UBRZANJE PRAKSI DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

u novim zemljama članicama EU i zemljama kandidatkinjama kao sredstvo usklađivanja, konkurentnosti i društvene kohezije u EU

1

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Izvještaj o društveno odgovornom poslovanju u Hrvatskoj
Istraživanje provele: Marina Škrabalo, Nives Miošić-Lisjak, Aida Bagić Projektni partneri UNDP-a: Zajednica za društveno odgovorno poslovanje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Pripremu i izdavanje publikacije financirala je Europska Unija. Izraženi pogledi u istraživanju odražavaju mišljenja autora i nužno ne predstavljaju stajališta Europske Unije ili Programa Ujedinjenih naroda za razvoj. Publikacija je pripremljena u okviru Projekta ‘’Ubrzanje praksi društveno odgovornog poslovanja u novim zemljama članicama eu i zemljama kandidatkinjama kao sredstvo usklađivanja, konkurentnosti i društvene kohezije u EU’’. Više informacija na: www.acceleratingcsr.eu. Copywright © Program Ujedinjenih naroda za razvoj, Hrvatska 2007 Program Ujedinjenih naroda za razvoj Radnička cesta 41/8 10000 Zagreb Croatia UNDP je zaštićeni logo organizacije Programa Ujedinjenih naroda za razvoj. Sva prava pridržana. Kraći dijelovi ove publikacije smiju se reproducirati bez odobrenja autora, bez izmjena i pod uvjetom da se navede podatak o izvoru. Naslovnica i dizajn: Pseudoprodukt Lektura: Vicko Krampus ISBN: 978-953–7429-10-2

2

Poštovani čitatelji,
velika nam je čast predstaviti Vam prvu sveobuhvatnu analizu stanja Društveno Odgovornog Poslovanja (DOP) u Hrvatskoj. Istraživanje, čije rezultate dijelimo s Vama u ovoj publikaciji, obavljeno je u sklopu regionalnog projekta „Ubrzanje praksi društveno odgovornog poslovanja u novim zemljama članicama EU-a i zemljama kandidatkinjama, kao sredstvo usklađivanja, konkurentnosti i društvene kohezije u EU“, a financirali su ga Europska komisija (EC) i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Ova analiza temelji se na radu mnogih aktera koji vjeruju da istinsko društveno odgovorno poslovanje može učiniti poduzeće održivijim, profitabilnijim i angažiranijim u razvoju. UNDP u Hrvatskoj aktivno je sudjelovao u promociji DOP-a kroz razne projekte, a od 2004. godine kroz inicijativu Global Compacta. Bilo da ste predstavnik poslovnog sektora, Vlade ili civilnog društva, nadamo se da ćete naći ovu publikaciju korisnom u Vašoj profesionalnoj svakodnevici. Ona pruža uvid u relevantne organizacije i inicijative u koje se možete uključiti; također pruža analitički pregled trenutnog stanja DOP-a među tvrtkama koje djeluju u Hrvatskoj. Daje korisne preporuke za poslovne subjekte, Vladu i organizacije civilnog društva u kojima možete pronaći nadahnuće. Samo naše zajedničke više sektorske inicijative mogu Hrvatsku učiniti boljim domom za sve i zato Vas pozivamo da se pridružite rastućem krugu onih koji prakticiraju DOP. Zašto je DOP tako važna tema? DOP oslobađa veliki potencijal za inovacije na svim korporativnim razinama. On nam pruža okvir za sustavno upravljanje, uzimajući u obzir financijska, ekološka, socijalna, upravljačka i etička pitanja. Pomaže nam u smanjenju troškova, potrošnje energije i otpada; pomaže istaknuti i razlikovati Vašu tvrtku među ostalima; izbjeći prilagodbe u budućnosti; potiče stvaranje inovativnih proizvoda i poslovnih procesa; otvaranje novih tržišta; pomaže privući i zadržati najbolje zaposlenike; poboljšati sliku Vaše tvrtke kod dioničara i javnosti; smanjiti pravne rizike i troškove osiguranja, te konačno, osigurati bolju kvalitetu života. Dugoročno, DOP donosi vjernost marki (brandu), te stoga i profitabilnost. Ugraditi održivost u strategiju poslovanja svake tvrtke nije teret, već je izazov za sudjelovanje u uzbudljivim i inovativnim procesima koji usmjeravaju svijet sada i ovdje i još i više prema budućnosti. Održivost bi mogla postati temeljna moralna vrijednost svake„pametne“ (ili mudre) organizacije, kroz koju će se gledati jednako važno na ljude, planet i profit. Iskreno se nadamo da ćete pronaći korisne informacije u ovoj publikaciji, te Vas pozivamo da se s nama upustite na putovanje prema održivosti. Yuri Afanasiev

Stalni predstavnik UNDP Hrvatska

3

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪ PREDGOVOR

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪ SKRAĆENICE
AED - Academy for Educational Development AIESEC - Association Internationale des Étudiants en Sciences Économiques et Commerciales AMCHAM - American Chamber of Commerce BCBN - British-Croatian Business Network BDP - Bruto domaći proizvod CEDAW - Convention to Eliminate All Forms of Discrimination Against Women DOP - Društveno odgovorno poslovanje EFQM - European Foundation for Quality management’s model of business excellence FINA - Financijska agencija GEF - Global Environmental Facility GMO - Genetski modificirani organizmi GRI - Global Reporting Initiative HGK - Hrvatska gospodarska komora IBRD - International Bank for Reconstruction and Development ILO - International Labour Organization ISO - International Organization for Standardization NESsT - Nonprofit Enterprise and Self-sustainability Team NVO - Ne-vladine organizacije OHSAS 18001 - Occupational Health and Safety Advisory Service REACH - Registration, Evaluation and Authorization of Chemicals ROHS - Restriction of Hazardous Substances SA 8000 - Social Accountability 8000 Standard UMIS - SMEA - Udruga malih i srednjih poduzetnika UNDP - Program Ujedinjenih Naroda za razvoj UNIDO - United Nations Industrial Development Organization UNSSC - United Nations System Staff College WEEE - Waste from Electric and Electronic Equipment

4

Definicija ocjena prema metodologiji (IET) PRILOG 4 . Strategijski razvoj društveno odgovornog poslovanja 2. Verifikacija izvještaja Primjeri dobre prakse strateškog pristupa DOP-u tri studije slučaja Studija slučaja: Holcim Hrvatska Studija slučaja: Hartmann Studija slučaja: Hauska&Partner International Communications (H&P) 9 13 14 16 19 19 21 21 22 23 24 25 25 26 Zaključak i preporuke Preporuke za ubrzani razvoj DOP-a u Hrvatskoj PRILOG 1 .Bibliografija 63 67 69 73 75 83 85 35 35 36 38 39 41 46 47 48 56 59 59 61 62 5 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA ▪ SADRŽAJ . Javno objavljivanje o DOP-u u Hrvatskoj 6. godine Analiza kapaciteta za primjenu DOP-a u hrvatskim poduzećima – nalazi istraživanja Bilješka o metodologiji Pregled glavnih nalaza o razvijenosti DOP-a u Hrvatskoj 1.Sažetak Kontekst društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj Ekonomski i pravni okvir za razvitak DOP-a Pravni okvir za razvoj DOP-a Promocija DOP-a u Hrvatskoj: Inicijative i sudionici Poslovna udruženja Stručne i savjetodavne organizacije Vladine institucije i javne agencije Međunarodne razvojne organizacije Akademska zajednica: istraživanja i edukacija Organizacije civilnog društva Sindikati Mediji Pregled napretka u društveno odgovornom poslovanju od 2004. – 05./2004.) PRILOG 2 – Popis poduzeća i dionika uključenih u istraživanje PRILOG 3 . Izvedba ./2007. Upravljanje i DOP Specifične DOP inicijative relevantne za Hrvatsku 4.stupanj uspješnosti u provedbi programa DOP-a 5. Uključivanje i komunikacija s dionicima 3.Ključni događaji vezani uz razvoj DOP-a u Hrvatskoj (01.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 6 .

Sažetak 7 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA .

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 8 .

organizacija civilnog društva i drugih stručnih organizacija. Istraživanje u Hrvatskoj provedeno je u razdoblju od ožujka do svibnja 2007. Istovremeno. Socijalizam „radničkog samoupravljanja“ uveo je praksu širokog sudjelovanja u upravljačkim procesima. gotovo tri godine nakon prve nacionalne konferencije o DOP-u Agenda 2005.Ovo je izvješće dio komparativnog istraživanja Accelerating CSR practices in the new EU member states and candidate countries as a vehicle for harmonization. i u određenoj mjeri poslovnih medija. Opća je procjena. uz pomoć međunarodnih razvojnih agencija. ukupno je više od 70 osoba bilo intervjuirano ili izravno konzultirano za potrebe ovog izvješća. društveno odgovorno poslovanje postalo je dovoljno važan koncept da potakne suradnju između poduzeća. kompanije izlistane na burzi te one usmjerene na izvoz. One su najčešće motiviranije i posjeduju resurse za strukturiranje. and social cohesion in the EU (Ubrzanje društveno odgovornih praksi u novim zemljama članicama EU i zemljama kandidatkinjama kao sredstvo usklađivanja.. DOP u Hrvatskoj treba razmotriti u kontekstu tranzicije. postoje edukativni moduli o DOP-u i korporacijskom upravljanju. dok primjeri različitih načina ulaganja u zajednicu datiraju iz razdoblja prije Drugog svjetskog rata. praćenje i izvještavanje o njihovoj društveno odgovornoj praksi. često su kombinacija suvremenih zapadnjačkih pristupa upravljanju kvalitetom i domaćeg nasljeđa. održana su 3 grupna intervjua s predstavnicima različitih dionika (medija. Dok prije tri godine to nije bilo moguće. razvijenoj za potrebe ovog projekta. To su pretežno velika poduzeća sa značajnim udjelom stranog vlasništva. U proljeće 2007. sindikata i nevladinih organizacija). te je sačinjena analiza 21 web stranice nakon čega je uslijedio telefonski ili e-mail kontakt radi potvrde nalaza analize. akademske zajednice. Vodeća poslovna udruženja. da u Hrvatskoj djeluje oko 200 poduzeća koja su prihvatila DOP kao dio svoje vrijednosne i strateške orijentacije. interes poslovnog sektora za upravljanjem kvalitetom datira iz 60-ih godina 20. stoljeća. godine. a uključivalo je obiman pregled literature. zainteresirane kompanije sada informacije mogu pronaći na nekoliko web stranica. poput promocije timskog rada i savjetovanje s dionicima. temeljena na ovom i prethodnim istraživanjima. uzimajući u obzir proces približavanja Europskoj uniji i liberalizaciju tržišta s jedne strane ili pak specifičan kontekst zajednica članica bivše Jugoslavije. S obzirom da je na nekim intervjuima sudjelovalo više predstavnika kompanije ili organizacije. competitiveness. Interes za DOP-om koncentriran je u proizvodnoj i prerađivačkoj 9 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA ▪ SAŽETAK .. Relativno nove poslovne prakse. predstavljaju glavne pokretače DOP-a u Hrvatskoj. što je rezultiralo udruživanjem koje potiče horizontalnu razmjenu najboljih upravljačkih praksi i redovno javno objavljivanje nefinancijskih podataka na temelju kojih se može procijeniti doprinos kompanije održivom razvoju. Radi se i na razvoju sektorskih DOP inicijativa. odnosno prethodnih istraživanja o DOP-u te dodatno terensko istraživanje koje se temeljilo na pilot metodologiji. priručnici o razvoju programa DOP-a ili se pak mogu obratiti nekom od poslovnih udruženja ili organizacija za savjet. konkurentnosti i društvene kohezije u EU) koje je proveo UNDP uz potporu i za potrebe Europske komisije.U sklopu istraživanja intervjuirano je 25 kompanija.

Ključna područja poboljšanja praksi DOP-a na razini poduzeća odnose se na uključivanje DOP-a u poslovne strategije koje je potrebno sustavno uvoditi. Glavni pokretači DOP-a u Hrvatskoj prvenstveno su interne naravi. Vertikalne interakcije zaostaju za horizontalnima. upravljanje dobavljačkim lancem i društveno odgovorno ulaganje. koja čine gotovo 90% svih poslovnih subjekata u Hrvatskoj. ponajviše naporima same poslovne zajednice. još uvijek je velik jaz što se tiče informiranosti. učestalije na područjima kao što su kvaliteta i sigurnost radnog mjesta. integraciju tržišta i uspostavljanje dobrih odnosa s dionicima. . Daljnje uključivanje akademske zajednice na istraživanju i promociji DOP-a. koji dijeli lidere od najvećeg broja srednjih i malih poduzeća. dok je komplementarna uloga nevladinih organizacija i sindikata kao „kontrolora korporativne neodgovornosti“. zaštita okoliša. civilnog društva i akademske zajednice. od ključne je važnosti kontinuirana podrška već započetim ili osmišljenim inicijativama poslovnog sektora. i proizlaze iz procjene samih poduzeća o dugoročnim prilikama i rizicima koji se odnose na produktivnost. uvažavajući interese i potrebe različitih dionika. najkorisnija bi bila za širenje i daljnju razradu hrvatskih napora na razini pojedinih sektora. Intenzivnije zagovaranje DOP-a u medijima rezultiralo bi kvalitetnijim i zastupljenijim informacijama o društveno odgovornom poslovanju u javnosti. i to među liderima u sektoru. te uslijed manjkavosti prijenosa znanja i podupirućih mehanizama dostupnih malim i srednjim poduzećima. posebice medija i civilnog društva. Premda postoje uzori i najbolje prakse. kompetencija i profitabilnosti. kao i inovativnim mjerama. integriranje DOP-a u procjenu rizika i razvoj poslovne strategije. jačanje kapaciteta nevladinih organizacija za stvaranje partnerstava s poslovnim sektorom. kao i tisuća velikih koji se bore s pitanjem opstanka na tržištu. . može se postići njihovom proaktivnijom ulogom. Daljnje jačanje kapaciteta poslovnih udruženja koja promoviraju i zagovaraju DOP i održivi razvoj. osigurat će pravovemeno definiranje i razmjenu potrebnih znanja o pokretačima i preprekama za razvoj DOP-a.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 10 industriji. financijskom sektoru i telekomunikacijama. Upravo je jačanje uloge vlade u promociji DOP-a. učinkovitost. a uspjeh je moguće postići samo u partnerstvu s poslovnim sektorom. ali i pojedinih kompanija. Jačanje komplementarne uloge Vlade na promoviranju DOP-a od prioritetne je važnosti. i to u partnerstvu s poslovnim sektorom. uvelike uslijed nedostatka specifičnih vladinih politika. puno manje sustavna. U tom smislu. Premda se stvara poticajno okruženje za DOP u Hrvatskoj. ulaganje i partnerstvo u zajednici. poticaja i sankcija. zadovoljstvo potrošača. te kako bi djelovale kao konstruktivne i respektabilne organizacije koje kontroliraju odgovornost. Horizontalne interakcije između različitih. Konačno. postoji potreba za snažnijim interesom države i vanjskih pokretača. podrazumijeva niz učinkovitih ulaganja od strane donatora i Vlade. prvenstveno poslovnih i nevladinih aktera pridonose povjerenju i učenju. Na taj način može se postići pravodobno stvaranje kritične mase društveno osviještenih poduzeća različitih veličina i područja djelatnosti. potpomognuto odgovarajućim finanaciranjem iz javnog i privatnog sektora i Europske unije. u suradnji s međunarodnim organizacijama. Prakse DOP-a u Hrvatskoj relativno su dobro razvijene. ključno područje poboljšanja u narednom razdoblju. Razmjena najboljih praksi s kolegama iz drugih europskih zemalja s različitom tradicijom i opsegom DOP-a. a manje učestale u područjima kao što su korporacijsko upravljanje.

Kontekst društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj 11 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA .

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 12 .

203. 287. okupivši na jednom mjestu preko 120 praktičara i istraživača. pokazuje to nedostatak korektivnih mjera temeljem Izvještaja o reviziji privatizacije Dražavnog ureda za reviziju u razdoblju od 2001. ne čudi kako prepoznatljivost DOP-a u poslovnoj zajednici u Hrvatskoj korespondira s procesom europskih integracija. omogućivši tako formuliranje zajedničkih prioriteta za razvitak DOP-a u Hrvatskoj. posebice zakladništvo... 2007:5). 2004:48-49)1. dok neki od vodećih hrvatskih ekonomista prvi val privatizacije opisuju kao „legaliziranu pljačku kroz različite oblike fiktivnih ili politički dirigiranih transakcija“ (Baletić. dok se razni oblici korporativnih ulaganja u zajednicu. Tranzicija iz socijalizma u kapitalizam u Hrvatskoj je započela 1990. uz potporu njemačke zaklade Konrad Adenauer i u partnerstvu s više poslovnih udruženja.. Kada je Hrvatska dobila status zemlje kandidatkinje u lipnju 2004. veljače 2005.-04. Ključni događaj u Hrvatskoj – prva nacionalna konferencija o DOP-u Agenda 2005. 75% ih je smanjio broj zaposlenih za više od 50% i samo 5% je privatizirano u potpunosti sukladno važećim zakonima (Državni ured za reviziju. bilježe još prije Drugog svjetskog rata. godine. poput promocije timskog rada i savjetovanja s dionicima često su kombinacija suvremenih zapadnjačkih pristupa upravljanju kvalitetom i domaćeg nasljeđa (Bagić et al. sjednice Zastupničkog doma Sabora. ratna razaranja i uspostavu suverene države. povratak izbjeglica srpske nacionalnosti i zaštitu ljudskih prava građana u Hrvatskoj. u uvjetima političke nestabilnosti. Proces demontiranja ove vrste „kroni-kapitalizma“ je u tijeku i još uvijek zahtijeva udružene napore različitih sektora hrvatskog društva. Relativno nove poslovne prakse.▪ KONTEKST DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA U HRVATSKOJ Procjenu razvijenosti društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj treba promatrati u kontekstu tranzicije općenito. Hrvatska je tek 1998. godine potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. godine. citirano u Stubbs et al. gospodarski rast.. hrvatske političke i ekonomske elite usredotočile su svoju pažnju na dugoročne potencijale socioekonomskog razvoja u europskom političkom prostoru i integriranoj tržišnoj ekonomiji. Interes poslovnog sektora za upravljanje kvalitetom seže u 60-te godine prošlog stoljeća. godine osigurala cjelovit integritet nad svojim teritorijem i 2000. Već je samoupravni socijalizam uveo praksu sudjelovanja radnika u upravljačkim procesima i očekivane potpore poduzeća društvenom razvitku zajednica i regija u kojima djeluju. ratnih događanja i raspada Jugoslavije. koji je pokazao da od 1566 poduzeća. 2006. Rat se često smatra jednim od glavnih razloga „odlaganja“ ili „duženja“ tranzicije u Hrvatskoj. – održala se u prosincu 2004.). 13 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . nasljeđe egalitarizma negativno se odražava na poduzetničku klimu i široko društveno prihvaćanje pravedne tržišne utakmice. savjetodavnih tvrtki i nevladinih organizacija. nakon pobjede koalicijske vlade na čelu sa socijaldemokratima započelo je razdoblje konsolidacije demokratskih institucija što je pozitivno utjecalo na međunarodnu reputaciju Hrvatske. 64% nije udovoljio razvojnim ciljevima. 1 Izvješće na dnevnom redu 12. međunarodnih organizacija. ali ipak uzimajući u obzir nasljeđe samoupravnog socijalizma. S druge strane. koji je započeo 2001. Njezina priprema bila je zajednički napor Ekonomskog instituta. Uzevši u obzir opterećen politički i ekonomski kontekst 1990-ih.

ograničen na velika. čije su izvorište traumatična privatizacija u proteklom desetljeću ekonomske stagnacije te vrijednosno i političko nasljeđe egalitarizma. što je vidljivo iz višestrukog povećanja broja normi proteklih pet godina. privatizacija još uvijek teče puno sporije od planiranog. kao i na važnost liderske potpore i vizije za osiguranje prepoznatljivosti i dugoročnosti društveno odgovornih politika i aktivnosti. godini (Privredni vjesnik. uspješna poduzeća. od 73. a posljednjih je godina taj postotak tek neznatno uvećan. kako u pogledu dodatne kapitalizacije tako i u pogledu regulacije kvalitete i transparentnosti korporativnog upravljanja. učinilo je prepoznatljivim niz tradicionalnih poslovnih praksi kao društveno odgovornih.5% dobiti prije oporezivanja. slab interes ulagača i u nekim slučajevima nerealne uvjete prodaje (European Commission. Glavni čimbenici koji usporavaju privatizaciju uključuju nevoljkost vladinog sektora. Također se očekuje konsolidacija rastućeg tržišta kapitala. 2007). Na hrvatskom se jeziku najčešće koriste izrazi ‘društveno/socijalno odgovorno poslovanje’ i ‘korporacijska/korporativna društvena odgovornost’. Postoje svega dvije nacionalne organizacije za zaštitu potrošača. 2006). u rubrikama u medijima i edukativnim aktivnostima“ (Stubbs et al. a propisana struktura lokalnih vijeća za zaštitu potrošača još nije konsolidirana.7% bruto prihoda te zapošljava 33.. označava trenutnu gustoću interakcije preko sektora i organizacija usmjerenu prema stvaranju poslovnog i šireg društvenog okruženja za DOP gdje Vladini sustavni poticaji još uvijek nedostaju.2% 2004. čime se. zaštitom okoliša ili odnosima s dionicima izuzetno ograničene. 86% su . odnosno tradicionalno visokih standarda radnih prava i sve viših standarda zaštite okoliša. kao upravljački okvir. U tom kontekstu treba shvatiti i učestalo razumijevanje društvene odgovornosti kao dosljednosti u poštivanju zakonskih odredbi. Ulazak stranih partnera. uz prepoznavanje prilika za osnaživanje sustavnih pristupa DOP-u putem prijenosa dobrih praksi iz drugih zemalja te skretanja pozornosti na već postojeće prakse DOP-a među hrvatskim poduzećima. brige o zadovoljstvu potrošača te odnosa sa zajednicom. Primjerice. Živa tradicija korporativnog darivanja povezana je s interesom poduzeća.. Važna je motivacija i izvozna orijentacija koja zahtijeva uvođenje sustava upravljanja kvalitetom te niza certifikata specifičnih za određene industrije na ciljnim tržištima. upravljanja dobavljačkim lancem i društveno odgovornog investiranja.4% svih zaposlenih osoba u 2005. 49.000 aktivnih poduzeća u 2005.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 14 Sljedeći pregled ključnih događaja i inicijativa od 2004. Iako mala i srednja poduzeća često spontano ulažu u razvoj svojih zajednica. ali i medija za što većom vidljivošću te ugledom takvih akcija u društvu smanjenih socijalnih standarda i sposobnosti države za zadovoljenje niza komunalnih i socijalnih potreba (Bagić et al. citirano u Stubbs et al. uvelike povećava dugoročna zapošljivost niže kvalificiranih radnika. u kontekstu europskih integracija. koja omogućuje zaobilaženje zakona bez sankcija kao i izostanak snažnije društvene osude. Uvođenje koncepta u svakodnevni jezik hrvatske poslovne zajednice i javni diskurs. dok se sustavan pristup razvoju poslovnih strategija i upravljanju širi među vodećim kompanijama. Reputacija je usko povezana i s konkurentnošću proizvoda i usluga u odnosu na zahtjeve sve informiranijih potrošača za kvalitetom i zdravstvenom sigurnošću. Zakon o zaštiti potrošača usvojen je tek 2003. 2007:6). Velika industrijska koncentracija očituje se u podatku da 400 najvećih kompanija donosi 51. u posljednje četiri godine došlo je „promjene paradigme s niske razine pozornosti za pitanja DOP-a na danas sveprisutnu „društvenu odgovornost“ koja se spominje na poslovnim konferencijama. Također se često čuje skraćena verzija ‘odgovorno poslovanje’ kako bi se izbjeglo razumijevanje DOP-a kao primarno „društvenog“ ili još uže pitanja socijalnih povlastica i podrške. uvođenje sustava upravljanja kvalitetom. U kasnim 90-ima udio privatnog sektora u hrvatskom BDP-u bio je samo 60%. posebno u brodogradnji i metalnoj industriji. njihove su mogućnosti za ulaganje u sustave upravljanja kvalitetom. 2006.. ljudskih resursa. godini.. Prethodna su istraživanja o DOP-u u Hrvatskoj pokazala raširenost odgovornih poslovnih praksi u području zaštite okoliša (prvenstveno među industrijskim proizvođačima). imperativ povećanja produktivnosti i izvozna orijentacija razlozi su za sve češće uvođenje obvezne edukacije iz IKT-a. ▪ EKONOMSKI I PRAVNI OKVIR ZA RAZVITAK DOP-A Prema zadnjem Izvještaju o napretku pridruživanju RH EU. uz svladavanje specijalističkih vještina. pravne probleme.. integracije DOP-a u analize rizika i sveukupnu poslovnu strategiju. DOP je. Udio privatnog sektora u ukupnoj zaposlenosti povećao se sa 66. 2006. Kako su primijetili poznati istraživači i praktičari DOP-a. bez promocije odgovorne potrošnje. Nedostatak takvih praksi uvjetovan je slabošću vanjskih motivirajućih čimbenika. i to posebice menadžerskog kadra i specijalizirane radne snage. Glavna je dobit društveno odgovornog poslovanja reputacija i diferenciranje poduzeća i robnih marki. premda postoji potencijal njihovog većeg značaja u budućnosti. Mnogo slabije razvijene i manje česte prakse DOP-a nalazimo u područjima korporativnog upravljanja. ciljanih stranih jezika te timskog rada za cjelokupnu radnu snagu. Istovremeno. koje se primarno bave osnovnim kršenjima potrošačkih prava poput monopolističkog određivanja cijena. posebice u svjetlu dominantnih negativnih društvenih stavova o korumpiranosti i bešćutnosti hrvatskog poslovnog sektora. Državne intervencije i vlasništvo i dalje su značajne. a najčešća kratica je ‘DOP’. Hrvatsko gospodarstvo obilježava prevaga mikro poduzeća po brojnosti te primat manjine velikih poduzeća u dohodovnoj strukturi. na 68% u 2005. u privatnom stranom ili domaćem vlasništvu. Takvo shvaćanje društvene odgovornosti uvjetovano je slabošću nadzornih mehanizama poput inspekcijskih službi i pravosuđa. izravno je povezana s deficitom takve radne snage na tržištu rada te nedostatne prilagođenosti formalnog obrazovanja potrebama gospodarstva. Raširenost ulaganja u edukaciju zaposlenika.).

.772. mil. % INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA.4 2005.249 zaposlenih) i 6. EUR BRUTO INOZEMNI DUG. relativno visoka stopa nezaposlenosti i ograničeno tržište poslova predstavljaju jedan od najvažnijih ekonomskih problema.4 25. stopa rasta u % POTROŠAČKE CIJENE – inflacija% PROMET U TRGOVINI NA MALO. HRK 2004. (Izvod iz ekonomskih pokazatelja HGK).915.022.1 85.3 3. USD TEKUĆI RAČUN PLATNE BILANCE.6 4 173 1. godini povećan je na predviđenih 47% prosjeka EU – 25 (pokazatelj kupovne mnoći). realne stope rasta.biznet.031216 8.268.576.6 7. 2006:24). stopa rasta u % PROSJEČNI SREDNJI TEČAJ HRK/EUR. istraživanje radne snage pokazuje nešto nižu realnu stopu nezaposlenosti od 12.3 22.5 7.) Pokazatelji za Hrvatsku Ukupna površina.7%.0 4. Tablica 2: Odabrani ekonomski pokazatelji hrvatskog gospodarstva (prilagođeno temeljem podataka Hrvatske gospodarske komore.3 5.409. USD SALDO TRGOVINSKE RAZMJENE. ‘000 Aktivno stanovništvo BDP. s 63% radne snage u rastućim uslužnim djelatnostima. 87 661 4 442 1729 312 38. mil. Hrvatska sve više svjedoči o trendovima u razvijenim društvima. godini na 9.659 poduzeća uključuje 1.654. Iako se stopa zaposlenosti u Hrvatskoj konstantno povećava od 2001. http://hgk.5 3.1 7.1 4. realne stope rasta u % NETO PLAĆA.7 28.625. 2006. travnja 2007. km2 Ukupno stanovništvo.787.8% iz 2004. mil.4 -9.3 15 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA .UVOZ.753. u HRK BROJ ZAPOSLENIH STOPA NEZAPOSLENOSTI % DEVIZNI PRIHOD OD TURIZMA.9 7. USD) BDP po stanovniku.4 1.7 80.5 16. a stopa nezaposlenosti mladih iznosi visokih 30% (Europska komisija. dok preostalih 9.019 velikih (s 250 i više zaposlenih).3%. mil.mikro. HRK Ukupni suficit/ deficit. Strukturom radne snage. tekuće cijene (mil.5 1.1 8.645.789. 87 661 4 439 1. mil. u odnosu na 3.2 3. Rast BDP-a u 2005.949959 8.9 35.560.8 106. USD CIJENE.5 8.583. mil. 2.9% u srpnju 2005. travnja 2007.726. na 15. mil.990.3 2.488. aktivno je bilo 359 javnih poduzeća2.997. Prosječni prihod po glavi stanovnika u 2005. Direktor Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore. godine. 87 661 4 441 1759 492 42. USD DRŽAVNI PRORAČUN Ukupni prihodi.112.664 USD u 2006.1 4 603 1467 876 16.370.).8 -2.9 -4. 2 Ruđer Friganović. HRK INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA U RH. Dok je službena stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj najviša među zemljama centralne i istočne Europe.719.097.49 zaposlenih).1 2.400047 5. Po glavi stanovnika BDP se povećao s 8.7 7.3 -11.174. Osim toga.1 95.261.2 2006. Iako je službena stopa nezaposlenosti smanjena s 16.466.8 4. 4.3 9. mil. mil.9 -3. USD GROSS EXTERNAL DEBT.2 2. PROSJEČNI SREDNJI TEČAJ HRK/USD TRGOVNSKA RAZMJENA.6 96.6 18.4 4.030 USD u 2004.841. USD TRGOVINSKA RAZMJENA.3 21.7 -1.839170 10.hr/hgk/fileovi/9517.poduzeća s manje od 10 zaposlenih.2 -8.0 6.560. USD BDP.IZVOZ. godine.5 2.509 35.8 4 376 1420 574 17.6 108.540.235.030. godini iznosio je 4.xls.376.495680 6.634 18.9 -2.0 -3. mil.664.520 srednjih ( 50 .446.780.120 malih poduzeća (11 . 31% u ne-poljoprivrednim djelatnostima i 6% u poljoprivrednim djelatnostima (UNDP.3%.7% u srpnju 2006. stopa dugotrajne nezaposlenosti iznosi 7.322849 5.882.756.901.

2006). elektroenergetike. a neka druga podregulirana. 2007. Pritom treba imati na umu da ubrzanu prilagodbu pravnoj stečevini EU prati kroničan problem učinkovitog praćenja i konzistentne primjene niza postojećih zakona. kojega podržavaju i strože kazne. radnih odnosa i zaštite na radu.inspektorat. premda ih zakon na to obvezuje (Grčar i Mateljić. Analitičari i praktičari se slažu kako su neka područja preregulirana. pa čak i korporativna davanja. treba napomenuti da velikom broju hrvatskih kompanija. Uzmemo li pak u obzir činjenicu da je jedan od ključnih elemenata definicije DOP-a „aktivnost preko zakonskih odredbi“. još uvijek predstavlja problem ispunjavanje postojećih zakonskih obveza.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA ▪ PRAVNI OKVIR ZA RAZVOJ DOP-A U Hrvatskoj ne postoje zakoni koji se eksplicite odnose na društveno odgovorno poslovanje. bez obzira na veličinu. zaštitu okoliša. te reformirano 2004. javnu nabavu. catering. postoji niz zakona relevantnih za različite aspekte DOP-a. Istom je prilikom povećan broj inspektora na 50. a uključuje sljedeće djelatnosti: trgovinu. uključujući privatizaciju i pitanja korporativnih upravljanja. To je tijelo osnovano 1997. rudarstva i posuda pod tlakom. Unatoč izostanku jedinstvenog pravnog okvira za DOP. uključuje predlaganje i procjenu zakonskih promjena te provođene specifičnih inspekcija u poduzećima kako bi se utvrdilo poštivanje zakonskih odredbi. odnose s radnicima i pitanja sigurnosti na radu. Nadzor radnih i tržišnih odnosa i dalje predstavlja ključna područja na kojima se očekuju poboljšanja prema zadnjem Izvještaju o napretku Europske komisije. kada su se objedinile razne inspekcijske službe. nadzor obrta i kontrolu kvalitete uvezenih i domaćih proizvoda. koje su dotada bile pod jurisdikcijom četiri ministarstva.. U tom je kontekstu jačanje kapaciteta Državnog inspektorata od iznimne važnosti.). 2007: 13) 16 .hr) 3 Ovo ilustriramo podatkom kako od 238 javnih dioničkih društava njih 108 nije predalo financijsko izvješće Upravnom odboru Zagrebačke burze.. (www. ako govorimo o pravnom i policy okruženju relevantnom za društveno odgovorne poslovne prakse (Stubbs et al. što je u prvom redu uzrokovano nedostacima u pravosudnoj reformi te nedovoljnim kapacitetima javne uprave (European Commission. Proširen mandat.

Promocija DOP-a u Hrvatskoj: Inicijative i sudionici 17 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA .

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 18 .

HR PSOR je surađivao s poslovnim tjednikom Privredni vjesnik na izradi godišnjeg specijaliziranog izdanja „Održivi razvoj“ koji je predstavljao ključne inicijative poslovnog sektora na području DOP-a i održivog razvoja. dok je komplementarna uloga nevladinih organizacija i sindikata kao „kontrolora korporativne neodgovornosti“ puno manje sustavna. akademske zajednice. organizacija radionice o korupciji u poslovnom sektoru s UNIDO-m. tržišno utemeljen sustavan pristup. HR PSOR je važan predstavnik interesa poslovnog sektora u konzultativnim procesima s nacionalnom i lokalnim vlastima o pitanjima održivog razvoja. gotovo tri godine nakon prve nacionalne konferencije o DOP-u Agenda 2005. Grupa hrvatskih poduzeća i nevladinih organizacija osnovala ga je prije deset godina (1997. Ovdje donosimo samo osnovne informacije o trenutnim naporima poslovnih udruženja. prema riječima izvršne direktorice. zajednički projekt sa Zajednicom za DOP HGK-a. međunarodnih agencija. te uslijed manjkavosti prijenosa znanja i podupirućih mehanizama dostupnih malim i srednjim poduzećima. Slijedi prikaz ključnih organizacija uključenih u promociju i pružanje stručne pomoći kompanijama zainteresiranima za izgradnju ili proširivanje svojih društveno odgovornih praksi. itd. medija. nedovoljno shvaćen i poduprt od strane vlasti. Vertikalne interakcije zaostaju za horizontalnima.) Od 1997. uključujući projekte eko-učinkovitosti i izvještavanja o održivosti. koncept društveno odgovornog poslovanja postao je dovoljno važan kako bi potaknuo suradnju između poduzeća. prvenstveno poslovnih i nevladinih aktera pridonose povjerenju i učenju. što je rezultiralo udruživanjem koje potiče horizontalnu razmjenu najboljih upravljačkih praksi i redovno javno objavljivanje nefinancijskih podataka na temelju kojih se može procijeniti doprinos kompanija održivom razvoju.. do 2006. HR PSOR-a djeluje kao katalizator razmjene najboljih praksi u različitim područjima DOP-a i održivog razvoja. stručnih organizacija. godine HR PSOR aktivno promiče društveno odgovorno poslovanje (prijevod GRI smjernica. a uz članstvo od 34 poduzeća djeluje kao nacionalna organizacija Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (WBCSD). godinu priprema se u 19 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . organizacija civilnog društva i drugih stručnih organizacija. zagovarajući učinkovit. poticaja i sankcija.. Osim toga. izrade hrvatskog indeksa odgovornog poslovanja i održivosti. Proteklih je deset godina primarni je fokus bio na zaštiti okoliša (eko-učinkovitost). civilnog društva i sindikata. Izdanje za 2007.) kao neprofitnu organizaciju.▪ PROMOCIJA DOP-A U HRVATSKOJ: INICIJATIVE I SUDIONICI U proljeće 2007. uvelike uslijed nedostatka specifičnih vladinih politika. Horizontalne interakcije između različitih. ▪ POSLOVNA UDRUŽENJA Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR). vlade. vodeće je poslovno udruženje koje promiče održivi razvoj među poslovnim sektorom. a od 2004. koji je.

jedinstvenosti i kvaliteti svojih proizvoda. (www.nordicchamber. Zagrebačka burza i Hanfa namjeravaju pripremiti godišnje izvješće o korporativnom upravljanju.hr. organizirana u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu i Splitu. Cilj je koordinacije olakšati zajedničko pozicioniranje. oni i unutar ove organizacije sve više dobivaju na važnosti. perspektivi Hrvatske u svjetlu CRT načela moralnog kapitalizma. Tom prilikom osnovan je i CRT Klub Hrvatske. usmjerena je na izgradnju profesionalnog samopouzdanja i kompetencija hrvatskih menadžera.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 20 suradnji s poslovnim tjednikom Lider.croma. Svrha Zajednice je logistička podrška i veći programski fokus HGK-a za DOP. koje će sintetizirati izvještaje pojedinih kompanija. u suradnji s HR PSOR-om. godine. CROMA kroz edukaciju i izdavačke aktivnosti naglasak stavlja na edukaciju menadžera o područjima kao što je poslovna etika. godine.zse. od spajanja s Varaždinskom burzom u siječnju 2007. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je najsnažnija dobrovoljna poslovna udruga u Hrvatskoj i jedina poslovna udruga predstavljena u nacionalnom tripartitnom tijelu za socijalni dijalog. (2) Pridonijeti stvaranju poticajnog okruženja za društveno odgovorno poslovanje s obzirom na djelatnosti HGK-a kao cjeline. Hrvatska udruga banaka (HUB) je u suradnji s UNDP-em osmislila i provodi prvi sektorski projekt društveno odgovornog poslovanja zasnovan na uključivanju zaposlenika u zajednici. zagovaranje i lobiranje vladinih tijela o pitanjima zakonodavstva vezanog za zaštitu okoliša.hr ). (5) Promicati koncept i hrvatske primjere društveno odgovornog poslovanja u stručnoj i široj javnosti te time pridonijeti prepoznavanju uloge poslovnog sektora kao nositelja pozitivnih promjena u hrvatskom gospodarstvu i društvu. održane u prosincu 2004. godine organizirali su prvi seminar o menadžerskoj etici. (www. naručili su prvo i još uvijek jedino istraživanje o stavovima i praksi menadžera o poslovnoj etici te promovirali vlastiti Etički kodeks za menadžere i poduzetnike. usmjerenim na promociju i poboljšanje društveno odgovornog poslovanja. godine. Premda joj DOP i održivi razvoj nisu središnje područje interesa.. Udruženje hrvatskih proizvođača cementa usvojilo je Povelju o održivom razvoju i sprema se predstaviti inicijativu temeljenu na Inicijativi održivog cementa Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj.. te razvoj etičkih kodeksa za svaku industrijsku granu (etički kodeks IKT industrije je u pripremi) kao i stvaranje sektorskih planova aktivnosti. u prvom redu usmjerenih na uključivanje DOP-a u razne podsektore unutar HUP-a. sadrži i nekoliko aktivnosti vezanih za DOP.hr). s poveznicom na početnoj stranici. (www. čemu svjedoči nedavno održana edukacija o korporacijskom upravljanju za članove nadzornih odbora poduzeća. inicijativa pridonosi vidljivosti malih domaćih proizvođača. jedina burza u Hrvatskoj) promovira Kodeks korporativnog upravljanja. državnih institucija. Ta se priznanja dodjeljuju kompanijama koje prednjače u inovativnosti. koji je predstavljen u travnju 2007. nakon razdoblja upoznavanja i interne reorganizacije praksi korporativnog izvještavanja. (www. dok Plan aktivnosti za 2007. HR PSOR izdaje vlastiti tromjesečnik „Gospodarstvo i održivost“ koji je dostupan i na web stranici www. (3) Pružiti djelatnu potporu pojedinačnim i zajedničkim inicijativama članica HGK-a. U ožujku 2007. Ovaj projekt uključuje razvoj metodologije izrade indeksa prilagođene hrvatskim uvjetima. Kodeks je dostupan na www. Time HUB sve aktivnije djeluje kao inicijator aktivnosti vezanih uz DOP bankarskog sektora.org) . 1993. godine. što potvrđuje i osnivanje Koordinacije za održivi razvoj 2006. Od travnja 2005. (4) Poticati razmjenu dobre prakse društveno odgovornog poslovanje te time utjecati na kvalitetu društveno odgovornog poslovanja i brojnost tvrtki koje ga prakticiraju.hup..amcham. Kodeks predstavlja niz dobrovoljnih smjernica. (www. borbe protiv korupcije i okoliša. Premda DOP ne predstavlja prioritetno područje. (www. kojeg nadopunjuje detaljan upitnik za javna dionička društva o njihovim upravljačkim strukturama i praksama. Britansko-hrvatska poslovna mreža) sve češće u svoje redovne aktivnosti uključuju teme vezane uz DOP.. Prvi veliki projekt „Hrvatski indeks odgovornog poslovanja i održivosti“ upravo se provodi u partnerstvu s HR PSOR-om.hr) Zagrebačka burza (osnovana 1991. Koordinacija ima status jednoga od tri strateška projekta HUP-a. godine kao udruženje poduzeća koja zagovaraju društveno odgovorne poslovne prakse u Hrvatskoj. Nordijska gospodarska komora.hr. Pretpostavlja se da će prvi učinci Kodeksa na razinu transparentnosti javnih dioničkih društava postati vidljivi tijekom 2008. stručnih organizacija te medija.hr/wps/portal/ZajednicaZaDOP) Dio godišnje ceremonije dodjele Zlatne kune čini i dodjela priznanja „Hrvatska kvaliteta“ i „Hrvatski proizvod“ Centra za kvalitetu HGK-a. uz financijsku podršku AED-a i UNDP-a. a 1997. trenutačno broji 87 članova i svoje aktivnosti objavljuje na posebnom dijelu web stranice HGK-a. stavljajući poseban naglasak na pitanja poput inovacija. Premda ova priznanja nisu izravno vezana za DOP.bcbn. osnovana 1990. Zajednica je započela s radom 2006. Ciljevi Zajednice za DOP su: (1) Povećati razumijevanje važnosti društveno odgovornog poslovanja i opseg znanja o njemu u kontekstu procesa pridruživanja EU-u i povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. čiji proizvodi u velikom broju slučajeva ne zagađuju okoliš.hr) Hrvatska udruga menadžera (HUM-CROMA).hgk. uz mentorstvo britanske organizacije Business in the Community. drugih poslovnih udruga.hrpsor. HUM-CROMA je u partnerstvu s Varaždinskom županijom i Caux Round Table (CRT) organizirala dvodnevni simpozij “Moralni kapitalizam – zašto ne?“. a formuliran u partnerstvu s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga (Hanfa). HUM-CROMA je jedno od prvih poslovnih udruženja koje se bavilo pitanjima poslovne etike. Zaposlenici devet vodećih banaka u Hrvatskoj razvili su i u osam gradova u Hrvatskoj provode besplatne radionice za građane o upravljanju osobnim financijama. Zajednica za društveno odgovorno poslovanje Hrvatske gospodarske komore osnovana je 2005. Na simpoziju se raspravljalo o prijedlogu prvog hrvatskog Kodeksa korporativnog upravljanja iz aspekta društvene odgovornosti poduzeća i uloge menadžmenta. Inozemna trgovinska udruženja u Hrvatskoj (Američka gospodarska komora. Indeks bi trebao nadopuniti i utjecati na kriterije dodjele najprestižnije hrvatske poslovne nagrade “Zlatne kune”. a slijedom preporuka s prve nacionalne konferencije o DOP-u.

Forum je okupio 100 predstavnika Vladinog i korporativnog sektora iz 12 zemalja koji su raspravljali o budućim nacionalnim programima razvoja DOP-a. Projekt je osmišljen u partnerstvu s MAP Savjetovanja i uz financijsku podršku zaklade Charles S.hr) 21 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . mingorp. te uspostavljanje nacionalnih nagrada za DOP s adekvatnom medijskom pažnjom. koje financira Vlada. Sedma konferencija o kvaliteti u Hrvatskoj održana je u svibnju 2006. Mađarskoj i Češkoj. i lipnju 2007. organizirao je dva ciklusa edukacije hrvatskih procjenitelja u prosincu 2006.cro-cpc.▪ STRUČNE I SAVJETODAVNE ORGANIZACIJE Hrvatski centar za čistiju proizvodnju je stručna neprofitna organizacija osnovana 2000. Provode se u suradnji s drugim poslovnim udruženjima i zainteresiranim kompanijama. većinom putem bilateralnih projekata UNIDO-a i hrvatske Vlade te u suradnji s drugim europskim organizacijama poput Regionalnog centra za čistiju proizvodnju i nacionalnim centrima za čistiju proizvodnju u Slovačkoj. raspravljala o etičkim i poslovnim kodeksima. Mott i UNDP-a. Promocija DOP-a nije eksplicite vezana na druge strateške teme poput poduzetničke klime. Svjetsku banku i GEF. UPS je glavni organizator prvoga ciklusa od pet edukativnih modula o DOP-u: DOP i poslovna etika.kvaliteta. (www. Vlada daje izvjesnu podršku pitanjima korporacijskog upravljanja i transparentnosti.. To je sveobuhvatan strateški dokument koji služi kao temelj za razvoj specifičnih nacionalnih strategija te programiranje predpristupnih fondova.. godine kvaliteti i zajednici održala se specijalna radionica o DOP-u u suradnji s UNDP-em.-06. ulaganje u zajednicu i izvještavanje. koji je uključio procjenu razvijenosti DOP-a i stvaranje prilika za Vladine potpore te praktičniju komponentnu pružanja tehničke pomoći za četiri srednje velika poduzeća putem Hrvatskog centra za čistiju proizvodnju. (www. zasad se ne vide učinci projekta na stvaranje Vladinog programa potpore razvoju DOP-a. DOP se spominje u Nacionalnom strateškom okviru za razvoj 2006. Socijalna kohezija i socijalna pravda. Istovremeno. društvena ulaganja). Web stranica HDK-a je jedini vjerodostojan izvor informacija o broju ISO certifikacija temeljem podataka koje dostavljaju agencije za certificiranje. ali ti su napori nesustavni. transporta i energije ili prostora. osim službeno podržanog prijedloga za osnivanje regionalnog resursnog centra za DOP u Hrvatskoj. Potpisivanje Profesionalnog etičkog kodeksa za konzultante i osnovni trening o poslovnoj etici predstavljaju uvjet za članstvo. U sklopu konferencija 2007. i pilot faze od ožujka do svibnja 2007. okolišnom računovodstvu i odnedavno DOP-u (ljudska prava. Od 2001. provodilo regionalni projekt „Razvitak DOP-a u Republici Hrvatskoj“. okoliš i održivi razvoj. na temu čistije proizvodnje. moduli su postali dio redovitih edukativnih aktivnosti UPS-a u sljedeće dvije godine. godine Regionalnim forumom za DOP u sektoru malog i srednjeg poduzetništva u središnjoj i istočnoj Europi. Osim toga. okoliša i regionalnog razvitka. a namjera UPS-a je postati licencirani partner EFQM-a u Hrvatskoj. (www.. stranica je i vrijedan resurs s člancima praktičara i studijama slučaja o upravljanju kvalitetom.hr) Udruga poslovnih savjetnika (UPS-AMC) je profesionalno udruženje poslovnih savjetnika koje promovira profesionalnu etiku kao ključnu kompetenciju poslovnih savjetnika. sa sloganom „Kvaliteta i održivi razvoj“ i predstavila je nekoliko globalnih DOP inicijativa. koji je pripremio Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a. (www. prirode. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. velikim i srednjim poduzećima. uz Hrvatsku narodnu banku za obnovu i razvitak. ima 85 korporativnih i 200-tinjak individualnih članova te služi kao glavni katalizator razmjene znanja i informacija o upravljanju kvalitetom. UPS je također ključni promotor EFQM modela izvrsnosti u Hrvatskoj. godine. ups-amc. donijela izjavu o društveno odgovornom poslovanju te razmjeni najboljih praski unutar i izvan organizacije.net/index.strategija. Ministarstvo je također službeni partner UNDP-u u provođenju projekta društveno odgovornog poslovanja te je partner u projektu „Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj”. rada i poduzetništva je u partnerstvu s UNIDO-m od 2004. kao jedan od načina osiguravanja socijalne kohezije. koja pruža tehničku pomoć uglavnom besplatno ili po nižim cijenama. Promocija DOP-a navodi se kao jedan od šest vladinih ciljeva u ovom strateškom području i uključuje aktivnosti formuliranja Vladinih smjernica i preporuka kompanijama za uspostavljanje transparentnih korporacijskih natječaja za programe koje preporučuju stručna državna tijela.-2013. (www. postoji nekoliko programa i projekata vezanih uz razvoj DOP-a. energetske učinkovitosti.org) Hrvatsko društvo za kvalitetu (HDK) osnovano 1993.hr) Slijedi prikaz Vladinih aktivnosti i struktura koji su neizravno vezani uz stvaranje poticajnog institucionalnog i društvenog okruženja za DOP: Ministarstvo gospodarstva. Nakon treninga za trenere koji je održan u listopadu 2006. Hrvatsko društvo za kvalitetu objavljuje svoje tromjesečno glasilo. godine. radni odnosi. DOP se vrlo općenito spominje u Poglavlju 4. radna okolina. Ipak. Projekt je završio u ožujku 2006. kao dijela buduće suradnje s UNIDO-m..htm) ▪ VLADINE INSTITUCIJE I JAVNE AGENCIJE Ne postoji određena organizacijska jedinica unutar strukture državne vlasti u Hrvatskoj koja bi bila odgovorna za osnaživanje DOP-a. pripremama za ISO 14001.

promociju DOP-a u sedam sjevernohrvatskih županija koju je proveo Centar za civilne inicijative (2005. Način dodjele sredstava Fonda je kombinacija javnih natječaja i investicijskih ugovora. Proračun Fonda za 2007. te nekoliko projekta koji su se razvili nakon tog putovanja. subvencije. prikupljanje informacija o pravima potrošača i njihovim kršenjima. godine kao autonomni javni fond koji se primarno financira iz Vladinih izvora od sredstava za zaštitu okoliša koje u obliku obveznih davanja imaju određene skupine djelatnosti (prijevoznici.-07. Još jedan izazov predstavlja nedostatak sveobuhvatne nacionalne baze podataka o broju različitih certifikata. (www.aed. Također je odgovaran za osnivanje potrošačkih savjetodavnih službi. Kredit pokriva maksimum 150 000 USD i 50% troškova projektne dokumentacije.hzn. Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i njezini partneri koji provode programe bili su među predvodnicima u uvođenju koncepta i terminologije vezane uz DOP u Hrvatskoj. godine. godine. (www.o. USAID je financirao studijsko putovanje praktičara DOP-a iz svih sektora iz Hrvatske u Veliku Britaniju.hr) Ministarstvo zaštite okoliša. mzopu. koji je dosad.fzoeu. 10 kompanija (popis za 2005. dostupno je na www. a putem . Jednu od prvih sveobuhvatnih studija o DOP-u u Hrvatskoj naručila je Akademija za edukaciju i razvoj. i minimalnim iznosom kredita od 13 500 eura. prostornog uređenja i graditeljstva je član Svjetske mreže znaka zaštite okoliša i dodjeljuje priznanje “Prijatelj okoliša”. sindikata i Vlade. Putem CroNGO programa. uključujući i savjetovanje o dobrom upravljanju kojeg je organizirao MAP Savjetovanja d.). godine s mandatom koordiniranja i pružanja stručne pomoći nacionalnom tripartitnom tijelu za socijalni dijalog – Gospodarsko-socijalnom vijeću – koje okuplja po šest predstavnika poslodavaca. između ostalih integrirao ISO 9000 i ISO 14000. Također je financirala dva projekta vezana uz DOP . godine. (www. (www. uključujući i nagradu za „društveno odgovornu kompaniju“.hr) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osnovala je Vlada RH 2004. HZN sudjeluje u regionalnim konzultativnim procesima za razvoj ISO 26000. Prema dostupnim informacijama. energetskom učinkovitošću i drugim aspektima održivog razvoja. s godišnjom kamatnom stopom od 4% do 6%.o. stručnu podršku Nacionalnom savjetu za zaštitu potrošača te upravljanje CARDS projektima koji se bave zaštitom potrošača. Regionalna gospodarsko-socijalna vijeća osnovana su na razini 21 županije.hr) ▪ MEĐUNARODNE RAZVOJNE ORGANIZACIJE Većina spomenutih hrvatskih organizacija i institucija svoje aktivnosti provodi u izravnom partnerstvu s međunarodnim agencijama i stranim razvojnim nevladinim organizacijama. sukladno Pravilniku o znaku zaštite okoliša (NN 64/96. s mandatom pronalaženja konsenzusa o svim pravnim kao i pitanjima vezanim uz različite politike koje se tiču interesa zaposlenika i poslodavaca u kontekstu kolektivnog pregovaranja te Vladinih strategija i politika. (www. Prema web stranicama Ministarstva. obrte. Novi program kreditiranja za pripremu projekata obnovljivih izvora energije predstavljen je 2007. osnovan u rujnu 2001. financijske potpore i donacije – kompanijama i neprofitnim organizacijama koje se bave tehnološkim inovacijama ili projektima za poboljšano upravljanje otpadom.hr).UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 22 U sklopu Ministarstva djeluje i poseban Odjel za zaštitu potrošača unutar Uprave za trgovinu i unutarnje tržište. Integracija normi predstavlja izazovan zadatak u hrvatskom procesu pridruživanja. Izdavanje tih kredita još uvijek ovisi o usvajanju paketa Vladinih uredbi koje se odnose na obnovljive izvore energije. uz kamatnu stopu od 4% godišnje. industrijski zagađivači. energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije za tvrtke svih veličina. 2005.potrosac. koje je dalo osnovu za izradu nacionalnog kodeksa korporacijskog upravljanja 2007. Odjel priprema i nadzire izmjene zakona koji se tiču zaštite potrošača u kontekstu EU integracija.o. (drugo izdanje iz 2006.hr) Struktura Vlade RH uključuje i Ured za socijalno partnerstvo. što pokazuje i dosad integriranih svega 40% EU normi.). u ožujku 2006.).hr) Hrvatska banka za obnovu i razvitak ima program kreditiranja za projekte zaštite okoliša. lokalnu samoupravu. kao i transferima iz državnog proračuna. a financira se putem donacije GEF/IBRD-a. znak zaštite okoliša trenutno ima svega 12 proizvoda. proizvođači industrijskog otpada). na web stranicama Ministarstva). posebice u pogledu njihove dugoročne održivosti u kontekstu smanjivanja međunarodne podrške organizacijama civilnog društva. USAID je financijski podupro i istraživanje o korporativnom upravljanju u javnim poduzećima na burzi (Bajuk et al. nagrada je posljednji put dodijeljena 2004. u partnerstvu s Prince of Wales International Business Leaders Forum (IBLF) koji je već podržao slična zagovaračka istraživanja u drugim zemljama središnje i istočne Europe te s lokalnom konzultantskom kompanijom MAP Savjetovanja d. Istraživanje je provedeno 2003. kao dio programa podrške nevladinom sektoru u Hrvatskoj kojeg je financirao USAID.) te projekt izrade hrvatskog indeksa održivosti kojeg u partnerstvu provode HR PSOR i Zajednica za DOP Hrvatske gospodarske komore (2007. lokalnim samoupravama i nevladinim organizacijama. Ministarstvo dodjeljuje i godišnje nagrade za zaštitu okoliša tvrtkama. U listopadu 2004.mingorp. lokalnih proračuna. čistijom proizvodnjom. (www. zaštitom bioraznolikosti. partnerstava u zajednici i zaklada s ciljem umrežavanja. godinu je 120 000 eura.. Akademija za edukaciju i razvoj organizirala je u protekle dvije godine nekoliko edukativnih događanja na temu korporativne filantropije. suradnju uz stručnu podršku udrugama za zaštitu potrošača. GSV je osnovan temeljem Sporazuma svih strana. donacija i samofinanciranjem Fond daje financijsku podršku u četiri oblika – zajmovi.o.hr ) Hrvatski zavod za norme (HZN) je javni institut odgovoran za integraciju europskih i međunarodnih normi u Hrvatski sustav normiranja.hbor. socijalno-partnerstvo. Eksplicitan cilj ove studije bio je dati početne podatke za veću suradnju NVO-a s poslovnim sektorom.

što ukazuje na dodanu vrijednost UNDP-a u mobiliziranju kompanija za pitanja DOP-a. organizacija studenata ekonomije i menadžmenta AIESEC Hrvatska provodi intership projekt o DOP-u zbog povećanog interesa svojih članova. U ožujku 2007. godine kroz svoj program Poslovna partnerstva. političarima i javnim dužnosnicima koji su članovi nadzornih odbora. koji se održao u Torinu. UNDP je predstavio hrvatsku mrežu kompanija i drugih organizacija predanih poštivanju deset načela Global Compacta. godine. sve je veći broj predmeta o poslovnoj etici i DOP-u koji se slušaju kao obvezni ili izborni predmeti na dodiplomskim i postdiplomskim studijima javnih i privatnih fakulteta i poslovnih škola. uključujući tri javna ekonomska fakulteta u Zagrebu. Ekonomski fakultet Split i Hrvatska udruga menadžera i poduzetnika. HGK. www. Kazahstan i Rumunjska. godine UNDP Hrvatska je ušla u partnerstvo s Coca-Colom na projektu održivog razvoja zajednice. godine.. koji je naglasio potrebu za sustavnom naobrazbom članova nadzornih odbora u svjetlu brojnih medijskih popraćenih skandala koji su implicirali nedostatak nadzora nad financijskim operacijama nekolicine vodećih hrvatskih kompanija.projekta Poduzetna Hrvatska organizirao je i seriju regionalnih prezentacija EFQM modela tijekom 2006. održali su niz besplatnih radionica o upravljanju osobnim financijama za 300-tinjak građana. U sklopu svog prvog projekta usmjerenog na razvoj društveno odgovornog poslovanja koji je financirala norveška vlada. UNDP Hrvatska provodi nekoliko projekata usmjerenih na promjenu korporativnih praksi i stvaranje poticajnog financijskog okruženja za energetsku učinkovitost (www. Međunarodnom organizacijom rada i Međunarodnim forumom poslovnih lidera (IBLF). zaposlenici šest banaka. uključujući i Hrvatsku banku za obnovu i razvitak. educirati građane kako bolje upravljati osobnim financijama. njih oko 60% nisu članovi ni HRPSOR-a ni Zajednice za DOP. Global Environmental Fund. 2005. uz izvanrednu medijsku pokrivenost te nazočnost najviših vladinih dužnosnika. Tijekom ovog istraživanja identificirali smo pet različitih institucija višeg obrazovanja koje nude poslovnu etiku i/ili DOP. podupire inicijative koje doprinose stvaranju povoljnog okruženja za DOP te nova partnerstva usmjerena na razvoj poduzetništva. 2006. a zajednički ga organiziraju Ekonomski fakultet Zagreb. – potrebom za lakim pronalaženjem informacija o DOP-u. U prilagodbi priručnika bili su uključeni stručnjaci i praktičari iz raznih područja DOP-a koji su davali smjernice vezane uz hrvatski kontekst te primjere najboljih hrvatskih praksi. poboljšavanje standarda korporativnih praksi i promociju održivog razvoja i investiranje u nerazvijene regije u Hrvatskoj. kako bi se poduprlo prihvaćanje poslovnih praksi usmjerenih na očuvanje bioraznolikosti u tim kompanijama. U pilot fazi projekta u Zagrebu financijski stručnjaci. Svjetsku banku i Međunarodnu banku za obnovu i razvitak. Unutar drugog programskog područja Upravljanje okolišem. 2007. promjenu negativnih učinaka industrije na okoliš i zaštitu bioraznolikosti. Nadalje. Turska. u trajanju od ukupno 60 sati podijeljenih u pet modula. UNDP i Hrvatska udruga banaka inicirali su partnerski projekt čiji cilj je pomoći. Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP Hrvatska) od 2004. Oba partnerska projekta jedni su od prvih na taj način osmišljenih primjera uspostavljanja suradnje između poslovnog sektora i organizacija u zajednici na rješavanju specifičnih pitanja od zajedničkog interesa. koji se fokusira na zaštitu vodenih resursa i promociju održivog turizma u poslijeratnom području uz rijeku Gacku. Projekt je inače dio regionalne partnerske inicijative između UNDP-a i Coca-Cole. a pilot-zemlje u kojima se provodi su Hrvatska. kojeg je prvotno izdala britanska organizacija Business in the Community (Eterović et al. UNDP je u suradnji s međunarodnom organizacijom rada organizirao seminar o DOP-u za grupu od 35 hrvatskih konzultanata i menadžera. Na dodiplomskim studijima predmeti se nude u Zagrebu i Splitu. Županijska komora Otočac je glavni lokalni partner u ovom projektu.undp. 23 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . u Italiji. Tečaj je namijenjen poslovnim ljudima.energetska-efikasnost. UNDP je 2005. ▪ AKADEMSKA ZAJEDNICA: ISTRAŽIVANJA I EDUKACIJA Premda još uvijek nema cjelovitog akademskog programa fokusiranog na DOP ili održivi razvoj. odgovorio je na jednu od ključnih potreba identificiranih na nacionalnoj konferenciji o DOP-u u prosincu 2004. U ljeto 2005. Splitu i Osijeku i dvije privatne škole u Zagrebu. Seminar je osmišljen i proveden u suradnji sa System Staff Collegeom Ujedinjenih naroda (UNSSC). a na postdiplomskim u Zagrebu i Osijeku.hr). Važan praktičan tečaj Korporativno upravljanje za članove nadzornih odbora najavljen je u ožujku 2007.drustvena-odgovornost.-07. Projekti se provode u bliskoj suradnji s nekoliko Vladinih institucija. UNDP sustavno podupirao sve važne programe i organizacije vezane uz društveno odgovorno poslovanje. DOP se tako uvodi u formalnu edukaciju budućih menadžera i ekonomista. Kroz navedeni je DOP projekt. Od prvih 61 članica Global Compacta iz poslovnog sektora. godine. a prvi se održao u razdoblju od svibnja do rujna 2007. Internet portal o DOP-u. Rezultati su nove kreditne linije za projekte energetske učinkovitosti hrvatskih kompanija. proširivši projekt na devet banaka i osam gradova u kojima se provode radionice. poljoprivredi i ribarstvu na Jadranu.undp. Trenutačni projekt COAST (OBALA) usmjeren je na kompanije u turizmu. godine izdao hrvatskim uvjetima prilagođen priručnik Časno do pobjede. tj.). Najavu tečaja popratilo je snažno medijsko zanimanje i podrška premijera. Nakon uspješnih rezultata pilot faze.hr. HUB je radionice uvrstio u dio svojih redovnih aktivnosti. uključujući i onaj o poslovnoj strategiji i DOP-u te korporativnom izvještavanju i reviziji. kojeg je UNDP postavio 2006.

Tijekom 2003. Darko Tipurić. dr. Odraz je organizirao jedan od prvih okruglih stolova o DOP-u u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Rezultati ankete citiraju se i u nekolicini godišnjih izvještaja kompanija koje su obuhvaćene istraživanjem. Ekonomski institutu Zagreb bio je glavni organizator prve Nacionalne konferencije o DOP-u Agenda 2005. koja prati učinke međunarodnih financijskih institucija. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (korporativno upravljanje). priprema novosti za specijaliziranu emisiju na javnoj televiziji o pravima potrošača. Maja Vehovec. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu. koordiniranih projekata monitoringa. (www.hr) Zajednica udruga za zaštitu potrošača je nacionalna mreža sedam regionalnih udruga potrošača koja organizira edukaciju potrošača. Kampanja je mobilizirala širok spektar organizacija za zaštitu okoliša.-04. (www. Ekonomski institut Zagreb. .ekokvarner. godine. izradio i studiju slučaja o izvještavanju o različitim aspektima DOP-a na internetskim stranicama deset vodećih hrvatskih kompanija. Zelena akcija je članica Zelenog foruma. sc. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (organizacijske mreže i DOP).efst. sc. Branka Mraović.. dr. izdaje informativne letke i vodiče za potrošače te ulazi u zagovaračke projekte i sudbene procese (najvidljivija akcija bila je usmjerena na T-Com). Nikša Alfirević. dr. Sveukupno je fokus organizacija civilnog društva na DOP razmjerno slab zbog nedostatka kontinuiranih. na osnovi izvješća samih kompanija o upotrebi GMO-a. Borna Bebek.hr 24 DOP. organizira multisektorske seminare o održivom razvoju i DOP-u za NVO-e. Domagoj Hruška. stručnjaka i građana. koje je osnovano 2003. građanske inicijative i mala i srednja poduzeća. Druga skupina promovira i daje modele međusektorskih partnerstava. izvještavanje o održivosti). Paul Stubbs. Ekonomski fakultet u Zagrebu (korporativno upravljanje kao primarni fokus) i Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZŠEM). provodi projekt Zeleni telefon zadnjih 15 godina. sc. sc. (www. korporativne filantropije i investicija u zajednicu te je sklonija izravnom angažiranju u inicijativama vezanima uz 4 Istraživači koji su obavili radove o DOP-u su Dr. najvidljivija organizacija za zaštitu okoliša. poput Hrvatske ili Litve koja su predstavljena na konferenciji održanoj u svibnju 2007. godine nakon. sa snažnim fokusom na prezentacije recentnih istraživanja o DOP-u iz tranzicijskih zemalja. ali je zbog nedostatka organizacijskih kapaciteta projekt zaustavljen. koje čine više od 80% tržišta kapitala i 66% prometa na hrvatskim burzama.com (prakse izvještavanja o održivosti)). Mislav Ante Omazić. dr. mr. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. ali ipak sve većem broju istraživanja domaćih autora4 o DOP-u uključuju Ekonomski institut Zagreb (korporativno upravljanje.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Ključne akademske istraživačke institucije koje su doprinijele umjerenom. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (korporativno upravljanje). dr. čemu slijede zagovaračke akcije spram lokalnih vlasti i kompanija. sc. na okoliš. Zajednica ima svog predstavnika u Vijeću za zaštitu potrošača. godine protestirao protiv INA-inih najnižih cijena za lošu kvalitetu benzina i zbog nedostatka transparentnosti u pregovaranju o nacionalnim energetskim projektima. a član je i Zajednice za DOP HGK-a. koalicije organizacija za zaštitu okoliša na jadranskoj obali. u suradnji s East-West Management Institute Inc. Otok znanja (korporativno upravljanje).odraz.pbwiki. sc. „bijele“ i „crne“ liste kompanija.hr) ODRAZ (akronim za ‘Održivi razvoj zajednice’) je profesionalizirana nevladina organizacija koja provodi istraživanja i pruža tehničku pomoć i edukaciju o zakladama u zajednici.zelena-akcija. Fakultet za socijalni rad Pravnog fakulteta u Zagrebu (povijest DOP-a u Hrvatskoj. Vladimir Cvijanović. korporativna filantropija).hr/eitconf/programm. Ekonomski fakultet Split organizira istraživačke konferencije Ekonomije u tranzicije svake dvije godine. ZŠEM provodi godišnju anketu o korporativnom upravljanju i DOP-u u vodećim hrvatskim kompanijama. putem kojeg građani mogu prijaviti probleme vezane uz okoliš u svojim zajednicama. mala nevladina organizacija s Krka bila je najvidljiviji zagovarač uspješne obustave investicijskog projekta regionalnog naftovoda Družba Adria. Ekonomski institut Zagreb (korporativno upravljanje). Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (poslovna etika i leadership). Prva skupina nadzire kompanije putem praćenja i javnog kritiziranja aktivnosti pojedinih kompanija ili lobiranjem za zakonodavne promjene koje bi regulirale ponašanje poslovnog sektora.hr) CERANEO je neprofitni think-tank koji je u sklopu CIVICUS istraživanja indeksa civilnog društva iz 2005. Znanstvena bibliografija svih autora dostupna je na https://bib.. osnovana 1990. dr. zahvaljujući i glasnoj potpori Katoličke crkve. koja je održana u prosincu 2004.php) Od 2004. U jesen 2004. koji bi služili kao vanjski poticaj za veću odgovornost kompanija. http:// paulstubbs. a inicirala je i formiranje Plavog foruma. Gojko Bežovan. usvajanja Zakona o zaštiti potrošača. u suradnji s CERANEO-m. sc. Eko-Kvarner je 2006. i uz financijsku podršku USAID-a. (http://www. (www. unutar šireg istraživačkog projekta o odnosima s investitorima.hr) Eko-Kvarner. Budući da su udruge za zaštitu potrošača fokusirane na osnovna prava potrošača vezana uz fer cijene za očekivanu kvalitetu proizvoda i usluga. ali koji zbog snažnog pritiska javnosti nije zadobio potporu stručnjaka u pitanjima potencijalnih rizika po okoliš. na zajedničkoj platformi regionalnih energetskih projekata. Zelena akcija je objavila „zelene“. kao dio njihovih napora u poboljšavanju strukture i sadržaja na svojim internetskim stranicama. u prvom redu Europske banke za obnovu i razvoj i Svjetske banke. Ekonomski institut Zagreb (poslovna etika). Najprisutnija su bila pitanja zaštite okoliša . nedostaju inicijative koje potiču društveno i okolišno osviještenu potrošnju. Projekt je primijenjene prirode. sc. Organizacija se aktivno umrežava sa slovenskim i talijanskim organizacijama za zaštitu okoliša. (www.zsem. Domagoj Račić. i dobiva značajnu medijsku pažnju što rezultira u nekolicini prezentacija unutar samih kompanija.irb. dr. sc. Svake godine u istraživanje je uključeno 40 ili više kompanija koje kotiraju na burzi i kompanija „javne prirode“ (komunalne usluge i značajne financijske institucije).potrosac. nacionalne mreže organizacija za zaštitu okoliša i aktivna članica srednjoeuropske organizacije CEE Bankwatch.hr) ▪ ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA Dvije su glavne skupine NVO-a u području DOP-a u Hrvatskoj. Zelena akcija.

sa značajnom medijskom pažnjom u posljednjih deset godina.. Stručnjaci za radnička prava iz sindikata sudjelovali su u nekoliko multisektorskih inicijativa koje su se bavile DOP-om – edukacija o DOP-u organizaciji UNDP-a u ljeto 2005. specijalizirani izvještaji pojavili ▪ SINDIKATI Postoji sporadična. U novostima vezanima uz DOP. Godišnji posebni broj „Održivi razvoj“ kojeg su objavljivali Privredni vjesnik i HR PSOR do 2006. organizacija koja podupire razvoj zajednica. volontiranja i korporativnog davanja.pomakonline.). posebice predstavnicima radnika. koje je proveo MediaNet u razdoblju rujan 2004. održan pod sloganom “Radnik nije roba”. lijepa-nasa.. međusektorskim partnerstvima. bez obzira na strogost zakonodavnog rješenja. U 2006.hr) SLAP. Sindikat radnika u maloprodaji prati kršenja prava radnika u trgovini (na temelju anketa među radnicima. uloga medija u mobiliziranju javnosti u vrijeme masovnih humanitarnih akcija i izvještavanja o korporativnom darivanju koje kompanije same najavljuju je široko raširena pojava. godinu kada je bilo svega 22 certificirane plaže i/ili marine. Projekt financijski podupire AED/USAID. (2) pomoć pri stvaranju međusektorskih partnerstava između kompanija i NVO-a i (3) stvaranje županijskih koordinacijskih tijela za DOP. uvijek ovisan o korporativnim vrijednostima i kulturi otvorene komunikacije s dionicima. tijekom posljednje dvije godine povećao se broj specijaliziranih reportaža ili umetaka o DOP-u objavljenih u vodećim poslovnim tjednicima. poput zdravlja u slučaju Plive ili dobrobiti djece u slučaju Coca-Cole (Bežovan et al. idealno unutar županijskih gospodarskih komora. udruga za kreativni razvoj iz Osijeka je profesionalizirana organizacija koja promovira socijalno poduzetništvo i međusektorska partnerstva koja potiču razvoj zajednica. (www. gdje se često ističu ISO standardi. organizacija je za zaštitu okoliša koja djeluje kao nacionalni koordinator međunarodne nagrade „plava zastavica“.cci. unutar koje se predstavljaju najbolje prakse pojedinih kompanija i partnerstava u zajednicama. (www. Ovaj je rad međutim. a svaki se fokusirao na specifična područja.2% ukupnog medijskog prostora. Sindikat se zalaže za ograničenje rada nedjeljom (što snažno podupire Katolička crkva) i javno proziva trgovačke lance s lošim rezultatima po pitanjima radničkih prava. godine. putem koje se promovira zaštitu okoliša unutar turističkih naselja.com) SMART. primarno poslovnih časopisa i nekih radiostanica. osmišljavanje edukativnog modula o radnoj okolini u sklopu modula o DOP-u Udruge poslovnih savjetnika i MAP Savjetovanja. pokazali su kako su teme vezane za DOP prisutne u svega 2. bio je jedino takvo specijalizirano izdanje u vodećem poslovnom mjesečniku. dok SLAP koordinira te odnose i daje doprinos za pitanja menadžmenta i DOP-a. Iz tih je razloga Savez samostalnih sindikata Hrvatske dio svog kongresa. SLAP objavljuje on-line glasilo Pomak koje sadrži rubriku o DOP-u. 2005. a koja je ovisna o interesima i stručnosti pojedinaca. u vrijeme kad je Lidl ulazio na hrvatsko tržište. što je značajan pomak u odnosu na 2000.hr) varanja temeljenog na stvarnim pokazateljima bila je kampanja podizanja svijesti o negativnoj međunarodnoj reputaciji trgovačkog lanca Lidl. dok svega nekoliko novinara koji prate ekonomska pitanja doista i razumiju njegovu važnost kao globalnog trenda među korporacijama. često u suradnji ili u sponzorstvu zainteresiranih organizacija. U Belišću je SLAP pokrenuo agro školu koja se fokusira na jačanje kapaciteta poljoprivrednika-poduzetnika. (www.-svibanj 2005.i kvalitete proizvoda. posvetio upravo DOP-u. (www. provodi projekt u partnerstvu s HGK-om u sedam županija središnje Hrvatske koji obuhvaća (1) tehničku pomoć kompanijama zainteresiranima za poboljšanje svojih društveno odgovornih praksi. Odnosi sa zajednicom eksplicitno su bili navedeni na internetskim stranicama četiriju kompanija.7 % ukupnog broja članaka ili reportaža o ekonomskim pitanjima (koji čine svega 8% ukupnog medijskog prostora) i svega 0.hr) Centar za civilne inicijative. (www. što je potpomogao i prijevod „Crne knjige o Lidlu“ kojeg je pripremio njemački sindikat Verdi tijekom 2005. Ipak. Od 2005. izravnog iskustva u kolektivnom pregovaranju izvještajima inspekcija rada u različitim kompanijama).. 8% na zaštitu okoliša i održivi razvoj i 2% na ljudske resurse. koji je u prosincu 2006. 70% se odnosilo na korporativnu filantropiju. Istovremeno. Rezultat te kampanje je ocjena sindikata kako Lidl Hrvatska poštuje odredbe hrvatskog Zakona o radu. koji je. kojeg je UNDP izdao 2005. godini 121 plaža i marina dobile su plavu zastavicu. Glavni izazov predstavlja prevalentna percepcija novinara kako je DOP u prvom redu oblik suptilnog samoreklamiranja. ceraneo. Predstavnici sindikata koje smo intervjuirali tijekom ovog istraživanja priznaju kako je DOP važan za unaprjeđenje standarda radničkih prava u praksi. Udruga za razvoj civilnog društva iz Rijeke je vodeća organizacija za pružanje tehničke pomoći i obuku organizacija civilnog društva iz područja upravljanja NVO-ima. većinom usmjeravajući pažnju javnosti spram negativnih učinaka korporativnog ponašanja. većinom fokusiran na medije i nedostaju mu pokazatelji u obliku tematskih izvještaja. priprema hrvatske verzije priručnika Časno do pobjede.smart.. uz pomoć “Podravke” koja prodaje njihove proizvode. Primjer uspješnog javnog zago- 25 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . udruge za organsku poljoprivredu Biopa i Eko Centra Mavrović koji pružaju tehničku pomoć o organskoj poljoprivredi. Najvažnija uloga medija ostaje ona nadzorna. većinom nesustavna aktivnost sindikata koja se odnosi na DOP.. izuzev malog broja specijaliziranih. Ključni nalazi šestomjesečnog istraživanja sadržaja hrvatskih medija o DOP-u. ▪ MEDIJI Hrvatski se mediji rijetko fokusiraju na sustavan način na različite aspekte DOP-a.hr) Lijepa naša.

godine producirao seriju mjesečnih radioemisija o DOP-u u suradnji s Radijom 101. Slijedi prikaz napretka u društveno odgovornom poslovanju u Hrvatskoj prema ključnim preporukama i predloženim aktivnostima koje su zajednički definirane na prvoj Nacionalnoj konferenciji u prosincu 2004. održana u prosincu 2004.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA su se u Eukonomistu. uređuje ga NVO Slap i bavi se multisektorskim partnerstvima. zaštite okoliša i korporativnog upravljanja. Većina DOP inicijativa tijekom protekle dvije godine proizašla je iz rasprava s konferencije ili kao rezultat suradnje uspostavljene na konferenciji. ▪ Web magazin „Pomak“ posvećen je društvenom razvoju. ▪ PREGLED NAPRETKA U DRUŠTVENO ODGOVORNOM POSLOVANJU OD 2004. odnosa na tržištu. zamišljena je kao platforma za brojne povezane aktivnosti koje bi se provodile u samoiniciranim partnerstvima. program konferencije i zapisnici radne skupine dostupni su na www. strategija i aktivnosti identificirano je za područja radne okoline.mzopu. godine izdaje HR PSOR. s preko 120 učesnika i učesnica iz različitih sektora organizirali Ekonomski institut Zagreb i Konrad Adenauer Stiftung.hr).5 Umjesto stvaranja jednog centraliziranog projekta. neprofitnim poduzetništvom i društveno odgovornim poslovanjem (www. u partnerstvu s nekoliko kompanija. Nekoliko srednjoročnih 5 Potpuna lista govornika/ca.hr).asp) 26 . a ne postoje niti specijalizirani znanstveni časopisi ili popularni magazini posvećeni DOP-u i održivom razvoju. hr). godine bila je ključni događaj u smislu okupljanja svih relevantnih aktera na novonastalom prostoru DOP-a u Hrvatskoj.pomakonline. zajednice.Agenda 2005. dok zajednički identificirani dugoročni ciljevi i ključna pitanja služe kao vodilja k ostvarenju strateškog pristupa. poslovnih udruženja i nevladinih organizacija.business. Istovremeno. GODINE Nacionalna konferencija o promociji DOP-a . i njihovom kasnijem napretku značajno je pridonijelo uključivanje sudionika konferencije. Slijedi prikaz biltena i časopisa koji se bave pitanjima vezanim uz DOP: ▪ Bilten „Gospodarstvo i održivost“ koji od 2005. UNDP je 2005.hrpsor..poslovniforum.hr/agenda/program_1. partnerskim projektima i društveno odgovornom poslovanju (dostupan na www. najboljih poslovnih praksi. i Lider (www. a sadrži informacije o primjerima politika. omogućivši razvoj zajedničkih strategija unutar specifičnih područja njihovog interesa.hr) koji pružaju i medijska sponzorstva događanjima vezanima uz DOP. ▪ Bilten „Okoliš“ koji izdaje Ministarstvo zaštite okoliša. Poslovni dnevnik (www. Agenda 2005.com).. Neke od inicijativa koje se trenutno provode bile su predstavljene na konferenciji. prostornog uređenja i graditeljstva (http://okolis. a pod pokroviteljstvom Ministarstva europskih integracija.hr (www.liderpress. nema redovnog programa ili sekcije o DOP-u u bilo kojim općenitim tiskanim ili elektroničkim medijima. Konferenciju su. poslovnom mjesečniku u izdanju Banke i Hrvatske udruge poslodavaca te poslovnim tjednicima Bussiness.poslovni.hr).

Organizatori: HR PSOR. što predstavlja napredak u odnosu na 2004.hgk. i Europskoj godini DOP-a. specijaliziranim NVO-ima i akademskim institucijama Razvoj hrvatske terminologije za DOP 2006. 500 tiskanih primjeraka očekuju se na jesen 2007.Internetski portal o DOP-u postavio je UNDP (www. koji se dalje definiraju kroz Indeks DOP-a i održivog razvoja HGK-a i HR PSOR-a. još je u inicijalnoj fazi. Zajednica za DOP i HR PSOR provode projekt izrade Indeksa društvene odgovornosti i održivog razvoja poslovnog sektora.službena promocija službene verzije G3 smjernica u organizaciji HR PSOR-a i ureda GRI-a Ožujak 2006. 27 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Promocija poticajnog okruženja za DOP slijedom preporuka Agende 2005. najbolje prakse hrvatskih kompanija te poveznice na druge relevantne resurse.. Nema sustavne edukacije Svibanj 2005. u partnerstvu s Međunarodnim centrom za obuku novinara.Skupština HGK usvojila je Kodeks etike u poslovanju za koji se preporučuje članicama Komore da ga usvoje na razini poduzeća. sindikate i NVO-e.G3 smjernice (uključujući protokole za indikatore) se prevode i objavljuju na www.com kojeg uređuje SLAP ima poseban dio o DOP-u. uz sponzorstvo Ericsson NT-a te mentorstvo Business in the Community.–07. . uz financijsku podršku Charles S. (www. . Jesen 2007. – Centar za civilne inicijative u partnerstvu s HGK-om radio je na promociji i pružanju tehničke pomoći u sedam sjevernohrvatskih županija (uz financijsku podršku USAID/AED-a). .. 2007.HR PSOR Internetski portal dodao je sekciju o izvještavanju o održivosti i GRI.undp. 2007. Ožujak 2007. uz stručnu potporu Hauska & Partner vezano uz odnose s javnošću. Sustavna promocija Kodeksa nedostaje. šest je kompanija izradilo izvješća sukladno GRI smjernicama za izvještavanje.hr/wps/portal/ZajednicaZaDOP) 2005. Ostvaren napredak (travanj 2007. u kojem prikazuje najbolje prakse pojedinih kompanija i partnerstva na razini zajednica. Mott Foundation. u sklopu izrade prijevoda GRI 2002 te izrade prijevoda G3 smjernica za izvještavanje.-07. Mott Foundation.org u organizaciji HR PSOR-a.drustvena-odgovornost. uz potporu AED-a i UNDP Hrvatska. kao stalne radne grupe s tajništvom. koji je uključio hrvatske kompanije.hrpsor. Serija javnih tribina o DOP-u u županijskim komorama Edukacija novinara o DOP-u u suradnji s profesionalnim udruženjima. kao dio svog šireg DOP programa «Zajedno» i kao doprinos Agendi 2005. . 2006. 2005.hr) 2007. čemu slijedi dobrovoljno pristupanje individualnih kompanija i podsektora Postavljanje hrvatskog internetskog portala o DOP-u Svibanj 2005. ali je uključena u uvodni edukativni modul o DOP-u. radna skupina praktičara i istraživača DOP-a raspravila je i ponudila inicijalni skup pojmova vezanih uz DOP. – postavljen portal Zajednice za DOP pri HGK..G3 prezentacija Pogled izbliza održana u Zagrebu. globalreporting.hr).) Zajednica za DOP osnovana 2005. s najavom na početnioj stranici portala Komore. uz pomoć korporativnih donacija. Daljnji razvoj standarda za izvještavanje i verifikaciju izvješća o DOP-u Usvajanje Etičkog kodeksa u poslovanju na skupštini HGK-a. . . UNDP je u sklopu DOP projekta organizirao niz press-briefinga o DOP-u. Prijevod je službeno odobrio GRI te ga objavio na GRI Internetskim stranicama. .internetsko glasilo www. .: predložena inicijativa Osnivanje Zajednice za DOP pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.pomakonline. – prijevod smjernica GRI 2002 u organizaciji MAP Savjetovanja i HR PSOR-a.hgk.Agenda 2005. čemu je uslijedio konzultativni proces o nacrtu smjernica za izvještavanje G3. kojeg nudi Udruga poslovnih savjetnika. (16% svih aktivnih velikih i srednjih poduzeća ili 6% svih aktivnih kompanija s više od 10 zaposlenih). priručnik „Časno do pobjede“. – Zagrebačka banka organizirala je seminar „Društvena odgovornost – trendovi u Hrvatskoj i inozemstvu“. aktivna od 2006. Materijali uključuju detaljne informacije o Global Compact-u. kad su svega dvije kompanije izvijestile sukladno GRI smjernicama. 570 kompanija je potpisalo Kodeks do travnja 2007. (www. partnerstvima s poslovnim sektorom i Global Compactu. partnera MAP Savjetovanja i Charles S.hr/wps/portal/ZajednicaZaDOP) 2006. MAP Savjetovanja i Ekonomski institut Zagreb. Veljača 2006. (www.

Zagovaranje državnih poticaja za DOP Niti jedna zagovaračka inicijativa do sada nije zaživjela. – UNDP. VERN. Edukativni moduli za DOP Udruge poslovnih savjetnika. (www. (www. ZŠEM. . Italija. .hr) Travanj 2007. Ekonomski fakultet Zagreb.) Usprkos nekolicini rasprava.integra. fokusirane na razmjenu najboljih praksi i raspravu o okviru za nacionalnu strategiju promocije DOP-a (listopad 2006. od ožujka 2007. Ožujak 2006. .. u suradnji s ILO. Izvještaj o problemima korupcije u sektoru malih i srednjih poduzeća i Priručnik o DOP-u za mala i srednja poduzeća. predstavljenih na Regionalnom forumu u ožujku 2006. Poslijediplomski studij poduzetništva u Osijeku).8. Ekonomski fakultet Split.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Organizacija dvodnevne nacionalne konferencije o DOP-u. koje međutim nisu rezultirale vladinim akcijskim planom.hr) Razvoj edukativnih modula za DOP za mala i srednja poduzeća.sk).efst. . organizatori: IMPACT. Svibanj 2007. sadrže neke dijelove relevantne za mala i srednja poduzeća.Seminar o poduzetničkoj filantropiji u Zadru. izuzev konzultacija o nacrtu preporuka koje je predložilo Ministarstvo gospodarstva. .Ekonomski fakultet u Splitu organizirao je VII.-05. Raspravljane su preporuke za nacionalnu DOP agendu. hrvatska konferencija o kvaliteti: ’Društveno odgovorne poslovne prakse’ Hrvatskog društva za kvalitetu. Europski centar za međunarodnu suradnju. konferencija koju bi inicirao poslovni sektor još nije organizirana. UNDP. 2001. nakon čega nisu uslijedile aktivnosti na pripremi politika. (www. (oba su dostupna na www. IBLF i UN Staff Colleage organizirao jednotjednu edukaciju o DOP-u i kvalitetnom random mjestu u Torinu.inet. u organizaciji Varaždinske županije i HUM-CROMA u suradnji s Caux Round Table.kvaliteta.croma. rada i poduzetništva i UNIDO organizirali su Regionalni forum o DOP-u u malim i srednjim poduzećima srednje i istočne Europe. objavljen 2005. 2007. NESsT i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva Ožujak 2007. .DOP i poslovna etika uključeni su u studijske programe poduzetništva i ekonomije na većini javnih i privatnih sveučilišta i poslovnih škola (npr.Zaklada Integra provela je tri projekta o razvoju malih i srednjih poduzeća i DOP-u (uz pomoć EU CARDS programa Democratic Stabilisation and Civil Society) koji su rezultirali trima publikacijama za mala i srednja poduzeća na hrvatskom jeziku – prijevod Etičkog kodeksa i priručnika za mala i srednja poduzeća (nedostupno). 28 ..Međunarodni simpozij „Moralni kapitalizam – zašto ne?“ u Varaždinu. . Srpanj 2005.php) Svibanj 2007.hr/eitconf/topics. međunarodnu konferenciju ’Enterprise in Transition’: Towards the Enhancement of Social Responsibility and Business Ethics: Modern Theory And Practice”.Ministarstvo gospodarstva. Planira se u organizaciji Zajednice za DOP HGK i UNDP-a Hrvatska početkom 2008. Edukacija je organizirana za 35 poslovnih savjetnika i praktičara DOP-a u Hrvatskoj.

sajmove i događanja na temu volontiranja. kao komercijalnu uslugu zainteresiranim kompanijama. – 2007. Srpanj. DOP u dobavljačkom lancu i odnosima s potrošačima 2005. . Listopad. 2006. IBLF I UNDP organiziraju konferenciju Ulaganje u zajednicu o suradnji poslovnog sektora i NVO-a za dobrobit zajednice. .net) Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). 2007. uz sudjelovanje lokalnih poduzeća. iako postoje primjeri nekolicine poduzeća s odgovarajućom praksom. uspostavila suradnju s udrugom za zaštitu potrošača “Potrošač”. – 2007.moj-posao.poslodavacpartner. Nema napretka Nema napretka. Ne sustavno 29 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA DOP u radnoj okolini 2005. – obilježavajući Europsku godinu jednakih mogućnosti. Razvoj programa za volontiranje zaposlenika (povezano i s DOP-om u zajednici) Udruge MI i Most iz Splita niz godina organiziraju konferencije.Agenda 2005. Jesen 2007.o. (www. – UNDP u suradnji s IBLF-om i IMPACT-om organizira radionicu o Uključivanju zaposlenika u zajedicu.org) 2007.Selectio d. (www. objavljuje listu poduzeća koja zapošljavaju radnu snagu “na crno” te provodi kampanju “Stop radu na crno”u suradnji s lokalnim vlastima radi uspostavljanja gradova bez sive ekonomije. Hrvatska udruga banaka je slijedom partnerskog projekta o upravljanju osobnim financijama za građane.o. s ciljem razvoja sustava rješavanja pritužbi vezanih na bankovne usluge. je predstavio priznanje Poslodavac partner. Organizacija uključuje praksu sekondiranja zaposlenika u partnerske projekte. . Razvoj metodologije za procjenu kvalitete radnih mjesta Ostvaren napredak 2007. bez komentara sindikata. – procjena kvalitete radne okoline mjesta uključena je u nacrt metodologije za izradu hrvatskog indeksa održivosti HR PSOR-a i HGK.AED. s nagradama i javnom kampanjom (povezana s nezavisnim monitoringom sindikata) Nema zasebne nagrade Godišnja anketa internetskog portala Moj Posao o najpoželjnijim poslodavcima. Promocija suradnje između kompanija i udruga potrošača o pitanjima edukacije zaposlenika i javnosti o pravima potrošača Edukacija potrošača o društveno odgovornoj kupovini i potrošnji Razvoj smjernica i edukacija kompanija o praksama DOP-a u odnosu na dobavljače Promoviranje pozitivnih primjera DOP-a unutar dobavljačkog lanca Ostvaren napredak 2007. na temelju anketa koje ispunjavaju zaposlenici. Agenda 2005. pokreće natječaj „Poslodavac godine za osobe s invaliditetom". Studeni 2005. portal Moj Posao u suradnji s UNDP-om Hrvatska. Godišnja ocjena najboljih i najlošijih poslodavaca u Hrvatskoj.

Agenda 2005. uključujući i poslovni sektor. Sporadični lokalni protesti sa značajnom medijskom pokrivenošću. Europskog centra za međunarodnu suradnju. Nikakav nakon 2004.donacije. zaštita okoliša i održivi razvoj 2005. s prikazom najboljih praksi iz Velike Britanije. – Nagrada za korporativnu filantropiju predstavljena je na neprofitnom internetskom portalu o korporativnom darivanju Donacije. bez pozitivnog rezultata).Investicije u zajednicu i međusektorska partnerstva su jedan od modula o DOP-u koje nudi Udruga poslovnih savjetnika od proljeća 2007. 2007. uz podršku Selectio d.info. Alternativni prijedlog poslovnog sektora o Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu. Nije došlo do sustavnih napora. Agenda 2005. Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i NESst-a.. (www. – okrugli stol o međusektorskim partnerstvima u zaštiti okoliša na EMAT sajmu. – Seminar o poduzetničkoj filantropiji u organizaciji IMPACT-a. 2006. Daljnji razvoj i poboljšanje kvalitete korporativnog izvještavanja o odnosima sa zajednicom i investicijama 2005. – 2007. i dalje je neadekvatno reguliran i primijenjen.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA DOP. predstavljen u proljeće 2005. – Konferencija AED-a o Korporativnoj filantropiji.info) Travanj 2007. 30 . . Nastavak i širenje edukacije o međusektorskim partnerstvima fokusiranima na razvoj zajednice Ostvaren napredak 2007.-07. DOP i odnosi sa zajednicom 2005. Edukacija kompanija o transparentnom i učinkovitom investiranju u zajednicu Svibanj 2007. izuzev fokusiranih inicijativa HR PSOR-a i HUP-a (npr. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva uspostavlja i u Zadru otvara međunarodni centar za istraživanje i edukaciju međusektorskih partnerstava. i G3 hrvatski prijevodi doprinose znanju o dobrim praksama izvještavanja o investicijama u zajednicu./Moj Posao i AED/USAID. – AED-ova konferencija „Ulaganje u zajednicu – praktični pristupi za tvrtke“ predstavlja najbolje primjere iz Velike Britanije. kad je Zelena akcija prekinula monitoring upotrebe GMO-a u korporacijama. Nije bilo zajedničkih javnih kampanji na nacionalnoj razini koje se izravno vežu na konferenciju. Rujan 2005. Promocija najboljih korporativnih praksi u zaštiti okoliša putem zajedničke javne kampanje Razvoj nezavisnog monitoringa korporativnih praksi vezanih za zaštitu okoliša Intenziviranje komunikacije poslovnog sektora i nacionalnih i lokalnih vladinih institucija Ostvaren napredak 2007.o.o. Konzultativni proces između Vlade i nevladinih aktera. – 2007. – istraživanja korporativnog izvještavanja ZŠEM-a te GRI 2002. Listopad 2006.

UNDP i IBLF organizirali su jednodnevnu zatvorenu radionicu o korupciji za menadžere velikih korporacija. uz prezentaciju nalaza istraživanja6 Ostvaren napredak 2007. Zagreb:CROMA. Menadžerski ugovori – modeli. 31 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Korporativno upravljanje 2005.hr/edukacija/korporacijsko-upravljanje. izuzev oporbenih zakonodavnih prijedloga za zaštitu zviždača. Parać Branko and Josip Šaban. Bajuk... Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost. 2007. (www. Čolaković. Darko. 2006.Worcester. – Drugo izdanje Pregleda društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj iz 2004.map. i ZŠEM.. . 2005.zsem. Društvena odgovornost i strategije hrvatskih poduzeća. 2005. Domagoj and Melita Veršić Marušić. – Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta provela je godišnju anketu o korporativnom upravljanju i DOP-u u vodećim hrvatskim kompanijama. Jože. Zagreb : Sinergija nakladništvo. Ekonomskog falulteta u Splitu i HUM-CROMA. Vladimir. 2006. . (www. Domagoj. 2. www.). Krkač. Cvijanović. – Kolokvij Dobre prakse dobrog upravljanja u organizaciji MAP savjetovanja uključio je više prezentacija domaćih istraživanja o korporativnom upravljanju. Tipurić.Agenda 2005.-300. 2006.vse.hr) Nema sustavne rasprave..UNDP/EC komparativno istraživanje o DOP-u u novim zemljama članicama i zemljama kandidatkinjama provedeno u svibnju 2007. 2006. Zagreb: HUM-CROMA. pregledi i izlaganja: Barbić Jakša. Magistarski rad. Zagreb: MATE d.-05.. Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 2007. 2005.. Ožujak 2006. Istraživanje o praksama korporativnog upravljanja u Hrvatskoj. Omazić.o. koje kotiraju na burzi.zse. . – 2007. koji bi omogućili rano otkrivanje problema i kontrolu štete. i 2006. Domagoj.Anthology 2005. Tatjana. Doktorska disertacija.pdf . Mislav Ante. 2006.. Darko. 2007. 2007. Demetri (ur. 289. Nadzorni odbori – vodič kroz sustav korporativnog upravljanja.edukacija Korporativno upravljanje za članove nadzornih odbora u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.o. Čolaković. sadrži podatke o sektorskim inicijativama tijekom 2004. (www.hr) 2004. Priručnici. Zagreb : Ekonomski fakultet . HR PSOR i UNIDO organizirali su jednodnevnu radionicu o korupciji za menadžere malih i srednjih poduzeća. Esad. Esad.Zagreb. procjenjujući razinu on-line izvještavanja i godišnje izvještće. 2007. – Kodeks korporativnog upravljanja Zagrebačke burze i HANFA-e predstavljen nakon više od dvije godine priprema i konzultacija s poslovnim sektorom. Nadzorni odbor i korporativno upravljanje. sadrži i analizu korporativnog upravljanja. Kantarelis.Vlasnička koncentracija i korporativno upravljanje u Hrvatskoj. izdanje. Dadić. savjeti i praksa. ”Corporate Social Responsibility and Croatian Managers – Empirical Study” Global Business & Economics Review . Hruška. Kristijan (ur. Hruška. Mislav Ante. Račić.). Omazić. 2007. Korporacijsko upravljanje u javnim dioničkim društvima u Republici Hrvatskoj. 6 Znanstvena istraživanja: Tipurić. 2004. te na taj način stvorila smjernice skupini od 40 kompanija uključenih u uzorak.hr) Participativan konzultativni proces u razvoju Nacionalnog kodeksa korporativnog upravljanja Razvoj smjernica za kompanije o transparentnom komuniciranju s investitorima i širom javnošću putem korporativnih internetskih stranica Organiziranje javne rasprave o „zviždačima“ i internim mehanizmima izvještavanja.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 32 .

nalazi istraživanja 33 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA .Analiza kapaciteta za primjenu DOP-a u hrvatskim poduzećima .

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 34 .

1 certifikacijska agencija. a ukupan broj zaposlenika bio je 183 069 (13% ukupno zaposlenih u Hrvatskoj u 2005. tematski novinski članci i poslovne publikacije. Među 35 poduzeća u glavnom uzorku. te poduzeća o kojima nema informacija o njihovom društveno odgovornom poslovanju (tvz. način na koji se sami predstavljaju i reputacija koju imaju u medijima i poslovnoj zajednici. na temelju NET-ove preliminarne pretrage.NALAZI ISTRAŽIVANJA ▪ BILJEŠKA O METODOLOGIJI Prikupljanje podataka uključivalo je analizu postojeće domaće literature o društveno odgovornom poslovanju. 3 nevladine organizacije i 3 znanstveno7 Ukupan prihod 35 poduzeća u uzorku je 2005. dok je izvješće na engleskom jeziku. DOP lideri). pri čemu je korišten isti vodič za intervjue te tablica za bodovanje. DOP početnici). Time je u uzorku obuhvaćen otprilike jednaki broj kompanija s opsežnim iskustvom primjene DOP-a (tvz. godine. njih 11 je intervjuirano uživo. 35 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . dok je jedno poduzeće odgovorilo na upitnik pismenim putem. 3 javne i državne institucije. Uz kompanije koje su bile fokus ovog istraživanja. U svrhu ovog istraživanja. 5 sindikata. ukupna neto dobit iznosila je 18 milijardi kuna. godine bio blizu 200 milijardi kuna. pripremljen u svibnju 2007. Prikupljanje podataka provedeno je tijekom ožujka i travnja 2007. Od 12 poduzeća u dodatnom uzorku. objavljenog u posebnom prilogu Nacionala u prosincu 2006. njih 14 je intervjuirano. korištena su dva uzorka poduzeća – glavni uzorak (35 poduzeća) i dodatni uzorak (12 poduzeća). 7 gospodarskih medija. Popis se zasniva na kriteriju neto dobiti u 2005. kao što su znanstvena i stručna istraživanja.▪ ANALIZA KAPACITETA ZA PRIMJENU DOP-A U HRVATSKIM PODUZEĆIMA . ovim je istraživanjem obuhvaćen i 31 predstavnik različitih dioničkih organizacija među kojima su 2 poslovne udruge. Glavni se uzorak sastoji od 35 poduzeća slučajno odabranih s popisa 500 najuspješnijih poduzeća u Hrvatskoj. dok je procjena preostalih 21 provedena putem pretrage internetskih stranica te izravnog kontakta putem telefona i emaila. Kako bi se osigurala reprezentativnost aktualnih trendova razvitka DOP-a u Hrvatskoj. ciljanu pretragu internetskih stranica poduzeća te izravno intervjuiranje i korespondenciju predstavnika poduzeća i dionika u skladu s metodološkim smjernicama međunarodnog stručnog tima koje su poslužile i za bodovanje razvijenosti DOP-a na hrvatskom uzorku poduzeća. Dodatni uzorak ciljano je odabran na temelju prethodnih istraživanja među poduzećima koja su zainteresirana za primjenu i promociju načela društvene odgovornosti. u skladu sa službenim podacima FINE7. kao hrvatski prilog studiji i podloga za ovo izvješće na hrvatskom jeziku. pri čemu su kao pokazatelji korišteni članstvo u relevantnim poslovnim inicijativama. onih koji svoje vrijednosti i načela započinju prevoditi u specifične društveno odgovorne prakse. radi razumijevanja okružja i utjecaja dionika na razvitak DOP-a u Hrvatskoj. godini). istraživački je tim glavnom uzorku pridodao i dodatni uzorak od 12 poduzeća i 12 dionika.

(prema klasifikaciji međunarodnog istraživačkog tima): transparentno određivanje cijena i ugovaranje poslova. sindikata i NVO-a). plin 2 dionici pretpostavka su pozitivnog okruženja za DOP. a svaka od dimenzija mogla je dobiti ocjenu „bez/malo dokaza”. veličina i razvojna faza DOP-a 12 poduzeća u dodatnom uzorku: Sektor Veličina Velika Proizvodnja Srednja Mala Velika Service Srednja Mala DOP lider 4 1 1 1 DOP početnik 1 1 3 - Prema metodološkim smjernicama međunarodnog istraživačkog tima razvijenost kapaciteta i praksi DOP-a na razini poduzeća podijeljena je u šest dimenzija koje se zasebno analiziraju: (1) strategija. utjeProizvodnja 16 lovljene vrijednosti. kao i vođenje računa o biorazličitosti. Obzirom da je nekoliko predstavnika poduzeća sudjelovalo na intervjuima. i (6) verifikacija. Ukupno (50-249 zaposlenih) (250 i više zaposlenih) ▪ Društvena pitanja uključuju pitanja poštivanja različitosti i ljudskih prava. Provedena su tri grupna intervjua s predstavnicima sindikata. (3) upravljanje. ali i druga nenavedena multinacionalne kompanije pitanja Privatno . ali i druga nenavedena pitanja ▪ Etička pitanja uključuju snažno korporativno upravljanje. ili na Financije 3 koje poslovanje poduzeća može imati izravan ili neizravan utjecaj. na temelju procjene u skladu s propisanom metodologijom: 36 . te širim gospodarskim i etičkim pitanjima. dok je troje istraživača koji se bave DOP-om višekratno konzultirano. Sveukupno. ▪ PREGLED GLAVNIH NALAZA O RAZVIJENOSTI DOP-A U HRVATSKOJ Ovo se istraživanje usredotočilo na sustavnost i strukturiranost društvene odgovornosti u poslovnoj strategiji i specifičnim poslovnim procesima. kao i analizu 21 internetske stranice nakon čega je slijedila telefonska ili e-mail provjera zaključaka internetskih stranica. više od 70 osoba izravno je intervjuirano za potrebe ovog istraživanja. nafta. NET tim napravio je 25 individualnih intervjua s poduzećima. medija i nevladinih organizacija. te druge nenavedene zainteresirane strane i pojedince koji mogu imati utjecaja na poslovanje poduzeća. konstruktivne kritike i ponekad neposluha. opasnim Ukupno 16 19 35 tvarima. Poljoprivreda 4 NVO-e. tražili su se dokazi kako na razini poduzeća Glavna obilježja poduzeća u uzorku postoji sustav upravljanja i pristupanja društvenim pitanjima. etički kodeks. ali i druga nenavedena pitanja Usluge 9 ▪ Dionici uključuju potrošače. „na putu” ili „dobra praksa i više”. inovacije i kreativnost. tj. u kojem lokalna ili drugo 1 regionalna vlast i poslovna zajednica podupiru te procese. obrazovanja Privatno – podružnica 2 4 6 i cjeloživotnog učenja. ali i druga nenavedena pitanja Sektor djelatnosti 35 poduzeća u glavnom uzorku ▪ Šira gospodarska pitanja uključuju izbjegavanje mita i korupcije. (4) izvedba. pitanja Državno vlasništvo 1 3 4 siromaštva i socijalne uključenosti. uspješnost u provebi programa (5) objavljivanje. vodom.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA istraživačke institucije. dobavljače. pitanjima okoliša.domaće vlasništvo 13 12 25 ▪ Pitanja zaštite okoliša uključuju upravljanje otpadom. Aktivni Kemikalije. Sektor. energijom. 3 grupna intervjua s predstavnicima dionika (medija. kao i razina do koje poVeličina i vlasnička struktura 35 poduzeća u glavnom uzorku: duzeća odgovaraju na očekivanja dionika spram Srednja poduzeća Velika poduzeća tih pitanja. Vladu i lokalne zajednice. Na temelju indikatora. dioničare. (2) uključenost dionika. 6 individualnih intervjua. te u kojem nezavisno civilno društvo djeluje kao izvor ideja. zaposlenike. odgovorni markeSektor Broj poduzeća ting. Grafikon 1 prikazuje razine razvijenosti DOP-a u poduzećima uključenima u glavni uzorak u Hrvatskoj.

Grafikon 1 - Razvijenost DOP-a u Hrvatskoj Razvijenost DOP-a u Hrvatskoj
100 % 90 % 80 % 3% 9% 26 % 46 % 23 % 29 % 6% 6%

70 % 60 % 50 % 40 % 30 % 20 % 10 % 0%

74 % 51 %

77 %

91 % 66 %

94 %

Strategija

Uključenost dionika Dobra praksa

Upravljanje Na putu

Izvedba Bez/malo dokaza

Objavljivanje

Verifikacija

Rezultati procjene glavnog hrvatskog uzorka koji sačinjava 35 poduzeća, otkriva da je najrazvijenija dimenzija razvijenosti DOP-a „Strategija”, a slijede ju „Objavljivanje”, „Uključenost dionika” i „Upravljanje”, dok „Izvedba” i „Verifikacija” zaostaju. Nalazi procjene hrvatskog glavnog uzorka 35 poduzeća ukazuju na to da je sustavan i strukturiran pristup DOP-u tek na početku. Poduzeća s dobrim praksama upravljanja DOP-om iznimke su, a čak niti ona nemaju ujednačeno visoku kvalitetu u svim dimenzijama. Relativno visok udio poduzeća koja su „na putu“ integracije DOP-a u poslovnu strategiju, prvenstveno ukazuje na prepoznavanje DOP-a kao važne vrijednosne odrednice, dok je mnogo manji broj poduzeća koja DOP uključuju u svoje strateške ciljeve i specifične korporativne politike. Izvještavanje zainteresiranih javnosti o društveno odgovornim praksama provodi trećina kompanija u glavnom uzorku, s time da se sustavnost i temeljitost izvještavanja uvelike razlikuju, no očit je trend uključivanja DOP-a u javni profil tvrtke na službenim internetskim stranicama, pa i godišnjim izvještajima. Dok je interes za primjenu međunarodnih standarda za izvještavanje o održivosti, poput GRI-a sve veći, hrvatska poduzeća još uvijek nemaju na raspolaganju mehanizme verifikacije izvještaja putem nezavisnih stručnih tijela te stoga ne čudi što je upravo dimenzija verifikacija najniže ocijenjena. Uključivanje dionika pretežno je sporadično i često neformalno, najčešće u skladu s aktualnim potrebama poduzeća ili kao reakcija u kriznoj situaciji s rizikom po reputaciju, dok formulirane politike uključivanja dionika u sve

faze razvoja poslovanja, od analize rizika do povratne informacije o učinku, izostaju. Razvijenost upravljačke strukture za DOP i s njom povezana kvaliteta izvedbe (sustavi upravljanja i specifični poslovni procesi usmjereni na očekivane rezultate) prema propisanoj metodologiji ocijenjene su kao vrlo niske, što je i glavni pokazatelj da se pomak sa spontanog na sustavan pristup DOP-u, još nije dogodio unutar skupine najuspješnijih hrvatskih poduzeća. U dimenziji upravljanja, izražen je manjak pažnje uprave i posebice nadzornih odbora za pitanja DOP-a kojima se pretežno bave menadžeri za zaštitu okoliša, ljudske resurse i korporativne komunikacije. Organizacijska se kultura, naročito vertikalna i horizontalna „prohodnost“ informacija i ideja, ističe kao ključan čimbenik funkcionalnosti upravljačke strukture za DOP te su tako poduzeća s kulturom brze i neformalne suradnje djelotvornija u području DOP-a. Ipak, podloga za brzu uspostavu sustava upravljanja DOP-om postoji s obzirom na sve veću rasprostranjenost i iskustvo upravljanja kvalitetom i zaštitom okoliša, sve ozbiljnijim shvaćanjem korporativnog upravljanja te činjenicom da je velika većina poduzeća svjesna prednosti izgradnje profila društvene odgovornosti za svoj ugled, a time i poslovni uspjeh. Nalazi za svaku dimenziju detaljno su analizirani u sljedećim dijelovima ovog izvještaja te su obogaćeni primjerima dobre prakse iz glavnog i dodatnog uzorka, kako bi čitateljstvo dobilo potpuniju i realniju sliku o društveno odgovornom poslovanju u Hrvatskoj. Treba napomenuti da prvenstvo strategijske orijentacije spram DOP-a pred drugim dimenzijama ne treba uzeti zdravo za gotovo, o čemu će biti rasprave u nastavku izvještaja. 37

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

n=35

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪ 1. STRATEGIJSKI RAZVOJ DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA
Pri procjeni strategijskog usmjerenja na društveno odgovorno poslovanje tražile smo dokaze o tome je li se poslovnom strategijom poduzeća smjeraju postići i društveni te okolišni ciljevi, uz one financijske, kao i o tome je li nefinancijska strategija ukotvljena u samo poduzeće. Na temelju pruženih dokaza, dodijelile smo ocjene „bez/ malo dokaza“, „na putu“ i „dobra praksa i više“.8 Relativno velik udio poduzeća glavnog uzorka (16/35) dobio je ocjenu „na putu“ u ovoj dimenziji, i to uslijed eksplicitnog spomena društveno odgovornog poslovanja u ključnim dokumentima poduzeća (većinom izjavama o misiji ili viziji te poslovnim profilima), iako nedostaju dokazi o načinu na koji su ove izjave dalje razrađene i uključene u specifične strategijske ciljeve poduzeća. Unatoč ovome važnom nedostatku, smatrale smo da u ovim slučajevima nije uputno dati najnižu ocjenu „bez/malo dokaza“, i to stoga što u hrvatskom kontekstu, gdje je osviještenost o DOP-u tek u nastanku, prepoznavanje DOP-a kao relevantnog elementa poslovne strategije smatramo značajnim iskorakom. U skladu sa smjernicama za ocjenu, u hrvatskom glavnom uzorku pojavljuje se samo jedno poduzeće (Podravka) s jasnim dokazima o postojanju specifične strategije DOP-a, odnosno shvaćanja DOP-a kao sredstva za postizanje strategijskih ciljeva poduzeća. Skoro polovina poduzeća (16/35) u glavnom uzorku ocijenjena su kao „na putu“, pruživši neke podatke o tome da postoji strategija DOP-a, proračunske stavke za aktivnosti i komunikaciju vezane uz društveno odgovorno poslovanje. Dok je uzorak premalen za donošenje općenitih zaključaka o važnosti određenog sektora gospodarskih djelatnosti, veličine ili vlasništva, treba napomenuti da se redom radi o velikim poduzećima, s 250 ili više zaposlenih, među kojima ih je 8 u privatnom domaćem vlasništvu, četiri su podružnice multinacionalnih poduzeća, a četiri u državnom vlasništvu. Sva ova poduzeća na neki način objavljuju svoju strategiju DOP-a, svoju predanost zaštiti okoliša ili pak uključenost u razvoj zajednice, i to često u zasebnoj rubrici na internetskim stranicama te u sklopu izjave o misiji.

Primjeri spomena DOP-a u izjavama o misiji i korporativnim vrijednostima
Dalekovod d.d. potvrđuje svoju posvećenost zadovoljstvu klijenata i to postizanjem poslovne izvrsnosti i vrhunske kvalitete te naglašava da se poduzeće temelji „na principima organizacije koja uči i sposobnosti brze adaptacije turbulentnim utjecajima okoline. Djelovanje našeg poduzeća

obilježeno je stakeholderskim pristupom, posebno vidljivim iz činjenice što je poduzeće u većinskom vlasništvu sadašnjih i bivših radnika. Uvijek ćemo se ponašati kao odgovoran član društva, vodeći računa da naš održivi razvoj bude usklađen s interesima šire zajednice i zaštitom okoliša“.9 KONČAR Grupa na svojoj internetskoj stranici navodi da su njegove „poslovne i proizvodne aktivnosti u potpunosti u skladu sa zahtjevima moderne proizvodnje i načelima društvene odgovornosti”, a zasebna rubrika pod naslovom „društvena odgovornost” pruža dodatne informacije o politici održivog razvoja i zaštite okoliša, razvoju ljudskih resursa te o donacijama i sponzorstvima.10 Šećerana VIRO među svojim korporativnim vrijednostima navodi partnerstvo s klijentima, a svoje zaposlenike shvaća kao svoj najvrjedniji kapital. Društvena odgovornost je opisana na sljedeći način: „Naš je cilj biti odgovoran društveni partner, razvijajući uzajamno korisne odnose s našim kupcima, zaposlenicima, dobavljačima i lokalnom zajednicom. Nastavit ćemo svoja nastojanja u pravcu postizanja i održavanja najviših standarda u zaštiti okoliša.“11 Konačno, više od polovine poduzeća u glavnom uzorku (18/35) nema specifičnu strategiju društveno odgovornog poslovanja, odnosno ne navode nikakve podatke o tome da njihova poslovna strategija pokušava uključiti društvene i okolišne ciljeve. Iako se više njih nedavno pridružilo nekim inicijativama promocije DOP-a (Global Compact 1/18, HR PSOR 1/18, Kodeks etike u poslovanju HGK-a 4/18) ili dobilo relevantne certifikate (ISO 14001 2/18, ISO 9001 5/18), teško je tvrditi da ih su motivirali strateški interesi. Njihovo izvještavanje ne premašuje zakonske obveze financijskog izvještavanja i samo nekolicina njih (4/18) deklarativno izražava brigu za okoliš i energetsku učinkovitost. Među njima je jedno poduzeće u državnom vlasništvu, 3 su podružnice multinacionalnih kompanija, a 14 ih je u privatnom domaćem vlasništvu. Nadalje, uz ogradu zbog malog uzorka, svih 12 poduzeća srednje veličine u glavnom uzorku dobilo je ocjenu o potpunom ili pretežnom manjku strategije DOP-a. Dodatni uzorak 12 kompanija s deklariranom politikom DOP-a uključuje sedam poduzeća s dokazom o tome da su ciljevi DOP-a uključeni u opću poslovnu strategiju, te dodatnih 5 koji predstavljaju primjere najbolje prakse na ovom području u zemlji. Vrijedi primijetiti da je u ovoj drugoj skupini riječ o podružnicama multinacionalnih kompanija, ili o kompanijama s naglašenom stranom vlasničkom komponentom (Pliva, Holcim, Hartmann, Hauska&Partner International Communications i CocaCola Beverages Croatia). Dvije od dvanaest kompanija u dodatnom uzorku, obje u grupi malih i srednjih poduzeća, od nedavno su nositelji certifikata SA8000 i time potvrđuju svoju stratešku opredijeljenost društveno odgovornom poslovanju.
8 Ipak, definiciju IET-a za svaku od tri moguće ocjene nismo mogle primijeniti a da ne uzmemo u obzir postojanje graničnih slučajeva, posebno u slučaju između ocjene “bez/malo dokaza” i “na putu”. 9 www.dalekovod.com/misija-vizija-i-ciljevi.html 10 www.koncar.hr 11 www.secerana.hr/default.aspx?id=13

38

Postoji jasna povezanost razvijenosti strategije DOP-a i kapaciteta za izvještavanje o DOP-u jer je svih šest poduzeća koja su integrirala DOP u poslovnu strategiju (jedno u glavnom uzorku i pet u dodatnom uzorku) među predvodnicima korporativnog izvještavanja o održivom razvoju i DOP-u. U slučaju Coca-Cola Beverages Croatia, čini se da se strategijski pristup DOP-u uvelike razvio upravo uslijed potreba i prilika prepoznatih tijekom procesa izvještavanja. Od 2003. godine, odnosno pripreme prvog socijalnog izvještaja, Coca-Cola je na razini hrvatske kompanije razvila korporativne politike vezane uz sljedeće teme: kvalitetu, zaštitu okoliša, zaštitu na radu, zaštitu ljudskih prava, tretman djece u oglašavanju te HIV/AIDS. Podravka je jedina kompanija u glavnom uzorku za koju je procijenjeno da je integrirala DOP i održivi razvoj u poslovnu strategiju na razini dobre prakse, pri čemu takva vrijednosna orijentacija ali i razvitak relevantnih sustava upravljanja sežu u početak 1970-ih ako ne i ranije. Korporativna politika Podravke pruža pregled ključnih načela poslovanja, a to su briga i interes za potrebe dionika, očuvanje okoliša i doprinos društvenom razvoju, izgradnja reputacije, inovativnost, kvaliteta poslovnih procesa i učinkovitost, ulaganje u ljude i stvaranje organizacijske kulture učenja: „Srce je simbol naše kompanije. Od samih početaka ono izražava našu brigu, srčanost i ljubav - brigu za potrošače i sve zainteresirane za našu kompaniju, odlučnost u odgovorima izazovu vremena, osjećaje i ljubav prema Podravki.“12. Podravka ima definirane politike kvalitete, zadovoljstva kupaca i potrošača, zaštite okoliša te specifične smjernice za gospodarenje otpadom, vodama i primjenu načela čistije proizvodnje. Na snazi su i Kodeks korporacijskog upravljanja te Kodeks etike u poslovanju HGK-a. U slučaju Ericssona Nikola Tesla, društvena odgovornost integrirana je u ukupnu poslovnu strategiju kao jedan od ključnih čimbenika poslovne izvrsnosti koju je kompanija višekratno dokazala nizom domaćih i međunarodnih poslovnih nagrada, uključujući i certifikat Recognized for Excellence EFQM-a 2003. godine. U aktualnoj strategiji za sljedeće tri godine DOP je jedno od prioritetnih područja povezano s daljnjim razvitkom odlične reputacije, i to posebice kao (1) najboljeg pružatelja informacijskokomunikacijskih poslovnih rješenja u Hrvatskoj; (2) najboljeg poslodavca i (3) odgovornog poduzetnika, što je sukladno i s vizijom kompanije „doprinosa ukupnom blagostanju preuzimanjem aktivne uloge u razvoju moderne i ekonomski prosperitetne Hrvatske“. Tijekom 2007. godine jedan od strateških ciljeva je i razvitak društveno korisnih projekata i priprema prvog integralnog izvješća o održivom razvoju na razini Hrvatske.
12 Korporativna politika Podravke, http://www.podravka.hr/o_podravki/korporativna_politika_2.php 13 The Council functions as an advisory body to the Minister of the economy, labour and entrepreneurship and includes representatives of government administration, the Croatian Chamber of Economy, the Croatian Chamber of Trades and Crafts, the Croatian Employers’ Association, independent experts in the consumer protection field, and representatives of consumer protection NGOs. (http://potrosac.mingorp.hr/hr/potrosac/index.php) 14 The Economic-Social Council brings together representatives of employers, trade unions and government. Its mandate is to analyze and reach consensus on all legislative proposals regarding the interests of employees and employers in the context of collective bargaining and government strategies and policies. (www.socijalno-partnerstvo.hr)

▪ 2. UKLJUČIVANJE I KOMUNIKACIJA S DIONICIMA
Procjena uključenosti dionika uključuje dokaze o razvijenosti dijaloga s dionicima – organizacijama, institucijama, društvenim skupinama i pojedincima koji imaju sposobnost utjecati, ili pak na njih može utjecati poslovanje poduzeća – te o načinu na koji poduzeće razumije i komunicira pitanja od posebnog interesa za te skupine. Niti za jedno poduzeće u glavnom uzorku ne može se ustvrditi da je razvilo sustavne procese upravljanja odnosima sa svim relevantnim dionicima, niti pak da poduzeće u potpunosti razmatra i razumije gledišta svojih dionika. Stoga poslovne strategije ne uzimaju uvijek u obzir pitanja od posebnog interesa za dionike. Manje od jedne trećine poduzeća u glavnom uzorku (9/35) imalo je neki oblik interakcije sa svojim dionicima, i to većinom reaktivne prirode te često pod izravnim pritiskom dionika. Više intervjuiranih predstavnika poduzeća reklo je da su strukturiraniji pristup dionicima potakle krizne situacije, poput pritiska zajednica u slučaju percipirane štete po okoliš ili izravnih sindikalnih akcija. Za druge, povećana svijest o važnosti strukturiranog odnosa s dionicima rezultat je prijenosa dobre prakse unutar njihove multinacionalne grupe (primjerice u slučaju predstavnika hrvatske tvrtke Nestlé u godišnjim konzultativnim sastancima grupe s različitim dionicima na europskoj razini). Postojeći institucionalni okvir, poput Zakona o zaštiti potrošača koji daje osnovu za djelovanje Vijeća za zaštitu potrošača ili pak tripartitno nacionalno tijelo Gospodarsko-socijalno vijeće, također pružaju platformu za dijalog s dionicima poslovnog sektora. Postojanje ovih tijela može djelomično objasniti zašto su najrazvijenije prakse konzultiranja dionika vezane uz radna i potrošačka prava. Svih devet poduzeća ima neki oblik izravne komunikacije s potrošačima, kao što su besplatne telefonske linije za komentare i pritužbe potrošača o kvaliteti proizvoda ili usluga te više ili manje redovita istraživanja zadovoljstva potrošača koje za potrebe poduzeća provode vanjske agencije (npr. CATI istraživanja, mystery shopping itd.) Odgovornost prema potrošačima predstavlja temelj korporativne politike kvalitete proizvoda i usluga. Slično tomu, svih devet poduzeća potpisalo je granske kolektivne ugovore, što je važan pokazatelj strukturiranih odnosa s radnicima. Zastupljenost interesa zaposlenika često je osigurana članstvom predstavnika radnika u nadzornom odboru. Poduzeća rabe niz alata za internu komunikaciju. Uz intranet koji je čest u velikim poduzećima, prilično je uobičajeno izdavanje internih glasila koja služe kao kanal dvosmjerne komunikacije između uprave i zaposlenih, a poneka uključuju i vanjske dionike (poslovne partnere, organizacije u lokalnoj zajednici itd.)

39

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

40

Sportski i kulturni klubovi zaposlenika, s desetljetnom tradicijom u mnogim većim poduzećima poput INE, Plive, Podravke, Ericssona ili Končara također predstavljaju oblik uključivanja dionika i to stoga što tim putem poduzeća odgovaraju na specifične potrebe svojih radnika. Primjeri dobre prakse uključuju istraživanja zadovoljstva zaposlenika, koja često provode vanjske agencije. Rezultati se ponekad koriste za unaprjeđenje dvosmjerne komunikacije, što ilustrira primjer Zagrebačke banke čiji je odjel za komunikacije, u suradnji s upravom tijekom 2006. godine organizirao Roadshow - niz susreta i interaktivnih prezentacija članova uprave manjim skupinama zaposlenika po poslovnicama diljem Hrvatske. Taj je komunikacijski format prepoznat kao djelotvorniji od ustaljenih kanala informiranja zaposlenika putem biltena ili drugih oblika pismene komunikacije. Tijekom 2007. priprema se uvođenje novog sustava nagrađivanja koji uključuje varijabilni dio godišnjeg bonusa, dio kojeg se zasniva na doprinosu zaposlenika društvenoj odgovornosti i brizi za okoliš banke. Na temelju godišnje nezavisne procjene organizacijske klime, Zagrebačka banka je ustvrdila da razvitak internih komunikacija, ali i program društvene odgovornosti utječu na povećanje zadovoljstva zaposlenika koja je 2006. godine bilo na razini vodećih rezultata za članice Unicredit grupe u Europi. Dobre prakse u odnosima s dobavljačima uključuju besplatnu tehničku pomoć u području upravljanja kvalitetom proizvoda (što je posebno relevantno u prehrambenoj industriji gdje je pomoć usmjerena na male proizvođače mlijeka i drugih prehrambenih proizvoda). Neka poduzeća dodjeljuju nagrade najboljim dobavljačima s namjerom unaprjeđenja kvalitete proizvoda. Jedan od mnogorbrojnih primjera pružanja dodatnih, društveno odgovornih usluga potrošačima su akcije zbrinjavanja starih lijekova koje je provela Pliva, posljednji put u prosincu 2006., na području Grada Zagreba, u suradnji s ovlaštenom tvrtkom C.I.A.K. d.o.o. iz Zagreba koja je ovisno o dinamici punjenja, redovito praznila spremnike i lijekove odvozila u Vojnić gdje ta tvrtka posjeduje vlastito ovlašteno skladište opasnog otpada, nakon čega su lijekovi termički obrađeni u specijalnim spalionicama u inozemstvu. U akciji su uz građane sudjelovale i zdravstvene ustanove, a u posljednjem navratu krajem 2006. prikupljeno je preko 7000 litara lijekova. Ova je akcija Plive primjer preuzimanja odgovornosti za ukupan životni vijek proizvoda, ali i za sigurnost potrošača i okoliša. Ulaganja u zajednicu, možemo smatrati specifičnim oblikom uključivanja dionika, i to putem donacija i sponzorstava kao odgovor na izravne zahtjeve iz lokalnih zajednica ili pak putem razrađenih donatorskih programa te različitih partnerstava između poslovnog sektora, udruga i javnog sektora. Neka industrijska poduzeća organiziraju „dane otvorenih vrata“ gdje predstavljaju svoje proizvodne procese i koriste priliku za educiranje šire zajednice (školske djece, udruga i zainteresiranih građana) o načinu kako poduzeće brine za zaštitu okoliša, što je u slučajevima velikih proizvođača često i glavni izvor zabrinutosti lokalne zajednice. Tek su se nedavno, tijekom posljednje tri godine pojavili strukturiraniji programi korporativnih donacija, većinom u obliku javnih natječaja

za dodjelu donacija. Intervjuirani predstavnici poduzeća koja provode natječaje smatraju ih korisnim mehanizmom za obradu velikog broja zahtjeva za financijskom potporom (neka od najuspješnijih poduzeća u uzorku istakla su da ukupan godišnji financijski zahtjev za donacijama premašuje njihov ukupni godišnji prihod) kao i priliku za proaktivniji pristup različitim dionicima u lokalnim zajednicama. Inovativni način istodobnog uključivanja zaposlenika i šire zajednice ilustrira donatorski program T-HT grupe „Zajedno smo jači“ u sklopu kojeg se zaposlenike poziva da se uključe u dobrovoljni rad u zajednici i predlože primatelje donacija koje onda odabire nezavisno povjerenstvo s predstavnicima kompanije i zajednice Čini se da je komunikacijski kapacitet poslovnog sektora, ali i nevladinih organizacija ograničen kada se radi o kontroverznijim pitanjima. Jedna je intervjuirana voditeljica korporativnih komunikacija navela neuspješni pokušaj dogovora sastanka s istaknutim voditeljem udruge koja ja na svojoj internetskoj stranici objavila informacije o štetnom djelovanju tog poduzeća, za koje pak poduzeće smatra da su netočne. Voditelj udruge odbio je sastanak rekavši da su na„suprotnim stranama i da nikakav dijalog nije moguć“. Analiza 12 poduzeća u dodatnom uzorku također ukazuje da je sustavno uključivanje dionika među manje razvijenim područjima društveno odgovornih poslovnih praksi. Za dva od 12 poduzeća postoji nimalo ili malo dokaza o uključivanju dionika, dok njih devet ima neki oblik prepoznavanja i odgovaranja na interese dionika i u sklopu ukupne poslovne strategije, dok samo jedno poduzeće u tom uzorku ima definirane procese upravljanja dijalogom s različitim dionicima. Radi se o Holcimu Hrvatska, članici multinacionalne grupe poznate po vodećoj ulozi u promociji održivog razvoja i DOP-a u globalnoj poslovnoj zajednici. U Hrvatskoj, Holcim je prepoznat po svom izravnom uključivanju u život lokalne zajednice u kojoj posluje, posebice u Koromačnu u Istri. Uz organiziranje različitih javnih događanja poput godišnjeg susreta udruga ili građanskih sati, Holcim je uspostavio i vrlo transparentne natječaje za sponzorstva i donacije vezane uz razvoj lokalne zajednice i promociju održive izgradnje. Carlsberg Croatia pivovara je koja preuzima odgovornost za potencijalno štetne društvene posljedice pretjerane konzumacije svojeg proizvoda, posebice među mladima i maloljetnicima. Na razini sektora, Carlsberg Croatia je od 2005. potpisnica Kodeksa odgovornog marketinškog komuniciranja Grupacije proizvođača piva, slada i hmelja u sklopu HGK-a, a koji pivare obvezuje na usmjeravanje reklamnih poruka isključivo prema punoljetnim osobama uz zagovaranje odgovorne konzumacije piva. Uz to, Carlsberg Croatia djeluje i u skladu s vlastitim Kodeksom marketinške prakse koji zabranjuje sugestivnu propagandu usmjerenu na maloljetnike. Sve veća raznolikost bankarskih usluga Zagrebačke banke, u skladu s prepoznatim potrebama potrošača, ukazuje na poslovnu opravdanost društveno odgovornog pristupa kojim se širi tržište, ali i povećava dostupnost i socijalna osjetljivost financijskih usluga. Tako je Zagrebačka banka prva uvela moratorij, odnosno poček na otplatu ukupnog kredita za vrijeme trajanja porodiljskog dopusta i civilnog služenja vojnog roka, a renoviranje poslovnica odvija se u skladu sa standardima dostupnosti oso-

Najčešće su upravljačke prakse vezane uz usvajanje DOP-a i pridržavanje korporativnih politika transparentnosti i odgovornosti te ustaljeni neformalni suradnički odnosi viših menadžera zaduženih za različite poslovne operacije i resore relevantne za DOP. obvezavši se na razvitak i izvještavanje o svojim društveno odgovornim praksama tijekom nadolazećih godina. dok su konzultacije s upravom većinom neformalne i usmjerene na pojedine članove upravnog odbora. Ipak. Najrazvijeniji vid upravljanja DOP-om među poduzećima u uzorku jest spremnost na prihvaćanje vanjski formuliranih dobrovoljnih standarda i smjernica za poslovnu etiku. Premda je članstvo u HGK-u obvezatno za sva trgovačka društva u Hrvatskoj. a među kompanijama u dodatnom uzorku. 570 kompanija ga je usvojilo 41 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Razvijenost politika transparentnosti i odgovornosti . Ovo pokazuje i podatak da je 14 od 35 poduzeća u glavnom uzorku (40%) potpisalo Kodeks etike u poslovanju HGK. ▪ 3. upravnog i nadzornog odbora te definiranje suradnje između različitih odjela i (3) redovitost društveno odgovornog poslovanja na dnevnom redu upravnog i nadzornog odbora. korporativno upravljanje i društvenu odgovornost. To znači da u 77% slučajno odabranih poduzeća s popisa 500 najprofitabilnijih kompanija u Hrvatskoj 2005. Takva je odredba u skladu s relevantnim zakonskim propisima. što uključuje četiri kodeksa poslovne etike. U glavnom uzorku postoji pet poduzeća (14%) koje imaju interne odnosno vlastite politike transparentnosti i odgovornosti. UPRAVLJANJE I DOP Razvitak specifičnih upravljačkih struktura za politike i programe DOP-a tek je u začetku. Hauska. ne postoji imenovan izvršni menadžer zadužen za društveno odgovorno poslovanje. proizvodnja oružja. također ima vlastiti etički kodeks. a sadrži i proceduru u slučaju kršenja odredbi Kodeksa. Uz opće principe. najjače dobrovoljno poslovno udruženje u zemlji. jedan interni kodeks korporativnog upravljanja te jednu specifičnu politiku o pravima dioničara. radi se zapravo o ohrabrujućem pokazatelju spremnosti vodećih hrvatskih poduzeća da se uključe o ove nove zajedničke inicijative na nacionalnoj i globalnoj razini. potpisivanje Kodeksa poslovne etike od strane pojedinačnih poduzeća članica Komore je dobrovoljno. obrazovanja zaposlenih ili donacija. kao što pokazuju nalazi ovog istraživanja. taktilne podne trake za slabovidne i slijepe osobe koja se proteže od ulaza u poslovnicu do bankomata te do najbližeg radnog mjesta na kojem je instaliran komunikator za nagluhe osobe. jedino Podravka. među 35 poduzeća u glavnom uzorku njih osam (23%) je „na putu“ razvijenog korporativnog upravljanja u odnosu na DOP. dok granska udruženja unutar HUP-a razvijaju vlastite. kao što su primjerice proizvodi koji oštećuju ozonski pojas. godine. Te i slične inicijative. Croatia Airlines i Holcim. niti se očekuje horizontalna koordinacija vezana uz DOP između različitih odjela. no njihova je stegovna uloga u konkretnim slučajevima zloporabe još uvijek prilično slaba. Temeljem analize ovih parametara. U nekoliko slučaja te politike premašuju minimalne propise o profesionalnosti. Ne postoje dostatni dokazi o tome da se o DOP-u raspravlja na razini upravnog i nadzornog odbora. (2) alociranje odgovornosti za DOP na razini višeg menadžmenta. postojanje formalnih odbora za DOP ne može poslužiti kao glavni pokazatelj razvijenosti upravljanja DOP-om te su potrebna temeljita istraživanja organizacijske kulture kako bi se opisala stvarnost odlučivanja o društveno odgovornom poslovanju koja je uvelike zavisna o općoj otvorenosti horizontalnih i vertikalnih komunikacijskih kanala u određenom poduzeću. Tri su glavna parametra procjene korporativnog upravljanja u odnosu na DOP: (1) postojanje i razvijenost korporativnih politika transparentnosti i odgovornosti. Svih 12 poduzeća u dodatnom uzorku imaju interne politike poslovne etike i transparentnosti korporativnog upravljanja. dok se njih 9 od 35 (26%) pridružilo Global Compactu Ujedinjenih naroda u ožujku 2007. pri čemu se niti jedno poduzeće ne može smatrati primjerom dobre prakse u ovom pogledu. od kompanija u glavnom uzorku.13 Iako se ovaj postotak može učiniti malenim čitateljima koji nisu upoznati s hrvatskim kontekstom. posebice u strukovnim i industrijskim udruženjima pridonose promicanju dobre prakse i prepoznavanju neetičnog ponašanja. ali i namjerom autora i promotora Kodeksa da se njime potakne dijalog o pitanjima društvene odgovornosti unutar pojedinih poduzeća te poslovne zajednice kao cjeline. Suradnja između odjela najčešća je prilikom izrade izvješća o društvenoj odgovornosti te godišnjih poslovnih izvješća. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). uništavanje divljih životinja. dok je njih sedam ocijenjeno „na putu“ prema dobroj praksi. istaknuta banka u multinacionalnom vlasništvu koja je jedina javno obznanila Proceduru sprječavanja financiranja zabranjenih financijskih aktivnosti. Kodeks se bavi odnosima među poduzećima. čak i ako su prakse DOP-a razvijene u područjima poput zaštite okoliša. u dodatnom uzorku 12 poduzeća s deklariranim usmjerenošću na DOP nalaze se tri poduzeća čije se upravljanje vezano uz DOP može opisati kao dobra praksa. godinu. Konkretno. odnosno poslovnih aktivnosti koje ova banka odbija izravno ili neizravno financirati uslijed mogućih štetnih posljedica po okoliš ili moral. čije je prihvaćanje preduvjet članstva u HUP-u. specifične kodekse. odnosima s vanjskim dionicima. kockanje.bama s poteškoćama te se prilagodbe odnose na postavljanje pristupne rampe. imaju osobe čije je radno mjesto izravno vezano uz održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje. jednakopravnosti 13 U komparativne svrhe tijekom posljednje dvije godine postojanja Etičkog kodeksa u poslovanju od HGK-a. U glavnom uzorku nalazi se i jedno posebno izvješće o korporativnom upravljanju koje je objavila PBZ Grupa za 2005. Nadzorni odbori se pretežno uopće ne bave ovom temom. U tom svjetlu.. proizvodnja i prodaja alkohola i duhana itd. unutarnjim odnosima u poduzeću.

veliku sigurnost radnih mjesta. Od 12 poduzeća u dodatnom uzorku. odgovornosti zaposlenih spram društva i okoliša.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA dioničara i jasnoći upravljačke strukture. većina. no čija je privatizacija propala ili još nije provedena. Primjerice. društvene i okolišne prakse mogu kritizirati. te jedno poduzeće (Janaf) gdje je zamjenik predsjednika uprave zadužen za razvitak strategije i izvještavanja o DOP-u. U više slučajeva izvještavanje o DOP-u i susljedne programe pokreću pojedinačni menadžeri s vizijom. Zamjetno je da je glavna funkcija većine upravljačkih struktura bolja koordinacija aktivnosti DOP-a s malo slučajeva sveobuhvatnog pregleda i nadzora nad svim poslovnim aktivnostima i procesima relevantnima za 42 . pravima dioničara te obvezama transparentnosti i izvještavanja. sprječavanje sukoba interesa. Za očekivati je da će nedavno usvajanje Kodeksa korporativnog upravljanja Zagrebačke burze i HANFA-e iz travnja 2007. U ovim slučajevima. Holcim ima skup načela o poslovnoj etici. i to većinom u vezi s određenim zadatkom. najvažnije je da se informacije i planovi djelotvorno razmjenjuju i usklađuju. sa smanjenim tržišnim pritiscima što omogućuje postepeno restrukturiranje. unatoč djelomičnoj privatizaciji. profesionalnoj etici i procjeni okolišnog rizika u ulagačkim aktivnostima. i to u skladu sa svojim specifičnim organizacijskim kulturama te širom upravljačkom strukturom u slučajevima pripadnosti multinacionalnim korporacijama. prema očekivanjima. neka od ovih poduzeća već su primila izravna strana ulaganja te posluju u tržištima koja se liberaliziraju – upravo su ta poduzeća. no upravo se preoblikuje u široki korporativni program s primjerenom menadžerskom strukturom. Odgovornosti višeg menadžmenta za DOP Temeljem analize glavnog uzorka 35 poduzeća vrlo je malo slučajeva formalne integracije DOP-a u odgovornosti članova uprave i višeg menadžmenta. posebice s izvještavanjem i razvojem programa DOP-a. kvaliteta. poštivanju zakona. kako sve veći broj poduzeća usvaja standarde koje promiču domaća i međunarodna poslovna udruženja i organizacije. PBZ ima program DOP-a unutar odjela korporativnih komunikacija. EKT ima i posebni kodeks poslovne etike koji je zajednički cijeloj Ericsson grupi te pruža smjernice za poslovno ponašanje u sljedećim područjima: poštivanje zaposlenih i ljudskih prava na radnom mjestu. koji nisu članovi uprave no u poziciji su da osiguraju potporu uprave za uvođenje novih programa i aktivnosti. Može se zaključiti da su politike odgovornosti i transparentnosti u usponu u Hrvatskoj. pridržavanje zakona. Ericsson NT jedno je od malobrojnih poduzeća u Hrvatskoj koje je usvojilo vlastite Principe korporativnog upravljanja sa zasebnim odjeljcima o odgovornostima Upravnog i Nadzornog odbora. U Podravci. koji je trenutno usmjeren na donacije i sponzorstva. na različite načine upravljaju DOP-om na razini višeg menadžmenta. procjenom rizika vezanih uz održivost u Elektrokontaktu. poput Global Compacta. jednom od vodećih promotora DOP-a postoji imenovani koordinator za izvještavanje o održivom razvoju i DOP-u. među kojima treba razlikovati aktualne ili bivše monopoliste u pružanju javnih usluga ili infrastrukture od onih poduzeća koja posluju na tržištu. među najaktivnijim promotorima DOP-a i uključenosti u zajednicu iako se njihova politika cijena. Takav je slučaj bio sa sustavom upravljanja okolišem u Dukatu. Coca-Cola Beverages Croatia ima posebnu politiku o pristupu djeci u oglašavanju kao i antidiskriminacijsku politiku. te snažnija promocija DOP-a i poslovnih kodeksa od strane poslovnih udruženja pozitivno utjecati na politike korporativnog upravljanja u nadolazećim godinama. poštenim tržišnim odnosima. OTP banka primjenjuje niz propisa preuzetih iz svoje međunarodne grupe o sprječavanju pranja novca. ali i razvija vlastite korporativne politike u skladu sa svojom poslovnom strategijom i prepoznatim rizicima po reputaciju i koheziju. Važno je imati na umu i specifičnosti upravljanja poduzećima u većinskom vlasništvu države ili lokalne samouprave. intenzivnija komunikacija između voditelja relevantnih odjela (korporativne komunikacije. izvještavanjem o DOP-u u sklopu godišnjih izvješća i internetskih stranica u Končaru i pripremom zasebnih izvješća o okolišu u T-HT grupi. odnosno 10 poduzeća deklarirane orijentacije spram DOP-u. Međutim. sprječavanju sukoba interesa i sigurnosti informacija s kojima su sustavno upoznati svi zaposleni. upravljanje okolišem i ljudski resursi) odvija se neformalno i dok je njezina institucionalizacija dobrodošla. Mnogim se poduzećima u prvoj podskupini upravlja i rukovodi na tradicionalniji način. u sklopu korporativnih komunikacija. Druga podskupina većinom sadrži neučinkovita poduzeća s ograničenim strategijama i sposobnostima te kao takva nisu u mogućnosti značajnije poslovati u skladu s načelima društvene odgovornosti. te u interakcije između članova uprave i različitih odjela vezane uz specifične inicijative DOP-a. iznadprosječne plaće te mogućnosti ulaganja u lokalne zajednice. zaštita imovine i informacija u vlasništvu poduzeća. prijavljivanje kršenja kodeksa. no koji je također uključen u razvoj programa korporativnih donacija. iako postoje neformalne konzultacije između odjela. U uzorku se nalaze dva poduzeća (INA i Atlantic grupa) koja imaju koordinacijske odbore za DOP koji omogućuju razmjenu informacija i suradnju između odjela. Stoga i prakse društvene odgovornosti u tim poduzećima češće proizlaze iz ustaljenih poslovnih praksi i odnosa s lokalnom zajednicom nego iz inovacija u menadžmentu. Kodeks poslovne etike poduzeća Croatia Airlines nadzire Odbor za etiku koji razmatra pritužbe i predlaže mjere generalnom direktoru.

raspravljaju i na Nadzornom odboru. kao što su izrada izvješća o održivosti ili upravljanje korporativnom zakladom Dr. mjere zaštite okoliša. sa stalnim kontaktom s odjelom za ljudske resurse. s izvršnim menadžmentom koji čini manje od 10% ukupne radne snage. a ujedno je i posrednik je u komunikaciji između zaposlenika i uprave. korporativnog upravljanja i ulaganja u zajednicu. zadužen za provedbu načela održivog razvoja. jer Odboru za održivi razvoj.. odjel za korporativne komunikacije zadužen je za ciljano uključivanje dionika i transparentnost i dostupnost izvještavanja. pioniru strukturiranih programa korporativnih donacija. i to putem kvartalnih sastanaka imenovanih predstavnika zaposlenih i uprave. uzmu li se u obzir parametri ovog istraživanja. nije iznenađujuće da unatoč snažnoj usmjerenosti na stalno unaprjeđenje upravljanja održivošću. okoliš (ISO 140001) te zdravlje i sigurnost (OHSAS 18001). te uključuje zamjenika predsjednika uprave. Povremeno se teme DOP-a. uzevši u obzir postojeća ograničenja i prilike koje nudi ustaljena korporativna kultura koju je moguće transformirati upravo pomoću DOP-a. I Hartmann i Hauska imaju definirane odgovornosti za praćenje provedbe norme SA 8000. U glavnom uzorku od 35 poduzeća Podravka je jedino poduzeće u kojem Upravni odbor redovito dobiva i razmatra izvještaje o aktivnostima društveno odgovornog poslovanja (npr. Uz to. nema jasnih podjela menadžerskih odgovornosti. još jednom vodećem poduzeću. U Holcimu Hrvatska. Zadužen je za uključivanje dionika i eksterne komunikacije. Zlata Bartl. sačinjena od članova iz Hrvatske. Nakon revizije. obilježava inercija same uprave te rigidnost komunikacijskih kanala. pospješujući participativnu procjenu učinaka i izvedbe kao i primjerenost organizacijske strukture. te menadžera kvalitete. posebice one vezane uz radne odnose. Radna grupa sustavno integrira pitanja pojedina DOP-a u konzultanski rad. Ona ujedno povremeno sudjeluje na sastancima uprave i redovito izvještava njene članove o aktivnostima Grupe. U Hauska & Partner Internationals Communications osnovana je Radna grupa za DOP. a ne razmatranje uspješnosti i predloženih mjera za razvitak DOP-a. predsjeda predsjednik uprave koji i izvještava upravu o temama društveno odgovornog poslovanja. SA 8000 i OHSAS 18000. No. U tom kontekstu. U Zagrebačkoj banci. unatoč razvijenim sustavima upravljanja i izvještavanja o DOP-u. Pliva je vjerojatno najbolji primjer dobre prakse u Hrvatskoj. zdravlju i sigurnosti za potrebe godišnje procjene poslovanja s predsjednicom uprave. hrvatski lider u poslovnoj izvrsnosti. u ovom slučaju. Troje koordinatora tih procesa čini tim koji priprema godišnje interno izvješće o kvaliteti. zaštite okoliša. temeljem organizacijske kulture bez čvrste podjele između formalnog članstva u upravi i drugih menadžerskih pozicija. što usporava provedbu sveobuhvatnog korporativnog programa održivog razvoja kojem je cilj integracija postojećih procedura i aktivnosti u području upravljanja kvalitetom. s izuzetkom nadzora nad provedbom normi ISO 14001. rasprava o održivom razvoju na razini uprave ograničena je na pitanja održivosti i okolišnih aspekata pojedinih proizvoda. oni zajednički pripremaju godišnji program kvalitete.DOP. Jednako tako. sudjeluje na svim sastancima menadžerskog tima (ekvivalenta uprave) i ima pravo glasa. Na razini matične kompanije sa sjedištem u Grčkoj. upravljačka struktura za DOP je nedavno razvijena i uključuje posebni (pod)odbor za DOP Upravnog odbora kao i Vijeće za DOP u kojem su zastupljeni lokalni direktori komunikacija i kvalitete. U Hartmannu. donacije). u nekoliko drugih vodećih poduzeća koja su uključena u ovo istraživanje sličnu poziciju ne prati korporativna kultura horizontalnih i vertikalnih konzultacija. U Coca-Cola Beverages Croatia. još jednom lideru održivog razvoja među malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj. Austrije. Suprotno tomu. pokrenutog 1999. Važno je istaknuti da je spomenuta hrvatska tvrtka imala ulogu inovatora u području DOP-a na razini cijele Hauska & Partner Grupe. sigurnost radnih mjesta i sektorsku promociju održivog razvoja. okolišu.. koji uključuje predstavnike različitih odjela. zdravlja i sigurnosti čija se provedba prati pomoću sustava uravnoteženih bodovnih kartica (balanced scorecard system). tim za DOP je dinamičan. Ovi kratki opisi različitih upravljačkih struktura DOP-a koje su uspostavile vodeća hrvatska poduzeća pokazuju kako svako poduzeće treba tragati za vlastitim formatom. Srbije. Elektrokontakt je također izdvojen slučaj poduzeća čija korporativna strategija održivog razvoja izravno proistječe iz razvojne vizije predsjednika uprave koji snažno podupire razvitak upravljanja okolišem. direktoricu korporativnih komunikacija (ključnu osobu za DOP u kompaniji). ljudskih resursa. u skladu sa svojim strateškim ciljevima DOP-a. uključujući kvalitetu (ISO 90001). organizira interne komunikacijske aktivnosti o DOP-u kao i pripremu izvješća o DOP-u. osim u slučaju snažne potpore vodstva. te služeći kao početak zajedničkog praćenja provedbe predloženih poboljšanja. DOP na dnevnom redu upravnog i nadzornog odbora Pregled interakcija između upravnih odbora i menadžera zaduženih za DOP kao cjelinu ili neke njegove dimenzije govori u prilog ključnom nalazu nedostatne formaliziranosti upravljanja DOP-om u hrvatskoj poslovnoj zajednici. tim za DOP smješten je unutar Korporativnog identiteta i komunikacija te izravno odgovara predsjedniku uprave. iako neformalan. ima integrirani sustav upravljanja poslovnim procesima. slijedom pojedininih odluka uprave. okoliša. Također je zabilježeno više slučajeva neformalne komunikacije s predsjednicima uprava ili članovima uprave gdje je prvenstveni oblik utjecaja na odluke uprave uvjeravanje. što usporava provedbu jasno prepoznatih prilika za razradu i integraciju brojnih društveno odgovornih praksi koje tako ostaju fragmentirane. Postoji i više slučajeva poduzeća u glavnom uzorku koje. izvještavanje o DOP-u ima integrativnu funkciju. a više je članova uprave izravno uključeno u korporativne programe DOP-a. koordinira izradu godišnjeg programa DOP-a uključujući aktivnosti različitih odjela. no nikako ne u kratkom roku. Češke i Latvije kojoj je na čelu direktorica za DOP za cijelu grupu. Ericsson NT. 43 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . direktor industrijske ekologije.

preduvjeti uključivanja društveno odgovornog poslovanja u poslovnu strategiju te njezine sustavne provedbe.0 % ISO 9001 ISO 14001 EFQM DA EMAS NE OHSAS SA8000 Ostalo 44 . dostupno na http://kvaliteta. S druge strane.hr/14000/14000_firme. Izvor za ISO 14001: internet baza podataka Hrvatskog društva za kvalitetu. broj danas certificiranih poduzeća predstavlja tek 0. najveći broj hrvatskih poduzeća u glavnom uzorku ima ISO 14001 (11/35). Broj certificiranih poduzeća rastao je tijekom posljednjih nekoliko godina. Može se zaključiti da su izravna uključenost i autentični interes uprave za DOP.0 % 0. Prijenos dobrih praksi i naučenih lekcija o osjetljivoj temi uspješnih stilova vođenja i strateških kompetencija mogu uspješno posredovati samo ugledna poslovna udruženja i forumi poslovnih lidera. U oba slučaja. na 197 u 2006. U trenutku istraživanja.14 Hrvatska poduzeća i Vlada sudjelovali su u nekoliko ranih pokušaja uvođenja EMAS-a u širu srednje europsku regiju i zemlje nastale raspadom SSSR-a. bez obzira na formalna zaduženja članova uprave. Ipak. što rezultira redovitim razmatranjem pitanja održivog razvoja i društvene odgovornosti na sastancima uprave. s 19 poduzeća u 2001.-2000.790 aktivnih poduzeća.htm.2% od 72. Vijeće za DOP. Sustavi upravljanja i certifikati Među inicijativama DOP-a koje je međunarodni tim stručnjaka identificirao kao relevantne. U CCHBC.0 % 60. savjetuje Odbor za DOP koji je radno tijelo Upravnog odbora matične kompanije. kao i dobre prakse iz drugih zemalja.: Sektor za industriju HGK-a Grafikon 2 – Poduzeća u glavnom uzorku – sustavi upravljanja i certifikati Sustavi upravljanja i certifikati (glavni uzorak) 120. Međutim. temeljena na devet certifikacijskih agencija koje rade u Hrvatskoj. 2% od 9. dok jedina dva poduzeća koja imaju Social Accountability 8000 certifikat i dva koja primjenjuju EFQM model izvrsnosti nisu dio glavnog uzorka ovog istraživanja. poput „EMAS Eastwards“. upravnu i izvršnu razinu povezuje predsjednik odbora za održivi razvoj koji je ujedno i predsjednik uprave. kojeg čine menadžeri DOP-a svih lokalnih kompanija. u tri slučaja intervjuirani predstavnici kompanija istakli su da je upravo formalna. održivi razvoj i DOP već su integrirani u ukupnu poslovnu strategiju.inet.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA U dodatnom uzorku 12 poduzeća nalaze se tri slučaja izravne i redovite komunikacije o DOP-u između članova uprave i menadžera zaduženih za provedbu programa i aktivnosti DOP-a.0 % 80. niti jedno poduzeće u Hrvatskoj nije primjenjivalo EMAS.0 % 100. kojeg je 1999.0 % 40.5% od 3539 aktivnih velikih i srednjih poduzeća. U Plivi. u Hauski.0 % 20. predsjednik i drugi članovi uprave iz svakog nacionalnog ureda sjede u odboru za DOP kojim pak predsjeda voditeljica hrvatskog tima za DOP koja nije članica uprave. provodila grupa 14 Svi brojevi odnose se na kraj fiskalne godine 2005. iako niti jedan član uprave nije posebno zadužen za DOP. ISO14001 je službeno preveden i objavljen kao nacionalni standard HRN EN ISO 14001 još 1998. Holcim Hrvatska i Ericsson NT primjeri su snažne i plodonosne dvosmjerne komunikacije između uprave i menadžera za DOP.659 aktivnih poduzeća s više od 10 zaposlenih ili 5. tri od ova četiri poduzeća čine dio dodatnog uzorka dobrih praksi u DOP-u. povremena i često nepredvidljiva komunikacija s upravom glavna prepreka bržoj i opsežnijoj integraciji DOP-a u ukupnu poslovnu strategiju i korporativnu kulturu. Izvor za brojeve aktivnih kompanija na kraju fiskalne godine 2005.

to je SGS Adriatica (www.com).2007. Litvom. hrvatska tvrtka danske kompanije za proizvodnju ambalaže (certificirana u srpnju 2006. jedne od dvije certifikacijske agencije koje nude ovu uslugu u Hrvatskoj19 – Hartmann. 1800 1600 1400 1200 1295 970 675 478 327 1657 1733 Broj certifikata 1000 800 600 400 200 0 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Godina 45 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . samo je Turska izvijestila o tri poduzeća koja primjenjuju EMAS kao pilot projekt. Madžarskom i Slovačkom). 16 ISO 9001 i OHSAS 18001 ukazuju na veću predanost sustavnom pristupu osiguranju kvalitete proizvoda i usluga i dodatnu brigu za upravljanje sustavima zaštite i zdravlja na radu. možda se može objasniti visokim zakonski propisanim standardima na području zaštite na radu. Hrvatska .eu/environment/emas/ activities/accession_en. Prema podacima dostupnima na službenoj SA8000 internetskoj stranici.20 Oba certificirana poduzeća pripadaju DOP liderima u Hrvatskoj te stoga čine dio dodatnog uzorka u ovom istraživanju. Od tri trenutačne zemlje kandidatkinje za EU. Nexe grupa).ISO 9001 certifikati 2001 . Standardised Environmental Management Systems in Central and Eastern Europe. Broj ISO 9001 certifikata povećao se za više od pet puta u razdoblju od 2001. Ericsson NT.sgs. DNV direktorom za Hrvatsku.htm (pristupljeno 5.hr. OHSAS 18001 trenutačno ima samo 31 poduzeće. Ralph i Starkey.15 Pravni temelj za primjenu EMAS-a u Hrvatskoj postavit će se tek ove godine. dostupno na http://ec.zitel. Trenutačan broj od 1733 certifikata ima 1675 poduzeća. što predstavlja 17% ukupnog broja od 9659 poduzeća s 10 i više zaposlenih koja su bila financijski aktivna u posljednje tri fiskalne godine.hr/sigurnost/propisi. koje je postalo zahtjevnije u tom smislu.pdf (pristupljeno 4. 16 Službena internetska stranica EMAS-a. Hrvatska je bila u grupi od pet zemalja sa samo jednim certificiranim poduzećem (zajedno s Bugarskom.europa. Elektrokontakt. December 17. u usporedbi s brojem ISO 9001 i 14001 certifikata. 18 Popis zakona i propisa dostupan je na: http://www.» Project Report and Summary. tvrtka mješovitog austrijsko-hrvatskog vlasništva za strateške komunikacije (certificirana u veljači 2007. travnja 2007.).htm 19 Uz Det Norske Veritas (www. Izvor za broj poduzeća: Sektor za industriju HGK-a. eu/environment/emas/pdf/general/emas_eastwards_report2000_en. stupanjem na snagu novog Zakona o zaštiti okoliša. u prosincu 2006. koji je trenutačno u Saborskoj proceduri.) Niti jedno drugo poduzeće nije bilo u procesu prijave ili certificiranja u vrijeme istraživanja. jer kao najvažnija međunarodna referenca za upravljanje kvalitetom izravno doprinosi izvoznim kapacitetima hrvatskih poduzeća. ISO 9001 je posebice relevantan. Dukat.stručnjaka iz Britanije. dok su podaci za Hrvatsku i Makedoniju službeno „nepoznati“. među zemljama uključenima u ovo istraživanje samo su Poljska i Turska imale između 5 i 10 certificiranih poduzeća.) 17 Prema internetskoj bazi podataka Hrvatskog društva za kvalitetu. Nesrazmjer između tako niskog broja ovih certifikata. Francuske i Švedske uz podršku Uprave za znanost i tehnologiju Europske komisije. niti jedna kompanija koja ima ISO 14001 ne bi trebala imati poteškoća s primjenom EMAS-a. travnja 2007. Richard: «Implications of the Spread of Voluntary. 20 Izvor: Intervju s g. http://ec. 17 Prema nepotpunom popisu dostupnom na internetskoj stranici Hrvatskog društva za kvalitetu. Krešimirom Paliska. 15 Meima.dnv. do sredine 2007.) i Hauska&Partner International Communications.18 Samo su dva poduzeća dobila SA 8000 certifikat od Det Norske Grafikon 3 – Godišnji porast broja poduzeća certificiranih za ISO 9001 Veritas. doprinosi i kvaliteti proizvoda i usluga na hrvatskom tržištu. 2000. Danske.europa. dok u Makedoniji niti jedno poduzeće nije bilo certificirano.hr). Osim toga. premda je nekoliko poduzeća pokazalo interes. Kako su naglasili intervjuirani menadžeri za upravljanje kvalitetom (Končar.

uzmemo li u obzir da je uzorak temeljen na listi najuspješnijih kompanija. U Hrvatskoj su se dosad dvije organizacije prijavile za nagradu EFQM-a za izvrsnost. i to u skladu s obvezama Global Compacta. godine dobio nagradu za predanost izvrsnosti dok je Ericsson Nikola Tesla. 21 EFQM baza podtaka uspješnih kompanija: http://web-1. koja se dodjeljuje za područje upravljanja ljudskim resursima. 18 u Turskoj. Zajednice za DOP (5/35). Ovaj projekt usmjeren je na prijenos dobrih praksi integriranja načela društvene odgovornosti u poslovne procese. a 2003. Zanimljivo je kako 25 poduzeća već ima nagradu Poslodavacpartner. usprkos velikom broju nezaposlenih..0 % 100. 9 u Litvi. S druge strane. Među zemljama uključenima u ovo komparativno istraživanje DOP-a. što ne iznenađuje. premda je prvi put predstavljena prije samo dvije godine. 13 u Poljskoj.0 % 60. Relativno je visok i udio poduzeća-potpisnika Global Compacta (9/35). već je sudjelovala u benchmarking projektu Corporate citizenship EFQM-a te na tematskom događaju CSR Common Interest Day u Pragu.0 % Global Compact Kodeks etike HGK DA Zajednica za DOP HGK NE HR PSOR Poslodavac partner Ostale inicijative 46 .0 % 20. još uvijek teško pronaći na hrvatskom tržištu rada. glavni uzorak ima tek nekolicinu aktivnih članica relevantnih poslovnih udruženja poput HR PSOR-a (6/35). Interes poduzeća za prolazak kroz zahtjevan postupak certificiranja kako bi dokazala sposobnost pružanja kvalitetnih radnih mjesta čini se da je motiviran primarno potrebom za privlačenjem najkvalitetnije radne snage. U posljednje dvije godine Ericsson NT prešao je s EFQM modela na interni model izvrsnosti koji se provodi na razini Ericsson grupacije. 3 u Slovačkoj i niti jednu u Makedoniji i Bugarskoj.asp Grafikon 4 – Sudjelovanje poduzeća iz glavnog uzorka u DOP inicijativama specifičnima za Hrvatsku Sudjelovanje u DOP inicijativama (glavni uzorak) 120.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Društvena odgovornost jedno je od osam načela modela poslovne izvrsnosti ugledne organizacije European Foundation for Quality Management (EFQM).0 % 80. EFQM mu je dodijelio nagradu za izvrsnost. CARnet (Hrvatska akademska istraživačka mreža) je 2005. u svrhu samoprocjene. internetska baza EFQM-a navodi 24 poduzeća u Madžarskoj.org/temp_efqm_ full/wwwroot/levels/reco/orglist_sort_all. ili certifikata poput OHSAS 18001 (4/35) ili Poslodavac-partner (1/35). a sličan je i udio poduzeća certificiranih za ISO 9001 (19/35). a da gotovo sva poduzeća .0 % 0. ali do sada nije primijenila model.0 % 40. Podravka je korporativna članica EFQM-a od 2004. 21 ▪ SPECIFIČNE DOP INICIJATIVE RELEVANTNE ZA HRVATSKU Većina poduzeća u glavnom uzorku (28/35) je uključena u druge inicijative važne za razvoj DOP-a u Hrvatskoj.potpisnici (61) spadaju upravo u ovu kategoriju. godine. koju je. započeo s godišnjom samoprocjenom izvrsnosti 1996. Više od polovine poduzeća iz glavnog uzorka su potpisnici Kodeksa etike u poslovanju HGK-a (21/35).efqm.

Unutar ovog uzorka. Ericsson Nikola Tesla ima visoko razvijen sustav upravljanja kvalitetom. zaštite okoliša i zaštite na radu. unutar koje nedostatak eksplicitnih ciljeva na području DOP-a nužno ne pokazuje nedostatak brige za pitanja okoliša ili društvenog razvoja. IZVEDBA .STUPANJ USPJEŠNOSTI U PROVEDBI PROGRAMA DOP-A Istraživanje stupnja do kojeg je izvedba. s višim standardima za članstvo. timova i operativnih jedinica. čime se ostvaruje suradnja između odjela te menadžera i uprave. godišnjih izvješća i/ili internetskih stranica. a među njima još jedna trećina (4/11 ili 11. u puno je slučajeva bilo iznimno teško utvrditi jesu li sustavi za upravljanje kvalitetom nekog poduzeća zamišljeni kao dio napora vezanih uz razvoj DOP-a. U Coca-Cola Beverages Hrvatska (CCBH) neformalni tim kojeg čine zamjenik izvršnog direktora. upravljanje programima DOP-a. pet je poduzeća s ISO 14001. što pokazuje godišnja procjena liderskih kompetencija za 2007. Predanost izvrsnosti pokazuje se u godišnjoj samoprocjeni prema EFQM i internom modelu od 1996. Interne kontrole različitih poslovnih operacija provode se tijekom cijele godine. Uzmemo li u obzir činjenicu da obje norme povisuju standarde upravljanja zaštitom okoliša i sigurnošću na radu preko ionako poprilično razrađenih zakonskih obveza. Dinamičan razvoj standardiziranih upravljačkih sustava tijekom posljednjih nekoliko godina djelomično su i rezultat preporuka iz izvješća o zaštiti okoliša i društvenih izvješća. Ericssonov model izvrsnosti navodi korporativnu odgovornost kao jednu od glavnih čimbenika uspostavljanja odnosa s dionicima. malo je dokaza o upravljanju DOP-om u odnosima s dobavljačima. bez obzira na nedostatak unaprijed postavljenih i mjerljivih ciljeva i indikatora na razini zaposlenika. trenutačno čine 34 poduzeća. te stoga praćenje postignuća na području DOP-a uključuje prikupljanje podataka za većinu GRI indikatora. Na razini matične kompanije. na razini matične kompanije. U našem dodatnom uzorku od 12 poduzeća s deklariranom orijentacijom k DOP-u. Druge inicijative relevantne za DOP u Hrvatskoj uključuju niz certifikata i nagrada za specifično područje industrije i njihove inicijative. OHSAS 180001 i interni sustav kvalitete TCCQS). osim kvalitete proizvoda. 2003.4% svih poduzeća) upravlja i sigurnošću na radu prema OHSAS-u. Nadalje. Indikator izvrsnih rezultata na području ljudskih prava je i Ericssonova europska nagrada za jednakopravnost (EEEA) koja se dodjeljuje za ravnopravnost spolova u poslovnom okruženju. godine. godišnjih izvješća (5/11) i internetskih stranica (9/11). S druge strane. ova poduzeća izvještavaju o upravljanju okolišem i postignutim rezultatima na tom području putem specijalnih izvješća o okolišu (3/11). koji kombinira certificirane i sustave razvijene na razini poduzeća.. od velikih lidera na tržištu. a sve izvještavaju o DOP-u putem specijalnih izvješća. timova i jedinica. procjeni korporativnih donacija. Iz takve je perspektive malo dokaza za većinu hrvatskih kompanija iz uzorka gdje svega 3 od 35 kvantificira i specificira poboljšanja u izvedbi na području DOP-a putem evaluacija zaposlenika i procjene postignuća operativnih jedinica. slijedom procjene međunarodnog tima od 3 EFQM procjenitelja. Upravljački procesi poduzeća su standardizirani (ISO 9001. zado- 47 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . tada trećina poduzeća (11/35) u glavnom uzorku rade u skladu s ISO 14001. i to zbog nedostatka eksplicitne i konzistentne integracije indikatora vezanih uz DOP na različitim organizacijskim razinama. uključujući i dvije neprofitne institucije) HR PSOR. od kojih tri imaju i OHSAS 18001. godine Ericsson NT je dobio EFQMovu nagradu „Prepoznat za izvrsnost“. Kodeks etike u poslovanju HGK-a potpisalo je 6% svih aktivnih poduzeća s 10 i više zaposlenih (16% svih aktivnih velikih i srednjih poduzeća). uključujući i hrvatske menadžere. CCBH je jedino poduzeće u ovom istraživanju u Hrvatskoj čija procjena postignutih rezultata uključuje i procjenu postignuća za DOP. CCBH se obvezala na izvještavanje o održivosti svake dvije godine sukladno Globalnoj inicijativi za izvještavanje. dok se članstvo u Zajednici za DOP i HR PSOR-u može smatrati pokazateljem inicijativnosti nekog poduzeća. operativne jedinice izvještavaju Pododbor za DOP Upravnog odbora i predstavljene su unutar Vijeća za DOP. DOP je uključen u procjenu postignutih rezultata na različitim organizacijskim razinama – u procjeni reputacije. smatramo kako ovih 11 poduzeća zaslužuje ocjenu „upravljanje izvedbom na putu“. menadžer za kvalitetu i direktorica korporativnih komunikacija prati rezultate na području DOP-a na razini kompanije. ISO 14001. vodili smo se užim kriterijem identificiranja sustava upravljanja koje poduzeće povezuje sa svojom strategijom održivog razvoja ili DOP-a i to putem unaprijed postavljenih ciljeva i indikatora na razini pojedinih zaposlenika. Na temelju konzultacija s međunarodnim timom stručnjaka. Slijede kratki opisi najrazvijenijih praksi upravljanja izvedbom na području DOP-a u hrvatskim poduzećima. poslovnim procesima i rezultatima razvijeno u hrvatskoj poslovnoj zajednici bilo je najzahtjevniji dio ovog istraživanja. Općenito. tj. Od 2004. kako bismo pružili življi uvid u hrvatsku realnost. dok je 87 poduzeća u članstvu Zajednice za DOP HGK-a (poduzeća svih veličina iz različitih sektora. premda niti jedno poduzeće nije navedeno kao primjer dobre prakse na ovom području. a koju je Ericsson NT dobio 2001. Naime. Godišnje vanjske procjene provode se za ISO 14001 i TCCQS standarde. a nadgleda ih jedinica za upravljanje kvalitetom. preko srednjih poduzeća specijaliziranih za upravljanje otpadom i proizvodnju opreme za zaštitu okoliša do konzultantskih tvrtki za upravljanje okolišem. šest je slučajeva u kojima smo procijenili kako su prakse upravljanja rezultatima DOP-a razvijene. ▪ 4. ako bi se upravljanje rezultatima procjenjivalo primarno na temelju upravljačkih sustava relevantnih za jedno ili više područja DOP-a. Do travnja 2007.Prihvaćanje Kodeksa poslovne etike može poslužiti kao indikator povećane predanosti etičnom poslovanju.

dok je daljnji razvoj sustava sigurnosti na radu jedan je od prioriteta voditelja kvalitete kao i voditelja sigurnosti na radu koji je sam certificirani auditor za normu OHSAS 18000. Carlsberg Croatia suočava se s izazovom pobuđivanja interesa medija za svoje inicijative. Na snazi je norma ISO 14001. zahvaljujući svojim zaposlenicima koji toga tjedna u Koprivnici pređu najviše kilometara bez automobila. 20 procjena dobavljača. izvještavanje je ograničeno većinom na velika poduzeća s izuzetnim poslovnim rezultatima i snažnim poticajima za transparentnošću koje postavljaju financijska tržišta. čak i u onim slučajevima kada DOP prakse pojedinog poduzeća još nisu sazrele u obliku dobro definiranih i konzistentno provođenih programa koje prati određeni sustav upravljanja. JAVNO OBJAVLJIVANJE O DOP-U U HRVATSKOJ Ograničeno. primjenjuje nekoliko certificiranih sustava za upravljanje u područjima relevantnima za DOP. Pivovara Carlsberg Croatia ističe se po svojoj brizi za zaštitu okoliša koja obvezuje kompaniju na maksimalnu transparentnost. a svake dvije godine provode se dodatni medicinski pregledi za rizične skupine radnika u proizvodnji. koju pokazuje integracija DOP-a u glavne korporativne dokumente (izjave o misiji i viziji. okoliš i zajednicu. poslovne partnere i dobavljače. Godišnja izvješća o društvenoj odgovornosti i zaštiti okoliša još su jedan važan mehanizam praćenja rezultata. od vitalne važnosti čak prijevremena prilagodba europskim standardima sigurnosti proizvoda i zaštite okoliša te je tako u Hrvatskoj tvornica poslovala u skladu s WEEE i RoHS direktivama EU. priprema prvog socijalnog izvješća na . drugo najrazvijenije područje DOP-a u Hrvatskoj. Unatoč svojem obuhvatnom pristupu društvenoj odgovornosti. Ciljevi na razini Sektora za upravljanje ljudskim resursima uključuju stratešku prevenciju otkaza putem rotacije na radnim zadacima. Godišnja procjena uključuje i tematski sastanak izvršnog direktora s menadžerima za DOP. Zaštita okoliša regulirana je sustavom upravljanja ISO 140001. s tri specifična instrumenta. Primjerice. prema ovom istraživanju. premda nema određen upravljački sustav s eksplicitno postavljenim DOP indikatorima. godine podaci o upravljanju otpadom i izlazni parametri otpadnih voda i emisija u zrak objavljuju se u godišnjem izvješću o okolišu. Upravljački sustav OHSAS 18001:1999 uveden je u sve organizacijske jedinice. Od 2005. upola smanjila. dok se potrošnja vode uslijed postavljenih ciljeva i akcijskih planova povećanja energetske efikasnosti od 2003. Ericsson NT ima integriran sustav upravljanja poslovnim procesima. Za Elektrokontakt je. Poslovni procesi osiguranja kvalitete. deklarirani poslovni ciljevi) i javnog izvještavanja. nakon fatalnog akcidenta vezanog uz Karlovačku pivovaru. uključujući i protokol za upravljanje rizicima na radnom mjestu. zaštite okoliša. srpnja 2007. Već dvije godine za redom pobjednica je upravo Carlsberg Croatia. ▪ 5. Inspirativno je sudjelovanje Carlsberga u natjecanju kompanija povodom Tjedna bez automobila koje svakog rujna organizira Grad Koprivnica. INA. Elektrokontakt pridaje veliku pažnju procjeni rizika po okoliš i sigurnost zaposlenih. posebice putem preporuka pretočenih u plan aktivnosti za nadolazeću godinu. Ipak. U sklopu ove manifestacije kompanija svojim dugogodišnjim zaposlenicima koji te godine slave svoj jubilej poklanja bicikl te i na taj način pokazuje svoju brigu za ljude. ali sve prisutnije javno objavljivanje o DOP-u Premda u početnoj fazi. Svi zaposleni redovito se putem oglasnih ploča i kvartalnog biltena obavještavaju o programima zaštite okoliša i sigurnosti na radu. Sam proces izvještavanja o DOP-u – naročito ako se provodi na sustavan način – predstavlja prijelomni trenutak za uvođenje sustavnog pristupa DOP-u općenito. 14 procjena projekata i posebne procjene sukladnosti s trgovinskim direktivama korporacije. te su tako definirane kritične točke koje se redovito prate. Od 2004. zdravlja i sigurnosti prate se putem sustava usklađenih bodovnih kartica i evaluacija zaposlenika (varijabilni dio menadžerskih plaća je i do 15%). ISO 14001:1996 je uveden u svim proizvodnim organizacijskim jedinicama. tako i u širini i kvaliteti samih izvješća. kontinuirana ulaganja u ekološki prihvatljivu tehnologiju i pozitivan utjecaj na svoje zaposlenike.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 48 voljstvu internih i vanjskih klijenata i putem Dijaloga – godišnje vanjske procjene zadovoljstva radnika. Naša analiza također ukazuje na korelaciju između strateške orijentacije na DOP. Elektrokontakt i matična kompanija EGO usmjereni su na uporabu čišćih materijalima te tako imaju proceduru sigurnosno-tehničke provjere svojih dobavljača. uključujući kvalitetu (ISO 9001). prekvalifikaciju. javno objavljivanje korporativnih strategija i praksi vezanih uz različita područja DOP-a sve je prisutnije u Hrvatskoj. godine u Elektrokontaktu postoji dvorište tehnološkog otpada u kojem se sve više materijala pretvara u sirovinu koja se prodaje. uključujući i zaštitu okoliša koja je postala medijski zanimljiva tek od proljeća 2007. u skladu sa spomenutim direktivama kao i s direktivom REACH o uporabi kemijskih tvari. okoliš (ISO 14001). u skladu je s najvišim ekološkim standardima i uključuje i prvo postrojenje za pročišćenje otpadnih voda u hrvatskoj pivarskoj industriji. Glavni direktor za kvalitetu svake godine provodi u prosjeku 19 procjena organizacijskih jedinica. programe ranog umirovljenja i zapošljavanje u sestrinskim poduzećima. uslijed pozicije internog dobavljača za matičnu njemačku kompaniju EGO. a novi pogon iz 1997. kako u broju poduzeća koja objavljuju izvješća. zdravlje i sigurnost (OHSAS 18001). Javno je objavljivanje. s 29% poduzeća iz uzorka s ocjenom „na putu“ i 5% onih čije su prakse izvještavanja sustavne i standardizirane. a tvornica ima vlastitu ambulantu. čak godinu dana prije donošenja hrvatskoga Pravilnika o električnom i elektroničkom otpadu 13.

entuzijazam i inovativnost lokalnog menadžmenta. godine činila su poduzeća izlistana na burzama. dok su godišnji izvještaji tri puta češći izvori informacija o revizijama od internetskih stranica. godine koristila svoje internetske stranice za promociju sponzorskih i programa doniranja. i 48 poduzeća 2005. Istovremeno. S druge strane.-2006. Usporedba rezultata istraživanja u zadnje tri godine pokazuje da hrvatska javna dionička društva šire područje javnog izvještavanja.0 % ZŠEM istraživanje 2004-2006. koja drže 80% kapitalizacije tržišta i 66% prometa na hrvatskim burzama. donacija i politika zaštite okoliša. Coca-Cola Beverages Hrvatska. uspostavili su stalnu međuodjelnu radnu skupinu za DOP sa zadatkom izvještavanja o i predlaganja DOP inicijativa. Ključni izvor informacija koji omogućava preliminarni uvid u trenutne trendove o izvještavanju je longitudinalno istraživanje „Izvještavanje o DOP-u vodećih hrvatskih kompanija“.. Međutim. stimulirao certificiranje za ISO 14001 i rezultirao formulacijom nekoliko korporativnih politika.0 % 80. Broj poduzeća koja koriste internetske stranice i godišnja izvješća radi izvještavanja o korporativnoj upravljačkoj strukturi i naknadama radnicima približno je jednak.4 % 10 % 16. kojeg je provela Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta u razdoblju 2004.0 % 0. (Šulenta et al. područje za poboljšanje i dalje je ogromno. pod vodstvom direktorice korporativnih komunikacija posebno zainteresiranom za DOP.9% izvještavanja o socijalnim politikama. i 2004.9 % 14. Tako najbolji rezultat čini 24. Grafikon 5 – Rezultati longitudinalnog istraživanja ZŠEM-a o izvještavanju o DOP-u 100.9 % 6.). Prosječno izvještavanje o DOP-u u godišnjim izvještajima i na Internet stranicama hrvatskih kompanija 60. velike financijske institucije i pružatelji komunalnih usluga u državnom vlasništvu.0 % 40. 2007. Važno je naglasiti kako je internetska stranica ključni kanal za informiranje.9 % 16. što je 7% više u odnosu na 2005. Uzorak stoga predstavlja najvažnija poduzeća na hrvatskom tržištu kapitala.3 % 2004 (n=43) 11. U slučaju drugog lidera na području izvještavanja o DOP-u. Istovremeno. svega ih je 2% koristilo internet kako bi izvijestile o usklađenosti sa standardima zaštite ljudskih prava.0 % 20.bazi GRI metodologije motivirala je INA-u da strukturira svoje korporativno darivanje u transparentan javni natječaj.7 % 14. Uzorak od 43 poduzeća 2006.2 % 20.0 % 2006 (n=43) 2005 (n=48) % izvještavanja o korporativnom upravljanju % izvještavanja o politici zaštite okoliša % izvještavanja o društvenom utjecaju 49 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . kojeg održava više od 90% poduzeća koje ZŠEM istražuje svake godine. godišnja izvješća objavljuje 51% poduzeća istraživanih u 2006. poput Korporativnog etičkog kodeksa. Ima međutim nekoliko zanimljivih razlika u korištenju dvaju ključnih kanala za informiranje. uključujući i prvu korporativnu HIV/AIDS politiku u Hrvatskoj. utjecao je na kvalitetu izvještavanja čitave grupacije. Internetske stranice se koriste dva puta više od godišnjih izvještaja radi objavljivanja sponzorstava.2 % 24. i to zbog velikog postotka poduzeća (63%) koja su 2006.

Takav je pristup odabran kako bi se osigurala usporedivost s podacima dobivenima u našem istraživanju 35 kompanija u glavnom uzorku.) i revizijama (u porastu s 37% 2003. na 49% 2005. gdje je izvještavanje na internetu i u godišnjim izvješćima bilježeno kao prisutno ili neprisutno. usklađenosti sa standardima zaštite ljudskih i radnih prava te specifične informacije o procesima i rezultatima upravljanja okolišem.) dok stagniraju informacije vezane uz interni etički kodeks (2% u godišnjim izvješćima za 2003.-06. ali ipak u rastu. putem interneta). i 2005.zsem. Svako je poduzeće moglo dobiti samo 1 bod za svaku od kategorija (da/ne).-2005. kompanije najčešće objavljuju usklađenost s pravilima i standardima. pažljivije čitanje specifičnih indikatora pokazuje nesrazmjer između relativno česte objave informacija o upravljačkoj strukturi (koja raste s 40% u 2003. koje propisuju specifični upravljački standardi (npr.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Frekvencija DOP tema u korporativnim izvješćima u Hrvatskoj 2003. kako bi se usporedili slučajevi izvještavanja o nekoj od specifičnih tema unutar tri šire kategorije DOP-a u ZŠEM-ovom istraživanju – korporativno upravljanje.-2006. dodatno su analizirani.). na 16% u godišnjem izvještaju za 2005.hr) (prosječan postotak izvještavanja u godišnjim izvjećima i na internetskim stranicama) Najviša frekvencija izvještavanja Struktura korporativnog upravljanja 49% Sponzorstva i donacije 31% Informacije vezane uz reviziju poslovanja 29% Politika upravljanja ljudskim resursima i radnička prava 4% Politike razvoja i naknade za zaposlenike 28% Korištenje energije i vode 6% Politika zapošljavanja 14% Kontakti osoba i odjela zaduženih za upravljanje okolišem 7% Prava dioničara +13% Politika zaštite zdravlja i sigurnosti +10% Informacije vezane uz reviziju poslovanja +10% Usklađenost s propisima i standardima zaštite okoliša +13% Najniža frekvencija izvještavanja Etički kodeks 3% Integracija okolišnih aspekata u upravljanje dobavljačkim lancem 4% Najveće poboljšanje u izvještavanju Sponzorstva i donacije (prvenstveno putem web stranica) +33% Politike razvoja i naknade za zaposlenike +17% 50 Očigledno je korporacijsko upravljanje (tj. poput ISO 14001. (www. Ukupan broj izvještaja o DOP-u izračunat je oduzimanjem broja kompanija bez izvješća u sve tri kategorije od ukupnog broja kompanija u istraživanju. a pokazao se i ohrabrujući pomak s ništice 2003. Sponzorstva i donacije spadaju među najzastupljenije teme DOP-a. na 49% u godišnjim izvješćima 2005.22 prikazana je u sljedećem grafikonu: 22 Podaci iz ZŠEM-ovog istraživanja 2004. Usporedba s preračunatim podacima iz ZŠEM-ovog istraživanja za 2006.. jasno ukazuje kako je izvještavanje o DOP-u u godišnjim izvješćima i na internetskim stranicama uvelike nesustavno i fokusirano na teme koje se procjenjuju kao zanimljive za investitore (korporativno upravljanje). politici zapošljavanja te usklađenosti sa standardima zaštite okoliša. Najrjeđe objavljene informacije su one o usklađenosti s etičkim kodeksima. Nalazi našeg istraživanja na 35 poduzeća u glavnom uzorku indiciraju kako se frekvencija izvještavanja o DOP-u smanjuje kad se promatra izvan konteksta kapitalnih tržišta. Izvor informacija Baza podataka ZŠEM istraživanja 2003. ZŠEM-ovo istraživanje 2004.. premda je i dalje korelirana s izvrsnim poslovnim rezultatima. Stoga podaci indiciraju kvantitetu.-2006. ali vrlo rijetko poduzeća objavljuju informacije o integraciji brige za okoliš u upravljanje dobavljačkim lancem. Ipak.-2006. čemu slijede informacije o naknadama radnicima. informacija o pravima dioničara (u porastu s 5% 2003. Čini se i kako su popravili objavljivanje učinaka po okoliš (nije bilo takvih podataka u razdoblju 2003. . politika zaštite okoliša i socijalna politika. korisne za privlačenje radne snage (politika upravljanja ljudskim resursima) i javni imidž (sponzorstva i donacije). na 16% 2006. upravljačka struktura i revizija) najčešće objavljena DOP tema s najkonzistentnijim trendom sveukupnog poboljšanja. a ne kvalitetu i dubinu izvještavanja o određenoj kategoriji. U slučaju potonjih. objavljivanje politike zaštite okoliša sukladno ISO 14001). manje čestih. nasumce odabranih iz popisa 500 najprofitabilnijih hrvatskih kompanija. u godišnjim izvješćima). s kvalitativnim osvrtom na specifični sadržaj.

Kompanija se sprema pripremiti prvo tematsko izvješće o održivom razvoju. Najčešće DOP teme.zse. Kodeks je popraćen detaljnim upitnikom.hr. detaljan upitnik može biti od koristi „drugom valu“ vodećih kompanija koje već planiraju proširiti svoja javna DOP izvješća te popraviti svoje ukupne DOP rezultate. Za ovog vodećeg hrvatskog izvoznika GRI je logičan izbor kao najšire prihvaćen svjetski standard obuhvatnog izvještavanja o održivost. prilagođen mikroklimatskim uvjetima i potrebama na različitim točkama svijeta. prisutnost poduzeća na tržištima kapitala služi kao važan poticaj javnom izvještavanju o DOP-u. Iz tog razloga. tj. koji može imati dvojak učinak na korporativno izvještavanje. prema intervjuima. S jedne strane. pripreme za izmjenu strukture vlasništva. politici zaštite okoliša ili donacijama na internetskim stranicama. očekujemo kako će se javno izvještavanje o DOP-u povećati u sljedeće dvije godine. dok njih 8 (20%) dio informacija o DOP-u prikazuje unutar godišnjih izvješća. jačanje vodeće pozicije unutar sektora ili održavanje koraka s konkurencijom te predanost izvrsnosti i organizacijskom učenju.Izvještavanje o DOP-u u Hrvatskoj Usporedni nalazi ovog i istraživanja ZŠEM-a iz 2006. unutar kojeg će sintetizirati izvješća pojedinih poduzeća. Zagrebačka burza i HANFA namjeravaju pripremiti godišnje izvješće o korporativnom upravljanju. poput Australije i nordijskih zemalja. Zanimljivo je primijetiti kako 10 od 13 poduzeća koja daju podatke o DOP-u na svojim internetskim stranicama čine dio grupe od 16 javno izlistanih kompanija na Zagrebačkoj burzi unutar glavnog uzorka. uključuju politiku zaštite okoliša. nakon razdoblja upoznavanja i interne reorganizacije korporativnih praksi izvještavanja. (n=43) DOP u godišnjim izvještajima Korištenje GRI smjernica Ovo istraživanje (n=35) Od 35 poduzeća u glavnom uzorku. Očekuje se kako će se prvi učinci Kodeksa na razinu transparentnosti javno izlistanih kompanija postati vidljivi 2008. Sve veću važnost komunikacije vlastitih postignuća živopisno je prikazala direktorica marketinga i informiranja Končar grupe: „Još uvijek smo premalo prisutni u javnosti s našim društveno odgovornim aktivnostima. njegova temeljitost može zbuniti i obeshrabriti poduzeća s malo iskustva ili interesa za nefinancijsko izvještavanje. uz izuzetak osiguranja kvalitete. njih 13 (37%) ima poseban dio o DOP-u. zahtjeve određenih visoko razvijenih stranih klijenata. od Kine do Egipta”. godine. nakon predstavljanja dobrovoljnog etičkog kodeksa Zagrebačke burze i HANFA-e u travnju 2007. S druge strane. što ne bi trebalo predstavljati veliki izazov za već dobro uređena poduzeća s uspostavljenim sustavom mjerila i pokazatelja uspješnosti. Drugi ključni izvori motivacije. Nama je godinama bilo dovoljno da znamo napraviti dobar transformator. To možemo smatrati verifikacijom pozitivnog utjecaja tržišta kapitala na korporativno javno izvještavanje o DOP-u. 100 % 90 % 80 % 70 % 60 % 50 % 40 % 30 % 20 % 10 % 0% 74 % 51 % 37 % 29 % 17 % 16 % 6% Posebni izvještaji za DOP/održivi razvoj/okoliš 9% DOP na Internet stranicama ZSEM istraživanje za 2006. nakon što je postupno proširio opseg izvještavanja o DOP-u na internetu i u godišnjim poslovnim izvješćima. održivom razvoju. kao i u ostalim europskim zemljama. Kodeks je dostupan na www. S obzirom na tržišnu konkurenciju 51 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Grafikon 6 – Trendovi u izvještavanju – usporedni rezultati dvaju istraživanja . naknade zaposlenicima. Može se zaključiti kako u Hrvatskoj. Končar grupa je izvrstan primjer kompanije koja postupno širi opseg izvještavanja o DOP-u u skladu s interesom koji sve češće iskazuju novi kupci na međunarodnim tržištima. edukativne programe i donacije. uključuju orijentaciju na izvoz.

Pregled predvodnika izvještavanja o DOP-u Priprema posebnih izvješća o DOP-u seže u 1997. tri o DOP-u i dva o održivom razvoju). društvenih ili izvješća o održivosti objavilo je ukupno 42 godišnjih izvješća. (ukupno 13 poduzeća koja izvještavaju) 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Broj izvješća po godini ukupni broj izvješća izvješća o okolišu socijalna izvješća izvješća o održivosti broj poduzeća koja izvještavaju 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 52 . Izvještavanje je naglo poraslo nakon 2003. Učestalost posebnih izvješća o DOP-u ili okolišu slična je u ovom i istraživanju ZŠEM-a – ovo istraživanje identificiralo je šest izvješća kompanija (tri izvješća o okolišu i tri o održivom razvoju). objavila svoje prvo izvješće o okolišu za razdoblje 1996. za Končar je „zato ključni poticaj za DOP svjetsko tržište. ZABA. godine.-97. koji su proširili opseg izvještavanja i otvorili prostor za izvještavanje onim po- duzećima koja nisu primarno zabrinuta za ekološke rizike.-2005. ili regionalnim razinama (npr. godine. Tako poduzeća koja izvještavaju uključuju ona u državnom vlasništvu. s potencijalnim utjecajem na ostale kompanije. godinu.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA i potrebu usvajanja novih standarda. INA-e i izvješće konzultantske tvrtke za strateške komunikacije Hauska & Partner. od kojih 21 okolišnih. Pliva je prva izdala izvješće o održivosti 2002. Desetljeće kasnije. očekivani minimalni porast od 50% u sljedeće dvije godine je od značaja. Takav zaključak indiciraju godišnji planovi i tekuće pripreme izvješća koje opisuje šest od 35 intervjuiranih poduzeća u glavnom uzorku i dva od 14 poduzeća u dodatnom uzorku. 14 poduzeća iskusnih u pripremi okolišnih. poduzeća koja su prije bila u državnom vlasništvu s dugogodišnjim vodećim pozicijama na tržištu poput Podravke i Plive. INA. što je bio slučaj u prethodnim godinama. u sektorima industrije (9) i usluga (4 – financije. te “pridošlice” s globalnom poviješću izvještavanja o održivosti poput Holcima. Podravka. kad je INA d. ali i kvalitetni odnosi u kompaniji koje njegujemo već niz desetljeća i stvarno ne bismo trebali imati kompleks manje vrijednosti u odnosu na multinacionalne kompanije u području DOP-a. 13 izvješća o održivosti i 8 socijalnih izvješća. s prvom pojavom socijalnih i izvješća o održivosti. Uzevši u obzir činjenicu da je do sad samo 12 poduzeća u Hrvatskoj objavilo zasebna izvješća o DOP-u. godinu) Coca-Cola Beverages Croatia. dok je ZŠEM za 2006.“ Čini se kako je promocija izvještavanja o održivosti koju provode poslovna udruženja poput HR PSOR-a tijekom posljednje dvije godine. u kombinaciji s rastućim brojem objavljenih izvješća o DOP-u ili društvenom razvoju potaknula interes za izvještavanjem. PBZ-a. poput INA-e. Hartmann i Coca-Cola Beverages Croatia. a nalazi se u privatnom nacionalnom vlasništvu) te tri podružnice multinacionalnih kompanija sa snažnom orijentacijom na održivi razvoj Holcim. godinu identificirao sedam izvješća (dva o okolišu. Prvo socijalno izvješće izdala je 2004. Analiza profila 13 poduzeća koja su objavljivala izvješća tijekom posljednjih 9 godina ukazuje kako su većina velika poduzeća (11 od 13). poput Coca-Cole i Hartmanna. podružnice multinacionalnih kompanija s dugogodišnjom prisutnošću na hrvatskom tržištu. HEP. PBZ). a netom iza izdala ga je i Podravka (jedino poduzeće koje objavljuje izvješća. telekomunikacije i konzalting) s jasnim vodećim pozicijama na nacionalnoj (npr. Holcim ili Carlsberg Croa- Grafikon 7 – Povećanje broja izvještaja Izvještavanje o DOP-u za financijske godine 1996. a uskoro su uslijedila izvješća Zagrebačke banke.d. (za 2003.

srednje veliko poduzeće za proizvodnju ambalaže u vlasništvu danske multinacionalne kompanije te Hauska&Partner. godinu.9. kritike organizacija za zaštitu okoliša. Usporedbe radi. uključujući i konzultantsku podršku za DOP. Motivi za izvještavanje o DOP-u reflektiraju specifične interese i izazove s kojima se poduzeća susreću. Hauska & Partner). od razmjene najboljih praksi do upravljanja kvalitetom podržavaju jedna drugu i od ključne su važnosti za hrvatsku zajednicu za DOP. tri su u većinskom državnom vlasništvu. Ova skupina najboljih DOP izvještavača uključuje i jedina dva poduzeća u Hrvatskoj koja imaju SA 8000. inozemni napisi o rizicima po okoliš i radna prava iste multinacionalne kompanije. a istovremeno su vrlo prisutna u javnosti zbog svog značaja za hrvatsko gospodarstvo. Polovina ih je izlistana na Zagrebačkoj burzi. tj. U nekoliko je slučajeva prvo izvješće pripremljeno kao odgovor na specifičan izazov kojeg su postavili vanjski dionici (npr. korporativnom strategijom i kulturom te specifičnostima njihovih tržišnih niša (Hartmann se specijalizirao za proizvodnju ambalaže od recikliranog papira i jedini je takav proizvođač u Europi. dok Hauska gradi svoj međunarodni portfelj strateških komunikacija.7 inicijativa. procjene potencijalnog rizika vezanog uz sigurnost na radu i prava Grafikon 8 – Sudjelovanje izvještavača u raznim DOP inicijativama Sudjelovanje 13 hrvatskih kompanija s poviješću istraživanja u DOP inicijativama 14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Socijalni izvještaj HR PSOR Global Compact Kodeks poslovanja HGK Zajednica za DOP ISO 9001 ISO 14001 Izvještaj o okolišu Izvještaj o održivosti Veliko (preko 250 zaposlenih) Srednje (50-249 zaposlenih Malo (10-49 zaposlenih) SA 8000 GRI OHSAS 53 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . što je još uvijek rijetka usluga na hrvatskom tržištu). a tek jedna u većinskom privatnom nacionalnom vlasništvu. Samo tri od 14 poduzeća nisu učlanjena u barem jedno poslovno udruženje ili mrežu specijaliziranu za DOP. a devet ISO 14001 certifikate.tia). ta su dva poduzeća jedini predstavnici malog i srednjeg poduzetništva među kompanijama koje izvještavaju o DOP-u. konzultantska tvrtka za komunikacije. posebice u odnosu na interne poslovne procese. Istovremeno. Čak 9 od 13 poduzeća su podružnice internacionalnih ili multinacionalnih kompanija. prosječna uključenost u iste inicijative pojedinih poduzeća uključenih u naš glavni uzorak čini svega 0. a četiri se nalaze u skupini od 15 vodećih hrvatskih izvoznika za 2005. jer u prosjeku svako od 13 poduzeća koje je objavilo posebno izvješće sudjeluje u 4. poput upravljanja ljudskim resursima i okolišem. ili u posebnim područjima specijalizacije (npr. Očigledno je da različite DOP inicijative. Iznimke su Hartmann. deset ih ima ISO 9001. pri čemu su radi redom o proizvodnim poduzećima kojima je izvještavanje o okoliši prioritet. Osnovni motiv za izvještavanje bilo je prenošenje poruke o već postojećim praksama DOP-a na sveobuhvatan način kako bi se poboljšala i proširila percepcija interne i vanjske publike o društvenoj odgovornosti poduzeća. prema posebnom izdanju Nacionala objavljenom u prosincu 2006. Gotovo polovina ih je primijenila GRI smjernice 2002. više je nego jasna. Može se zaključiti kako je izvještavanje o DOP-u primarno važno onim poduzećima koja investiraju u pozicioniranje na tržištu i reputaciju. Veza između visokih standarda izvještavanja o DOP-u i uključenosti u druge inicijative koje se tiču DOP-a. Hartmann. Njihove prakse izvještavanja primarno su motivirane unutarnjim čimbenicima.

U slučaju CCBH. Zagrebačka banka i Hauska javno su predstavili svoja izvješća. Zanimljivo je da su izravne koristi od izvještavanja o DOP-u gotovo isključivo vezane na internu sferu odnosa i praksi unutar poduzeća. oni koji su zainteresirani za društvenu ulogu poslovnog sektora još uvijek nedovoljno svjesni DOP-a. INA. Tablica koja slijedi daje pregled glavnih motiva i koristi za izvještavanje o DOP-u. Izvještavanje o DOP-u na sustavan način ponekad je bio i svjestan napor usmjeren na razvoj strategije i sustava za DOP. 54 . dok se članovi Radne grupa za DOP sastaju svaka tri mjeseca. u kontekstu jako vidljivog štrajka organiziranog godinu dana nakon objave socijalnog izvješća CCBH ili tijekom demonstracija protiv INA-ine rafinerije u Sisku). kao i nedostatnim povratnim informacijama. te praktičara za DOP iz drugih poduzeća. 23 CCBH. koje se danas provodi kao cjelovit proces edukacije i savjetovanja sa zaposlenicima na raznim forumima. tj. Jaz između spremnosti na izvještavanje i spremnosti na odgovor ukazuje kako je hrvatska javnost. kao menadžera i zaposlenika INA-e bila vrlo korisna za planiranje budućih izvještaja. uvođenje korporativnih etičkih kodeksa i najvažnije. kako kao koncepta. U INA-i je povratna informacija akademske zajednice. CCBH je organizirala i fokus grupe nakon objave prvog socijalnog izvješća. lokalna izrada izvješća imala je pozitivan učinak na matičnu kompaniju. Koristi uključuju povećanu lojalnost radne snage. izvan uskog kruga zrelih poduzeća koja su motivirana vlastitim strateškim prioritetima. Treba napomenuti kako je nekoliko poduzeća na sustavan način tražilo povratne informacije na izvješća. U slučaju Hauska&Partner International Communications tim u Hrvatskoj bio je inicijator sustavnog organizacijskog učenja o DOP-u na razini grupe. popraćene tiskanim i online upitnicima. tako i kao niza specifičnih poslovnih praksi i preuzetih obaveza. koja je osnažila svoju upravljačku strukturu te proširila područje izvještavanja o održivosti. Podravka. te u svrhu povećanja upoznatosti radnika s DOP praksama svog poduzeća. premda je bilo nekoliko izvrsnih prilika (npr. za rezultate njihovih izvješća. što ima negativan učinak na širu primjenu DOP-a. između ostalog redovitim jednogodišnjim okupljanjem nazvano World Café tijekom kojeg zaposlenici iz raznih ureda raspravljaju o strateškim i etičkim pitanjima. stvaranje menadžerske strukture i specifičnih DOP programa unutar poduzeća. što je u kontradikciji s općenitim dojmom kako se DOP izvješća koriste diljem svijeta kao snažno oruđe u odnosima s javnošću. Interne koristi su bile dovoljno jasne i važne te su osigurale da izvještavanje o DOP-u postane dio redovite korporativne prakse. od strane vanjskih dionika poput sindikata ili organizacija za zaštitu okoliša.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA radnika u privatizacijskom procesu). ali s vrlo malo uspjeha . formulaciju specifičnih poslovnih politika. Svi intervjuirani predstavnici poduzeća koji imaju iskustva s izvještavanjem bili su iznenađeni nedostatkom interesa medija. uključujući i specijalizirane poslovne časopise. Stoga poslovnom sektoru u Hrvatskoj nedostaju važni vanjski izvori motivacije. kako ih je opisalo sedam predstavnika intervjuiranih poduzeća. što potkrepljuje predanost kontinuitetu devet od 13 kompanija koje su izdale izvješća. uključujući i kritike. što je izravno vezano za učinkovitije upravljanje na svim operativnim razinama. Dosad izvješća za DOP nisu kritički procjenjivale niti civilne inicijative niti sindikati.

Hartmann) ▪ Manifestacija tradicionalne predanosti poduzeća održivosti i snažno oruđe za vanjske komunikacije (Podravka) Ugled ▪ Komuniciranje korporativnog nasljeđa visokih standarda radne snage novom suvlasniku (INA) ▪ Upravljanje rizicima po okoliš (CCBH. Izvješće o okolišu 2002.) ▪ Temeljita uspostava sustava upravljanja ISO 14001 (Carlsberg Croatia) ▪ Razvoj DOP strategije na razini grupe (Hauska&Partner) ▪ Intelektualna znatiželja potpomognuta podrškom najviših menadžerskih struktura (CCBH) ▪ Pozitivno rangiranje na razini grupe (CCBH. Hauska&Partner) ▪ Razvoj upravljačke strukture za DOP (specifične politike. preko korporativne filantropije (Zagrebačka banka) Organizacijsko učenje ▪ Povećanje svijesti zaposlenih o DOP programima poduzeća (Zagrebačka banka) ▪ Revizija i strateško integriranje DOP praksi (CCBH. održivom poslovnom strategijom (Hartmann) ▪ Povećana koordinacija među odjelima vezana za DOP (INA.) ▪ Povećanje svijesti javnosti o naporima poduzeća na području DOP-a.Motivi za izvještavanje Koristi od izvještavanja Ugled Primjena strategije ▪ Primjena globalne strategije održivog razvoja/DOP-a. Zagrebačka banka) ▪ Poboljšanje ukupnih sustava upravljanja u skladu s integriranom. koja traži praćenje postignutih rezultata sukladno korporativnim standardima (Holcim. Podravka) ▪ Daljnja diferencijacija na tržištu (Holcim) Razvoj programa i sustava ▪ Povećana svijest zaposlenih o DOP-u (Zagrebačka banka. Izvješće o okolišu 1998. INA. organizacijska struktura) i promjena korporativne kulture (CCBH. Izvješće o održivosti 2005.) ▪ Javno predstavljanje investicija u zaštitu okoliša i akumulirane ekspertize (INA. INA) ▪ Veći fokus na partnerske programe u zajednici (CCBH. T-HT grupa) ▪ Sinergija i pozitivni učinci na daljnji razvoj strategije DOP-a i izvještavanje na razini matične kompanije (CCBH) 55 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . CCBH. CCBH) ▪ Kodeks poslovne etike (INA) ▪ Strukturiranje korporativnog darivanja (INA) ▪ Povećano organizacijsko učenje (CCBH. Holcim) ▪ DOP kao važna komponenta povjerenja potrošača u robnu marku poduzeća (Zagrebačka banka) ▪ Povećana lojalnost zaposlenih (Zagrebačka banka) ▪ Pozicioniranje unutar zajednice za DOP u nastajanju (Hauska&Partner.

56 . tražile su nezavisne recenzije sveukupne kvalitete izvješća.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA ▪ 6. ali kad su ustanovili da niti jedna međunarodna konzultantska tvrtka to ne radi na području Hrvatske. Ericsson Nikola Tesla je jedino privatno poduzeće u Hrvatskoj koje je tražilo nezavisnu EFQM procjenu. četiri su primjera napora u smislu osiguranja nezavisne verifikacije izvješća o DOP-u. a koja je uzela u obzir i primjenu strategije za DOP u poduzeću. ali je zbog vremenskih ograničenja morala odustati od ovog inovativnog pristupa. U dodatnom uzorku od 12 kompanija s deklariranom orijentacijom na DOP. koja je objavljena kao završno poglavlje izvješća. koji se fokusirao na provjeru usklađenosti sadržaja izvješća s GRI Indeksom. Pitanje dostupnosti vanjske verifikacije trenutačno se raspravlja unutar Zajednice za DOP i HR PSOR-a. s prijedlogom da se identificira određeni broj stručnjaka ili stvori neovisni odbor za verifikaciju unutar nekog poslovnog udruženja fokusiranog na DOP. bez procjene autentičnosti predstavljenih informacija. svega su se u dva slučaja nastojale priskrbiti vanjske verifikacije i to na vrlo bazičnoj razini kratkih vanjskih recenzija ili mišljenja o relevantnosti izvješća i njegove usklađenosti s GRI smjernicama (osnovna provjera uključenosti svih indikatora). Ovo je još uvijek jedini primjer EFQM procjene provedene u privatnom poduzeću u Hrvatskoj. razgovarala s timom koji je pripremao izvješće te se pozvala na AA 1000 standarde u svojoj nezavisnoj izjavi o verifikaciji nalaza. INA se raspitivala o opcijama za međunarodnu reviziju. od kojih je svega jedna kompanija uspjela angažirati britansku konzultantsku tvrtku koja je provjeravala izvore informacija. VERIFIKACIJA IZVJEŠĆA Nedostatnost kapaciteta za verifikaciju izvješća Nedostatak resursa za vanjske verifikacije DOP izvješća je glavni uzrok vrlo ograničenog broja verifikacija za DOP izvješća hrvatskih kompanija. ali nisu uspjela zbog nedostatka vremena i kontakata. Raspravlja se i oko sukoba interesa između pružanja konzultantskih usluga tijekom pripreme izvješća i vanjske verifikacije. i koja je rezultirala nagradom „Prepoznat za izvrsnost“. poduzeća koja izvještaju kao i poslovna udruženja prepoznali su tu potrebu. Zagrebačka banka je kao dio svog socijalnog izvješća planirala pozvati dionike da pripreme nezavisne vanjske recenzije na izvješće prije njegova objavljivanja. U glavnom uzorku 35 poduzeća. U druga dva slučaja. Dva su poduzeća pokušala organizirati vanjsku verifikaciju. koje bi uključivale iste pojedince. bez provjere autentičnosti sadržaja. Premda u Hrvatskoj trenutačno nedostaju mehanizmi nezavisne verifikacije DOP izvješća. angažirali su lokalnog stručnjaka za korporativno upravljanje i DOP.

Primjeri dobre prakse strateškog pristupa DOP-u .tri studije slučaja 57 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA .

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 58 .

Studija slučaja: Holcim Hrvatska Koliko cement. procijenilo lokalne potrebe u područjima i kojima radi. Prenosimo opis Holcimovih rezultata u održivosti kako je navedeno na internet stranici Dow Jones Sustainability indeksa. beton i agregat mogu biti zeleni i prijateljski raspoložen? www. Hartmann Hrvatska je proizvođač ambalaže s 180 zaposlenih u jednoj tvornici koja posluje 30 godina. Hauska&Partner je konzultantska tvrtka za strateške komunikacije s 15 zaposlenih. kulturni i društveni razvoj.24 24 Izvor: www. Svaka od ovih kompanija pokazuje kako se globalna vizija održivosti može prenijeti na lokalno prihvatljiv način interakcija unutar i izvan organizacijskih granica. dio međunarodne grupe koja osigurava zastupljenost nacionalnih tvrtki u konzorciju u regionalnoj upravljačkoj strukturi. Holcim je popravio i rezultate na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. i opisuju poduzeća čije su DOP prakse integrirane u poslovne strategije.pdf 59 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . Nadalje. što potvrđuje i prva pozicija na Dow Jones Sustainability Indeksu zadnje tri godine. Takvim pristupom željeli smo prenijeti poruku kako razvijena DOP strategija nije isključivo moguća u najvećim i najbogatijim poduzećima.holcim. Tvrtka je dinamična članica Holcim grupe koja radi u 70 zemalja svijeta s centralom u Švicarskoj i svjetski je lider u održivim poslovnim praksama. a zajedno zapošljavaju više od 1000 ljudi. te su sustavne i učinkovite. a obvezao se i na buduća poboljšanja putem nove inicijative Sigurnost prije svega! kojoj je cilj razviti sigurniju kulturu rada. Odabrane kompanije su različitih veličina i bave se različitim poslovima. tradicionalno važan poslodavac).hr Holcim Hrvatska vodi jednu tvornicu cementa (bivša Tvornica cementa Koromačno. razvoj i održavanje snažnih veza s dionicima je od ključne važnosti. Holcim zadržava lidersku poziciju u sektoru već tri godine zaredom. 7 tvornica betona i 3 kamenoloma u kojima radi 400-tinjak zaposlenih.▪ PRIMJERI DOBRE PRAKSE STRATEŠKOG PRISTUPA DOP-U . promoviralo uključivanje zajednice i unaprijedilo obrazovni.TRI STUDIJE SLUČAJA Studije slučaja koje slijede odabrane su u skladu s gore opisanim trendovima. Holcim Hrvatska je poduzeće za proizvodnju cementa s 300 zaposlenih s industrijskom tradicijom iz socijalizma. kako po pitanju pozitivnog društvenog ili utjecaja na okoliš tako i po pitanju njihove stvarne ili potencijalne liderske uloge.sustainability-indexes.com/djsi_pdf/Bios07/Holcim_07. Poduzeće koristi različite metode kako bi doprlo do svojih dionika. S kontinuiranom integracijom načela održivosti u svakodnevni rad grupe. Poduzeće je pokazalo izvanredne rezultate u zaštiti okoliša te u klimatskim i strategijama recikliranja s ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida kroz proizvodnju novih proizvoda te promociju korištenja zamjenskih izvora energije (korištenje otpada kao gorivo).

Holcim korak ispred javnog i neprofitnog sektora. poput revitalizacije kamenoloma u Očuri.) te zahtijeva da veće organizacije svoje znanje prenesu manjim skupinama u zajednici. Putem stalnih konzultacija i zajedničkog planiranja projekata s lokalnim vlastima. osvojio prvu nacionalnu nagradu za korporativnu filantropiju za najbolji korporacijski program doniranja. koji se nazivaju Građanski satovi organiziraju se oko niza vrućih pitanja.” 25 Izvor: članak objavljen na web portalu www. Jedna od lokalnih organizacija je domaćin skupa. ▪ 2007. u partnerstvu sa stručnim institucijama počelo se razvijati polje za testiranje najprikladnijih biljaka. Partnerstva sa zajednicom ključna su za prijenos globalnog strateškog opredjeljenja poduzeća održivom razvoju. cement. Cementna industrija širom svijeta nije mogla izbjeći uključivanje u pokret za održivost samom činjenicom da značajno doprinosi onečišćenju okoliša. imati priliku postaviti trend održivosti kao ključno poslovno načelo. Usudio bih se reći da je u nekim slučajevima. pohađaju radionice za izgradnju vještina.net 18. uključujući posjete osnovnoškolaca iz cijele regije. To nam daje komparativnu prednost pred konkurentnima i omogućava da dobijemo povratnu informaciju cijelog niza dionika u momentu. Koristi su toliko jasne i prelaze dozvolu na rad postrojenja. koji će studentima omogućiti predavanja gostujućih predavača. tijekom kojeg se provode obrazovne ture za učenike. ▪ U Koromačnu. vjeroispovijesti. Istovremeno. etničke pripadnosti. Ostatak informirane javnosti čine ostale članice Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. Sastanci u dvorani lokalne zajednice. to je jedini način da pokažemo kako radimo ono što pričamo. Ne čudi stoga što je Holcim u svibnju 2007. s mogućno- šću osvajanja nagrade za najbolji diplomski rad. Prema izjavi predsjednika uprave Holcima. Komentari direktora industrijske ekologije Holcima Hrvatska pokazuju Holcimovu predanost dijalogu kao najvrjednijoj investiciji održivosti poduzeća: “Meni je izrazito motivirajuće biti u pionirskoj poziciji. Mene zovu zabrinuti građani. Holcim Hrvatska iskoračio je iz uloge korporativnog donatora i postao važan čimbenik mobilizacije i razvoja zajednice. koji pokazuju kako poduzeće može djelovati kao odgovoran i proaktivan čimbenik u razvoju zajednice. ▪ U industrijskom Labinu. 60 . godine Holcim je započeo u Hrvatskoj prvu biološku revitalizaciju kamenoloma paralelno s proizvodnjom u tom kamenolomu u Očuri. kad pročitaju nešto o Holcimu u novinama. ▪ 2006.. kako putem identificiranja prilika u svojim zajednicama tako i putem pružanja stručne ili organizacijske pomoći projektima koje Holcim podupire. Holcimovi zaposlenici aktivno su uključeni u program darivanja zajednice. Zadru i sjevernozapadnoj Hrvatskoj. održivu izgradnju. svibnja 2007. čak i kad sam jedini predstavnik poslovnog sektora i stoga često izložen kritikama koje nemaju veze s našim poduzećem. Izvrsno je da naš međunarodni upravni odbor i naša matična kompanija vjeruje prosudbi lokalnih menadžera o tome koji su projekti održivi. rezultiravši s više od 6000 djece. itd. zaštiti okoliša i tehnološkim inovacijama. ▪ Svake godine sva Holcimova postrojenja organiziraju Dan otvorenih vrata. gdje je Holcim kupio lokalnu tvornicu cementa. umjesto pukog financiranja obližnjeg rezervata magaraca Liburna. Holcimovi zaposlenici radili su zajedno s rezervatom na razvoju održivog plana marketinga. umjesto kao isključivo izvor financija. i raspravljaju o svojim postignućima. Naš princip otvorenih vrata se isplati. hrvatskom sjedištu poduzeća. beton i agregat nužni su za izgradnju i razvoj. čime se osnažuju regionalne mreže zajednica. Holcim financijski podupire inovativni projekt transformacije povijesnog rudnika u podzemno turističko odmaralište. gdje se Holcimova upotreba starih automobilskih guma kao zamjenskog izvora energije u kombinaciji sa sofisticiranim filterima često ističe kao jedna od najboljih praksi. godine. ▪ 2003. spola. ukoliko posjetite Koromačno i susjedne zajednice u Istri i upitate za Holcim.moj-posao. gotovo je sigurno da će vam građani. godine Holcim je potpisao petogodišnji ugovor s Arhitektonskim fakultetom i Fakultetom građevinarstva Sveučilišta u Zagrebu. Stoga je naša primarna odgovornost ne naštetiti lokalnim zajednicama u kojima radimo i investirati u tehnološke inovacije kako bi naši proizvodi bili što prihvatljiviji za okoliš. Ipak.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA U Hrvatskoj ove činjenice možda nisu dovoljno poznate. Slijedi nekoliko primjera Holcimovog angažmana u zajednici. vrijedan više od milijun kuna. osim Holcimovim konkurentima udruženima u Hrvatsku udrugu proizvođača cementa. ▪ Dva puta godišnje Holcim Hrvatska organizira jednodnevno predstavljanje i evaluaciju tijekom kojih partnerske organizacije iz zajednice razmjenjuju iskustva rada u zajednici. pohađanje novih kolegija i mentorsku podršku prilikom izrade diplomskih studija na temu održive izgradnje i razvoja. Često sudjelujem na forumima i tribinama organizacija za zaštitu okoliša. „Ova nagrada predstavlja prepoznavanje naših napora da svoje poslovanje usmjerimo na održivi razvoj i Holcim će nastaviti svoje aktivnosti kako bi podržao razvoj Hrvatske“ 25 Holcimova načela sponzoriranja i doniranja objavljena na internetskoj stranici naglašavaju partnerski pristup usmjeren na samoodrživost dugotrajnijih projekata usmjerenih na zaštitu okoliša. Holcim katalizira sudjelovanje građana u životu zajednice na načine koji se ne očekuju od strane korporacije za proizvodnju cementa. školama i NVO-ima. formulirane u kontekstu Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. a građani imaju priliku dobiti odgovore na sva pitanja koja se tiču Holcimovih postrojenja. obrazovanje i razvoj zajednice. dok se časopis zajednice Ča je novega? objavljuje tromjesečno i svim građanima dostavlja uz pomoć lokalnog ribičkog kluba. Geografski fokus je na sve zajednice u okruženju Holcimovih postrojenja u Istri. predstavnici lokalne vlasti i aktivisti ispričati priču o poduzeću koje brine o tome da se djeca mogu kupati u moru tik do tvornice koja je otvorena za dobre partnerske ideje razvoja zajednice. roda. kojeg provode udruženi arhitekti i kulturni aktivisti. Rijeci. unutar koje je Holcim predstavio Povelju o održivosti cementne industrije. koju će dodijeliti Holcim. 2007. Načela su jedinstvena u Hrvatskoj zbog antidiskriminacijskih odredbi (koje zabranjuju poduzeću da sponzorira bilo koga tko diskriminira na temelju rase.

kontroliranu uporabu manje štetnih kemikalija te kontrolu kvalitete proizvoda dobavljača. koja je dobila normu SA 8000. upravljanje ljudima i dobavljačkim lancem te izvještavanje. STEP (Sustainability Tool for Entire Product Chain ili Alat za održivost cjelokupnog proizvodnog lanca) je Hartmannov modelu upravljanja koji jasno definira pet uzastopnih faza za provedbu dubinske analize sustava upravljanja ljudskim resursima. Hartmann aktivno promiče održivi razvoj u sklopu Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj.www. Hartmann svake godine organizira posjetu tvornici za školu koja je prikupila najviše starog papira. otvorenost. Vezano uz upravljanje ljudskim resursima. ali i kemijskih proizvoda te usluga prijevoza . prvenstveno papira. Proizvodni se pogon nalazi u Koprivnici. načela održivosti. Svi zaposlenici upoznati su s korporativnom strategijom održivosti putem knjižice Štitimo vrijednosti koja opisuje korporativne vrijednosti.hr 61 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Studija slučaja: Hartmann i norma SA 8000 – Korak po korak do održivosti . Hrvatska kompanija opslužuje cjelokupno tržište Hartmanna u Jugoistočnoj Europi te odnedavno i u Turskoj. ova kompanija potiče svijest o zaštiti okoliša i spremnosti na recikliranje. dioničare i zaposlenike.” U praksi to znači da je Hartmannov glavni proizvod – ambalaža od oblikovanih mikrovlakana za hranu. godinu dostupna su na www. Konkurentnost Hartmanna Hrvatska na regionalnom i europskom tržištu potvrđuje i činjenica da je ovo po veličini relativno malo poduzeće uvršteno među 500 najprofitabilnijih hrvatskih kompanija u 2005. Iako izvješća ne prate načela Globalne inicijative za izvještavanje. Preostali zadatak za postizanje najviše razine STEP 5 je stalno povećanje već izvanrednih standarda sigurnosti na radu. Tvornica u Hrvatskoj djeluje preko 30 godina. što uključuje primjenu norme 14001 (od 2004. proizvodnju i prodaju ekološke ambalaže od oblikovanih papirnih vlakana. Hartmann trenutno nema sustavni program korporativne filantropije. godine. ali i u Hrvatskoj. odnosno prikupljanje i podastiranje prigovora zaposlenika putem otvorene komunikacije s menadžmentom. zabranu prisilnog i dječjeg rada. edukaciju zaposlenika o standardima zaštite okoliša. i 2005. dobio certifikat OHSAS. Hartmaann je dobitnik Menadžerske nagrade za održivi razvoj Europske komisije 2000. antikorupcijske mjere i zaštitu okoliša.hrpsor. Hartmann Hrvatska je stoga izvozno orijentiran (90% prodaje čini izvoz) s godišnjim prihodom u 2006. sigurnosti i okolišem. U partnerstvu sa svojim dobavljačem Unijom. Izabrani je predstavnik zaposlenika zadužen za praćenje kvalitete provedbe norme SA 8000. godine postao prva kompanija u Hartmann Grupi. za svoj svjetski model upravljanja životnim ciklusom proizvoda. svjetske korporacije sa sjedištem u Danskoj koja je specijalizirana za razvoj. jer 98% Hartmannove nabave – većinom starog papira. pravedne plaće. bolničku opremu itd. godine. Hartmannovo upravljanje dobavljačkim lancem ima pozitivne ekonomske i okolišne učinke na lokalne zajednice te Hrvatsku u cjelini. no svojim angažmanom u lokalnoj zajednici. Pritom Hartmann donira svoje proizvode lokalnim školama te financira kulturne i umjetničke aktivnosti u Koprivnici. s 14 menadžera i 166 radnika u proizvodnji koja čini 12 % ukupne proizvodnje te 10% prodaje Hartmann Grupe u Europi.dolazi ih Hrvatske. što ga čini jedinstvenim primjerom dobre prakse među srednje velikim poduzećima u Hrvatskoj. Hartmann Hrvatska je postigao četvrtu razinu modela upravljanja STEP@Human . godini. mreže Global Compacta. U skladu sa svojim modelom upravljanja. Predanost kompanije održivom razvoju odražava se u Hartmannovim načelima održivosti koja su usklađena s načelima Global Compacta. godine Hartmann Hrvatska priprema vlastita trobilančna godišnja izvješća o održivosti. – napravljen od obnovljivih sirovina. poput suradnje s poduzećima Unija. od 2000. sustavi upravljanja 26 Izvješća o održivosti za 2004. što Hartmann čini jedinim europskim proizvođačem ekološki prihvatljive te kupcima prilagođene ambalaže. Održivi razvoj kao strategijski odabir odražava se u Hartmannovoj misiji “stvaranja ambalaže s minimum sirovina i maksimumom vrijednosti za naše kupce. ona sadrže relevantne informacije za pripremu Komunikacije o napretku za Global Compact.hartmann.dk Hartmann Hrvatska je dio Brødrene Hartmann. Načela se usredotočuju na sigurnu radnu okolinu lišenu diskriminacije. koje je korporacija potpisala na svjetskoj razini 2003. obveze spram međunarodnih konvencija za zaštitu ljudskih prava (uključujući CEDAW i Konvenciju UN-a o pravima djeteta). Kako je naglasio financijski direktor Hartmanna. Kao prva kompanija u Hrvatskoj s certifikatom SA 8000 (i još uvijek jedna od dvije) Hartmann obraća posebnu pažnju na kvalitetu komunikacije i suradnje sa zaposlenicima. Nordijske gospodarske komore (koja se zalaže za nordijske poslovne vrednote – inovaciju. godine kupio ju je dugogodišnji danski partner.6 milijuna eura i 8% dobiti. Procjena životnog ciklusa (life-cycle assessmentLCA) integrirana je u poslovno planiranje te niz poslovnih aktivnosti.26 Hartmann Hrvatska je postigao četvrtu od pet razina upravljanja okolišem. pomoću specifičnih alata vezanih uz proizvodni proces. Ova su načela integrirana u poslovnu strategiju i sustave upravljanja na svim razinama poslovnih operacija te se odražavaju na pristup poslu svakog zaposlenika Hartmanna. Knjižica sadrži i pregled internog komunikacijskog protokola te žalbenog postupka te obvezu provedbe nezavisnog istraživanja zadovoljstva zaposlenika svake dvije godine koje rezultira akcijskim planovima za svaki odjel i proizvodnu jedinicu. nakon što je 2005.) oznake zaštite okoliša za sve svoje proizvode koji se u potpunosti recikliraju. U Hrvatskoj. u skladu s modelom STEP@Environment. odgovornost i povjerenje) te prihvaćanjem Kodeksa etike u poslovanju HGK-a. Distripress i Netis koji su istodobno Hartmannovi dobavljači i partneri u zbrinjavanju otpada koji proističe iz Hartmannovih proizvoda. i to posebice u osnovnim školama. a 1999. potrošačku elektroniku. na razini 12. radničko samoorganiziranje. s kontroliranom uporabom energije i vode. zaštite radnih prava i radničke participacije. a 2006. Dobiti od tako temeljite provedbe načela održivosti i društvene odgovornosti se shvaćaju usko povezanima s ukupnom uspješnošću poduzeća.

putem kvartalnih sastanaka predstavnika zaposlenika i uprave. Naredne godine. hrvatski se tim odlučio na važan korak naprijed u odnosu na ostale timove – istodobno pripremi izvješća o odgovornoj radnoj okolini. korporativne su vrijednosti H&P Grupe oblikovane participativnim procesom. no vrlo inspirativan primjer male međunarodne konzultantske tvrtke (osnivač joj je austrijski stručnjak za odnose s javnošću Leo Hauska) koja je uložila znatno vrijeme i intelektualne snage u oblikovanje svoje cjelovite strategije korporativne odgovornosti. Hrvatskoj i Češkoj isprepleo se s novom poslovnom strategijom udaljavanja od tradicionalnih usluga odnosa s javnošću. Razvitak strategije DOP-a H&P Grupe simultano se događao protekle četiri godine u različitim timovima. posebice s Hrvatskom udrugom izvoznika koju kompanija aktivno podupire. Srbiji. Godine 2006. prepoznavanje kulturne različitosti kao komparativne prednosti te profesionalnu izvrsnost koja proističe iz stalnog učenja i razmjene često „hibridnih“ vještina i znanja. novinara i gospodarskih stručnjaka.com/hr Hauska&Partner Hrvatska je jedan neobičan. Gledišta zaposlenika i uprave razmjenjuju se redovnim formalnim konzultacijama sa zaposlenicima u procjeni zadovoljstva radnim okruženjem te na godišnjoj Akademiji i neformalnom skupu nazvanom World Café. odnosima sa zaposlenicima te analizu mogućih akcija.1 milijuna eura prihoda u 2007. uključujući i savjetodavne usluge u području DOP-a. promicanjem pozitivnih promjena. čime je stvorena osnova za izradu Kodeksa poslovanja nešto kasnije iste godine. Izvješće je izuzetno dobro prihvaćeno u Hrvatskoj na dinamičnom okruglom stolu „Izvan okvira tradicionalnog izvještavanja“ održanom u ožujku 2007. H&P Grupa sastoji se od uvelike autonomnih lokalnih konzultantskih timova u Austriji. „stvarajući vrijednost ne samo za naše klijente i partnere. prilika i izazova vezanih uz određenu temu odgovornog poslovanja i održivog razvoja i tako poslužiti upravi u premošćivanju strategijske i operativne razine poslovanja. Intenzivna samoprocjena provedena u sklopu pripreme prvog socijalnog izvješća. započeo je s certifikacijom norme SA 8000. bude posvećeno koordinaciji DOP-a na razini tima i cijele grupe.“ Od samog početka. Izvješće odražava predanost H&P Grupe putovanju prema održivosti. H&P je pristupila DOP-u kao prilici za organizacijsko učenje. godine. kako bi se upravljanje korporativnom odgovornošću u nastanku uspješno integriralo u ukupni sustav upravljanja. utemeljena je radna skupina za korporativnu odgovornost koja okuplja članove uprave i ključne osobe za odgovorno poslovanje u svakom nacionalnom timu. što od konzultanata H&P Grupe zahtijeva stalno učenje i inovativnost. ona je volonterski angažirana kao potpredsjednica Zajednice za DOP HGK-a. usmjerenog na odgovornost u radnoj okolini. uključujuću upravljanje kriznim situacijama. Hrvatskoj. u skladu s vlastitim organizacijskim kapacitetima te je tako odlučeno da će se izvješće rabiti kao interni alat za analizu postignuća. u opuštenoj atmosferi s glazbenom podlogom. Tijekom 2005. Češkoj i Latviji koji su zastupljeni u Upravnom odboru Grupe. već i našu poslovnu zajednicu i društvo u cjelini.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA kvalitetom. Stoga je integracija korporativne odgovornosti u poslovnu strategiju i kulturu odgovorila na ključne potrebe kompanije – organizacijsku koheziju.hauska. a imidž poželjnog poslodavca. kako bi se stvorila čvrsta veza između temeljne poslovne djelatnosti savjetovanja u području strategijskih komunikacija i odnosa s dionicima s jedne strane te korporativne kulture. klijenti i poslovni partneri. poput norme ISO 9001. Sve su to preduvjeti uspješnog pozicioniranja kompanije na tržištu strateških komunikacija. briga o okoliša rezultirala je upola manjom potrošnjom vode. Samo na taj način tvrtka može uspješno djelovati u dinamičnom i izazovnom poslovnom okružju. čime tvrtka namjerava osnažiti svoju reputaciju. sinergija poslovnih djelatnosti i društvene odgovornosti preduvjet je održivog rasta same tvrtke. U Hrvatskoj. Razigrana ozbiljnost prednosti H&P Grupe DOP-u možda se najjasnije očituje u odluci uprave da čak 60% radnog vremena jedne od najiskusnijih konzultantica u hrvatskom timu. Sve veći angažman H&P Grupe u različitim poslovnim inicijativama i forumima za društvenu odgovornost u Austriji. Kompanija ima oko 40 zaposlenih koji su odgovorni za 3. Studija slučaja: Hauska&Partner International Communications (H&P) „Ne možemo biti uspješni ukoliko se savršeno ne razumijemo“ www. u sadržajnim raspravama gdje se nove ideje bilježe na papirnatim stolnjacima okruglih stolova. Organizacijska struktura za praćenje provedbe norme je također uspostavljena. pruživši svoju stručnost u odnosima s javnošću i medijima kao i svoje poslovne kontakte. H&P se pridružio organizacijskom odboru prve nacionalne konferencije o DOP-u. s druge. omogućili su dvostruko povećanje produktivnosti. Razrađena je zasebna procedura osiguranja zaštite dostojanstva zaposlenika i poštovanja odredbi Profesionalnog kodeksa. Uz to. definiranih u skladu s razinama organizacijskog rizika. Tako je razrađen poslovnik o radu uz potporu sindikalnih pravnih stručnjaka čime je osigurana potpuna usklađenost s konvencijama MOR-a. . gdje je stvoren prostor za živu i otvorenu raspravu o dobitima i izazovima DOP-a između vodećih poslovnih lidera. uključila je anketu i dubinske rasprave o organizacijskoj klimi. dodatno pospješen normom SA 8000 omogućuje im zapošljavanju izuzetno kompetentne i motivirane radne snage. unutarnje odnose. Kao što je konzul- 62 tantica u H&P Hrvatska i direktorica korporativne odgovornosti H&P Grupe. i to uslijed interakcija sa specifičnim poslovnim okruženjem u svakoj zemlji. čiji su izvor zaposlenici. medijima i specifičnim dionicima. uz mentorstvo Det Norske Veritas. upravljačkih praksi i pozicioniranja tvrtke u profesionalnoj i široj društvenoj areni. a u skladu sa smjernicama GRI-a. godini. u listopadu 2004. odnose s javnim institucijama. u smjeru složenijih konzultantskih zadataka upravljanja strateškim komunikacijama.

možemo očekivati iskrenu povratnu informaciju o našem radu i najvažnijim trendovima u društvu. Ipak. sugerirala bih svima da. krenu u provedbu uz dozu skromnosti – i te kako smo svjesni činjenice da se naša vjerodostojnost ogleda jedino u tome u kojoj mjeri uistinu djelujemo u skladu s načelima koja zagovaramo. DOP nam je pružio solidnu platformu za istinski dijalog s nizom zainteresiranih skupina. jednom kada osvijeste i javno deklariraju svoju predanost odgovornom poslovanju. i to u konzultantskoj tvrtki s ne više od 15 zaposlenih u hrvatskom uredu. uključujući i našu konkurenciju. To znači da od njih. možda posluži kao ohrabrenje drugim malim poduzećima usmjerenima na potrebe i zadovoljstvo svojih klijenata te uvelike zavisnima o kreativnosti i lojalnosti svojih ljudi. najveća je dobit unutarnja.Sljedeći pregled dobiti koje proizlaze iz prepoznavanja DOP-a kao ključnog strateškog usmjerenja. a sve u skladu s našom vizijom koja je usmjerena na postizanje dugoročno održivi rasti razvoj. Na kraju. da istraže vlastiti put prema održivosti. bolje razumjeti njihova očekivanja i po potrebi mijenjati našu strategiju poslovanja.“ tvrdi direktorica za društveno odgovorno poslovanje H&P Grupe. “Primjena načela odgovornog poslovanja u poslovanju tvrtke osposobila nas je za temeljito i obuhvatno savjetovanje naših klijenata u njihovim projektima društvene odgovornosti. a odnosi se na konsolidaciju naših procedura i upravljačkih praksi na osnovu zajednički formuliranih vrijednosti i vizije budućnosti naše tvrtke čime smo već povećali koheziju između timova u različitim zemljama. 63 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA .

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 64 .

Zaključak i preporuke 65 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA .

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 66 .

Ovo istraživanje potvrđuje nalaze prve sektorske analize o DOP-u u Hrvatskoj. od 2004. kako su velike kompanije sa značajnim udjelom stranog vlasništva. provedene ujesen 2003. učestalije na područjima kao što su kvaliteta i sigurnost radnog mjesta. Među srednje velikim poduzećima. Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. Koncentrirane su u proizvodnji i preradi. kao i sa svakom drugom dugoročnom sustavnom promjenom. ukazalo je da su poslovni lideri u Hrvatskoj prepoznali društveno odgovorno poslovanja kao „globalni vlak na koji treba uskočiti ako se ne želi propustiti prilika“. važno je da postoji značajan broj najvidljivijih i najutjecajnijih poduzeća koja su prihvatila DOP kao sredstvo vlastitog. ▪ Konkurentnost proizvoda i usluga vezana uz poštivanje osnovnih zahtjeva potrošača za kvalitetom i sigurnošću. Zapaženo predstavljanje Global Compact inicijative u Hrvatskoj. obogaćen analizom publikacija i intervjuima s više od 70 predstavnika poduzeća i dionika jasno je pokazala nastanak povoljnog okruženja za DOP u Hrvatskoj. (Bagić et al: 2004. financijama i telekomunikacijama. još uvijek je velik jaz što se tiče informiranosti.Pregled postojeće literature o DOP-u u Hrvatskoj. viši okolišni standardi. poslovni mediji. koja čine gotovo 90% svih poslovnih subjekata u Hrvatskoj kao i tisuća velikih koji se bore s pitanjem opstanka na tržištu. u proljeće 2007. 67 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA ▪ ZAKLJUČAK I PREPORUKE . koji te lidere dijeli od najvećeg broja srednjih i malih poduzeća. ▪ Izvozna orijentacija koja zahtijeva uvođenje i posjedovanje certificiranih sustava upravljanja kvalitetom. one kojima se trguje na burzi i one koje su orijentirane izvozu znatno motiviranije i imaju više resursa organizirati. kojeg predvode vodeća poslovna udruženja uz pomoć međunarodnih razvojnih agencija i. do neke mjere. godine. pratiti i izvještavati o svojim praksama društveno odgovornog poslovanja. Snažnijom promocijom. Ipak. zaštita okoliša. tradicija kolektivnog pregovaranja.). Premda postoje uzori. kompetencija i profitabilnosti. a pokretači su sljedeći: ▪ Usklađenost sa zakonodavstvom (visoka razina radnih standarda. uključujući zaštitu na radu. posebice u kontekstu pristupanja EU). Prakse DOP-a u Hrvatskoj relativno su dobro razvijene. ▪ Tradicija korporativnog doniranja te velika vidljivost takvog djelovanja u situaciji opadajućeg društvenog standarda i sposobnosti države da osigura niz potreba u zajednici. ulaganje i partnerstvo u zajednici. kao što se slikovito izrazio jedan od pionira DOP-a u Hrvatskoj. zadovoljstvo potrošača. i često su vodeće u svom sektoru. ▪ Velika potražnja za radnom snagom sa specijalističkim i menadžerskim znanjima. prakse DOP koje nadilaze nesustavno korporativno darivanje i ulaganje u radnu snagu još su uvijek rijetki izuzeci. godine pitanja DOP-a i održivog razvoja nalaze se na agendama Hrvatske gospodarske komore. ali i napretka društva i koja su spremna stvarati prilike za učenje na razini cijelog poslovnog sektora.

s interneta preuzeti priručnike o DOP-u ili jednostavno nazvati jedno od poslovnih udruženja radi podrške ili savjeta. većinom profitabilnih poduzeća. rezultira nedostatkom temeljitih i sofisticiranih reportaža o DOP-u. tržišne kapitalizacije i unaprjeđene kvalitete i transparentnosti korporativnog upravljanja u narednom razdoblju od nekoliko godina. Za razliku od prijašnjih godina. što dovodi do samofinanciranja. osim onih koji se promoviraju unutar poslovnog sektora i s njim povezanih dionika. onemogućava masovnije prihvaćanje DOP-a izvan kruga strateški orijentiranih. integraciju tržišta i uspostavljanje dobrih odnosa s dionicima. paralelno s procesom pristupanja EU. Na nedavni porast broja transparentnih programa doniranja utjecale su i konzultacije s NVO-ima i razmjena najboljih praksi u korporativnoj filantropiji među poduzećima. godine. Stoga su ograničene na periodično fokusiranje na izrazito problematične slučajeve šteta po okoliš ili ljude. od poreznih olakšica. kao što je bio slučaj s prijevodom i promocijom GRI smjernica za izvještavanje. nagrada i tehničke pomoći za ona poduzeća koja ne krše zakon. Očito je kako su glavni pokretači DOP-a u Hrvatskoj primarno interne naravi. godine. DOP je bio rijetko područje u kojem se kultivirala koopeticija puno prije nego li je većina praktičara počela koristiti novi popularno prihvaćen izraz. očit nedostatak sustavnih poticaja države. kada smo. ako ne i više. hrvatsko tržište kapitala u fazi je čvrstog rasta. zainteresirane kompanije imaju pristup nekolicini resursnih internetskih stranica. Vanjski pokretači. uključiti se u edukativne module o DOP-u i korporativnom upravljanju. dok se svega dvije nacionalne organizacije za zaštitu potrošača koje se prvenstveno bave osnovnim kršenjima prava potrošača. ustanovili da su u mnogim poduzećima postojale prakse društveno odgovornog poslovanja desetljećima prije nego li su svoje ponašanje imenovali izrazom koji je odgovarao trendu u globaliziranim gospodarstvima. ne bave promocijom etičke potrošnje. kao što je monopolističko određivanje cijena. i proizlaze iz procjene samih poduzeća o dugoročnim prilikama i rizicima koji se odnose na proizvodnju. kako bi se ona počela ponašati društveno odgovorno. Fleksibilna podrška vanjskih aktera.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Prakse DOP-a su pak manje učestale u područjima kao što su korporacijsko upravljanje. Ohrabrujuće je i da se sve veći broj menadžera bavi praksama DOP-a u svojim poduzećima unutar svojih poslijediplomskih istraživačkih projekata. kao i stvaranje prilika za nezavisne medijske projekte bit će od ključne važnosti u budućnosti. nepristrane i konzistentne sankcije za protuzakonite aktivnosti poduzeća potrebne su u jednakoj mjeri. 68 . provodeći prvo istraživanje o DOP-u. Kolegiji o poslovnoj etici i DOP-u sve se češće javljaju u sveučilišnim programima na studijima ekonomije i menadžmenta kako javnih tako i privatnih visokih učilišta. preko zakonskih odredbi. u vremenu zahtjevnog i dugotrajnog uvođenja vladavine prava. u prvom redu urbane srednje klase za društveno osviještenu potrošnju. Štoviše. općenit nedostatak istraživačkog novinarstva. Akademska se zajednica sve više orijentira na stvaranje primjenjivog znanja o DOP-u putem istraživačkih projekata i obrazovnih programa koji reflektiraju strateške potrebe poslovnog sektora. upravljanje dobavljačkim lancem i društveno odgovorno ulaganje. Nezavisne inicijative praćenja korporativnog ponašanja od strane NVO-a i sindikata razvijaju se sporije. Sljedeće dvije godine intenzivnog procesa pristupanja EU bit će izuzetno važne u povećanja učinkovitosti vladinih aktivnosti koje podupiru DOP i koje bi trebale nadopunjavati kontinuirane napore poslovnog sektora. ▪ Sustavan pristup razvoju poslovne strategije i upravljanja još je uvijek ograničen na nekolicinu vodećih poduzeća. iako će njihov značaj u budućem razdoblju vjerojatno rasti: ▪ Zakon o zaštiti potrošača usvojen je tek 2003. U tom pogledu. poput osnaživanja korporativnog upravljanja i istraživanja korelacije između konkurentnosti i korporativne odgovornosti. utjecaj na uređivačke politike putem edukacija i partnerskih projekata. mnogo su slabiji. još neiskorišten resurs. Nedostatak praksi u navedenim područjima uvelike ovisi o slabostima ili odsustvu određenih vanjskih pokretača. s perspektivom konsolidacije. učinkovitost. koje osmišljavaju inovativne kanale sustavne podrške korporacija razviju zajednica. U tom je smislu mobiliziranje hrvatskih građana. i zakonom propisana struktura lokalnih vijeća za zaštitu potrošača još nije zaživjela. Premda poslovni mediji sve više izvještavaju o DOP-u. kao i njihovo izravno financiranje NVO-a potencijalno važan. DOP kao prostor suradnje potvrđuje i porast broja partnerstava između poslovnog sektora i organizacija civilnog društva. integriranje DOP-a u procjenu rizika i razvoj poslovne strategije. Takvi kolegiji imaju potencijalno pozitivan učinak na buduće generacije poslovnih lidera i poduzetnika. u gospodarstvu koje još uvijek prelazi iz vladavine moći i usluge za uslugu u vladavinu prava i izgledima za integriranje u EU. zaštiti okoliša. zbog nedostatka organizacijskih kapaciteta za konzistentno praćenje na temelju dokaza. Situacija je bila slična i prije tri godine. kojeg sprječavaju komercijalni interesi vlasnika i profit iz reklamiranja. posebice u fazi začetka može ubrzati i učvrstiti suradnju na lokalnoj razini. edukativnih modula za DOP ili projekta Hrvatske udruge banaka. Pokrenute su i neke sektorske DOP inicijative. ▪ Od 2004. obrazovanju. itd. akademske zajednice i civilnog društva. Drugim riječima. kao i kritika objavljenih izvještaja o DOP-u. Izrazita dominacija nedržavnih aktera u promociji DOP-a s jedne strane jamče dobrovoljan razvoj društveno odgovornih vrijednosti i praksi koji je utemeljen na autentičnim interesima poduzeća. Poštivanje lokalne međusektorske dinamike i učenje u ritmu specifičnog konteksta predstavlja formulu uspjeha koja je osigurala financiranje i tehničku podršku za razvoj DOP-a od strane različitih međunarodnih i nadnacionalnih organizacija i zaklada. tj. S druge strane.

▪ Potrebno je razmotriti mogućnost institucionalizacije DOP-a unutar poduzeća. te sudjelovanja poduzeća u započetom projektu Hrvatskog indeksa DOP-a. ključno je povezivati aktivnosti vezane za DOP s pitanjem konkurentnosti samog poduzeća. ▪ Povećanje broja resursa dostupnih na internetu. te programe DOP-a formulirati u skladu s time. promicanje i nagrađivanje standarda odgovornog poslovanja. Nadalje. kojima se sustavno upravlja. ▪ Stvarnu i sustavnu primjenu mehanizama samoregulacije (etički kodeksi. ▪ O programima i rezultatima odgovornog poslovanja potrebno je izvještavati. potrebno je razmotriti koje skupine su poduzeću ključne za ostvarivanje tih ciljeva (analiza dionika). te edukacijskih paketa. Pri tome treba razmotriti kako sustavi i aktivnosti odgovornog poslovanja mogu doprinijeti ostvarivanju strateških ciljeva. Na taj način može se postići pravodobno stvaranje kritične mase društveno osviještenih poduzeća. Ključna područja poboljšanja praksi DOP-a na razini poduzeća odnose se na integraciju DOP-a u sveukupne poslovne strategije. sve do redovitog i standardiziranog izvještavanja temeljem međunarodno usvojenih smjernica. ▪ Promicanje izvještavanja o vlastitim društveno odgovornim praksama od strane medijskih kuća. ovisno o kapacitetima samog poduzeća. a posebice menadžera. na sličan način. započeti sustavni dijalog s njima. 69 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Preporuke za ubrzani razvoj DOP-a u Hrvatskoj . edukacijom i uspostavom baze podataka domaćih stručnjaka. odnosno formalizacije obično neformalnih suradničkih odnosa među odjelima. postoji potreba za snažnijim naporima države i vanjskih pokretača. dokumentiranje. antikorupcijske mjere) na razini poslovnih udruženja. timova i operativnih jedinica. te uspostavljanjem institucionalnih veza između članova uprave zaduženih za DOP i menadžera relevantnih odjela. Predlažemo financijsku podršku Vlade i međunarodnih razvojnih programa za sljedeće aktivnosti: ▪ Redovito uključivanje novinara i urednika u edukativne programe o DOP-u koje organiziraju poslovna udruženja. te poticanje usvajanja odgovornih praksi i standarda od njihove strane. ▪ Promociju odgovornog upravljanja dobavljačkim lancem objavljivanjem najbolje prakse. ▪ Postizanje dogovora o jasnim smjernicama za razlikovanje plaćenih /sponzoriranih priloga od onih novinarskih. ▪ Promicanje prakse nezavisne verifikacije korporativnih izvješća o DOP-u. koje treba primijeniti na sustavan način i vodeći računa o interesima i potrebama različitih dionika. tehnologija i vještina s velikih na mala i srednja poduzeća. ▪ Razvoj sredstava i sustava tehničke pomoći malim i srednjih poduzećima pri uvođenju društveno odgovorne prakse. izradom specifičnih smjernica. Razmjena najboljih praksi s kolegama iz drugih europskih zemalja s različitom tradicijom i obujmom DOP-a najkorisnija bi bila za širenje i daljnju razradu hrvatskih napora na razini pojedinih sektora i pojedinih kompanija. ▪ Osiguranje održivosti. Početi se može izvještavanjem na web stranicama i u godišnjim izvještajima. ▪ Također u sklopu razvoja strategije. Rezultati na ovom području trebali bi postati dijelom sustava evaluacije uspješnosti svih zaposlenih. civilnog društva i akademske zajednice. ▪ Odgovorno upravljanje vrijednosnim lancem izuzetno je važno u ovom smislu. uključujući i srednja i mala. ▪ Poticanjem i promicanjem sektorskih inicijativa odgovornog poslovanja. Premda se povoljno okruženje za DOP u Hrvatskoj polako stvara. s naglaskom na priručnike i praktične alate. Podizanje svijesti o DOP-u među predstavnicima medija može rezultirati većom kvalitetom i širim opsegom informacija o DOP-u dostupnih javnosti. vještina i informacija o ovom području u hrvatskim regijama. koji kombiniraju identifikaciju prilika te prepoznavanje rizika za dugoročnu poslovnu konkurentnost. ▪ Više je pažnje općenito potrebno posvetiti strateškom pristupu razvoja poduzeća. javnog utjecaja. postoji potreba za kontinuiranom podrškom već započetim ili osmišljenim inicijativama poslovnog sektora. čiji su nositelji HGK i HRPSOR. ▪ DOP je potrebno formulirati ne samo kao dio vizije i misije poduzeća. kodeks korporativnog upravljanja.Razvoj DOP-a ovisi o interakciji unutarnjih i vanjskih pokretača. posebice medija i nezavisnog praćenja. u suradnji s lokalnim ograncima poslovnih udruženja. koji sve više ovise stabilnim odnosima s nizom dionika temeljenih na povjerenju. ▪ Razmjena dobrih praksi s vodećim europskim poslovnim medijima. Daljnje podizanje kapaciteta poslovnih udruženja uključenih u promociju i zagovaranje DOP-a i održivog razvoja može se postići u suradnji s međunarodnim organizacijama kroz: ▪ Definiranje. ▪ Širenje znanja. i podrazumijeva prijenos znanja. te širenje informacija o rezultatima. te najbolje domaće prakse. uz moguću nagradu za najbolji godišnje izvješće o DOP-u. ▪ Kontinuiranu promociju izvještavanja od strane poslovnih udruženja i međunarodnih agencija (UNDP – Global Compact). ▪ Zajedničko djelovanje prema Vladi u svrhu uspostavljanja šireg i učinkovitijeg konzultativnog procesa pri donošenju javnih politika vezanih za održivi razvoj i interese poslovne zajednice. već i kao eksplicitne i mjerljive poslovne ciljeve. ▪ Poticanje i financiranje istraživanja o DOP-u od strane domaćih znanstvenika. Na ovoj razini. ▪ Integracija sadržaja vezanih uz DOP u formalno obrazovanje novinara i u redovite programe neformalnog obrazovanja koje organizira Hrvatsko novinarsko društvo i druga profesionalna udruženja.

▪ Povećanje kapaciteta organizacija civilnog društva za suradnju s poslovnim sektorom na područjima od zajedničkog interesa. uključujući i poslovni. ▪ Razmjena regionalnih i međunarodnih dobrih praksi uključivanja organizacija civilnog društva u DOP. Jedna od mogućnosti u tom smislu jest i donošenje nacionalnog kodeksa konzultativne prakse. 70 . ▪ Integriranje teme odgovornog poslovanja u formalnu edukaciju. ▪ Redovito uključivanje znanstvenika u primijenjena istraživanja koja iniciraju poslovni sektor i NVO-i (npr. Jačanje komplementarne uloge Vlade u promociji DOP-a je od iznimne važnosti . izrada indeksa. nezavisno praćenje). studentskih organizacija i poslovnog sektora (pojedinih poduzeća ili poslovnih udruženja) na razvoju programa za DOP i u izvještavanju (npr. uspostava regulativnog okvira koji će jasnije poticati poduzeća na odgovorno poslovanje. pri donošenju javnih politika vezanih za održivi razvoj. ▪ Dostupnost financiranja znanstvenih projekata o DOP-u (istraživanja. preprekama i inovativnim aktivnostima relevantnima u domaćim uvjetima: ▪ Povećanje dostupnosti domaćih istraživanja o DOP-u stvaranjem znanstvene bibliografije o DOP-u. ali može imati učinka jedino ako se radi u partnerstvu s poslovnim sektorom. ▪ Jačanje uloge socijalnog dijaloga i socijalnih partnera u donošenju ne samo zakonodavnih rješenja. konferencije. nezavisna verifikacija. ▪ Praktično promicanje europskog koncepta partnerstva. ▪ Potpomaganje i nagrađivanje uspješnih međusektorskih partnerstava usmjerenih razvoju zajednice. uz adekvatno financiranje iz javnog i privatnog sektora i iz EU-a sigurno će osigurati pravovremeno stvaranje i dijeljenje potrebnog znanja o pokretačima. Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za uključivanje u partnerstva s poslovnim sektorom te za preuzimanje uloge vjerodostojnog i konstruktivnog kritičara zahtijeva niz smislenih investicija donatorskih organizacija i Vlade: ▪ Provedba obrazovnih programa za društveno odgovornu kupovinu i potrošnju. već i javnih politika vezanih za područje održivog razvoja. odnosno sve relevantne kolegije diplomskog i poslijediplomskog obrazovanja. ▪ Obrazovanje državnih službenika i dužnosnika o osnovnim postavkama održivog razvoja. ▪ Potpomaganje međunarodnih suradnji akademskih institucija na temu DOP-a. ▪ Analiza učinkovitosti/utjecaja odredbe o poreznoj olakšici do 2% bruto dobiti u Zakonu o porezu na dobit za donacije. Preporučamo sljedeće aktivnosti: ▪ Općenito. te usvajanje obveze i prakse konzultiranja s nevladinim sektorom. te njeno promicanje u javnosti. ▪ Potpomaganje suradnje između akademskih institucija. publikacije). ▪ Uspostavljanje učinkovitog i sveobuhvatnog sustava prikupljanja podataka o primjeni normi i oznaka za zaštitu okoliša i društvenu odgovornost. ▪ Povećanje kapaciteta organizacija civilnog društva za nezavisno i sustavno praćenje korporativnih praksi. kao pripravnički program ili service learning). ▪ Institucionaliziranje odgovornosti za promicanje DOP-a u sklopu Vlade i/ili javne uprave.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Daljnji angažman domaćih istraživača i akademske zajednice. ▪ Izrada smjernica za uključivanje standarda društveno odgovornog poslovanja u kriterije pri javnoj nabavi. ▪ Potrebno je obrazovanje za društvenu odgovornost integrirati i u ranije faze obrazovanja. te promicanje njihovog usvajanja.

Prilozi 71 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA .

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 72 .

listopad Pilot projekt besplatnih radionica o upravljanju osobnim financijama 73 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA ▪ PRILOG 1 . u suradnji s HGK-om.undp. Ožujak. Zadar Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu (www. Listopad. Ožujak.Ključni događaji vezani uz razvoj DOP-a u Hrvatskoj (01/2004. Mott Foundation (www.php) Svibanj. 20. UNDP. 19. HR PSORom.hr) Udruga poslovnih savjetnika.-26.org) UNDP. 23.-29.hr) Listopad. HUP-om.o. AMCHAM-om. 7. 27. IBLF Hrvatska udruga banaka i članice.hr) Travanj. GRI (www. MAP Savjetovanja d.) Datum Događaj Glavni organizatori 2007 Svibanj. UNDP. Caux Round Table (www. Hrvatska gospodarska komora. 20.hr) UNDP. HUM-CROMA.. Nacionalno vijeće za konkurentnost.hr) UNDP (www.o. 6. Charles S. Radionica o poslovnoj etici Lipanj . Međunarodna konferencija “Moralni kapitalizam – zašto ne?” Svečano predstavljanje Global Compact Inicijative u Hrvatskoj Predstavljanje GRI 3 i jednodnevna stručna radionica o izvješćivanju o održivosti Ožujak. BCBN-om. Hrvatsko društvo za kvalitetu (http://kvaliteta. Međunarodna konferencija “Poduzeća u tranziciji”: Na putu prema jačanju društvene odgovornosti i poslovne etike: Moderna teorija i praksa 8. 24. IBL Zajednica za DOP HGK-a. hub.hr) IMPACT. konferencija o kvaliteti u Hrvatskoj: ”Društveno odgovorna poslovna praksa” Seminar o poduzetničkoj filantropiji. Konferencija “Ulaganje u zajednicu: Praktični pristupi za poduzeća” Edukativni moduli o DOP-u – edukacija trenera AED.aed. UNDP. UNDP (www.hrpsor. uz financijsku podršku USAID-a (www.croma. u suradnji s HUP-om. efst.-17. inet. NESsT i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva Varaždinska županija.hr/eitconf/topics. Europski centar za međunarodnu suradnju. Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR). Nordijska komora Veljača / Ožujak Serija radionica o Global Compactu/ DOP-u 2006 Listopad. ups-amc. 18. – 05/2007. 14.-20.drustvena-ogovornost.

Hrvatska gospodarska komora Sviban. UNDP.zaba.poslodavacpartner. Nacionalna konfererencija o promociji DOP-a: Agenda 2005. 5. u suradnji s HUP-om. MAP Savjetovanja and Zajednica za DOP HGK-a (www.hr/upload/ GRISmjernice_2002.-31.hr.business.hr/agenda/ program_1. 24.hr/sajmovi/033/index_ en. www.html) 2004 Prosinac.hrpsor. UNIDO HR PSOR (www.html ) UNDP UNDP u suradnji s ILO. 23.. Studijsko putovanje grupe praktičara DOP-a u Veliku Britaniju 2 radionice o partnerstvima između poslovnog i civilnog sektora. 28.-7.pdf) Ministarstvo gospodarstva. dodjela certifikata Poslodavac partner – 11 certificiranih poduzeća Radionica o DOP-u na Nacionalnoj konferenciji o socijalnom poduzetništvu Okrugli stol o DOP-u na Nacionalnoj konfereciji HUOJ-a Okrugli stol o međusektorskim partnerstvima za zaštitu okoliša u sklopu EMAT sajma Selectio d. 8.zv. 16.asp) AED/World Learning u suradnji s IBLF Listopad.o.-30.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Siječanj . Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HUOJ) (www. Konrad Adenauer Stiftung (www. Međunarodni centar za edukaciju novinara (ICEJ) (www.hr/map. 23.hr) Udruga Dupinov san. Ekonomski institute Zagreb. IBLF Rujan.-30. Italija Osnivanje Zajednice za DOP u Hrvatskoj gospodarskoj komori. rada i poduzetništva . Brijuni Svibanj AED/World Learning u suradnji s IBLF 74 . 19. 2005 Studeni 1. Prosinac Srpanj Promocija Priručnika za DOP “Časno do pobjede” Edukacija o DOP-u za hrvatske konzultante i menadžere u Torinu. 10.org) UMIS-SMEA Listopad.o.prosinac Tehnička pomoć malim i srednjim poduzećima s naglaskom na zaštitu okoliša u turizmu Konferencija o dobrim upravljačkim praksama Hrvatski centar za čistiju proizvodnju Ožujak. Usvajanje Kodeksa poslovne etike Seminar “Društvena odgovornost – trendovi u Hrvatskoj i svijetu” Svibanj.map.hr/ info/abo/news/press/habo_press280. Regionalni forum za DOP u sektoru malog i srednjeg poduzetništva u središnjoj i istočnoj Europi G3 prezentacija Pogled izbliza i predstavljanje hrvatskog prijevoda GRI2 Veljača. Rujan. Zagrebačka banka (ZABA).poslovniforum.huoj. Zagrebački velesajam (www. UNDP-om (www.pdf) Ožujak. UNSSC. 27.

Dukat d. www.akd.05. CHROMOS-SVJETLOST.chromos-bil.o. Macinec CHROMOS BOJE I LAKOVI.hr www.05.bina-istra.autokreso.hr www.hr Istraživačke metode Pregled internet stranice Ime i funkcija intervjuriane/ ih osobe/a Datum www.2007 AUTO-KREŠO d.o. Bina-Istra d.com Josip Popović 03. Elektrokontakt www.2007.o.o.anamarija.2007 Đuro Đaković-Zavarene posude d. Tvornica boja i lakova. menadžer za osiguranje kvalitete 02.o.hr 03.04. direktor Odjela za zaštitu okoliša 26.o.2007. d.hr Pregled internet stranice www.d. Poslovna cjelina podrške poslovnim procesima Damir Brlek. Anamarija Company d.2007 75 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA ▪ PRILOG 2 .Popis poduzeća i dionika uključenih u istraživanje Poduzeće AGENCIJA ZA KOMERCIJALNU DJELATNOST d.chromos-svjetlost.o. d.d.htnet.centrometal. www.o.03.hr Pregled internet stranice Pregled Prospekta 2006 Intervju Pregled internet stranice Pregled internet stranice Pregled internet stranice Branislav Bibić.hr Pregled internet stranice Pregled godišnjeg izvješća 2005 Pisani odgovor na vodič za intervju Pregled internet stranice Pregled izvještaja o okolišu 1998 i 2003 Intervju Pregled internet stranice Telefonski kontakt Pregled internet stranice Intervju Nikolina Peribonio.hr Pregled internet stranice www.o. Dalekovod www.d.dalekovod.atlantic. glavni tajnik 20.o.hr 28.duro-dakovic.03.d.hr Ernest Lehotkai. Sesvete Atlantic Grupa Web stranica www.hr Pregled internet stranice www. 2007. www. Centrometal d.ekz.dukat. 03.

hr Renata Godek.04.2007 Kerum d. Ured uprave 17.lutrija.04.d.fina. Sektor korporativnih komunikacija Darko Limanović. i internih glasila 2004-07 Pregled internet stranice Pregled internet stranice 05.d. INA Industrija nafte d.hr Končar Grupa www.hr www.franck.03. M-SAN Grupa www.o.o.hgspot.lim-mont.hr LIM-MONT . pomoćnica izvršnog direktora za igre na sreću Svea Švel-Cerovečki.d. HGspot Hrvatska lutrija www.d.vindija.o. Sektor upravljanja ljudskim resursima Rikardo Marelić. izvršni tajnik.hr 76 .2007 Konstruktor inženjering d.com Pregled internet stranice Intervju Pregled internet stranice Pregled godišnjeg izvješća (2002-2005) Telefonski i e-mail kontakt" Pregled internet stranice Pregled internet stranice Pregled internet stranice Pregled godišnjeg izvješća 2005 Pisani odgovor na vodič za intervju Artur Gedike. www.hr www.koncar.konstruktor-split.fima. izvršna direktorica za ljudske potencijale Nora Cecić.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA FIMA www2.hr Pregled internet stranice Intervju Pregled internet stranice Pregled Prospekta za 2003 te ostalih informacija dostupnih na Zagrebčakoj burzi Telefonski i e-mail kontakt Pregled internet stranice Pregled godišnjeg izvješća 2005 Intervju Prepiska elektroničkom poštom Pregled internet stranice Pregled godišnjeg izvješća za 2005.janaf.2007 JANAF www.2007. voditeljica Odjela za upravljanje kvalitetom 21.04.d. Split www. Sektor korporativnih komunikacija Snježana Tabak.2007 Financijska agencija FINA www.hr Franck d. direktorica Korporativnih komunikacija Smilja Hero.ina.o.hr www.msan. Split Koka d.04.hr www.hr Pregled internet stranice Pregled socijalnih izvješća i izvješća o okolišu 2003-05 Intervju telefonski i prepiska elektorničkom poštom 11. voditeljica radne skupine za održivi razvoj i DOP Iva Jurković.hr Areta Čuturaš. direktor marketinga i ljudskih resursa 13.kerum. Varaždin www.

ht.podravka. VALAMAR (RIVIERA POREČ d. viša konzultantica u Hauska&Partner International Communications i VIRO kontakt osoba za medije 21.o. pomoćnik direktora za osiguranje kvalitete i podršku korisnicima Ivan Mijačika.hr www.hr www.2007 www. Detaljan pismeni odgovor na vodič kroz intervju Pregled internet stranice Pregled godišnjeg izvješća 2005 Intervju Krešimir Knežević. PBZ www. i Godišnjeg izvještaja za 2005.2007 T .o. Odjel za upravljanje ljudskim resursima Pregled internet stranice Pregled izvještaja o okolišu za 2004.strabag. direktor Sektora za upravljačke sustave 05.hr 77 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . direktorica Sektora za financije Matija Hlebar.2007 NINA COMMERCE d. Projekt menadžer.hr Pregled internet stranice Pregled godišnjeg izvješća 2005 Intervju Pregled internet stranice Pregled internet stranice Pregled Izvještaja o DOP-u 2004 i 2005.hr Loreto Radojković.03.hr Termocommerce d. direktor Regije 2-Jug 03.elviton.t.valamar.d.secerana.o.o. www.04. www.plavalaguna.com Pregled internet stranice Pregled internet stranice Telefonski i e-mail kontakt Pregled internet stranice Pregled Prospekta 2006 Intervju Marina Majić.termocommerce.o.) VIRO www. Danira Račić. koordinator za izvještavanje o DOP-u.d.04.hr Pregled internet stranice Pregled Izvještaja o održivosti i Godišnjeg izvještaja 2005 Intervju Prepiska elektroničkom poštom 19. Sektor za korporativne komunikacije 10.nexe.03.04.03. voditeljica Odjela korporativnih komunikacija Miroslav Bijele.2007 Plava Laguna www. specijalistkinja za odnose s javnošću Ana Smoljo. pomoćnik direktora. viši savjetnik za odnose s javnošću.NEXE Grupa www. Ured Uprave za korporativne komunikacije 28.hr Suzana Markotić Šilović. Intervju Alemka Lisinski.2007 Podravka d.hr Melanija Bago.2007 Strabag d. i 2005. Izvještaja o korporativnom upravljanju 2005 Pregled Izvještaja o održivosti matične kompanije za 2005.HT Grupa www. Vedran Banovac.pbz.

2007 Hartmann www. voditeljica Odjela za ljudske resurse Dubravko Lakuš.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Popis poduzeća u Dodatnom uzorku Atlas www.hr Ivan Mišetić. te sekundarne literature Intervju Pregled internet stranice Intervju Željko Banović.hr Zoran Bogdanović.04.ericsson.2007 78 . lokalna stranica u izradi) Pregled Izvještaja o održivosti 2004 Intervju Pregled knjižice o DOP-u . savjetnik za kvalitetu Snježana Bahtijari. menadžer za sigurnost Dubravka Turkalj.dk Sanja Grotić.2007 02. www.dobivena na intervjuu Pregled internet stranice Pregled socijalnog izvješća (radna okolina) 2005 Prisustvovanje na okruglom stolu i promociji izvješća .hr Pregled internet stranice Pregled Godišnjeg izvješća za 2005.05.hr 02.2007 Coca Cola Beverages Croatia www. direktorica Kompanijskih komunikacija "12. Intervju Pregled internet stranice (globalna stranica s dijelom o Hrvatskoj.03.2007 Carlsberg www. " Ericsson Nikola Tesla d. direktorica Korporativnih komunikacija 10. Country General Manager Majda Tafra-Vlahović. ožujak 2007.coca-colahbc.04. predsjednik uprave. direktor industrijske ekologije 21.atlas. Hauska&Partners International www.hr Pregled internet stranice Intervju Pregled internet stranice Intervju Pregled internet stranice Pregled socijalnog izvješća za 2003.holcim. Izvještaja o održivosti za 2004.04. Odnosi s javnošću 30.com/hr Andreja Pavlović. savjetnica za održivi razvoj Ivica Oslić.2007.hr Žarko Horvat. globalnog Izvještaja o održivosti za 2005.2007.04..hartmann. Intervju" Pregled internet stranice Pregled Izvještaja o održivosti 2004 Pregled glasila Ča je novega te izdanje poduzeća o strategiji održivosti Intervju Prepiska elektroničkom poštom 05. i prijave na EFQM 2002. direktor Korporativnih servisa Nina Butić.03. viša konzultantica.carslberg. financijski direktor 18.2007 Croatia Airlines www.hauska.04. predsjednik uprave i generalni direktor Ernest Nemet.d.croatiaairlines. direktorica odgovornog poslovanja H&P Grupe Holcim www.13.

efzg.2007 Zagrebačka banka (ZABA) www.hr 03.otpbanka.o. voditeljica Odjela za edukaciju Ante Rončević.03.hrt.zaba. slobodna poslovna novinarka Ratko Peter.mercator.hr Sanja Fresl. Hrvatski radio Milan Koštro. koordinatorica održivog razvoja.hr 23.hr Olivera Međugorac.03.05. Direkcija korporativnog i tržišnog komuniciranja .hr Pregled internet stranice Pregled Socijalnog izvješća 2004 Intervju 22.2007 Nestlé Adriatic d. www.03. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.2007 PLIVA Hrvatska d.03. zdravlja i sigurnosti Sandra Cvetko.hr Pregled internet stranice Intervju Pregled ETNO smjernica za drušvenu odgovornost Pregled internet stranice Intervju Pregled internet stranice (lokalne i globalne) Pregled globalnog Izvještaja o okolišu 2000 Intervju Pregled internet stranice Pisani odgovor na vodič za intervju Pregled internet stranice Pregled Izvještaja o održivosti 20022005 Intervju Nela Gudelj.03. Radio 101 Krešimir Sočković Tomislav Cerovec. pomoćnik glavnog direktora Jadranka Čulo Petrovčić 30. Katedra za organizaciju i management Grupni intervju s predstavnicima medija www. časopis Banka 26.dnv.o.o. reporter RTL-a Tihomir Dokonal. Odjel korporativnih komunikacija Damir Šmida.pliva.o.nestle. urednica u Poslovnom dnevniku Renata Ivanović. direktorica korporativnih komunikacija 23.2007 Mercator www.HRT www.o.hr Danijela Omelić.hr Krešimir Paliska.03. direktor za Hrvatsku Mislav Ante Omazić 22.03.o. direktor okoliša.2007 Popis intervjuiranih dionika Det Norske Veritas Adriatica d.2007 Vesna Roller.2007..2007 www. Public relations 04.2007 OTP Banka www.04. 79 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . www.Društvena odgovornost 28.

Zelena akcija.03. voditeljica Koordinacije za održivi razvoj 26.nordicchamber. voditeljica sektora za organizaciju. SSSH.03.hr Stanka Miljković.hr Ilija Rkman. pravni savjetnik Glas.03.socijalnopartnerstvo.03.2007 www.2007 Ured za socijalno partnerstvo Vlade RH www. rada i poduzetništva Nordijska gospodarska komora u Hrvatskoj Otok znanja www. ravnatelj Ivana Halle. glavni tajnik .03. Predsjednik udruge "Potrošač" Toni Vidan.hr 02. stručnjak za korporativno upravljanje i izvještavanje o DOP-u Vitomir Begović.2007 Ministarstvo gospodarstva. Nezavisni hrvatski sindikati.04.hzn.04.2007 www. aktivistica i vanjska članica saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Tomislav Kiš. www.hr 15.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Grupni intervju s predstavnicima NVO-a www.zelena-akcija.hr 19. obrazovanje i izdavačku djelatnost Luka Benko.hr 26.2007 80 .hr www. Hrvatska udruga poslodavaca-Koordinacija za održivi razvoj Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj HRPSOR Hrvatski zavod za norme www.hr 30.Novi Sindikat Zdenka Gizdić.sssh.hr 26. koordinator za suradnju s NVO-ima Maja Stanojević-Pokrovac.otok-znanja.hr www. izvršna direktorica 16. odnosi s javnošću Dragutin Funda. Predjednica Matice hrvatskih sindikata javnih službi Ana Miličević-Pezelj.nhs.2007. načelnica Odjela za industriju i privatizaciju.mingorp.2007 www.hr glas.hr Mirjana Matešić.hrpsor. predstojnik Ureda Dubravka Matić. izvršna direktorica Domagoj Račić.03. koordinatorica za UNIDO projekt Jasmina Zečirević.hup.2007. savjetnica za gospodarsko-socijalne politike 27.potrosac.Hr Marijan Sokačić.03.2007 Grupni intervju s predstavnicima sindikata www. Predsjednik Savjeta za razvoj civilnog društva Vesna Kesić.

05.04. predavačica i istraživačica DOP-a na ZŠEM-u 03. direktor Sektora trgovine Snježana Bahtijari. predsjednica Zajednice za DOP HGK Andreja Pavlović.hgk. zamjenica predsjednice Zajednice za DOP HGK Marko Gjeldum.Zagrebačka škola ekonomije i menadžementa Zajednica za DOP Hrvatske gospodarske komore www.hr Mirna Koričan.2007 www.2007 81 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA .hr Ruđer Friganović. tajnik Zajednice za DOP HGK 11.zsem.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 82 .

kako je komunikacija s dionicima o pitanjima DOP-a reaktivna. niti sredstva rezervirana za društveno odgovorne aktivnosti. ali kako ne dolazi do identifikacije njihovih prioriteta Dobra praksa i više znači da postoje procesi za upravljanje odnosima s dionicima i vođenje dijaloga. Definirane ocjene unutar dimenzije uključivanja dionika Bez/malo dokaza znači kako ne postoji ili je vrlo ograničena interakcija s dionicima. te da dolazi do određenog mjerenja poboljšanja izvedbe. Na putu znači kako postoji nekolicina sustava upravljanja koji su relevantni za DOP. kako dionici nisu jasno definirani te kako se unutar poduzeća ne upravlja odnosima s dionicima. 83 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA ▪ PRILOG 3 . pitanjima DOP-a se upravlja i unutar dobavljačkog lanca. Definirane ocjene unutar dimenzije upravljanje Bez/malo dokaza znači kako ne postoje politike koje se odnose na transparentnost i društvenu odgovornost. postavljeni su ciljevi koji potiču poboljšanja u izvedbi. da DOP program podupire strateške ciljeve poduzeća te ga se uzima u obzir kao sredstvo putem kojega se strateški ciljevi ostvaruju.Definicija ocjena prema metodologiji (IET) Definirane ocjene unutar dimenzije strategije Bez/malo dokaza znači kako ne postoji specifična strategija upravljanja rizicima i prilikama za društveno odgovorno poslovanje. da postoje politike koje promoviraju transparentnost i odgovornost poduzeća. ne dolazi do mjerenja poboljšanja izvedbe u DOP-u. Dobra praksa i više znači da postoje sustavi upravljanja koji se odnose na DOP. kako ne postoje smjernice. ali da program DOP-a ne podupire ili tek djelomično podupire strateške ciljeve poduzeća te da postoji određena suma sredstava rezervirana za aktivnosti i komunikaciju o DOP-u. ali da se izvještavanje Upravnog odbora o DOP-u javlja neredovito i da ne postoji zahtjev za redovitim izvještavanjem Upravnog odbora o DOP-u. a na proizvodima se koriste oznake zaštite okoliša. Dobra praksa i više znači da postoji specifična strategija upravljanja rizicima i prilikama za društveno odgovorno poslovanje. Na putu znači kako ima dokaza o postojanju strategije upravljanja rizicima i prilikama za društveno odgovorno poslovanje. da Upravni odbor redovito dobiva izvještaje o DOP’u. te da se ne očekuje suradnja različitih odjela po pitanjima DOP-a. pravedne trgovine i društvene odgovornosti. kako je kompanija pod pritiskom dionika. Dobra praksa i više znači da postoji imenovana osoba odgovorna za pitanja DOP-a na razini Upravnog odbora/više upravljačke sturkture. da ne postoji osoba/menadžer odgovoran za DOP te da se DOP ne pojavljuje na dnevnom redu Upravnog odbora Na putu znači kako postoji osoba/menadžer odgovoran za pitanja DOP-a. alati i politike koje se odnose na DOP. poboljšanja izvedbe u DOP-u se mjere. nisu postavljeni ciljevi koji bi poticali postizanje napretka te da se pitanjima DOP-a ne upravlja u odnosima s dobavljačima. U tu svrhu razvijene su smjernice i alati koji omogućavaju primjenu DOP-a u poslovnoj strategiji poduzeća. kako se u obzir uzimaju stavovi dionika i kako se pitanja od interesa dionicima rangiraju po važnosti i uključuju u poslovnu strategiju. Na putu znači kako postoji ad hoc interakcija s dionicima. Definirane ocjene unutar dimenzije izvedba Bez/malo dokaza znači kako ne postoje upravljački sustavi koji se odnose na DOP.

preko onih određenih zakonom Na putu znači kako postoje sporadične informacije o DOP-u dostupne javnosti. Dobra praksa i više znači strukturirane/standardizirane informacije o DOP-u i s njime povezanim politikama i izvedbom dostupne javnosti Definirane ocjene unutar dimenzije verifikacije Bez/malo dokaza znači da nikad nisu provedeni verifikacijski postupci od strane nezavisne organizacije Na putu znači kako se planiraju ili pripremaju verifikacijski postupci od strane nezavisne organizacije Dobra praksa i više znači da je izvještaj o DOP-u/održivom razvoju/ zaštiti okoliša prošao verifikaciju nezavisne organizacije 84 . te da dolazi do uspostave sustava mjerenja kako bi olakšali strukturiranje informacija o izvedbi o DOP-u.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Definirane ocjene unutar dimenzije objavljivanje Bez/malo dokaza znači kako nema/vrlo je ograničena količina informacija dostupna javnosti (izvješće ili internet).

Račić. U Zborniku ekonomskog fakulteta u Zagrebu.drustvena-odgovornost. Esad. “Creating Sustanaibility Competencies Through Reporting in Croatia. Čolaković. 2004.hr/DocSlike/ Bilten2007_2. Pregled društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj. i ZŠEM Stubbs.pbwiki. 2007. Dostupno na: http://europa.hr/index.Bibliografija Bilješka: sve navedene internetske stranice posjećene su u razdoblju od 8. 2001.pdf Šulenta. [Obnovljena europska stratgija održivog razvoja]. 2006.aed. Aida. Zagreb: 6. Vladimir.undp.o. ožujka do 20. Siniša Zrinščak i Marina Vugec “Civilno društvo u procesu stjecanja povjerenja u Hrvatskoj i izgradnje partnerstva s državom i drugim dionicima. Vol. Dostupno na: hrcak. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu. Marina. rujna 2007. Bol.eu/eur-lex/en/com/ gpr/2001/com2001_0366en01. http://www. 4. Cvijanović.europa. Zagreb:CROMA. travnja 2007.pdf Grčar. Dostupno na: www. 2006 Dostupno na: http://ec. Lider poslovni tjednik. Zagreb.europa. Mirna Koričan i Andrijana Mušura. ]: Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZSEM) veljača 2007. savjeti i prakse. Eterović Heidi.eu/enlargement/ pdf/key_documents/2006/nov/hr_sec_1385_en. i Narančić. 2006.pdf European Communities. 12-13 Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).eu/pdf/en/06/st10/ st10117. Dostupno na: http://register. 2005. Tatjana.hr/hr/dokumenti/CSR_Report_2006. međunarodnoj konferenciji „Enterprise in Transition”.hr/upload/GRISmjernice_2002. 2006. Zagreb: AED. br.) Časno do pobjede. Zagreb: HUM-CROMA. Škrabalo. Menadžerski ugovori – model. Tafra Vlahović.vse. 2007. 9. Brussels. Mislav. Gojko. Leslie.com/f/Stubbs%20Tafra%20Redzepagic%20Split. Dostupno na: http://www. Bežovan.aed. Smjernice za izvještavanje o održivosti 2002.pdf 85 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA ▪ PRILOG 4 . Parać Branko i Josip Šaban.consilium. 2. 2006. zsem. 2. Brač. 2005.srce. Korporacijsko upravljanje u javnim dioničkim društvima u Republici Hrvatskoj.en06. 2006. Nadzorni odbori – vodič kroz sustav korporativnog upravljanja. svibnja 2007..hrpsor. Kurešević Ela i Andreja Kocijan (ur. Analitički bilten. “Investicijski fondovi i EU u procesu razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj”.hr/ edukacija/korporacijsko-upravljanje. Green Paper “Promoting a European framework for Corporate Social Responsibility” {COM(2001) 366 final}.. Bajuk. Čolaković. Dostupno na: http://paulstubbs. izdanje. Dostupno na: www.). Jože. Zagreb: MATE d. pdf (2006. Reporting on Corporate Social Responsibility by Leading Croatian Firms 2006 [Izvještavanje o društvenoj odgvornosti vodećih hrvatskih poduzeća u 2006.hzz. Brussels. Domagoj and Melita Veršić Marušić. pp. UNDP. Ivica i Hrvoje Mateljić. Kristijan (ur). Esad. “Croatia 2006 Progress Report” {Com(2006) 649 Final}.” [Stvaranje kompetencija za održivost putem izvještavanja u Hrvatskoj] na 7.pdf Jošić.hr European Commission.o. 2005.hr/hr/dokumenti/200403_CSRreport. Paul. Zagreb: CERANEO i CIVICUS.. “Renewed EU Sustainable Development Strategy”.pdf Barbić Jakša. Dostupno na: http://www. 2007. Dadić.hr Referencirana literatura Bagić. [Zelena knjiga «Promocija europskog okvira za društveno odgvorno poslovanje»] Brussels. Majda i Denis Redžepagić. Lana. “Tvrtke moraju sastavljati čak tri različita financijska izvješća”. 2006. Zagreb:HZZ.php?show=clanak_download&id_clanak_jezik=16840 Krkač. Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost. Dostupno na: www. Dostupno na: http://www.. God.pdf (2004.pdf Global Reporting Initiative [Globalna inicijativa za izvješćivanje]. Priručnik za društveno odgovorno poslovanje. 24-26. European Commission.).

2006. Ralph and Starkey. NN 117/01. godinu . rada i poduzetništva.sk/downloads/20_Publications2_ cr. NN 82/94.contentMDK:21192606 ~pagePK:141137~piPK:141127~theSitePK:301245. 73/00 Zakon o radu.pdf Ministarstvo gospodarstva. Standardised Environmental Management Systems in Central and Eastern Europe.hr/UserDocsImages/hio/HIO_Strategija.” In 5th International Conference on Ethics and Environmental Policies. “Društvena odgovornost i strategije hrvatskih poduzeća. Zakon o zaštiti okoliša.asp Hrvatska gospodarska komora..hr/www. Strateški okvir za razvoj 2006. 2007. Zagreb: Vlada RH. Sonja. Dostupno na: http://hgk.00. 71/97. Dostupno na: http://kenny2. Izvješće o društvenom razvoju Hrvatska 2006. 118/2003.pdf Ured za javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske. uredbe i pravilnici: Pravilnik o znaku zaštite okoliša. Brlek. rada i poduzetništva. [Hrvatska: procjena životnog standarda. 57/2006. Dostupno na: http://www. 2007. Dostupno na: www. 2006. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske . za odgovorno poslovanje.europa.hr/ upload/file/130/65076/FILENAME/WEB_hrvatska_verzija. Vlada Republike Hrvatske. Dostupno na: http://www. Kolektivno pregovaranje u Republici Hrvatskoj.hr/hr/izvjesce/revizije-pretvorbe-i-privatizacije Hrvatska Agenda 2005. Dostupno na: http://ec. NN 177/2004. sudionici. 2003. NN 111/93.hgk. 2000. Croatia: Living Standards Assessment. April 2-6. United Nations Development Programme (UNDP) Hrvatska.Ured za socijalno partnerstvo. Richard “Implications of the Spread of Voluntary. 2004. 90/2005. 2004.globalnet. Konzulitrana literatura: Begović. Priručnik o društveno odgovornom poslovanju. 128/99. 2006. Zakon o tržištu vrijednosnih papira. 8.Your Business Partner. 12. Vitomir.hr/hgk/tekst.”Promicanje društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj: Agenda za 2005. Zakon o privatizaciji.poslovniforum. 2007.program konferencije. Dostupno na: www.hr/WBSITE/ EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/CROATIAEXTN/0.undp. “Izvješće o radu na reviziji pretvorbe i privatizacije”. Odabrani ekonomski indikatori hrvatskog gospodarstva. Croatia . 86 . Zagreb: Doktorska disertacija. Dostupno na: http://iintegra. 34/99. Priručnik javne nabave za naručitelje. NN 59/96. Zagreb: Ministarstvo gospodarstva. 52/00. 2003. 1: Promocija društvene uključenosti i regionalnih jednakosti]. zapisnik. NN 21/96. Integra Foundation i Ruke—Small and Medium Enterprise Development Association.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA UNDP. Vodič kroz međusektorsku suradnju.pdf Vuković. Državni ured za reviziju.2010. 2007. Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj. Zakon o trgovačkim društvima. 2006. ur. Udruga za kreativni razvoj SLAP. prijedlog inicijativa. Dostupno na: http://www2. NN 84/02.. Dostupno na: http://www. 2006.. Hrvatska izvozna ofenziva: Strategija za razdoblje 2007. Zagreb. Zakon o porezu na dobit.mingorp. Kyiv. NN 137/04.. Studeni 2006.” Project Report and Summary. Zakon o zaštiti na radu. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. NN 64/96.biznet. Volume 1: Promoting Social Inclusion and Regional Equity.worldbank.html Meima. Business Styles and Sustainable Development. Vol. Damir.hr World Bank. “Sirela’s Complete Wastewater Purification System and Further Treatment of Sludge by Composting Method an Eco-Efficiency Case Study. php?a=b&page=tekst&id=362 Referencirani zakoni.2013.eu/environment/emas/pdf/general/emas_eastwards_report2000_en. Mislav Ante.infotech. 92/05. Osijek.revizija. Neumreženi. Zakon o javnoj nabavi.pdf Omazić. Prijedlog Zakona o zaštiti okoliša.strategija.hr/en/pdf/Partner_06_en.hr/agenda/program_1. Zagreb: 2006.pdf Hrvatska gospodarska komora.

ups-amc.hr EMAS http://ec. prostornog uređenja i graditeljstva www.asp.hr American Chamber of Commerce www.hr Det Norske Veritas www.hrpsor.hr Selectio d.zelena-akcija. www.php Ekonomski fakultet.hr Hrvatska udruga banaka www.net Zagrebačka burza http://www. Sveučilište u Splitu http://www.lijepa-nasa.hgk.Uprava za me- 87 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Konzultirane internetske stranice: đunarodnu gospodarsku suradnju http://hgd.hup.hr/sajmovi/033/index_en.hr Vlada Republike Hrvatske – Ured za javnu nabavu www.odraz.hr UNDP.html Zajednica za društveno odgovorno poslovanje. Ekonomski fakultet u Osijeku http://www.hr STUDIO ARTLESS www.nordicchamber. Sveučilište u Zagrebu www. Academy for Educational Development (AED) www.Ured za socijalno partnerstvo www.Association of Management Consultants www.inspektorat.hr Hrvatsko društvo za kvalitetu http://kvaliteta.hr Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta www.liderpress.hgk.strategija.mvpei.o.Odjel za zaštitu potrošača http://potrosac.undp. Succesful Organisations Database http://web-1.Bilješka: internetske stranice poduzeća uključenih u istraživanje nisu u ovom popisu.hr Ekonomski fakultet. poslovni tjednik www.hr Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HRPSOR) www.hr Poslijediplomski studij Poduzetništvo.com Sigurnost u okolišu i graditeljstvu (SOG) i ZITEL d.amcham.fzoeu. već u popisu kontaktiranih poduzeća.hzn.asp VERN Veleučilište www.cro-cpc.sa-intl.mingorp.europa.hr MAP Savjetovanja d.o.hr The Integra Foundation www.sk Udruga Lijepa naša www.ekokvarner.Projekt društvene odgovornosti poduzeća www.htm Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost www.o Sigurnost u radnom i životnom okružju http://www.zse.efzg.zsem.hr Social Accountability International http://www.hr Hrvatska udruga poslodavaca www.hr EFQM.pspefos.hr Hrvatska gospodarska komora www.Održivi razvoj zajednice www.hr Hrvatska banka za obnovu i razvitak www.hr/hr/gospodarstvo/ Ministarstvo zaštite okoliša.hr Udruga poslovnih savjetnika .o.inet.hr .hr.hr Ministarstvo gospodarstva.zv.dzs. www.hr Lider.org Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije www.Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske www.azo.map.CROMA www.hr.hr/wps/portal/ZajednicaZaDOP Zelena akcija [Green Action] www.hr United States International Grantmaking www.o.hr/sigurnost/propisi. Potrošač .Udruga za razvoj civilnog društva www. energetska-efikasnost. socijalno-partnerstvo.hr Donacije.hr ODRAZ .hr Zagrebački velesajam www.cci.eu/environment/emas/activities/accession_en.org/countryinfo/croatia.hr Certifikat Poslodavac Partner www.hr Državni zavod za statistiku www.hr Agencija za zaštitu okoliša www.o.org/ temp_efqm_full/wwwroot/levels/reco/orglist_sort_all.smart.hr/. Eko Kvarner www.info www.usig.efqm.hr/eitconf/index.javnanabava.integra.dnv.hr Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija .hr SGS Adriatica www.hr http://business.hr Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika . rada i poduzetništva . Hrvatska gospodarska komora www.org Nordic Chamber of Commerce in Croatia www.org UNDP .info Državni inspektorat Republike Hrvatske www.potrosac.hr Hrvatska udruga za odnose s javnošću www.vern.croma.htm SMART .hbor.huoj.hr Vlada Republike Hrvatske .drustvenaodgovornost.moj-posao.sgs.aed.hr Hrvatski centar za čistiju proizvodnju www.poslodavacpartner. Business.donacije.zitel.undp.hr Hrvatski zavod za norme www.studio-artless.hr Centar za civilne inicijative www.hub.Projekt poticanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj www.mzopu. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.efst.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) Ured Stalnog predstavnika u Hrvatskoj Radnička cesta 41 10 000 Zagreb E-mail: registry.org www.hr 88 .hr@undp.undp.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful