Lovac U itu

JEROME DAVID SALINGER

Biljeke o piscu: Jerome David Salinger je ameriki knjievnik, roen 1919. godine. Meunarodni uspjeh je doivio romanom "Lovac u itu". Tim romanom je postao idol jedne generacije amerike omladine. Napisao je zbirku novela "Devet pria" i zbirku pripovijetki "Franny i Zooey". Mjesto radnje: Opisuju se razliiti dogaaji koje je Holden doivio na razliitim mjestima (od New Yorka do njegove kue), no on sve to zapravo govori u bolnici. Vrijeme radnje: Predboino vrijeme Tema: ivot Holdena Caufielda O djelu: Kroz priu postupno saznajemo o njegovu ivotu, obitelji, prijateljima, uiteljima i ljubavima. Holden je dijete dobrostojeih roditelja, ima starijeg brata D.B.-a koji je uspjean u Hollywoodu i mlau sestru Phoebe koju voli vie nego ikoga drugoga. Mlai brat Allie je umro od leukemije to je jako utjecalo na Holdena jer je bio jako vezan uz njega. Holden je izbaen iz tri kole. Na kraju ga izbacuju i iz kole Pencey Prep, zbog nerada i neuspjeha. Iz kole je trebao otii poetkom boinih praznika, u srijedu, no on odluuje otii ve u subotu, nakon posjeta profesoru iz povijesti i tunjave s cimerom Stradlaterom. Boji se reakcije roditelja, pa ne odlazi kui nego u hotel u New Yorku. Tu se suoava s nonim ivotom: s taksijima, turistima, barovima i sl., ak i s prostitutkom i njezinim svodnikom. Tada susree bivu djevojku Sally koja ga nikako ne moe shvatiti. Takoer posjeuje svoju malu sestru Phoebe. Spreman je otii na zapad, ali se prije toga eli oprostiti sa sestrom. Ona eli poi s njim pa se oni posvaaju. Nakon svae oni odlaze u zooloki vrt, a zatim i na vrtuljak. Tamo Holden uz sestru pronalazi mir i sreu. Tim prizorom zavrava Holdenova ispovijest u bolnici, gdje se nejasno izraava o oekivanjima o budunosti i mogunosti prilagoavanja svijetu. U romanu se mnogo panje posveuje Holdenovom unutarnjem monologu, njegovim razmiljanjima o ivotu, svijetu, ljudima koji ga okruuju, budunosti Vrlo su izraeni njegovi osjeaji prema obitelji, koli, prijateljima i sestri Phoebe koju voli vie od svega. Holden ne zapoinje priu uobiajenim dugakim uvodom s mnogo opisa ve samo napominje neke vane injenice koje su vane da se razumije nadolazea radnja. Ve na samom poetku romana Holden napominje da ta pria nije autobiografija u pravom smisli rijei: "Ako ve zaista elite da vam priam o sebi, prva stvar koju ete vjerojatno htjeti znati jest gdje sam se rodio, kakvo je bilo moje glupo djetinjstvo, ime su se bavili moji roditelji prije nego sam doao na svijet i sve ono uobiajeno davidkoperfildsko sranje, ali ja nekako nisam raspoloen da se uputam u te stvari. Osim toga, nije mi ni na kraj pameti da vam sad ovdje priam itavu svoju autobiografiju ili neto slino." Holden nam na poetku objanjava kako se zapravo naao u bolnici: "Priat u vam samo o onoj ludnici kroz koju sam proao tamo oko prolog Boia, upravo prije nego sam neto kao iznuo, pa su me dogurali ovamo da se malo smirim."

Zatim nakon nekoliko stranica iznosi i drugu verziju o svom boravku u bolnici: "S druge strane, porastao sam u toku prole godine esnaest i pol centimetara. Tako sam ustvari i dobio tuberkulozu i morao doi ovamo na sve one proklete pretrage i preglede i tako. Inae sam posve zdrav." Holden nam govori da njegov odnos s roditeljima i nije najbolji. Jako ih voli i priznaje da mu se teko vratiti kui nakon to je izbaen iz kole. Govori da su mu roditelji oduvijek osjetljivi: "a s druge strane moji roditelji dobili bi bar po dva nervna sloma po komadu kad bih pokuao da kaem neto poblie o njihovom privatnom ivotu. To su dobri, fini ljudi i sve ne kaem nita ali zaista su preko svake mjere osjetljivi." Posebno su postali osjetljivi nakon smrti Holdenovog brata Allieja: "Od smrti mog brata Allieja ona nije ba naroito zdrava. Strano je nervozna." Allie je bio Holdenov mlai brat uz kojeg je Holden bio posebno vezan. Bio je Holdenov uzor. Holden o njemu govori pun ponosa. "Bio je dvije godine mlai od mene ali zato valjda pedeset puta inteligentniji. Bio je fantastino inteligentan. Njegovi nastavnici stalno su pisali majci pisma o tome kakvo je zadovoljstvo imati u razredu djeaka kao to je Allie. Stvar, meutim, nije bila samo u tome da je bio najinteligentniji lan obitelji. Bio je i najbojli, na mnogo naina. Nije se nikad ljutio ni na koga. Openito se smatra da se riokosi ljudi veoma lako raspale, ali Allie se nikada nije raspalio, a imao je izrazito riu kosu." Holdenu je takoer vana njegova sestra Phoebe, o kojoj govori samo najbolje stvari. Nakon to je napustio kolu, ponekad mu padne na pamet da nazove svoju sestru, ali se boje da mu se ne jave roditelji. Holden se stalno usporeuje sa Phoebe i Alliem. esto govori za sebe da je glup i lud. Tvrdi da je u cijeloj obitelji jedini neuspjean. "Trebalo bi da je vidite. U ivotu niste vidjeli tako lijepu i bistru djevojicu. Zaista je bistra. Hou da kaem, otkad je pola u kolu, imala je uvijek odline ocjene iz svih predmeta. U stvari, ja sam jedini tup u cijeloj porodici. Moj brat D.B. je pisac i sve to god hoete, a moj drugi brat Allie, onaj koji je umro, bio je pravi mudrac. Ja sam jedini koji je zaista tup." Govori da nema mnogo prijatelja. Izdvaja nam Stradletera, Ackleya i Jane Gallagher. Za Stradletera kae da je pametan i dobar ovjek, ali da je veliki enskar. Ackleya je opisao kao strahovito dosadnog i naivnog, ali mu je svejedno nedostajao. Jane Gallagher je Holdenova draga prijateljica, ak i tajna ljubav. Na toj je djevojci sve volio, ak i njen nain kartanja. Spominje ju kroz cijeli roman. Holden mnogo govori o svojim razmiljanjima, ali o izgledu vrlo malo. "esto govorim "ljudi moji", prilino esto. Dijelom zato to mi je rijnik vrlo siromaan, a dijelom zato to se ponekad ponaam kao da sam mlai nego to jesam. Sad imam sedamnaest, ali ponekad se ponaam kao da imam svega trinaest godina. To je doista ironija jer sam visok 189 cm a u kosi imam dosta sijedih vlasi." U jednom dijelu nam Holden govori da mnogo lae. To potvruje i citatom: "Samo da prestanem lagati. Kad jednom ponem, u stanju sam lagati satima." Holden openito voli filozofirati pa stvara i cijele odlomke oko inae potpuno nevanih tema, npr. kako se drati s djevojkom za ruke. Takoer se esto susree s temama koje voli prokomentirati. esto poinje govorit o neemu da bi se sjetio druge stvari koja ima neke

veze s poetnom tvrdnjom, a onda se vraa na prijanju temu, podsjeajui itatelja gdje je stao. Holden je jako nesiguran u sebe. Pretpostavljam da ta nesigurnost proistjee iz neprestane usporedbe s Allijem, koji je bio jako pametan. U jednom dijelu saznajemo o naslovu romana. Moda se ini neprikladnim, no on je itekako toan. U cijelom se romanu govori o Holdenovim eljama, o onome to voli ili ne voli. Tako je Holden jednom priao Phoebe o tome to bi elio postati. Rekao je da eli biti lovac u itu, ali takav lovac kojemu bi bila dunost da lovi malu djecu koja se sluajno zatravaju u provaliju. To je povezano sa pjesmom "Ako netko sretne nekog dok kroz ito ide" pa je tako nastao ovaj lovac u itu. Radnja ovog romana ne tee kronoloki nego ovisi o subjektivnim doivljajima lika, a tijek se radnje prekida razmiljanjima i monolozima. Pisano je argonom mlade generacije. Holden koristi mnoto potapalica i fraza, npr. "to jest jest, bilo je oito da se doista osjea bijedno to me morao sruiti. Zato sam navio staru plou. Rekao sam mu da sam pravi pravcati degenerik i sve to uz to ide." esto je taj argon posluio za unos humora u tekst: "Poeo sam kicati one tri vjetice za susjednim stolom." Holden takoer koristi ironine usporedbe, npr. "Plesati sa starom Marty bilo je isto kao vui Kip slobode za sobom po podu." Tom usporedbom je elio rei da Marty ne zna plesati, ali je to uinio na prilino smijean nain i mislim da nema osobe koja nije shvatila znaenje te usporedbe. Holden sve ljude o kojima govori naziva "stari", bez obzira na njihove godine. Iako i sam koristi mnoge psovke, ne slae se s njima, pa ih tako pokuava izbrisati sa zidova u koli koju Phoebe pohaa. "Lovac u itu" je moderan roman, iji je stil neoubiajen u odnosu na druga djela u kolskoj lektiri. Nain opisivanja i razmiljanja u prvom licu je jednostavan i blizak je mladoj generaciji. Nije zamoran jer nema mnogo dosadnih opisa nego je radnja cijelo vrijeme zanimljiva i potie nas da itamo dalje. Takoer nam daje odgovore na mnoga pitanja koja mladi postavljaju o svijetu oko nas. Tako je Holden dobio odgovore na pitanja zato netko umire mlad, kako pronai ljubav, probao je cigarete i alkohol, a dobio je i odgovor na pitanje zato se mora ii u kolu. To su sve pitanja o kojima bi se moglo raspravljati. Nije dobio odgovor na jedno jedino tipino djeje pitanje Kamo odlaze patke kad se zaledi jezero u Central parku?