METODOLOGIJA EKONOMSKIH ISTRAŽIVANJA 1. ŠTA JE NAUKA?

Nauka je skup sistematiziranih i argumantiranih znanja, odnosno skup spoznajnih činjenica, pojmova, načela, podataka, informacija, teorija, zakona i zakonitosti u određenom historijskom period o objektivnoj stvarnosti (tj.o prirodi i društvu) do kojega se došlo primjenom objektivnih znanstvenih metoda, a kojima je temeljna svrha i cilj spoznaja zakona i zakonitosti o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti prirodnih i društvenih pojava i maksimizacija učinkovitosti ljudske prakse. 2. OBJASNITI OPSEG I SADRŽAJ POJMA!

Svaki od pojmova ima svoj opseg i svoj sadržaj. OPSEG POJMA označava skup svih pojedinačnih objekata na koje se termin ili jezički izraz pojma može primijeniti (npr.pojam LIJEK odnosi se na sve mnogobrojne vrste pojedinačnih lijekova). SADRŽAJ POJMA podrazumijeva skup bitnih oznaka određenog pojma. Što je tih oznaka više veći je i sadržaj konkretnog pojma. Prema sadržaju, pojmovi mogu biti: korelativni, zamjenski, disparatni itd.

3.

ŠTA JE SUD?

Sudom se označava spoj dvaju pojmova i to spoj u kojem se u odnosu jednog pojma prema drugom nešto tvrdi i odriče. Ovisno o tome da li se o odnosu dvaju pojmova nešto tvrdi i odriče, sudovi mogu biti istiniti i neistiniti. 4. ŠTA JE DEFINICIJA?

Definicijom se označava sud kojim se nedvosmisleno određuje sadržaj jednog pojma. 5. ŠTA JE DOKAZ?

Dokaz je logička forma dokazivanja, odnosno postupka čija je svrha utvrđivanje istinitosti nekog suda. U tom se postupku sud, koji se želi dokazati, označava terminom teza ili tvrdnja, a sudovi kojima se teza ili tvrdnja dokazuju, terminom razlozi ili argumenti. 6. KOJA SU OBILJEŽJA NAUČNE SPOZNAJE?

Obilježja naučne spozaje su prije svega: -

Objektivnost i preciznost, Sistematičnost i općost, te Provjerljivost i organiziranost naučne spoznaje

ŠTA PODRAZUMIJEVA OBJEKTIVNOST NAUČNE SPOZNAJE? Prema jednom aspektu. Zakon oskudnosti – dobra su oskudna jer nema dovoljno resursa da se proizvedu sva dobra koja ljudi žele trošiti. ali i provjeru dobivenih rezultata istraživanja. ali i korištenje logičkih postupaka ispravnog mišljenja. sistematičnost podrazumijeva i sistematično mišljenje. procedura i tehnika kao pretpostavki za donošenje odluka. Važno je i pravilo potpune javnosti svih sastavnih dijelova istraživačkog procesa što znači da se mora osigurati javnost radnji kroz cijeli proces istraživanja od teorijskih i metodoloških pretpostavki. podrazumijeva određenu proceduru koja omogućuje ponavljanje. Kod naučne spoznaje sistematičnost se bazira na iskustvenih podacima što znači da se želje i očekivanja eliminišu pri pribavljanju teorijskih teza. a to onda znači i najviši oblik naučne spoznaje. te usmjerava dalja istraživanja. ŠTA PODRAZUMIJEVA SISTEMATIČNOST NAUČNE SPOZNAJE? Sistematičnost je jedna od bitnijih odlika znanstvene spoznaje. 8. preko prikupljanja podataka i načina njihova sređivanja i sistematiziranja do eksplicitnosti i potpune jasnoće logičke strukture izvedenih teorijskih zaključaka. objektivnost naučne spoznaje podrazumijeva otvorenost i prema stvarnosti i prema novim iskustvima. Put do znanstvene spoznaje podrazumijeva grupiranje i sređivanje prikupljenih činjenica. sistematičnost se odnosi i na standardizaciju podataka i procesa koji seu prikupljanju koriste pa se sistematičnost može manifestovati u dvije elementarne forme: traganje za podacima u vezi sa sistematiskim procedurama i standardizacijom spoznaje i druga je prikupljanje spoznaja u uređene stavove. S druge strane. teorije i sisteme naučne spoznaje. Objektivnost naučne spoznaje podrazumijeva i mogućnost njene provjerljivosti. DEFINIŠITE NAUČNU TEORIJU! Znanstvena teorija se može definisati kao na određen način povezani opći iskustveni stavovi pomoću kojih ona sređuje iskustvene podatke i objašnjava iskustvene pojave na području stvarnosti koje je predmet njezina istraživanja.7. . ŠTA JE NAUČNI ZAKON? NAVESTI PRIMJER U EKONOMIJI! Naučni zakon je iskustveni stav koji izražava neku opću osobinu pojava ili neki njihov odnos koji nužno proizilaze iz njihove prirode i određenih uvjeta. dakle stvaranje pojmova. 9. izmjene ili potpuno odbace ukoliko se pokažu neadekvatnim pod pritiskom novih spoznaja. a to opet obavezu pridržavanja nekoliko proceduralnih pravila. Prema drugom aspektu. 10. To je pravilo javnosti i intersubjektivne provjerljivosti svakog izvornog podatka. Pri tome sređivanje ne znači samo razvrstavanje prikupljenog materijala nego i sistematičnost u njegovom prikuljanju. Takođe. Treće pravilo se odnosi na potrebu permanentne kontrole svakog naučnog podatka i stava ali i spremnost da se oni popravljaju. Npr.

simboličkim jezikom nauke. promjene i razvoja ili nestanka praćene prirodne ili društvene pojave. Drugim riječima. iskazan neposredni doživljaj i prvi dojam u odnosu na predmet istraživanja. objektivnost. podrazumijeva unutarnju kasifikaciju samih pojava ili njihovih svojstava. S tim u vezi ona mora udovoljiti nekim uvjetima i to: valjanost. . s jedne strane. Njome se dolazi do bližih spoznaja o pojavama i procesima. sistematičnost i preciznost. odnosno dovoljna diskriminacijska oštrina klasifikacije) - 13. a s druge opet podrazumijeva i određivanje mjesta određene vrste istraživanih pojava u okviru druih pojava ili neke više klasifikacije. 12.11. i najviši cilj naučne spoznaje. ŠTA JE NAUČNO OBJAŠNJENJE I KOJI SU USLOVI ZAKLJUČIVANJA O UZROČNO-POSLJEDIČNIM ODNOSIMA? Naučno objašnjenje je.rezidualnim grupama koje obuhvaćaju sve pojmove poput pojmova “razni”) - Međusobna isključivost (sve se klasifikacijske grupe moraju na istom stepenu međusobno isključivati) - Klasificiranje pojava (sposobnost klasifikacije da razlikuje klasificirane pojave. al ii uzroka i načina nastajanja. KOJE SU KARAKTERISTIKE NAUČNE KLASIFIKACIJE? Naučna klasifikacija je prvi viši cilj naučne spoznaje nakon deskripcije. Naučno objašnjenje je najviši cilj naučne spoznaje jer se njime odgovara na ključno pitanje „Zašto?“. deskripcijom postižemo opći uvid u pojavu. Ona je. ali i prvi cilj naučne spoznaje. Uslovi zaključivanja o uzročno-posljedičnim odnosima su: Utvrditi postojanje međusobne povezanosti između fenomena . po mnogima. ŠTA SE PODRAZUMIJEVA POD NAUČNOM DESKRIPCIJOM? Deskripcija ili opis istraživane pojave je prvi korak. Pri tome ona mora udovoljiti određenim logičkim zakonima i to: - dosljednost klasifikacije (primjena istog kriterija u stvaranju različitih klasifikacijskih jednica) Potpunost klasifikacije (zbir svih pojmova dobivenih klasifikacijom mora se poklapati s obimom ukupne pojave koja podliježe klasifikaciji) - Iscrpnost klasifikacije (treba što je manje moguće ostavljati sadržaje u neodređenim kategorijama ili tzv. Ona je dvostruk spoznajni proces i. potpunost. Njime se dolazi do spoznaje sadržaja i structure.

Predviđanje nije cilj samo po sebi nego je. 18. Logički i eksperimentalno moći odbaciti sve druge mogućnosti povezanosti i uzročnosti. ŠTA SU RAZVOJNA ISTRAŽIVANJA? Razvojna istraživanja predstavljaju zadnju fazu procesa istraživanja koja se temelji na fundamentalnim i primijenjenim istraživanjima i u kojoj se razvijaju i testiraju novi ili poboljšaju stari postupci. Predmet istraživanja je unaprijed strogo određen. spoznaje i teorije.- Utvrditi vremenski slijed u kojem uzrok uvijek prethodi posljedici. orijentir za moguće djelovanje radi učvršćivanja ili promjene postojećeg uvjerenja. 15. Cilj primijenjenih istraživanja je i rješavanje nekog praktičnog zadatka a to znači postizanje znanja koja će biti ili koja mogu brzo i neposredno praktično primijenjena. 17. ŠTA JE NAUČNO PREDVIĐANJE? Predviđanje je konačna svrha nauke mada to eksplicite uvijek nije priznavano. 14. KOJE SU KARAKTERISTIKE IZVORNOG NAUČNOG ČLANKA? Izvorni naučni članak uvijek predstavlja originalno naučno djelo kojim su do tada prvi puta iznijete određene naučne činjenice. zadatak nije praktična primjena znanja nego otkrivanje određenih procesa. prije svega. dakle. 16. proizvodi. Njihov. ŠTA SE PODRAZUMIJEVA POD PRIMIJENJENIM ISTRAŽIVANJIMA? Pod ovim tipom naučnih istraživanja se podrazumijevaju istraživanja čiji je smisao dvostruk. Mogu biti: Neusmjerena (slobodna. 19. a sve to radi postizanja postavljenih ciljeva. usluge. čista) – predmet istraživanja je određen na bazi slobode i želje istraživača bez mogućnostiprimjene u praksi i Usmjerena (strategijska) – predmet istraživanja strogo određen sa ciljem moguće primjene u praksi. uzročno-posljedičnih veza i zakonitosti u prirodi i društvu radi povećanja ljudskog znanja i stvaranja spoznajnih pretpostavki za buduća istraživanja. . ŠTA JE SADRŽINA FUNDAMENTALNIH ISTRAŽIVANJA? Fundamentalnim istraživanjima se smatraju istraživanja koja su izravno usmjerena prema povećanju znanja. Karakteristika ovog tipa članka jeste mogućnost ponavljanje istraživanja na temelju kojeg se iznose postignuti rezultati. ŠTA JE SADRŽINA PREGLEDNOG ČLANKA? .

Pregledni članak ne mora sadržavati originalne rezultate istraživanja. Struktura mu je nešto drugačija u odnosu na druge vrste radova. 23. sekvencama. Mogu biti: Analitički (usmjereni na istraživačko pitanje ili problem) i Raspravni (usmjereni na dokazivanje ili osporavanje teme ili stava). Njime se daje opis različitih pristupa nekom ekonomskom fenomenu korištenjem teorijske i7ili emipirijske literature. sadržina stručnog članka nije iznošenje novih naučnih spoznaja nego informiranje o njima s ciljem primjene u praksi. ŠTA KANDIDAT TREBA DA POKAŽE U SEMINARSKOM RADU? Student pokazuje teorijsko i praktično znanje i sposbnost samostalnog korištenja izvora informacija i podataka. poređenjem i razlikovanjem. OPISATI OSNOVNE KARAKTERISTIKE PREGLEDNOG SEMINARSKOG RADA Preglednim seminarskim radom daje se prikaz osnovnih teorijskih i empirijskih stavova vezanih uz temu. pregled teorije koja se koristi kao podloga istraživanju. hipoteza). sažetak. 20. ŠTA SADRŽI STRUČNI ČLANAK? Stručni članak nije rad koji sadrži originalne rezultate istraživanja. U njega se mogu dodati i nova originalna i neobjavljena istraživanja. 22. uvodni dio. 21. Akademski eseji se. prema svrsi i uz moguće povezivanje i kombinovanje. zaključak. On je forma sistematiziranja. bave: definisanjem. ciljevi. metodologija prikupljanja podataka. . On može na novi i drugačiji način prikazati rezultate već provedenog i javnosti prezentiranog naučnog istraživanja. struktura razrade teme i zaključak. Dijelovi su mu: Naslov. predmet. KOJE SU BITNE KARAKTERISTIKE AKADEMSKOG ESEJA? Esej je kratak pisani rad koji na cjelovit način obrađuje neku odabranu temu i u kojem je jasno izražen stav autora. te da vlada pojmovima i kategorijama iz ekonomije i nastavne discipline iz koje piše rad. ali i vlastitih rezultata istraživanja. pa prvenstveno ima instruktivno značenje i funkciju. U njemu se može opisivati i primjena onoga što je već drugdje primijenjeno. Sadrži: Uvod (problem. klasifikacijom. KARAKTERISTIKE ISTRAŽIVAČKO-EMPIRIJSKOG Ovaj seminarski rad je zasnovan na pregledu osnovne literature i primarnih i/ili sekundarnnih podataka. analiza i interpretacija rezultata. Dakle. komentiranja i prezentiranja tuđih. Mora imati jasno izraženu strukturu. evaluacijom ili objašnjenjem. deskripcijom. OPISATI OSNOVNE SEMINARSKOG RADA 24. ocjene. sadržaj i stil. Polazeći od toga akadesmki esej je nešto slobodnija forma istraživačkog ili naučnog rada sa naglašenim ličnim stavom o temi koja se obrađuje. naprotivm u njemu se iznose tuđi rezultati istraživanja radi prenošenja informacija o njima.

25. Izvjestaj o rezultatima istrazivanja. sređeno. sažetak. prilozi. spoznaja.l) Trazenje znanstvenih informacija. Čitanje može biti pažljivo i lagano. 32. neophodnih za formuliranje predmeta istraživanja . 31. NAVESTI MOGUĆU STRUKTURU ZAVRŠNOG MAGISTARSKOG RADA? Struktura magistarskog rada obuhvta ove dijelove: Predgovor. ŠTA JE NAUČNA METODA? Naučna metoda je skup različitih postupaka kojima se nauka koristi u naučno-istraživačkom radu da bi istražila i izložila rezultate naučnog istraživanja u određenom naućnom području ili naučnoj discipline. sređivanje i obrada empirijskih podataka. Postavljanje hipoteza i sređivanje varijabli istraživanja. Izbor i definiranje predmeta istraživanja. koji ukljucuje: a. te da posjeduje zadovoljavajuću pismenost. literature. obrazloženja i rješenja. NAVESTI PRINCIPE PROUČAVANJE LITERATURE? Tehnika (princip ? ) proučavanja literature sastoji se u tehnici ili vještini čitanja. ilustracija. 28. 26. ŠTA KANDIDAT TREBA DOKAZATI U ZAVRŠNOM MAGISTARSKOM RADU? U završnom magistarskom radu student dokazuje da je potpuno ovladao pojmovnokategorijalnim sistemom neučne oblasti iz koje je tema i metodologijom naučno-istraživačkog rada. Izrada projekta istraživanja. 4. jezičku i stilsku jasnoću i preciznost. Znanstveno tumačenje i interpretacija podataka. sadržaj. Naučnom metodom se naziva i svaki način naučnog istraživanja koje osigurava sigurno. Navesti faze naučnog istraživanja! 1. Prikupljanje. Kvalitetnim proučavanjem literature istraživač može dobiti uvid u problematiku izabrane ili određene teme. NA KOJIM JEDINICAMA ISTRAŽIVANJA SE MOŽE PROVESTI EMPIRIJSKI DIO ISTRAŽIVANJA U ZAVRŠNOM MAGISTARSKOM RADU? 27. uvod. zaključak. sistematsko i tačno znanje. Šta podrazumijeva izbor predmeta istraživanja? Pod izborom i definiranjem predmeta istrazivanja podrazumijevamo dvije skupine radnji: a) Izbor predmeta istrazivanja. ŠTA PODRAZUMIJEVA PROUČAVANJE LITERATURE? Svu prikupljenu literarnu građu treba savjesno i sistematski proučiti. može upoznati metode koje su prijmenjivane. primjeri. 5. te pažljivo i brzo. 2. izlaganje tematike. 29. informacija. 3. 6. 30. dolazi do potrebnih podataka.

kao sto su: . oznacava se kao nezavisna varijabla. Stoga je ovaj projekat istrazivanja znatno siri od deskriptivnog. dakle velicina koja po logici nuznosti reagira na promjene u nezavisnoj varijabli. Koje su karakteristike deskriptivnog projekta istraživanja? Deskriptivni (opisni) projekt istrazivanja omogucuje opšti uvid u neko obiljezje ili klasifikaciju navedenog obiljezja. ovim se projektom istrazivanja treba odlučiti i o jos nekim detaljima istrazivanja. On u sebe ukljucuje deskriptivni projekt istrazivanja i uz to.2) Formuliranje predmeta istrazivanja b) Odredivanje ciljeva istrazivanja Predmetom istrazivanja moze biti samo problem o kojemu nema dovoljno spoznaja. 36. On ukljucuje i objasnjenje. mora zadovoljiti i niz dodatnih kriterija. Uz to. .na koji način te podatke treba prikupiti. Naspram nje je zavisna varijabla. Navesti grupe naučnih ciljeva istraživanja! 34. 37. Šta se podrazumijeva pod hipotezom? Pod hipotezom se podrazumijeva svojevrsni misaoni odgovor problemu istrazivanja. ili tumacenje. .gdje željene podatke treba prikupiti. Put do spoznaja o njemu vodi jedino preko novog istrazivanja. pojave ili procesa. .ko nam može dati najadekvatnije podatke o predmetu kojeg istrazujemo.a. 33. a šta nezavisne varijable u načnim istraživanjima? Varijabla koja se ponasa kao "uzrok" promjena u drugoj velicini iz ispitivane drustvene pojave ili procesa. 35. Dati primjer hipoteze na osnovu koje identifikovati nezavisnu i zavisnu varijablu! Uzmimo za primjer slijedecu hipotezu: "Odnos gradana prema suzivotu i toleranciji bitno određuje vrijednosna orijentacija medija prema tim kategorijama".kada potrebne podatke treba prikupljati. Promjene u nezavisnoj varijabli po sistemu automatizma izazivaju promjene i u njoj. 38. Šta je kauzalni projekt istraživanja? Kauzalni (uzrocni) projekat istrazivanja postavlja zadatak ispitivanja uzrocno-posljedicnih odnosa u predmetu istrazivanja. manje iii vise vjerovatnu pretpostavku da postoji neka pojava kao uzrok ili kao posljedica neke druge pojave. Šta su zavisne. bez ikakvih pretenzija da se upusta u njegovo objasnjenje. nekog obiljezja. . U ovom primjeru postoji jedna nezavisna (vrijednosna orijentacija medija prema suzivotu i toleranciji) i jedna zavisna varijabla (odnos građana prema suzivotu i toleranciji).

c) Prividna ili lažna disjunktnost. iz posljedica na principe". te 2. iz cinjenica na zakone.39. Takve su. Objasniti razliku između teorijske i empirijske metode naučnog istraživanja! Podjela na teorijske i empirijske metode. koja svoju snagu crpi iz indukcije. b) poznavanje metodologije znanstvenog istrazivanja u podrucju drustvenih znanosti. 2. koja se temelji ponajvise na dedukciji. da dobivene podatke dovede u vezu s primijenjenim postupcima u istrazivanju. bilo da osnazi njihovu valjanost ili izrazi sumnju u njihovu vrijednost. Opišite naučno tumačenje i interpretaciju podataka? Naučno tumacenje i interpretacija dobivenih rezultata istrazivanja obvezuju istrazivaca da vodi racuna: 1. 40. zakon ili princip moze izvesti iz pojedinacnog iii vise pojedinacnih slucajeva. Navedena definicija znaci da se opći sud. 4. pogreske koje su vezane za prebrzu generalizaciju ili neprecizno izrazenu generalizaciju. 3. teorijsku. primjerice: a) Pogreska poznata kao skok u zaključivanju. Ovisno o tome kakav je odnos broja promatranih i ukupnog broja slucajeva koji su predmet istrazivanja. indukcija se moze pojaviti u razlicitim oblicima. iz uičinaka na uzroke. a time vrsi i njihovo testiranje. i empirijsku. b) Prividna ili lažna konzekventnost. d) Zaključivanje na temelju neceg sto je i samo neistinito. Posebnu teorijsku pozornost zasluzuju barem dvije skupine takvih pogreski: 1. nije nemoguce da se u interpretaciji rezultata istrazivanja pojave i odredene pogreske. 41. da potvrdenu hipotezu dovede u vezu s teorijom od koje je posao u istrazivanje. da dobivene podatke dovede u vezu s postavljenim hipotezama i ustanovi da li ih ti podaci potvrduju iii pobijaju. pogreske u vezi s dokazivanjem uzrocno-posljedicnih veza. Razlikujemo: . tj. U protivnom. Da bi uopce bilo moguce ispravno znanstveno tumacenje i interpretacija dobivenih rezultata istrazivanja. Metoda indukcije kao naučna metoda? Metoda indukcije je nuzno sistematska i dosljedna primjena induktivnog nacina misljenja i zakljucivanja s ciljem dokazivanja iii otkrivanja istine. Iz ove skupine postoji potreba posebnog naglasavanja nekih od njih. neophodno je da su ispunjene neke pretpostavke: a) poznavanje područja koje se proucava. da dobivene podatke dovede u vezu s podacima slicnih istrazivanja. koja oznacava i dvije osnovne operacije ljudskog misljenja. Njome se zakljucuje iz "pojedinacnog na opcenito.

iz zakona na cinjenice. te rastavljanja cjeline na dijelove. broja pojedinacnih slucajeva odredene pojaveBudući ona ne obuhvaca sve slucajeve odredene pojave. kako se ti dijelovi i skupovi jedinica integriraju u cjelovit sistem. U pitanju je zaključivanje koje nastaje kao rezultat potpunog nabrajanja svih pojedinacnih slucajeva pojave koja je predmet istrazivanja. dominantan itd. iz uzroka na učinke. 43. sto je to sto ih drži na okupu. kakva im je struktura i sastavni dijelovi. Zakljucci. momente i aspekte. Nepotpuna se indukcija moze pojaviti u različitim oblicima: a) Neposredna nepotpuna indukcija b) Tipicna iii prediktivna indukcija c) Analoska indukcija 42. Cilj joj je traganje za odgovorima na pitanja tipa . nacinu misljenja i uvijek predstavlja spoznavanje posebnog i pojedinacnog na temelju znanja o opcim svojstvima. Nepotpuna indukcija je indukcija koja zakljucke stvara na osnovu odredenog. Kod nje je. uvijek samo manje iii vise vjerojatan. koji od elemenata iii dijelova je u cjelini. prema gnoseoloskoj funkciji treba praviti razliku izmedu deskriptivne i eksplikativne sinteze. prema karakteru djelatnosti sinteza se moze pojaviti kao reproduktivna i produktivna.Potpuna indukcija. tj. 4. su potpuno istiniti. 3. temelji na deduktivnom. postupak zakljucivanja obrnut: iz opcenitog na pojedinacno. koji nastaje temeljem nje. . kauzalna i funkcionalna sinteza. Dakle: 1. to je i zakljucak.. Za druge je naprosto povezivanje analizom dobivenih elemenata. sistemu. Svaka od ovih definicija moze zadovoljiti osnovne teorijske zahtjeve dobre definicije. prema složenosti postoji elementarna. rastavljanja opceg na posebne momente. Šta je metoda sinteze? Za jedne je ona proces uopcavanja u kojem nastaju sve apstraktniji pojmovi u usporedbi s prethodnima. Ona se. Metoda dedukcije kao naučna metoda? Po svojoj biti metoda dedukcije je suprotna metodi indukcije. čini određenje analize kao misaonog teorijskog i prakticnog rastavljanja svakog složenog predmeta spoznaje na njegove činitelje ili sastavne dijelove. prema cilju se razlikuju genetička i strukturalna sinteza. ali u svakom slucaju ogranicenog. koji nastaju primjenom potpune indukcije. a nikada i potpuno istinit. iz principa na posljedice. dakako.od cega su sastavljene. Sve definicije upucuju na zakljucak kako je analizi svojstvena usmjerenost prema unutra radi otkrivanja prirode stvari i pojava. 44. I metoda sinteze se moze klasificirati prema kriterijima koji vaze za metodu analize. manjeg ili veceg. Šta je metoda analize? Najprikladnijim nam se. Treci u njoj vide proces spajanja dijelova i elemenata u cjelinu. 2.

razumio i usvojio sve teorije marketinga. u razgovoru s ispitanikom. Šta je cilj metode modeliranja? Cili modeliranja jeste da se sto tačnije i sto dublje spozna bilo koji predmet. a koji ima slijedecu strukturu: Aluminij ostvaruje plan proizvodnje u planiranom roku. Ali. c) na bazi prethodne dvije osobine model mora pruziti određenu informaciju o originalu. nacin funkcioniranja itd. On koristi pitanja da bi se doslo do odgovora o predmetu istrazivanja. Student X nije do u detalje prouičio. primjerice. je li u pitanju predmet. razlikuje se u najmanje dvije znacajke. Aluminij ima zadovoljne radnike. Navesti primjer induktivnog dokaza! Induktivan je. za razliku od ankete koja u većini slucajeva predvida veoma kratke odgovore ili odgovore sa "da" iii "ne". odnosno ponasanja. 49. Aluminij prosiruje proizvodnju i asortiman proizvoda. ekonomske. Šta je anketa? Pod anketom podrazumijevamo pismeno prikupljanje podataka o stavovima i misljenjima. bez obzira o kakvom se originalu radi. u usporedbi s anketom. slijedeci dokaz. intervju u . koji se odnosi na tezu "Tvrtka 'Aluminij' iz Mostara je napredna".5. 45. Tri među njima zaslužuju posebnu paznju: a) model mora biti slican originalu. Navesti primjer deduktivnog dokaza! Deduktivan je. slijedeci dokaz: Sustavno marketinsko znanje ima samo student koji je do u detalje proučio. primjerice. u intervjuu se pitanja postavljaju usmeno. povijesne i drugih sinteza. Šta je intervju? Intervju je tip ankete. 48. S druge strane. Zakljucak: Student X nema sustavno marketinsko znanje 47. ni razumio i usvojio sve teorije marketinga. b) model mora predstavljati određeni i teorijsko-spoznajni i prakticni odraz. stvar ili proces i njihove strukture i funkcije. prema znanstvenom podrucju se takoder moze praviti razlika izmedu socioloske. koje se uz pomoc upitnika provodi na reprezentativnom uzorku. Aluminij zadriava svjetsku razinu proizvodnosti rada. Prvo. naičin ponasanja. neophodno je i da su ispunjeni određeni uvjeti. ispitanika. Da bi taj cilj uopšte bio moguć. odnosno analogan originalu. Zakljucak: 'Tvrtka 'Aluminij' iz Mostara je napredna" 46.

pitanja s ponudenim odgovorima intenziteta. a sastoji se ad niza pitanja u vezi s predmetom istraživanja na koja se traži odgovor. Pretpostavimo da se pitanjem trazi zaokruzivanje svega onoga sto posjedujete u domaćinstvu. • veći broj ispitanika daje odgovor na ovakva pitanja. 51.nacelu podrazumijeva odgovor koji se sastoji od najmanje jedne recenice. 53. • mnogo lakse i jednostavnije srediti dobivene odgovore. Ako se radi o jednosmjernoj varijaciji intenziteta onda se ona krece na skali od pet stupnjeva i to od nedovoljnog do odlicnog. 52. Prednost zatvorenih pitanja je u činjenici da upitnik. . • maze se postaviti veći broj pitanja. pri tome je svaki od takvih odgovora zasebno dihotomno pitanje. odnosno pitanja "fiksiranog" izbora. Broj odgovora. ali i gubi. Ali. pitanja s ponudenim odgovorima nabrajanja. onda je to variranje obicno od neutralnog do maksimalnog zadovoljstva na jednoj. Prva su tzv. Dakako. Objasniti zatvorena pitanja u upitniku! Zatvorena pitanja ispitaniku nude izvjestan broj odgovora između kojih treba da se opredijeli. Ako se. izvrsiti njihovu sistematizaciju i klasifikaciju. koje mozete zaokruziti. Koje su karakteristike pitanja s ponuđenim odgovorima nabrajanja u upitniku? Moguće praviti razliku izmedu dviju vrsta zatvorenih. upitnikom sa zatvorenim tipom pitanja se i dobiva. Pri tome su vazne dvije vrste natuknica. a obicno i od nekoliko njih. te od neutralnog do maksimalnog nezadovoljstva na drugoj strani."ne" iii odgovorima toga tipa. time se istovremeno smanjuje i sloboda ispitanika u odgovaranju. ponudeni intenziteti mogu varirati u jednom iii u dva pravca. pak. u principu se koristi serija od pet intenziteta jer ona najbolje odrazava stav ispitanika. pitanje na koje se odgovara s "da". radi o variranju varijable u dva smjera. 50. S druge strane. S jedne strane. odnosno za prikupljanje podataka. instrument za provodenje ankete. Prema tome. Šta je upitnik? Upitnik je tehnicko sredstvo. Koje su karakteristike pitanja s ponuđenim odgovorima intenziteta u upitniku? Druga vrsta zatvorenih pitanja su tzv. sastavljen od takvih pitanja: • ne trazi vecu pismenost ispitanika. moze biti tako velik da obuhvati sve ono sto u svojem kucanstvu posjedujete. Broj tako ponudenih odgovora ponekada moze biti i neuobicajeno velik. • ispitanici se nalaze pred laksim zadatkom jer je lakse zaokruziti odgovor nego ga ispisati svojim rijecima.

. Šta je uzorak? Uzorak je dio ukupne populacije koji se podvrgava anketiranju. prije svega. Ono moze biti utemeljeno na 2 nacine: . ispitaniku se nude odgovori koji ga cesto ne mogu zadovoljiti. ali i njihove nedostatke Medu prednostima se. U pitanju je odabiranje kod kojeg za svaki element u osnovnom skupu postoji ista vjerojatnost da bude izabran u uzorak. mora posjedovati sve znacajke skupine koju predstavlja. Ispitaniku je ostavljena potpuna sloboda u kreiranju odgovora.teza je obrada dobivenih podataka . . mora biti reprezentativan. . te razliciti tipovi grupnih uzoraka.• veca je verifikacijska vrijednost takvih pitanja. Kod ovog oblika pitanja moguce je identificirati i njihove prednosti. kvotni i namjerni uzorak. međiutim. zbog njihovih prednosti. preporucljivo koristiti u pripremnim fazama procesa istrazivanja. tj. izdvajaju: Otvorena pitanja je.odabiranje koje ne počiva na racunu vjerovatnosti. Na tom tipu odabiranja nastaju prigodni.odabiranje utemeljeno na racunu vjerovatnosti ili slucajno odabiranje. .malo se dobije odgovora na takva pitanja.traze dobru pismenost ispitanika. lako sastaviti. ne treba ni slabosti otvorenih pitanja. • manja je heuristicka vrijednost ove vrste pitanja. • njima se smanjuje sloboda odgovaranja. Ovu vrstu pitanja je. 54. Taj dio ispitivane populacije. Nedostaci: . odnosno postupak zahvaljujući kojem se preko dijela cjeline omoguci opis ili ocjena izvjesnih obiljezja i osobina citave te cjeline.nije moguce postaviti veci broj pitanja. Veća je i heuristicka vrijednost ovog oblika pitanja. Objasniti otvorena pitanja u upitniku! Osnovno obiljezje otvorenih pitanja je u cinjenici da se njima ne nude nikakvi odgovori. Nedostaci zatvorenih pitanja: • teze ih je napraviti. 56.ovaj oblik pitanja ispitanike stavljaju pred tezi zadatak zbog cega mogu djelovati i na njihovu motivaciju 55. Definišite postupak i vrste odabiranja uzorka! Odabiranje ili projektiranje uzorka. Na tom tipu odabiranja nastaju jednostavni slucajni uzorak. . dakle uzorak. • ogranicenost na odrecieni broj odgovora ispitanika maze i pasivizirati. S druge strane. stratificirani slučajni uzorak. ona ne usmjeravaju ispitanika na odredeni odgovor. Ignorirati.

potrosackih sklonosti i zelja obraca se pozornost da uzorak bude reprezentativan posebice u odnosu na neka obiljezja – visina primanja. zahvaljujuci odredenoj prigodi. a temelj i se na tri osnovna postupka. ispitivanje mogucnosti suzivota u BiH. tj. pogreske ili pristranosti uvjetovane izborom uzorka. Kako se biraju jedinice istraživanja kod prigodnog uzorka? Prigodni uzorak je sastavljen od niza slucajeva do kojih se u odredenom momentu jedino moglo doći ili su nam se slucajno. 60.57. primjerice. Takav nam uzorak. a u visenacionalnim drustvima . Šta obuhvata preciznost i tačnost uzorka? Pod preciznoscu se podrazumijeva razina u kojoj se niz mogucih ocjena. Izbor. potom. i to na: .odredivanju proporcija populacije koja posjeduje ova obiljezja. Takvim se uzorkom.određivanju kvota za anketare koji trebaju odabrati određeni broj osoba s utvrđenim obiljezjima tako da odgovaraju proporcijama svake grupe iii podgrupe u ukupnoj populaciji. spol. ispituju zakonitosti interakcije i uopce grupne dinamike one. Takve su. Kod izbora uzorka za istrazivanje stavova. dakle. moze predstavljati skupina studenata koja nam se u odredenom momentu nalazi na predavanju. i tome slicno. mjesto stanovanja. bosansko-hercegovacko – i u odnosu na nacionalnu pripadnost. obiljezja koja se moraju podudarati između uzorka i ukupne populacije je jedan od osnovnih postupaka u utvrciivanju kvotnog uzorka. mogu smatrati i misljenja citatelja koji o toj vrsti pitanja pisu u jednom iii vecem broju bosanskohercegovackih tjednika. recimo. Objasnite kvotni uzorak! Kvotni uzorak se najcesce koristi u ispitivanju javnog misljenja.izboru utvrdenih obiljezja populacije koja sluze i kao osnova za odabir uzorka. No. poklapa s pravim vrijednostima populacije. Koja je. 58. situacije kada se istrazivanje odnosi na funkcionalne i dinamicke osobine pojedinaca ili grupa ako se. iako su izvedene iz prigodnog uzorka. dobivenih na osnovu uzorka. primjerice. dob. primjerice. odnosno svojstvo da uzorak odrazava svojstva citave populacije u odnosu na obiljezje koje je predmet ispitivanja. primjerice. . nasli pri ruci. radi se o tipu uzoraka koji nisu reprezentativni. Kakva ce ona biti ovisi. postoje situacije kada to mogu biti. mogu biti reprezentativne za citavu grupu slicnih pojedinaca kao sto je grupa iste dobi. ako nam je nakana. prije svega. vjerovanja. vrijednost prigodnih uzoraka? Mogu li se oni smatrati reprezentativnima? U nacelu. Sto su. istog spola. istog socijalnog statusa i slicno. Vrijedi i obrnuto. . medutim. . manje. Objasnite reprezentativnost uzorka! Reprezentativnost uzorka. od naičina na koji je odabran uzorak. 59. primjerice. preciznost ce biti veca.kakvo je. da se iz uzorka mogu ocekivati rezultati identičnima koji bi se dobili i iz citave populacije.

Dat primjer grafičke skale! 68. Takvim pristupom se omogucuje dobivanje kompleksne slike pojave iii procesa koji se promatra.61. U pitanju je vrsta uzorka koja se cesto primjenjuje u ispitivanju javnog misljenja. biti primijenjen. naprotiv. Šta su verbalne skale? 66. Kako se biraju jedinice istraživanja kod jednostavnog slučajnog uzorkovanja? O jednostavnom slucajnom uzorku se radi u slucaju ako je izbor ispitanika takav da se svakom clanu osnovnog skupa. U njemu se. svakom članu populacije koja je predmet istrazivanja. a u drugoj sasvim drugi postupak izbora jedinica u uzorak. je proizvod namjernog odabira slucajeva za koje se smatra kako su "najtipičniji" za populaciju koja se istrazuje. pri tome. je tzv. Navesti osnovnu karakteristiku Likertove skale! 67. odnosno uzoraka kod kojih se u jednoj etapi moze primijeniti jedan. U njegovom se planiranju utvrduje i predmet promatranja. Šta je stratificirani slučajni uzorak? Stratificirani slucajni uzorak je vrsta uzorka koja u mnogome podsjeca na kvotni. osigura ista vjerojatnost da bude izabran u uzorak. 62. Šta je naučno posmatranje? Znanstveno promatranje je. pozitivni i negativni utjecaji. Posebno sljedeća dva: a) Lutrijski izbor b) Tabela slucajnih brojeva 63. Slucajnost izbora osigurava se različitim postupcima. Kod stratificiranog slucajnog uzorka se jedinice iz svakog razreda one izvlace po principu slucajnog odabiranja. ali i vrijeme i prostor u kojemu ce ono biti izvrseno. Šta je namjerni uzorak? Namjerni uzorak. 64. Kod zonskog uzorka iskljucuje se zavisnost od kvota ciji izbor je. Navesti primjer numeričke skale! 69. Kod zonskog su uzorka unaprijed odredene jedinice koje ulaze u uzorak. koje na promatranu pojavu iii proces imaju pojedini činitelji iii uvjeti. 65. prema nekim obiljezjima populacije prethodno utvrde odredeni razredi ili grupe. vise-etapnih. sistematsko i planskivodeno. Jedan od onih koji pripada ovom tipu uzoraka. u pravilu prepusten anketaru. koji se koristi posebice u istrazivanju javnog misljenja i trzista. Kako se biraju jedinice istraživanja u zonskom uzorku? Mjesoviti tipovi uzoraka su cesta pojava kod tzv. da bi to bilo moguce neophodna je pretpostavka posjedovanje pouzdanih demografskih podataka. njihove evolucijske transformacije. zonski uzorak. Dakako. . te istrumentarij koji ce.

Objasniti suštinu korelacione analize! . classis = razred) je "u stvari. potrosnje itd. 74. pocinje. serije u kojima se radi o distribuciji pojava koje ne sadrze vremenske odrednice. Objasniti klasifikaciju kao tehniku! Klasifikacija (lat. a velicina promjene odredene pojave zavisna varijabla. primjerice. sastojala u svrstavanju tih razliCitih stvari i pojava u drustvu i prirodi u grupe prema njihovoj slicnosti. po necemu sto im je zajednicko. 72. jos preciznije. na koje se primjenjuju statističke tehnike. Definišite pojam serije statističkih podataka! Rezultati sredivanja prikupljenih empirijskih podataka oznacavaju se terminom statisticke serije ili serije statistickih podataka. s kojom se susretao ljudski um. serije u kojima se prati tijek mijenjanja pojave u vremenu. Klasifikacija se. u naoko kaoticnoj stvarnosti. a one se mogu pojaviti u jednoj od dviju formi: statičke i dinamičke. Promatranje slicnosti medu odredenim stvarima i pojavama i njihovo grupiranje po odredenim kriterijima predstavljaju ujedno i prvi pokusaj da se. a one se mogu pojaviti u jednoj od dviju formi: • kao staticke.70. ciklicna kolebanja kod padalina. po nekim zajednickim svojstvima i slicno. Šta je eksperiment? Eksperiment je "plansko izazivanje promjena u cilju proucavanja njihovih posljedica. 71. i to u strogo kontroliranim uvjetima i s mogucnoscu mjerenja posljedica izazvanih promjena“. pri tome. otkrije neka vrsta reda. 75. ali ujedno i jedna od najstarijih znanstvenih tehnika uopce. odnosno skup pojava. Koji je sadržaj dinamičke statističke analize? Dinamicna analiza polazi od vremenskih serija s ciljem izracunavanja vremenskih varijacija neke vrste pojava. statistickih jedinica. Rezultati sredivanja prikupljenih empirijskih podataka oznacavaju se terminom statisticke serije ili serije statistickih podataka. Svaka znanost. koje taj pojam obuhvaca. Razlika između statističke mase i statističke serije! Statisticka masa. Umjesto racuna vjerojatnosti i uzoraka ova analiza koristi matematicke funkcije u kojima je vrijeme nezavisna.klasifikacija tehnika koja je prisutna u svim znanstvenim disciplinama. rast troskova zivota tijekom jedne godine. te • kao dinamicne. 73. primjerice. dosljedna i potpuna podjela opceg pojma na posebne. vise iii manje razvijenom klasifikacijom.

Bit korelacijske analizeje u činjenici da ispituje medusobne zavisnosti u razvoju dviju iii vise pojava. NAVESTI PRIMJER HARVARDSKOG SISTEMA CITIRANJA SA NAVOĐENJEM STRANICE? . 77.Korelacijska (ili regresijska). NAVESTI PRIMJER NUMERIČKOG REDOSLIJEDA POGLAVLJA SADRŽAJA PREMA LINIJSKOM PRINCIPU ZA TRI NIVOA NASLOVA. Ovaj dio eseja se logički i sadržajno treba podijeliti na nekoliko prirodnih sekcija koja mogu imati i podnaslove.KOJI SU KRITERIJI ALFABETSKOG POPISA LITERATURE? Primjenom alfabetskog popisa literature navođenje literature slijedi kriterij abecednog redoslijeda prema prezimenu autora. 2. precizan. predmet i cilj eseja Zauzeti stav. jasan. NAVESTI KARAKTERISTIKE NASLOVA PISANOG RADA? Naslov mora biti kratak. 81.1. 82. 78. OPISATI SREDIŠNJI DIO PISANOG RADA ? (esej) Razrada je središnji dio eseja. 76. 2. teza eseja Odnos teze koja se postavila i onih prije koje su postavljene u vezi iste teme Struktura eseja 79. privlačan i inventivan.1.1. a između sebe heterogene i povezane nekom niti. analiza koja predstavlja neku vrstu sinteze staticke i dinamicne analize. 2. Potrebno je navesti da je teza dokazana i koncizno sistematizirati argumente koji to potvrđuju. OBJASNITI SADRŽAJ ZAKLJUČKA! (esej) Zaključak je kruna eseja i piše se na osnovu uvoda i razrade eseja. Zaključak treba biti kratak i koncizan. OBJASNITI SADRŽAJ UVODA SEMINARSKOG I ZAVRŠNOG MAGISTARSKOG RADA !(esej) Sadražaj uvoda eseja bi izgledao ovako: Istraživački problem. Ove sekcije bi trebale po sadržaju unutar sebe biti relativno homogene. 80.

DATI PRIMJER TABELE SA BITNIM SASTAVNIM DIJELOVIMA? Kod korištenja tabela mora se voditi računa o tome da svaka tabela ima i neke svoje sastavne dijelove. "Citing Elecrtonic Information in History papers. piše ispred nas1ova.str. postignuti rezultati. slijedeće prije svega: • Naslov. • Izvor podataka. ili bi se trebao nalaziti u svakom značajnijem naučnom djelu. Sama riječ upućuje da se radi o sažetom prikazi članka ili djela u kojem se iznosi pregled.edujccrousemjelcite-html) (16. NAVESTI PRIMJER CITIRANJA SA INTERNETA! Model: Crouse. 89. • Zaglavlje. tj. te • Napomenu. koji se. 87. • Redni broj. bitni zaključci. koji Se navodi ispod tabele. ako se uopće koristi. redove i kolone čiji broj može biti različit." 7.U Harvardskom sistemu citiranja se u tekstu ako je moguće na kraju rečenice. koja je otisnuta slovima sitnijim od samog teksta. ŠTA SU PRILOZI PISANOG RADA? Ako naučno djelo ima dodatak (prilog) on dolazi na gotovo samom kraju naučnog djela-iza popisa literature a ispred indeksa pojmova i imena. a iznad izvora podataka. prosinca 1996) 85. ŠTA OZNAČAVA FUSNOTA? Fusnota označava bilješku koja se obično stavlja ispod teksta. ŠTA PODRAZUMIJEVA SAŽETAK RADA? Sažetak je dio koji se javlja. Kukić. Njime se naznačuju: temeljna svrha i ciljevi istraživanja. i to iznad tabele. 8. prosinac 1996. 83. i kojom se obično objašnjava nešto u vezi sa napisanim ekstom. u pravilu. jasan i kratak. pretkolonu. NAVESTI PRIMJER CITATA IZ „DRUGE RUKE“! 84. piše ispod tabele. (http:www. Maurice. anketni upitnici. pri dnu stranice. stavlja samo prezime autora i godina publikacije i broja stranice.354. OBJASNITI BITNE ELEMENTE SLIKE KAO ILUSTRACIJE U PISANIM DJELIMA? 88.memphis. grafikoni… . koja se. pomoću kojeg se podaci iz tabele povezuju s tekstom.2004.people. primijenjena metodologija. U dodatak (prilog) ulazi sve što čitatelju može pomoći u čitanju osnovnog teksta-zanimljivi prikazi.

. Također se može stavljati na početku svakog poglavlja. Pod motom se podrazumijeva oštroumna ili duhovita izreka. odmah iza naslova naučnog djela.90. Ali se autori ponekada odlučuju staviti ga. mjesto mu je na samom početku. ŠTA JE MOTO KAO DIO PISANOG RADA? Moto se smatra perifernim dijelom knjige. citat. Ako to učine. fraza kojom se šalje određena poruka.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful