Svijet

— Sto godina od rođenja Alana Turinga—

Genij kojeg su uništili homofobi

Britanski znanstvenik, ratni junak, nije izdržao pritisak na njega jer je bio homoseksualac i u 42. godini oduzeo si je život zagrizavši u otrovnu jabuku
tekst MIROSLAV AMBRUŠ KIŠ foto NCL

50

istačica je 8. lipnja 1954. ušla u spavaću sobu njegova samačkog skromnog doma u Wilmslowu u Chesireu, Engleska, i pronašla Alana Turinga mrtvoga. Kraj njega je bila odgrizena jabuka natopljena cijankalijem. Bilo je to prizorište tihe smrti velikog britanskog junaka iz II. svjetskog rata. I još tiše državno kontrolirane objave o smrti čovjeka čije je primijenjeno znanje izrav-

Č

Nijemci do kraja rata nisu shvatili da su Britanci zahvaljujući Turingu mogli čitati mornaričke poruke koje su razmjenjivali s pomoću Enigme

Na matematičkim modelima Alana Turinga razvijana su prva elektronička računala

no spasilo tisuće života, a rat skratilo možda i koliko atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki. Ta se tišina razvukla sve do današnjih dana, a o Turingovoj stvarnoj veličini, manje kao o ratnom razbijaču šifara, a više o onome što je stvarno bio, na razini kulta znaju male specijalizirane skupine: matematičari, kompjuteraši i homoseksualci. Ova se godina obilježava kao Turingova godina jer će 23. lipnja biti točno stotinu godina od njegova rođenja, prilika da se nadoknadi barem dio nanesenih mu nepravdi i oda počast jednom od najvećih umova XX. stoljeća. Svijet ima priliku da se napokon odrekne idiotizma zbog kojega Turing nije slavljen kao drugi misaoni utemeljitelji modernoga doba. Najviše javnih podsjetnika, spomen-ploče i skulpture, potaknule su upravo skrivene ili javne skupine homoseksualaca, jer je on za tu skupinu simbol okrutnosti svijeta koji je za sebe javno tvrdio da je moderan. A homoseksualnost je bila njegova najmanje važna osobina, ali ga je došla glave. ALAN JE ZAČET U CHHATRAPURU u Orissi, tada Britanskoj Indiji, gdje mu je otac Julius Mathison Turing služio kao viši kolonijalni dužnosnik. Suprugu Ethel Saru Stoney, koja je kao kći visokog inženjera željezničke mreže Madrasa i sama provela cijeli život u Indiji, doveo je u London u Maida Vale da ondje rodi. Za Alanova djetinjstva obitelj je stalno bila na putu između Indije i Hastingsa, a on i njegov stariji brat John ostali su u Engleskoj radi školovanja na brizi obitelji umirovljenog časnika. Njegova blistavog talenta za apstraktno mišljenje sjećali su se i njegovi predškolski odgajatelji. Briljirao je zanimanjem za matematiku i fiziku već i kao 14-godišnji novak u neovisnoj školi u Sherborneu u grofoviji Dorset, mada je ta njegova sklonost nastavnike uglavnom živcirala jer se pedagoška doktrina temeljila na klasici i humanističkim znanostima. Već je kao 15-godišnjak studirao osnove calculusa, drevnih egipatskih i indijskih modela. Silno ga je pogodila smrt najbliskijeg školskog prijatelja Christophera Morcoma koji je umro od tuberkuloze, kojom se zarazio iz neprokuhana mlijeka. To ga je odvuklo da se povuče u sebe i postane spiritualni ateist. Istodobno mu se u tim formativnim godinama razvio antisocijalni talent: govorio je u bujicama riječi prirodno piskutavim glasom, a i pokazivao crtu autizma poznatu kao Aspergerov sindrom, fascinaciju slože-

Kao 25-godišnjak napisao je disertaciju o centralnom graničnom teoremu iz teorije vjerojatnosti ne znajući da je taj problem riješen još 1922. godine
nim strukturama. Već kao 16-godišnjak dokopao se 1928. radova Alberta Einsteina pa ga je ne samo gutao, nego i napravio matematički izvod Einsteinova propitivanja Newtonovih zakona gibanja, dokazni postupak kojemu se sam Einstein nije posvetio. Nakon King's Collegea u Cambridgeu od 1931. do 1934. diplomirao je matematiku, dakako, cum laude. Kao 25-godišnjak napisao je disertaciju o centralnom graničnom teoremu iz teorije vjerojatnosti, ne znajući da je taj problem riješen još 1922. U POSLIJEDIPLOMSKIM GODINAMA bavio se svim najsuvremenijim matematičkim problemima toga doba pa je 1936. sa samo 24 godine, preformulirajući rezultate Kurta Gödela iz 1931. o ograničenjima dokaza izračuna, stvorio Gödelov opći, na aritmetici utemeljen formalni jezik, nešto što je poslije postalo poznato kao Turingovi strojevi. Matematički se model mogao pretvoriti u jednostav51

2 2 /5/2 0 1 2

Svijet

ne, tada hipotetičke računalne strojeve. Uz doprinos mađarsko-američkog matematičara Johna von Neumanna to je i danas matematički temelj na kojem počiva logika računalnih strojeva. Ali okanimo se glavobolje koju u većine proizvode razgovori o matematici. Turing putuje da bi na Princetonovu Institutu naprednih studija 1938. doktorirao znatno usavršivši svoj model strojnog računanja i programiranja. Uoči II. svjetskog rata još je stigao na Cambridgeu polemizirati s Ludwigom Wittgensteinom o temeljima matematike. Na honorarnom poslu u vladinoj školi za kodiranje i šifriranje u Bletchley Parku zatekao ga je početak rata. OTKAKO SU SE BRITANCI i Francuzi na sastanku u srpnju 1939. u Poljskom uredu za šifre upoznali s pojedinostima rotora Enigme, njemačkog stroja za šifriranje, Turing i stariji razbijač šifara Dilly Knox počeli su razmišljati o tome kako razbiti kod koji je dopuštao fantastičnih 150 trilijuna(!) kombinacija i bio praktičniji od poljske nesigurne metode. Samo dan nakon što je Britanija Njemačkoj objavila rat nakon Hitlerove invazije na Poljsku, Alan Turing se 4. rujna 1939. prijavio u Bletchley Park kao patriot koji zna gdje mu je mjesto. Ondje je i organiziran centar za razbijanje šifara. Zaslužan je za pet ključnih matematičkih modela koji su matematičkim metodama ili povećavali učinkovitost ratovanja, ili šifrirali komunikaciju, ili razbijali neprijateljske šifre. Nijemci do kraja rata nisu shvatili da su Britanci zahvaljujući Turingu mogli čitati mornaričke poruke koje su razmjenjivali pomoću Enigme. Kolege kriptografi sjećaju se glasa koji je Turinga obilježavao kao ekscentrika pa su mu nadjenuli nadimak Prof, a Enigmu nad kojom je razbijao glavu zvali Profina knjiga. UBRZO JE TURING SPECIFICIRAO dizajn elektromehaničke naprave bombe koju su po tom dizajnu i izradili. Stroj pušten u pogon 18. ožujka 1940. bio je veličine dvaju ormara i služio je za dekodiranje poruka Luftwaffea promiješanih Enigmom. I bomba ih je uspješno razvaljivala! Dapače, stroj je detektirao i kad bi se pojavila proturječnost pa je eliminirao nepravilnost i nastavio raditi. Za ručnu analizu preostajalo je samo nekoliko inačica koje je bilo lako obraditi intuitivno, "pješice". Taj se oblik analize u programiranju danas zove sekvencijalnom strojnom analizom. Turing je već 1942. u SAD-u s kriptoanalitičarima ratne mornarice posjetio laboratorij Computing Machine u Daytonu, gdje radi na razbijanju mornaričkih šifara njemačke mornaričke Enigme, a tu je u Bellovim laboratorijima upoznao razvijanje elektroničkih uređaja za šifriranje živoga govora.
52

Bletchley Park danas je područje na kojem se nalazi Nacionalni muzej za računalstvo

Zaposlenicima u Bletchley Parku (gore), koji su pomoću Enigme dešifrirali brojne poruke Nijemaca (desno), bilo je zabranjeno da govore o tome čime su se bavili za vrijeme rata

Enigma nije jedina koju je Turing razbio. Razvio je tehniku, koju je iz šale nazivao turingizam, da razbije strojno pisane teleprinterske poruke razvijene u njemačkoj tvrtki C. Lorenz, a potom kod preda prvom elektroničkom računalu Collossusu. Razvio je i Delilah, prenosivi uređaj za šifriranje telefonskih razgovora. ZA VRIJEME I POSLIJE RATA na njegovim su matematičkim modelima razvijana i prva elektronička računala, u čijem je koncipiranju aktivno sudjelovao, a već se teorijski počeo baviti i problemima umjetne inteligencije pa

je za računalo snage koja još ni izdaleka nije bila blizu stvarnosti napisao i prvi program za strojnog igrača šaha. Jedno vrijeme bilo je samorazumljivo da je, kao ključni čovjek najtajnijeg ratnog trusta mozgova, njegov ratni rad bio posve obavijen velom tajnosti. Potom je došao hladni rat kad je establishment još manje zanimalo da javnosti izloži njegov rad i zasluge. Sve se vrijeme znalo da Turinga ne zanimaju žene, a da povremeno ima seksualne eskapade s muškarcima. To nikomu nije smetalo dok je bio koristan. Posljednjih godina života

Dok je za Drugog svjetskog rata radio u Bletchley Parku, Alan Turing pomogao je da se spase tisuće života, no to mu nije pomoglo da se izvuče od kazne zbog svoje sklonosti koja je po tadašnjem zakonu bila kažnjiva

radio je na matematičkoj biologiji, posebno na morfogenezi, stvaranju bioloških uzoraka, postojanju Fibonaccijeva brojevnog niza u strukturama biljaka, gdje je također dao doprinos, a prava se njegova misaona veličina mogla zaokružiti tek 1992. kad su mu gotovo četiri desetljeća poslije smrti objavljena sabrana djela. GLAVE GA JE DOŠLA ljubavna pustolovina. U siječnju 1952. upoznao je ispred kina u Manchesteru stanovitog Arnolda Murraya. Počeli su se posjećivati preko vikenda. Na nesreću, u Turingovu je kuću izvršena provala, za koju je pomagač mogao biti jedino Murray. U istrazi je morao policajcima objasniti u kojim su oni bili odnosima pa su tako i on i Murray kažnjeni. U to je vrijeme još bio na snazi amandman Kaznenog zakona iz 1885. po kojemu je homoseksualnost kazneno proganjana prema članku 11. Alan Turing je mogao birati između javnog sramoćenja i zatvora ili uvjetne kazne uz kemijsku kastraciju injekcijama estrogena. Pristao je na drugo, ali ga je njegov dosje s upisanim kaznenim djelom automatski isključio iz svih tajnih državnih projekata od kojih je i za koje je živio. Naravno, država se mogla pobrinuti da se sve to zataška i izbriše, kao što je i prije utilitaristički žmirila na njegove ekscentričnosti. Međutim, pobijedili su strahovi srednjeg staleža "analitičara" sigurnosti i, dakako, surova homofobija koja je uopće dopuštala da homoseksualnost bude istovremeno zakonski tretirana kao bolest, koja se mora prinudno liječi2 2 /5/2 0 1 2

ti, a istodobno je kažnjiva. Malo opravdanje paranoje osrednjih iz tajnih službi može biti otkrivanje lordovskih homoseksualnih klika dvostrukih špijuna u britanskim tajnim službama, kao što je petorka s Cambridgea koju su činili Kim Philby (alias Stanley), Donald Duart Maclean (alias Homer), Guy Burgess (alias Hicks) i Anthony Blunt (alias Johnson) te peti, nikad otkriveni pripadnik sovjetskih krtica, što je špijunsko podzemlje posebno živciralo. U Turingovo vrijeme bila su razotkrivena prva dvojica.

Jabuka koju je Turing zagrizao i umro napuhana je u mit o skrivenoj simbolici Appleova logotipa, posebno dok je bio obojen u sedam boja duge
Nikad nije bilo ni najmanjega povoda da Turing bude osumnjičen za bilo kakvo nedomoljubno ponašanje, ni bilo koga iz Bletchley Parka, svima njima bilo je zabranjeno da uopće razgovaraju o tome čime su bavili za vrijeme rata. Turingu nije pomogla ni njegova genijalnost, faktični status ratnog junaka, spasitelja tisuća života i autora ključne prevage u ratu, a još manje njegov najsvježiji izvanvremenski rad ili članstvo u najstarijoj akademiji znanosti, Royal Societyju, od 1951. godine. Udaljen od svoga rada, pred jezom nad besmislenim ostatkom života, oduzeo si je život. Ni

nakon smrti nije doživio javnu rehabilitaciju i počasti barem na razini nacionalnog junaka, ako već ne na razini mislioca koji je zadužio čovječanstvo. Homoseksualci ga vide kao svog mučenika i neku vrstu sveca, a prkosna skulptura Turinga u prirodnoj veličini u parku Sackville u Manchesteru s odgrizenom otrovanom jabukom u ruci svojevrstan je prosvjed homoseksualaca koji su u Engleskoj tretirani gore nego crnci u SAD-u u isto vrijeme, a sve u rukavicama pravne države. TEK SE 10. RUJNA 2009., nakon žestoke internetske kampanje koja je trajala cijeloga ljeta, u ime državne vlasti britanski premijer Gordon Brown službeno javno ispričao za sve nepravde (upotrijebivši izraz "užasne") učinjene Alanu Turingu. U prosincu 2011. William Jones je novom peticijom zatražio da britanska vlada Turingu i službeno da oprost za "velezlodjelo protiv javnoga morala". Peticiju sa 21.000 potpisa otklonio je lord Tom MacNally, liberalni ministar pravosuđa, s obrazloženjem da to nije moguće jer da je Turing osuđen prema zakonima koji su u vrijeme suđenja bili na snazi. Jabuku kao put za odlazak u smrt Turingovci znanci povezuju s njegovom omiljenom bajkom o Trnoružici. Drugi su upravo tu odgrizenu jabuku napuhali u mit o skrivenoj simbolici Appleova logotipa, pogotovo iz ranije inačice kad je bio oboje u sedam duginih boja. Da prekine tu nedoumicu, koja kruži kao urbana legenda, u 13. emisiji prve sezone kviza QI Stephen Fry se na poticaj voditelja prisjetio razgovora sa Steveom Jobsom, kada ga je pitao ima li Appleov logo kakve veze s Turingovom sudbinom. "To nije istina, ali, Bože, kako bih volio da jest!", odgovorio mu je Jobs.
53