je baterija izraena u
laboratoriju u Univerzitetu u Paviji, Italija, koji je vodio Alessandro Giuseppe Antonio Anastasio
Volta (Alessandro Volta). Poznata je kao Voltin stup.
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
VOLTIN LANAK
Baterija je naprava koja pretvara hemijsku energiju u elektrinu.
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
DEFINICIJA BATERIJE
Svaka baterija sastoji se od tri osnovne
komponente anode, katode i
elektrolita.
Anoda je pozitivna elektroda na kojoj se
odvija reakcija oksidacije (odputanje
elektrona) i negativni je polulanak
baterije. Katoda je negativna elektroda
na kojoj se odvija reakcija redukcije
(primanje elektrona) i pozitivni je
polulanak baterije.
Elektrolit slui odvajanju anode i katode.
On mora biti dobar vodi protona, ali
slab vodi elektrona zato to
prebacivanje elektrona s anode na
katodu kroz elektrolit mora biti to
manje kako bi to vei broj elektrona
putovao vodljivom stazom, tj. pretvorio
se u elektrinu struju .
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
GRAA BATERIJE
Proces na kojem poiva rad baterije je redoks-reakcija. On ukljuuje
hemijske reakcije u kojima elektroni prelaze s jedne tvari na drugu, putem
dvije polu-reakcije (oksidacije i redukcije), od kojih jedna ukljuuje gubitak a
druga dobitak elektrona. Reakcija poinje kad se polulanci spoje elektriki
vodljivom stazom. Prijelaz elektrona iz jednog u drugi polulanak odgovara
elektrinoj struji.
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
PRINCIP RADA
Jakost baterije je izraena u voltima. Volt (V) je izvedena Si jedinica
elektrinog potencijala. Definiran je potencijalom izmeu dvije take
elektrinog vodia kojim prolazi struja jakosti jedan amper, a utroena
snaga izmeu tih taaka je jedan vat (V = W/A). Ime je dobila u ast
talijanskog fiziara Volta (1745.-1827.).
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
JAKOST BATERIJE
LIMUN BATERIJA
Jednostavnu bateriju moemo napraviti koristei limun, komad bakra i komad cinka.
Limun nam koristi kao elektrolit. Njegov sok je, naravno, kiselina. Komad bakra e
nam posluiti kao negativni lanak, a komad cinka kao pozitivni lanak. Ta dva
komada metala potrebno je zabosti u limun, ali na nain da se ne dodiruju. Time
smo dobili jednostavnu bateriju.
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
PRIMJERI JEDNOSTAVNIH BATERIJA
LIMUN BATERIJA
Volt metar e nam pokazati da je ovo uistinu baterija.
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
PRIMJERI JEDNOSTAVNIH BATERIJA
LIMUN BATERIJA
Spajanjem vie ovakvih baterija moemo proizvesti dovoljno elektrine
struje za rad jedne LED diode.
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
PRIMJERI JEDNOSTAVNIH BATERIJA
KROMPIR ILI JABUKA BATERIJA
Sline jednostavne baterije mogu se napraviti i pomou krompira ili jabuka.
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
PRIMJERI JEDNOSTAVNIH BATERIJA
Elektrina energija i baterije se smatraju
izumima modernog doba, ali postoje
arheoloki nalazi koji pokazuju da su
primitivne baterije postojale i prije dvije
hiljade godina.
U tridesetim godinama 20. stoljea u
Bagdadu je otkriven vr za koji su
arheolozi utvrdili da je nastao izmeu 250.
godine prije Hrista i 250. godine nakon
Hrista. Unutar tog vra pronali su bakrenu
cijev, eljeznu ipku u sreditu i ostatke
kisele tekuine. Vr je imao ep napravljen
od asfalta. Sve te injenice su pokazivale
da se radi o prastaroj bateriji.
Pretpostavlja se da su se te baterije
koristile za vjerske rituale ili za olakavanje
bolova (poput akupunkture).
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
PRASTARA BATERIJA
Primarna baterija je zamiljena i proizvedena kako bi se njen elektrini
potencijal iskoristio samo jedan jedini put, nakon ega se baterija odlae
i vie se ne moe koristiti. Iako su primarne baterije esto napravljene od
istovjetnih osnovnih materijala kao i sekundarne baterije, njihova
konstrukcija se bitno razlikuje, jednako kao i proizvodni proces tokom
kojeg nastaju.
Proizvoai baterija upozoravaju da jedanput ispranjene primarne
baterije ne bi smjele biti iznova punjene. Iako je ponekad mogue izvesti
uspjeno ponovno punjenje ak i primarne baterije (koja e u tom sluaju
imati vjerojatno bitno smanjeni kapacitet), mnogo je ea situacija da
baterija jednostavno ne moe zadrati nikakav elektrini naboj, da
prilikom punjenja iz nje iscuri elektrolit ili da se jednostavno pregrije od
ponovnog punjenja za koje nije konstruirana i da se zapali.
Dakle, punjenje primarnih baterija je vrlo opasno i nipoto se ne
preporuuje.
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
SUHE BATERIJE
Leclanchov element (Georges LECLANCHE 1839 -1882) zasniva se
na elektrohemijskom sistemu, kod kojeg je aktivni materijal pozitivne
elektrode cink (Zn), aktivni materijal negativne elektrode manganov-
dioksid (MnO
2
), a elektrolit je smjesa na bazi vodene otopine
amonijevog klorida (NH
4
Cl) i cinkovog klorida (ZnCl
2
). Elektrohemijski
procesi u Leclanchovu elementu su veoma sloeni i zavise od struje
pranjenja i stanja ispranjenosti. Za svjee izraeni i nepranjeni
element mogu se napisati sljedee reakcije:
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
SUHE BATERIJE
Danas se galvanske baterije u najveoj koliini koriste
u obliku tzv. suhih baterija, tj. baterija s tekuim
elektrolitom koji je zgusnut da ne bi iscurio. Od tih
baterija najvei dio otpada na baterije Leclanchova
tipa; ostatak su ivine baterije, srebro-hloridne baterije
vanadijeve baterije i po koja druga.
Anoda: Zn Zn
2
+
+ 2e
(elektrohemijsko rastvarenje cinka)
Zn
2
+
+ 2NH
4
Cl +2OH
-
Zn(NH
3
)
2
Cl
2
+ 2H
2
O + 2e
(reakcija iona cinka sa sastojcima elektrolita),
Katoda: 2MnO
2
+ 2H
2
O + 2e 2MnO(OH) + 2OH
-
(redukcija mangan-dioksida do trovalentnog spoja mangan-oksihidroksida)
Ukupna reakcija: Zn + 2MnO
2
+ 2NH
4
Cl 2MnO(OH) + Zn(NH
3
)2Cl
2
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
SUHE BATERIJE
Leclanchov element se izrauje u cilindrinom i ploastom obliku. U tekst
koji slijedi daje se opis elementa cilindrinog oblika.
Negativna elektroda je u obliku aice od specijalne legure cinka i slui za
smjetaj svih dijelova elementa. Legura je izraena od cinka velike istoe sa
dodatkom olova i kadmijuma. Ova legura ima dobre tehnoloke osobine,
znaajne za izradu aice, i dobru otpornost na koroziju prema elektrolitu. Vei
dio zapremnine aice zauzima aktivni materijal pozitivne elektrode koji sadri
dobro izmijeani mangan-dioksid i ugljenini materijal (acetilensku a), kao i
malu koliinu elektrolita. Ovakav sistem pozitivnog aktivnog materijala ima dobru
provodljivost i dobru elektrohemijsku aktivnost.
Ugljeni tapi je utisnut u sredinu pozitivnog aktivnog materijala i
predstavlja izvod pozitivnog pola elementa.
Poboljanje kvalitete Leclanchovog elementa moe se postii upotrebom
elektrolitikog i sintetikog mangan-dioksida, koji su u elektrohemijskom procesu
znatno aktivniji od prirodnog.
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
SUHE BATERIJE
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
SUHE BATERIJE ALKALNI MANGAN-DIOKSID-CINK ELEMENT
Mangan-dioksid-cink element moe se smatrati modifikacijom
Leclanchovog elementa, od kojeg se razlikuje po vrsti upotrebljenog
elektrolita. Ovdje se kao elektrolit ne koristi vodeni rastvor amonijevog
hlorida i cinkovog hlorida, ve se koristi vodeni rastvor kalijevog
hidroksida (KOH). Elektrohemijske reakcije u alkalnom mangan-
dioksid-cink elementu su sljedee:
Anoda: Zn + 2OH
-
ZnO + H
2
O + 2e
(oksidacija cinka do cinkovog oksida)
Katoda: 2MnO
2
+ 2H
2
O + 2e 2MnOOH + 2OH
-
(redukcija manganovog dioksida do trovalentnog spoja manganovog
oksihidroksida)
Ukupna reakcija:Zn + 2MnO
2
+ 2H
2
O ZnO + 2MnOOH
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
SUHE BATERIJE ALKALNI MANGAN-DIOKSID-CINK ELEMENT
Kod cilindrinog mangan-dioksid-cink elementa aktivni materijal pozitivne elektrode
sastoji se od elektrolitikog manganovog dioksida pomijeanog s grafitom,
rastvorom kalijeva hidroksida i vezivnim sredstvom, pri emu se grafit dodaje zbog
poveanja elektrine provodljivosti. Ovaj aktivni materijal nanosi se u obliku sloja
odreene debljine sa unutranje strane poniklovane eline aice koja slui kao
pozitivni pol elementa.
Aktivni materijal negativne elektrode je u obliku smjese i sastoji se od
amalgamisanog sitnog praha cinka, elektrolita i sredstva za imobilizaciju. Ovaj
materijal zajedno s metalnim valjiem smijea se u sredinu aice, a od aktivnog
materijala pozitivne elektrode odvaja se separatorom izraenim od materijala
otpornog na djelovanje elektrolita (npr., celofana). Negativna elektroda ovakve
konstrukcije ima veliku aktivnu povrinu. Posebna panja posveena je zatvaranju
aice, koje omoguiti potpunu hermetinost, pri emu se uzima da pritisak uslijed
eventualnog izdvajanja plinova nee proi neku odreenu dozvoljenu vrijednost.
Nominalni napon alkalnog mangan-dioksid-cink elementa je 1,5 V, a za krajnji napon
pranjenja uzima se vrijednost od 0,7 do 1,0 V.
Alkalni mangan-dioksid-cink element znatno se bolje ponaa od Leclanshova
elementa na niskim temperaturama i moe raditi na temperaturama od 20C do
50C
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
SUHE BATERIJE ALKALNI MANGAN-DIOKSID-CINK ELEMENT
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
SUHE BATERIJE IVA-OKSID-CINK ELEMENT
iva-oksid-cink element zasniva se a elektrohemijskom sistemu kod
kojeg je aktivni materijal pozitivne elektrode ivin oksid (HgO), aktivni
materijal negativne elektrode cink, a elektrolit vodena otopina kalijevog
hidroksida.
Elektrokemijske reakcije:
Anoda: Zn + 2OH
-
ZnO +H
2
O + 2e
(oksidacija cinka do cinkova oksida)
Katoda: HgO + H
2
O + 2e Hg + 2OH
-
(redukcija ivinog oksida do elementarne ive)
Ukupna reakcija:Zn + HgO ZnO + Hg
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
SUHE BATERIJE IVA-OKSID-CINK ELEMENT
iva-oksid-cink elementi (ivin element) proizvode se u dugmastom i
cilindrinom obliku.
Negativna elektroda sastoji se od praha cinka velike istoe, koji se amlagamira
dodatkom oko 10% ive radi suzbijanja korozije cinka. Prah cinka je u poklopcu
posudice koji predstavlja negativni pol elementa. Poklopac je izraen od
elinog lima koji je s vanjske strane poniklovan, a s unutranje kalajisan ili
pobakren. Poklopac je od posudice odvojen zaptivnim prstenom od gume ili
plastike otporne na alkalne metale. Na dno posudice od poniklovanog elinog
lima upreana je pozitivna elektroda koja predstavlja smjesu crvenu smjesu
ivinog oksida i grafita visoke istoe, pri emu je uloga grafita poveanje
elektrine provodljivosti aktivnog materijala. U navedenu smjesu dodaje se jo
mala koliina povrinski aktivne supstance, iji je zadatak sprjeavanje
meusobnog spajanja malih kapljica ive koje nastaju redukcijom ivinog oksida
pri pranjenju.
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
SUHE BATERIJE IVA-OKSID-CINK ELEMENT
Negativna strana primarnih izvora elektrine struje (baterija) je njihov
relativno velik unutarnji otpor. Ta osobina nije nikakva negativnost kada
je u pitanju ureaj koji zahtijeva kontinuiranu struju ali malog iznosa, no
postaje problem kod ureaja koji radi svoje unutranje strukture imaju
vrna optereenja tokom kojih trebaju jaku struju. Dakako, najvea
negativnost primarnih baterija u odnosu na sekundarne je injenica da
se mogu upotrijebiti samo jedanput, ime cijena kotanja te vrste
baterija u odnosu prema datoj energiji raste i do 30 puta vie od
sekundarnih. Taj se odnos moe pogorati jo i vie ukoliko se baterije
koriste za pogon ureaja u takvoj vrsti aplikacija kod kojih greke radi
otkazivanja baterije ne smije biti. U takvim sluajevima se baterije ne
prazne do kraja, ve ih se radi sigurnosti mijenja ranije i time se cijena
energije dobivene iz baterija jo vie poskupljuje.
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
NEGATIVNOSTI PRIMARNIH ELEMENATA
PRIMARNI HEMIJSKI ZVORI
ELEKTRINE STRUJE - BATERIJE
ELEKTRODSKI POTENCIJALI
Sekundarni hemijski izvori elektrine struje su "punjivi". Konstruirani su i
proizvedeni na takav nain da je mogue, uz pomo odgovarajueg
punjaa, iznova "napuniti" elektrinim nabojem, te ih iznova koristiti kao
izvor elektrine energije. Obino su konstruirani kako bi podnijeli od 100 do
1000 ciklusa punjenja i pranjenja, ovisno o kvaliteti materijala, izrade i
nainu upotrebe. Openito gledano, sekundarni hemijski izvori elektrine struje
su obino tokom vremena eksploatacije daleko ekonominiji od primarnih,
jer se mogu mnogo puta iznova upotrijebiti. No tokom jednog ciklusa
pranjenja, primarni izvor e dati veu struju za vrijeme dueg vremenskog
perioda nego tokom jednog ciklusa pranjenja sekundarnog izvora.
U sekundarnim izvorima elektrohemijsko djelovanje je reverzibilno, odnosno
proputajui kroz galvanski lanak istosmjernu struju u suprotnom smijeru
moemo napuniti bateriju. Reakcija se davanjem energije vraa u poetno
stanje. Sekundareni izvori se jo nazivaju i akumulatori, no u takvim
akumulatorima se ne skuplja elektrina energija kao takva, nego
potencijalno, u obliku kemijske energije, time to se pri punjenju izaziva
razlika u sastavu dviju elektroda (polarizacija), uslijed ega nastaje
galvanski lanak koji moe davati struju.
SEKUNDARNI HEMIJSKI IZVORI
ELEKTRINE STRUJE - AKUMULATORI
SEKUNDARNI HEMIJSKI IZVORI
ELEKTRINE STRUJE
VRSTE
Sekundarni hemijski izvori elektrine struje su akumulatori. Oni se
mogu obnavljati prolaskom elektrine struje kroz akumulator u
smjeru suprotnom od smjera kad akumulator slui kao izvor. Poznati
su:
- olovni,
- srebreni (u kombinaciji s cinkom i s kadmijem),
- elini,
- nikal - kadmijevi i
- nikal - metalhidrid akumulatori.
AKUMULATORI SA TEKUIM ELEKTROLITOM
KARAKTERISTIKE:
- znaajno niu cijenu,
- manja teina,
- maksimalna tolerancija napona punjenja,
- potavljaju se se jedino u vertikalnom poloaju,
- mogunost curenja elektolita,
- potrebna je stalna kontola i odravanje,
- potrebna je ventilacija prostora,
- manji broj ciklusa pranjenja i punjenja,
- prosjeni vijek trajanja 2-3 godine,
- mogu kratki spoj unutar akumulatora zbog olovnog sulfata koji se s
vremenom taloi na dnu akumulatora.
SEKUNDARNI HEMIJSKI IZVORI
ELEKTRINE STRUJE - AKUMULATORI
GEL AKUMULATORI (ELEKTROLIT JE IMOBILIZIRAN IZMEU PLOA
U OBLIKU ELATINOZNE MASE)
KARAKTERISTIKE:
- nije potrebno nikakvo odravanje,
- mogua je montaa u bilo kojem poloaju,
- nema izlaenja plina praskavca prilikom punjenja,
- ako su kleme izolirane mogu raditi pod vodom,
- otporni su na vibracije i udarce,
- stupanj samopranjenja je malen,
- vijek trajanja 5-8 godina,
- brzo se pune, a mogu se prazniti do 50% nominalnog kapaciteta,
- duplo vea cijena od klasinog akumulatora,
- potrebni posebni punjai, pa se na brodu teko obnavljaju.
SEKUNDARNI HEMIJSKI IZVORI
ELEKTRINE STRUJE
SEKUNDARNI HEMIJSKI IZVORI
ELEKTRINE STRUJE
AGM AKUMULATORI (ELEKTROLIT JE IMOBILIZIRAN U STAKLENOJ
VUNI)
KARAKTERISTIKE:
- tehnoloki najnapredniji,
- dug vijek trajanja,
- vrlo velik broj ciklusa punjanja i pranjenja,
- niski stupanj samopranjenja,
- nije potrebno odravanje,
- moe raditi u razliitim poloajima,
- nema plinova prilikom punjenja,
- otporan na vibracije i udarce,
- visoka cijena,
- vrlo je osjetljiv na visinu napona punjenja,
- izrauje se samo u nekoliko veliina.
OLOVNI AKUMULATORI
OLOVNI AKUMULATORI
HEMIJSKI PROCESI U AKUMULATORU PRI PANJENJU
Napunjena olovna baterija sastoji se od pozitivnih elektroda kojima je aktivna masa
olovo-dioksid PbO
2
(tamno smee boje), negativnih elektroda kojima je aktivna
masa spuvasto olovo Pb (sive boje) i elektrolita, ionizirane sumporne kiseline
H
2
SO
4
razrijeene destiliranom vodom H
2
O.
Prilikom pranjenja odvijaju se sljedee elektrohemijske reakcije:
Anoda: Pb
(s)
+ SO
4
2-
(aq)
PbSO
4(s)
+ 2e-
(oksidacija pri kojoj olovo prelazi u olovo-sulfat)
Katoda: PbO
2(s)
+ 4H
+
(aq)
+ SO
4
2-
(aq)
+ 2e- PbSO
4(s)
+ 2H
2
O
(l)
(redukcija pri kojoj olovo-dioksid prelazi u olovo-sulfat)
Ukupna reakcija: PbO
2(s)
+ Pb
(s)
+ 2H
2
SO
4(aq)
2PbSO
4(s)
+ 2H
2
O
(l)
Kao rezultat, na objema elektodama je nastao olovo-sulfat, a dva elektrina naboja
prela su sa pozitivne na negativnu elektrodu. Iz jednadbe se vidi da se pri
pranjenju troi sumporna kiselina i oslobaa voda koja ulazi u elektrolit.
Dobiveni napon ovisi o gustoi elektrolita i unutarnjem otporu ali je odprilike 2V
(volta po eliji).
OLOVNI AKUMULATOR
HEMIJSKI PROCESI U AKUMULATORU PRI PUNJENJU
Pri punjenju akumulatora, dovedena elektrina energija omoguuje da se odvija
obrnuta reakcija: Voda u elektrolitu se ionizira
2H
2
O 4H
+
+ 4OH
-
na negativnoj elektrodi se primljenim elektriim nabojima iz olovo-sulfata reducira
olovo
PbSO
4
+ 2e- Pb + SO
4
2-
na pozitivnoj elektrodi se olovo oksidira u etverovalentni ion i konano daje olovo-
dioksid
PbSO
4
Pb
4+
+ SO
4
2-
+ 2e-
Pb
4+
+ 4OH
-
PbO
2
+ 2H
2
O
i na objema elektrodama se stvara sumporna kiselina.
4H
+
+ 2SO
4
2-
2H
2
SO
4
Ukupna reakcija punjenja:
2PbSO
4(s)
+ 2H
2
O
(l)
PbO
2(s)
+ Pb
(s)
+ 2H
2
SO
4(aq)
OLOVNI AKUMULATORI
KARAKTERISTIKE
Tokom koritenja olovnih akumulatora dolazi do promjena na elektrodama i
separatorima koje s vremenom dovode do otkazivanja akumulatora. Te
promjene su otpadanje estica aktivnog materijala s pozitivne elektrode,
korozija reetke pozitivne elektrode, defekti negativne elektrode kao
sulfatizacija, smanjenje poroznosti aktivnog materijala i defekti separatora
zbog kojih dolazi do kratkog spoja.
Vijek trajanja varira, i ovisi o tome kako su izvedeni i za koju svrhu se
koriste, a iznosi od 2 do preko 10 godina. Skladite se nenapunjeni, a ako
se jo k tome skladite bez elektrolita vijek skladitenja je dui od 5 godina
Ova vrsta baterija koristi se u automobilima za pokretanje motora s
unutranjim sagorjevanjem i napajanje drugih potroaa u vozilu, u raznim
industrijskim strojevima, manjim amcima za napajanje, sigurnosno
napajanje u vanim potroaima pri nestanku struje itd.
ALKALNI AKUMULATORI
Aktivna masa pozitivne elektrode napunjenog alkalnog sekundarnog
lanka je niklov hidroksid Ni(OH)
3
u prahu, kojemu su dodane fine
ljuskice nikla, da bi bolje vodio elektrinu struju. Aktivna masa
negativne elektrode je kadmij Cd ili eljezo Fe, a moe biti i mjeavina
obaju navedenih metala. Elektrolit je 21%-tna vodena otopina kalijeva
hidroksida KOH, kojoj je dodano 50 grama litijeva hidroksida LiOH na
litru.
NIKAL-KADMIJUM AKUMULATORI
NIKAL-KADMIJUM AKUMULATORI
HEMIJSKI PROCESI U AKUMULATORU PRI PANJENJU
Prilikom pranjenja odvijaju se sljedee elektrokemijske reakcije:
Anoda: Cd
(s)
+ 2OH
-
(aq)
Cd(OH)
2(s)
+ 2e-
(oksidacija pri kojoj kadmijum prelazi u kadmijum-hidroksid)
Katoda: 2NiO(OH)
(s)
+ 2H2O
(l)
2Ni(OH)
2(s)
+ 2OH
-
(aq)
(redukcija hidroksida trovalentnog nikla u hidroksid dvovalentnog nikla)
Ukupna reakcija: Cd
(s)
+ 2NiO(OH)
(s)
+ H
2
O
(l)
2Ni(OH)
2(s)
+ Cd(OH)
2(s)
Neposredno nakon isljuenja sa punjaa napon je neto vii, oko 1,4V, ali
se postepeno smanjuje i ustali na vrijenosti od oko 1,2V. Napon od 1,2V
odrava se kroz itav period pranjenja sve dok se elija ne isprazni do
oko 20%. Kada se prazni intenzivnije i na znatno viim temperaturama
napon e puno bre pasti ispod 1.2V.
NIKAL-KADMIJUM AKUMULATORI
HEMIJSKI PROCESI U AKUMULATORU PRI PUNJENJU
Prilikom punjenja, reakcije koje se odigravaju na elektrodama imaju suprotan
smijer od reakcija pri pranjenju. Reakcije su slijedee:
Anoda: Cd(OH)
2(s)
+ 2e- Cd
(s)
+ 2OH
-
(aq)
(redukcija kadmijum-hidroksida u metalni kadmijum)
Katoda: 2Ni(OH)
2(s)
2NiO(OH)
(s)
+2H
+
+2e-
(oksidacija hidroksida dvovalentnog nikla u hidroksid trovalentnog nikla)
Ukupna reakcija: 2Ni(OH)
2(s)
+ Cd(OH)
2(s)
Cd
(s)
+ 2NiO(OH)
(s)
+ H2O
(l)
Kao to se iz ovih jednadbi vidi, u procesu pranjenja i punjenja ne sudjeluje
kadmijum-hidroksid. Ta injenica ukazuje da kod nikl-kadmijum
akumulatora proces difuzije elektrolita ne utjee bitno na procese
pranjenja i punjenja.
NIKAL-KADMIJUM AKUMULATORI
KARAKTERISTIKE
Nikal-kadmijum baterija ima u razliitim oblicima i dijele se na dvije vrste,
polihermetiki i hermetiki. Te dvije vrste razlikuju se ponajvie u izvedbi
koja s kemijske strane nije posebno bitna. Polihermetiki su obino
prizmatini, a hermetiki cilindrini ili dugmasti.
Vijek trajanja varira, ponajvie ovisi o uvjetima eksploatacije, ali je prilino
dug, i vie od 2000 ciklusa i oko 10-ak godina. Vijek skladitenja je takoer
dug, 5-10 godina. Skladite se ispranjene, u suhom okruenju.
Ova vrsta baterija odlikuje se malom masom i jednostavnom upotrebom.
Koriste se u raznim prijenosnim ureajima malih snaga kao to su
svijetiljke, radio prijemnici, fotoaparati, kalkulatori, mjerni instrumenti itd.
SREBRO - CINK AKUMULATORI
SREBRO - CINK AKUMULATORI
HEMIJSKI PROCESI U AKUMULATORU PRI PANJENJU
Kod potpuno napunjenog Srebro-cink akumulatora aktivni materijal
negativne elektrode je cink Zn, aktivni materijal pozitivne elektrode je
srebro-dioksid Ag
2
O
2
, a elektrolit je vodena otopina kalij-hidroksida KOH.
Prilikom pranjenja odvijaju se sljedee elektrokemijske reakcij
Anoda: 2Zn + 4OH
-
2Zn(OH)
2
+ 4e
-
(oksidacija pri kojoj cink prelazi u cink-hidroksid)
Katoda: Ag
2
O
2
+ H
2
O + 2e
-
Ag
2
O + 2OH
-
Ag
2
O + 2OH
-
+ 2e
-
2Ag + 2OH
-
(redukcija pri kojoj u prvom stupnju srebro-dioksid prelazi u srebro-oksid, a
u drugom stupnju srebro-oksid prelazi u srebro)
Ukupna reakcija: 2Zn + Ag
2
O
2
+ 2H
2
O 2Ag + 2Zn(OH)
2
SREBRO - CINK AKUMULATORI
HEMIJSKI PROCESI U AKUMULATORU PRI PUNJENJU
Prilikom punjenja, reakcije koje se odigravaju na elektrodama imaju suprotan
smijer od reakcija pri pranjenju. Reakcije su slijedee:
Anoda: 2Zn(OH)
2
+ 4e
-
2Zn + 4OH
-
(redukcija pri kojoj cink hidroksid prelazi u cink)
Katoda: 2Ag + 2OH
-
Ag
2
O + 2OH
-
+ 2e
-
Ag
2
O + 2OH
-
Ag
2
O
2
+ H
2
O + 2e
-
(oksidacija pri kojoj u prvom stupnju srebro prelazi u srebro-oksid, a u drugom
stupnju srebro-oksid prelazi u srebro-dioksid)
Ukupna reakcija: 2Ag + 2Zn(OH)
2
2Zn + Ag
2
O
2
+ 2H
2
O
Prema ukupnoj reakciji moe se vidjeti da voda uestvuje u procesu pranjenja,
odnosno punjenja tako da se pri pranjenju troi a pri punjenju izdvaja. Ova
injenica se ogleda u razliitom nivou elektrolita pri pranjenju i punjenju. Da bi se
ostvario uvijet da proizvodi elektrolitnih reakcija ostanu na elektrodama, koliina
elektrolita u srebro-cink akumulatoru je ogranien.
SREBRO - CINK AKUMULATORI
KARAKTERISTIKE
ivotni vijek ove vrste baterije je u laboratoriju 300 ciklusa, a u praksi uz
specijalne ureaje za punjenje 150 ciklusa i vremenski je relativno kratak,
samo oko godinu dana.
Prednosti su to to imaju velik kapacitet, zauzimaju malo mjesta i za
vrijeme pranjenja daju jednolini, gotovo konstantni napon. Pri vrlo
malom unutarnjem otporu dozvoljavaju razmjerno velike jakosti struje
pranjenja.
Nedostatci su osjetljivost na napon punjenja pa se mogu puniti sa samo
izuzetno specifinim punjaima koji pruaju mogunost da se puni svaki
lanak posebno.
Zbog visoke cijene i kratkog vijeka trajanja srebro-cink baterije ograniene
su veinom na ureaje za specijalne namjene npr. Sistemi za navoenje
raketa, pogon motora za ronioce, torpeda itd.
TEKUE BATERIJE
TEKUE BATERIJE
Anoda: H
2
(g) + CO
3
2-
(l)
H
2
O
(g)
+ CO
2(g)
+ 2e
-
Katoda: O
2(g)
+ CO
2(g)
+ 2e
-
CO
3
2-
(l)
Ukupna reakcija: H
2(g)
+ O
2(g)
H
2
O
(g)
Ova baterija uz elektrinu energiju jo proizvodi i istu vodu. Zbog toga se
ova vrsta baterije vrlo esto koristi za vrijeme svemirskih letova.
Glavna prednost je ta to ova vrsta baterije svojim radom ne zagauje
okolinu. One su ist i prenosiv izvor elektrine energije.
Prednost tekuih baterija je ta to imaju dobru iskoristivost. Oko 75%
njihove kemijske energije se pretvara u elektrinu. Nedostatak je taj to
tekue baterije, za razliku od primarnih i sekundarnih baterija, ne mogu
pohranjivati elektrinu energiju. Ova vrsta baterije radi jedino ako
oksidacija i redukcija teku kontinuirano. Jo jedan nedostatak je taj to su
materijali za elektrode ovih baterija vrlo skupi i kratkog vijeka.
PRIMARNE ILI SEKUNDARNE
BATERIJE?
Koje su dobre i loe strane obiju vrsta baterija, te hoe li na kraju sekundarne
baterije, sa svojom nesumnjivo veom ekonominou prilikom upotrebe,
zamijeniti primarne? S obzirom na kvalitete koje ova vrsta baterija ima, to ipak nije
vjerojatno u skoroj budunosti. Primarne baterije su jo uvijek u velikoj potranji na
mjestima na kojima nema elektrine energije i mogunosti ponovnog punjenja. U
takvoj okolini dolaze do izraaja njihove jake strane - relativno velik energetski
kapacitet, mogunost vremenski duge pohrane bez bitnog gubitka radnih svojstava
te trenutna raspoloivost za upotrebu. Odlaganje nakon upotrebe takoer nije
veliki problem iz razloga to veina primarnih baterija sadri malen postotak
otrovnih materijala.
Energetski kapacitet je karakteristika u kojoj sekundarne baterije jo uvijek bitno
zaostaju za primarnima - uobiajena alkalna baterija daje oko 50% vie elektrine
energije od litij-ionske (jedne od sekundarnih baterija sa najveim energetskim
kapacitetom). Primarna litijska baterija koja se upotrebljava u nekim vrstama
elektrotehnikih instrumenata i mnogim ureajima potroake elektronike ima i do
tri puta vei kapacitet od litij-ionske baterije iste veliine.
TA UINITI SA STARIM
BATERIJAMA?
Baterije sadre mnoge elemente i spojeve koji znaajno zagauju okolinu.
Velika upotreba baterija stvara ozbiljan ekoloki problem. Pogotovo ako se
potroene baterije ne zbrinjavaju na ispravan nain.
Najvanije je da svaki pojedinac razvije svijest o ouvanju okoline te
baterije odlae u za njih predviene spremnike.
AKUMULATORI
HEMIJSKO DJELOVANJE ELEKTRINE STRUJE
PRINCIP RADA OLOVNOG AKUMULATORA
Na eilektrodama galvanskog elemenla taloe se dijelovi razloenog
elektrolita koji tvore novi lanak s polarizacijskim naponom Up koji
djeluje suprotno na primarni napon U. Na Ovoj pojavi polarizacije
zasniva se princip djelovanja akumulatora. Kada na stezaljke
(elektrode) olovnog akumulatora dovedemo istosmjerni napon
odgovarajue veliine, pa njime poinje tei struja, dakle kada
akumulator napunimo, elektrina energija se pretvara u hemijsku. tj.
dijelovi razloene sumporne kiseline se hemijski veu s materijom
ploa akumulatora. Prazan akumulator ima povrinu ploa od drugaije
materije nego napunjen. Akumulator nazivamo sekundarnim lankom
zato to kroz njega mora najprije prolaziti struja, kako bi se elektrode
kemijski promijenile i tako postao primarni element, sposoban da vrati
elektrinu struju.
AKUMULATORI
HEMIJSKO DJELOVANJE ELEKTRINE STRUJE
ELEKTROHEMIJSKI PROCESI U AKUMULATORU
Hemijske promjene koje se dogaaju u akumulatoru s dvije elektrode
od olova uronjene u razrijeenu sumpornu kiselinu. Olovne elektrode
se u H
2
S0
4
ne rastvaraju.
One privlae disocijacijom stvorene negativne
ione S0
4
, koji se spajaju s olovom u olovni
sulfat PbS0
4
. Spojimo li istosmjerni izvor na
elektrode akumulatora s povrinom PbSO
4
nastane strujanje iona u elektrolitu. Negativno
nabijen ion S0
4
ide na anodu, a pozitivni H
2
na
katodu.
AKUMULATORI
HEMIJSKO DJELOVANJE ELEKTRINE STRUJE
ELEKTROHEMIJSKI PROCESI U AKUMULATORU
Pri tome se ioni spajaju s PbS0
4
na elektrodama akumulatora i na taj se
nain akumulator napuni. Elektrohemijski proces pri punjenju je:
na anodi:
PbS0
4
+ S0
4
+ 2H
2
0 = PbO
2
+ 2H
2
S0
4
na katodi:
PbSO
4
+ H
2
= Pb + H
2
S0
4
.
Na pozitivnoj ploi se tako pri punjenju stvori tamnosmei olovni dioksid
(PbO
2
,). a na negativnoj ploi se izlui isto olovo Pb. Istodobno se elektrolit
zgunjava.
AKUMULATORI
HEMIJSKO DJELOVANJE ELEKTRINE STRUJE
ELEKTROHEMIJSKI PROCESI U AKUMULATORU
Pri pranjenju struja u elektrolitu ide obrnutim smjerom i zato na anodi
dolazi do stvaranja vodika koji se odmah spaja sa kisikom iz anode u vodu.
na anodi:
PbO
2
+ H
2
+ H
2
SO
4
= PbSO
4
+ 2H
2
O
na katodi:
Pb + SO
4
= PbSO
4
Nakon to se akumulator isprazni, povrina ploa se sulfatizira a u
elektrolitu se stvara voda ime se i smanjuje njegova koncentracija.
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
CILJ VJEBE
Ovladavanje postupkom formiranja (punjenja akumulatora).To se
postie realizacijom sljedeih etapa:
a) na osnovu steenih znanja o hemijskim izvorima struje
(sekundamim elementima), akumulatorima, izvriti praktino
formiranje (punjenje akumulatora) i koritenje akumulatora kao
hemijskog izvora elektrine struje;
b) upoznati nain pripremanja elektrolita i nalijevanje elektrolita u
akumulator;
c) izvriti praktine vjebe punjenja akumulatora;
d) provjeriti stanje napunjenog akumulatora.
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
RADNI POSTUPCI
a) sainiti odgovarajuu smjesu elektrolita za punjenje akumulatora
mjerenjem specifine gustoe, odnosno specifine teine elektrolita;
b) naliti elektrolit u posudu akumulatora;
c) prema emi izvriti spajanje akumulatora i drugih elemenata, a
potom prikljuiti na izvor istosmjerne struje;
d) izvriti uklapanje i podesiti struju punjenja akumulatora;
e) nakon punjenja akumulatora iskljuiti se sa izvora istosmjerne struje;
izmjeriti napon akumulatora i specifinu gustou, odnosno
specifinu teinu i uvjeriti se o stepenu napunjenosti akumulatora.
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
SREDSTVA ZA RAD
a) olovni akumulator poznatog kapaciteta;
b) ispravlja struje;
c) regulacioni otpornik;
d) ampermetar za istosmjernu struju, mijernog opsega ovisno o jaini
struje punjenja;
e) voltmetar za istosmjernu struju, mijernog opsega, ovisno o naponu
akumulatora;
f) areometar (bomemetar) mijernog opsega 1,1 do 1,25 g/cm
3.
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
MATERIJAL
a) sumporna kiselina;
b) destilirana voda;
c) prikljuni vodovi.
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
TEORIJA
Akumulatori su sekundarni hemijski izvori elektrine struje.
U upotrebi su najee:
- olovni akumulatori;
- elini akumulatori (alkalijski ili Edisonov akumulator);
- srebrni akumulatori.
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
TEORIJA
Akumulatori su sekundarni hemijski izvori elektrine struje.
U upotrebi su najee:
- olovni akumulatori;
- elini akumulatori (alkalijski ili Edisonov akumulator);
- srebrni akumulatori.
Posuda olovnog akumulatora je od stakla ili tvrde gume.
Elektrolit je razrijeena sumporna kiselina (H
2
SO
4
, + H
2
O).
Elektrode su od olova.
Aktivna masa pozitivne ploe (elektrode) je olovni diokaid (PbO
2
) i ima
smeu boju, a kod negativne ploe (elektrode) to je smjesa olovnog
oksida (PbO), sive boje.
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
Principijelna skica olovnog akumulatora sa tri lanka
1 - posuda 2 - pozitivna ploa, 3 - nenativne ploe, 4 - separator, 5 -
prikljuni izvod (+/-), 6 - ep
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
KAPACITET
C = I * t
Pod kapacitetom akumulatora podrazumijevaimo onaj broj amper-sati (Ah)
to ih kod odreene struje pranjenja akumulator moe dati dok mu napon
po eliji ne spadne na 1,83V.
Kapacitet akumulatora zavisi od povrine ploa, vremena pranjenja i
starosti akumulatora.
to je vea povrina ploa, time je i kapacitet akumulatora vei. Ako
akumulator praznimo due vrijeme sa manjom strujom, kapacitet je vei i,
obratno, sa jaom strujom, a kraim vremenom kapacitet je manji.
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
STRUJA
Pri punjenju i pranjenju struja ne bi smjela prei vrijednost propisanu od
proizvoaa. Ako nisu poznate vrijednosti struje od proizvoaa, obino
uzimamo da je naznaeni kapacitet (C) akumulatora dat za 10 satno
punjenje, odnosno pranjenje, te izraunavmo jainu struje punjenja,
odnosno praznjenja.
Primjer:
Kapacitet akumulatora iznosi C = 36 Ah (amper-sati). Kod 10-satnog
pranjenja, struja pranjenja iznosi:
I = C/t = 36/10 = 3,6A
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
NAPON
- pogonski napon (pri pranjenju duem od 10 sati) ~ 2 V po eliji;
- maksimalni napon (najvii napon punjenja)
=2,75V po eliji;
- minimalni napon (najnii napon pri pranjenju od 3 do 10 sati) = 1,83V
po eliji.
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
ELEKTROLIT
Razrijeena sumporna kiselina (H
2
SO
4
+ H
2
0).
Specifina teina elektrolita [ Y (g/cm3)] je tim vea to je koncentracija
sumporne kiseline vea, i obratno. Specifina teina elektrolita se razlikuje
i zavisi od stanja akumulatora, to se moe vidjeti iz sljedeeg pregleda:
Spec. Spec. Napon po ekiji Stanje
teina (g/cm3) gustoa (B) akumulatora akumulatora
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
1,24 I 28 I 2,75 I pun
1,20 I 24 I 2,00 I poluispranjen
1,18 I 22 I 1,83 I ispranjen
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
KONTROLIRANJE GUSTINE ELEKTROLITA
PUN (28 Bomea) PRAZAN (22 Bomea)
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
EMA SPOJA ZA PUNJENJE
AKUMULATORA
S - sklopka za naizmjenino strujno kolo,
T - transformator,
I - ispravlja,
S1- sklopka,
R - regulacioni otpor (reostat)
AKUMULATORI
DIJAGRAM PROMJENE NAPONA AKUMULATORA PRI PUNJENJU I
PRANJENJU
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
PRIPREMA I PUNJENJE AKUMULATORA
Gustina pripremljenog elektrolita za prije sipanja u akumulator mora biti
1,20 B.
Napon na koji se prikljuuje akumulator tebaba iznositi:
U
prik
= n * 2,75 (V)
Pri emu U
prik
prikljuni napon, n broj elija i 2,75V napon po jednoj eliji.
Znak da je akumulator pun je poetak kljuanja elektrolita. Kod punog
akumulatora, napon po eliji treba da iznosi 2,50-2,75V, specifina teina
1,24g/cm
3
, a gustina elektrolita 28B
AKUMULATORI
FORMIRANJE (PUNJENJE) OLOVNOG AKUMULATORA
EKSPLOATACIJA
Poeljno je nove akumulatore, poslije prvog punjenja, prazniti preko
nekog potroaa (sijalice ili regulacionog otpornika) sa manjom jainom
struje, a due vrijeme, a zatim ponovno puniti. Nakon ponovnog punjenja
akumulator se moe staviti u eksploataciju.
Prilikom koritenja akumulatora paziti:
- da napon po eliji ne bude nii od 1,83 V;
- da nivo elektrolita ne bude nanji od 1cm izinad nivoa ploa;
- da prikljune stezaljke ne oksidiraju (prilikom spajanja spojnih vodova
stezaljke akumulatora treba tanko premazati vazelinom.
AKUMULATORI
ELINI ALKALNI AKUMULATORI
ELINI - ALKALNI akumulatori koriste kao elektrolit 20%-tni vodeni
rastvor kalijevog hidroksida (KOH).
Aktivna masa pozitivne elektrode nikal-hidroksid Ni(OH)
3
,
Aktivna masa negativne elektrode kadmij ili eljezo. U ovom sluaju
hemijski proces se moe prikazati jednainom:
Punjenje:
2Ni(OH)
3
, + Cd -> 2Ni(OH)
2
+ Cd(OH)
2
,
Izbijanje:
2Ni(OH)2 + Cd(OH)2 -> 2Ni(OH)3 + Cd
Analogno za lanak nikal - eljezo.
AKUMULATORI
ELINI ALKALNI AKUMULATORI
Napon jednog lanka iznosi i do 1,35V.
Alkalni akumulatori su za isti kapacitet laki od olovnih, mogu dugo
stajati nenapunjeni, mogu izdrati jaa preoptereenja i nagla
izbijanja, i due traju. Nedostatak im je to su skuplji i imaju manji
stupanj iskorienja.
Smiju se isprazniti do kraja, bez da doe do oteenja. Pune se slino
kao i olovni akumulatori. Treba paziti da ne dou u kontakt sa
kiselinom iz olovnih akumulatora, koja ih moe jako otetiti.
Alkalni akumulatori s elektrodama od srebrnog oksida i cinka takoder
se upotrebljavaju. Napon im je oko 1,5 V. Vrlo su skupi i upotrebljavaju
se kada je potrebna odreena energija uz minimalnu teinu.
MJERNI INSTRUMENTI
NAMJENA
Elektrini mjerni instrumenti slue za direktno (neposredno) mjerenje
elektinih veliina kao to su: napon, struja, snaga, otpor, faktor snage,
frekvencija, kapacitet i slino.
MJERNI INSTRUMENTI
KLASIFIKACIJA
Karakteristine osobine mjernih instrumenata su:
1 - elektrina veliina koja se mjeri,
2 - vrsta struje ili napona,
3 - preciznost, odnosno stepen tanosti,
4 - princip djelovanja.
MJERNI INSTRUMENTI
SIMBOLI MJERNIH INSTRUMENATA
Simboli pokaznih mjernih instrumenta za mjerenje elektrinih veliina.
MJERNI INSTRUMENTI
SIMBOLI MJERNIH INSTRUMENATA
Pokazni mjerni instrumenti (instrumenti sa kazaljkom), simboliki se
oznaavaju krugom u koji se upisuje oznaka za vrstu pokaznog
instrumenta.
Za razliku od pokaznih instrumenata, registrirajui instrumenti se simboliki
oznaavaju ne krugom ve kvadratom. Nie su predstavljeni primjeri
oznaavanja registrirajueg ampermetra, voltmetra i vatmetra.
MJERNI INSTRUMENTI
SIMBOLI MJERNIH INSTRUMENATA
Pokazni mjerni instrumenti mogu da nose oznaku multipla, odnosno
podmultipla osnovne mjerne veliine.Tako postoje i druge oznake za
pokazne mjerne instrumente.
MJERNI INSTRUMENTI
SIMBOLI MJERNIH VELIINA
Druga vana karakteristina veliina mjernih instrumenata oznaava da li
isti slui za mjerenje jednosmjernih ili naizmjeninih veliina. Prema vrsti
struje (napona) mjerni instrumenti nose dodatnu oznaku.
MJERNI INSTRUMENTI
KLASA TANOSTI
Trea karakteristina veliina mjernog instrumenta je njegova preciznost,
tanost ili kako se jo naziva klasa instrumenta.
Klasa tanosti mjernog instrumenta oznaava najveu greku u procentima
koja se moe pojaviti prilikom mjerenja. Veliina greke se obraunava za
odgovarajue mjerno podruje tj. na itavu skalu instrumenta.
Klasa tanosti mjernih instrumenata prema standardima moe da bude:
0.05 0.1 0.2 0.5 1.0 1.5 2.5 4.
MJERNI INSTRUMENTI
SIMBOL PRINCIPA DJELOVANJA
etvrta karakteristina veliina mjernih instrumenata je princip djelovalja. U
navedenoj tabeli naznaeni su osnovni principi djelovanja mjernih
instrumenata u kolima jednismjerne struje i date njihove oznake, simboli.
MJERNI INSTRUMENTI
SIMBOL POLOAJA INSTRUMENTA
Prilikom mjerenja, mjerni instrument mora uvijek biti postavljen u
odgovarajui poloaj. Zbog toga se na instrumentu nalaze standardizirani
simboli koji ukazuju na pravilan poloaj koji mora zauzeti.
MJERNI INSTRUMENTI
SIMBOL DIELEKTRINE VRSTOE
Standardi definiraju za pojedine radne napone instrumenata odgovarajue
ispitne napone kojima treba ispitati mjerne instrumente izmeu kuita i
mjernog sistema. U tabeli su date oznake ispitane dielektrine vrstoe.
MJERNI INSTRUMENTI
AMPERMETAR
Jaina elektrine struje, u elektrinim kolima, mjeri se instrumentima koji se
zovu ampermetri. Bez obzira da li se radi o ampermetrima za mjerenje
jednosmjerne ili naizmjenine struje, u elektrinim kolima ovaj instrument se
vee na red sa potroaem, kroz koji se eli izmjeriti jaina struje.
Ukoliko se radi o ampermetrima za mjerenje jednosmjerne struje pored
prikljunih stezaljki moe se uoiti oznaka + i - , to ukazuje na tano
odreen nain prikljuivanja.
Pozitivni smjer struje ulazi na prikljuak plus (+) ampermetra, tako da
struja kroz ampermetar tee u smjeru od pozitivnog ka negativnom
prikljuku. Uzima se da je unutranja otpornost idealnog ampermetra
jednaka nuli, odnosno realnog ampermetra zanemarivo mala, pa je pad
napona na instrumentu mali (zanemariv) ime se ne remeti energetsko
stanje u kolu.
MJERNI INSTRUMENTI
VOLTMETAR
Napon na potroau u elektrinim kolima mjeri se instrumentimakoji se
zovu voltmetri. Voltmetri se prikljuuju paralelno potroaima na kojima
treba izmjeriti pad napona. Karakterie ih velika otpornost mjernog svitka
kako bi se struja kroz ovaj svitak svela na to manju vrijednost, te
energetska slika kola ostala ista kao i prije prikljuivanja instrumenta.
MJERNI INSTRUMENTI
VOLTMETAR
Izgled prednje strane instrumenta za mjerenje napona.
1 - prikljune stezaljke
2 - preklopka za izbor mjernog instrumenta
3 - skala instrumenta
4 - kazaljka
5 - voltmetar
6 - karakteristike instrumenta
40...60...400 [Hz] radno podruje
0.5 klasa tanosti,
instrument predvien za mjerenje i
jednosmjernog i naizmjeninog
napona
instrument sa pominom
eljezom jezgrom
instrument za horizontalni poloaj
ispitni napon 2 [kV]
MJERNI INSTRUMENTI
MJERENJE OTPORA U KOLU ISTOSMJERNE STRUJE U-I METODOM
Za mjerenje nepoznatog otpora esto koristimo metodu etiri kontakta (U-I
metoda). Iz Ohmovog zakona slijedi da je vrijednost otpora:
I
U
R
X
=
| |
| |
| | A I
V U
R
X
O
MJERNI INSTRUMENTI
MJERENJE IMPEDANCE U KOLU IZMJENINE STRUJE U-I METODOM
U odreenim uvjetima ova metoda se moe upotrijebiti i za mjerenje
impedance. Kako je impedancija zavojnice omskog otpora R i induktiviteta L
data relacijom:
L j R Z + = e
Oito je da impedanca ovisi jako o frekvenciji struje koja prolazi kroz
zavojnicu:
2 2
) ( L R Z + = e
Omski otpor ne ovisi o frekvenciji (konstantan je) pa sa poveanjem
frekvencije sve e manja biti pogreka ako ga izostavimo pa moemo
pisati da je:
L Z ~e
MJERNI INSTRUMENTI
MJERENJE IMPEDANCE U KOLU IZMJENINE STRUJE U-I METODOM
Npr., za zavojnicu omskog otpora 2,2 Ohma i induktivnosti 330 mikroH
pri frekvenciji izvora 10 kHz, odstupanje impedancije mjerenjem napona
i struje u odnosu na stvarnu njenu vrijednost iznosi:
% 6 , 0 ~
Prema Ohmovom zakonu:
I Z U =
Odnosno:
I
U
Z =
MJERNI INSTRUMENTI
ANALOGNI MJERNI INSTRUMENTI * AMPERMETAR - ZA UGRADNJU
MJERNI INSTRUMENTI
ANALOGNI MJERNI INSTRUMENTI AMPERMETAR - ZA UGRADNJU
MJERNI INSTRUMENTI
UNIVERZALNI DIGITALNI MJERNI INSTRUMENT
MJERNI INSTRUMENTI
UNIVERZALNI DIGITALNI MJERNI INSTRUMENT
MJERNI INSTRUMENTI
ANALOGNI UGRADNI INSTRUMENT ZA MJERENJE VF SNAGE
OTPOR
SERIJSKO POVEZIVANJE RADNIH OTPORA
U praksi obino spajamo vie otpora (npr. vie arulja) u elektrini strujni
krug. (Pod pojmom otpornik podrazumijevamo elektrino troilo koje ima
radni otpor).
Otpore spajamo serijski tako da kraj jednog otpora
spojimo s poetkom drugog. Pri serijskom spajanju
raste ukupni otpor.
Otpor Rx prve sijalice se zbraja s otporom R2 i R3, druge i tree
sijalice.
Ukupni otpor = zbroj svih serijskih otpora. Pri serijskom se
spoju cijeli napon raspodijeli proporcionalno na pojedine otpore.
3 2 1
R R R R
x
+ + =
OTPOR
SERIJSKO POVEZIVANJE RADNIH OTPORA
Ovakav spoj upotrebljavamo onda kad elimo smanjiti struju pri zadanom
naponu i tamo gdje elimo poveati otpor u krugu (uputai, otpori za
regulaciju itd.), odnosno sniziti napon.
OTPOR
SERIJSKO POVEZIVANJE RADNIH OTPORA
Forinulu moemo dobili s pomou Ohmovog ili II Kirchhoffovog
zakona.
Napon U izvora mora biti jednak naponu na otporima. Struja je u cijelom
krugu jednaka.
3 2 1
R I R I R I U + + =
Obzirom da je napon izvora U jednak umnoku ukupne struje I i
ukupnog otpora R, moemo pisati:
3 2 1
R I R I R I R I + + =
A nakon dijeljenja i lijeve i desne strane jednaine sa I dobivamo:
3 2 1
R R R R + + =
OTPOR
SERIJSKO POVEZIVANJE RADNIH OTPORA
Opi izraz za ukupni otpor n serijski povezanih otpora je:
n
R R R R R + + + + = ...
3 2 1
OTPOR
PARALELNO POVEZIVANJE RADNIH OTPORA
Otpore spajamo paralelno, kada
spojimo zajedno sve poetke i
sve krajeve otpora. Taj nain
spajanja je u praksi najraireniji.
Jednake sijalice pri tom spoju
svjetle jednako, jer svaka ima isti
napon.Kad jednu sijalicu ugasimo
ili kad pregori, ostale svijetle i
dalje. Pri serijskom spoju bi se i
ostale ugasile. to vie otpora,
odnosno troila spojimo para-
jelno, to e vie biti grana i
ukupna e struja biti vea. Iz toga
izlazi da e ukupni otpor pri
paralelnom spoju biti manji, a
ukupna vodljivost vea.
OTPOR
PARALELNO POVEZIVANJE RADNIH OTPORA
Ukupna vodljivost = zbir svih paralelno spojenih vodljivosti
otpora
3 2 1
G G G G + + =
3 2 1
1 1 1 1
R R R R
+ + =
OTPOR
PARALELNO POVEZIVANJE RADNIH OTPORA
Opi izraz za n grana n otpora je:
n
R R R R R
1 1 1 1 1
3 2 1
+ + + + =
OTPORNICI
OTPOR I OTPORNIK
Otpor kao elektrinu veliinu moramo razlikovati od predmeta koji daje
elektrini otpor (npr. ica). Potrebno je ta dva pojma meusobno
razlikovati uz pomo termina otpor i otpornik.
Otpor je dio strujnog kruga. To moe biti komad ice, trake, nit sijalice,
grijae tijelo kuhala, tekuina izmeu elektroda i slino. Navedene
predmete od materije koje daju elektrini otpor nazivamo takoer otpor-
nicima. Svako troilo elektrine energije je otpornik. Ono ima tzv. korisni
otpor, jer omoguuje pretvaranje elektrine energije u toplinu ili svjetlost.
OTPORNICI
VRSTE OTPORNIKA
Stalni
Promjenjljivi
Otpore dijelimo na stalne (fiksne) promjenljive. Otpor Mijenjamo promjenom
duine ili promjenom presjeka otporne ice. elimo li u elektrinom strujnom
krugu mijenjati veliinu elektrine struje, spojimo u krug promjenljivi otpor.
OTPORNICI
PROMJENJLJIVI OTPORNICI
Promjenljivi otpori nazivaju se reostati i potenciometri. Reostatom
mijenjamo struju, a potenciometrom (djelitelj napona) izabiremo razne ve-
liine napona.
OTPORNICI
MATERIJALI ZA OTPORNIKE
Prema upotrebljenom materijalu otpornici mogu biti metali, tekuine i
drugi materijali. Metalni promjenljivi otpornici izrauju se od otporne ice i
dijele se na klizne, stepenaste i zakretne.
Otpornici izradeni iz razliitog materijala i specijalne izvedbe (npr.
kontroleri u elektrinim lokomotivama ili tramvajima, odvodni otpornici
izraeni iz smjese ugljenog praha i silicijskog pijeska, karborundni
otpornici, otporne sijalice i dr.) upotrebljavaju se u tehnikoj praksi za
razliite svrhe.
OTPORNICI
OTPORNIK S KLIZAEM
Otpornik s klizaem ima otpornu icu od otporne legure (npr. nikelin) s
velikim specifinim otporom, koji se vrlo malo mijenja s temperaturom.
ica je obino namotana na izolacijski valjak (porculan, keramika), a
pojedini zavoji su meusobno izolirani oksidnim slojem koji se stvara
zagrijavanjem otpora u plamenu plina. Kod kliznog otpornika kliza K koji
predstavlja spoj (kontakt) klizi po otpornikoj zavojnici (valjkastoj) i na taj
nain mijenja duinu ice, tj. otpor.
OTPORNICI
OTPORNIK S KLIZAEM- REGULIRANJE STRUJE
Izgled reostata sa zatitnim limom prikazan. Taj se otpornik koristi pri
mjerenju. Klizni otpornik kao reostat upotrebljavamo za regulaciju jakosti
struje I, koju nam pokazuje ampermetar A. Reostatom reguliramo jainu
struje I, radnog otpornika, odnosno troila, a s tim i napon stezaljki troila
T. U tom je sluaju kraj (stezaljka) 2 ostavljen slobodnim.
OTPORNICI
POTENCIOMETAR - REGULIRANJE NAPONA
Otpornik za regulaciju napona nazivamo potenciometar.
Voltmetar pokazuje odabrani napon na troilu T. Ovaj napon se mjeri
izmeu taaka 1 i 3. Krajeve potenciometra (valjka s icom) 1 i 2 spojimo s
izvorom.
OTPORNICI
SA KONTINUALNO PROMJENLJIVIM OTPOROM
TRIMER (POLUPROMJENLJIVI) POTENCIOMETRI
OTPORNICI
SA KONTINUALNO PROMJENLJIVIM OTPOROM
POTENCIOMETRI I TANDEM POTENCIOMETRI
OTPORNICI
OTPORNIK STEPENASTO PROMJENJLJVOG OTPORA
Stepenasti (zakretni) otpornik ima izvode iz iane spirale dovedene na
kontakte po kojima klizi preklopka. U praksi se dovod I. ne dovodi na
preklopku ve na posebni kontakt koji je u vezi s preklopkom.
OTPORNICI
4-TRANO OZNAAVANJE OTPORNIKA
Identifikacija s 4 pruge u boji je najee koriteni nain kodiranja
vrijednosti na svim otpornicima. Sastoji se od etiri trake u boji koje su
obojane oko tijela otpornika. ema je jednostavna: Prva dva broja su prve
dvije znaajnije znamenke vrijednosti otpornika, trea je mnoitelj, i etvrta
je vrijednost tolerancije. Svaka boja odgovara odreenom broju, kao to je
prikazano u donjoj tablici. Tolerancije za ovakve otpornike su 2%, 5% ili
10%.
Tablica standardnih EIA kodova boja po EIA-RS-279 glasi:
OTPORNICI
5-TRANO OZNAAVANJE OTPORNIKA
5 trana identifikacija se koristi kod otpornika s manjim tolerancijama (1%,
0.5%, 0.25% i 0.1%), za zapisivanje dodatne znamenke. Prve tri trake
predstavljaju znaajnije znamenke, etvrta je mnoitelj, a peta je
tolerancija. 5 trani standard oznaavanja tolerancija otpornika se rjee
moe nai, uglavnom na starijim ili specijalnim otpornicima. Mogu se
prepoznati koristei standardne boje za tolerancije 4 tranih otpornika. U
tom sluaju 5. traka predstavlja temperaturni koeficijent.
OTPORNICI
OZNAAVANJE OTPORNIKA
Boja Vrijednost Vrijednost Mnoitelj
Tolerancija
%
1 2 3 4
crna 0 0 ,0 +/-20
smea 1 1 0
crvena 2 2 00
naranasta 3 3 000
uta 4 4 0.000
zelena 5 5 00.000
plava 6 6 000.000
ljubiasta 7 7 0.000.000
siva 8 8 x0,01
bijela 9 9 x0,1
zlatna x0,1 +/-5
srebrna x0,01 +/-10
bez boje +/-20
crvena 2
crvena 2
uta 4 (0000)
Crna 20%
Otpornik ima vrijednost
220000 Ohma ili 220 KOhma
Tolerancija je 20%
OTPORNICI
4 TRANO - OZNAAVANJE OTPORNIKA
Boja
1.
traka
2.
traka
3.
traka(Mnoitelj)
4. traka
(tolerancija)
Temperaturni
koeficijent
Crna 0 0 10
0
Smea 1 1 10
1
1% (F) 100 ppm
Crvena 2 2 10
2
2% (G) 50 ppm
Naranasta 3 3 10
3
15 ppm
uta 4 4 10
4
25 ppm
Zelena 5 5 10
5
0.5% (D)
Plava 6 6 10
6
0.25% (C)
Ljubiasta 7 7 10
7
0.1% (B)
Siva 8 8 10
8
0.05% (A)
Bijela 9 9 10
9
Zlatna 0.1 5% (J)
Srebrna 0.01 10% (K)
None 20% (M)
OHMOV ZAKON
R
U
I =
ELEKTRINI OTPOR
Elektrini otpor ovisi o:
materijalu vodia
duini vodia
poprenom presjeku
temperaturi
S
l
R =
20
OVISNOST OTPORA - R
Materijal vodia
Duljina vodia l
Popreni presjek S
Temperatura
0
UTJECAJ TEMPERATURE NA
ELEKTRINI OTPOR
R R R A + =
20
20 20
o u A = A R R
) 1 (
20 20 20 20 20
o u o u A + = A + = R R R R
| | ) 20 ( 1
20
+

= u o

S
l
R
= A 20 u u
0
0 0
0
0
0
TEMPERATURNI KOEFICIJENT
u
o
A
A
=
20
20
R
R
0
VOLTAMPERSKE
KARAKTERISTIKE
Grafiki prikaz ovisnosti struje i napona
I

(
A
)
U (V)
Statiki otpor
Dinamiki ili diferencijalni otpor
VOLTAMPERSKE
KARAKTERISTIKE
dI
dU
R
dif
=
I
U
R
stat
=
PRAZNI HOD I KRATKI SPOJ
IZVORA
Pretpostavka: U=konst.
Optereenje varira ovisno o vrijednostima
otpora
Granine vrijednosti:
R= 0
R=
Nominalne vrijednosti: In, Un
R
U
I =
PAD NAPONA
R I U =
R
V2
UR
V1
U
I
E
Kad god kroz otpornik R, prolazi struja
jakosti I, pojavit e se na njegovim
krajevima napon iznosa U=I
.
R
Stezaljka na koju struja ulazi je
pozitivna, a izlazna je stezaljka
negativna
PAD NAPONA
IDEALNI IZVORI
Izvor sa stalnim unutarnjim naponom
(EMS) NAPONSKI IZVOR
Izvor koji stvara stalan tok elektriciteta
STRUJNI IZVOR
IDEALNI IZVORI
Izvor sa stalnim unutarnjim naponom
(EMS) NAPONSKI IZVOR
Izvor koji stvara stalan tok elektriciteta
STRUJNI IZVOR
PRVI KIRCHHOFFOV ZAKON
C
I1
I2
I3
I4
I5
5 4 3 2 1
I I I I I + = + +
0
5 4 3 2 1
= + + I I I I I
0 lg
1
=

=
n
i
i
I a
KOMBINIRANI SPOJ OTPORA
R
1
I
R
2
I
1
I
2
R
3
U
SERIJSKI SPOJ VIE IZVORA

=
=
n
i
i
E a E
1
lg

=
=
n
i
i
E E
1
KOMPENZACIJA NAPONA U
SERIJSKOM PROTIV SPOJU
PARALELNI SPOJ VIE IZVORA
POTENCIJAL
RAUNSKA VELIINA
Napon koji vlada izmeu dvije take je
ustvari razlika potencijala
Potencijal
a
promatrane take a jednak je
naponu izmeu te take i po volji
odabrane referentne take, za koju
pretpostavljamo da ima potencijal - nula.
a a a a
U = = = 0
0 0
OHMOV ZAKON ZA ELEMENT
STRUJNOG KRUGA
R
a b
I
I
R
a b
I I
E R I
a b
+ =
E R I
a b
=
A)
B)
U zatvorenom strujnom krugu, koji moe
biti dio ma kakve spojne eme, algebarska
suma svih unutaranjih napona izvora
jednaka je algebarskoj sumi svih
potroenih napona u otporima.
DRUGI KIRCHHOFFOV ZAKON
i
n
i
i
n
i
i
R I a E a =

= = 1 1
lg lg
PRIMJENA KIRCHHOFFOVIH
ZAKONA
PRVI - se odnosi na struje koji se
sastaju u jednoj taki (voru)
DRUGI - se odnosi na napone jedne
zatvorene konture
NEKE PRIMJENE OSNOVNIH
ELEKTRINIH ZAKONA
Proirenje mjernog podruja ampermetra
Proirenje mjernog podruja voltmetra
NEKE PRIMJENE OSNOVNIH
ELEKTRINIH ZAKONA
WHEATSTONEOV MOST
POTENCIOMETAR
KOMPENZATOR
NEKE PRIMJENE OSNOVNIH
ELEKTRINIH ZAKONA
DUL LENCOV ZAKON,
DUL LENCOV ZAKON
Dejms Dul je 1840 utemeljio zakon koji kae:
Prolaskom elektrine struje kroz realni vodi,
uslijed postojanja elektrinog otpora, dolazi do
pretvaranja elektrine energije u toplinsku.
Nezavisno od Dula, neto kasnije Henrik Lenc
je doao do istih saznanja pa se ovaj zakon esto
naziva i Dul Lencov zakon.
Prolaskom struje I kroz otpornik R stvara se
toplina Q, koja e tekuinu u posudi zagrijati za
C.
Uz prirast temperature , te ako je masa
tekuine m, specifine topline c, toplina je tada Q:
DULOVA (JULEOVA) TOPLINA
0 A
0 A = c m Q
0 A
U elektrinom strujnom krugu za proizvedenu
toplinu Q vrijedi:
Q = k U I t
Za sluaj da se toplina mjeri kalorijama:
Q = 0,239 U I t
Za sluaj da se toplina mjeri dulima:
Q = U I t
Slijedi: 1 J = 0,239 cal
1 cal = 4,186 J
DULOVA (JULEOVA) TOPLINA
DULOV (JULEOV) ZAKON
Q = U I t
Q = U
2
/R t
Q = I
2
R t
Formulama je prikazan zakon prema kojem se vri
pretvorba elektrine energije u toplinu - Jouleov zakon,
a tako u otporu R proizvedena toplina je - Jouleova toplina.
JULEOV ZAKON - UPOTREBA
Aparati za proizvodnju topline pomou elektrine struje -
elektrotermiki aparati GRIJA OTPORNIK
Otpornik mora biti odgovarajueg iznosa i velikog
specifinog otpora legure kroma i nikla cekas
ZAGRIJAVANJE VODIA
ELEKTRINOM STRUJOM
Zagrijavanje vodia kao neeljena posljedica -
rjeava se prilikom projektiranja
Struja I kroz otpor R razvija toplinu:
Q = 0,24 I
2
R t
zbog ega se podie temperatura vodia za
( - temperatura okoline)
o
0 0 0 = A
o
0
Dio proizvedene topline prelazi na okolni zrak:
h - faktor hlaenja ili koeficijent prijelaza
topline koji kae koliko e topline od
tijela prijei na okolinu kroz 1 m
2
povrine u
1 sekundi, ako je razlika temperatura 1 C
S
h
- rashladna povrina tijela
- razlika temperatura toplog tijela prema
okolini
t - vrijeme
ZAGRIJAVANJE VODIA
ELEKTRINOM STRUJOM
t S h Q
h
A = 0
0
U praktinom proraunu problem predstavlja
nemogunost tanog poznavanja faktora hlaenja
h, koji ovisi o sluajnim prilikama u kojima se
vodi nalazi.
Uglavnom se koriste podaci iz prirunika, gdje su
za odreene presjeke doputene maksimalne
jakosti struje.
ZAGRIJAVANJE VODIA
ELEKTRINOM STRUJOM
ENERGIJA I RAD ELEKTRINE
STRUJE
Kada se sva elektrika energija pretvori u toplinsku
vrijedi:
Q = U I t
Pa je onda izraz za elektrinu energiju:
W = U I t
jedinica: J = V A s = Ws
1Wh = 3600 Ws = 3600 J
1 kWh = 3,6 10
6
J
1 MWh = 3,6 10
9
J
Rad elektrine struje za sluaj kada je sva energija
iskoritena za neki koristan rad: A = U I t
Uz Energiju W = U I t i koliinu elektriciteta Q = I t
U = W / Q

1 V = 1 J / 1 C
Moe se koristiti za definiciju napona i jedinice za napon:
Napon od 1 volta je onaj napon kod kojeg je pri prijenosu
+ 1 C od pozitivnog pola na negativni dobiven rad od 1 J.
ENERGIJA I RAD ELEKTRINE
STRUJE
Analogno naponima koji vladaju u jednostavnom strujnom
krugu:
E unutarnji napon izvora (EMS)
U razlika potencijala na stezaljkama izvora
E
R
pad napona na troilu
uz istu jainu struje u toku vremena t, energije su :
E I t ukupna energija stvorena u izvoru
U I t energija predana u strujni krug (potroau)
E
R
I t energija koja je u potroau potroena i pretvorena u rad
ENERGIJA I RAD ELEKTRINE
STRUJE
SMJER TOKA ENERGIJE
W = U I t
U idealnom strujnom krugu energija je:
Energiji koja ulazi u troilo dodajemo pozitivan predznak.
Energiji koja izlazi iz izvora dodajemo negativan predznak.
Ako struja ulazi na pozitivnu stezaljku u element strujnog
kruga onda je to potroa, a ako izlazi sa pozitivne stezaljke,
onda je to izvor.
Primjeri: elektrina maina motor ili generator
akumulator izvor ili potroa
KALEMOVI
Kalemovi su elementi koji se koriste u strujnim krugovima
promjenjljive struje. Vre pretvaranje elektrine energije u
magnetnu i obrunuto. Sastoje se od veeg broja namotaja
bakarne ice a izolacionom tijelu ili bez njega (zrani kalem).
Koriste se u kolima struja visokih frekvencija (VF kalemovi) i
kolima niskih frekvencija (NF kalemovi).
KALEMOVI
PARAMETRI
Osnopvna veliina koja karakterizira jedan kalem je njegov
faktor samoindukcije koja se naziva jo i induktivnost (L) a
izraava se u Henrijima (H). Induktivitet je svojstvo kalema da
se u njemu inducira elektromotorna sila zbog promjene
magnetnog fluksa koji je opet izazvan promjenom jaine
elektrine struje koja protie kroz kalem. Induktivnost kalema
ovisi o broju navoja (N), presjeku ice (S) i duini zavojnice (l).
l
S N
L
r o

=
2

KALEMOVI
PARAMETRI

L Induktivitet (H)
N Broj navoja
S Povrina presjeka kalema (m
2
)
L Duina kalema (m)
(

=

m
H
6
0
10 256 , 1
Relativna magnetska permeabilnost
Permeabilnost praznog prostora
KALEMOVI
SIMBOL
a - Izgled kalema
b - Simbol
Ovdje je prikazan jednoslojni
kalem. Pored induktiviteta, za
kalem je potrebno poznavati
maksimalno dozvoljeni napon i
struju. Vei napon moe izazvati
meunavojni proboj a time
smanjenja otpora i poveavanja
struje koja pregrijava navoje i
izolaciju pa se kalem zbog toga
moe potpuno unititi i izazvati
druge probleme u strujnim
krogovima u kojima se nalazi.
KALEMOVI
EKVIVALENTNA EMA
Pored induktiviteta kalem ima kapacitet i radni (termogeni otpor).
Kako su rasporeeni ovi elementi u kalemu vidljivo je na
ekvivalentnoj emi. R je ekvivalentni radni otpor kalem. Izmeu
sujjednih navoja postoji kapacitet, pa je C ukupni kapacitet kalema
koji mu je paralelno vezan. Ako se kapacitet zanemari, kvalitet (faktor
dobrote) kalema definira se kao:
R
L
Q

=
e
KALEMOVI
VRSTE KALEMOVA
Kalemovi mogu biti sa jezgrom i bez jezgre:
- Kalemovi bez feromagnetskog jezgra
-Kalemovi sa feromagnetskim jezgrom
Bitna konstruktivna razlika je izmeu kalemova za visoke i niske
frekvencije zato se dijele i na:
- VF kalemove
- NF kalemove
KALEMOVI
SIMBOLI VF KALEMOVA
a) - opti
b) - sa jezgrom
c) - promjenjljivi
d) - polupromjenjljivi
e) - meuinduktivno spregnuti
KALEMOVI
SIMBOLI NF KALEMOVA - TRANSFORMATORI
a) - Princip rada
b) - simboli
KALEMOVI
TRANSFORMATORI OBLICI JEZGARA
KALEMOVI
TRANSFORMATORI OBLICI JEZGARA
ELEKTRINE INSTALACIJE
JEDNOPOLNA SKLOPKA
Simbol jednopolne sklopke Plan instalacije za rasvjetu u sobi
ELEKTRINE INSTALACIJE
JEDNOPOLNA SKLOPKA
Plan instalacije rasvjete u sobi s
jednopolnom sklopkom
izgled jednopolne
sklopke
ELEKTRINE INSTALACIJE
JEDNOPOLNA SKLOPKA
Jednopolna ema i ema vezivanja
ELEKTRINE INSTALACIJE
JEDNOPOLNA SKLOPKA
ELEKTRINE INSTALACIJE
SERIJSKA SKLOPKA
Simbol serijske sklopke Plan instalacije za rasvjetu u sobi
ELEKTRINE INSTALACIJE
SERIJSKA SKLOPKA
Plan instalacije rasvjete u sobi s
serijskom sklopkom
izgled serijske
sklopke
ELEKTRINE INSTALACIJE
SERIJSKA SKLOPKA
ELEKTRINE INSTALACIJE
IZMJENINA SKLOPKA
Simbol izmjenine sklopke
Plan instalacije za rasvjetu u sobi
Sa dvije izmjenine sklopke
ELEKTRINE INSTALACIJE
IZMJENINA SKLOPKA
Plan instalacije rasvjete u sobi s dvije
izmjenine sklopke
izgled izmjenine
sklopke
ELEKTRINE INSTALACIJE
IZMJENINA SKLOPKA
ELEKTRINE INSTALACIJE
KRINA SKLOPKA
Simbol krine sklopke
Plan instalacije za rasvjetu u sobi
Sa dvije izmjenine i jednom krinom sklopkom
ELEKTRINE INSTALACIJE
KRINA SKLOPKA
Plan instalacije rasvjete u sobi s dvije
izmjenine i jednom krinom
sklopkom
izgled krine
sklopke
ELEKTRINE INSTALACIJE
KRINA SKLOPKA
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
UVOD
Prva verzija otkrivena 1948, Schockley, Brattain i Bardeen iz
Bell labs.
Meutim, BJT u dananjem obliku je otkrio Schockley 1951.
To je element sa tri izvoda kod kojeg su izlazne veliine
kontrolisane sa ulaznim.
U analognoj elektronici se koristi kao pojaiva a u digitalnoj
kao prekida.
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
STRUKTURA BJT-a
BJT se sastoji iz tri dopirana poluprovodnika regiona
sastavljena iz dva PN spoja.
Ta tri regiona se nazivaju: Emiter, Baza i Collector
Postoji dva tipa BJT tranzistora NPN i PNP
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
STRUKTURA BJT-a
Region baze je malo dopiran i vrlo tanak dok je region emitera
vie dopiran od regiona collectrora.
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
POLARIZACIJA BJT-a
Za ispravan rad tranzistor mora biti korektno polarisan.
Kod NPN tranzistora spoj BC mora biti inverzno polarisan, a
spoj BE direktno.
Kod PNP spoja situacija je obrnuta.
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
POLARIZACIJA BJT-a
Struja kolektora je znaajno vea od struje baze.
IE=IB+IC
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
Odnos DC kolektorske struje (I
C
) prema DC baznoj struji (I
B
) je
dc beta pojaanje (|
DC
), |
DC
= I
C
/I
B.
Tipine vrijednosti ovog
pojaanja su od 20 do 200. U relaciji hibridnih h parametara h
FE
= |
DC
.
Takoer se definie i dc alfa kao: o
DC
= I
C
/I
E
i ono je uvijek manje
od 1 sa tipinim vrijednostima od 0.95 do 0.99. Znai da je struja
kolektora za malo manja od struje emitera za veliinu struje
baze.
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
Sa donje eme zakljuujemo da postoje est
znaajnih parametara kod tranzistora: I
B,
I
E,
I
C,
V
BE
, V
CB
, V
CE
. V
BE
0.7 V, slino kao dioda. Ovi parametri se odredjuju u
jednosmjernoj DC analizi.
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
Neka je R
B
=10k, V
BB
=6V, R
C
=100Ohma i
V
CC
=10V, |
DC
=150, Izraunaj gornje parametre:
I
B
= (V
BB
- V
BE
)/R
B
I
B
= (5 0.7)/10kO = 430 A
I
C
= |
DC
I
B
= (150)( 430 A) = 64.5 mA
I
E
= I
C
+ I
B
= 64.5 mA + 430 A = 64.9 mA
Rjeavajui V
CE
, V
CB
:
V
CE
= V
CC
I
C
R
C
= 10V - (64.5mA)(100O) = 3.55 V
V
CB
= V
CE
V
BE
= 3.55 V 0.7 V = 2.85 V,
Zakljuujemo da
je spoj baza
kolekor inverzno
polarisan. Ovo je
linearan (aktivan)
reim rada,
model
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
Zakljuujemo da je spoj baza kolekor inverzno polarisan. Ovo je
linearan (aktivan) reim rada,
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
izlazna karakteristika tranzistora, struja baze kao parametar.
Familija krivih I
c
u ovisnosti od V
CE
za razliite vrijednosti I
B
(I
B1
<I
B2
<I
B3
<itd.)
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
Reim zakoenja, I
B
=0, postoji samo mala struja I
CEO
koja se
esto moe zanemariti.
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
Reim zasienja, kada se poveava struja baze poveava se i
I
C
, V
CE
se smanjuje (V
CE
= V
CC
I
C
R
C
).
Kada V
CE
dostigne vrijednost zasienja V
CE(sat)
, (saturation-
zasienje)
spoj BC postaje direktno polarisan i I
-C
ne raste sa porastom
struje baze, tj. I
C
<> |
DC
I
B
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
Jednosmjerna kriva optereenja
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
I
B
= (V
BB
V
BE
)/R
B
= (5 V 0.7 V)/22 kO = 195 A
I
C
= |
DC
I
B
= (100)(195 A) = 19.5 mA< I
cmax
V
R(C)
=I
C
R
C
= (19.5 mA)(1 kO) = 19.5 V
V
CC(max)
= V
CE(max)
+ V
R(C)
= 15 V + 19.5V = 34.5 V
P
D
= V
CE(max)
I
C
= (15 V)(19.5 mA) = 293 mW<P
dmax
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
Aktivni reim
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
Zavisnost kolektorske struje od V
BE
BJT TRANZISTORI
(Bipolar Junction Transistors)
KARAKTERISTIKE I PARAMETRI
i
C
=f(v
CE
), Erlijev napon
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
UVOD
Tranzistor mora biti propisno polarisan da radi kao pojaiva.
DC polarizacija se koristi da bi se uspostavili radni uvjeti (statiki)
struja i napona u kolu, tj. radna taka Q.
Kada elimo da pojaamo signal koristimo aktivni region.
Primjer, glava kasetofona (ili VCR) proizvodi mali signal kojeg je
potrebno pojaati da bi se dobio zvuk u zvuniku.
Pojaanje je primjer linearne aplikacije.
Openito, hoemo da pojaamo mali signal AC.
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
RADNA TAKA Q
Radna taka je data sa I
C
i V
CE
.
Da bi tranzistor radio kao pojaiva radna taka mora biti
ispravno postavljena.
Ako nije dobro postavljena pojaiva e ili biti ili e ulaziti u
oblast zasienja ili zakoenja.
Primjer invertirajueg
pojaivaa i radne take
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
RADNA PRAVA
I
B
= 200 A
I
C
=
DC
I
B
= (100)(200 A) = 20 mA
V
CE
= V
CC
- I
C
R
C
= 10 (20 mA)(220 ) = 5.6 V
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
KAKO TRANZISTOR POJAAVA U LINEARNOM REIMU?
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
SLUAJ IZOBLIENJA
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
Primjer: Odrediti Q-taku u donjem kolu. Pretpostaviti
DC
= 200.
Nai maksimalnu vrijednost struje baze za rad u linearnom reimu.
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
Reenje!
Q-taka je definisana sa I
C
i V
CE
. Te su vrijednosti:
I
B
= (V
BB
V
BE
)/R
B
= (10 V 0.7 V)/47 k = 198 A
I
C
=
DC
I
B
= (200)(198 A)= 39.6 mA
V
CE
= V
CC
I
C
R
C
= 20 V 13.07V = 6.93 V
Radna taka je definisana sa I
C
= 39.6 mA i V
CE
= 6.93 V. Kako je
I
C(zakoenja)
= 0, trebamo da znamo I
C(zasienja)
da bi se odredile
potencijalne varijacije kolektorske struje.
Ako se pretpostavi da je tranzistor u zasienju i V
zasienja
=0V, tada
se dobija I
C(zasienja)
=V
CC
/R
C
= 20 V/330 = 60.6 mA
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
I
C(zasienja)
I
C
Q = 60.6 mA 39.6 mA = 21 mA
I
b(vrna)
= I
c(vrna)
/
DC
= 21 mA/200 = 105 A
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
Uobiajeni naini polarizacije - Djelitelj napona
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
Primjer: Odrediti V
CE
i I
C
u kolu sa slike. Pretpostaviti
DC
= 100.
Ako pretpostavimo da je I
E
priblino = 0
V
B
R
2
(R
1
+ R
2
) V
CC
= (5.6 k)(15.6 k) 10 V = 3.59 V
V
E
= V
B
V
BE
= 3.59 V 0.7 V = 2.89 V
I
E
= V
E
/R
E
= 2.89 V/ 560 = 5.16 mA
I
C
5.16 mA
i
V
CE
V
CC
I
C
(R
C
+ R
E
) = 10V5.16mA(1.56k) =
1.95 V
Kako je V
CE
>0, tranzistor NIJE u zasienju.
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSTALI NAINI POLARIZACIJE
Polarizacija bez djelitelja u baznom kolu
I
B
= (V
CC
V
BE
)/R
B
I
C
=
DC
(V
CC
V
BE
)/R
B
Struja kolektora zavisi od
DC
.
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSTALI NAINI POLARIZACIJE
Primjer: Odrediti promjenu Q-take (I
C
, V
CE
) u donjem kolu ako se

DC
mijenja od 85 do100 i V
BE
od 0.7 V do 0.6 V (obe se promjene
deavaju u isto vrijeme).

DC
= 85 i V
BE
= 0.7 V.
I
C(1)
=
DC
(V
CC
V
BE
)/R
B
= 85(12 V 0.7 V)/100 k
= 9.61 mA
V
CE(1)
= V
CC
I
C
R
C
= 12 V (9.61mA)(560 ) = 6.62 V

DC
= 100 and V
BE
= 0.6 V.
I
C(2)
=
DC
(V
CC
V
BE
)/R
B
= 100(12 V 0.6 V)/100 k
= 11.4 mA
V
CE(2)
= V
CC
I
C
R
C
= 12 V (11.4 mA)(560 ) = 5.62 V
% I
C
= (I
C(2)
I
C(1)
)/I
C(1)
100% = 18.6%
% V
CE
= (V
CE(2)
V
CE(1)
)/V
CE(1)
100% = -15.1%
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSTALI NAINI POLARIZACIJE
Polarizacija pomou baterije u emiterskom kolu
V
EE
+ V
R(B)
+ V
BE
+ V
R(E)
= 0
V
EE
+ I
B
R
B
+ V
BE
+ I
E
R
E
= 0
-V
EE
= I
B
R
B
+ V
BE
+ I
E
R
E
I
C
I
E
i I
C
=
DC
I
B
, tada I
B
= I
E
/
DC
.
to rezultira
I
E
(R
B
/
DC
+ R
E
) + V
BE
= -V
EE
I
E
= (-V
EE
V
BE
)/(R
E
- R
B
/
DC
)
I
C
(-V
EE
V
BE
)/(R
E
- R
B
/
DC
)
Stabilnost radne take
Pretpostavljajui R
E
>> R
B
/
DC
i V
EE
>>
V
BE,
dobijamo
I
C
V
EE
/R
E
to pokazuje da su kolektorska i
emitorska struja nezavisne od
DC
i V
BE
.
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSTALI NAINI POLARIZACIJE
Primjer: Izraunati verijacije Q-take u kolu sa slike ako se
DC
mijenja od 85 do100 i V
BE
od 0.7 V do 0.6 V.
(
DC
= 85 and V
BE
= 0.7 V):
I
C(1)
I
E
= (-V
EE
V
BE
)/(R
E
- R
B
/
DC
) = 1.73 mA
V
C
= V
CC
I
C
R
C
= 11.9 V
V
E
= V
EE
+ I
E
R
E
= -2.7 V
V
CE(1)
= V
C
V
E
= 11.9 V (2.7 V) = 14.6 V

DC
= 100 and V
BE
= 0.6 V):
I
C(2)
I
E
= (-V
EE
V
BE
)/(R
E
- R
B
/
DC
) = 1.85 mA
V
C
= V
CC
I
C
R
C
= 11.3 V
V
E
= V
EE
+ I
E
R
E
= -1.5 V
V
CE(2)
= V
C
V
E
= 11.3 V (1.5 V) = 12.8 V
% I
C
= (I
C(2)
I
C(1)
)/I
C(1)
100% = 6.94%
% V
CE
= (V
CE(2)
V
CE(1)
)/V
CE(1)
100% = -12.3%
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSTALI NAINI POLARIZACIJE
Polarizacija sa kolektorskom povratnom spregom
I
B
= (V
C
V
BE
)R
B
I
C
>>I
B
. Dobijamo
V
C
V
CC
- I
C
R
C
I
C
/
DC
= (V
CC
- I
C
R
C
V
BE
)/R
B
I
C
= (V
CC
V
BE
)/(R
C
R
B
/
DC
)
V
CE
= V
CC
- I
C
R
C
Stabilnost radne take
Ostvarujui V
CC
>> V
BE
i R
C
>> R
B
/
DC
,
eliminie se uticaj V
BE
i
DC
.
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSTALI NAINI POLARIZACIJE
Polarizacija viestepenih konfiguracija
Primjer:
DC
= 100
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
KOMPLEMENTARNI PAR
Polarizacija viestepenih konfiguracija
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
TRANZISTOR KAO POJAAVA
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
PRINCIP POJAANJA, TRANSKONDUKTANCA
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
HIBRIDNI PI MODEL
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
Primjer:
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
VALNI OBLICI
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
POJAANJA, ULAZNA, IZLAZNA IMPEDANCA
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
AC ANALIZA PROSTOG POJAIVAKOG KOLA
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikim emitorem (CE)
Veliko naponsko i strujno pojaanje
Mala ulazna a velika izlazna impedanca
Ulaz je doveden na bazu, a izlaz uzet sa kolektora.
Emiter je zajeniki
Faza naponskog signala je invertirana.
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikim emitorem (CE) - ema
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikim emitorem (CE) - DC analiza
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikim emitorem (CE) - AC analiza
Model za male signale i izraunavanje pojaanja, ulaznih i izlaznih
impedanci, na tabli.
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikim emitorem (CE) - CE sa Emitorskim
otpornikom
A
v
R
C
/R
E1
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikim emitorem (CE) - CE sa Emitorskim
otpornikom - Konkretna ema
A
v
R
c
/R
E1
= 4.27 k/470 = 9.09
A
v
= (V
b
/V
s
)A
v
= (0.93)(9.09) = 8.45
V
c
= A
v
V
in
= (8.45)(10 mV) = 84.5 mV
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikim emitorem (CE) - CE sa Emitorskim
otpornikom - Konkretna ema
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikim kolektorom (CC)
Malo naponso pojaanje, priblino 1, EF
Veliko strujno pojaanje
Velika ulazna, mala izlazna otpornost
Faza naponskog signala nije invertovana
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikim kolektorom (CC) Principijelna ema
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikim kolektorom (CC) - Konkretna ema
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikom bazom (CB)
Omoguava veliko naponsko pojaanje sa maksimalnim strujnim
blizu 1.
Mala ulazna impedanca, a velika izlazna
Current follower
Dobre frekvencijske karakteristike
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Stepen sa zajednikom bazom (CB) Principijelna ema
JEDNOSMJERNA ANALIZA
TRANZISTORSKIH KOLA (DC ANALIZA)
OSNOVNI POJAIVAKI STEPENI CE, CC, CB
Rezime
CE CC(EF) CB
Ulaz Baza Baza Emitor
Izlaz Kolektor Emitor Kolektor
Invertuje ulazni
signal
DA NE NE
Naponsko
pojaanje Av
Veliko
gmR
C
Malo
1
Veliko
gmR
C
Strujno pojaanje
Ai
Veliko
|
ac
Veliko
|
ac
Malo
1
Pojaanje snage
Ap
Veoma
veliko
A
i
A
v
Veliko
A
i
Veliko
A
v
Ulazna impedansa
Rul
mala
|
ac
/gm=rp
i
Velika
|
ac
R
E
Veoma
mala
1/gm
Izlazna impedansa
Riz
Velika
R
C
Veoma mala
(R
s
/
ac
)||R
E
Velika
R
C
Frekventni opseg Srednji Srednji Visoki

You might also like