ENGLESKI ZA SVAKOGA

ENGLESKAGRAMATIKA




Huso Jašarević
Oktobar 2011




2 .
GLAGOLI
Verbs
1. Glagol je najvaţnija rijeĉ u reĉenici i nijedna se potpuna reĉenica ne moţe izreći bez
glagola .
Glagolima izraţavamo radnju ( to write -pisati , to work -raditi ,to dig -kopati ) zbivanje
( to rise - dizati se , to fall - padati , to blow , duhati ) i stanje ( to lie - leţati , to sit -sjediti ,
to sleep -spavati ) .

2 . U engleskom jeziku ima pravilnih i nepravilnih glagola . kod pravilnih glagola dovoljno
je
za tvorbu svih vremena znati njihov infinitiv , dok je kod nepravilnih glagola potrebno
znati
njihove glavne dijelove tj . infinitiv , preterit i particip perfekta , jer su ta tri oblika
potrebna za tvorbu vremena .
Zato nepravilne glagole uvijek dajemo u tri osnovna oblika . Npr . :

give ( dati ) gave given
shake ( drmati ) shook shaken
grow ( rasti ) grew grown

SVOJSTVA GLAGOLA

3 . Glagoli imaju ova svojstva :

1 . jedninu i mnoţinu
2 . lica ( tri lica jednine i tri lica mnoţine )
3 . vremena ( prezent , preterit , futur ... )
4 . nesvršeni i obiĉni oblik
5 . aktiv i pasiv
6 . naĉine ( imperativ , indikativ i konjuktiv . )

4 . U engleskim se gramatikama upotrebljava naziv tense ( npr. : present tense , preterit
tense itd . ) Tense znaĉi glagolsko vrijeme .

PRAVILNI I NEPRAVILNI GLAGOLI

5. Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak -ed .
Npr . :
stay - stay - ed , ostati ; look - look - ed , gledati ; open - open - ed , otvoriti ;

6 . Ako se glagol u infinitivu svršava na - e , dodaje se samo -d . Npr . : smile - smile-d ,
smiješiti se ; hope - hope-d , nadati se itd .

7 . Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne naĉine :

1 . Preterit i particip perfekta imaju isti oblik :

stand ( stajati ) stood stood
think ( misliti ) thought thought
3 .

2 . Sva su tri oblika razliĉita :

sing ( pjevati ) sang sung
drive ( tjerati ) drove driven

3 . Sva su tri oblika jednaka :

hit ( udariti ) hit hit
put ( metnuti ) put put


PRELAZNI , NEPRELAZNI I POVRATNI GLAGOLI

8 . Prelazni su glagoli oni uz koje moţe stajati u akuzativu . Npr . :


They built the bridge last year . Sagradili su most prošle godine .
Before leaving they sold the car . Prije odlaska prodali su auto .

9 . Neprelazni su glagoli oni uz koje ne moţe stajati objekat . Npr . :

He returned home last night . Vratio se sinoć kući .
We were layng in the sun . Leţali smo na suncu .

10 . Povratni su glagoli oni kod kojih se radnja vraća na subjekat . Uz takve glagole stoje
povratne zamjenice . Npr . :

They have always been able to defend themselves . Oni su se uvijek mogli obraniti .
When she saw herself in her new hat , she smiled . Kad se vidjela u svom novom šeširu ,
nasmiješila se .
11 . Pomoćni glagoli sluţe za tvorbu sloţenih glagolskih vremena , npr . :

perfekta ( I have spoken - govorio sam ) , futura ( Ishall speak - govorit ću ) itd .

Pomoćni su glagoli :

be , have , do , shall , should , will , would .

12 . Defektni su glagoli :

can , could , may , might , must , ought , need , dare shall , should , wil , would .

13 . Bezliĉni su glagoli oni koji se upotrebljavaju samo u 3 . licu jednine sa it . Takvi
glagoli
obiĉno oznaĉuju vremenske uvjete . Npr , :

it rains - pada kiša
it is snowing - pada snijeg .


4 .



TVORBA ODRIĈNOG OBLIKA GLAGOLA



14 . Pomoćni i defektni glagoli tvore odriĉni oblik tako da se not stavi iza glagola . Npr. :

I was not here yesterday . Juĉer nisam bio ovdje .
I am not playing tennis . Ne igram tenis .
She was not singing . Ona nije pjevala .
They will not come back . Oni se neće vratiti .
We have not answered his letter . Nismo odgovorili na njegovo pismo .
She cannot speak French . Ona ne zna govoriti francuski .
You must not forget your promise . Ne smijete zaboraviti svoje obećanje .


15 . Glagoli punog znaĉenja , tj . svi glagoli osim pomoćnih i defektivnih , tvore negativni
oblik prezenta i preterita s pomoćnim glagolom do . Npr. :

I do not like cold drinks . Ne volim hladna pića .
She does not play the piano . Ona ne svira klavir .
They did not arrive in time . Nisu stigli na vrijeme .



TVORBA UPITNOG OBLIKA GLAGOLA



16 . Pomoćni i defektni glagoli tvore upitni oblik obratom ( inverzijom ) , tj . tako da se
glagol
stavi ispred subjekta . Npr . :

Is he a good chess - player ? Je li on dobar šahist ?
Has he often helped him ? Je li mu on ĉesto pomogao ?
Can we get fruit at the greengrocer's ? Moţemo li dobiti voće kod povrćara ?
Must he stop smoking ? Mora li on prestati pušiti?


17 . Glagoli punog znaĉenja tvore upitni oblik prezenta i preterita s pomoću glagola do.
Npr:

Does he work in an office ? Radi li on u uredu ?
Do they like his lektures ? SviĊaju li im se njegova predavanja ?
Did he bring her a present from Italy ? Je li joj donio poklon iz Italije ?
5 .

GLAGOLI BE - HAVE - DO

18. Glagoli be , have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog znaĉenja .

19 . Glavni dijelovi glagola be jesu :
be was been
( Konjugacija glagola be nalazi se u dodatku .)


BE KAO POMOĆNI GLAGOL

20 . Kao pomoćni glagol be se upotrebljlava :

za tvorbu nesvršenih vremena ( Continuous Tens ) . Npr . :

I am speking to you . Govorim tebi .
It was raining yesterday . Juĉer je padala kiša .

za tvorbu pasivnih vremena ( Passive Tenses ) . Npr. :

He was wounded in an accident . Bio je ranjen u jednoj nesreći .
The house will be finished next year . Kuća će biti završena iduće godine .


BE KAO GLAGOL PUNOG ZNAĈENJA

21 . Glagol be u takvoj funkciji znaĉi postojati , ţivjeti , stići , posjetiti itd. Npr . :

They were there in time . Stigli su onamo na vrijeme .
There is still a lot of poverty in the world . Još ima ( postoji ) na svijetu mnogo
siromaštva .
Is there a butcher's in this street ? Ima li ( postoji li ) mesnica u ovoj ulici ?

22 . Bese vrlo ĉesto upotrebljava kao dio imenskog predikata . Npr . :

He is very young . On je vrlo mlad
His brother was a sailor . Brat mu je bio mornar .
Gold is a metal . Zlato je kovina .
I am tired . Umoran sam .
He is ill . On je bolestan .
She was pleased . Bilo joj je drago .

23 . Be se upotrebljava u izrazima za dob , udaljenost i cijenu . Npr . :

She is twenty . Njoj je dvadeset godina .
This building is forty years old . Ova je zgrada stara ĉetrdeset godina .
How far is it to the airport ? Kako je daleko do aerodroma ?
6 .


It is ten miles . Ima deset milja .
How much is a pound of tea ? Koliko stoji funta ĉaja ?
It is 2000 dinars . Stoji dvije tisuće dinara .

NAPOMENA :

24 . Kad govorimo o dobi ljudi , obiĉno kaţemo samo broj ( npr . : He is twenty - three , She
is
thirty itd. ) , a kad govorimo o starosti stvari , years i old se ne mogu izostaviti .


HAVE

25 . Glavni dijelovi glagola have jesu :

have had had
( Konjugacija glagola have nalazi se u dodatku . )


HAVE KAO POMOĆNI GLAGOL

26 . S pomoćnim glagolom have tvore se ovi glagolski oblici :

perfekt ( I have spoken )
pluskvamperfekt ( I had spoken )
infinitiv perfekta ( to have spoken )
particip perfekta i gerund prošli ( having spoken ) .


HAVE KAO GLAGOL PUNOG ZNAĈENJA

27 . Have iza kojega slijedi infinitiv izraţava obavezu . Npr . :

They had to leave . Morali su otići .
I have to buy some chocolate for her girl . Moram kupiti ĉokolade za njenu djevojĉicu .


28 . U toj se konstrukciji moţe upitni oblik tvoriti s pomoću do ili inverzijom , a odriĉni s
pomoću do ili dodavanjem not . Npr . :

Did they have to leave ? Jesu li morali otići ?
Had they to leave ? Jesu li morali otići ?

They did not have to leave . Nisu morali otići .
They had not to leave . Nisu morali otići .


7 .


29 .Osnovno znaĉenje glagola have kao glagola punog znaĉenja jest posjedovati , imati . Npr

Her brother has a motor-boat . Njen brat ima motorni ĉamac .
The baby has blue eyes . Djetešce ima plave oĉi .
This girl has a lot of energy . Ova djevojka ima mnogo energije .

Kad have znaĉi posjedovati ili imati , odriĉni se oblik tvori dodavanjem not , a upitni
inverzijom . Npr . :
Her brother has not a motor - boat . Njen brat nema motorni ĉamac .


30 . U govornom sejeziku uz have koje znaĉi posjedovati ĉesto stavlja got . I have got
ima isto znaĉenje kao i I have . Npr .:

He has got a TV set . On ima televizor .
I have got no time . Nemam vremena .
Have you got a knife ? Imate li noţ ?

Kad have znaĉi imati ili posjedovati , ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima .


31 . Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima . Npr . :

to have breakfast - doruĉkovati
to have lunch - ruĉati
to have tea - popiti ĉaj
to have a bath - kupati se
to have a good time - dobro se zabavljati .

32 . U takvim se izrazima upitni i odriĉni oblik uvijek tvori s pomoćnim glagolom do . Npr . :

When do you have breakfast ? Kada doruĉkujete ?
I did not have lunch yesterday . Juĉer nisam ruĉao .
Did you have a good time last week ? Jeste li se dobro zabavljati prošlog tjedna ?

Causative have

33 . Have iza kojega slijedi objekt i particip perfekta oznaĉuje da netko drugi vrši radnju
reĉenice po ţeli i zapovijedi subjekta . Takvo se have u gramatikama obiĉno zove causative
have. Npr . :

Last week I had a new suit made . Prošlog sam tjedna dao napraviti novo odijelo
.
You must have the invitation cards Morate dati štampati pozivnice .
printed .
You have had your homework Dao si ispraviti svoju domaću zadaću .
corrected .

8 .

34 . Iz ovih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na bosanski glagolom "dati "

Uovoj je konstrukciji osobito vaţan poredak rijeĉi :

HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA

Ako taj red rijeĉi izmjenimo , izmijenit ćemo i znaĉenje reĉenice . Usporedite :

I have weeded my garden . Oplijevio sam svoj vrt .
I have my garden weeded . Dajem plijeviti vrt .

35 . U ovoj se konstrukciji glagol have moţe zamijeniti i glagolom get . Npr . :

She got her dress mended . Dala je popraviti haljinu .
You must get your car polished . Morate dati polirati auto .

36 . Upitni se i odriĉni oblik glagola have u toj konstrukciji tvori s pomoćnim glagolom do .

Did you have a new suit made ? Jesi li dao napraviti novo odijelo ?
I didn't have my homework corrected , Nisam dao ispraviti svoju domaću zadaću ,
I corrected it muself . sam sam je ispravio .

Do

37 Glavni dijelovi glagola do jesu :

do did done
( Konjugacija glagola do nalazi se u dodatku . )


Do kao pomoćni glagol :

38 . S pomoćnom glagolom do tvori se upitni i odriĉni oblik prezenta i preterita glagola
punog znaĉenja . Npr . :
Does he drive a car ? Vozi li on autom ?
You do not understand me . Vi me ne razumijete .
They did not arrive in time . Nisu stigli na vrijeme .
Did you ring him up last night ? Jesi li ga sinoć nazvao ?

39 . U imperativu , prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim
reĉenicama ako ţelimo istaknuti glagol . Takvo se do zove emfatiĉno do ( Emphatic
do ) Npr . :

Do sit down ! Ta sjedni !
I was told not to smoke but Idid smoke . Rekli su mi da ne pušim , ali ja sam ipak pušio
.
I dolike these cakes . Zaista volim ove kolaĉe .
9 .


Do se ĉesto upotrebljava da bi se izbjeglo ponavljanje glavnog glagola , i to :

40 . u kratkim odgovorima . Npr. :

Did you go to the cinema yesterday ? Jesi li sinoć išao u kino ?
Yes , I did . Jesam .

Do you read in the evening ? Ĉitaš li uveĉe ?
Yes , I do . Ĉitam .
Does your brother smoke ? Puši li tvoj brat ?
No , he doesn't . Ne , ne puši .

41 . uz so , iza kojega slijedi pomoćni glagol , a onda subjekt .Npr . :

He swims well , and so does his sister . On dobro pliva , a isto tako i njegova sestra .
She went to France last year , and so did Ona je prošle godine otišla u Francusku , a
her mother . i njena majka je otišla .

42 . u dodatnom pitanju . Npr . :

You know what I mean , don't you ? Ti znaš što hoću da kaţem , zar ne ?
He took his degree in October ,didn't he ? On je diplomirao u oktobru , zar ne ?


DO KAO GLAGOL PUNOG ZNAĈENJA

43 . Do se upotrebljava u znaĉenju ĉiniti , raditi . Npr . :

They did their job very well . Oni su vrlo dobro obavili svoj posao .
He did not do what he had promised . Nije uĉinio što je obeĉao .
When does she do the room ? Kada ona sprema sobu ?
What are you doing ? Što radite ?

44 . NAPOMENA

Pri upoznavanju vrlo se ĉesto upotrebljava izraz " How do you do ? " , koji odgovara
bosanskom izrazu " Drago mi je " . Taj se izraz ne smije upotrebiti umjesto "How are
you ?",
koji znaĉi " Kako ste ? "


GLAGOLI CAN

45 . Can , may i mast su defektni glagoli , što znaĉi da nemaju svih oblika .
Njihove su zajedniĉke osobine :



10 .
1 . imaju samo oblik za prezent i preterit , a must samo za prezent ,

2 . nemaju nastavka - s u 3. licu jednine prezenta ,

3 . upitni im se oblik prezenta ( i preterita , ako ga imaju ) tvori inverzijom , tj .
stavljanjem
glagola pred subjekt , a odriĉni dodavanjem not .

Iza defektivnih glagola dolazi infinitiv bez 'to'.

CAN

46 . Can ima samo dva oblika : prezent can i preterit could .

( Konjugacija glagola can nalazi se u dodatku . ) Njegov se infinitiv , kao i ostali oblici
izraţava sa to be able - moći . Npr . :

He can do it easily . On to moţe lako uĉiniti .
He could not sleep last night . Prošle noći nije mogao spavati .
I cannot help you . Ne mogu ti pomoći .
Will he be able to pass his exam ? Hoće li on moći poloţiti ispit ?
I haven't been able to get the tickets . Nisam mogla dobiti karte .

Napomena

47. Gagol can je jedini glagol u engleskom jeziku koji se piše zajedno sa negacijom not
/cannot/.

Glagolom "can" izraţavamo:
48. sposobnost. Na pr.:

Can you take down that box from Moţeš li skinuti onu kutiju s police?
the shelf?
No, I can
,
t,it
,
s too high for me Ne, ne mogu,previsoko mi je.
Can you play the violin? Znate li svirati violinu?
Can you read Greek? Znaš li ĉitati grĉki?

49. njime pitamo za dozvolu.Na pr.:

Can I go to the river, father? Smijem li poći do rijeke, oĉe?
He asks if he can take my bicycle On pita da li smije uzeti moj bicikl?

50. Pitanje za dozvolu ĉesto se izraţava i sa could, koje ima uljudnije znaĉenje. Na pr.:

Could I have one of your cigarettes? Da li bih smio uzeti jednu od vaših cigareta?
Could I open the window? Da li bih smio otvoriti prozor?



11 .
May

51. May ima samo prezent may i preterit might. Njegov se infinitiv i ostali oblici izraţavaju
sa to be permitted ili to be allowed-smjeti. Na pr.:

You may come any time today. Moţete /smijete/ doći danas u bilo koje vrijeme.
Might I see you home? Da li bih vas smio otpratiti kući?
He was not allowed to leave the Nije smio /nije mu bilo dopušteno/ da ode iz domo-
country. vine.
You are not permitted to take Ovdje ne smijete fotografirati.
photographs here.


Glagolom "may" izraţavamo

52. dozvolu. Na pr.:

You may enter now. Smijete sada uĉi.
May I use your typewriter this afternon? Smijem li se posluţiti vašim pisaĉim strojem
Yes, you may. danas popodne? Smijete.

53. moguĉnost. Na pr.:

Take your umbrella. It may rain. Uzmi kišobran . Moglo bi biti kiše.
You had better write your homework. Bilo bi dobro da napišeš domaću zadaću.
The teacher may ask for it. Moţda će je nastavnik traţiti.

54. Umjesto may moţe se u gornjim primjerima upotrijebiti might , gotovo bez ikakve
promjene u znaĉenju:

It might rain.
The teacher might ask for it.

Must

55. Must ima samo prezent must. Njegov se infinitiv i ostali oblici izraţavaju sa to have, to
be obliged - morati. Na pr.:

You must forget it. Moraš to zaboraviti.
He must be more careful. Mora biti oprezniji.
Must you really go now? Moraš li sada zaista ići?
You must not eat too much ice-cream. Ne smiješ jesti previše sladoleda.
He had to see his doctor. Morao je ići svome lijeĉniku.

They will have to take their children Morat će povesti djecu na more.
to the seaside.
She will be obliged to stay at home. Ona će morati ostati kod kuće.

12 .
Glagolom "must" izraţavamo:

56. obavezu. Na pr.:
It is getting late. You must go to bed. Već je kasno. Moraš poći spavati .
I must go shopping or there will be lunch Moram poći u kupovanje jer inaĉe neĉe
biti
today. danas ruĉka.

57.savjet. Na pr.:

You must read this book; I am sure you Moraš proĉitati ovu knjigu; Siguran sam
Will like it da će ti se sviĊati

When you come visit to London you must Kada doĊeš u London,moraš posjetiti
Tower.
visit the Tower.

58. vjerojatnost. Na pr.:
He must be seventy-five Mora da mu je 75 godina.
It is a beautiful fur-coat:it must cost a lot. To je krasan krzneni kaput;mora da
mnogo
stoji.
They must have been tired after this long Mora da su bili umorni nakon duge šetnje.
walk.
The fire must have broken out during the Poţar mora da je izbio u noći.
night.

59. Must znaĉi obavezu, a must not zabranu. Na pr.:

The must get up earlu. Moraju rano ustati.
The must not get up earlu. Ne smiju rano ustati.

60 . Ne moram izraţava se sa I need not . Npr . :

They need not get up early . Ne moraju rano ustati .

61 . Primjeri za must , must not i need not :

must
We must clean our rooms . Moramo oĉistiti svoje sobe .
You must take your dog with you . Morate povesti sa sobom svog psa .
He must wash his car . On mora oprati svoja kola .

must not
We must not lock the door. Ne smijemo zakljuĉati vrata .
You must not tell her that he is ill . Ne smijete joj reći da je bolestan .
You must not runafter the tram . Ne smiješ trĉati za tramvajem .

13 .
need not

You need not worry . Ne moraš se zabrinjavati .
We need not hurry , there is plenty of time. Ne treba da se ţurimo , ima dovoljno
vremena .
You need not come before next week . Ne treba da doĊeš prije idućeg tjedna .








GLAGOL OUGHT



62 . Ought je defektivan glagol , a razlikuje se od ostalih defektivnih glagola po tome što iza
njega dolazi infinitiv sa to .

Ought ima samo jedan oblik . Npr . :

You ought to eat more fruit . Trebalo bi da jedete više voća .




Glagolom " ought " izraţavamo :




63 . moralnu obavezu . Npr . :

She ought to follow youradvice . Trebalo bi da se drţi vašeg savjeta .
You ought not to forget your duties . Ne biste smjeli zaboraviti svoje duţnosti .

64 . savjet . Npr . :

You ought to see the new play , Trebalo bi da pogledate novi komad ,
it's very interesting . vrlo je zanimljiv .
You ought to stop eating so much bread . Trebalo bi da prestanete jesti toliko kruha .

Napomena : Za upotrebu should vidi t . 214 i 215


14 .







GLAGOLI PUNOG ZNAĈENJA

PREZENT
The Present Tense


65 . U engleskom jeziku postoje u prezentu , kao i u ostalim glagolskim vremenima ,
dva oblika : obiĉni prezent ( The Simple Present Tense ) i nesvršeni prezent
( The Present Continuous Tense ) .


Obiĉni prezent ( The Simple Present Tense )


66 . Prezent glagola punog znaĉenja ima isti oblik kao infinitiv , osim u 3 . licu jednine ,
gdje se dodaje nastavak -s . Npr . :

Infinitiv : to open -otvoriti
Present : I open - otvaram
he opens -on otvara

67 . Odriĉni oblik tvori se od odriĉnog prezenta pomoćnog glagola do i infinitiva ( bez to )
glagola koji mijenjamo . Npr . :

I do not open . -Ne otvaram .

68 . Upitni oblik tvori se od upitnog prezenta glagola do i infinitiva ( bez to ) glagola
koji mijenjamo . N pr . :

Do I open ? Otvaram li?

69 . Odriĉno - upitni oblik tvori se tako da se iza upitnog oblika prezenta glagola do stavi
not i infinitiv ( bez to ) glagola koji mijenjamo . Npr . :

Do I not open ? Ne otvaram li ?


15 .


Oblici obiĉnog prezenta glagola " open "

70 . potvrdno odriĉno

I open otvaram I do not open
you open otvaraš you do not open
he , she , it opens on , ona ono otvara he , she , it does not open

we open otvaramo we do not open
you open otvarate you do not open
they open oni otvaraju they do not open

upitno odriĉno - upitno

do I open? do I not open?
do you open? do you not open?
does he , she , it open? does he , she , it not open?
do we open? do we not open?
do they open ? do they not open?

71 . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola do obiĉno se u odriĉnom i odriĉno - upitnom
obliku upotrebljavaju saţeti oblici ( contracted forms ) . Npr . :

I do not - I don't , he does not -he does't , do I not? - don't I ? does he not ? doesn't he ?

Napomene uz 3 . lice prezenta :

Nastavak -s u 3. licu prezenta moţe se izgovarati na tri naĉina ,i to kao ( s ) , ( z ) i ( iz ) .

72 . Ako se infinitiv glagola u izgovoru svršava na bezvuĉan suglasnik ( p , k , t , f )
nastavak -s izgovara se ( s ) . Npr . :

stop prestati stops ( stups )
look gledati looks ( luks )
put staviti puts ( puts )

laugh smijatise laughs ( la:fs )

73 . Ako se infinitiv glagola uizgovoru svršava na zvuĉni suglasnik ( b , d , g , n , m , l )
ili na samoglasnik , nastavak -s izgovara se ( z ) . Npr . :

open otvoriti opens ( oupnz )
play igrati plays ( pleiz )
dig kopati digs ( digz )
16 .


74 . Ako se glagol u izgovoru svršava na s , z , š , ţ , ĉ i dţ , dodaje se u 3 . licu jednine
prezenta nastavak - es , koji se izgovara ( iz ) . Npr . :

kiss poljubiti kisses ( ' kisiz )
brush oĉetkati brushes ( ' br.]iz )
reach dosegnuti reaches ( ' ri:t]iz )

75 . Ako se glagol u infinitivu svršava na - e , dodaje se u 3 . licu samo -s . Npr .:

close zatvoriti closes ( ' klouziz )
change mijenjati changes ( ' t]eind
3
iz )
smile smiješiti se smiles ( ' smailz )
leave ostaviti leaves ( ' li:vz )

76 . Glagoli koji se u infinitivu svršavaju na - o dobivaju u 3 . licu nastavak - es , koji se
izgovara
( z ) . Npr . :

go ići goes ( gouz )
do ĉiniti does ( d.z )

77 . Ako se glagol svršava na -y u i i dodaje nastavak -es . Npr . :

worry zabrinjavati se worries
marry oţeniti se marries
carry nositi carries
cry plakati cries

Ako je ispred -y samoglasnik , nema pred nastavkom - s u 3 . licu nikakvih promjena .
Npr :

obey poslušati obeys
pay platiti pays
slay zaklati slays

obiĉni se prezent upotrebljava :

78 . za radnju koja se redovito dogaĊa ili se u sadašnjosti ponavlja . Uz takav prezent
moţemo dodati izraze kao što su every week - svakog tjedna , every year -
svake godine , always - uvijek , sometimes - katkada , from time to time -
od vremena do vremena itd . Npr . :

He goes to a technical school . On ide u tehniĉku školu .
My mother works in ashop . Moja majka radi u trgovini .
They go to the mountains every year . Oni idu svake godine u planine .
Our team plays football every Saturday . Naša momĉad igra nogomet svake subote .
17 .


79 . u općim tvrdnjama . Npr . ;

A child needs good care . Djetetu treba mnogo njege .
In our country cherries ripen in June . U našoj zemlji trešnje dozrijevaju u lipnju .

80 . za izraţavanje općepoznatih ĉinjenica . Npr . :

A year has 365 days . Godina ima 365 dana .
Light spreads much more quickly than sound .Svjetlo se širi mnogo brţe nego zvuk .

81 . u poslovicama . Npr . :

After rain comes sunshine . Poslije kiše sunce sja .
Too many cooks spoil the broth . Previše kuhara - pokvarena ĉorba .

82 . u ţivom opisivanju prošlih dogaĊaja ( historijski prezent ) . Npr . :

She snatches the letter out of my hand , Ona mi zgrabi pismo iz ruke ,
tears it to pieces and throws it into the fire . rastrga ga na komade i baci u vatru .

83 . za buduću , unaprijed planiranu radnju . Takav se prezent ĉestonalazi u prospektima
putiĉkih agencija . Npr . :

We leave Zagreb at 6
30
, reach the Odlazimo iz Zagreba u 6
30
stiţemo na
airport at 7 , take off at 7
30
and aerodrom u 7 , uzlijećemo u 7
30
i
arrive in London at 11 . stiţemo u London u 11 .

84 u vremenskim i pogodbenim reĉenicama ako je u glavnoj reĉenici futur ili imperativ :

I shall ring you up when I come home . Telefonirat ću ti kad doĊem kući .
He will finish his work if he has time . On će završiti svoj posao ako bude imao
vremena .
Shut the window before the wind breaks it. Zatvori prozor prije nego što ga razbije vjetar
.




nesvšeni prezent ( The Prezent Continuous Tense )


85 . Nesvršeni prezent tvori se od prezenta pomoćnog glagola be i participa prezenta glagola
koji mijenjamo .




18 .

86 . Particip prezenta tvori se tako da se infinitivu doda nastavak -ing . Npr . :

work - raditi working -radeći
bring - donijeti bringing - donoseći
play - igrati playing - igrajući

87 . Prema tome nesvršeni prezent glagola read glasi :

I am reading - ĉitam
you are reading - ĉitaš . . .

88 . Odriĉni oblik se tvori tako da se iza pomoćnog glagola stavi not . Npr . :

I am not reading - ne ĉitam
you are not reading - ne ĉitaš ...

89 . Upitni oblik tvori se tako da se pomoćni glagol stavi pred subjekat . Npr . :

am I reading ? - ĉitam li ?
are you reading ? - ĉitaš li ? ...

90 . Odriĉno - upitni oblik tvori se tako da se iza upitnog oblika pomoćnog glagola stavi not
i particip prezenta . Npr . :

am I not reading ? - ne ĉitam li ?
are you not reading ? - ne ĉitaš li ? ..

napomena uz particip prezenta
91 . Ako se glagol u infinitivu svršava na - e koje se ne izgovara , to- e pred nastavkom
- ing ispada . Npr . :

write - pisati writing - pišući
smoke - pušiti smoking - pušeći

92 . Ako se glagol svršava na jedan suglasnik ispred kojega stoji kratak , naglašen
samoglasnik,
krajnji se suglasnik ispred - ing podvostruĉava . Npr . :

hit - udariti hitting - udarajući
stop - prestati stopping - prestajući
permit - dopustiti permitting - dopuštajući
begin - poĉeti beginning - poĉinjući

93 . Krajnje se -l uvijek podvostruĉava . Npr . :
level - izravnati levelling - izravnavajući
travel - putovati travelling - putujući

19 .


nesvršeni prezent upotrebljava se :

94 . za radnju koja se sada dogaĊa . Npr . :

The wind is blowing . Vjetar puše .
What is Jane doing ? Što radi Jane ?
She is practising the piano . Vjeţba klavir .

95 . za radnju u bliţoj budućnosti , obiĉno uz vremenske izraze kojipokazuju budućnost
.Npr:

We are leaving this evening . Odlazimo veĉeras .
She is singing in the opera tomorrow . Ona sutra pjeva u operi .
He is meeting me at thestation at 7 . Doĉekat će me na stanici u 7 sati .

96 . za radnju koja se ne dogaĊa u ovom ĉasu , ali je još u toku . Npr . :

He is translating a novel by On prevodi jedan roman
William Faulkner . Williama Faulknera .
Have you heard that they are Jeste li ĉuli da se
constructing a new type of submarine? izgraĊuje novi tip podmornice .

97 . za radnju koja se ponavlja , obiĉno uz priloge koji oznaĉuju ponavljanje . Npr . :

He is always askingquestions . On uvijek nešto pita .
She is constantly complaining of the cold . Ona se neprestano tuţi da joj je hladno .



glagoli koji se ne upotrebljavaju u nesvršenom prezentu

98 . Najobiĉniji glagoli koji se ne upotrebljavaju u nesvršenom obliku jesu :
hear - ĉuti , see - vidjeti , taste - okusiti , smell -mirisati , remember - sjetiti se ,
understand - razumjeti , wish - ţeljeti , want - htjeti , know - znati ... Npr . :

I hear a noise in the next room . Ĉujem nekakvu buku u susjednoj sobi .
Stop ! Don't you see the red light ? Stani ! Zar ne vidiš crveno svjetlo ?
This cake tastes good . Ovaj kolaĉ ima dobar ukus .
Do you remember our first dance ? Sjećaš li se našeg prvog plesa ?
Do you understand my words ? Razumijete li moje rijeĉi ?
I wish you a lot of happiness . Ţelim vam mnogo sreće .
I know that you don't understand me . Znam da me ne razumijete .



20 .

99 . Treba paziti na razliku izmeĊu glagola see - vidjeti i look at - gledati ; hear - ĉuti
i listen to - slušati .

See i hear oznaĉuju nesvjesnu upotrebu osjetila , neovisnuo našoj volji , dok look at i
listen to upotrebljavaju i u nesvršenom obliku . Npr . :

What are you looking at ? Što to gledate ?
I am looking at the beautiful flowers Gledam krasno cvijeće
in your garden. u našem vrtu .
He is listening to the news . On sada sluša vijesti .


PRETERIT
The PreteriteTense


100 . Preteritom u engleskom jeziku izriĉu se prošli dogaĊaji , dok je u bosanskom jeziku
najobiĉnije vrijeme za izricanje prošlih dogaĊajaperfekt ( došao je , vidjela je , kupili
smo )


Tvorba preterita

101. Preterit pravilnih glagola tvori se tako da se infinitivu doda nastavak - ed . Npr . :

open - otvoriti I opened - otvorio sam

Ako se glagol u infinitivu svršava na - e , dodaje se u preteritu samo - d Npr . :

smoke - pušiti I smoked - pušio sam

102 . Preterit nepravilnih glagola ne tvori se prema stalnim pravilima , već ga treba
nauĉiti za svaki glagol posebno . Npr . :

bring - donijeti I brought - donio sam
go - ići I went - išao sam
give - dati I gave - dao sam

103 . Preterit pravilnih i nepravilnih glagola ima samo jedan oblik za sva lica jednine i
mnoţine .

1o4 . Odriĉni oblik preterita pravilnih i nepravilnih glagola tvori se od odriĉnog preterita
glagola do ( did not ) i infinitiva ( bez to ) glagola koji mijenjamo . N PR . :

I did not open - nisam otvorio
he did not bring - on nije donio




21 .

105 . Upitni oblik preterita pravilnih i nepravilnih glagola tvori se tako da se did stavi
ispred subjekta i doda infinitiv ( bez to ) glagola koji mijenjamo . Npr . :

did you open? jesi li otvorio ?
did he bring ? je li on donio ?

106 . Odriĉno - upitni oblik preterita pravilnih i nepravilnih glagola tvori se tako da se iza
upitnog oblika preterita glagola do stavi not i infinitiv glagola koji mijenjamo . Npr . :

did I not bring ? nisam li donio ?
did he not open ? nije li on otvorio ?



107 . Oblici preterita glagola " open "

potvrdno odriĉno

I opened - otvorio sam I did not open
you opened - otvorio si you did not open
he , she , it opened he , she , it did not open

we opened we did not open
you open you did not open
they opened they did not open


upitno odriĉno - upitno

did I open ? did I not open ?
did you open ? did you not open ?
did ( he , she , it ) open ? did ( he , she , it ) open

did we open ? did we not open ?
did you open ? did you not open ?
did they open ? did they not open ?

108 . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola do upotrbljavaju se u odriĉnomi u odriĉno -
upitnom obliku saţeti oblici . Npr . :


I did not - I didn't did I not - didn't I ?

22 .

Napomene uz tvorbu preterita

109 . Ako se glagol svršava na jedan suglasnik ispred kojega stoji jedan kratak , naglašen
samoglasnik , krajnji se suglasnik ispred - ed podvostruĉava . Npr . :

plan - planirati planned
skip - skakati skipped
drag - vući dragged

110 . Krajnje se -l uvijek podvostruĉava . Npr . :

level - izravnati levelled
travel - putovati travelled

111 . Ako se glagol svršava na - y ispred kojega stoji suglasnik , tajse -y mijenja u i ispred
nastavka -ed . Npr . :

worry - zabrinjavati se worried
cry - plakati cried
marry - oţeniti se married

Ako ispred y stoji samoglasnik , nema pred nastavkom - ed nikakvih promjena . Npr . :

obey - poslušati obeyed
stay - ostati stayed

Nastavak - ed u preteritu moţe se izgovarati na tri naĉina : kao ( t ) , ( d ) i ( id ) .

112 . Ako se glagol u infinitivu svršava na bezvuĉan suglasnik ( p , k, f ,s, š ) , nastavak
-ed izgovara se ( t ) . Npr . :

look - gledati looked ( lukt )
skip - skakati skipped ( skipt )
laugh - smijati se laughed ( la:ft )
push - gurati pushed ( pu]t )

113 . Ako se glagol u infinitivu svršava na zvuĉan suglasnik ili na samoglasnik , nastavak -
ed izgovara se ( d ) . Npr . :
open - otvoriti opened ( ' oupnd )
close - zatvoriti closed ( klouzd )
obey - poslušati obeyed ( o'beid )

114 . Ako se glagol u infinitivu svršava na ( t ) ilĉi ( d ) nastavak - ed izgovara se ( id ) .Npr .

command - zapovijediti commanded ( kc'ma:ndid )
mend - krpati mended ( ' mendid )
wait - ĉekati waited ( ' weitid )
23 .


Preterit se upotrebljava :

115 . za radnju koja se u prošlosti završila . Stoga se preterit redovito upotrebljava u
reĉenicama sa priloškim oznakama koje oznaĉuju prošlo vrijeme , kao što su :
yesterday - jućer , the day before yesterday - prekjuĉer , two weeks ago -
prije dva tjedna , in 1946 - 1946 . godine , i u pitanjima koja poĉinju sa when .

There was a strong wind on the Juĉer je bio jak vjetar na Kanalu .
Channel yesterday.
Two days ago I received a card from John . Prije dva dana primio sam kartu od Johna
.
When did you see the film ? Kada si vidio taj film ?

116 . kad se misli na neki prošli dogaĊaj iako nije prilogom oznaĉeno vrijeme kad se
radnja dogodila . Npr . :

They met in Pris . Sreli su se u Parizu .
She left her umbrella inthe train . Ostavila je kišobran u vlaku .
Did you enjoy the concert ? Je li ti se sviĊao koncert ?

117 . u zavisnoj reĉenici ako je u glavnoj reĉenici preterit ( vidi pravila o slsgsnju vremena )
:

I thought he was an Englishman . Mislio sam da je Englez .
The teacher told me I talked too much . Uĉitelj mi je govorio da previše govorim .
She realized that he did not love Shvatila je da je on više ne voli .
her any more .

118 . iza izraza kao :I wish - kamo sreće da , if only - kad bi barem , it is high time -
krajnje je vrijeme , as if - kao da , koji oznaĉuju nešto što nije ostvareno ili se ne
moţe ostvariti . Npr. :

I wish I had a new car . Volio bih da imam nova kola .
If only you were kinder to her . Kad bi ti barem bio bolji prema njoj .
He behaves as if he were my chief . Onse ponaša kao da je moj šef .

Nesvršeni preterit ( The Preterite Continuous Tense )
119 . Nesvršeni preterit tvori se od preterita pomoćnog glagola be i participa prezenta
glagola
koji mijenjamo . Npr . :

I was reading - ĉitao sam

120 . Odriĉni oblik tvori se tako da se iza pomoćnog glagola stavi not . Npr. :

I was not reading - nisam ĉitao

24 .


121 . Upitni oblik tvori se tako da se pomoćni glagol stavi pred subjekt . Npr . :

was I reading ? - jesam li ĉitao ?

122. Odriĉno - upitni oblik tvori se tako tako da se iza upitnog oblika pomoćnog glagola
stavi not i particip prezenta . Npr . :

was I not reading ? - nisam li ĉitao ?

123 . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola be obiĉno se u odriĉnom i odriĉno - upitnom
obliku upotrebljavaju saţeti oblici . Npr . :

I was not - I wasn't , you were not - you weren't , was I not ?
wasn't I? were they not ? - weren't they ?

Nesvršeni preterit se upotrebljava :

124. za radnju koja je u prošlosti trajala u ĉasu kad se dogodila neka druga prošla radnja .
Ta se druga prošla radnja kazuje obiĉnim preteritom . Npr . :

I was just having lunch when he rushed Upravo sam ruĉao kad je on uletio u
sobu .
into the room .
When he leftthe house the sun was shining . Kad je otišao od kuće , sjalo je sunce .
When we arrived they were playing cards . Kad smo došli , oni su se kartali .

125 . za dvije radnje koje traju istovremeno , bez obzira na to kad su zapoĉele i kad će
se završiti . Npr . :

The children were playing while their Djeca su se igrala dok su njihove majke
mothers were chatting . ĉavrljale .
While it was raining , he was sitting Dok je padala kiša on je sjedio u kavani .
in a cafe .
They were running across the field Trĉali su preko polja dok su padale bombe .
while the bombs were falling .

126 . u zavisnoj reĉenici umjesto nesvršenog prezenta ako je u glavnoj reĉenici preterit
( vidi pravila o slaganju vremena ) . Npr . :

I knew that he was talking to her Znao sam da se s njom razgovara o njenoj
kćeri .
about her daughter .
He could hear that the bell was Ĉuo je da zvono zvoni , a ipak nije otvorio
vrata .
ringing , and yet he did not open the door .


25 .

PERFEKT
The Present Perfekt Tense

127 . U engleskom jeziku perfekt nije prošlo vrijeme kao u bosanskom . Engleskim
perfektom
kazuje se radnja koja je uvijek na neki naĉin povezana sa sadašnjošću . Zato se to
vrijeme
u engleskim gramatikama i zove Prezent Perfekt Tense .

Tvorba perfekta

128 . Perfekt se tvori od prezenta pomoćnog glagola have i participa perfekta ( The Past
Participle ) glagola koji mijenjamo . Npr . :

I have taken - uzeo sam , he has forgotten - zaboravio je ,
she has answered - odgovorila je .

129 . Particip perfekta pravilnih glagola tvori se tako da se infinitivu doda nastavak - ed .
Prema tome je particip perfekta pravilnih glagola jednak preteritu , pa za particip
perfekta
vrijede one iste napomene koje vrijede i za tvorbu preterita .

130 . Particip perfekta nepravilnih glagola ne tvori se prema nekom stalnom pravilu , već
ga treba nauĉiti za svaki glagol posebno . Npr . :

infinitiv : particip perfekta :
to forget - zaboraviti forgotten
to take - uzeti taken
to give - dati given

131 . Odriĉni oblik perfekta tvori se od odriĉnog oblika prezenta pomoćnog glagola have
i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr . :

I have not taken - nisam uzeo

132 . Upitni oblik perfekta tvori se od upitnog oblika prezenta glagola have i participa
perfekta . Npr . :

have I taken ? - jesam li uzeo ?

133 . Odriĉno - upitni oblik perfekta tvori se od odriĉno - upitnog oblika pomoćnog glagola
have i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr .:

have I not taken ? - nisam li uzeo ?



26 .



134 . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola have obiĉno se upotrebljavaju saţeti oblici .
Npr:

I have taken - I've taken , he has taken - he's taken , you have not taken -
you haven't taken , she has not taken - she hasn't taken , have we not taken ?
-haven't we taken ? - has he not taken ? - hasn't he taken ?


Perfekt se upotrebljava :


135 . za radnju koja je poĉela u prošlosti i koja još traje . Npr . :

He has been ill since February . Bolestan je ( već ) od veljaĉe .
He has lived here for three years . On ovdje ţivi ( već ) tri godine .
They have been absent for five weeks . Odsutni su ( već ) pet tjedana .

Takav se perfekt gotovo uvijek prevodi na bosanski prezentom , uz koji ĉesto stoji već .


Napomena :

136 . Kad bismo u gornjim reĉenicama upotrebili preterit umjesto perfekta , njihovo
znaĉenje bi
se potpuno izmijenilo . Tako : He lived here for three years znaĉi da je on ovdje ţivio
tri godine , ali više ne ţivi ovdje . Isto tako : They were absent for five weeks
znaĉilo bi da su bili odsutni pet tjedana , ali su se vratili i sada su tu .
Preteritom , dakle , izraţavamo radnju koja je potpuno završena u prošlosti i nema
veze
sa sadašnjošću .

Since

137 . Uz since redovito stoji perfekt jer since znaĉi : od neke vremenske taĉke u prošlosti
pa do sada . Npr .:

Since his arrival he has worked Od svog dolaska on radi u jednoj kemijskoj
in a chemical plant . tvornici .
I have not seen him since Nisam ga vidio otkad smo se vratili iz Engleske .
we returned from England .




27 .


For


138 . For oznaĉava vremensko razdoblje . Ako to razdoblje seţe do sadašnjeg momenta ,
upotrebljava se uz for perfekt , a ako je prošlo , moramo upotrebiti preterit . Npr . :

They have been married for five years . Oni su u braku već pet godina .
He has lived in this street for a long time . On u ovoj ulici stanuje već dugo vremena .

ALI !

He lived here for five months , and now On je stanovao ovdje pet mjeseci , a sada je
he is in London . u Londonu .

139 . za radnju kod koje ne ţelimo istaknuti vrijeme kad se dogodila , već samo
ĉinjenicu da se dogodila . Npr . :

I have been to London . Bio sam u Londonu .
She has bought a new dress . Kupila je novu haljinu .
He has lost his umbrella . Izgubio je kišobran .

140 . Kad bi smo spomenuli vrijeme kad se radnja dogodila , morali bismo upotrebili
preterit . Npr . :

I was in London last year . Bio samu Londonu prošle godine .
She bought a new dress in January . Kupila je novu haljinu u sijeĉnju .

141 . uz priloge vremena koji oznaĉuju vremensko razdoblje koje još nije završeno .
Takvi su priloški izrazi : today - danas , this morning - jutros , this autumn -
jesenas , this year - ove godine , never - nikada , always - uvijek , Npr . :

I have worked hard today . Danas sam mnogo radio .
I have not seen him this morning . Jutros ga nisam vidio .
We have not had much fruit this autumn . Ove jeseni nismo imali mnogo voća .
She has always been fond of children . Uvijek je voljela djecu .
I have never seen such a pretty girl . Nikad nisam vidio tako draţesnu djevojku .

142 . uz " just " za radnju koja se upravo završila . Npr . :

He has just finished his lecture . Upravo je završio svoje predavanje .
She has just returned from her holiday . Upravo se vratila s godišnjeg odmora .

28 .


Nesvršeni perfekt ( The Present Perfekt Continuous )

143 . Nesvršeni perfekt tvori se od perfekta pomoćnog glagola to be i participa prezenta
glagola koji mijenjamo . Npr . :

I have been reading - ĉitao sam

144 . Odriĉni oblik tvori se od odriĉnog oblika perfekta pomoćnog glagola to be i participa
prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :

I have not been reading - nisam ĉitao .

145 . Upitni oblik tvori se tako da se iza upitnog oblika perfekta poćnog glagola to be stavi
particip prezenta glagola koji mijenjamo .Npr . :

have I been reading ? - jesam li ĉitao ?

146 . Odriĉno - upitni oblik tvori se tako da se iza odriĉno - upitnog oblika perfekta
pomoćnog
glagola to be stavi particip prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :

have I not been reading ? - nisam li ĉitao ?

Napomena :
147 . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola to have upotrebljavaju se saţeti oblici (
v.t.134 .)


Nesvršeni perfekt se upotrebljava :

148 . za radnju koja već neko vrijeme neprekidno traje , a vjerojatno će još potrajati . Npr . :

He has been travelling for three months . On već tri mjeseca putuje .
I have been speaking to you for two hours . Već dva sata s vama razgovaram .
Our son has been reading Oliver Twist for Naš sin već dva mjeseca ĉita Olivera
two months . Tvista .

149 . Glagoli kao sit - sjediti , stand - stajati , lie - leţati , rest - poĉivati , wait - ĉekati ,
koji oznaĉuju stanje , gotovo se uvijek upotrebljavaju u nesvršenom perfektu . Npr . :

He has been lyving in bed for ten days . On već deset dana leţi u postelji .
He has been standing in the corridor for On već pola sata stoji u hodniku .
half an hour .
She has been waiting forhim since four o'clock . Ona ga ĉeka već od ĉetiri sata .


29 .


PLUSKVAMPERFEKT
The Past Perfekt Tense

150 . Pluskvamperfektom izraţavamo prošlu radnju koja se završila prije neke druge prošle
radnje . Obiĉno se upotrebljava u sloţenim reĉenicama . Npr . :

When I came home they had gone tothe cinema .Kad sam došao kući , oni su bili
otišli u kino .

Tvorba pluskvamperfekta

151 . Pluskvamperfekt se tvori od preterita pomoćnog glagola to have i participa perfekta
glagola koji mijenjamo . Npr . :

I had taken - bio sam uzeo
she had forgotten - bila je zaboravila
he had answered - bio je odgovorio

152 . Odriĉni oblik pluskvamperfekta tvori se od odriĉnog oblika preterita pomoćnog
glagola to have i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr . :

I had not taken - nisam bio uzeo
she had not forgotten - nije bila zaboravila
he had not answered - nije bio odgovorio

153 . Upitni oblik plusvamperfekta tvori se od upitnog oblika preterita pomoćnog glagola to
have i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr . :

had I taken? - jesam li ja bio uzeo ?
had she forgotten ? - je li ona bila zaboravila ?
had he answered ? - je li on bio odgovorio ?

154 . Odriĉno - upitni oblik pluskvamperfekta tvori se od odriĉno - upitnog oblika
preterita pomoćnog glagola to have i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr .
:

had I not taken ? - nisam li bio uzeo ?
had she not forgotten ? - nije li bila zaboravila?
had he not answered ? - nije li bio odgovorio ?

155 . Umjesto punih oblika glagola to have upotrebljavaju se u pluskvamperfektu saţeti
oblici : Npr : I had taken - I'd taken , he had not taken - he hadn't taken ,
had they not taken - he hadn't taken , had they not taken ? - hadn't they taken ?
30.


Pluskvamperfekt se upotrebljava :

156 . za radnju koja se završila prije neke druge prošle radnje . Npr . :

She suddently found that she had lost Odjednom je ustanovila da je izgubila
her camera . fotografski aparat .
When I called on him he had already left . Kad sam ga posjetio , on je već bio otišao
.
He showed her the picture he had bought Pokazao joj je sliku koju je bio kupio
in Italy . u Italiji .

157 . u zavisnim reĉenicama uz after . Npr . :

After we had reached the top , we began Pošto smo se popeli na vrh , poĉeli smo
to feel tired . osjećati umor .
His friends tried to help him after he had Prijatelji su nastojali da mu pomognu
lost all his money . pošto je izgubio sav svoj novac .

158 . u zavisnoj reĉenici umjesto perfekta i preterita ako je u glavnoj reĉenici preterit . Npr :

I was told that our team had lost the game . Rekli su mi da je naša momĉad
izgubila igru .
He told me that he had bought a small Rekao mi je da je kupio kućicu na moru
.
house at the seaside .

159 . iza izraza : I wish - kamo sreće da , if only - kad bi barem , as if - kao da ,
pluskvamperfektom se izraţava nešto što nije ostvareno u prošlosti . Npr . :

I wish I had known this before . Kamo sreće da sam to prije znao .
If only I had been more careful . Da sam barem bio oprezniji .
He pronounced English as if he Izgovarao je engleski kao da prije
had never heard anybody speak nije nikada nikoga ĉuo govoriti
English before . engleski .

Nesvršeni pluskvamperfekt ( The Past Perfekt Continuous )

160 . Nesvršeni pluskvamperfekt tvori se od pluskvamperfekta pomoćnog glagola
to be i participa prezenta glagola koji mijenjamo . Npr .:
I had been reading - bio sam ĉitao

161 . Odriĉni oblik tvori se od odriĉnog oblika pluskvamperfekta pomoćnog glagola to be
i participa prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :

I had not been reading - nisam bio ĉitao .


31 .


162 . Upitni oblik tvori se tako da se iza upitnog oblika plusvamperfekta pomoćnog glagola
to be stavi particip prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :

had I been reading ? - jesam li bio ĉitao ?

163 . Odriĉno - upitni oblik tvori se tako da se iza odriĉno - upitnog oblika plusvamperfekta
pomoćnog glagola to be stavi particip prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :

had I not been reading ? - nisam li bio ĉitao ?

164 . Umjesto punih oblika glagola have upotrebljavaju se saţeti oblici
I hadn't been , hadn't I been ...



Nesvršeni pluskvamperfekt se upotrebljava :


165 . za radnju koja je trajala prije neke prošle radnje i vjerovatno se i nastavila . Npr . :

He talked about the novel Govorio je o romanu što ga je pisao .
he had been writing .
She showed me the pullover Pokazala mi je pulover što ga je plela .
she had been knitting .




Napomena :

166 . Kad bi u prethodnim primjerima umjesto nesvršenog pluskvamperfekta stajao obiĉni
plusvamperfekt , znaĉenje bi se promijenilo . Npr . :

He talked about the novel he had written . Govorio je o romanu što ga je napisao .
She showed me the pullover she had knitted . Pokazala mi je pulover što ga je splela .

167 . u zavisnoj reĉenici umjesto trajnog perfekta i preterita ako je u glavnoj reĉenici
preterit ( vidi pravila o slaganju vremena ) . Npr . :

I knew that he had been working all night . Znao sam da je radio cijelu noć .
She told me that her husband had been Rekla mi je da je njezin suprug
putovao
travelling the whole winter . cijelu zimu .
32 .



FUTUR

The Future Tense

168 . Futur je glagolsko vrijeme kojim se izraţava budućnost ( npr : doći ću sutra , proĉitat
ću
njegovo pismo ... )

169 . U engleskom jeziku budućnost se moţe izraziti na nekoliko naĉina :

futurom , nesvršenim prezentom , oblikom " going to " i prezentom .

170 . Futur se tvori s pomoćnim glagolima shall i will i infinitivom ( bez to ) glagola
koji mijenjamo . Npr . :

I shall ( will ) take - uzet ću
you will take - uzet ćeš
he ( she , it ) will take - on ( ona , ono ) će uzeti

we shall ( will ) take - uzet ćemo
you will take - uzet ćete
they will take - uzet će ( oni , one , ona )

Vidimo da se shall ili will upotrebljavaju za 1. lice jednine i mnoţine , a will za 2 . i 3 .
lice jednine i mnoţine .

171 . Odriĉni oblik futura tvori se tako da se iza pomoćnog glagola shall ili will stavi not ,
a iza njega infinitiv ( bez to ) glagola koji mijenjamo . Npr . :

I shall ( will ) not take - neću uzeti
you will not take -nećeš uzeti ...

172 . Upitni oblik futura tvori se da se shall ili will stavi pred subjekt i doda infinitiv ( bez to
)
glagola koji mijenjamo . Npr . :

shall I take ? - hoću li uzeti ?
will you take ? - hoćeš li uzeti ?

173 . Odriĉno - upitni oblik futura tvori se od odriĉno - upitnog oblika glagola shall ili will
i infinitiva ( bez to ) glagola koji mijenjamo . Npr . :

shall I not take ? - neću li uzeti ?
will you not take ? - nećeš li uzeti ?


33 .



174 . U modernom se engleskom jeziku rijetko upotrebljavaju puni oblici . Umjesto njih
upotrebljavaju se saţeti oblici ( contracted forms ) . Npr :

I shall take - I'll take
you will take - you'll take
I shall not take - I shan't take
you will not take - you won't take
shall we not take ? - shan't we take ?
will thwy not take ? - won't they take ?

Napomena :

175 . U modernom engleskom jeziku , a pogotovu u ameriĉkom govoru , sve više prevladava
upotreba glagola will u potvrdnom i odriĉnom obliku futura za sva lica jednine i
mnoţine.


Futur se upotrebljava

176 . za ĉistu budućnost :

In three years Zagreb will have one Za tri godine Zagreb će imati milion
million inhabitans . stanovnika .
We shall finish this course in five months . Završit ćemo ovaj teĉaj za pet mjeseci .

177 . za izraţavanje namjere , odluke , prijetnje ili obećanja . U tom sluĉaju upotrebljava
se za 1 . lice will , a za 2 . i 3 . shall . Npr . :

I will help him because he needs my help . Odluĉio sam mu pomoći jer mu je moja
pomoć potrebna .
I will lend you any book you need . Posudit ću ti svaku knjigu koju
trebaš ( obećanje )
You shall have a new hat as soon as Dobit ćeš novi šešir ĉim dobijem plaću .
I getmy pay .
You shan't go fishing with me tomorrow . Nećeš sa mnom ići sutra na ribolov .
( odluka , prijetnja ) .

Napomena :
Usporedite ova dva primjera :

I shall not speak German . Neću govoriti njemaĉki .
I will not speak German . Neću da govorim njemaĉki .


34 .



Nesvršeni futur ( The Future Continuous Tense )

178 . Nesvršeni futur tvori se od futura glagola to be i participa prezenta glagola koji . Npr .
:

I shall be reading - ĉitat ću
you will be reading - ĉitat ćeš...

179 . Odriĉni oblik tvori se tako da sefutur glagola to be stavi u odriĉni oblik i da mu se
doda
particip prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :

I shall not be reading - neću ĉitati
you will not be reading - nećeš ĉitati

180 . Upitni oblik tvori se tako da se futur glagola to be stavi u upitni oblik i da mu se doda
particip prezenta glagola koji mijenjamo. Na pr.:

shal I be reading? - hoću li ĉitati?
will you be reading? - hoćeš li ĉitati? i td.

181. Odriĉno-upitni oblik tvori se tako da se futur glagola to be stavi u odriĉno-upitni oblik i
da mu se doda particip prezenta glagola koji mijenjamo.Na pr.:

shall I not be reading? - neću li ĉitati?
will you not be reading? - nećeš li ĉitati?

Nesvršeni futur upotrebljava se:

182. za buduću radnju koja će neko vrijeme trajati. Na pr.:

He will be playing in our team next Sunday. On neće u nedelju igrati u našoj
momĉadi.
We shall be travelling all night. Putovat ćemo cijelu noć.

183. za buduću radnju koja će trajati prije i poslije nekog budućeg momenta ili radnje.
Na pr.:
At eight o'clock tonight I shall be listening Veĉeras u osam sati slušat ću radio.
to the wireless.

If you ring me up at seven o'clock I won't Ako me nazoveš u sedam sati, neću se
answer because Ishall be sleeping. javiti na telefon jer ću /u to vrijeme/ sp
vati.



35.


Svršeni futur / The Future Perfekt Tense/

184 Svršeni futur tvori se od shall ili will i infinitiva perfekta / vidi 222/ glagola koji
mijenamo.
Na pr.:

I shall have taken -uzet ću
You will have taken - uzet ćeš i td.
Svršeni futur upotrabljava se:

185. za radnju koja će biti završena do nekog odreĊenog momenta u buduĉnosti.Uz svršeni
futur uvijek stoji neka oznaka budućeg vremena. Na pr.:


He will have sold all the tickets by Saturday. Do subote će već prodati sve karte.

Before the end of the holiday he will have Prije završetka praznika potrošit će
spent all the money. već sav novac.

By the time you get this letter I shall have Kad primiš ovo pismo , ja ću već zapo-
begun the second part of my journey. ĉeti drugi dio svoga putovanja.

Napomena

186.Kako vidimo iz navedenih primjera , engleski nesvršeni futur prevodi se na bosanski je-
zik futurom nesvršenog glagola. Na pr.: I shall be speaking-govorit ću; he will be swi-
mming-on će plivati; it will be raining-padat će kiša itd.

Svršeni futur prevodi se na naš jezik futurom svršenih glagola. Na pr.:he will have
writen
- napisat će; we shall have arrived-stići ćemo; she will have left-ona će otići itd.
Izraţavanje budućnosti nesvršenim prezentom

187 . Nesvršenim prezentom izraţavamo unaprijed dogovorenu radnju u bliţoj budućnosti .
Stoga se uz to vrijeme obiĉno upotrebljava neki prilog ili priloška oznaka koja to
oznaĉuje:

We are playing footbal tomorrow . Sutra ćemo igrati nogomet .
I am coming after lunch . Doći ću poslije ruĉka .
Our orchestra is playing in Switzerland Naš će orkestar svirati u Švicarskoj
next week . idućeg tjedna .


36 .

188 . Glagoli koji se ne upotrebljavaju u nesvršenim vremenima ne mogu izraziti budućnost
na taj naĉin . Npr . : know - znati , understand - razumjeti , hear - ĉuti ...
Budućnost tih glagola izraţava se sa shall i will . Npr . :

I shall know all about it tonight . Sve ću o tome saznati veĉeras .
You will hearfrom me soon . Uskoro ću vam se javiti .
He will understand me better a few On će me bolje razumjeti za nekoliko
minutes . minuta .

189 . Glagol see moţe se upotrijebiti i u nesvršenom prezentu za radnju u blizoj budućnosti ,
ali u drugom znaĉenju . Npr . :

I am seeing him tomorrow . Sastat ću se s njim sutra .
( tako smo se dogovorili ) .

Izraţavanje budućnosti sa " going to "

190 . Budućnost se izraţava i nesvršenim prezentom glagola go ( I am going , you are going
...)
i infinitivom glagola koji mijenjamo . Npr :

I am going to bui - kupit ću
you are going to take - uzet ćete
he is going to leave - on će otputovati ...

191 . Tim se oblikom izraţava buduća radnja koju subjekt poduzima svjesno i po svojoj
odluci
i zato se ĉešće upotrebljava za osobe , a rjeĊe za stvari . Npr . :

I am going to build a garage . Sagradit ću garaţu .
We are going to sped our summer Provest ćemo svoje ljetne praznike
holiday at the seaside . na moru .
He is going to bui a new car . On će kupiti novi auto .

192 . Tim se oblikom moţe takoĊer izraziti da je neko siguran da će se nešto dogoditi . Npr :

Look at the sunset . It is going to be Pogledaj zalaz sunca . Sutra će biti
a lovely day tomorrow . krasan dan .
You have eaten toomany sweets . Pojeo si previše slatkiša . Bojim se da će ti
I am afraid you are going to be sick . biti zlo .

193 . Uz glagole go i come ne upotrebljava se oblik going to . Umjesto njega obiĉno se
upotrebljava nesvršeni prezent tih glagola . Npr . :

I am going to the cinema ( umjesto: I am going to go ).
He is coming tomorrow ( umjesto : He is going to come )




37 .


Izraţavanje budućnosti obiĉnim prezentom

194 . Katkada se buduća , unaprijed planirana radnja moţe izraziti i obiĉnim prezentom .
Tim se oblikom obiĉno sluţimo kad iznosimo detaljne planove ekog putovanja ,
izleta itd . Npr . :

We leave Zagreb at 10 a . m . , arrive Odlazimo iz Zagreba u 10 sati ujutro ,
in Paris at 9
50
next day , stay in Paris dolazimo u Pariz u 9
50
idućeg dana .
five hours and reach Calais about 9 p. m . Ostajemo u Parizu pet sati i stiţemo u
Calais oko 9 uveće .


To bi se isto moglo izraziti i svim ostslim naĉinima za izraţavanje buduĉnosti, ali je
ovaj
naćin, zbog svoje kratkoće, za takve svrhe najpodesniji.

Napomena

195.Ako ste u sumnji kojim da se od navedenih naĉina posluţite za izraţavanje buduĉnosti
najmanje ćete pogriješiti ako se odluĉite za futur sa shall i will.





KONDICIONAL


T h e Co n d i t i o n a l
196. Kondicional se tvori od pomoĉnog glagola should i would i infinitiva /bez to/ glagola
koji mijenjamo.

197. Sadašnji kondicional tvori se sa should i would i infinitivom perfekta glagola koji mije-
njamo./Za tvorbu infinitiva perfekta vidi 222/ Na pr.:


I should take - uzeo bih
Sadašnji kondicional
you would take - ti bi uzeo i td.





38.




Ishould have taken - bio bi uzeo
Prošli kondicional
you would have taken - ti bi bio uzeo i td.



198.Odriĉni oblik kondicionala tvori se tako da se iza should i would stavi not. Na pr.:


I should not take - ne bih uzeo
you would not take - ti nebi uze i td.
I should not have taken - ne bih bio uzeo i td.
you would not have taken - ti ne bi bio uzeo i td.


199.Upitni oblik tvori se tako da se should ili would stavi pred subjekt. Na pr.:

should I take? - da li bih uzeo?
would you take? - da li bi ti uzeo? itd.
should I have taken?- da li bih bio uzeo?
would you have taken?-bi li ti bio uzeo? itd.

200.Odriĉno-upitni oblik tvori se tako da se iza should ili would i subjekta umetne not.Npr.:

should I not take?- ne bih li uzeo ?
would you not take - ne bi li ti uzeo? itd.
should I not have taken? - ne bih li bio uzeo?
would you not have taken - ne bi ji ti bio uzeo? itd.

201.U mjesto punih oblika upotrebljavaju se ĉesto saţeti oblici. Na pr.:

I should take - I'd take
you would take-you'd take
I should not take - I shouldn't take
you would not take - you wouldn't take
should I not take - shouldn't I take?
would you not take - wouldn't you take?


Kondicional sadašnji i kondicional prošli upotrebljavaju se u pogodbenim reĉenicama.


39.

Pogodbene reĉenice

202. Pogodbene reĉenice su zavisno-sloţene reĉenice kojima se kazuje:

da će se nešto ostvariti ako se ispuni neki uslov;
da bi se nešto ostvarilo kad bi se ispunio neki uslov;
da bi se nešto bilo ostvarilo da se ispunio neki uslov.
Na pr.:

Ako prestane kiša, poći ćemo u šetnju.
Kad bi prestala kiša, pošli bi smo u šetnju.
Da je prestala kiša bili bismo pošli u šetnju.

I u engleskom jeziku pogodbene reĉenice sastoje se od dva dijela: glavne reĉenice i
zavisne
reĉenice. Zavisna reĉenica obiĉno poĉinje veznikom "if" pa se ĉesto zove "if" clause.
Glavna reĉenica moţe stajati ispred "if" reĉenice ili iza nje.
Na pr.:
We shall go for a walk if the rain stops. Poći ćemo u šetnju ako prestane kiša.
If the rein stops,we shall go for a walk. Ako prestane kiša, poći ćemo u šetnju.

203. U engleskom jeziku postoje tri glavna tipa pogodbenih reĉenica.


I

Glavna reĉenica "if" reĉenica

f u t u r p r e z e n t

I shall come if you invite me.
Doći ću ako me pozoveš.
II

k o n d i c i o n a l p r e t e r i t

I should come if you invited me.
Došao bih kad bi me ti pozvao.


III

K o n d i c i o n a l p r o š l i p l u s k v a m p e r f e k t

I should have come if you had invited me.
Bio bih došao da si me pozvao.
40 .

204. Prvim tipom /u glavnoj reĉenici futur, u zavisnoj prezent/ izraţava se vjerovatna
pogodba
/probable condition/, što znaĉi da će se vjerovatno ostvariti posljedica ako se ispuni
uslov
izraţen u "if" reĉenici. Na pr.:

He will arrive in time if he catches Stići će na vrijeme ako ulovi voz u 7 sati.
the 7 o'clock train.

You will spend less money if you stop Potrošit ćeš manje novaca ako prestaneš
pušiti.
If you come to London, I will meet at Ako doĊeš u London , doĉekat ću te na
the station. stanici.

205. Drugim tipom pogodbenih reĉenica /u glavnoj reĉenici kondicional ,u zavisnoj preterit/
izraţava se nevjerovatna pogodba /improbable condition/.Takvim se reĉenicama kazuje
da
je malo vjerovatno , a katkada i sasvim nemoguće , da se ispuni uslov izraţen u "if"
reĉe-
nici. Na pr.:

If he had money, he would travel Kad bi imao novaca putovao bi oko
svijeta.
round the world.

Theuy would be successful if they Imali bi uspjeha kad bi više radili.
worked harder.

If I were you, I would not wear Kad bih bio na tvom mjestu , ne bih
such a hat. nosio takav šešir.

206. Treĉim tipom pogodbenih reĉenica /u glavnoj reĉenici prošli kondicional, u zavisnoj
plus-
kvan perfekt/ izraţavamo neostvarenu pogodbu u prošlosti /unfulfilled condition/. Na
pr.:

If I had been more careful, the accident Da sam bio oprezniji , nesreća se ne bi
bila
would not have happened. dogodila.

If he had not been abroad last winter, he Da nije prošle zime bio u inostranstvu,
bio
he would have got the job. bi dobio to namještenje.

He would have caught cold if he had Bio bi se prehladio da je skoĉio u hladnu
jumped into the cold water. vodu.


41.

207. Ako pogodbenom reĉenicom izraţavamo prirodne zakone i njihove nuţne
posljedice,stoji
u glavnoj i u "if" reĉenici prezent. Na pr.:

If it does not rain, the soil gets dry. Ako ne pada kiša, tlo se sasuši.
If I drink too much coffee,I cannot sleep. Ako pijem previše kafe, ne mogu spavati.
If the sky is covered with clouds, the night Ako je nebo pokriveno oblacima, noć je
is dark. tamna.

.
Izostavljanje veznika "if"

208. U knjiţevnom se jeziku katkada u pogodbenim reĉenicama izostavlja "if", a glagol se
stavlja pred subjekt. Na pr.:

Had I met you before , I should have Da sam te prije sreo, bio bih ti pomogao.
helped you.

Had we lost the game , they would have Da smo izgubili igru , oni bi bili sretni .
been happy .
Should I be late for lunch , don'tworry . Ako bih zakasnio na ruĉak , nemoj se
zabrinjavati .
Shall - will Should - would

209 . Shall i will +infinitiv itraţavaju ĉistu buduĉnost samo ako shall stoji u 1. licu jednine
i mnoţine, a will u 2.i 3. licu.

Ostale upotrebe shall i will

210. Shall I answer the telephone ? Što da joj kaţem o tom pismu ?

211 . Shall u 2 . i 3 . licu jednine i mnoţine izraţava odluku , prijetnju ili obećanje ,
a u odriĉnom obliku zabranu . Npr . :

You shall speak to him ; it is my Ti ćeš s njim govoriti ; to sam ĉvrsto odluĉio .
firm decision .
He shall not marry her . Neću dopustiti da se njome oţeni .
He said to me : " You shall have Rekao mi je " Ja vam obećavam da ćete
your raise " dobiti povišicu ."

212 . Will u 1 . licu izraţava namjeru , odluku ili obećanje . Npr . :

I will forget everything if you do Sve ću zaboraviti ( obećavam ti ) ako to više
not mention it any more . ne budeš spominjao .
I will work harder because I want to Radit ću marljivije ( odluĉio sam da radim )
pay my father's debts . jer ţelim isplatiti oĉeve dugove .



42 .



213. Will u upitnim reĉenicama izraţava poziv ili molbu . Npr . :

Will you come to the cinema with me ? Hoćete li poći sa mnom u kino ?
Will you open the door for me , please ? Hoćete li mi , molim vas , otvoriti vrata ?
Will you have a cup of tea ? Izvolite li šalicu ĉaja ?

214 . Should i would + infinitiv ne izraţavaju samo kondicional , već se upotrebljavaju
i u nekim posebnim sluĉajevima .

Should u svim licima izraţava moralnu obavezu ili duţnost . Npr . :

You should show more understanding for Morali biste pokazivali više razumjenja
these old people . za te stare ljude .
She should pay more atention to her Morali bi obratiti više paţnje svome
pronunciation . izgovoru .

215 . Should s infinitivom perfekta izraţava neispunjenu duţnost . Npr .

You should have come to his Trebalo je da doĊeš na sprovod njegove
majke .
mother's funeral
He should have consulted the doctor . Trebalo je da upita lijeĉnika za savjet .

216 . Would u upitnim reĉenicama izraţava uljudnu molbu . Npr . :

Would you kindly give me that ashtray ? Hoćete li mi , molim vas dati onu pepeljaru
?
Would you , please , mail this letter Hoćete li mi , molim vas , predati ovo pismo
for me ? na poštu ?

217 . Would izraţava uobiĉajenu radnju u prošlosti . Npr . :

Every afternoon the old man would sit Starac bi svako popodne sjedio kraj prozora
in his armchair by the window . u svom naslonjaĉu .
Whenever he was free , he would play Kad god je bio slobodan , igrao se sa svojim
with his little son . sinĉićem .

218 . Would se upotrebljava u frazama I would sooner , I would rather - bilo bi mi milije ,
ja bih radije . Iza tih fraza dolazi infinitiv bez to . Npr . :

He would rather live in his own country On bi radije ţivio u svojoj zemlji
than abroad . nego u inozemstvu .
They would sonner die than break Oni bi radije umrli nego prekršili
their promise . svoje obećanje .
43 .

INFINITIV
The Infinitive

219 . Infinitiv ili neodreĊeni oblik glagola u engleskom jeziku obiĉno dolazi sa prijedlogom
to .
U bosanskom postoji samo jedan oblik za infinitiv , dok u engleskom razlikujemo
nekoliko
oblika infinitiva .

220 . Infinitiv prezenta : to come - doći , to speak - govoriti , to learn - uĉiti itd . Npr :

He wantid to come at once . Htio je odmah doći .

221 . Nesvršeni infinitiv prezenta : to be working - raditi , to be coming - dolaziti itd . Npr . :

She seems to be coming regularly. Ĉini se da ona redovito dolazi .

Nesvršeni infinitiv prezenta tvori se od infinitiva glagola to be i participa prezenta
glagola
koji mijenjamo . Npr . :

222 . Infinitiv perfekta : to have come , to have spoken , to have understood itd . Npr . :

He was sorry to have come . Bilo mu je ţao da je došao .

Infinitiv perfekta tvori se od infinitiva pomoćnog glagola to have i participa perfekta
glagola koji mijenjamo .

223 . Nesvršeni infinitiv perfekta : to have been reading , to have been writing ,
to have been sending itd . Taj se infinitiv vrlo rijetko upotrebljava .
Nesvršeni infinitiv perfekta tvori se od infinitiva perfekta glagola to be ( to have been )
i participa prezenta glagola koji mijenjamo .

224 . Infinitiv prezenta pasivni : to be taught - biti pouĉavan , to be sent - biti poslan , to be
closed - biti zatvoren itd . Npr . :

To punish is sometimes worse than Katkada je gore kazniti nego biti kaţnjen .
to be punished .

225 . Infinitiv perfekta pasivni : to have been cured , to have been sent ,
to have been punished itd . Npr . :

It is a good thing for him to have been Za njega je dobro da su ga poslali u
sent to an English school . englesku školu .

Infinitiv perfekta pasivni tvori se od infinitiva perfekta glagola to be ( to have been )
i participa perfekta glagola koji mijenjamo .


44 .


Infinitiv se upotrebljava :

226 . za izraţavanje namjere . Npr . :

She went to the country to see her friend . Pošla je na selo da posjeti svoju prijateljicu .
His uncle sent him to London to study Njegov ga je stric poslao u London da
English literature . studira englesku literaturu .
He got up early in order to have a walk . Ustao je rano ( s namjerom )
da bi se prošetao .

Znaĉenje namjere pojaĉava se ako se fraza in order stavi pred infinitiv .

227 . iza mnogih glagola u konstrukciji objekat + infinitiv ( tzv . akuzativ s infinitivom ) .
To su glagoli koji izraţavaju : ţelju (npr . want , wish , desire ) ; zapovijed ( npr . order -
naloţiti , command - zapovjediti ; ask - traţiti ) ; izricanje ( npr . tell - reći , invite -
pozvati ) ; osjećanje ( npr .like - voljeti , love - ljubiti , hate - mrziti , dislike - ne voljeti ) i
mnogi drugi . Npr . :

His father wanted him to become a doctor . Njegov je otac ţelio da on postane lijeĉnik
.
They ordered him to leave the room . Naloţili su mu da iziĊe iz sobe .
She asked me to lay the table . Zamolila me je da prostrem stol .
I told him to stay at home . Rekao sam mu neka ostane kod kuće .
They invited him to come to dinner . Pozvali su ga da doĊe na većeru .
I like my coat to be well cut . Volim da mi je kaput dobro skrojen .
He hates his room to be too hot . On ne voli kad mu je soba prevruća .

Napomena :
228 . Ta se konstrukcija ( akusativ s infinitivom ) prevodi na bosanski redovito zavisnom
reĉenicom , kao što to vidimo iz navedenih prijevoda .

229 . iza nekih glagola , npr . to know - znati , to teach - pouĉavati , to learn - uĉiti itd.
stavlja se pred infinitiv rijeĉ how . Npr . :

She does not know how to dance . Ona ne zna plesati .
He taught him how to draw . Nauĉio ga je crtati .
By reading good authors we learn how Ĉitajući dobre pisce nauĉimo taĉnije
to express our thoughts more precisely . izraţavati svoje misli .

Napomena :

Vidimo da se how + infinitiv obiĉno prevodi na bosanski samo infinitivom .

45 .

230 . iza pridjeva koji izraţavaju osjećaje , npr . : happy - sretan , glad - veseo , sad -
ţalostan , furious - bijesan , delighted - oduševljen itd . Npr . :

I was delighted to spend the Bilo mi je vrlo lijepo provesti popodne s vama .
afternoon with you .
I shall be happy to meet your parents . Bit ću sretan da upoznam vaše roditelje .
He was sad to part with her. Bio je ţalostan što se rastaje od nje .
He told me how furious they were Rekao mi je kako su bijesni što su izgubili igru .
to have lost the game .

231 . iza too i enough . Npr . :

He was too young to understand Bio je premlad da bi razumio odluku svog
oca .
hisfather's decision .
He was too weak to climb the steps . Bio je preslab da se popne uza stepenice .
I am old enough to look after muself . Dovoljno sam star da se brinem za sebe .
He did not run fast enougt to catch Nije dovoljno brzo trĉao da bi ulovio autobus
.
the bus .

232 . Iz prijevoda gotovo svih ovih primjera vidimo da se engleski infinitiv prevodi na
bosanski jezik zavisnom reĉenicom . Tako npr. infinitiv to come to dinner prevodimo :
da doĊe na veĉeru , to see her friend - da posjeti svoju prijateljicu , to have lost the game
-
što su izgubili igru , too weak to climb - preslab da se popne itd .


Infinitiv bez " to "

Infinitiv bez " to " upotrebljava se :

233 . iza defektnih glagola : can , could , must , may might , shall , should , will would.Npr:

Can you lend me your pen ? Moţeš li mi posuditi pero ?
You must read this book . Morate proĉitati ovu knjigu .
It might rain today . Danas bi moglo biti kiše .
I should be at home now . Sada bih morao biti kod kuće .
He will forgive you . On će ti oprostiti .

234 . iza glagola " make " ( kad znaĉi prisiliti , navesti , nagovoriti ) i glagola let . Npr . :

He made her cry . Natjerao ju je na plaĉ .
The judge made him confess his crime . Sudac ga je naveo da prizna svoj zloĉin .
Let him do as he pleases . Pusti ga da radi po svojoj volji .
Let him repeat the sentence . Neka ponovi reĉenicu .




46 .


235 . iza glagola osjećanja , kao što su : hear - ĉuti , watch - promatrati , see - vidjeti ... Npr
:

I heard him open the door . Ĉuo sam ga kako je otvorio vrata .
Frommy window I saw her cross Vidio sam je sa svoga prozora kako
the street . je prešla ulicu .
I watched the boys climb the tree . Promatrao sam djeĉake kako se penju na drvo .

236 . iza fraza kao što su : had better , would rather , would sooner . Npr . :

You had better go for a walk than Bit će bolje da poĊeš na šetnju nego da
stay at home . ostaneš kod kuće .
I would rather go with you . Ja bih radije išao s vama .
He would sooner die than be dishonest . On bi prije umro nego bio nepošten .

237 . Katkada prijedlog to moţe zamijeniti infinitiv s to . Takav se to upotrebljava da bi se
izbjeglo ponavljanje glagola koji je već spomenut . Npr . :

She did not want to go to the party Nije htjela ići na zabavu , ali je morala ( ići ) .
but she had to ( go ) .
They asked her to bring her little Zamolili su je da povede svoju kćerkicu , ali
ona
daughter but she did not want to nije htjela ( da je povede ) jer je bilo suviše
( bring her ) because it was too cold . hladno .



Oblici na - ing (- ing Forms )

238 . Oblici koji se tvore od infinitiva i nastavka - ing mogu biti :

gerund

I am fond of walking through the fields . Volim šetati kroz polja .

particip prezenta

I saw him carrying a big basket . Vidio sam ga kako nosi veliku košaru .

imenica

The building on the left is our school . Zgrada nalijevo je naša škola .


47 .


GERUND
The Gerund

239 . Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice .

Glagolske osobine gerunda jesu :

240 . iza njega moţe stajati objekt .

I do not like drinking wine before lunch . Ne volim piti vino prije ruĉka .

241 . iza njega moţe stajati prilog .

He is fond of walking quickly . On voli brzo hodati .

242 . gerund moţe stajati u raznim vremenima : gerund sadašnji ( reading ) gerund prošli
(having read ) , a kod prelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda : sadašnji (
being
taught ) i prošli ( having been taught ) .

Before translating a pasage , you must Prije nego što prevedeš jedan odlomak ,
read it several times . moraš ga nekoliko puta proĉitati .
After having got her letter , he felt Pošto je dobio njeno pismo , bio je
very unhappy . vrlo nesretan .
I hate being advised all the time . Ne volim da mi se neprestano daju savjeti .


Imeniĉke osobine gerunda jesu :

243 . pred njim moţe stajati prijedlog .

Istead of doing his work he went to Umjesto da radi svoj posao otišao je u kino .
the cinema .

244 . pred njim moţe stajati atribut .

His being nervous is due to his illness . To štoje nervozan posljedica je njegove bolesti
.

245 . pred njim moţe stajati genitiv .

John's being lazy makes his parents Johnovi su roditelji nesretni zbog toga što je
unhappy . on lijen
48 .

Gerund se upotrebljava :
246 . iza glagola koji znaĉe poĉetak , svršetak ili nastavak neke radnje . Takvi su glagoli :

begin -poĉeti , start - poĉeti , end - završiti , finish - svršiti , stop - prestati ,
continue - nastaviti , go on - nastaviti itd . Npr . :

He began writing at the age of eighteen . Poĉeo je pisati u dobi od osamnaest godina .
After his heart attack he stopped smoking . Nakon srĉanog napadaja prestao je pušiti .
He went on playing after everybody Nastavio je sa sviranjem pošto su već
had left . svi otišli .

247 . iza glagola koji izraţavaju neki osjećaj . Takvi su glagoli :

like - voljeti , love - voljeti , enjoy - uţivati u , dislike - ne voljeti , hate - mrziti ,
detest - mrziti , resent - negodovati , prigovarati , zamjerati ...

I don't like travelling alone . Ne volim sam putovati .
We enjoyed swimming in the river . Uţivali smo u plivanju u rijeci .
She resents his being late . Zamjera mu što zakašnjava .

248 . iza izraza : it is no use - nema smisla , it is no good - ne vrijedi , I can't help -
ne mogu a da ne , i iza pridjeva worth i busy . Npr . :

It is no use trying to persuade him , Nema smisla pokušati ga nagovoriti ,
he is too obstinate . on je previše tvrdoglav .
She couldn't help admiring his skill . Nije mogla a da se ne divi njegovoj spretnosti .
His sculptures are worth seeing . Vrijedi vidjeti njegove skulpture .
She was busy cleaning her flat . Bila je zaposlena ĉišćenjem svoga stana .

249 . iza fraza : do you mind - imate li što protiv ? would you mind ? -
da li biste imali što protiv ? i sliĉnih . Npr . :

I don't mind being told the truth . Nemam ništa protiv toga da mi se kaţe istina .
Would you mind mailing this Da li biste mi htjeli poslati ovo pismo ?
letter for me ?
Do you mind my going to bed Bili vas smetalo ako danas poĊem
earlier today ? ranije spavati ?

250 . iza svih prijedloga . Npr . :

I will send you the book after Poslat ću ti knjigu pošto je proĉitam .
having read it .
By marrying against the will of Time što se udala protiv volje svojih roditelja
her parents she made a great mistake . naĉinila je veliku pogrešku .
You cannot enter the playground Ne moţete ući u igralište a da ne platite
ulaznicu .
without paying the fee .
They prevented her from seeing her son . Nisu joj dali da vidi svoga sina .
49.


PARTICIP PREZENTA
The Present Participle
251 . Particip prezenta je glagolski oblik koji ima osobine pridjeva . On se moţe upotrijebiti
atributivno , tj . da pobliţe oznaĉi neku imenicu , i predikativno , kao dio imenskog
predikata .

Atributivno upotreba participa prezenta

252 . Kad se particip prezenta upotrebljava kao atribut , on je ĉesto po znaĉenju pravi
pridjev :

This is an interesting book . Ovo je zanimljiva knjiga .
Study also the following chapters Prouĉite takoĊer iduća poglavlja .
I want a room with running cold Ţelim sobu s tekućom hladnom i toplom
and hot water . vodom .
That was a very exciting day . To je bio vrlo uzbudljiv dan .

Predikativna upotreba participa prezenta

253 . Nesvršena se vremena ( Continous Tenses ) tvore pomoću participa prezenta . U tim
se vremenima particip prezenta upotrebljava predikativno . Npr . :

When he entered the room , Kad je ušao u sobu , ja sam pisao pismo .
I was writing a letter .
I have been learing English for Već ĉetiri godine uĉim engleski .
four years .

Samostalna upotreba participa prezenta

254 . Particip prezenta moţe stajati i samostalno . On u takvim sluĉajevima stoji umjesto
usporedne ili zavisne reĉenice . Npr . :

I saw her waving to him and smiling . Vidio sam je kako mu maše i kako se smiješi
Thinking that he was ill I sent him Budući da sam mislio da je bolestan ,
to the doctor . poslao sam ga k lijaĉniku .

Passing by the house I could hear Dok sam prolazio pokraj kuće , ĉuo sam ih
them laugh . kako se smiju .
They approached walking hand in hand . Pribliţavali su se drţeći se za ruke .

Imenice na - ing
255 . Neke rijeĉi na - ing , koje su izvedene od glagola , izgubile su osobine glagola
i postale prave imenice . Npr . :

He has a meeting almost every day . Onima sastanak gotovo svaki dan .
50 .


The surroundings of our town are very Okolica našeg grada vrlo je privlaĉljiva .
attractive .
The policeman told him to the left . Policajac mu je rekao da skrene ulicu
nalijevo
Have you seen the collection of his drawings ? Jeste li vidjeli zbirku njegovih crteţa ?


ZAPOVJEDNI NAĈIN
The Imperative

256 . Imperativ je glagolski oblik kojim se izriĉe zapovijed , zabrana ili molba .

257 . Imperativ za 2 . lice jednine i mnoţine jednak je infinitivu bez to . Npr . :

Give me that book . Daj mi onu knjigu .
Show her the garden . Pokaţite joj vrt .
John and Henry , stop that noise . John i Henry , prestanite s tom bukom .

258 . Odriĉni oblik imperativa za 2 . lice jednine i mnoţine tvori se tako da se ispred glagola
stavi do not ( don't ) . Npr . :

Don't jump from the tram before Ne skaĉi s tramvaja prije nego što
it stops . se zaustavi .
Don't eat too much ice - cream . Nemoj jesti previše sladoleda .
Don't listen to him . Nemojte ga slušati .

259 . Imperativ za 1 . i 3 . lice jednine i mnoţine tvori se s glagolom let . Iza let dolazi
imenica ili zamjenica u padeţu objekta i infinitiv bez to glagola koji mijenjamo . Npr . :

Let him do as he pleases . Neka radi po svojoj volji .
Let Mary do the cooking Neka Mary kuha umjesto tebe .
instead of you .
Let us consider the matter Hajde da sutra razmotrimo ovu stvar .
tomorrow .
Let them do their home - work Neka ponovno izrade svoju domaću zadaću .
again .

260 . Odriĉni oblik 1 . i 3 . lica jednine i mnoţine tvori se tako da seispred let stavi odriĉni
oblik glagola do ( do not ili don't ) . Npr . :

Don't let them punish the child for Nemojte im dopustiti da kazne dijete
such a trifle . zbog takve sitnice.
Don't let us make the same Nemojmo ponovno uĉiniti istu pogrešku .
mistake again .
Don't let her marry that man . Nemojte joj dopustiti da se uda za tog ĉovjeka .
51 .


261 . Ako se pred imperativ stavi do , zapovijed ili molba su istaknute i jaĉe naglašene . Npr

Do take another cake . Molim te uzmi još jedan kolaĉ .
Do stop whistling , you will drive Ta prestani s tim zviţdanjem , natjerat ćeš me
me mad . u ludilo .
Do come and have tea with us DoĊite , molim vas , sutra k nama na ĉaj .
tomorrow .


KONJUKTIV
The Subjektive


262 . Konjuktivom se izraţava nešto nestvarno , nešto što samo zamišljamo , ţelimo
ili ĉemu se nadamo .

263 . Konjuktiv ima zaseban oblik samo u 3 . licu jednine prezenta svih glagola , a razlikuje
se
od obiĉnog prezenta po tome što nema nastavka - s . Npr . :

( if ) he come
( if ) she send

Napomena

Konjuktiv se u modernom engleskom jeziku vrlo rijetko upotrebljava .

264 . Glagol be ima u svim licima konjuktiva prezenta oblik be , a u svim licima konjuktiva
preterita oblik were . Npr .:

konjuktiv prezenta konjuktiv preterita

( if ) I be ( if ) I were
( if ) he be ( if ) he were
( if ) they be ( if ) they were

Konjuktiv se upotrebljava :

265 . u nekim izrazima , Npr . :

Long live the young couple ! Ţivio mladi par !
Come what may , I will stay Ma što došlo , ja ću ostati uz svoju
with my children . djecu .
Far be it fromme to do him any harm . Nisam ni pomislio da mu uĉinim nešto naţao .

52 .

266 . iza : I wish - kamo sreće da , if only - kad bi barem , it is high time - krajnje je vrijeme
I would sooner - radije bih , I would rather - bilo bi mi milije , as if - kao da , koji svi
oznaĉuju nešto što nije ostvareno ili se ne moţe ostvariti . Npr . :

I wish he were my son . Ţeljela bih da mi je on sin .
If only he recovered . Kad bi se barem oporavio .
It is high time he finished his studies . Krajnje je vrijeme da završi svoje studije .
I would sooner you went with me . Njemu bi bilo milije da mu ţena vodi brigu
o djeci .
He speaks as if he were a psilosopher . On govori kao da je filozof .

Iz tih primjera vidimo da se konjuktiv razlikuje od obiĉnog preterita samo kod glagola be ,
dok svi ostali glagoli imaju isti oblik za konjuktiv preterita i za obiĉni preterit .

PASIV
The Passive Voice
267 . U engleskom se jeziku ĉesto upotrebljavaju pasivne reĉenice . U takvim reĉenicama
subjekt nije vršitelj radnje , nego se radnja vrši na subjektu .

U reĉenici :

Our workers have built this bridge . Naši su radnici sagradili ovaj most .

subjekt Our workers ( Naši radnici ) izvršio je radnju te reĉenice . Ta je reĉenica u
aktivu .

U reĉenici :

This bridge has been built by our workers . Ovaj je most sagraĊen od naših radnika .

subjekt This bridge ( Ovaj most ) nije izvršio radnju te reĉenice , već se radnja izvršila na
njemu .

268 . U pasivnim se reĉenicama upotrebljavaju pasivni glagolski oblici . Pasivne glagolske
oblike mogu tvoriti samo prelazni glagoli , tj. takvi koji mogu uza se imati objekt .

Ativ Pasiv
prezent : I teach - pouĉavam I am taught - bivam pouĉavan
preterit : I taught I was taught
futur : I shall teach I shall be taught

Pasivni oblici tvore se tako da se uzme ono vrijeme glagola to be koje nam je potrebno i doda
se particip perfekta glagola koji mijenjamo . Prema tome se pasivni prezent tvori od prezenta
glagola to be i participa perfekta glagola koji mijenjamo , a pasivni futur od futura glagola
to be i participa perfekta glagola koji mijenjamo .


53 .

269 Pasiv se u engleskom jeziku najĉešće upotrebljava ako je subjekt aktivne reĉenice
nepoznat ili nije vaţan , tj . ako je objekt vaţniji od subjekta . Npr . :

Our neighbour's car was stolen Prošle su noći ukradena kola našeg susjeda .
last night .
The boy will be taken to the hospital . Djeĉak će biti odvezen u bolnicu .

Kad bismo ova dva primjera stavili u aktiv , vidjeli bismo da su njihovi subjekti nepoznati ili
nevaţni . Npr . :

Somebody stole our neighbour's Netko je ukrao kola našega susjeda prošle
noći .
car last night .
They will take the boy tothe hospital . Odvest će djeĉaka u bolnicu .

270 . vidimo da u navedenim pasivnim reĉenicama nije spomenut vršitelj radnje ( somebody
they ) . Ima , meĊutim , sluĉajeva kad osjećamo da je potrebno spomenuti vršitelja radnje .
Npr:

The first aeroplane was constructed by Prvi avion su konstruisala braća Wright .
the brothers Wright .

Ispred rijeĉi koja oznaĉuje vršitelja radnje stavlja se prijedlog by . Takve reĉenice nisu ĉeste .

271 . Pasiv nije u duhu bosanskog jezika . Stoga se engleske pasivne konstrukcije prevode
na bosanski aktivnom reĉenicom ili povratnim glagolom , a rjeĊe pasivom . Npr . :

Foreign lauguages are taught Strani jezici pouĉavaju se po cijelom svijetu .
all over the world .
The tickets will be sold one hour Karte će se prodavati jedan sat prije predstave .
before the performance .
My drawer has been opened . Netko je otvorio moju ladicu .
This book was translated to years ago . Ova je knjiga prevedena prije dvije godine .

272 . Iza glagola koji traţe dva objekta , jedan u dativu , a drugi u akuzativu , moguća su
dva oblika pasivne reĉenice . Takvi su glagoli : show - pokazati ( kome što ) , refuse - odbiti (
kome što ) , give - dati ( kome što ) ,send - poslati ( kome što ) itd . Npr . :

aktiv
Somebody sent my daughter a box Netko je poslao mojoj kćerki kutiju
of sweets . slatkiša .

pasiv
Abox of sweets was sent to my daughter .

ili

My daughter was sent a box of sweets .
54 .

Duhu engleskog jezika više odgovara da objekt u dativu , koji oznaĉuje lice ( u gornjem
primjeru
my daughter ) , postane subjekt pasivne reĉenice . Evo nekoliko primjera :

They showed me the old Pokazali su mi stare rukopise .
maniscripts ( aktiv ) .
I was shown the old Pokazali su mi stare rukopise .
manuscripts ( pasiv ) .

They refused him a passport . Odbili su da mu izdaju putovnicu .
He was refused a passport (pasiv) . Odbili su da mu izdaju putovnicu .

They have told me the truth (aktiv ) Rekli su mi istinu .
I have been told the truth ( pasiv ) . Rekli su mi istinu .

273 . Glagoli s prijedlogom , npr . look after - brinuti se za , provide for - opskrbiti itd .
zadrţavaju taj prijedlog i u pasivu . Npr . :

Her children are well provided for . Njena su djeca dobro opskrbljena .
You will be laughed at if they see Smijat će vam se ako vas vide s njim .
you with him .
This event has been spoken about O tom se dogaĊaju dugo vremena govorilo .
for a long time .
The old lady likes being read to . Stara gospoĊa voli da joj se ĉita .

NEUPRAVNI GOVOR
Indirekt Speech

274 . Neĉije rijeĉi moţemo ponoviti na dva naĉina : ako ih ponavljamo taĉno onako kako ih
je tko rekao , upotrebljavamo upravni govor ( Direkt Speech ) . Npr . : On mi je rekao : "
Sastat ćemo se u 10 sati . " Ako izvještavamo što je netko rekao , onda se sluţimo
neupravnim govorom
( Indirekt or Reported Speech ) . Npr . : Rekao mi je da ćemo se sastati u 10 sati .

U engleskom jeziku u neupravnom govoru vrijede pravila o slaganju vremena .

Slaganje vremena ( Sequence of Tenses )
275 . U sloţenim se reĉenicama vrijeme glagola zavisne reĉenice ravna prema vremenu
glagola glavne reĉenice . Npr . :

I know that he is ill . Znam da je bolestan .
I knew that he was ill . Znao sam da je bolestan .

276 . Budući da je u glavnoj reĉenici preterit , u zavisnoj reĉenici , po pravilu o slaganju
vremena , mora za istovremenu radnju stajati preterit.

277. I knew that he had been ill. Znao sam daje bio bolestan.
55 .



Ako je u glavnoj reĉenici preterit, onda se za radnju koja se dogodila prije upotrebljava plus-
kvamperfekt /pretprošlo vrijeme/.

278. I knew that he would be ill. Znao sam da će biti bolestan.

Ako je u glavnoj reĉenici preterit , onda se za radnju koja se dogodila kasnije upotre-
bljava futur u prošlosti.

279. Kako u bosanskom jeziku nema slaganja vremena, prevodi se preterit prezentom, plus-
vamperfekt perfektom, a futur u prošlosti futurom.

Futur u prošlosti upotrebljava se samo u zavisnim reĉenicama, a po svom je obliku
jednak
kondicionalu.

280. Ako je u glavnoj reĉenici prezent , perfekt ili futur , onda se upotreba vremena u
zavisnoj
reĉenici ne razlikuje od upotrebe vremena u bosanskom jeziku, tj. za sdašnjost se
upotreb-
ljava prezent, za prošlost jedno od prošlih vremena, a za buduĉnost futur. Na pr.:

Znam
that he is ill. Znat ću } da je bolestan.
Znao sam


I know that he was ill. Znam da je bio
I shall know that he has been ill. Znat ću } bolestan.
I have known that he had been ill. Znao sam

Znam
that he will be ill. Znat ću } da će biti
Znao sam bolestan.
281. Budući da je neupravni govor zavisno sloţena reĉenica , primjenjuju se u njemu
pravila o slaganju vremena . Uzmimo kao primjer reĉenicu : I study music . - Studiram
muziku .

Upravni govor Neupravni govor
She said : " I study music . " She said that she studied music .

She said : " I studied music "
She said that she had studied music .
She said : " I have studied music "

She said : " I shall study music . " She said that she would study music .
She said : " Study music ! " She told me to study music .



56.


Iz ovih primjera vidimo da se pri prenošenju upravnog u neupravni govor vremena
mijenjaju :

282 . Upravni govor Neupravni govor

prezent preterit

preterit
} pluskvamperfekt
perfekt

futur futur u prošlosti
imperativ infinitiv

Upotreba glagola say i tell

283 . U upravnom se govoru upotrebljava say . Npr . :

He said: " I am your friend." Rekao je : " Ja sam ti prijatelj."
He said to me : "I am your friend." Rekao mi je :" Ja sam ti prijatelj."

284. U neupravnom se govoru moţe upotrijebiti say ili tell. Na pr.:

He said that he was my friend. Rekao je da mi je prijatelj.
He teld me that he was my friend. Rekao mi je da je moj prijatelj.

285. U neupravno govoru upotrebljava se say samo ako nije spomenuta osoba kojoj se
govori.
Kad je ta osoba spomenuta , mora se upotrijebiti tell.

286. Imperativ upravnog govora postaje u neupravnom govoru infinitiv sa to. Pred takvim se
infinitivom uvijek upotrbljava tell, jer je uvijek spomenuta osoba kojoj je neko nešto
zapo-
vijedio. Na pr.:

"Bring me a glass of water ." " Donesi mi ĉašu vode ."
He told me to bring him a glass of water . Rekao mi je da donesem ĉašu vode .


Evo još nekoliko primjera za upotrebu say i tell :

287 . He said : " The plane crashed near Rekao je : " Avion se survao blizu
the airport ." aerodroma . "
He said that the plane had crashed Rekao je da se avion survao blizu
57.

near the airport . aerodroma .
He told us that the plane had crashed Rekao nam je da se avion survao
near the airport . blizu aerodroma .
She said : " I shall visit the World Fair . " Rekla je : " Posjetit ću Svjetsku izloţbu " .
She said she would visit the World Fair . Rekla je da će posjetiti Svjetsku izloţbu .
She told her sister she would visit the Rekla je svojoj sestri da će posjetiti
World Fair . Svjetsku izloţbu .

Napomene uz neupravni govor

288 . Pri prenošenju iz upravnog govora u neupravni mijenjaju se zamjenice prema smislu
.Npr:

She said : " I am in a hurry . " Rekla je " Meni se ţuri . "
She said she was in a hurry . Rekla je da joj se ţuri .
They said : " We have arrived ." Rekli su : " Stigli smo "
They said they had arrived . Rekli su da su stigli .

289 . This i these postaju u neupravnom govoru that i those ako je uvodni glagol u preteritu
:

The porter said : " Smoking is Vratar je rekao :" Pušenje je u ovoj
forbidden in this room . " prostoriji zabranjeno . "
The porter said that smoking was Vratar je rekao da je pušenje u onoj
forbidden in that room . prostoriji zabranjeno .
I said : " I don't like these colours . " Rekao sam : " Ne sviĊaju mi se ove boje . "
I said I didn't like those colours . Rekao samda mi se ne sviĊaju one boje .

290 . Prilozi mjesta i vremena mijenjaju se u neupravnom govoru ako je uvodni glagol u
preteritu . Tako here postaje there , today - that day , tomorrow - the next day ili the
following day , yesterday - the day before ili the previous day . Npr . :

He said : " I shan't stay here any Rekao je : " Neću više ovdje ostati . "
longer . "
He said that he wouldn't stay there Rekao je da neće više ondje ostati .
any longer .
Jane said : " We are leaving tomorrow." Jane je rekla : " Odlazimo sutra . "
Jane said that they were leaving Jane je rekla da odlaze sutradan
the next day ( the following day ). ( idućega dana ) .
He said : " I was very tired yesterday." Rekao je : " Juĉer sam bio vrlo umoran ."
He told me that he had been very tired Rekao mi je da je bio dan prije
the day before ( the previous day ) . vrlo umoran .




58.

Zavisno - upitna reĉenica ( Neupravno pitanje )

291 . Zavisno - upitnom reĉenicom izvještavamo što je netko upitao .Upravno pitanje :
" When shall I see you ? "" Kad ćemo se vidjeti ? " glasit će u neupravnom obliku :
" He asked me when he would see me ." " Upitao me kad ćemo se vidjeti . "
U zavsno- upitnoj reĉenici , kao i u neupravnom govoru , vrijede pravila o slaganju
vremena .

292 . Glagol u zavisno - upitnoj reĉenici ne stoji u upitnom obliku , nego u potvrdnom .
Usporedite :

Where have you bought it ? Gdje ste to kupili?
She asked me where I had bought it . Upitala me je gdje sam to kupio .

Do you like modern poetry ? SviĊa li vam se moderna poezija ?
He asked me if I liked modern poetry . Upitao me da li mi se sviĊa moderna
poezija.

Vidimo da se upitni oblik glagola u direktnom pitanju mijenja u zavisno - upitnoj reĉenici u
potvrdni oblik : have you bought ? postalo je I had bought , do you like ? postalo je I liked .


293 . Uvodni glagol u zavisno - upitnoj reĉenici oznaĉuje pitanje ili neizvjesnost . Takvi su
glagoli : ask - pitati , want to know - ţeljeti znati , wonder - pitati se , inquire - pitati ,
not to know - ne znati , not to be sure - ne biti siguran itd. Npr . :

She asked me if I felt better . Upitala me da li se osjećam bolje .
I wantid to know how long it Ţelio sam znati kako će dugo trebati
would take me to reach London . da doĊem do Londona .
I wonder how much that will cost me . Zanima me koliko će me to stajati .
They inquired if the train was late . Informirali su se da li vlak kasni .
I did not know if he would deliver Nisam znao hoće li on predati poruku .
the message .

294 . Upravno ( direktno ) pitanje moţe poĉeti upitnom rijeĉi ili glagolom . Ako poĉinje
upitnom rijeĉi , npr . who , whose , whom ,what , which , when , where , why , how , zavisno
upitna reĉenica poĉinje tom istom upitnom rijeĉi . Npr . :

Where have you been ? Gdje si bio ?
He asked me where I had been . Upitao me gdje sam bio .
Who wil fetch the milk today ? Tko će danas otići po mlijeko ?
I don't know who will fetch the milk today. Ne znam tko će danas otići pomlijeko .
Why did you not shut the door ? Zašto niste zatvorili vrata ?
She asked me why I had not shut the door . Upitala me zašto nisam zatvorio vrata .


59.

295 . Ako upravno pitanje poĉinje glagolom , zavisno - upitna reĉenica uvodi se veznikom
if ili whether . Npr . :


Will you come tomorrow ? Hoćete li doći sutra ?
I don't know if you will come tomorrow . Ne znam hoćete li doći sutra .
Did you follow my advice ? Jesi li se drţao moga savjeta ?
He asked me if I had folowed his advice . Upitao me da li sam se drţao njegova
savjeta .
Shall I get my money or not ? Hoću li dobiti svoj novac ili neću ?
He wanted to know whether he would Ţelio je znati da li će dobiti svoj novac
get his money or not . ili neće .

IMENICE
Nouns

296 . Imenice su rijeĉi kojima nešto imenujemo . Npr . : boy - djeĉak , table - stol , goodness
-
dobrota itd .

Vrste imenica

Prema znaĉenju dijelimo imenice na nekoliko vrsta . One mogu biti :

297 . opće imenice ( common nouns ) , koje sluţe kao nazivi za sva bića ili stvari iste vrste
Npr . :

desk - pisaći stol , window - prozor , woman - ţena , horse - konj , hand - ruka itd . ;

298 . vlastita imena ( proper names ) , tj . imenice koje sluţe kao nazivi za pojedina bića ,
mjesta itd . Npr . :

Anna - Ana , Robert - Robert , Amerika - Amerika , Glasgow - Glasgow itd . ;

299 . zbirne imenice ( collective nouns ) , koje u jednini oznaĉuju skup ili mnoštvo . Npr . :

team - momĉad , army - vojska , navy - mornarica , crowd - gomila , mnoštvo , police -
policija , flock - jato , herd - krdo , cattle - stoka itd . ;

300 . gradivne imenice ( materijal nouns ) koje oznaĉuju tvar ili materiju . Npr . :

wine - vino , copper - bakar , milk - mlijeko , food - hrana , ice - led , air - zrak ,
lead - olovo itd . ;

fear - strah , thirst - ţeĊa , courage - smjelost , health - zdravlje , illness - bolest ,
intelligence - inteligencija itd .


60.

ROD IMENICA
Gender

302 . U engleskom jeziku imenice imaju prirodni rod . To znaĉi :

303 . muškog su roda ( masculine gender ) one imenice koje oznaĉuju muško biće . Npr . :

boy - djeĉak , father - otac , uncle - ujak , brother - brat itd . ;

304 . ţenskog su roda ( feminine gender ) one imenice koje oznaĉuju ţensko biće . Npr . :

sister - sestra , mother - majka , aunt - tetka , girl - djevojka itd . ;

305 . srednjeg su roda ( neuter ) stvari . Npr . :

picture - slika , shoe - cipela , carpet - sag , plum- šljiva itd . ;

Napomena

306 . Osnovna je razlika izmeĊu imenica u engleskom jeziku i bosanskom jeziku da u našem
jeziku stvari mogu biti muškog , ţenskog ili srednjeg roda . Npr . ovaj stol , ovaj prozor , ova
klupa , ova kuća , ovo pero , ovo sedlo itd.U bosanskom jeziku imenice imaju katkada
prirodni, katkada gramatiĉki rod .

307 . zajedniĉkog roda ( common gender ) su one imenice koje u istom obliku sluţe za
muški i za ţenski rod . Tako na primjer imenica pupil moţe znaĉiti uĉenik i uĉenica , friend -
prijatelj ili prijateljica , writer - pisac ili spisateljica , cousin - bratić i sestriĉna itd .

Napomena

Usporedite u bosanskom : on je dobar vozaĉ , ona je dobar vozaĉ , on je po
struci matematiĉar , ona je po struci matematiĉar itd .

ŢENSKI ROD IMENICA
Feminine Gender

308 . Neke imenice ţenskog roda tvore se tako da se muškom rodu doda nastavak - ess . Npr

lion - lav lioness - lavica
prince - kraljević princess - kraljevina
heir - nasljednik heiress - nasljednica
61.

309 . Ako se imenica muškog roda svršava na - er ili -or , onda ispred nastavka - ess
samoglasnik e ili o ispada . Npr . :

tiger - tigar tigress - tigrica
waiter - konobar waitress - konobarica
actor - glumac actress - glumica
emperor - vladar empress - vladarica

311 . Katkada se pred imenicu stavi neka rijeĉ koja oznaĉuje rod . Npr . :

man - servant - sluga maid - servant - sluţavka
boyfried - prijatelj girlfriend - prijateljica
he - goat - jarac she - goat - koza
tom - cat - maĉak she - cat - maĉka

312 . Katkada se rijeĉ koja oznaĉuje rod stavlja iza imenice . Npr . :

turkey- cock - puran turkey - hen - pura
peacock - paun peahen - paunica

313 . Neke imenice imaju za ţenski rod posebnu rijeĉ . Npr . :

man - muškarac woman - ţena
father - otac mother - majka
brother - brat sister - sestra
uncle - ujak aunt - tetka
king - kralj quen - kraljica
bachelor - neţenja spinster - neudata ţena
nephew - nećak niece - nećakinja
boy - djeĉak girl - djevojka
husband - muţ wife - supruga
son - sin daughter - kći
gentleman - gospodin lady - gospoĊa
cock - pijetao hen - kokoš
bull - bik cow - krava
dog - pas bitch - kuja












62.

MNOŢINA IMENICA
Prular of Nouns

314 . Mnoţina imenica obiĉno se tvori tako da se jednini doda nastavak - s . Taj se nastavak
izgovara iza zvuĉnih suglasnika i samoglasnika ( z ) , a iza bezvuĉnih suglasnika (s ) . Npr . :


chair - stolac chairs
window - prozor windows } izgovor ( z )
table - stol tables

street - ulica streets
duck - patka ducks } izgovor ( s )
shop - trgovina shops

315 . Ako se imenica u izgovoru svršava na s , z , š , ţ , ĉ , dţ , dodaje se nastavak - es ( ili
samo - s ako se imenica završava na muklo - e ) . Kod takvih se imenica nastavak - es
izgovara ( iz ) :

bus - autobus buses
wish - ţelja wishes
match - šibica matches
church - crkva churches
rose - ruţa roses
bridge - most bridges

316 . Imenice na -o tvore mnoţinu tako da se jednini doda nastavak - es . Taj se nastavak
izgovara ( z ) . Npr . :

potato - krompir potatoes
tomato - paradajz tomatoes
volcano - vulkan volcanoes
negro - crnac negroes
hero - heroj heroes

317 . Neke imenice na - o tvore mnoţinu pravilno . Npr. :

piano - klavir pianos
photo - fotografija photos

318 . Kod imenica dolazi u mnoţini do pravopisnih promjena . Tako se kod imenica na - y ,
ispred kojega stoji suglasnik ,mijenja y u i i dodaje nastavak - es . Npr . :

factory - tvornica factories
lorry - kamion lorries
country - zemlja countries
flay - muha flies

63.

319 . Ako se ispred y nalazi samoglasnik , mnoţina se tvori pravilno , dodavanjem nastavka -
s :

way - put ways
toy - igraĉka toys
donkey - magarac donkeys
bay - zaton bays

320 . Mnoge imenice na - f ili fe mijenjaju f u v i dobivaju nastavak - es . Npr . :

calf - tele calves
half - polovina calves
leaf - list leaves
loaf - kruh loaves
shelf - polica shelves
thief - tat thieves
wolf - vuk wolves
knife - noţ knives
life - ţivot lives
63 .


321 . Neke imenice na - f ili fe tvpre mnoţinu dodavanjem nastavka - s . To au obiĉno
imenice koje se svršavaju na - oof , -ief , -rf i - ff . Npr . :

roof - krov roofs
chief - poglavica chiefs
handkerchief - rupĉić handkerchiefs
dwarf - patuljak dwarfs
cliff - stijena cliffs

Neke imenice tvore mnoţinu nepravilno :

322 . promjenom osnovnog samoglasnika :

man - muškarac - men
woman - ţena - women
foot - stopalo - feet
tooth - zub - teeth
groose - guska - geese
mouse - miš - mice
louse - uš - lice

323 . nastavkom - en ili -ren. Npr . :

ox - vol - oxen
child - dijete - children
64.

324 . Neke imenice ostaju u mnoţini nepromijenjene . Npr . :

fish - riba , ribe
sheep - ovca , ovce
trout - pastrva , pastrve
salmon - losos , lososi
deer - jelen , jeleni

Napomena

Kad mislimo na razne vrste riba , imenica fish stoji u mnoţini . Npr . :

There are all kinds of fishes U našem moru ima riba svih vrsta
in our sea .

325 . Neke imenice dolaze samo u mnoţini . Glagol uz takve imenice stoji takoĊer u mnoţini
. Npr . : goods - roba , gallows - vješala , scissors - škare , wages - nadnica , trousers - hlaće
...

The goods have been damaged Roba je oštećena poţarom .
by the fire .
His pyjamas were striped . Njegova je pidţama bila prugasta .

Where are the scissors ? Gdje su škare ?
Where are your trousers so dirty ? Zaštosu tvoje hlaĉe tako prljave ?

326 . Neke su imenice po obliku u mnoţini , a znaĉe jedninu . Glagol uz takve imenice stoji
u jednini . Npr . :

mathematic - matematika , physics - fizika , phonetics - fonetika , statistics - statistika ,
news - novost , vijest .

Mathematics is very important in Matematika je vrlo vaţna u tehnici .
engineering .
Physics was his favourite subjekt . Fizika je bila njegov najomiljeniji predmet .
Phonetics has always been his hobby . Fonetika je uvijek bila njegov hobi .
This news is very suprising . Ova vijest vrlo iznenaĊuje .

Mnoţina sloţenica

327 . Sloţenice su rijeĉi koje su sastavljene od dva ili više dijelova . Obiĉno tvore mnoţinu
tako da se jednini doda nastavak - s . Npr . :

grandfather - djed grandfathers
ashtray - pepeljara ashtrays
deck - chair - leţaljka deck - chairs
waiting room - ĉekaonica waiting - rooms
writing desk - pisaći hastal writing desks
65.

328 . Kad je jedan dio sloţenice prijedlog ili prilog , samo glavna rijeĉ dobiva nastavak za
mnoţinu . Npr . :

passer - by - prolaznik passers - by
son- in - law - zet sons - in law

329 . Ako man ili woman ĉine prvi dio sloţenice , stavljaju se oba dijela u mnoţinu . Npr . :

man - servant - sluga men - servants
woman - teacher - nastavnica women - teachers

Napomena :

330 . Sloţenice se mogu pisati kao jedna rijeĉ ( npr . armchair - naslonjaĉ ) , s crticom
( npr . man - servant ) ili kao dvije rijeĉi ( npr . dining room - trpezarija ) Za to nema
odreĊenih pravila .

BROJIVE I NEBROJIVE IMENICE
Countable and Uncountable Nouns

331 . Mnoţinu redovito tvore samo opće imenice . One obiĉnooznaĉuju nešto što se moţe
brojati te ih zovemo brojivim imenicama ( Countable Nouns ) . Npr : two boys - dva djeĉaka
, five days - pet dana , twenty - four hours - dvadeset ĉetiri sata itd .

332 . Gradivne i apstraktne imenice , uzete u općem smislu , ne mogu se brojati . One su
nebrojive ( Uncountable Nouns ) i prema tome ne mogu se upotrebljavati u mnoţini . Npr . :

silver - srebro , coal - ugljen , courage - hrabrost , kindness - ljubaznost itd.



PADEŢI IMENICA
Cases of Nouns

333 . U bosanskom jeziku imenice se dekliniraju , tj. primaju razliĉite padeţne nastavke . U
engleskom jeziku ne postoje padeţni nastavci , osim u genitivu . Ono što u bosanskom jeziku
izraţavaju padeţni nastavci , u engleskom se izraţava prijedlozima ili odreĊenim poloţajem
te imenice u reĉenici . Npr . :

334 . Mary is my sister . Marija je moja sestra .
This is my sister's room . To je soba moje sestre .
I gave it to my sister . Dao sam to svojoj sestri .
I saw my sister there . Vidio sam tamo svoju sestru .
Don't cry , sister ! Ne plaĉi , sestro !
I spoke about my sister . Govorio sam o svojoj sestri .
I went with my sister . Otišao sam sa svojom sestrom .
66.

335 . Budući da je nominativ jednak akuzativu , razlikovat ćemo subjekt od objekta samo po
poloţaju imenice u reĉenici . Subjekt redovito stoji na prvom mjestu , a objekt iza glagola .
Npr:

s . o . s . o.
John teaches Robert . John pouĉava Roberta .
Robert teachers John . Robert pouĉava Johna .



Genitiv ( The Genitive Case )

336 . Genitivom se najĉešće izraţava pripadanje . Utakvim se sluĉajevima u bosanskom
jeziku
upotrebljava prisvojni pridjev .

337 . Genitiv se tvori tako da se iza imenice u jednini stavi apostrof i doda nastavak - s .
Npr :

Anna's dress - Anina haljina
father's umbrela - oĉev kišobran
Shaw's plays - Shawove drame
John's family - Johnova familija

338 . U mnoţini se stavlja samo apostrof iza nastavka -s .Npr . :

girls' club - djevojaĉki klub
ladies' shoes - ţenske cipele
boys' games - djeĉaĉke igre

339 . Ako imenica ne tvori mnoţinu s nastavkom -s , tj . ako ima nepravilnu mnoţinu ,
popstupak je isti kao u genitivu jednine . Npr . :

children's books - djeĉje knjige
men's gloves - muške rukavice
women's journals - ţenski ĉasopisi

340 . Nastavak - s u genitivu izgovara se jednako kao nastavak - s u mnoţini , tj. iza zvuĉnih
suglasnika i samoglasnika izgovara se kao ( z ) , iza bezvuĉnih suglasnika kao ( s ) , a iza ( s
)
( z ) . ( } ) . ( 3 ) ,( t } ) i ( d3 ) kao ( iz ) .







67.

Genitiv se upotrebljava :

341 . kad imenica oznaĉuje ţivo biće , dok se genitiv imenica koje oznaĉuju stvari tvori
redovito s prijedlogom of . Npr . :

Robert's school - Robertova škola
grandfather's armchair - djedov naslonjaĉ
the lion's share - lavlji dio ( najveći dio )
the drawers of my desk - ladice moga pisaćeg stola
the furniture of his study - namještaj njegove radne sobe

342 . za oznaku mjere , vremena i vrijednosti . Npr . :

a day's journey - putovanje od jednog dana
a mile's distance - udaljenost od jedne milje
a pound's worth - vrijednost od jedne funte
a two - hours' walk - šetnja od dva sata

343 . u nekim izrazima , kao :

at the greengrocer's - kod povrćara
at St . Paul's - kod sv. Pavla ( u crkvi sv. Pavla )
at my aunt's - kod moje tetke ( u kući moje tetke )
67 .


ĈLAN
The Article


344 . Ĉlan se u engleskom jeziku stavlja pred imenicu . Kad u bosanskom jeziku kaţemo :
uĉenik , dijete grad , kuća itd . , u engleskom moramo u takvom sluĉaju staviti pred imenicu
ĉlanjer je ona tek s ĉlanom potpuna . Tako kaţemo : the pupil - uĉenik , the child - dijete ,
the town - grad , the house - kuća .

U bosanskom jeziku nema ĉlana . Prema tome se ĉlan ne moţe prevesti na naš jezik .










68.

NEODREĐENI ĈLAN
The Indefinite Artikle
NeodreĊeni ĉlan ima dva oblika : a i an .

345 . Oblik a se upotrebljava ispred rijeĉi koje poĉinju suglasnikom ili samoglasnikom koji
se izgovara kao suglasnik . Npr . :

a boy - djeĉak
a lamp - svjetiljka
a universal language - svjetski jezik
a useful invention - koristan izum
a one - eyed man - jednooki ĉovjek

Napomena :
Premda se rijeĉi universal , useful i one - eyed pišu samoglasnikom , one u
izgovoru poĉinu suglasnikom. Izgovaraju se : ( ' ju:nivc :sl )( ' ju:sful )
( 'w. naid ) .

346 . Oblik an se upotrebljava ispred rijeĉi koje poĉinju samoglasnikom ili suglasnikom
koji se ne izgovara . Npr . :

an animal - ţivotinja
an evening - veĉe
an inn - gostionica
an honest man - pošten ĉovjek


NeodreĊeni ĉlan se upotrebljava :

347 . pred imenicom u jednini kad se ona prvi put spominje ili kad se uzima u općem smislu

I can see a bus on the other Na drugoj strani ulice vidim autobus .
side of the street .
Couldyou lend me a pencil ? Bili mi mogao posuditi olovku ?
It is so useful to have a car . Vrlo je korisno imati auto .

348 . pred imenicom u jednini koja predstavlja vrstu . Npr . :

A rose has a pleasant smell . Ruţa ima prijatan miris .
An orange is rich in vitamins . Naranĉa je bogata vitaminuma .
A lamb is a pretty animal . Janje je draţesna ţivotinja .

Uovim primjerima imenice a rose , an orange , a lamb predstavljaju vrstu , tj . a rose znaĉi
roses - sve ruţe , an orange znaĉi oranges - sve naranĉe itd.


69.


349 . pred većinom imenica koje ĉine dio predikata . Takvim se predikatom obiĉno oznaĉuje
narodnost , zanimanje ili neka karakteristika subjekta . Npr . :

He was a sailor . On je bio mornar .
G . B . Shaw was an Irishman . G . b . Shaw bio je Irac .
I want to become a painter . Ţelim postati slikar .
He is an intelligent man . On je inteligentan ĉovjek .
Mary is a pretty girl . Marija je draţesna djevojka .

Napomena :

NeodreĊeni ĉlan moţe biti odijeljen od svoje imenice pridjevom ( an inteligent man -
inteligentan ĉovjek , a big house - velika kuća , a green leaf - zeleni list itd . )

350 . ispred nekih brojnih izraza : a dozen - tuce , half a dozen - pola tuceta , a score -
dvadeset , a hundred - stotina , a thousand - tisuća , a million - milijun itd. Npr. :

There are at least half a dozen Na njegovu pisaćem stolu ima barem
pencils on his desk . šest olovaka .
She bought a thousand sheets of paper . Kupila je tisuću araka papira .

351 . u nekim izrazima kojima se oznaĉuje cijena i vrijeme . Npr . :

He lives on fifty pence a day . On ţivi od pedeset penija na dan .
The speed limit on this road is Dopuštena brzina na ovoj cesti je
sixty miles an hour . šezdeset milja na sat .
This cloth is two pounds a yard . Ovo sukno stoji dvije funte po jardu .
I used to meet him four times a week . Sastajao sam se s njim ĉetiri puta tjedno .

352 . u izrazima a few - nekoliko , a little -nešto , a lot of - mnogo , a great deal of -
mnogo itd . Npr . :

He has a few friends , who keep On ima nekoliko prijatelja koji
him company . mu prave društvo .
She earns a little money and so she Ona zaraĊuje nešto novaca pa moţe
can buy the most necessary things . kupiti najpotrebnije stvari .
At two o'clock there were a lot of U dva sata bilo je mnogo ljudi koji
people waiting for the tram. su ĉekali na tramvaj.

Napomena
353.Treba paziti na razliku izmeĊu few - mali broj, malo njih i a few - nekoliko. Sliĉna
razlika
postoji i izmeĊu little - malo i a little-nešto, nešto malo. Na pr.:

He has few friends and often feels lonely. On ima malo prijatelja i ĉesto se osjeća
usam-
ljen.
70.


He has so little money that he cannot help On ima tako malo novaca da mi ne moţe
po-
me. moći.

354.U uskliĉnim reĉenicama koje poĉinju sa what neodreĊeni ĉlan stoji iza what ispred
brojivih imenica u jednini.Na pr.:

What a lovely day! Krasna li dana!
What a pretty girl! Draţesne li djevojke!
What an exciting story! Uzbudljive li priĉe!

355.iza such,quite i half. Na pr.:

You should never say such a thing. Ne bi smio nikada kazati tako nešto.
Don't be in such a hurry! Nemoj se tako ţuriti!
She is quite a good pupil. Ona je priliĉno dobra uĉenica.
He drank half a bottle of wine. Popio je pola boce vina.
They talked for half an hour. Razgovarali su pola sata.
She gave the child half an orange. Dala je djetetu pola naranĉe.

Napomena

356. Umjesto neodreĊenog ĉlana ne smije se upotrijebiti one.Ne valja reći:I saw one man
nego I saw a man. U bosanskom moţemo u takvom sluĉaju reći: Vidio sam jednog
/nekog/ ĉovjeka.U engleskom se one upotrbljava samo u brojnom smislu. Na pr.:

There is only one more day before the Još je samo jedan dan do praznika.
holidays.


IZOSTAVLJANJE NEODREĐENOG ĈLANA

Omission of the Indefinite Article

NeodreĊeni ĉlan se upotrebljava:

357.ispred imenica u mnoţini. Na pr.:

Tickets in the circle are expensive. Karte u serklu su skupe.

/Jednina : A ticket in the circle is expensive./

Towns should be clean. Gradovi bi morali biti ĉistiji.

/Jednina: A town should be clean./

71.

Robert and John are architects. Robert i John su arhitekti.

/Jednina: Robert is an architect./

ispred nebrojivih imenica /Uncountable Nouns/

358. koje oznaĉuju neku materiju. Na pr.:

Milk is healthy and good. Mlijeko je zdravo i dobro.
We write on paper. Pišemo na papiru.
Steel and iron are useful metals. Ĉelik u ţeljezo su korisni metali.

359. koje oznaĉuju nešto apstraktno . Na pr.:

Courage and honsety often go together. Hrabrost i poštenje ĉesto idu zajedno.
Beauty is only skin-deep. Ljepota je prolazna.
The whole world is fighting for peace. Cijeli svijet se bori za mir.

360. Ako se nebrojive imenice upotrbljavaju u odreĊenom smislu, ispred njih stoji odreĊeni
ĉlan. Na pr.:

The beauty of the Dalmatian coast is Ljepota dalmatinske obale je glasovita.
famous.

A lot has been written about the courage Mnogo se pisalo o hrabrosti naših vojnika.
of our soldiers.

ODREĐENI ĈLAN
The definite Article


361. OdreĊeni ĉlan ima isti oblik za jedninu i mnoţinu: the. Na pr.:

the worker - radnik the workers - radnici
the engine - stroj the engines - strojevi
the field - polje the fields - polja


Izgovor odreĊenog ĉlana

362. OdreĊeni ĉlan se izgovara na dva naĉina: ispred rijeći koje poĉinju suglasnikom
izgovara
se/d÷/, a ispred rijeĉi koje poĉinju samoglasnikom /di/. Na pr.:

the station the elephant
the woman } / d÷ / the underground } / di /
the hat the admiral
72.

OdreĊeni ĉlan se upotrebljava:


363. ispred imenica od kojih postoji samo jedna te vrste. Na pr.:

In the future it wil be possible for many U bliţoj buduĉnosti bit će mnogim ljudima
people to reach the Moon. moguće doći na Mjesec.
The sun is very hot today. Danas je sunce jako vruće.
They reached the Pole on January 18th. 18. januara stigli su na Pol.


364. ispred imenica koje su postale odreĊene time što se spominju drugi put. Na pr.:

There is a man standing at the door. Pred vratima stoji neki ĉovjek. Taj ĉovjek
The man is old and weak. je star i slab.
My friend John attends a technical Moj prijatelj John ide u tehniĉku školu.
school. The school belongs to a tex- Škola pripada tvornici tekstila.
factory.


365. ispred imenica koje su pobliţe odreĊene odnosnom reĉenicom , pridjevom ili nekom
frazom. Na pr.:

The vilage where he was born is pretty. Selo u kojem se on rodio je lijepo.
The man in blue car is an actor. Ĉovjek u plavom automobilu je glumac.
The girl who opened the door is their niece. Djevojka koja je otvorila vrata je njihova
ne- ĉakinja.
The grey building is a hospital. Siva zgrada je bolnica.

366.ispred pridjeva u superlativu i ispred rednih brojeva. Na pr.:

London is the biggest city in Europe. London je najveći grad u Evropi.
She bought the most expensive coat Kupila je najskuplji kaput u trgovini.
in the shop.
She was the first person he saw when Ona je bila prve osoba koju je vidio kad je
he opened the door. otvorio vrata.
This is the third time he is abroad. To je treći put da je on u inostranstvu.

367.ispred imenica u jednini koje predstavljaju vrstu. Na pr.:

The dog is a faithful animal. Pas je vjerna ţivotinja.
The bee is industrious. Pĉela je marljiva.

Napomena

Pred imenicama koje predstavljaju cijelu vrstu moţe se upotrijebiti neodreĊeni i
odreĊeni
ĉlan/vidi poglavlje o neodreĊenom ĉlanu,348/.
73.


368.ispred pridjeva, da oznaĉi skup osoba koje imaju svojstva što ga izraţava taj pridjev.
Na pr.:

This is home for the blind. To je dom slijepih.
Have you read the novel "The Naked Jesi li ĉitao roman" Goli i mrtvi"?
and the Dead"?

369.ispred imena rijeka, mora, okeana, planinskih lanaca, otoĉja, kao i uz imena zemalja
koja stoje u mnoţini. Na pr.:

London is situated on the Thames. London leţi na Temzi.
The Atlantic is smaller than the Pacific. Atlanski ocean je manji od Pacifika.
The tops of the Alps are always covered Vrhunci Alpa uvijek su pokriveni
snijegom.
with snow.
The Hebrides are a group of islands in Hebridi su grupa otoka na sjeveru
the north of Scotland . Škotske .
In the United States industry is highly Industrija je u Sjedinjenim Drţavama
developed . visoko razvijena .

370 . ispred porodiĉnih imena u mnoţini da se oznaĉe svi ĉlanovi jedne porodice . Npr . :

The Thompsons have a house Thompsonovi imaju kuću na selu .
in the country .
The Browns have lived in this Brownovi već mnogo godina ţive
village for many years . u ovom selu .



IZOSTAVLJANJE ODREĐENOG ĈLANA
Omission of the Definite Article

OdreĊeni ĉlan se ne upotrebljava :

371 . ispred imena osoba , gradova , ulica , pojedinaĉnih brda i vrhunaca , kao i imena
zemalja koja stoje u jednini . Npr . :

He went to France and settled On je otišao u Francusku i nastanio se
in Paris . u Parizu .
The shops in Regent Street are Trgovine u Regent Streetu vrlo su
vere attractive . privlaĉne .
The have two children , Ann and Peter . Oni imaju dvoje djece , Anu i Petra .
Etna is a volcano in Italy . Etna je vulkan u Italiji .
On a clear day you can see from Calais Po jasnom danu vide se iz Calaisa
the white cliffs of Dover . bijele stijene Dovera .
74.


372 . ispred apstraktnih i gradivnih imenica kad o njima govorimo općenito . Npr . :

She played the piano so well that I was Svirala je klavir tako dobro da sam
filled with admiration . bio ispunjen divljenjem .
Success is impossible without Uspjeh je nemoguć bez marljivog
hard work . rada .
Coffee and tea do not grow in our Kahva i ĉaj ne rastu u našoj
country . zemlji .
Cotton is not so warm as wool . Pamuk nije tako topao kao vuna .

373 . Ako se apstraktne i gradivne imenice upotrijebe u odreĊenom smislu , onda pred
njima stoji odreĊeni ĉlan . Npr . :

The admiration he felt for his doctor Divljenjem što ga je osjećao prema svom
him interested in medicine . lijeĉniku pobudilo je njegov interes za
medicinu .
The success of the firm is due to Uspjeh firme treba zahvaliti
good management . dobroj upravi .
The tea I bought in England is exellent . Ĉaj što sam ga kupio u Engleskoj
odliĉan je.

374 . ispred imenica koje oznaĉuju obroke . Npr . :

For my friend John breakfast is the Za mog prijatelja Johna doruĉak
most important meal . je najvaţniji obrok .
After dinner rest a whille after supper Poslije ruĉka odmori se naĉas , poslije
walk a mile . veĉere prošeći jednu milju .
We always have a cup of coffee after Poslije ruĉka uvijek popijemo šalicu kahve .
lunch .


Kad se misli na odreĊene obroke , mora se upotrijebiti ĉlan . Npr . :

The breakfast the serve in this Doruĉak što ga serviraju u ovom restoranu
restaurant is far from being good . sve je prije nego dobar .
The lunch we had yestarday was the Ruĉak što smo ga imali juĉer bio je
best I can remember . najbolji koga se mogu sjetiti .


375 . ispred imenica school - škola , prison - zatvor , market - trg , bed -krevet , table - stol ,
kad mislimo na svrhu kojoj sluţe , a ne na samu zgradu ili predmet . Npr . :

When school was over , he went Kad je obuka bila završena , pošao je
straight home . ravno kući .
He was found quilty and sent to prison . Pronašli su ga krivim i zatvorili .
When I entered , they were all at table . Kad sam ušao , oni su svi bili za stolom
( kod jela ) .
75.

376 . Kad mislimo na samu zgradu ili predmet , upotrebljavamo pred tim imenicama ĉlan .
Npr:

The white building on the left is Bijela zgrada na lijevoj strani je škola .
the school .
The old castle in the valey is Stari dvorac u dolini je zatvor našega grada .
the prison of our town .
The table in our sitting room is very old . Stol u našoj dnevnoj sobi vrlo je star .

377 . umnogim ustaljenim izrazima , kao i izrazima koji se sastoje od dva paralelna dijela :

hand in hand - drţeći se za ruke , frommorning till night - od jutra do noći itd . Npr . :

We travelled by day . Putovali smo danju .
Some peple prefer working at night . Neki ljudi vole raditi noću .
In our age of mashinery few things U našem vijeku strojeva malo se stvari
are made by hand . izraĊuje rukom .
They walked hand in hand . Hodali su drţeći se za ruku .
She works from morning till Ona radi od jutra do mraka .
night .


PRIDJEVI
Adjectives

378 . Pridjevi se u engleskom jeziku znatno razlikuju od pridjeva u bosanskom jeziku . Oni
su
( osim pokaznih ) nepromjenjljive rijeĉi .

John is a good boy . John je dobar djeĉak .
Mary is a good girl . Marija je dobra djevojka .
She is a good child . Ona je dobro dijete .
My mother is a techer . Moja majka je nastavnica .
My father is a doctor . Moj otac je lijeĉnik .

379 . Iz ovih primjera vidimo da pridjevi u engleskom jeziku ( good , my , kao i svi ostali )
imaju jedan oblik za sva tri roda , dok u bosanskom jeziku pridjev ima posebni oblik za svaki
rod

380 . London is a big city . London je velik grad .
London and Paris are big cities . London i Paris su veliki gradovi.
His uncle is a farmer . Njegov amidţa je farmer .
His uncles are farmers . Njegove amidţe su farmeri .

Iz ovih primjera vidimo da se pridjevi u engleskom ( big , his , kao i svi ostali ) imaju jedan
oblik za jedninu i mnoţinu , dok u bosanskom jeziku pridjev ima poseban oblik za jedninu i
mnoţinu .
76.

381 . His new coat is very expensive . Njegov je novi kaput vrlo skup .
He is not satisfied with his new coat . On nije zadovoljan svojim novim kaputom .
Everybody speaks about his new coat . Svi govore o njegovom novom kaputu.

Iz ovih primjera vidimo da pridjevi u engleskom /new, his, kao i svi ostali/ imaju jedan oblik
za sve padeţe, dok u bosanskom jeziku postoji poseban oblik za svaki padeţ.


Pridjev se u reĉenici upotrebljava :

382. kao atribut. Na pr.:

The young man returned home last week. Mladi ĉovjek se vratio kući prošle sedmice.
A small child needs a lot of care. Malom je djetetu potrebno mnogo njege.
A good book is a good companoin. Dobra je knjiga dobar drug.

Napomena

Atribut je rijeĉ koja stoji uz imenicu i pobliţe je oznaĉava.

383. kao dio imenskog predikata. Na pr.:

This lesson is long. Ova lekcija je dugaĉka.

In winter the nights are cold. Zimi su noći hladne.
This hotel is modern and comfortable. Ovaj hotel je moderan i udoban.

384. U engleskom jeziku ima nekoliko pridjeva koji se ne mogu upotrijebiti atributivno, već
samo kao dio imenskog predikata. Na pr.:

You cannot spesk to him he is asleep. Ne moţete s njim razgovarati on spava.
This child is not afraid of anything. Ovo se dijete niĉega ne boji.
I am not fond of sweets. Ne volim slatkiše.

385. Ako pred pridjev stavimo odreĊeni ĉlan, on dobiva znaĉenje imenice u mnoţini: the
dead-mrtvaci, the poor-siromasi,the just- pravednici, the rich- bogataši. Na pr.:


The old often cannot understand Stari ĉesto ne razumiju mlade .
the young .
" The Naked and the Dead " is the " Goli i mrtvi " je naslov poznatog romana .
title of a well - known novel .


Napomena :

Vidi takoĊer poglavlje o odreĊenom ĉlanu , taĉka 368 .

77.

KOMPARACIJA PRIDJEVA
Comparison of Adjectives


386 . Opisni pridjevi , npr . : small - malen , big - velik , beatiful - lijep , high - visok itd .
imaju u engleskom kao i u bosanskom jeziku tri stupnja komparacije : pozitiv (the positive ) ,
komparativ ( the comparative ) i superlativ ( the superlative ) .

Pozitiv je osnovni oblik pridjeva . Njime izraţavamo osobinu bića ili predmeta . Npr . :
This man is old . - Ovaj ĉovjek je star .

Komparativom kazujemo da neko svojstvo kod jednoga postoji u većoj mjeri kod drugoga .
He is older than my father . - On je stariji nego moj otac .

Superlativom kazujemo da neko svojstvo kod nekog postoji u najvećoj mjeri . John is the
best
pupil in the class . - John je najbolji uĉenik u razredu .

Tvorba komparativa i superlativa

387 . Jednosloţni pridjevi ( Adjectives of one syllable ) tvore komparativ tako da se
komparativu doda nastavak -er , odnosno - r ako se pridjev svršava u pozitivu na - e . Npr . :

small- er - manji wide - r
old - er - stariji wise - r
clean - er - ĉišći pale - r

388 . Superlativ jednosloţnih pridjeva tvori se tako da se pozitivu doda nastavak - est , a ako
se pozitiv doda nastavak - est , a ako se pozitiv svršava na - e , nastavak - st . Pred superlativ
pridjeva stavlja se odreĊeni ĉlan . Npr . :

the small - est - najmanji the wide - st - najširi
the old - est - najstariji the wise - st - najmudriji
the clean - est - najĉišći the pale - st - najbljeĊi

Napomene uz komparativ i superlativ

389 . Ako se jednosloţni pridjev svršava na jedan suglasnik pred kojim stoji kratak
samoglasnik podvostruĉava se krajnji suglasnik , podvostruĉuva se krajnji suglasnik ispred
nastavka
- er i est Npr . :

fat - debeo fattest the fattest
thin - tanak thinner the thinnest
sad - ţalostan sadder the saddest
78.

390 . Ako se jednosloţni pridjev svršava na - y pred kojim stoji suglasnik , -y se mijenja u i :

dry - suh drier the driest
sly - lukav slier the sliest

391 . Dvosloţni , trosloţni i višesloţni pridjevi ( Adjectives of two , three or more syllables )
tvore komparativ tako tako da se pred pozitiv pridjeva stavi more , a superlativ tako da se
pred pozitiv pridjeva stavi the most . Npr . :


careful - oprezan more careful the most careful
splendid - sjajan more splendid the most splendid
interesting - zanimljiv more interesting the most interesting
dangerous - opasan more dangeroust the most dangerous


Neki dvosloţni pridjevi tvore komparativ i superlativ na isti naĉin kao i jednosloţni pridjevi .
To su :

392 . pridjevi koji se svršavaju na - er , -le , i - y . Npr . :

clever - pametan clever - er the clever - est
noble - plemenit noble - r the noble - st
easy - lak easie - r the easi-est

393 . pridjevi sa naglaskom na drugom slogu . Npr . :

severe - strog severe - r the severe - st
polite - uljudan polite - r the polite - st
complete - potpun complete - r the complete - st
acute - oštar acute - r the acute - st

















79.


NEPRAVILNA KOMPARACIJA
Irregular Comparison

394 . Neki vrlo obiĉni i ĉesti , pridjevi imaju nepravilnu komparaciju . To su :

good - dobar better the best
bad - zao worse the worst

much
} -mnogo more the most
many

little - malen , malo less the least

farther the farthest
far - dalek {
further the furtherst

older the oldest
old - star {
elder the eldest

later
late - kasan { the latest
latter the last


Little

395 . Kad little znaĉi malo , upotrebljava se uz imenice u jednini koje znaĉe neku materiju
ili nešto nebrojivo . Npr . :

There is little sugar in this lemonade . U ovoj limunadi ima malo šećera .
We have very little coal in our cellar . Imamo vrlo malo ugljena u našem podrumu .
He had little pleasure in his life . On je u ţivotu imao malo radosti .

396 . Uz imenice u mnoţini ne moţe se upotrijebiti little , nego few . Npr . :

There are few things he likes better Ima malo stvari koje su mu milije od
than his car . njegova auta .
Today there have been few customers Danas je bilo malo mušterija
in the shop . u trgovini .

( Za a few i a little pogledajte poglavlje o upotrebi neodreĊenog ĉlana , taĉka
352 . )

80.
Much


397 . Much znaĉi mnogo , a upotrebljava se uz imenice u jednini koje znaĉe neku materiju
ili nešto nebrojivo . Npr . :

There is not much bread left Za veĉeru nije ostalo mnogo kruha .
for supper .
I haven't got much time . Nemam mnogo vremena .
Is there much snow in the street ? Ima li mnogo snijega na ulici ?


Many


398 . Many znaĉi mnogo , a upotrebljava se uz imenice u mnoţini . Npr . :

In winter there are not many visitors Zimi nema mnogo gostiju u ovom
in this hotel . hotelu .
Were there many tickets left ? Je li preostalo mnogo karata ?
There were not many original Nije bilo mnogo originalnih misli
thoughts in his speech . u njegovu govoru .


Farther , the farthest , further , the furthest

399 . Oblici sa " a " ne razlikuju se znatno p3o znaĉenju od oblika sa " u " . Moglo bi se
reći da je oblik further i furthest obiĉniji te da se upotrebljava i za udaljenost i u prenesenom
smislu , dok se oblik farther i the farthest upotrebljava samo za udaljenost . Npr . :

He was too tired to go any further . Bio je odviše umoran da ide dalje .
The reporter asked for further Reporter je zatraţio dalje obavijesti o nesreći .
information about the accident .

Older , the oldest , the eldest
400 . Older i the oldest upotrebljava se kad se usporeĊuje starost ili dob , a elder i eldest
samo atributivno uz nazive ĉlanova porodice . Npr . :

This book is older than its owner . It Ova je knjiga starija nego njezin vlasnik . To
is the oldest book in his library . je najstarija knjiga u njegovoj knjiţnici .
His son is older than my sister Mary . Njegov je sin stariji nego moja sestra Mary .
My older brother is a student of medicine . Moj je stariji brat student medicine .
Our eldest sister keeps house for all of us . Naša najstarija sestra vodi kućanstvo za sve
nas .

81.

Late

401 . Late ima pravilnu komparaciju , i onda mu komparativ znaĉi kasniji ,a superlativ
najkasniji ili najnoviji . Nepravilni komparativ latter znaĉi drugi od dva , a superlativ the
last
znaĉi posljednji od veĉeg broja . Npr . :

If she had a choice between a detective Kad bi mogla birati izmeĊu kriminalnog
story and a serious novel she would i ozbiljnog romana , sigurno bi izabrala
surely choose the latter . ovaj potonji .
He was the last passenger to get a sleeper . On je bio posljednji putnik koji je dobio
a sleeper . spavaća kola .
Is there any later bus today ? Ima li danas koji kasniji autobus ?
His latest work is said to be his best . Kaţu da je njegovo posljednje djelo
njegovo najbolje djelo .

Napomena

402 . Last bez odreĊenog ĉlana the znaĉi prošli . Npr . :

He returned home last year . Vratio se kući prošle godine .
I met him last week . Sreo sam ga prošlog tjedna .



VRSTE KOMPARACIJA

403 . Komparacijom se moţe izraziti :

1 . jednakost
2 . nejednakost
3 . nadmoćnost .

404 . Jednakost se izraţava sa as...as i pozitivom pridjeva . Npr . :

The meals in this restaurant are as Hrana je u ovom restoranu jednako dobra
good as at home . kao kod kuće .
He is as strong as a horse . Jak je kao konj .

405 . Nejednakost se izraţava sa not so ... as i pozitivom pridjeva . Npr . :

Their garden is not so large as ours . Njihov vrt nije tako velik kao naš .
In Bosnia and Herzegovina rugby is U Bosni i Hercegovini rugby nije tako
not so popular as football . popularan kao nogomet .

82.

406 . Nadmoćnost se izraţava komparativom , iza kojega stoji than . Npr . :

Asia is bigger than Europe . Azija je veća od Evrope .
My typewriter is better than yours . Moj pisaći stroj je bolji nego tvoj .
Travelling by aeroplane is more Putovanje avionom je skuplje nego
expensive than by train . vlakom .

407 . UsporeĊivanje triju ili više osoba ili stvari izraţava se superlativom , iza kojega stoji of
ili among , a pred imenima mjesta in . Pred superlativom uvijek stoji the . Npr. :

This is the most interesting novel Ovo je najzanimljiviji roman od svih
of all the novels I nave read . romana što sam ih proĉitao .
He was the youngest among On je bio najmlaĊi meĊu svim
all the players . igraĉima .
She is the prettiest girl in our village . Ona je najljepša djevojka u našem selu .

408 . Komparativom se moţe izraziti i usporedno povećanje ili smanjivanje dvaju svojstava .
To se izraţava sa the + komparativ ... the + komparativ . Npr . :

The longer the journey , the more Što dulje putovanje , to će više stajati .
it will cost .
The better the child , the happier Što bolje dijete , to sretniji roditelji .
the parents .
The sooner you come , the better Što prije doĊete , to bolje po vas .
for you .

409 . Komparativom se moţe izraziti i postepeno povećanje ili smanjivanje . To se izraţava
sa dva komparativa , izmeĊu kojih stoji and . Npr . :

He is growing fatter and fatter . On postaje sve deblji .
In spring the days become longer U proljeće dani postaju sve dulji .
and longer .
I am getting more and more Taj me problem sve više zanima .
interested in this problem .

PRIDJEVI I ZAMJENICE
Adjectives and Pronouns
410 . U engleskom jeziku postoje neke rijeĉi koje se upotrebljavaju kao pridjevi tj . ispred
imenice , i kao zamjenice , tj . samostalno ( umjesto imenice ) . Takve su rijeĉi :

pokazni pridjevi i zamjenice ( Demonstratives )
posvojni pridjevi i zamjenice ( Possessives )
upitni pridjevi i zamjenice ( Interrogatives )
neodreĊeni pridjevi i zamjenice ( Indefinites )

Sve te rijeĉi imaju isti oblik kao pridjevi i kao zamjenice , osim posvojnih , koji imaju
posebne oblike kao pridjev , a posebne kao zamjenice .
83.

POKAZNI PRIDJEVI I ZAMJENICE
Demonstratives

411 . Najobiĉniji pokazni pridjevi i zamjenice jesu : this - ovaj i that - taj , onaj.
This i that su jedini pridjevi koji imaju poseban oblik za mnoţinu :

jednina mnoţina
this these
that those

Npr . :

This building is our school . Ova zgrada je naša škola .
These houses belong to a textile Ove kuće pripadaju tvornici
factory . tekstila .
I like that car . Is it yours ? SviĊa mi se onaj auto . Je li vaš ?
Are those girls French ? Jesu li one djevojke Francuskinje ?


412 . This i these odnose se na nešto što je blizu po prostoru i vremenu that i those na nešto
što je udaljenije od osobe koja govori .

This , these , that i those upotrebljavaju se kao pridjevi i kao zamjenice . Npr :


413 . This man is her husband . Ovaj ĉovjek je njezin muţ .
pridjev {
Could you lend me that pencil ? Da li biste mi mogli posuditi tu olovku ?

Is this your brother ? No , this Je li to vaš brat ? Ne ,
414 . zamjenica { is my friend Dick . to je moj prijatelj Dick .
When did that happen ? Kada se to dogodilo ?
Kao pokazni pridjevi i zamjenice upotrebljavaju se takoĊer such , the same i one .

such

415 . Kao pokazni pridjev , such znaĉi takav , takve vrste . Npr . :

He talks too much . I don't On previše govori . Ne volim takve
like such people . ljude .
Such accidents are very common . Takve su nesreće vrlo ĉeste .

416 . Such moţe znaĉiti i velik . Npr . :

She made such a mistake . Napravila je veliku pogrešku .
He is such a fool . On je velika budala .
84.


417 . Such se upotrebljava i kao zamjenica . Npr . :

If you behave like a child , you Ako se ponašaš kao dijete ,
must be treated as such . mora se s tobom tako i postupati .
The result was such that everybody Rezultat je bio takav da su svi
was suprised . bili iznenaĊeni .

the same

418 . The same oznaĉuje jednakost i uvijek se upotrebljava s odreĊenim ĉlanom . Moţe se
upotrebiti kao pridjev i kao zamjenica . Npr . :

The were born in the RoĊeni su u istoj kući .
same house .
pridjev {
Her eyes and her hair are Njene su oĉi i kosa iste boje .
the same colour .

A Happy New Year ! Sretnu novu godinu !
The same to you . I tebi .
zamjenica {
She is the same as her mother : Ona je ista kao njena majka :
intelligent , gay and pretty . pametna , vesela i draţesna .


one

419 . Iza pokaznih zamjenica the , this , that , these i those ĉesto se dodaje one ( u mnoţini
ones ) da se izbjegne ponavljanje prije spomenute imenice . Npr . :

I like this cake better than that one . Više mi se sviĊa ovaj kolaĉ nego onaj .
You will take the brown boxes and Ti ćeš ponijeti smeĊe kutije , a ja
I will take the black ones . ću uzeti crne .
The window of my room is the one Prozor moje sobe je onaj sa
with a green blind . zelenim zastorom .












85.


PRISVOJNI PRIDJEVI I ZAMJENICE
Possessives

420 . Posvojni pridjevi i zamjenice su rijeĉi koje izriĉu pripadanje . Ubosanskom jeziku
prisvojni pridjevi i zamjenice imaju isti oblik . Npr . :

pridjev zamjenica

Moja je zadaća dobra . Ĉija je zadaća dobra ? - Moja .
Ovo je njezina lopta . Ova lopta je njezina .

U engleskom jeziku razlikuje se oblik posvojnog pridjeva od oblika posvojne zamjenice .
Navedeni primjeri , prevedeni na engleski , glase :

pridjev zamjenica

My homework is good . Whose homework is good ?
- Mine .
This is her ball . This ball is hers .


Iz ovih primjera vidimo da mine i hers stoje umjesto my homework i her ball , tj . posvojna
zamjenica zamijenjuje posvojni pridjev s imenicom .


421. Posvojni pridjevi Posvojne zamjenice

my moj mine
your tvoj yours
his njegov his
her njezin hers
its ( za stvari ) its
our naš yours
their njihov theirs


my - mine

422 . Posvojni pridjev za 1 . lice je my , a zamjenice mine . Npr . :

Is that my umbrella ? Je li to moj kišobran ?
No , I believe it is mine . Ne , mislim da je moj .





86.

your - yours

423 . Posvojni pridjev za 2 . lice jednine i mnoţine je your , a zamjenica yours . Npr . :

Your answer was the best . Tvoj je odgovor bio najbolji .
Is this copybook yours . Je li biljeţnica tvoja ?

424 . Posvojni pridjevi za 3 . lice jednine jesu his , her i its , a zamjenica his , hers i its .


his

425 . His se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica ako nešto pripada muškom biću . Npr .
:

Albert and his brother are Albert i njegov brat su
good footballers . dobri nogometaši .
My gloves are newer than his . Moje su rukavice novije nego njegove .


her - hers

426 . Her se upotrebljava kao pridjev , a hers kao zamjenica ako nešto pripada ţenskom
biću :

Mary and her friend are fond of Marija i njezine prijateljice vole dţez .
jazz muzic .
Robert's moters tonque is Englis , Robertov je maternji jezik engleski , a njezin
and hers is French . francuski .


its


427 . Its se upotrebljava kao posvojni pridjev za stvari i za ţivotinje . Npr . :

If you do not shut the tin , the coffee Ako ne zatvorite limenku , kahva će izgubiti
will lose its flavour . svoj miris .
The rabbit protected its little ones Kunić je štitio svoje mlade od hladnoće .
from the cold .





87.

our - ours


Our se upotrebljava kao prisvojni pridjev , a ours kao posvojna zamjenica za 1. lice mnoţine
:

Our school is on the other side Naša je škola na drugojstrani parka .
of the park .
American newspapers are bigger Ameriĉke su novine veće nego naše .
than ours .


their - theirs


429 . Their se upotrebljava kao posvojni pridjev , a theirs kao posvojna zamjenica za 3 . lice
mnoţine . Npr . :

Their expedition was a great success . Njihova je ekspedicija bila vrlo uspješna .
Our car is a Ford and theirs is a Fiat . Naš auto je Ford , a njihov je Fijat .

430 . ovih primjera vidimo da engleski posvojni pridjevi ( my , your , his itd . ) imaju samo
jedan oblik za sva tri roda , dok u bosanskom imamo posebni oblik za muški , ţenski i
srednji rod ( englesko my moţe znaĉiti moj , moja , moje , your , tvoj , tvoja , tvoje itd . )

431 . Posvojni se pridjev u engleskom jeziku , redovito upotrebljava ispred imenica koje
oznaĉuju dijelove tijela i odjevne predmete . Npr . :

She carried an umbrella in her Nosila je kišobran u desnoj ruci .
right hand .
He took his handkerchief from Izvadio je iz dţepa rupćić i obrisao lice .
his pocket and wiped his face .

Takve posvojne zamjenice , kako to vidimo iz prijevoda , ne prevode na bosanski jezik .

432 . Posvojne se zamjenice upotrebljavaju u nekim ustaljenim izrazima . Npr . :

a ffriend of mine - jedan moj prijatelj
a cousin of hers - jedan njen bratić
some books of theirs - neke njihove knjige

433 . Posvojne zamjenica yours vrlo ĉesto upotrebljava u završnoj fazi u pismima . Npr . :

Yours sincerely - Srdaĉno Te pozdravlja
Yours faithfuly - S poštovanjem
Very respektfully yours - S osobitim poštovanjem


88.


UPITNI PRIDJEVI I ZAMJENICE
Interrogatives


434 . Pitanja ĉesto zapoĉinju upitnim pridjevima ili zamjenicama .kao što su :

who , whose , whom , which i what .



who

435 . Who se moţe upotrebiti samo kao zamjenica . Oblici zamjenice who jesu : genitiv
whose - ĉiji i akuzativom whom- koga . Zamjenicom who pitamo za osobe . Npr . :

Who is our greatest conductor ? Tko je naš najveći dirigent ?
Who went to fetch bread this morning ? Tko je jutros išao po kruh '

436 . U ovim primjerima zamjenica who je u nominativu . Ona je subjekt reĉenice .

Who ( whom ) are you O kome razgovarate ?
talking about ?
Who ( whom ) did you give Kome si dao kartu ?
did you give the tiket to ?

437 . U ovim primjerima who nije subjekt reĉenice . On zamjenjuje oblikom whom . U
modernom se engleskom jeziku oblik who sve više upotrebljava umjesto whom .



whose

438 . Whose se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica . Npr . :

Whose car is parked in front Ĉiji je auto parkiran ispred naše kuće ?
of our house ?
Whose room is the one on the left ? Ĉija soba je ona nalijevo ?
Whose was that voice ? Ĉiji je to bio glas ?
Whose are these flowers ? Ĉije je ovo cvijeće ?




89.

what

439 . What se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica . Kao pridjev znaĉi koji , kakav , a
kao zamjenica što . Npr . :

Whot sise are your shoes ? Koji broj su vaše cipele ?
What time does your train leave U koje vrijeme odlazi vaš vlak ?
What kind of music do you like Koju vrstu glazbe više volite ,
better , jazz or classical music ? dţez ili klasiĉnu glazbu ?
What was it you wanted to know ? Što si ono htio znati ?
What did you bring her from Italy ? Što si joj donio iz Italije ?
What were they doing when you Što su radili kad ste vi stigli?
arrived ?

440 . What se redovno upotrebljava kad pitamo za neĉije zvanje . Npr . :

What is his son ? - He is a mechanic . Što je njegov sin ? - On je mehaniĉar .
What was your grandfather ? - He Što je bio tvoj djed ? - On je bio oficir .
was an officer .

441 . U upitnim se reĉenicama u engleskom jeziku prijedlog ĉesto stavlja na kraj reĉenice .
Tako se umjesto : About what are you writing ? kaţe : What are you about ? - O ĉemu pišeš?
Ili : With whom did she go ? bit će : Who did she go with ?


U takvim se sluĉajevima whom obiĉno mijenja u who . Evo još nekoliko primjera :

Who are you waiting for ? Koga ĉekaš ?
Who is this letter for ? Za koga je ovo pismo ?
What did you break the Ĉime si razbioprozor ?
window with ?
What was the conference about ? O ĉemu se govorilo na konferenciji ?


which

442 . Which se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica kad odabiremo jedno ili više od
odreĊenog broja osoba ili stvari . Npr . :

Which way is shorter ? Koji je put najkraći ?
Which train do you want to take , Kojim vlakom ţelite putovati , prvim ili
the first or the second in the morning ? drugim jutarnjim ?
Which of the sisters Brown has Koja vas je od sestara Brown
invited you to her party ? pozvala na svoju zabavu ?
Which do you like better , Što više voliš , ĉaj ili kahvu ?
tea or coffee ?

90.

443 . Upitna je zamjenica vrlo ĉesto subjekt reĉenice . U takvom se sluĉaju ne upotrbljava
glagol do . Npr . :

Who told you to leave the Tko ti je rekao da ostaviš
door open ? vrata otvorena ?
What caused the train to be late ? Koji je uzrok da je vlak zakasnio ?
Wich of the boys won the game ? Koji je od djeĉaka pobijedio u igri ?

444 . Ako je upitna zamjenica objekat reĉenice , mora se upotrijebiti glagol do . Npr :

What did you see there ? Što ste tamo vidjeli ?
Who did you speak to last night ? S kime si sinoć razgovarao ?


NEODREĐENI PRIDJEVI I ZAMJENICE
Indefinites

445 . Ako ţelimo oznaĉiti neku osobu , stvar , koliĉinu ili broj , upotrebit ćemo neodreĊeni
pridjev ili zamjenicu . U bosanskom jeziku su najobiĉnije takve rijeĉi : netko , nešto , itko ,
išta ,
svatko , svašta , nitko , ništa neĉiji , iĉiji , niĉiji itd . NeodreĊeni pridjevi i zamjenice u
engleskom jeziku jesu :

some i sloţenice somebody , someone , something
any i sloţenice anybody , anyone , anything
no i sloţenice nobody , no - one i nothing
every i sloţenice everybody , everyone , everything .

MeĊu neodreĊene pridjeve i zamjenice ubrajamo i each , either , neither , both , all i one .

some

446. Some i sloţenice sa some upotrebljavaju se u potvrdnim reĉenicama .

447 . Some uz nebrojive imenice oznaĉuju neodreĊenu koliĉinu . Npr . :

Yesterday I bought some oil Juĉer sam kupio ulja za svoj auto .
for my car .
I need some money . Treba mi novaca .

448 . Some uz nebrojive imenice oznaĉuje neodreĊeni broj . Npr . :

He has some interesting photographs On ima interesantnih fotografija
from Africa . iz Afrike .
There are some very good students U njegovu razredu ima vrlo dobrih
in his class . studenata .

91.

somebody i someone

449 . Somebody i someone oznaĉuju neodreĊenu osobu . Npr . :

There is somebody in the next room . Netko je u susjednoj sobi .
Somebody has asked for you . Netko je pitao za tebe .
Someone wil have to pay for it . Netko će to morati platiti .
Here are somebody's gloves . Ovdje su neĉije rukavice .

Napomena :

Sloţenice sa body i one upotrebljavaju se u genitivu ( somebody's , someone's , anybody's ,
everyone's itd . ) da oznaĉe pripadanje neodreĊenoj osobi .


something

450 . Something oznaĉuje neodreĊenu stvar . Npr . :

There is something wrong with Nešto nije u redu s tim vratima .
that door .
Give me something to eat . Daj mi nešto za jelo .


451 . Some i sloţenice sa some mogu se upotrijebiti i u upitnoj reĉenici , i to :

ako oĉekujemo potvrdan odgovor . Npr . :

Can I have some sugar ? Mogu li dobiti šećera ?
I can see that you have laid the table . Vidim da ste prostrli stol .
Are you expecting someone ? Oĉekujete li nekoga ?

u pitanjima koja izraţavaju poziv ili molbu . Npr . :

Will you have some more cake ? Hoćete li još kolaĉa ?
Won't you have some more coffee ? Zar nećete još malo kahve ?

any

452 . Any i sloţenice sa any upotrebljavaju se u upitnim i odriĉnim reĉenicama .

453 . Any uz nebrojive imenice oznaĉuje neodreĊenu koliĉinu . Npr . :

Is there any sugar in the cupboard ? Ima li šećera u ormaru ?
There was not any possibility to Nije bilo moguće dobiti taksi .
get a taxi .

92.

454 . Any uz brojive imenice znaĉi neodreĊen broj . Npr .:

Are there any words in this text Ima li u tom tekstu rijeĉi
that you don't knov ? koje ne poznajete ?
He has not any rellatives abroad . On nema roĊaka u inozemstvu .

455 . Imenica ispred koje stoji some ili any prevodi se obiĉno na bosanski genitivom koji
oznaĉuje dio neke cjeline ( partitivnim genitivom ) . To moţemo vidjeti iz prijevoda
navedenih primjera .

456 . Any i njegove sloţenice upotrebljavaju se uz rijeĉi hardly , scarcely - jedva , gotovo ne ,
without - bez , koje imaju u znaĉenju nešto odriĉno . Npr . :

I have done hardly any work today . Danas nisam gotovo ništa uradio .
There were scarcely any houses there . Tamo gotovo i nije bilo kuća .
He did it without anybody's help . On je to uĉinio bez iĉije pomoći .

457 . Any i njegove sloţenice upotrebljavaju se i u potvrdnim reĉenicama . Onda im je
znaĉenje
bilo koji , bilo kakav , koji god , bilo tko itd . Npr . .

You can choose any book youlike . Moţeš izabrati bilo koju god knjigu ţeliš .
You can find me at home any day Moţete me naći kod kuće svaki ( bilo koji )
next week . dan iduĉeg tjedna .
It is not a difficult task. To nije teţak zadatak .
Anybody can do it . To moţe svatko ( bilo tko ) uĉiniti .


no

458 . No se upotrebljava kao pridjev , a stoji umjesto not any , Npr . :

I have no ( not any ) time today . Danas nemam vremena .
There has been no rain for weeks . Već tjednima nije bilo kiše .

none

459 . None se upotrebljava kao zamjenica , a stoji umjesto no i imenice koja je prije
spomenuta Npr . :

Can I have some butter ? Mogu li dobiti malo maslaca ?
- I am afraid there is none - Bojim se da ga nemamo kod kuće.
( no butter ) at home .
All the boys were inwited but none Svi su djeĉaci bili pozvani , ali nijedan
were able to come . nije mogao doći .


93.

nobody , no - one

460 . Nobody i no - one su zamjenice , a znaĉe nitko . Stoje umjesto not , anybody , not
anyone: Npr . :

Nobody came to see me on my birthday . Nitko me nije došao posjetiti za moj
roĊendan .
There was no - one to meet me . Nije bilo nikoga da me doĉeka .


nothing

461 . Nothing je zamjenica koja stoji umjesto not anything , a znaĉi ništa . Npr . :

There is nothing to be done . Ništa se ne moţe uĉiniti .
They searched him but found Pretraţili su ga , ali nisu našli ništa
nothing in his pockets . u njihovim dţepovima .

462 . Iz prijevoda odriĉnih reĉenica sa any i no ( i njihovim sloţenicama ) vidimo da se u
bosanskom upotrebljavaju dvije negacije , dok u engleskim odriĉnim reĉenicama stoji samo
negacija , Npr . :

Nitko nije došao . Nobody came .
Nemam ništa . I have nothing .
Nitko nije bio tamo . There was not anybody there .


every

463 . Every je samo pridjev , a znaĉi svaki . Upotrebljava se za više od dvoje kad se o njima
govori kao o grupi u kojoj svi ĉlanovi imaju neke zajedniĉke oznake . Npr . :

You can find it in every small To moţete naĉi u svakom malom selu
village in England . u Engleskoj .
He used to come every day . Dolazio je svaki dan .


everybody i everyone

464 . Everybody i everyone su zamjenice , a znaĉe svatko . Npr . :

In this house everybody has a U ovoj kući svatko ima televizor .
television set .
The earthquake was a great blow Potres je bio teţak udarac za svakoga .
to everyone .


94.

everything

465 . Everything je zamjenica , a znaĉi svašta , sve . Npr . :

Almost everything in his Gotovo je sve u njegovoj domaćoj zadaći
homework was wrong . bilo pogrešno .
I ate a little of everything . Jeo sam pomalo od svaĉega .


each

466 . Each znaĉi svaki , a upotrebljava se kao pridjev i kao zamjenica za dvoje ili više njih
kad se o njima govori pojedinaĉno . Npr . :

I sent some chocolate to each girl . Poslao sam ĉokolade svakoj od djevojĉica .
Each of them had to write an essay . Svaki pojedini od njih morao je napisati
jedan sastavak .


either

467 . Either se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica , a znaĉi jedan ili drugi od dva , ili
jedan i drugi od dva . Npr . :

Have you written to either of them ? Jesi li pisao kojem od njih dvojice ?
People walked on either side of the street . Ljudi su hodali na obje strane ulice .


neither

Neither se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica , a znaĉi nijedan ni drugi . Npr . :

They showed her both houses but she Pokazali su joj obje kuće , ali joj se
liked neither . ni jedna nije sviĊala .
Neither of the two novels is Ne vrijedi proĉitati ni jedan od
worth reading . ta dva romana .
In neither case can I join you . Ne mogu vam se pridruţiti ni u jednom
ni u drugom sluĉaju .








95.

other

469 . Other se moţe upotrebiti kao pridjev i kao zamjenica , a znaĉi drugi , ne taj , ne isti .
Moţe stajati s odreĊenim i s neodreĊenim ĉlanom . S neodreĊenim ĉlanom piše se uvijek kao
jedna rijeĉ another . Npr . :

I have seen other people do the Vidio sam da drugi ljudi rade to isto .
same thing .
I don't like this television set . Show Ne sviĊa mi se ovaj televizor . Pokaţite mi
me the other . onaj drugi .
I have lost my watch and have Izgubio sam sat pa moram kupiti drugi .
buy another .
What was the other's name ? Kako se zvao onaj drugi ?
Tell the others that the meeting Reci ostalim da se sastanak neće odrţati .
won't take place .

napomena

470 . Other i another kao zamjenice imaju genitiv ( other's , another's ) a other ( kao
zamjenica ) upotrebljava se i u mnoţini ( others - drugi , ostali )

all

471 . All se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica , a znaĉi sav , cijeli , svi , sve itd . Glagol
uz all moţe stajati u jednini i u mnoţini .

472 . Kad all znaĉi sve ( za oznaku koliĉine ) , glagol stoji u jednini . Npr . :

They had to stop building the house Morali su prestali s gradnjom kuće jer je
because all timber was ruined by the rain . svu drvenu graĊu uništila kiša .
All my time is taken up by reading Sve vrijeme trošim na pripremanje za ispit .
for the exam .


473 . Kad all znaĉi svi , glagol stoji u mnoţini . Npr . :

All the girls admired his voice . Sve su se djevojke divile njegovu glasu .
There are so many films on that Daje se toliko filmova da ih ne moţeš
you can't see themall . sve vidjeti .

both

474 . Both se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica , a tnaĉi oba , jedan i drugi . Glagol
uz both stoji uvijek u mnoţini .

Both rooms are on the first floor . Obje su sobe u prvom katu .
They were both the same height . Bili su obojica iste visine .

96.


napomena

475 . U engleskom jeziku postoje tri neodreĊene zamjenice koje se upotrebljavaju kad se
radi o dvije osobe ili stvari , a to su : both , either i neither .


one

476 . One je zamjenica koja oznaĉuje neku neodreĊenu osobu . U tom se sluĉaju u
bosanskom jeziku obiĉno upotrebljava rijeĉ " ĉovjek " Npr . :

One cannot believe her , she is Ĉovjek joj ne moţe vjerovati , nikada
never serious . nije ozbiljna .
One cannot but admire him . Ĉovjek ne moţe a da mu se ne divi .

477 . One se ĉesto upotrebljava umjesto brojive imenice koja je već prije u reĉenici
spomenuta . Npr . :

After selling his house in the country , Pošto je prodao svoju kuću na selu ,
he bought one in the town . kupio je jednu ( kuću ) u gradu .

478 . Ako one zamijenjuje imenicu u mnoţini , onda se stavlja u mnoţinu . Npr . :

I should like to bui a tie . Could you Ţelio bih kupiti jednu kravatu . Da li biste mi
show me the ones you have in the window .mogli pokazati one što ih imate u izlogu ?
Modern buildings have much more Moderne zgrade imaju mnogo više svijetla
light than the old ones . nego stare .


LIĈNE ZAMJENICE
Personal Pronouns

479 . Liĉne zamjenice oznaĉuju :

1. lice , tj . osobu koja govori . Npr . :
I know him very well . Poznam ga vrlo dobro ;

2 . lice , tj . osobu kojoj se govori Npr . :
You know him very well . Ti ga vrlo dobro poznaš ;

3 . lice , tj osobu o kojoj se govori . Npr . :
She knows him very well . Ona ga vrlo dobro pozna .


97.

480 . Liĉne imaju za svako lice poseban oblik , osim za 2 . lice jednine i mnoţine . Nominativ
liĉnih zamjenica glasi :

I - ja we - mi
you - ti you - vi
he - on
she - ona they - oni , one , ona
it - on , ona , ono ( za stvari i ţivotinje )


I

481 . I je liĉna zamjenica za 1 . lice jednine . Piše se uvijek velikim slovom . Npr . :

I know that I must write this letter . Znam da moram napisati to pismo .


you

482 . You je liĉna zamjenica za 2 . lice jednine i mnoţine . Npr . :

She said to her son " You must Rekla je svojem sinu : " To ne smiješ uĉiniti ."
not do that . "
Our teacher always says : Boys and Naš nastavnik uvijek kaţe : " Djeĉaci i
djevojke ,
girls , you must work harder . " morate marljivije raditi . "

he

483 . He je liĉna zamjenica za 3 . lice , a upotrebljava se za muška bića . Npr . :

The policeman stands at the Policajac stoji na raskršću . On upravlja
crossroads . He controls the traffic . prometom .


she

484 . She je liĉna zamjenica za 3 . lice , a upotrebljava se za ţenska bića . Npr . :

My mother works in an office . Moja majka radi u uredu . Ona nema vremena
She has no time to go shopping . da ide po trgovinama .





98.


it

485 . It se upotrebljava :

za stvari i ţivotinje . Npr . :

I like your new tie , it is very smart . SviĊa mi se tvoja nova kravata , vrlo je
elegantna .
The television set was on a little table . Televizor je stajao na stoliću . Bio je sasvim nov
.
It was quite new .
Look at my puppy . Isn't it pretty ? Pogledaj moga psića . Zar nije draţestan ?

486 . u nekim bezliĉnim izrazima . Npr . :

It sometimes rains in winter . U zimu katkad pada kiša .
It is warmer in Italy than here . Toplije je u Italiji nego ovdje .
It is very cold today . It is freezing . Danas je vrlo hladno .Smrzava se .

487 . u izrazima koji oznaĉuju vrijeme ili udaljenost .Npr . :

It was five o'clock when we arrived . Bilo je pet sati kad smo stigli .
It is too late to go for a walk now . Prekasno je da se sada ide na šetnju .
How far is it to the station ? Kako je daleko do stanice ?
It is twenty miles to London . Do Londona ima dvadeset milja .

we

488 . We se upotrebljava kad osoba koja govori ukljuĉuje još neke druge osobe . Npr . :

I have discussed the matter with my Razgovarao sam o toj stvari sa svojim
colleagues and we have decided not kolegama , pa smo odluĉili da ne idemo .
to go .

they

489 . They se upotrebljava za 3 . lice mnoţine i znaĉi oni , one , ona . Npr . :

Here are my sons . They will help you . Evo mojih sinova . Oni će vam pomoći .
Mary and Ann don't like tennis but Mary i Ann ne vole tenis , aji ( one ) vole
they are fond of other sports . druge sportove .
Look at the children . They seem to be Pogledaj djecu . Ĉini da su ( ona )
zadovoljna
happy in the garden . u vrtu .



99.


Padeţi liĉnih zamjenica

490 . Nominativ liĉne zamjenice ( I , you , he , she , it , we , they ) najĉešće je subjekt u
reĉenici . Npr . :

I must try to do it . Moram pokušati da to naĉinim .
She left five minutes ago . Otišla je prije pet minuta .
Unfortunately , we cannot Na ţalost , ne moţemo prihvatiti vašu ponudu .
accept your offer .

491 . Padeţ objekta ( Objective Case ) glase :

me - meni , mene , mi , me
you - tebi , tebe , ti , te
him - njemu , njega , mu , ga
her - njoj ,nju , joj , je
it - za stvari sva tri roda
it - za stvari sva tri roda
us - nama , nas
you - vama , vas
them - njima , njih im ,ih

Padeţ objekta se upotrebljava :

492 . kad je liĉna zamjenica pravi ili direktni objekt reĉenice . Npr . :

I met him yesterday . Sreo sam ga juĉer .
He has taught them for five years . On ih pouĉava već pet godina .

493 . kad je liĉna zamjenica nepravi ili indirektni objekt . Npr . :

He gave me a lot of work to do . Dao mi je mnogo posla .
I showed him my stamps . Pokazao sam mu svoje marke .



494 . kad liĉna zamjenica stoji iza prijedloga . Npr . :

We have been speaking about him . Razgovarali smo o njemu .
Were are my spectacles ? Will you Gdje su moje oĉale ? Hoćeš li ih
look for them ? potraţiti ?




100.

Poloţaj liĉnih zamjenica u reĉenici


495 . Nominativ liĉne zamjenice stoji redovito na poĉetku reĉenice . Npr . :

We can't believe him . Ne moţemo mu vjerovati .
They are late again . Oni su opet zakasnili .

496 . Ako je zamjenica direktni objekt , ona stoji iza glavnog glagola . Npr . :

I have seen him many times . Vidio sam ga mnogo puta .
They sent her to school last year . Prošle su je godine poslali u školu .

497 . Ako je liĉna zamjenica indirektni objekt , ona moţe stajati ispred direktnog objekta ili
iza njega . Ako stoji iza direktnog objekta , dolazi uvijek s prijedlogom to . Npr . :


I gave him three books . Dao sam mu tri knjige .

ali :

I gave three books to him . Dao sam tri knjige njemu .

ili :

I 'll send her some flowers . Poslat ću joj cvijeća .

ali :

I 'll send some flowers to her . Poslat ću cvijeća njoj .

498 . U primjerima s prijedlogom to vidimo da je indirektni o objekat naglašen ili istaknut .
Takvo isticanje je osobito izraţeno u primjeru :

She gave the sweets to them Dala je slatkiša njima , a ne tebi .
and not to you .



POVRATNE ZAMJENICE
Reflexive Pronouns

499 . Povratne su zamjenice rijeĉi koje stoje uz prelazne glagole i oznaĉuju da se radnja
vraća
na subjekt . Drugim rijeĉima , one oznaĉuju da su subjekt i objekt isto lice . Tako npr . :
Ona pere rublje , radnja ( tj . pranje ) prelazi na rublje .

101.

500 . Oblik povratne zamjenice za sva lica glasi :

myself ourselves
yourself yourselves
himself
herself } themselves
itself

501 . Kako vidimo , 1 . i 2 . lice jednine i mnoţine povratne zamjenice tvore se od posvojnog
pridjeva my , your , our , your b) a 3 . lice od padeţa objekta liĉne zamjenice ( him ,
her , it , them ) i rijeĉi self za jedninu , a selves za mnoţinu .

U engleskom jeziku povratna zamjenica ima poseban oblik za svako lice , dok je ona u
bosanskom jeziku za sva lica jednaka .

Povratna se zamjenica upotrebljava :

502 . kad su subjekt i objekt isto lice . Npr . :

He was not able to protekt himself Nije se mogao zaštititi od
fromthe cold . hladnoće .
She helped herself to some more sugar . Posluţila se sa još malo šećera .
Go and wash yourself , John ! Hajde se oprati , John !

503 . uz prijedloge . Npr . :

From my room I could hear speak Ĉuo sam iz svoje sobe kako sama sa
to herself . sobom razgovara .
In all his works he writes only U svim svojim djelima piše samo o sebi .
about himself .
He was standing in front of the mirror Stajao je pred zrcalom gledajući se .
looking at himself .

U engleskom jeziku postoji tendencija da se povratna zamjenica upotrebljava sve manje i
manje .
Jedan je od razloga tome vjerovatno i taj što su te rijeĉi dugaĉke i nespretne , dok je
povratna
zamjenica ubosanskom jeziku kratka rijeĉ koja se lako dodaje glagolu . Stoga se mnogi
glagoli koji se u bosanskom jeziku upotrebljavaju s povratnom zamjenicom mogu u
engleskom upotrebljavati i bez nje . Npr .

prati se - wash , brijati se - shave , oblaĉiti se - dress , itd





102.

Zamjenice za isticanje ( Emphatic Pronouns )

504 . Zamjenice myself , yourself itd . upotrebljavaju se takoĊer ako ţelimo naglasiti
imenicu ili liĉnu zamjenicu u reĉenici . Npr . :

The headmaster himself opened Sam je direktor otvorio sastanak .
the meeting .
She decided to answer the letter herself . Odluĉila je da sama odgovori na pismo .

ODNOSNE ZAMJENICE
Relatives

505 . Odnosne zamjenice upotrebljavaju se u odnosnim reĉenicama . Npr . : Ovo je uĉenik
koji
je najbolje izradio svoju zadaću .

Odnosne reĉenice sastoje se od dviju reĉenica , od kojih jedna ( obiĉno druga ) poĉinje
odnosnom zamjenicom i pobliţe oznaĉuje neku rijeĉ , najĉešće imenicu , iz prve reĉenice .
Tako u navedenom primjeru reĉenica " koji je najbolje izradio svoju zadaću " pobliţe
oznaĉuje
imenicu " uĉenik "

Odnosne su zamjenice u engleskom jeziku ove :

who , whom , whose , which , that i what .

who

506 . Oblici zamjenice who jesu :

nominativ : who -tko
genitiv : whose - ĉiji
padeţ objekta : whom - koga

507 . Who i whom upotrebljavaju se samo onda kad imenica u prvoj reĉenici oznaĉuje neku
osobu . Npr . :

The girls who live in his house Djevojke koje stanuju u njegovoj kući
are his nieces . njegove su nećakinje .
The boy who was talking to me Djeĉak koji je sa mnom razgovarao o
about the concert is a student of music . koncertu jest student muzike .
The tall man whom we met in the Visoki ĉovjek kojeg smo sreli na ulici
street is my headmaster . jest moj direktor .
The young lady whom you can see Mlada gospoĊica koju vidite meĊu
among the students is a well-known studentima poznata je pjevaĉica .
singer .
103.


508 . Whom je u ovim primjerima gramatiĉki ispravan oblik , ali se u govornom engleskom
jeziku taj oblik sve rjeĊe upotrebljava te se zamjenjuje oblikom who ili that . Ĉesto se
relativna
zamjenica moţe i izostaviti . Tako navedeni primjeri mogu glasiti i ovako :

The tall man who we met in the street ...
The tall man that we met in the street ...
The tall man we met in the street ...
The young lady who you can see ...
The young lady that you can see ...

509 . Whom se zamjenjuje sa who i onda kad dolazi sa prijedlogom . U takvim sluĉajevima
prijedlog se stavlja na kraj reĉenice . Umjesto who moţe se upotrijebiti i that , ili se
zamjenica
izostavi . Npr . :


The girl to whom I wrote the letter Djevojka kojoj sam pisao pismo jest
is a friend of mine . moja prijateljica .

moţe glasiti i ovako :

The girl who I wrote the letter to ...
The girl that I wrote the letter to ...
The girl I wrote the letter to ...

ili :

This is the man about whom I spoke . To je ĉovjek o kojem sam govorio .

This is the man who I spoke about .
This is the man that I spoke about .
This is the man I spoke about .


whose

510 . Whose se obiĉno upotrebljava za osobe , rjeĊe za stvari . Npr . :

The doctor whose picture you saw in Lijeĉnik ĉiju si sliku vidio u Lijeĉniĉkom
the Medical journal is a friend of mine . vjesniku moj je prijatelj .
The boy whose bicycle was stolen Djeĉak kojemu su ukrali bicikl
went to the police . otišao je na miliciju .
The people whose houses were damaged Ljudi kojima je poplava oštetila kuće
by the flood had to move to another village . morali su se preseliti u drugo selo .
A river whose banks are steep is not Rijeka kojoj su obale strme nije
convenient for bathing . pogodna za kupanje .



104.



Which

511 . Which se upotrebljava kao odnosna zamjenica kad imenica u prvoj reĉenici oznaĉuje
neku stvar ili ţivotinju . Npr . :

The grammar which you are studying Gramatika što je sada uĉite mnogo
now will help you a lot . će vam pomoći .
The courage which he showed Hrabrost što ju je pokazao bila
was amazing . je izvanredna .
The picture which is hanging in his drawing Slika što visi u njegovu salonu
room is very valuable . vrlo je vrijedna .

512 . U svim se ovim primjerima moţe which zamijeniti sa that , a kad te zamjenice nisu
subjekt reĉenice , mogu se i izostaviti . Prema tome bi navedeni primjeri mogli glasiti i ovako
:

The grammar that you are stuying ...
The grammar you are stuying ...
The courage that he showed ...
The courage he showed ...


U primjeru :

The picture which is hanging in his drawing room ...

moţemo which zamijeniti sa that , ali ga ne moţemo izostaviti jer je u nominativu .


Ispred which moţe stajati i prijedlog . Npr . :

The film about which I told you Film o kojem sam ti govorio
is very amusing . vrlo je zabavan .


Ako u takvom sluĉaju umjesto which upotrebimo that , prijedlog mora doći na kraj .
Prema tome ovaj će primjer glasiti :

The film that I told you about ...

ali se that moţe i izostaviti :

The film I told you about ...

105.

that

That se upotrebljava :
513 . iza superlativa . Npr . :
Shakespeare was the greatest dramatist Shakespeare je bio najveći dramatiĉar
that ever liwed koji je ikada ţivio .
This is the most interesting book that To je najzanimljivija knjiga što sam
I have ever read . je ikada ĉitao .

514 . iza all , everything , nothing , much i little . Npr . :
You are welcome to all that is on Izvolite se posluţiti svime što je na
the table . stolu .
He offered his frijend everything that Ponudio je svome prijatelju sve što
he had in his house . je imao u svojoj kući .
In the museum they saw nothing that U muzeju nisu vidjeli ništa što već
they had not seen before . prije nisu vidjeli .
There was nobody that wanted to help her . Nije bilo nikoga tko joj je htio pomoći .
Much that people read is nonsense . Mnogo toga što ljudi ĉitaju jest glupost .

515 . kad izvećeg broja osoba , ţivotinja ili stvari izdvajamo jednu ili više njih . Npr . :

The boy that opened the door for me is Djeĉak koji mi je otvorio vrata sin je
my friend's son . moga prijatelja .
The coat that I bought last year is still Kaput što sam ga kupio prošle godine
very good . još je vrlo dobar .
This is the dog that bit my little son . To je pas što je ugrizao moga sinĉića .

516 . That se ne moţe nikada upotrijebiti ako postoji samo jedno takvo biće ili stvar . U
takvom se sluĉaju za osobe upotrebljava who , a za stvari i ţivotinje which . Npr . :

My father , who is a worker , works Moj otac , koji je radnik , radi
in a coal - mine . u ugljenokopu .
St . Paul's Cathedral , which is one Katedralu sv . Pavla , koja je jedna od
of the finest buildings in London was najljepših zgrada u Londonu , sagradio
built by Sir Christopher Wren . je Sir Chrisopher Wren .

U ova je dva primjera odnosna reĉenica uklopljena u glavnu reĉenicu .Ona nije bitna za
sadrţaj
cijele reĉenice , već samo daje samo jednu dodatnu informaciju o imenici u glavnoj reĉenici
I bez te uklopljene reĉenice smisao glavne reĉenice bio bi potpun , pa bi gornje reĉenice
mogle glasiti :

My father works in a coal - mine .
St . Paul's Cathedral was built by Sir Christhopher Wren .

Uklopljene odnosne reĉenice odvajaju se zarezom od ostalog dijela reĉenice jednako kao
uklopljene odnosne reĉenice u bosanskom jeziku .
106.


517 . What znaĉi ono što i upotrebljava se kao odnosna zamjenica samo onda kad u glavnoj
reĉenici nema imenice na koju se zamjenica odnosi . Npr . ;

He refused to do what he was Nije htio naĉiniti ono što su mu rekli
told to . da naĉini .
She told me what I did not want Rekla mi je ono što ja nisam ţelio
to hear . ĉuti .
He did not want to believe what Nije htio vjerovati što su mu ljudi
people told him about his son's behaviour . govorili o vladanju njegova sina .



PRILOZI
Adverbs

518 . Prilozi su rijeĉi koje pobliţe oznaĉuju glagole , pridjeve ilipriloge . Npr . :

He writes neatly . On piše uredno .
The film is rather good . Film je priliĉno dobar .
He speaks quite well . Ongovori sasvim dobro .


519 . Najobiĉnije vrste priloga jesu :


prilozi naĉina ( adverbs of manner ) . Npr. :

badly - loše , slowly - sporo , bradvely - hrabro , well - dobro itd . ;

prilozi mjesta ( adverbs of place ) . Npr . :

here - ovdje , everywhere - posvuda , down - dolje itd . ;

prilozi odreĊenog vremena ( adverbs of definite time ) . Npr . :

today - danas , now - sada , yesterday - juĉer itd . ;

prilozi neodreĊenog vremena ( adverbs of indefinite time ) . Npr . :

sometimes - katkada , always - uvijek , often - ĉesto itd .;

prilozi stupnja ( adverbs of degree ) . Npr . :

very - vrlo , too - previše , enough - dovoljno , quite - sasvim itd .



107..

520 . Prilozi naĉina obiĉno se tvore tako da se pridjevu doda nastavak - ly . Npr . :

pridjev prilog
quick quick - ly - brzo
quiet quiet - ly - mirno
stupid stupid - ly - glupo
useful useful - ly - korisno

521 . Ako pridjev svršava na - y , taj se y ispred nastavka - ly mijenja u i . Npr . :

happy happily - sretno
pretty prettily - draţesno
gay gaily - veselo
easy easily - lako

522 . Pridjevi koji završavaju na - ly nemaju odgovarajuĉeg priloga . Kod takvih pridjeva
umjesto priloga upotrebljava se priloška fraza . Npr . :

friendly - prijazan in a friendly way - prijazno
manly - muţevan in a manly way - muţevno

523 . Pridjevu good odgovara prilog well . Npr . :

He is a good driver . He drives well . On je dobar vozaĉ . On vozi dobro .

524 . Neke rijeĉi imaju isti oblik za pridjev i za prilog . To su :

fast - brz , brzo , early - ran , rano , late - kasan , kasno , hard - teţak , teško . far - dalek
, daleko itd . Npr . :

Yours is a fast car . Vaš auto je brz .
It runs fast . On vozi brzo .
I don't like early trains . Ne volim rane vlakove .
I don't like getting up early . Ne volim ustajati rano .
Mining is hard work . Kopanje u rudniku je teţak posao .
Miners work hard . Rudari teško rade .
They know very little about Oni znaju vrlo malo o dalekoj prošlosti
the far past of their town . svoga grada .
His house is far from the shops . Kuća mu je daleko od trgovina .

525 . Neki prilozi imaju dva oblika : jedan koji je jednak pridjevu i drugi s nastavkom
-ly . U takvom sluĉaju oblik na -ly ima drukĉije znaĉenje . Npr . :

She has worked hard all her life . Cijeloga je svoga ţivota teško radila .
I am so busy that I can hardly find Tako sam zaposlen da jedva mogu naći
time to write my private letters . vremena za svoja privatna pisma .
Last night I went to bed very late . Sinoć sam išao vrlo kasno spavati .


108.


Lately some serious traffic accidents U posljednje vrijeme dogodilo se nekoliko
have happened . ozbiljnih prometnih nesreća .
He lives so near that we can easly On stanuje tako blizu da moţemo lako
walk it . otići onamo pješice .
I have nearly forgotten where it is . Gotovo sam zaboravio gdje je to .
Their cottage is high up inthe mountain , Njihova je kućica visoko u planini ,
but I was highly pleased when they ali mi je bilo drago kad su me pozvali
invited me to visit them . da ih posjetim .



KOMPARACIJA PRILOGA
Comparison of Adverbs

Za komparaciju priloga vrijede ista pravila kao i za komparaciju pridjeva .

526 . Jednosloţni prilozi i prilog early tvore komparativ s nastavkom - er , superlativ s
nastavkom - est . Npr . :

fast - brzo fast - er fast -est
hard - teško hard - er hard - est
near - blizu near - er near - est
early - rano earli - er earli - est .

527 . Budući da su svi prilozi s nastavkom - ly dvosloţni ili višesloţni ,oni tvore komparativ
s more , a superlativ s most . Npr . :

slowly - sporo more slowly most slowly
bravely - hrabro more bravely most bravely
politely - uljudno more politely most politely

Za razliku od superlativa pridjeva , pred superlativom priloga nikada ne stoji odreĊeni ĉlan .

Nepravilna komparacija priloga

528 . Neki prilozi imaju nepravilnu komparaciju . To su :

well - dobro better best
badly - loše worse worst
little - malo less least
much - mnogo more most
far - daleko farther farthest
further furthest




109..



POLOŢAJ PRILOGA U REĈENICI
Position of Adverbs


529 . Prilozi obiĉno stoje na kraju reĉenice . Ako u jednoj reĉenici ima više vrsta priloga ,
oni
stoje ovim redom : prilog naĉina , mjesta , vremena . Npr . :

I didn't fell well at school yesterday . Juĉer se nisam u školi dobro osjećao .
She played her part excellently in the Ona je sinoć odliĉno odigrala svoju
new theatre last night . ulogu u novom kazalištu .

Da bi se izbjeglo gomilanje priloga na kraju reĉenice , moţe se prilog vremena staviti i na
poĉetak . Onda će ove reĉenice glasiti :

Yesterday I didn't feel well at school .
Last night she played her part excellently in the new theatre .

530 . Prilozi naĉina ( Adverbs of Manner )

Prilozi naĉina odgovaraju na pitanje kako ? i obiĉno stoje uz objekt ili , ako nema objekta ,
neposredno iza glagola . Npr . :

She answered my letter quicly . Brzo je odgovorila na moje pisma .
He delivered the message promptly . On je spremno predao poruku .
He spoke slowly . Govorio je sporo .
She sang beautifully . Pjevala je lijepo .

Napomena :
Prilog se nikada ne smije staviti izmeĊu glagola i objekta . Ne valja reći :
She answered quicly my letter , nego , : She answered my letter quicly .

531 . Prilozi mjesta ( Adverbs of Place )

Prilozi mjesta odgovaraju na pitanje gdje ? kamo ? kuda ? itd .
Njihov je poloţaj isti kao i poloţaj priloga naĉina . Npr . :

Did you writte your homework here ? Jesi li ovdje napisao svoju domaću zadaću .
You won't find such grapes anywhere . Nigdje nećete naći takvog groţĊa .
We went home but she wasn't in . Pšošli smo kući , ali nje nije bilo kod kuće .



110.



Prilozi vremena ( Adverbs of Time )

Prilozi vremena odgovaraju na pitanje kada ? itd . Njima se moţe oznaĉiti odreĊeno ili
neodreĊeno vrijeme .


532 . Prilozi odreĊenog vremena ( Adverbs of Definitive Time ) ( today - danas , now - sada ,
yesterday - juĉer , tomorrow - sutra itd . ) obiĉno stoje na kraju reĉenice , a mogu stajati
i na poĉetku . Npr . :

Let's go to the cinema tonight . PoĊimo veĉeras u kino .
He won't be at home tomorrow . Sutra ga neće biti kod kuće .
Today the shops are closed . Danas su trgovine zatvorene .
Now it is too late to change anything . Sada je prekkasno da se bilo što izmijeni .


533 . Prilozi neodreĊenog vremena ( Adverbs of Indefinite Time )

( often - ĉesto , seldom - rijetko , sometimes - katkada , never - nikada itd ) stoje uvijek
ispred glavnog glagola . Prema tome , ako je sloţeno vrijeme , prilozi neodreĊenog
vremena
stoje iza pomoćnog glagola . Npr . :

They often go to the country to see Oni ĉesto odlaze na selo da posjete
their parents . svoje roditelje .
I sometimes listen to the news Katkada slušam vijesti iz Londona .
from London .
She never speaks about herself . Ona nikada ne govori o sebi .
I have always been a bad swimmer . Uvijek sam bio slab plivaĉ .


534 . Prilozi neodreĊenog vremena stoje uvijek iza prezenta ili preterita glagola to be . Npr .

Our trams are always crowded . Naši su tramvaji uvijek puni .
I often came to see him but he was Došao sam ĉesto da ga posjetim , ali ga
never at home . nikada nije bilo kod kuće .


535 . Prilog ago stoji uvijek iza imenice koja oznaĉuje vrijeme . Npr . :

They moved to their new flat Preselili su se u novi stan
three months ago . prije tri mjeseca .
She bought a new villa a year ago . Kupila je novu vilu prije godinu dana .




111.


Prilozi stupnja ( Adverbs of Degree )

536 . Prilozi stupnja ( too - previše , quite - sasvim , rather - priliĉno , enough - dosta itd )
pobliţe oznaĉuju pridjeve ili priloge , a rijetko glagole . Osim priloga enough , oni uvijek
stoje ispred pridjeva ili priloga što ga oznaĉuju . Npr . :

It is too cold to go swimming . Prehladno je da se poĊe na kupanje .
The story is quite interesting . Priĉa je priliĉno zanimljiva .
This coffee is rather bitter . Ova je kahva priliĉno gorka .


enough

537 . Enough seupotrebljava kao pridjev i kao prilog . Kao prilog stoji iza pridjeva ili
priloga
što ga pobliţe oznaĉuje . Npr . :

He is not strong enough for this job . On nije dovoljno jak za taj posao .
He knows the town well enough On poznaje grad dosta dobro da se
to find his way . u njemu snaĊe .

538 . Enough kao pridjev stoji ispred imenice . Npr . :

She never puts enough sugar in my tea . Ona nikada ne stavi dovoljno šećera u moj ĉaj
.
I have not enough time to read fiction . Nemam dovoljno vremena da ĉitam
beletristiku .












112.
BROJEVI
Numerals

539 . Glavni brojevi kazuju koliko je ĉega , a redni koji je po redu .

Glavni brojevi Redni brojevi
Cardinal Numbers Ordinal Numbers

1 one the first
2 two the second
3 three the third
4 four the fourth
5 five the fifth
6 six the sixth
7 seven the seventh
8 eight the eighth
9 nine the ninth
10 ten the tenth
11 eleven the eleventh
12 twelve the twelfth
13 thirteen the thirteenth
14 fourteen the fourteenth
15 fifteen the fifteenth
16 sixteen the sixteenth
17 seventeen the seventeenth
18 eighteen the eighteenth
19 nineteen the nineteenth
20 twenty the twentieth
21 twenty - one the twenty - first
22 twenty - two the twenty - second
23 twenty - three the twenty - third
30 thirty the thirtieth
40 forty the fortieth
50 fifty the fiftieth
60 sixty the sixtieth
70 seventy the seventieth
80 eighty the eightieth
90 ninety the ninetieth
100 a hundred the hundredth
101 a hundred and one the hundred and first
200 two hundred the two hundredth
221 two hundred and twenty - one the two hundred and twenty - first
250 two hundred and fifty the two hundred and fiftieth
1000 a thousand the thousandth
1003 a thousand and three the thousand and third
1000000 a million the millionth


113.

540 . Prva tri redna broja tvore se nepravilno . Ostali se redni brojevi tvore tako da se
glavnom
broju doda nastavak -th . U pismu se redni brojevi skraćuju tako da se uz brojku stave
posljednja
dva slova . Npr . : first - 1st , second - 2nd , third - 3rd , fourth - 4th itd .

541 . Napomene uz pisanje nekih brojeva

Five i twelve u rednom broju mijenjaju ve u f i dobivaju nastavak th ( fifth , twelfth ) .
Nine u rednom broju gubi krajnje -e ( nine - the ninth ) .
Eight u rednom broju dobiva samo nastavak - h ( eight - h ) .
Twenty , thirty i svi ostali brojevi na -y mijenjaju to y ispred nastavka -th u ie ( twentieth
,
thirtieth itd )
Four , fourteen ali forty .

542 . Pri ĉitanju sloţenih brojeva stavlja se ispred desetice , pred jedinice , and . Npr . :

212 - two hundred and twelve
366 - three hundred and sixty - six
3418 - thre thousand four hundred and eighteen
1000002 - one million and two

543 . Kad ispred rijeĉi hundred , thousand , million stoji odreĊeni broj , onda one ne
dobivaju
u mnoţini nastavak -s . Npr . :

four hundred dollars - 400 dolara
five thousand and twenty students - 5020 studenata
three million inhabitans - 3000000 stanovnika .

544 . Ako ispred tih rijeĉi ne stoji odreĊeni broj , one u mnoţini dobivaju nastavak -s . Npr. :

hundreds of years - stotine godina
thousands of people - tisuće ljudi
millons of pounds - milijuni funti .

U tom sluĉaju iza tih brojeva dolazi prijedlog of .


545 . Kad brojevi oznaĉuju godine , upotrebljava se hundred umjesto thousand . Npr . :

1786 . - seventeen hundred and eighty six
1947 . - nineteen hundred and forty - seven

ili samo : seventeen eighty - six
nineteen forty - seven itd .
114.


546 . Uz godine se upotrebljava prijedlog in , uz dane on . Npr . :

in eighteen forty - eight - tisuću osamsto ĉetrdeset osme
on June 15th - 15. lipnja .

547 . Umnoţeni su brojevi :

once - jedanput
twice - dvaput
three times - triput ( ili thrice , ali samo u pjesništvu )
four times - ĉetiri puta itd .

548 . Razlomci imaju u nazivniku redni broj :

4 / 5 - four fifths
6 / 7 - six sevenths
8 / 10 - eight tenths

Razlika je jedino kod 1 / 2 - one half , i 1 / 4 - one quarter ili a quarter , 3 / 4 - three quarters

549 . Ispredrednog broja stoji odreĊeni ĉlan . Npr . :

the first lesson - prva lekcija
the second year - druga godina
the hundredth car - stoti auto

550 . Uz imena kraljeva pišu se rimski brojevi . Npr . :

Henry VI I I ( ĉitaj : Henry the Eight )
Elisabeth I ( ĉitaj : Elisabeth the First )

551 .

Dani u tjednu ( hevti ) Mjeseci u godini

Sunday - nedjelja January July
Monday - ponedeljak February August
Tuesday - utorak March September
Wednesday - srijeda April Oktober
Thursday - ĉetvrtak May November
Friday - petak June December
Saturday - subota





115.


552 . Datume izraţavamo rednim brojevima . Kad ĉitamo ili govorimo , kaţemo :

October the second ili the second of October , a to se moţe pisati na razne naĉine :
October 2 , October 2nd , 2nd October , 2nd of October .

553 . Vrijeme se kazuje ovim izrazima :


What is the time ? What time is it ? - Koliko je sati ?
It is eight o'clock . Osam je sati .
It is five ( minutes ) past eleven . Sada je jedanaest sati i pet minuta .
It is a quarter past twelve . Sada je dvanaest i ĉetvrt .
Half past nine . Devet i po .
Twenty - five minutes to ten . Dvadeset i pet minuta do deset .
A quarter to three . Ĉetvrt do tri .



Napomena :

Izraz past upotrebljava se sve do polovice sata ( ukljuĉivši i polovicu ) , a od polovice dalje
do punog sata upotrebljava se prijedlog to s idućim satom .

554 . Uz satove stoji prijedlog at . Npr . :


At seven o'clock . - U sedam sati .
At half past three . - Utri i po .
At a quarter to eleven . - Uĉetvrt do jedanaest .

555 . Uz dijelove dana stoji prijedlog in . Npr . :


In the morning . - Ujutro .
In the afternoon . - Popodne .
In the evening . - Uveĉe .


Noću se kaţe at night , a danju by day .


556 . Vrijeme dolaska ili odlaska vlakova kazuje se ovako :


The next passenger train arrives at 4
55
( at four fifty - five ) .
Idući putniĉki vlak dolazi u 4
55
.
It leaves at 6
20
. - Odlazi u 6
20
( at six twenty )



116.

Napomena :


Da bi se oznaĉilo da li je , recimo , 5 sati ujutro ili popodne , upotrebljavaju se latinske
kratice
a . m . ( ante meridiem - prije podne ) i p . m . ( post meridiem - poslije podne ) .


557 . Dob se izraţava ovim izrazima :


How old is he ? - Koliko mu je godina ?
What is her age ? - Koje je ona dobi ?
John is fifteen . - Johnu je petnaest godina .
Mary is twenty years old . -Mariji je dvadeset godina .
A man of forty . -Muškarac od ĉetrdeset godina .


PRIJEDLOZI
Prepositions


Najobiĉniji su prijedlozi :


on

558 . Prijedlogom on oznaĉujemo mjesto i vrijeme . Npr . :

on the table - na stolu , on top - na vrhu itd
on Monday - u ponedeljak , on my birthday - na moj roĊendan


at

559 . Prijedlog at dolazi u priloškim oznakama mjesta i vremena . Npr . :

at the theatre - u kazalištu , at the table - za stolom , at the Faculty - na fakultetu ,
at the station - na stanici , at the seaside - na moru ;
at seven o'clock - u sedam sati , at a quarter past eight - u osam i ĉetvrt ,
at midnight - u ponoć , at noon - u podne , at night - noću

117.


in

560 . Prijedlog in upotrebljava se za mjesto i za vrijeme . Npr . :

in the room - u sobi , in the hall - u halu , in England - u Engleskoj , in the hospital -
u bolnici ; in August - u kolovozu , in autumn - u jesen , in 1994 , inthe XIX th century
-
u devetnaestom stoljeću itd .


to


561 . To oznaĉuje kretanje prema nekom cilju . Npr . :

He goes to the river every morning . On svakog jutra ide na rijeku .
She is going to market . Ona ide na trg .


Napomena :

562 . Uz glagol arrive - stići nikada se ne upotrebljava prijedlog to , nego in ili at Npr . :

He arrived in London last night . Stigao je u London sinoć .
The President arrived in Holland Predsjednik je juĉer stigao u
yesterday . Holandiju .
They arrive at Victoria Station at 7
30
p.m. Oni stiţu na Viktorija kolodvor u 7
30
uveĉe
.


into

563 . Into oznaĉuje smjer kretanja . Npr . :

He jumped into the water . - Skoĉio je u vodu .
He ran into the room . - Utrĉao je u sobu


from

564 From izraţava kretanje od nekog mjesta . Npr .:

They came from Dubrovnik by plane . Došli su iz Dubrovnika avionom .
She comes from Spain . Ona je iz Španjolske .

118.


by

565 . By se katkada upotrebljava za mjesto . Npr . . :

by the window - uz prozor , by the fireplace - uz kamin itd .

By se redovito upotrebljava uz razna prevozna sredstva . Npr . :

by train - vlakom , by plane - avionom , by boat - laĊom , by steamer - parobrodom ,
by car - autom , ali : on foot - pješice , on horseback - na konju , on bicycle - na biciklu
.


till

566 . Till je prijedlog koji sluţi samo za vrijeme , nikada za mjesto . Npr . :

from seven till eight - od sedam do osam sati ;
he will be here till next Tuesday - bit će ovdje do idućeg utorka


since

567 . Since se upotrebljava samo za vrijeme , a znaĉi od neke taĉke u prošlosti pa do sada :

I have lived in Zagreb since 1924 . Stanujem u Zagrebu već od 1924 .
I have been ill since March . Već od oţujka sam bolestan .


for

568 . For ( osim svoga obiĉnog znaĉenja za , npr . : He works for me - On radi za mene )
oznaĉuje trajanje u nekom vremenskom razdoblju . Npr . :

He has taught in this school On već pet godina pouĉava u
for five years . ovoj školi .
He studied in Paris for three years On je prije rata tri godine
before the war . studirao u Parizu .

Iz ovih prijevoda vidimo da se for ne prevodi na bosanski jezik .





119.

during

569 . takoĊer oznaĉuje trajanje u nekom vremenskom razdoblju . Npr . :

Nobody looked after his office Za vrijeme njegove odsutnosti nitko
during his absence . nije vodio brigu o njegovu uredu .
During our last year's holiday Za vrijeme prošlogodišnjih praznika imali
we had a lot of rain . smo mnogo kiše .


after

570 . After se najĉešće upotrebljava za vrijeme . Npr . :

After lunch I am going to the river . Poslije ruĉka idem na rijeku .
He will be here after seven o'clock . Bit će ovdje poslije sedsm sati .


before

571 . Before se redovito upotrebljava za vrijeme , vrlo rijetko za prostor . Npr . :

I can't meet you before 7 o'clock . Ne mogu se s vama sastati prije sedam sati .
I saw him standing before her with a Vidio sam ga kako stoji pred njom
bunch of flowers . s buketom cvijeća .

behind

572 . Behind se upotrebljava samo prostorno . Npr . :

Behind the house there is a garage . Iza kuće je garaţa .
My seat is just behind yours . Moje je sjedalo baš iza tvoga .


in front of

573 . In front of upotrebljava se samo za prostor . Npr . :

There is a fountain in front of the Ispred kazališta nalazi se zdenac .
theatre .
I am always shy when I have to Uvijek se plašim kad moram govoriti
speak in front of so many people . pred tolikim ljudima .




120.

between

574 . Between znaĉi izmeĊu dva . Npr . :

Between the railway station and IzmeĊu ţeljezniĉke stanice i moje
my house there is a playground . kuće nalazi se igralište .
The picture is between the door Slika je izmeĊu vrata i kamina .
and the fireplace .


575 . Among znaĉi izmeĊu više predmeta ili osoba . Npr . :

There is a little house among MeĊu drvećem nalazi se jedna kućica .
the trees .
She seems to be quite happy Ĉini se da je priliĉno sretna meĊu
among her girl friends . svojim prijateljicama .


Napomena :

576 . Iza prijedloga se ne moţe upotrijebiti infinitiv , već se umjesto njega upotrebljava
gerund :

After sitting down he began to eat . Pošto je sjeo , poĉeo je jesti .
Before going to bed I shall read Prije nego što poĊem spavati ,
the newspaper . proĉitat ću novine .
We spoke about writing to her . Govorili smo o tome da joj napišemo pismo .


RED RIJEĈI U REĈENICI
Word Order

577 . Budući da imenice u engleskom jeziku nemaju nastavka za pojedine padeţe ( osim za
genitiv ) , njihovo se znaĉenje ĉesto odreĊuje mjestom na kojem stoje u reĉenici , Stoga je red
rijeĉi u reĉenici u engleskom jeziku veoma strogo odreĊen .

578 . Stalan red rijeĉi u reĉenici jest :


subjekat predikat objekt

The teacher explained this lesson .

Nastavnik je objasnio ovu vjeţbu .


121.


579 . U bosanskom jeziku mogli bi smo u ovoj reĉenici i promjeniti red rijeĉi , a da se
smisao
reĉenice ne bi izmijenio . Tako bismo mogli reći :

Ovu vjeţbu objasnio je nastavnik .

jer se iz oblika imenice vidi što je subjekt , a što objekt . Takav je poredak u engleskom
nemoguć
jer nema razlike u obliku za nominativ i akuzativ .

580 . Ako tu reĉenicu proširimo adverbalnim oznakama ( naĉina , mjesta ili vremena ) , one
će
obiĉno stajati na kraju reĉenice . Npr . :

subjekt predikat objekt adverbalna oznaka
The teacher explained this lesson in our class .
Nastavnik je objasnio ovu vjeţbu u razredu .
The teacher explained this lesson clearly.
Nastavnik je objasnio ovu vjeţbu razumljivo .
The teacher explained this lesson yesterday .
Nastavnik je objasnio ovu vjeţbu juĉer .


581 . Ako reĉenicu proširimo s dvije ili više adverbalnih oznaka , onda one stoje ovim redom
:

naĉin mjesto vrijeme
(clearly ) ( in the class ) ( yesterday )

Npr . :

The teacher explained this lesson clearly in our class yesterday .

582 . MeĊutim da bi se izbjeglo gomilanje adverbalnih oznaka na kraju reĉenice , moţe se
prilog odreĊenog vremena staviti i na poĉetak reĉenice . Npr . :

Yesterday the teacher explained this lesson clearly in our class .


583 . Prilozi neodreĊenog vremena ( often- ĉesto , seldom - rijetko , sometimes - katkada ,
always - uvijek , never - nikada itd . ) stoje uvijek ispred glavnog glagola . Npr . :

They often go to the cinema . Oni idu ĉesto u kino .
I have never spoken to him . Nisam nikada s njim razgovarao .



122.


584 . Treba , meĊutim , upamtiti da prilozi neodreĊenog vremena stoje uvijek iza prezenta i
preterita glagola to be . Npr . :

I am sometimes late . Ja katkada zakasnim .
He was never a good swimmer . On nije nikada bio dobar plivaĉ .

Za poloţaj priloga ago , too , quite , rather i enough vidi taĉke 535 , 536 , 537 . i 538 .



585 . Neki glagoli , npr . give - dati , send - poslati , bring -donijeti itd . traţe dva objekta , tj .
pravi objekt u akuzativu , koji oznaĉuje stvar , i nepravi objekt u dativu , koji oznaĉuje osobu
:



subjekt predikat objekt u dativu objekt u akuzativu

Mr . Brown sent his wife a present .
G . Brown je poslao svojoj ţeni poklon .






subjekt predikat objekt u akuzativu objekt u dativu

Mr . Brown sent a present to his wife .
G . Brown je poslao poklon svojoj ţeni .


Kad objekt u dativu stoji iza objekta u akuzativu , onda je pred njim uvijek prijedlog to .














123.

OBRNUTI RED RIJEĈI ( INVERZIJA )

586 . Obrnuti se red rijeĉi sastoji u tome da se predikat stavi pred subjekt . Takav se red
rijeĉi
redovito upotrebljava u upitnim reĉenicama . Npr . :


predikat Subjekt

Can You help me ?
Moţeš li mi pomoći ?

Are You alone ?
Jesi li sam ?

Does She like dancing ?
Voli li ona ples ?

Have You any spare time ?
Imaš li slobodnog vremena ?




587 . Inverzija se upotrebljava i u pitanjima koja poĉinju upitnim rijeĉima , kao što su :

where - gdje , when - kada , why - zašto , how - kako itd . Npr . :

Where does she live ? Gdje ona stanuje ?
When will you come ? Kada ćeš doći ?
Why don't you answer ? Zašto ne odgovoriš ?
How do you do it ? Kako vi to radite ?

588 . U neupravnim pitanjima nema inverzije . Prema tome će ova pitanja u neupravnom
obliku
glasiti ovako :

He asked me where she lived . Upitao me gdje ona stanuje .
He asked me when I would come . Upitao me kad ću doći .
He asked me why I did not answer . Upitao me zašto ne odgovorim .
He asked me how I did it . Upitao me kako ja to radim .

589 . Inverzija se takoĊer upotrebljava iza so i neither .

Potvrdnim reĉenicama dodajemo so , iza kojeg slijedi pomoćni glagol , a zatim subjekt ,
a negativnim reĉenicama dodajemo neither , iza kojega slijedi pomoćni glagol , a zatim
subjekt.
124.


590 . So i neither upotrebljavaju se da bi se izbjeglo ponavljanje jednog dijela prethodne
reĉenice . NPR . :



He is an excellent mechanic , and On je odliĉan mehaniĉar , a
so is his brother . takav mu je i brat .

Znaĉi : He is an excellent mechanic , and his brother is an excellent mechanic too .
ili :

She doesn't like dancing , neither Ona ne voli ples , a ni njena sestra .
does her sister .

Znaĉi : She does'nt like dancing , and her sister does'nt like dancing either .

Vidimo da iza takvog so i neither dolazi inverzija , tj . glagol stoji ispred subjekta .

591 . Inverzija se upotrebljava i u kratkim dodatnim pitanjima kojima govornik traţi
potvrdu za ono što je rekao . Npr . :

a ) This is a good film , isn't it ? To je dobar film , zar ne ?
b ) John can do it , can't he ? John to moţe uĉiniti , zar ne ?
c ) You were not at the match John to moţe uĉiniti , zar ne ?
yesterday , were you ?
d ) Mary won't come tomorrow , Mary neće doći sutra , zar ne ?
will she ?

Iz ovih primjera moţemo vidjeti :

592 . - ako je prethodna reĉenica potvrdna , dodatno je pitanje negativno , ako je prethodna
reĉenica negativna , dodatno je pitanje potvrdno ;

593 - u dodatnom pitanju ponavlja se isti pomoćni glagol koji je u prethodnoj reĉenici , a iza
njega dolazi zamjenica ( nikada imenica ) . ( Vidi primjere b ) i d ) ! )

594 . Ako je u prethodnoj reĉenici glagol punog znaĉenja , u dodatnom ga pitanju
zamjenjuje
glagol do . Npr . :

You understad what I say , Ti razumiješ što ja kaţem ,
don't you ? zar ne ?
He didn't arrive yesterday , did he ? On nije stigao juĉer , zar ne ?




125.

595 . Glagol u dodatnom pitanju dolazi uvijek u onom vremenu u kojem se nalazi glagol
prethodne reĉenice . Npr . :

She speaks English , doesn't she ? Ona govori engleski , zar ne ?
Robert broke the window , didn't he ? Robert je razbio prozor , zar ne ?

596 . Ako je u prethodnoj reĉenici sloţeno glagolsko vrijeme ( futur , perfekt itd . ) ponavlja
se
u dodatnom pitanju samo pomoćni glagol , a iza njega se stavlja zamjenica . Npr . :

They will write to you , won't they ? Oni će ti pisati , zar ne ?
You haven't seen him lately , have you ? U posljednje ga vrijeme nisi vidio , zar ne ?


DODATAK

GLAGOLSKI OBLICI

Glagol “to be”—biti

P r e z e n t


p o t v r d n o o d r i ĉ n o

I‟ am ----- I‟m I am not ---- I‟m not
you are ----- you‟ re you are not ----youaren‟t
he is ----- he‟s he is not ---- he isn‟t
she is ----- she‟s she is not ---- she isn‟t
it is ----- it‟s it is not ---- it isn‟t
we are ----- we‟re we are not ---- we aren‟t
you are ----- you‟re you are not ---- you aren‟t
they are ----- they‟re they are not---- they aren‟t









126.

u p i t n o u p i t n o - o d r i ĉ n o

am I ? am I not ? ---- aren‟t I ?
are you ? are you not? ---- aren‟tyou
?
is he ? is he not? ---- isn‟t he ?
is she ? is she not? ---- isn‟t she ?
is it ? is it not ? ---- isn‟t it ?
are we ? are we not? ---- aren‟t we
?
are you ? are you not? ---- aren‟t
you?
are they ? are they not?--
arenm‟tthey?



P r e t e r i t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o

I was I was not - I was not
you were you were not - youwern‟t
he was he was not - he wasn‟t
she was she was not - he wasn‟t
it was it was not - it wasn‟t
we were we were not - we wern‟t
you were you were not -you weren‟t
they were they were not - theweren‟t


u p i t n o o d r ĉ n o - u p i t n o

was I ? was I not? - wasn‟t I ?
were you ? were you not - weren‟t you ?
was he ? was he not ? - wasn‟t he ?
was she ? was she not ? - wasn‟t she?
was it ? was it not ? - wasn‟t it ?
werer we ? were we not ? - weren‟t we?
were they ? were they not ? -weren‟t they?







126.

P e r f e k t


p o t v r d n o u p i t n o

I have been - have I been ?
you have been - have you been ?
he has been itd. - Has he been ? itd

o d r i ĉ n o

I have not been - I haven‟t been
you have not been - you haven‟t been
he has not been - he hasn‟t been
o d r i ĉ n o - u p i t n o
have I not been ? - haven‟t I been ?
have you not been ? - haven‟t you been ?
have he not been ? - haven‟t he been ?


P l u s v a m p e r f e k t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I had been I had not been
you had been you had not been
he had been he had not been itd.

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
had I been ? had I not been ?
had you been? had you not been?
had he been ? had he not been ?





128.
F u t u r
p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I shall be I shall not be
you will be you will not be
he will be itd. he will not be itd.

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
shall I be ? shall I not be ?
shall you be ? shall you not be ?
shall he be ? shall he not be ?
S v r š e n i f u t u r
p o v r a t n o o d r i ĉ n o
I shall have been I shall not hav been
you will have been you will not have been
he will have been he will not have been

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
shall I have been ? shall I not have been ?
will you have been ? will you not have been?
will he have been ? will you not have been ?

K o n d i c i o n a l
p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I should be I should not be
you would be you would not be
he would be itd. he would not be itd.

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
should I be ? should I not be ?
would you be ? would you not be ?
would he be ? itd. would he not be ?


129.

K o n d i c i o n a l p r o š l i

p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I should have been I should not have been
you would have been you would not have been
he would have been itd. you would not have been
itd.

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
should I have been ? should I not have been ?
would you have been ? would you not have
been ?
would he have been ? would he not have been ?


I m p e r a t i v
b e

Infinitiv prezenta
to be

Infinitiv perfekta
to have been

Particip prezenta
being




130.
Particip perfekta
been - having been
Gerund prezenta
being
Gerund perfekta
having been

Glagol “to have” -imati

P r e z e n t
p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I have - I „ve I have not - I haven‟t
you have - you‟ve you have not - youhaven‟t
he has - he‟s he has not - he hasn‟t
it has - it‟s it has not - it hasn‟t
we have - we‟ve we have not - we haven‟t
you have - you‟ve you have not - you haven‟t
they have - they‟ve they have not -theyhaven‟t

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t no
have I ? have I not ? - haven‟t I?
have you ? have you not? -haven‟tyou
has he ? has he not ? - hasn‟the?
has she ? has she not ? - hasn‟tshe?
has it ? has it not ? - hasn‟t it ?
have we ? have we not? - haven‟t
we ?
have they ? have they not ? - haven't they?






131.

P r e t e r i t
p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I had - I‟d I had not - I hadn‟t
you had - you‟d you had not - you hadn‟t
he had - he‟d he had not - he hadn‟t
she had she‟d she had not - she hadn‟t
it had it had not - it hadn‟t
we had - we‟d we had not - we hadn‟t
you had - you‟d you had not - you hadn‟t
they had - they‟d they had not- they hadn‟t

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
had I? had I not ? - hadn‟t I ?
had you ? had you not ? - hadn‟t you ?
had he ? had not he ? - hadn‟t he ?
had she ? had not she ? - hadn‟t she ?
had it ? had it not ? - hadn‟t it ?
had we ? had not we ? - hadn‟t we ?
had you ? had not you ? - hadn‟t you ?
had they ? had not they ? - hadn‟t they ?
P e r f e k t
po t v r d n o o d r i ĉ n o
I have had I have not had
you have had you have not had
ha has had itd you have not had

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
have I had ? have I not had ?
have you had ? have you not had ?
has he had ? has he not had ? it


132.

P l u s k v a m p e r f e k t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I had had I had not had
you had had you had not had
ha had had you had not had itd.

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
had I had ? had I not had ?
had you had ? had you not had ?
had he had ? had he not had ? itd.

F u t u r
p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I shall have I shall not have
you will have you will not have
he will have he will not have

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
shall I have ? shall I not have ?
will you have ? will you not have ?
will he have ? will he not have ?
S v r š e n i f u t u r

p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I shall have had I shall not have had
you will have had you will not have had
ha will have had he will not have had


133.


u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
shall I have had ? shall I not have had ?
will you have had ? will you not have had ?
wil he have had ? will he not have had ? itd.

K o n d i c i o n a l

p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I should have I should not have
you would have you would not have
he would have itd. he would not have? itd

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
should I have? should I not have?
would you have? would you not have?
would he have? itd. would he not have? itd.

K o n d i c i o n a l p r o š l i

p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I should have had I should not have had.
You would have had you would not have had
he would have had itd. he would not have had itd.

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o

should I have had? should I not have had. ?
would you have had? would you not have had ?
would he have had ? itd. would he not have have had ?



134.

I m p e r a t i v
have

I n f i n i t i v p r e z e n t a
to have

I n f i n i t i v p r e z e n t a
to have had

P a r t i c i p p r e z e n t a
having

P a r t i c i p p e r f e k t a
had - having had

G e r u n d p r e z e n t a
having

G e r u n d p e r f e k t a
having had










135.


P r e z e n t ( gl . " to do " )

p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I do I do not - I don‟t
you do you do not - you don‟t
he does he does not - he doesn‟t
she does she does not - she doesn‟t
it does it do not - it doesn‟t
we do we do not - we don‟t
you do you do not - you don‟t
they do they do not - they don‟t
u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
do I ? do I not ? - don‟t I ?
do you ? do you not ? - don‟t you
does he ? does he not ? - doesn‟t he ?
does she ? does she not ? - doesn‟t she ?
does it ? does it not ? - doesn‟t it ?
do we ? do we not - don‟t we ?
do you ? do you not ? - don‟t you ?
do they ? do they not ? - don‟t they
P r e t e r i t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I did I did not - I didn‟t
you did you did not - you didn‟t
he did itd. he did not - he didn‟t itd.
u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
did I ? did I not ? - didn‟t ?
did you ? did you not ? - don‟t you ?
did he ? did he not ? - didn‟t he ?



136.


I m p e r a t i v

do


Glagol “can” - mogu

P r e z e n t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I can I can not - I cant‟t
you can you cannot - you can‟t
he can not he cannot - he can‟t
she can not she cannot - she can‟t
we can not we cannot - we can‟t
you can not you cannot - you can‟t
they can not they cannot - they can‟t

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
can I ? can I not ? - can‟t I ?
can you ? can you not ? - can‟t you ?
can she ? can she not ? - can‟t she ?
can it ? can not it ? - can‟t it ?
can we ? can not we ? - can‟t we ?
can you ? can not you ? - can‟t you ?
can they ? can not they ? - can‟t they ?

P r e t e r i t


p o t r v d n o u p i t n o

I could could I ?
you could could you ?
he could itd. could he ? itd.

o d r i ĉ n o

I could not - I couldn‟t
you could not - you couldn‟t
he could not - he couldn‟t




137.

- d r i ĉ n o - u p i t n o

could I not? - couldn‟t I ?
could you you? - couldn‟t you ?
could he not ? - couldn‟t he ?

Glagol “may” - smijem


P r e z e n t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I may I may not
you may you may not
he may he may not
she may she may not
it may it may not
we may we may not
you may you may not
they may they may not

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
may I ? may I not ?
may you ? may you not ?
may he ? may he not ?
may she ? may she not ?
may it ? may it not ?
may we ? may we not ?
may you ? may you not ?
may they ? may they not ?

P r e t e r i t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I might I might not
you might you might not
he might he might not

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
might I ? might I not ?
might you ? might you not ?
might he ? might he not ?





138 .

Glagol “must” - moram


P r e z e n t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I must I mus not - I musn‟t
you must you musnt - you musn‟t
he must he must - he musn‟t
she must she must not - she musn‟t
it must it must not - it musn‟t
we must we must not - we musn‟t
you must you must not - you musn‟t
they must they must not - they musn‟t

u p i t n o o d r i ĉ n o -u p i t n o
must I? must I not ? - musn‟t I
must you ? must you not ? - musn‟t you ?
must he ? must he not ? - musn‟t he ?
must she ? must she not ? - musn‟t she ?
must it ? must it not ? - musn‟t it ?
must we ? must we not ? - musn‟t we ?
must you ? must you not ? - musn‟t you ?
must they ? must they not ? musn‟t they ?

Glagol “teach” - pouĉavati

A K T I V

P r e z e n t
p o t v r d n o u p i t n o
I teach do I teach ?
you teach do you teach ?
he teach does he teach ?
she teach does she teach ?
it teach does it teach ?
we teach do we teach ?
you teach do you teach ?
they teach do they teach ?






139 .

o d r i ĉ n o

I do not teach - I don‟t teach
you do not teach - you don‟t teach
he does not teach - he doesn‟t teach
she does not teach - she doesn‟t teach
it does not teach - it doesn‟t teach
we do not teach - we don‟t teach
you do not teach - you don‟t teach
they do not teach - they don‟t teach

o d r i ĉ n o - u p i t n o
do I not teach ? - don‟t I teach ?
do you not teach ? - don‟t you teach ?
does he not teach ? - doesn‟t he teach ?
does she not teach ? - doesn‟t she teach ?
does it not teach ? - doesn‟t it teach ?
do we not teach ? - don‟t we teach ?
do you not teach ? - don‟t you teach ?
do they not teach ? - don‟t they teach ?


P r e t e r i t
p o t v r d n o u p i t n o
I taught did I teach ?
you taught did you teach ?
he taught did he teach ?
she taught did she teach ?
it taught did it teach ?
we taught did we teach ?
you tought did you teach ?
they taught did they teach ?

o d r i ĉ n o

I did not teach -I didn‟t teach
you did not teach - I didn‟t teach
he did not teach - he didn‟t teach
she did not teach - she didn‟t teach
it did not teach - it didn‟t teach
we did not teach - we didn‟t teach
you did not teach - yoo didn‟t teach
tzhey did not teach - they didn‟t teach



140 .

o d r i ĉn o - u p i t n o
did I not teach ? - didn‟t I teach ?
did you not teach ? - didn‟t you teach ?
did he not teach ? - didn‟t he teach ?
did she not teach ? - didn‟t she teasch ?
did it not teach ? - didn‟t it teach ?
did we not teach ? - didn‟t we teach ?
did you not teach ? - didn‟t you teach ?
did they not teach ? - didn‟t they teach ?

P e r f e k t

p o t v r d n o
I have taught
you have tought
he has tought itd.

o d r i ĉ n o u p i t n o
I have not taught have I taught ?
you have not taught have you taught ?


o d r i ĉ n o - u p i t n o
have I not taught ? - haven‟t I taught ?
have you not taught ? - haven‟t you taught ?
has he not taught ? - hasn‟t he taught ? itd.


P l u s k v a m p e r f e k t


p o t v r d n o u p i t n o
I had taught had I taught ?
you had taught had you taught ?
he had taught had he taught ?
itd.
o d r i ĉ n o
Ihad not taught - I hadn‟t taught
you had not taught - you hadn‟t taught
he had not taught - he hadn‟t taught itd.

o d r i ĉ n o - u p i t n o
had I not taught ? - hadn‟t I taught ?
had not you taught ? - hadn‟t you taught ?
had he not taught ? - hadn‟t he taught ?

141 .


F u t u r

p o t v r d n o u p i t n o
I shall teach shall I teach ?
you will teach will you teach ?
he shall teach will he teach ?

o d r i ĉ n o
I shall not taught - I shan‟t teach
you will not teach - you won‟t teach
he will nbot - he won‟t teach

o d r i ĉ n o - u p i t n o
shall I not teach ? - shan‟t I teach ?
will you not teach ? - won‟t you teach ?
will he not teach ? won „t he teach? itd.

S v r š e n i f u t u r

p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I shall have taught I shall not have taught
you will have taught you will not have taught
he will have taught he will not have taught
itd.

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t no
shall I have taught ? shall I not have taught ?
will you have taught ? will you not have taught ?
will he have taught ? will he not have taught ?
itd.

K o n d i c i o n a l

p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I should teach I should not teach
you would teach you would not teach
he would teach he would not teach

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
should I teach ? should I not teach ?
would you teach ? would you not teach ?
would he teach ? would he not teach ? itd.



142.


K o n d i c i o n a l pr o š l i

p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I should have taught I should not have taught
you would have taught you would not have taught
he would have taught he would not have taught
itd.

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
should I have taught ? should I not have taught ?
would you have taught ? would you not have taught
?
would he have taught ? would he not have taught?


I m pe r a t i v
teach

I n f i n i t i v
to teach

I n f i n i t i v p e r f e k t a
to have taught

P a r t i c i p p r e z e n t a
teaching

P a r t i c i p p e r fe k t a
taught - having taught

G e r u n d p r e z e n t a
teaching

G e r u n d p e r f e k t a
having taught









143.

P a s i v

P r e z e n t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I am taught I am not taught
you are taught you are not taught
he is taught itd. he is not taught itd.

u p i t n o o d r i ĉ n - u p i t n o
am I taught ? am I not taught ?
are you tught ? are you not taught ?
is he taught ? itd. is he not taught ? itd

P r e t e r i t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I was taught I was not taught
you were ta you were not taught
he was taught itd. he was not taught itd.

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
was I taught ? was I not taught ?
were you taught ? were you not taught ?
was he taught ? was he not taught ? itd.

P e r f e k t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I have been taught I have not been taught
you have been taught you have not been taught
he has been taught he has not been taught

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o

have I been taught ? have I not been taught ?
have you been taught ? have you not been taught ?
has he been taught ? has he not been taught ?
itd.

144 .


P l u s k v a m p e r f e k t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I had been taught I had not been
taught
you had been taught you had not been taught
he had been taught he had not been taught

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
had I been taught ? had I not been taught ?
had you been taught ? had you not been taught ?
had he been taught ? had he not been taught ?


F u t u r

p o tv r d n o o d r i ĉ n o
I shall be taught I shall not be taught
you will be taugh you will not be taught
he will be taught he will not be taught itd.

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
shall I be taught ? shall I not be taught ?
will you be taught ? will you not be taught ?
will he be taught ? will he not be taught ?


S v r š e n i f u t u r

p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I shall have been taught I shall not have
been taught
you will have been taught you will not have been
taught
he will have been taught he will not have
been taught

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
Shall I have been taught ? shall I not have been
taught ?
will you have been taught ? will you not have been
taught
will he have been taught ? will he not have been
taught?

145 .


K o n d i c i o n a l

p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I should be taught I should not be taught
you would be taught you would not be taught
he would be taught he would not be taught

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
should I be taught? should I not be taught ?
would you be taught ? wopuld you not be taught ?
would he be taught ? would he not be taught ?


K o n d i c i o n a l p r o š l i

p o t v r d n o o d r i ĉ n o
I should have been taught I should not have been taught
you would have been taught you would not have been taught
he would have been taught he would not have been taught

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o
should I have been taught ? should I not have been taught ?
would you have been taught ? would yo nothavebeentaught ?
would he have been taught ? would he not have been taught?

I m p e r a t i v
be taught

I n f i n i t i v p r e z e n t a
to be taught

I n f i n i t i v p e r f e k t a
to have been taught

P a r t i c i p p e r f e k t a
having beeb taught

G e r u n d p r e z e n t a
being taught

G e r u n d p e r f e k t a
having been taught

146 .

N e p r a v i l n i g l a g o l i

Infinitiv Preterit particip perfekta
arise ( c‟raiz) pojaviti se arose (c `rouz ) arisen (c‟rizn)
awake (c‟weik) probuditi se awoke( c‟wouk) awaked (c‟weikt)
be (bi:) biti was, were (woz, wc:) been (bi:n )
bear (bcc ) roditi bore (bo: ) bor n ( bo: n)
bear (bcc) nositi bore (bo: ) bor n (bo:n)
beat (bi:t) tući beat (bi:t) beaten („bi:tn)
become (bi‟k.m) postati became (bi‟keim) become (bi‟k.m)
begin (bi‟gin) poĉeti began (bigæn) begun (bi‟g.n)
bend (bend) svinuti bent (bent) bent (bent)
bet (bet) kladiti se bet (bet) bet (bet)
bid (bid) zapovijediti bade (bæd, beid ) bidden (bidn)

bind (baind) vezati bound (baund ) bound (baund)
bite (bait ) gristi bit (bit) bitten (bitn)
bleed (bli:d) krvariti bled (bled) bled (bled)
blow (blou) duhati blew (blu) blown (bloun)
break (breik) slomiti broke (brouk) broken (broukn)
breed (bri:d) uzgajati bred (bred) bred (bred)
bring (briqg) donijeti brought (bro:t) brought
(bro:t)
build (bild) sagraditi built (bilt) built (bilt)
burn (bc:n) gorjeti burnt (be:nt) burnt (be:nt)
burned (be:nd) burned
(be:nd)
burst (bc:st) prsnuti burst (bc:st) burst (bc:st)
buy (bai) kupiti bought (bo:t) bought
(bo:t)
cast (ka:st) bacati cast (ka:st) cast (ka:st)
catch (kæt} ) caught (kæt} ) caught (kæt}
choose (t}u:z) chose (t}u:z) chosen (t}u:z)
cling (kliq) prianjati clung (kliq) clung (kliq)
clothe (klout) odijevati clad (klout ) clad (klout)
Comment [y1]:
Comment [y2]:
clothed (kloutd) clothed
(kloutd)
come (k.m) doći came (k.m) come(k.m)
cost (kost) koštati, stajati cost (kost) cost (kost)
creep (kri:p) puzati crept (kri:p) crept (kri:p)
cut (k.t) rezati cut (k. t) cut (k.t)
deal (di:l) dijeliti dealt (delt) dealt (delt)
dig (dig) kopati dug (d.g) dug (d.g)
do (du:) ĉiniti did (did) done (d.n)

147 .

Infinitiv Preterit Particip perfekta

draw (dro:) vući, crtati drew ( dru:) drawn (dru:)
dream (dri:m) sanjati dreamt (dremt) dreamt
(dremt)
drink (driqk) piti drank (drænk) drunk (dr.nk)
drive (draiv) tjerati drove (drouv) driven (drivn)
dwell (dwel) boraviti dwellt (dwelt) dwellt (dwelt)
eat (i:t) jesti ate (et) eaten (i:tn)
fall (fo:l) pasti fell (fel) fallen (fo:ln)
feed ((fi:d) hraniti fed (fed) fed (fed)
feel (fi:l) osjećati felt (felt) felt (felt)
fight (fait )boriti se fuoght (fo:t) fought (fo:t)
find (faind) naći found (faund) found
(faund)
flee (fli:) pobjeći fled (fled) fled (fled)
fling (fliq) baciti flung (fl.q) flung (fl.q)
fly (flai) letjeti flew (flu:) flown (floun)
forbid (fc „bid) zabraniti forbade (f c„beid) forbidden
(fc „bidn)
forget (f c„get) zaboraviti forgot (f c„got) forgotten (f
c„gotn)
forgive (fc „giv) oprostiti forgave (f c„geiv) forgiven (fc „givn)
forsake (fc„seik) oprostiti forsook (f c„suk) forsaken (f c„seikn)
freeze (fri:z) smrzavati se froze (frouz) frozen(frouzn)
get (get) dobiti, postati got (got) got (got)
gotten (gotn)
gild (gild) pozlatiti gilded („gildid) gilded („gildid)
gilt (gilt)
give (giv) dati gave (geiv) given (givn)
go (gou) ići went (went) gone (gon)
grind ( graind) mljeti, brusiti ground (graund) ground (graund)
grow ( grou) rasti grew (gru:) grown (groun)
hang (h æ q ) visjeti, objesiti hung (hæq ) hung (hæ q )
hanged (hæ q ) hanged (hæ q)
have (hæ v) imati had (h æd) had (h æd)
hear (hie ) ĉuti heard (hc :d) heard (hc :d)
hew (hju:) sjeći hewed (hju:d) hewn (hju:n)
hewed (hju:d)
hide (haid) sakriti hid (hid) hidden (hidn)
hit (hit) udariti hit (hit) hit (hit)
hold (hould) drţati held (held) held (held)
hurt ( hc :t) ozlijediti hurt (hc :t) hurt (hc :t)
keep (ki:p) ĉuvati kept (kept) kept (kept)
kneel (ni:) kleĉati knelt (nelt) knelt (nelt)
knit (nit) plesti knitted („nitid) knitted (nitid)
knit (nit) knit (nit)
148.

know (nou) znati knew (nju:) known (noun)
lay (lei) poloţiti laid (lid) laid (lid)
lead (li:d) voditi led (led) led (led)

lean (li:n) nasloniti (se) leaned (li:nd) leaned
(li:nd)
leant (lent) leant (lent)
leap (li:p) skoĉiti leapt (lept) leapt (lept)
learn (lc:n) uĉiti learnt (lc:nt) learnt
(lc:nt)
learned (lc :nd) learned (lc :nd)
leave (li:v) ostati left (left) left (left)
lend (lend) posuditi (kome) lent (lent) lent (lent)
let (let ) pustiti let (let) let (let)
lie (lai) leţati lay (lei) lain (lein)
light (lait) upaliti, osvjetliti lit ( lit) lit (lit
lighted („laitid) lighted („laitid)
lose (lu:z) izgubiti lost (lost) lost (lost)
make (meik) napraviti made (meid) made (meid)
mean (mi:n) znaĉiti meant (ment) meant (ment)
meet (mi:t) sresti met (met) met (met)
mow (mou) ţeti mowed (moud) mowed (moun)
overcome(„ouvc „k.m) nadvladati overcame(„ouvc „keim)
overcome(„ouvc„k.m)
pay (pei) platiti paid (peid) paid (peid)
put (put) staviti put (put) put (put)
read (ri:d) ĉitati read (red) read (red)
rid (rid) osloboditi ridden (ridden) rid (rid)
rid (rid)
ride (raid) jahati rode (roud) ridden
(ridn)
ring (ri q) zvoniti rang (ræq ) rung (r .q )
rise (raiz) dići se rose (rouz) risen (rizn)
rot (rot) trunuti rotted („rotid) rotten („rotn)
run ( r. n) trĉati ran (ræ n) run (r. n)
saw (sou) šiti sewed (soud) sewn (soun)
sewed (soud)
shake ( }eik) tresti shook (} uk) shaken (} eikn)
shave (}eiv) brijati se shaved (}eivd) shaved (}eivd)
showed (}eivn)
shine (}ain) sijati shone (}on) shone(}on)
shoe (}u:) potkovati shod (}od) shod (}od)
shoot (}u:t) ustrijeliti shot ( }ot) shot ( }ot)
show (} ou) pokazati showed ( }oud) shown (
}oun)
showed (} oud)

149.

shrink (} riqk) stegnuti se shrank ( }ræqk) shrunk (} r.qk)
shut (}. t) zatvoriti shut ( } .t) shut (} . t)
sing (siq ) pjevati sang (si q) sung (si q)
sink (siqk) tonuti sank (sæ qk) sunk (s.qk)
sit (sit ) sjediti sat (sæt) sat (sæt)
slay (slei) zaklati slew (slu:) slain (slein)
sleep (sli:p) spavati slept (slept) slept (slept)

Infinitiv Preterit Particip perfekta

slide (slaid) klizati slide (slid) slide (slid)
smell (smel ) mirisati smelt (smelt ) smelt (smelt
)
smelled ( smeld ) smelled ( smeld )
sow ( sou ) sijati sowed ( soud ) sown ( soun
)
sowed ( soud )
speak ( spi:k ) spoke ( spouk ) spoken (spoukn )
speed ( spi;d ) ţuriti se sped ( sped ) sped ( sped )
spell ( spel ) sricati spelt ( spelt ) spelt ( spelt )
spelled ( speld ) spelled ( speld )
spend ( spend ) trošiti ,provesti spent ( spent ) spent ( spent )
spill ( spil ) proliti spilt ( spilt ) spilt ( spilt )
spilled ( spild ) spilled ( spild )
spin ( spin ) presti spun (sp.n ) spun (sp.n )
spit ( spit ) pljunuti spat (spæt ) spat ( spæt )
spit ( spit ) spit ( spit )
split ( split ) raskoliti split ( split ) split ( split )
spoil (spoil ) pokvariti spoilt ( spoilt ) spoilt ( spoilt )
spoiled (spoild ) spoiled ( spoild )
spread ( spred ) raširiti spread ( spred ) spread ( spred )
spring ( spriq ) skoĉiti sprang (spræq ) sprung ( sprAq )
stand ( stænd ) stajati stood ( stud ) stood ( stud )
steal ( sti:l ) ukrasti stole ( stoul ) stolen ( stouln )
stick ( stik ) prionuti stuck ( stAk ) stuck ( stAk )
sting ( stiqk ) ubosti stung ( stAq ) stung ( stAq )
stink (stiq ) zaudarati stank ( stæqk ) stunk (stAqk )
strike ( straik ) udarati struck (strAk ) struck ( strAk )
stricken ( strikn )
strive ( straiv ) boriti se strove ( strouv ) striven ( strivn )
swear ( swεc ) zakleti se , kleti swore ( swo: ) sworn
(swo:n )
sweat ( swet ) znojiti se sweat ( swet ) sweat ( swet )
sweated ( „swetid ) sweated ( swetid )
sweep ( swi:p ) pomesti swept ( swept ) swept ( swept )
swell ( swel ) nabreknuti swelled swolen
swelled ( sweld )
150.

swim ( swim ) plivati swam ( swæm ) swum ( swAm )
swing ( swiq ) swung ( swAq ) swung ( swAq )
take ( teik ) took ( tuk ) taken ( teikn )
teach ( ti:t} ) pouĉavati taught ( to: t ) taught ( to: t )
tear (tcc ) poderati tore ( to: ) torn ( to:n )
tell ( tel ) reći told ( tould ) told ( tould )
think ( Θiqk ) misliti thought ( Θo:t ) thought ( Θo:t )
thrive ( Θraiv ) uspijevati throve ( Θrouv ) thriven ( Θrivn )
thrived ( Θraivd ) thrived ( Θraivd )
throw (Θrou ) threw ( Θru: ) thrown ( Θroun )
thrust ( ΘrAst ) thrust ( ΘrAst ) thrust ( ΘrAst )

Infinitiv
Preterit Particip perfekta
tread ( tred ) stupati trod ( trod ) trodden ( trodn )
understand (¸A nd c„stæ nd) razumjeti understood (¸A nd c„stud)
understood(¸Andc„stud)
wake (weik) probuditi woke (wouk) woken (woukn)
waked (weikt) waked (weikt)
woke (wouk)
wear ( wcc ) nositi wore (wo: ) worn (wo: n)
weave (wi:v) tkati wove (wouv) woven ( wouvn)
wove (wouw)
weep (wi:p) plakati wept (wept) wept (wept)
win (win) dobiti won (won) won (won)
wind (waind) vijugati wound (waund) wound (waund)
withdraw (wio‟dro:) povući (se) withdrew (wio‟dru:) withdrawn(wio‟dro:n)
withhold (wio‟hould) zaustaviti withheld (wio‟held) withheld
(wio‟held)
withstand (wio‟st ænd) oduprijeti (se) withstood (wio‟stud) withstood(wio‟stud)
work (wc:k) raditi worked (wc:kt) worked (wc:kt)
wrought (ro:t) wrought (ro:t)
wring (riq) izaţimati wrung (rAq ) wrung (rAq)
write (rait) pisati wrote (rout) written (ritn)











151.

E N G L E S K I A L F A B E T



a b c d e f g h i j k l
m
(ei) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (d3i:) (ei ) (ai) (d3ei) (kei) (el)
(em)

n o p q r s t u v w x y z
(en) (ou) (pi:) (kju:) (a:) ( es) (ti:) (ju:) (vi:) (dAblju:) (eks) (wai)
(zed)


ZNAKOVI ZA IZGOVOR ENGLESKIH GLASOVAKOJI SE
RAZLIKUJU OD ZNAKOVA ŠTO SE UPOTREBLJAVAJU U PISMU



znak primjer

A butter (bAtc) - maslac
a: France (fra:ns) - Francuska
æ sad (s æd) - ţalostan
i: leave (li:v) - ostaviti
o fog (fog) - magla
o: short (}o:t) - kratak
u: shoe (}u:) - cipela
c father („fa:oc) - otac
c: girl (gc:l) - djevojka
oi toy (toi) - igraĉka
uc poor (puc) - siromašan
ic hear (hic) - ĉuti
cc bear (bcc) - medvjed
q bring (briq) - donijeti
O three (Ori:) - tri
o they (oei) - oni
} bush (bu}) - grm
3 pleasure („ple3e) - uţitak
t} chair (t}cc) - stolica
d3 bridge (brid3) - most
w winter („wintc) - zima



152.


NAZIVI ZA INTERPUNKCIJU

comma („komc) -zarez
semi-colon („semi‟koulcn) -toĉka-zarez
colon („koulcn) - dvije toĉke
ful-stop („ful‟stop) - toĉka
mark of interrogation („ma:kcvintero‟gei}n) - upitnik
mark of exclamation (ma:kcv‟eksklcmei}n) - uskliĉnik
brackets („brækits) - zagrada
hyphen (haifn) - crtica
dash (dæ}) - crta
quotation marks (kwout‟ei}n‟maks) - navodnici
apostrophe (cpostrcfi) - apostrof


NAZIVI ZA VRSTE RIJEĈI

verb (vc:b) - glagol
noun (naun) - imenica
article („a:tikl) - ĉlan
adjective („æd3ektiv) - pridjev
pronoun („prounaun) - zamjenica
adverb („ædvc:b) - prilog
prepsition (,prepczi}n) - prijedlog
interjection (,intc:d3ek}n) - uzvik
conjunction (kcn‟d3ek}n) - veznik
numeral („nju:mcrcl) - broj















153.

I N D E X
(Brojevi oznaĉavaju paragrafe)


a 345 budućnost ( izraţavanje ) 169, 190,
after 570 194
ago 535 by 565
akuzativ s infinitivom 227 , 228
all 471 - 473 can 45 - 50
among 575 oblik 46
and izmeĊu dva komparativa 409 u znaĉenju moći, biti sposoban
u sloţenim brojevima 542 48
another 470 za dozvolu 49
any 452 - 455 u uljudnom pitanju 50
+ imenica prijevod na hrvat- causative have 33, 34, 36
skosrpski ) 455 causative get 35
uz scarcely , hardly , without 456 could 50
u potvrdnim reĉenicama 457
arrive ( prijedlozi uz ) 564 ĉlan ( općenito ) 344
at 554 , 559 neodreĊeni 345, 436
be 18 - 24 neodreĊeni ( upotreba ) 347 - 356
kao pomoćni glagol 20 izostavljanje 357 - 360
kao glagol punog znaĉenja 21 odreĊeni ( oblik ) 361, 362
kao imenskog predikata 22 odreĊeni ( upotreba ) 363 - 370
u izrazima za dob, udaljenost i
cijenu 24 dani u tjednu 551
konjuktiv 264 datumi 552
before 571 defektivni glagoli 12
behind 572 infinitiv iza def. Glagola 233
between 574 do 18, 37 - 44, 71, 108
bezliĉni glagoli 13 kao pomoćni glagol 38
both 474 , 475 za isticanje 39
brojevi 539 - 557 u kratkim odgovorima 40
glavni i redni 539 uz so 41
glavni 545 u dodatnom pitanju 42
napomene uz pisanje nekih kao glagol punog znaĉenja 43
brojeva 541 skraćeni oblici u prezentu 71
umnoţni 547 skraćeni oblici u preteritu 108
razlomci 548 u imperativu 261
odreĊeni ĉlan ispred rednog dob 557
broja 549 dodatno pitanje 42, 591 - 596
brojive i nebrojive imenice 331, during 569
332 rod 302 - 306
each 466 zajedniĉki rod 307
either 467, 475 tvorba ţenskog roda 308 -312
elder 400 s posebnim oblikom za
emfatiĉno do 39 ţenski rod 313
154.


enough + infinitiv 231, 537 mnoţina 314
every 463 mnoţina imenica na s, z, š, ţ, ĉ, i dţ 315
everybody 464 mnoţina imenica na -o, 316, 317
everyone 464 mnoţina imenica na - y 318, 319
everything 465 mnoţina imenica na - f i fe 320, 321
nepravilna mnoţina 322, 323
farther 399 nepromjenjena mnoţina 342
few 396 koji ne dolaze u mnoţini 325, na -ics 326
for 138, 568 brojive i ne brojive 331, 332
from 563 padeţi 333 - 335
further 399 genitiv (upotreba) 341 - 343
futur 168, 170 - 193 na -ing 255
tvorba 170 - 174 imperativ 256
upotreba 176, 177, 195 tvorba 257 - 261
nesvršeni ( tvorba ) 178 - 181 istaknut sa do 261
upotreba 182, 183 in 546, 555, 560
svršeni 184 - 186 infinitiv 219 - 236
sa going to 190, 193 prezenta 220
prezenta, nesvršeni 221
genitiv ( imenica )336 - 340 perfekta (tvorba) 222
upotreba 341 - 343 perfekta, nesvršeni 223
gerund 238 - 250, 576 prezenta, pasivni 224
glagolske osobine 240 - 242 perfekta, pasivni 225
imeniĉke osobine 243 - 245 upotreba (za izraţavanje namjere) 226
upotreba 246 - 250, 576 akuzativ sa infinitivom 227, 228
get, causative 35 iza nekih glagola 229
glagoli općenito 1 iza nekih pridjeva 230
na o- 76 iza too i enough 231
na -y 77 prevoĊenje na hrvatskosrpski 232
glavni brojevi 539 bez to 233 - 236
ĉitanje sloţenih brojeva 542 in front of 537
- ing oblici (općenito) 238
have 18, 25 -32 into 562
kao pomoćni glagol 26 inverzija 586, 587, 591 - 596
kao glagol punog znaĉenja 27- 29 u pitanjima sa where, when, why,
itd. 587
have got 30 iza so i neither 589
u stalnim izrazima 31, 32 u kratkim dodatnim pitanjima 591
causativ have 33 - 36 it 485 - 487
he 438 its 427
hear 99 izgovor nastavka - ed 112 - 114
her, hers 426
his 425
how + infinitiv 229
hundred 543, 544

I 480, 481
155.

if (izostavljanje) 208
imenice 296 - 326, 331 - 343
vrste 297 - 301

komparacija pridjeva (općenito) neodreĊeni ĉlan 245 - 260
386 - 394, 403- 409 oblik 245 , 246 .
nepravilna 394 upotreba 347 - 356
tvorba komparativa i superlativa izostavljanje 357 - 360
387 -393 neodreĊeni pridjevi i zamjenice
vrste 403 - 406 445 - 478
uspore4dno povećavanje ili some 446 - 448 , 451
smanjivanje somebody , someone , something
komparacija priloga 526 - 528 prijevod imenica sa some i any
kondicional ( tvorba ) 196 455
sadašnji 197 - 200 any uz hardly , scarcely , without
prošli 197 - 200 456
saţeti oblici 201 no 458
konjuktiv 262 - 266 none 459
upotreba 265 , 266 nobody , no - one 460
nothing 461
last 402 every 463
late 401 everybody , everyone i every-
let 234 thing 464 , 465
liĉne zamjenice 479 - 498 each 466
oblici 480 either 467
nominativ 490 neither 468
poloţaj u reĉenici 495 - 498 other 469
listen to 99 all 471 - 473
little 395 both 474
look at 99 one 476 - 478
nepravilna komparacija pridjeva
394 - 402
make 234 nepravilni glagoli 2 , 9
many 398 nesvršeni prezent 85 , 87 - 99
may 45 , 51 - 53 za radnju koja se sada dogaĊa
za dozvolu 52 94
za mogućnost 53 za radnju u bliţoj budućnosti
might 54 95
million 543 , 544 za radnju u toku 96
mine 422 za radnju koja se ponavlja 97
mjeseci u godini 551 nesvršeni perfekt 143 - 149
mnoţina imenica 314 - 326 tvorba 143 - 147
mnoţina sloţenica 327 - 330 upotreba 148 , 149
much 397 nesvršeni futur 178 - 183
must 45 , 55 - 61 tvorba 178 - 181
za obavezu 56 upotreba 182 , 183
upotreba 55 - 59 nesvršeni infinitiv prezenta 221
nesvršeni infinitiv perfekta 223
156.

must not 59 nesvršeni perfekt 143 - 149
my 422 nesvršeni perfekt 143 - 149
tvorba 143 - 147
upotreba 148 , 149
nebrojive imenice 331 , 332 nesvršeni preterit 119 - 126
need not 60 , 61 tvorba 119 -123
negacija u engleskom jeziku 462 upotreba 124 - 126
neither 468 , 475 nesvršeni prezent 85 , 87 - 99
neither + inverzija 589 za radnju koja se sada dogaĊa
upotreba 590 94
za radnju u bliţoj budućnosti particip perfekta pravilnih gla -
95 gola 5 , 129
za radnju u toku 96 pravilnih glagola na - e 6
za radnju koja se ponavlja 97 nepravilnih glagola 7 , 130
neupravni govor ( općenito ) 274 pasiv ( općenito ) 267
slaganje vremena 281 , 282 tvorba 268
say i tell 283 - 285 , 287 upotreba 269 , 270
imperativ 286 prijevod na bosanski 271
promjene priloga i zamjenica u reĉenici sa dva objekta 272
288 - 290 glagola s prijedlogom 273
neupravno pitanje 291 , 293 - 295 infinitiv perfekta 225
red rijeĉi 292 , 588 infinitiv prezenta 224
no 458 perfekt 127 -142
nobody 460 tvorba 128, 131-134
nominativ liĉnih zamjenica 490 upotreba 135-142
none 459 pluskvamperfekt 150-167
nothing 461 tvorba 151-155
upotreba 156-159, 166
objekt nepravi (poloţaj u reĉenici) 585 nesvršeni 160-164
upotreba nesvršenog 165, 167
objekt pravi (poloţaj u reĉenici) 585 pogodbene reĉenice 202,tipovi 203-209
obrnuti red rijeĉi 586 pomoĉni glagoli 11
odnosne zamjenice 505-517 povratne zamjenice 499-504
oblici 505 oblik 500, 501
who 506, 507 upotreba 502, 503
whom 508, 509 povratni glagoli 10
whose 510 povratni glagoli 2
which 511, 512 prelazni glagoli 8
that, 513-516 preterit 98
what 517 pravilnih glagola 5,99,101,103-107,
odreĊeni ĉlan 361-377 112-114
oblik 361, 362 pravilnih glagola na -e 6
upotreba 363-370 napomene uz tvorbu 109-111
izostavljanje 371-377 nepravilnih glagola 7, 102-106
odriĉni oblik defektnih i pomoć- upotreba 115-118, 140
nih glagola 14 nesvršeni 119-126
odriĉni oblik glagola punog zna- prezent 65-70, 72-75, 100
ĉenja 15 upotreba 78-82, 194
157.

older 400 za buduću radnju 83
on uz datume 546, 558 u vremenskim i pogodbenim reĉenicama 84
one 419, 476-478 nesvršeni 85, 92-95, 187, 188
open (0blici) 107 pridjev such 415, 416
pridjev the same 418
other 469, 470 pridjev our 428
ought 62-64 pridjev their 429
our, ours 428 pridjevi (usporedba s bosnskim jezikom 378
padeţ objekta liĉne opĉenito 279-381
zamjenice 491-494 upotreba 382-385
padeţi imenica (opĉenito)333-335 komparacija 386
vrste komparacije 403-406
pokazni,prisvojni,upitni,neod- shall 195,209-211
reĊeni ( općenito) 410 za dozvolu i savjet 210
this, that 411-413 u 2.i 3. licu jednine 211
prijedlog na kraju upitne reĉe- she 484
nice 411 should 214, 215
prijedlozi 558-576 since 137,567
prilozi 518-538 slaganje vremena 275-282
vrste 519 sloţenice ( mnoţina ) 327-330
naĉina 520 so (inverzija) 589,590
tvorba 521-525 some 446-448, 451,455
komparacija 526-528 some + imenica (prevod na bosanski)455
poloţaj u reĉenici 529-530, 580-584 somebody 429
stupnja (too, quite, rather, someone 449
enough) 536-538 something 450
posvojni pridjevi 420-433 such 425
oblik 421 superlativ 407
her 426 superlativ i komparativ
usporedba sa bosanskim jezikom 430 (tvorba) 387-393
uz dijelove tijela i odjevne svojstva glagola 3
predmete 431 svršeni futur 184-186
prisvojne zamjenice u ustaljenim tell i say 283-287
izrazima 432-433 tense 4
quite 536 that 411-414
rather 536 that (odnosno) 512-516
razlomci 548 the 361-377
red rijeći u reĉenici 577-590 the... the + komparativ 408
stalan u engleskoj reĉenici 578 the ispred rednog
pravi i nepravi objekt 585 broja 549
u zavisno-upitnoj reĉenici 292,588 their, theirs 429
redni brojevi 539-542 they 489
rimski brojevi uz imena vladara 550 this 411-414
rod imenica 302-306 thousand 543,544
same 418 till 566
saţeti oblici glagola do to 561
preterita 123 to+infinitiv 233
perfekta 134,147 to umjesto infinitiva 237
158.


pluskvamperfekta 155 too + infinitiv 231
futura 174 too kao prilog stupnja
kondicionala 201 umnoţeni brojevi 547
say i tell 283-285, 287 upitne reĉenice 443,444
see 99,189 upitni oblik pomoĉnih i
sequence of tenses 275-282 defektnih glagola 16
glagola punog znaĉenja 17
upitni pridjevi izamjenice 434-444
vrijeme (kako se kazuje) 533
dolaska i odlaska vozova 556
vrste imenica 297-301
we 488
what 439,440,517
which 442,511,512
who 435-437
kao subjekt 436
kao objekt 437
who (odnosno) 506-509
whose 438, 510
will 175, 195, 209-213
would 216-218
zajedniĉki rod imenica 307
zamjenice (općenito) 410 zamjenice liĉne 479-498
this, that 411-414 zamjenice za isticanje 504
such 417 zapovjedni naĉin 256-261
the same 418 tvorba 257-260
one 419 istaknut sa do 261
hers 426 zavisno- upitne reĉenice 291,293-29
its 42 red rijeći 292,588
ours 428 ţenski rod (tvorba) 308-313
theirs 429 you 482
prisvojne u ustaljenim izrazima 432,433 your, yours 423
who 435










159.


S A D R Ţ A J

( Brojevi oznaĉuju stranice )

Glagoli :

svojstva glagola 2 nesvršeni pluskvamperfekt ,
pravilni i nepravilni glagoli 2 tvorba 30
prelazni , neprelazni i povratni nesvršeni pluskvamperfekt ,
glagoli 3 upotreba 31
pomoćni glagoli 3 futur 32
tvorba negativnog oblika upotrba futura 33
glagola 4 nesvršeni futur 34
tvorba upitnog oblika glagola 4 svršeni futur 35
be kao pomoćni glagol 5 svršeni futur , upotreba 35
be kao glagol punog znaĉenja 5 izraţavanje budućnosti ne -
have kao pomoćni glagol 6 svršenim prezentom 35
have kao glagol punog izraţavanje budućnosti sa
znaĉenja 6 " going to " 36
causative have 7 izraţavanje budućnosti obiĉ -
do kao pomoćni glagol 8 nim prezentom 37
do kao glagol punog znaĉenja 9 kondicional 37
can 10 pogodbene reĉenice 39
may 11 upotreba shall i will 41
must 11 upotreba should i would 42
ought 13 infinitiv 43
prezent glagola punog zna - upotreba infinitiva 44
ĉenja 17 infinitiv bez to 45
upotreba prezenta 17 gerund 47
nesvršeni prezent 17 upotreba gerunda 48
upotreba nesvršenog prezenta 19 particip prezenta 49
preterit , tvorba 20 particip prezenta , upotreba 49
preterit , upotreba 23 imenice na - ing 49
nesvršeni preterit , tvorba 23 imperativ 50
nesvršeni preterit , upotreba 24 konjuktiv 51
perfekt , tvorba 25 konjuktiv , upotreba 51
perfekt , upotreba 26 pasiv 52
nesvršeni perfekt , tvorba 28 pasiv , upotreba 52
nesvršeni perfekt , upotreba 28 neupravni govor 54
pluskvamperfekt , tvorba 29 slaganje vremena 54
pluskvamperfekt , upotreba 30 upotreba say i tell 56
zavisno - upitne reĉenice 57




160.

Imenice : Prilozi :

vrsta imenica 59 vrsta priloga 105
rod imenica 59 tvorba priloga 105
mnoţina imenica 61 komparacija priloga 107
brojive i nebrojive imenice 65 poloţaj priloga u reĉenici 108
padeţi imenica 65
genitiv 65
upotreba genitiva 66 Brojevi :
brojevi , glavni i redni 110
Ĉlan : tvorba rednih brojeva 111
neodreĊeni ĉlan , oblik i upo-
treba 67 Prijedlozi :
izostavljanje neodreĊenog najobiĉniji prijedlozi 115
ĉlana 70
odreĊeni ĉlan , oblik i upo-
treba 71 Red rijeĉi u reĉenici :
izostavljanje odreĊenog ĉlana 73
stalan red rijeĉi 119
obrnuti red rijeĉi 121
Pridjevi :
upotreba pridjeva u reĉenici 75 Dodatak :
komparacija pridjeva 76 oblici glagola be 123
nepravilna komparacija 78 have 128
vrste komparacije 81 do 133
can 134
Pridjevi i zamjenice : may 135
pokazni pridjevi i zamjenice 82 must 136
posvojni pridjevi i zamjenice 84 teach 136
upitni pridjevi i zamjenice 87 nepravilni glagoli 144
neodreĊeni pridjevi i zamje- engleski alfabet 148
nice 89 znakovi za izgovor
liĉne zamjenice 96 engleskih glasova 149
povratne zamjenice 100 nazivi za interpunkciju 149
odnosne zamjenice 101 nazivi za vrste rijeĉi 150
indeks 150

2.

GLAGOLI
Verbs
1. Glagol je najvaţnija rijeĉ u reĉenici i nijedna se potpuna reĉenica ne moţe izreći bez glagola . Glagolima izraţavamo radnju ( to write -pisati , to work -raditi ,to dig -kopati ) zbivanje ( to rise - dizati se , to fall - padati , to blow , duhati ) i stanje ( to lie - leţati , to sit -sjediti , to sleep -spavati ) . 2 . U engleskom jeziku ima pravilnih i nepravilnih glagola . kod pravilnih glagola dovoljno je za tvorbu svih vremena znati njihov infinitiv , dok je kod nepravilnih glagola potrebno znati njihove glavne dijelove tj . infinitiv , preterit i particip perfekta , jer su ta tri oblika potrebna za tvorbu vremena . Zato nepravilne glagole uvijek dajemo u tri osnovna oblika . Npr . : give shake grow SVOJSTVA GLAGOLA 3 . Glagoli imaju ova svojstva : 1 . jedninu i mnoţinu 2 . lica ( tri lica jednine i tri lica mnoţine ) 3 . vremena ( prezent , preterit , futur ... ) 4 . nesvršeni i obiĉni oblik 5 . aktiv i pasiv 6 . naĉine ( imperativ , indikativ i konjuktiv . ) 4 . U engleskim se gramatikama upotrebljava naziv tense ( npr. : present tense , preterit tense itd . ) Tense znaĉi glagolsko vrijeme . PRAVILNI I NEPRAVILNI GLAGOLI 5. Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak -ed . Npr . : stay - stay - ed , ostati ; look - look - ed , gledati ; open - open - ed , otvoriti ; ( dati ) ( drmati ) ( rasti ) gave shook grew given shaken grown

6 . Ako se glagol u infinitivu svršava na - e , dodaje se samo -d . Npr . : smile - smile-d , smiješiti se ; hope - hope-d , nadati se itd . 7 . Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne naĉine :

1 . Preterit i particip perfekta imaju isti oblik : stand think ( stajati ) ( misliti ) 3. 2 . Sva su tri oblika razliĉita : sing drive ( pjevati ) ( tjerati ) sang drove sung driven stood thought stood thought

3 . Sva su tri oblika jednaka : hit put ( udariti ) ( metnuti ) hit put hit put

PRELAZNI , NEPRELAZNI I POVRATNI GLAGOLI 8 . Prelazni su glagoli oni uz koje moţe stajati u akuzativu . Npr . : Sagradili su most prošle godine . Prije odlaska prodali su auto .

They built the bridge last year . Before leaving they sold the car .

9 . Neprelazni su glagoli oni uz koje ne moţe stajati objekat . Npr . : He returned home last night . We were layng in the sun . Vratio se sinoć kući . Leţali smo na suncu .

10 . Povratni su glagoli oni kod kojih se radnja vraća na subjekat . Uz takve glagole stoje povratne zamjenice . Npr . : They have always been able to defend themselves . Oni su se uvijek mogli obraniti . When she saw herself in her new hat , she smiled . Kad se vidjela u svom novom šeširu , nasmiješila se . 11 . Pomoćni glagoli sluţe za tvorbu sloţenih glagolskih vremena , npr . : perfekta ( I have spoken - govorio sam ) , futura ( Ishall speak - govorit ću ) itd . Pomoćni su glagoli : be , have , do , shall , should , will , would . 12 . Defektni su glagoli : can , could , may , might , must , ought , need , dare shall , should , wil , would . 13 . Bezliĉni su glagoli oni koji se upotrebljavaju samo u 3 . licu jednine sa it . Takvi glagoli

Npr . Nismo odgovorili na njegovo pismo . Pomoćni i defektni glagoli tvore odriĉni oblik tako da se not stavi iza glagola . Ona ne svira klavir . She was not singing . They did not arrive in time . Glagoli punog znaĉenja . Npr. Npr. Ona nije pjevala . Ne smijete zaboraviti svoje obećanje . tvore negativni oblik prezenta i preterita s pomoćnim glagolom do . : I do not like cold drinks . Ne volim hladna pića . Npr .player  Has he often helped him  Can we get fruit at the greengrocers  Must he stop smoking  Je li on dobar šahist  Je li mu on ĉesto pomogao  Moţemo li dobiti voće kod povrćara  Mora li on prestati pušiti 17 .pada snijeg . Pomoćni i defektni glagoli tvore upitni oblik obratom ( inverzijom ) . TVORBA UPITNOG OBLIKA GLAGOLA 16 . tako da se glagol stavi ispred subjekta . svi glagoli osim pomoćnih i defektivnih . You must not forget your promise . I am not playing tennis . : it rains . Nisu stigli na vrijeme . Oni se neće vratiti . 15 . Ne igram tenis . Npr: . TVORBA ODRIĈNOG OBLIKA GLAGOLA 14 . She cannot speak French . We have not answered his letter . 4. They will not come back .obiĉno oznaĉuju vremenske uvjete . tj . She does not play the piano .pada kiša it is snowing . tj . Juĉer nisam bio ovdje . Glagoli punog znaĉenja tvore upitni oblik prezenta i preterita s pomoću glagola do. : I was not here yesterday . : Is he a good chess . Ona ne zna govoriti francuski .

ţivjeti . Npr. : He was wounded in an accident . Kuća će biti završena iduće godine . Npr . On je vrlo mlad Brat mu je bio mornar . The house will be finished next year . There is still a lot of poverty in the world .HAVE . Umoran sam . His brother was a sailor . Zlato je kovina . Bese vrlo ĉesto upotrebljava kao dio imenskog predikata . 19 .) BE KAO POMOĆNI GLAGOL 20 . Radi li on u uredu  SviĊaju li im se njegova predavanja  Je li joj donio poklon iz Italije  GLAGOLI BE . Bilo joj je drago . She was pleased . posjetiti itd. Bio je ranjen u jednoj nesreći . : They were there in time . He is ill . Glagol be u takvoj funkciji znaĉi postojati . 23 . It was raining yesterday . BE KAO GLAGOL PUNOG ZNAĈENJA 21 . Govorim tebi . Stigli su onamo na vrijeme . Npr . : I am speking to you . Glagoli be . I am tired . stići .Does he work in an office  Do they like his lektures  Did he bring her a present from Italy  5. On je bolestan . Be se upotrebljava u izrazima za dob . Npr . Juĉer je padala kiša . : He is very young . Glavni dijelovi glagola be jesu : be was been ( Konjugacija glagola be nalazi se u dodatku .DO 18. Kao pomoćni glagol be se upotrebljlava : za tvorbu nesvršenih vremena ( Continuous Tens ) . udaljenost i cijenu . Gold is a metal . Npr . Još ima ( postoji ) na svijetu mnogo siromaštva . Is there a butchers in this street  Ima li ( postoji li ) mesnica u ovoj ulici  22 . have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog znaĉenja . za tvorbu pasivnih vremena ( Passive Tenses ) . : .

28 . Moram kupiti ĉokolade za njenu djevojĉicu . Npr . obiĉno kaţemo samo broj ( npr . This building is forty years old . Morali su otići . : Did they have to leave  Had they to leave  Jesu li morali otići  Jesu li morali otići  . Kako je daleko do aerodroma  6. Npr . ) . years i old se ne mogu izostaviti . Have iza kojega slijedi infinitiv izraţava obavezu . S pomoćnim glagolom have tvore se ovi glagolski oblici : perfekt ( I have spoken ) pluskvamperfekt ( I had spoken ) infinitiv perfekta ( to have spoken ) particip perfekta i gerund prošli ( having spoken ) . HAVE 25 . U toj se konstrukciji moţe upitni oblik tvoriti s pomoću do ili inverzijom . How much is a pound of tea  It is 2000 dinars . HAVE KAO GLAGOL PUNOG ZNAĈENJA 27 . ) HAVE KAO POMOĆNI GLAGOL 26 . : He is twenty . I have to buy some chocolate for her girl . : They had to leave . 24 . She is thirty itd. NAPOMENA : Ima deset milja .three . It is ten miles . Koliko stoji funta ĉaja  Stoji dvije tisuće dinara . Kad govorimo o dobi ljudi . Ova je zgrada stara ĉetrdeset godina . a odriĉni s pomoću do ili dodavanjem not . Glavni dijelovi glagola have jesu : have had had ( Konjugacija glagola have nalazi se u dodatku . How far is it to the airport  Njoj je dvadeset godina .She is twenty . a kad govorimo o starosti stvari .

Ova djevojka ima mnogo energije . Jeste li se dobro zabavljati prošlog tjedna ? Causative have 33 .Osnovno znaĉenje glagola have kao glagola punog znaĉenja jest posjedovati . They had not to leave .ruĉati to have tea . : Last week I had a new suit made . a upitni inverzijom . Imate li noţ  Kad have znaĉi imati ili posjedovati . 29 . Npr . Did you have a good time last week ? Kada doruĉkujete ? Juĉer nisam ruĉao . Nisu morali otići . 7. . imati . Npr Her brother has a motor-boat . : When do you have breakfast ? I did not have lunch yesterday . Djetešce ima plave oĉi . : Her brother has not a motor . 30 . I have got ima isto znaĉenje kao i I have .: He has got a TV set . Kad have znaĉi posjedovati ili imati . Takvo se have u gramatikama obiĉno zove causative have. Njen brat ima motorni ĉamac . I have got no time .boat .dobro se zabavljati .kupati se to have a good time .They did not have to leave . Npr . Njen brat nema motorni ĉamac . Have you got a knife  On ima televizor . Npr . 31 . 32 . Nemam vremena . odriĉni se oblik tvori dodavanjem not . Have iza kojega slijedi objekt i particip perfekta oznaĉuje da netko drugi vrši radnju reĉenice po ţeli i zapovijedi subjekta . The baby has blue eyes . Prošlog sam tjedna dao napraviti novo odijelo . ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima . Npr .popiti ĉaj to have a bath . Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima . U takvim se izrazima upitni i odriĉni oblik uvijek tvori s pomoćnim glagolom do . This girl has a lot of energy . Npr .doruĉkovati to have lunch . : to have breakfast . Nisu morali otići . U govornom sejeziku uz have koje znaĉi posjedovati ĉesto stavlja got .

Usporedite : I have weeded my garden . S pomoćnom glagolom do tvori se upitni i odriĉni oblik prezenta i preterita glagola punog znaĉenja . Dao si ispraviti svoju domaću zadaću . Nisu stigli na vrijeme . Vi me ne razumijete . Dala je popraviti haljinu . Dajem plijeviti vrt . They did not arrive in time . Jesi li dao napraviti novo odijelo ? Nisam dao ispraviti svoju domaću zadaću . Takvo se do zove emfatiĉno do ( Emphatic do ) Npr . 35 . prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim reĉenicama ako ţelimo istaknuti glagol . ) Do kao pomoćni glagol : 38 . Morate dati polirati auto . : She got her dress mended . Upitni se i odriĉni oblik glagola have u toj konstrukciji tvori s pomoćnim glagolom do . izmijenit ćemo i znaĉenje reĉenice . U imperativu . U ovoj se konstrukciji glagol have moţe zamijeniti i glagolom get .You must have the invitation cards printed . Do 37 Glavni dijelovi glagola do jesu : do did done ( Konjugacija glagola do nalazi se u dodatku . 34 . 36 . Npr . You have had your homework corrected . I corrected it muself . Did you have a new suit made ? I didn't have my homework corrected . Did you ring him up last night ? Jesi li ga sinoć nazvao ? 39 . Oplijevio sam svoj vrt . sam sam je ispravio . 8. Morate dati štampati pozivnice . Iz ovih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na bosanski glagolom "dati " Uovoj je konstrukciji osobito vaţan poredak rijeĉi : HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA Ako taj red rijeĉi izmjenimo . You must get your car polished . : . : Does he drive a car ? Vozi li on autom ? You do not understand me . Npr . I have my garden weeded .

i to : 40 . Ona je prošle godine otišla u Francusku . Kada ona sprema sobu  Što radite  Ti znaš što hoću da kaţem . a i njena majka je otišla . 9. a isto tako i njegova sestra . koji odgovara bosanskom izrazu " Drago mi je " . I do . I dolike these cakes . Ĉitaš li uveĉe  Ĉitam .didnt he  DO KAO GLAGOL PUNOG ZNAĈENJA 43 . and so did her mother . raditi . iza kojega slijedi pomoćni glagol . Does your brother smoke  No . Do se ĉesto upotrebljava da bi se izbjeglo ponavljanje glavnog glagola . Do se upotrebljava u znaĉenju ĉiniti . Rekli su mi da ne pušim . 42 . a onda subjekt . zar ne  On dobro pliva . Jesi li sinoć išao u kino  Jesam . Npr . Do you read in the evening  Yes . u kratkim odgovorima . : Did you go to the cinema yesterday  Yes . When does she do the room  What are you doing  44 .Do sit down  Ta sjedni  I was told not to smoke but Idid smoke . Npr. dont you  He took his degree in October . I did . GLAGOLI CAN . zar ne  On je diplomirao u oktobru . u dodatnom pitanju . koji znaĉi " Kako ste  " Oni su vrlo dobro obavili svoj posao . She went to France last year . he doesnt . and so does his sister . uz so . 41 . Zaista volim ove kolaĉe . ne puši . : He swims well . Nije uĉinio što je obeĉao .Npr . Npr . ali ja sam ipak pušio . He did not do what he had promised . : You know what I mean . Puši li tvoj brat  Ne . NAPOMENA Pri upoznavanju vrlo se ĉesto upotrebljava izraz " How do you do  " . : They did their job very well . Taj se izraz ne smije upotrebiti umjesto "How are you ".

a must samo za prezent . upitni im se oblik prezenta ( i preterita . CAN 46 . kao i ostali oblici izraţava sa to be able . Hoće li on moći poloţiti ispit  Nisam mogla dobiti karte . Znate li svirati violinu? Znaš li ĉitati grĉki? . : He can do it easily . imaju samo oblik za prezent i preterit . stavljanjem glagola pred subjekt . tj . nemaju nastavka . I cannot help you .its too high for me Can you play the violin? Can you read Greek? 49. Npr . Can ima samo dva oblika : prezent can i preterit could . 3 . may i mast su defektni glagoli . ( Konjugacija glagola can nalazi se u dodatku . Na pr. He could not sleep last night . Gagol can je jedini glagol u engleskom jeziku koji se piše zajedno sa negacijom not /cannot/. Prošle noći nije mogao spavati .45 . što znaĉi da nemaju svih oblika . Ne mogu ti pomoći . 2 . On to moţe lako uĉiniti . licu jednine prezenta .previsoko mi je. Iza defektivnih glagola dolazi infinitiv bez to. oĉe? On pita da li smije uzeti moj bicikl? Moţeš li skinuti onu kutiju s police? Ne. ako ga imaju ) tvori inverzijom . I cant. a odriĉni dodavanjem not . njime pitamo za dozvolu.: Can I go to the river. Njihove su zajedniĉke osobine : 10 . 1 .Na pr. ) Njegov se infinitiv . Will he be able to pass his exam  I havent been able to get the tickets . sposobnost. father? He asks if he can take my bicycle Smijem li poći do rijeke. Can . ne mogu. Glagolom "can" izraţavamo: 48.moći .: Can you take down that box from the shelf? No. Napomena 47.s u 3.

Umjesto may moţe se u gornjim primjerima upotrijebiti might . May 51.morati. Glagolom "may" izraţavamo 52. Smijete sada uĉi.: Take your umbrella. Na pr. Must ima samo prezent must. Must you really go now? You must not eat too much ice-cream. You are not permitted to take photographs here. Moţete /smijete/ doći danas u bilo koje vrijeme. Mora biti oprezniji. you may. Na pr. 54. Moglo bi biti kiše. Moraš li sada zaista ići? Ne smiješ jesti previše sladoleda.: You must forget it. May ima samo prezent may i preterit might. to be obliged . Pitanje za dozvolu ĉesto se izraţava i sa could. May I use your typewriter this afternon? Smijem li se posluţiti vašim pisaĉim strojem Yes. danas popodne? Smijete.: You may come any time today.50. It may rain. Ovdje ne smijete fotografirati. Njegov se infinitiv i ostali oblici izraţavaju sa to have.: You may enter now. The teacher may ask for it. koje ima uljudnije znaĉenje. You had better write your homework. Na pr. Moraš to zaboraviti. moguĉnost. Uzmi kišobran . Must 55. Might I see you home? He was not allowed to leave the country. The teacher might ask for it. Na pr. gotovo bez ikakve promjene u znaĉenju: It might rain. Njegov se infinitiv i ostali oblici izraţavaju sa to be permitted ili to be allowed-smjeti. Moţda će je nastavnik traţiti.: Could I have one of your cigarettes? Da li bih smio uzeti jednu od vaših cigareta? Could I open the window? Da li bih smio otvoriti prozor? 11 . . He must be more careful. dozvolu. Da li bih vas smio otpratiti kući? Nije smio /nije mu bilo dopušteno/ da ode iz domovine. 53. Bilo bi dobro da napišeš domaću zadaću. Na pr.

Primjeri za must . Moraš poći spavati . 57. walk. Na pr.He had to see his doctor. night. The must not get up earlu. Siguran sam da će ti se sviĊati Kada doĊeš u London. 60 . obavezu. Na pr. 61 . Npr . Moraš proĉitati ovu knjigu. danas ruĉka. Must znaĉi obavezu. Moramo oĉistiti svoje sobe . It is a beautiful fur-coat:it must cost a lot. Na pr. Morate povesti sa sobom svog psa .: He must be seventy-five Mora da mu je 75 godina. Morat će povesti djecu na more. a must not zabranu. Na pr. Ona će morati ostati kod kuće. . Ne moram izraţava se sa I need not .: The must get up earlu. Morao je ići svome lijeĉniku. 12 . Već je kasno. To je krasan krzneni kaput. vjerojatnost.: It is getting late. They must have been tired after this long Mora da su bili umorni nakon duge šetnje. The fire must have broken out during the Poţar mora da je izbio u noći. I must go shopping or there will be lunch Moram poći u kupovanje jer inaĉe neĉe biti today. Ne smiju rano ustati. Moraju rano ustati. must We must clean our rooms . They will have to take their children to the seaside. He must wash his car . must not i need not : Ne moraju rano ustati . You must go to bed. She will be obliged to stay at home. 59.: You must read this book.moraš posjetiti 58. On mora oprati svoja kola . : They need not get up early . Glagolom "must" izraţavamo: 56.savjet. I am sure you Will like it When you come visit to London you must Tower.mora da mnogo stoji. visit the Tower. You must take your dog with you .

You must not runafter the tram . Ought ima samo jedan oblik . Glagolom " ought " izraţavamo : 63 . savjet . Npr . Ne moraš se zabrinjavati . Npr . You need not come before next week . Ought je defektivan glagol . Trebalo bi da se drţi vašeg savjeta . . a razlikuje se od ostalih defektivnih glagola po tome što iza njega dolazi infinitiv sa to . : She ought to follow youradvice . : You ought to eat more fruit . Trebalo bi da pogledate novi komad . 64 . there is plenty of time. Ne smijete joj reći da je bolestan . We need not hurry . Ne treba da doĊeš prije idućeg tjedna . Ne biste smjeli zaboraviti svoje duţnosti . You ought not to forget your duties .must not We must not lock the door. need not You need not worry . Ne smijemo zakljuĉati vrata . You must not tell her that he is ill . 13 . GLAGOL OUGHT 62 . Ne treba da se ţurimo . moralnu obavezu . ima dovoljno vremena . : You ought to see the new play . Npr . Ne smiješ trĉati za tramvajem . Trebalo bi da jedete više voća .

214 i 215 14 . 68 . GLAGOLI PUNOG ZNAĈENJA PREZENT The Present Tense 65 . Npr . Npr . Prezent glagola punog znaĉenja ima isti oblik kao infinitiv . Napomena : Za upotrebu should vidi t .its very interesting . : Do I open  Otvaram li . licu jednine . gdje se dodaje nastavak -s . dva oblika : obiĉni prezent ( The Simple Present Tense ) i nesvršeni prezent ( The Present Continuous Tense ) . : I do not open . -Ne otvaram .otvaram he opens -on otvara 67 . kao i u ostalim glagolskim vremenima . Upitni oblik tvori se od upitnog prezenta glagola do i infinitiva ( bez to ) glagola koji mijenjamo . vrlo je zanimljiv . N pr . You ought to stop eating so much bread . osim u 3 . Obiĉni prezent ( The Simple Present Tense ) 66 . Trebalo bi da prestanete jesti toliko kruha . : Infinitiv : to open -otvoriti Present : I open . U engleskom jeziku postoje u prezentu . Odriĉni oblik tvori se od odriĉnog prezenta pomoćnog glagola do i infinitiva ( bez to ) glagola koji mijenjamo .

Ako se infinitiv glagola u izgovoru svršava na bezvuĉan suglasnik ( p . nastavak -s izgovara se ( z ) . lice prezenta : Nastavak -s u 3. it opens on . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola do obiĉno se u odriĉnom i odriĉno . ona ono otvara he .dont I  does he not  doesnt he  Napomene uz 3 . licu prezenta moţe se izgovarati na tri naĉina . Oblici obiĉnog prezenta glagola " open " 70 . it does not open we open you open they open upitno do I open do you open does he . potvrdno odriĉno I open otvaram I do not open you open otvaraš you do not open he . ( z ) i ( iz ) . n . 72 . : stop look put laugh prestati gledati staviti smijatise stops looks puts laughs ( stps ) ( luks ) ( puts ) ( la:fs ) 73 .upitnom obliku upotrebljavaju saţeti oblici ( contracted forms ) . t . she . k . she . Ako se infinitiv glagola uizgovoru svršava na zvuĉni suglasnik ( b .upitni oblik tvori se tako da se iza upitnog oblika prezenta glagola do stavi not i infinitiv ( bez to ) glagola koji mijenjamo .i to kao ( s ) .I dont . Npr . he does not -he doest . do I not . she . Npr . Npr . she . d . : . it not open do we not open do they not open 71 . : Do I not open  Ne otvaram li  15 . Odriĉno .upitno do I not open do you not open does he . : I do not . l ) ili na samoglasnik .69 . m . Npr . f ) nastavak -s izgovara se ( s ) . g . it open do we open do they open  otvaramo otvarate oni otvaraju we do not open you do not open they do not open odriĉno .

š .uvijek . : go do ići ĉiniti goes does ( gouz ) ( dz ) 77 . : .open play dig otvoriti igrati kopati 16 . koji se izgovara ( iz ) . licu samo -s . dodaje se u 3 . Ako se glagol u izgovoru svršava na s . Npr : obey pay slay poslušati platiti zaklati obeys pays slays obiĉni se prezent upotrebljava : 78 .svakog tjedna .es . nema pred nastavkom . Uz takav prezent moţemo dodati izraze kao što su every week . Ako se glagol svršava na -y u i i dodaje nastavak -es . licu jednine prezenta nastavak .katkada . from time to time od vremena do vremena itd . Npr . always . koji se izgovara ( z ) .e . ţ . Npr . z .: close change smile leave zatvoriti mijenjati smiješiti se ostaviti closes changes smiles leaves (  klouziz ) (  teind3iz ) (  smailz ) (  li:vz ) 76 . Glagoli koji se u infinitivu svršavaju na . Npr .o dobivaju u 3 . licu nikakvih promjena . licu nastavak . dodaje se u 3 . Npr . : kiss brush reach poljubiti oĉetkati dosegnuti kisses brushes reaches (  kisiz ) (  briz ) (  ri:tiz ) 75 . sometimes . Npr .es . Ako se glagol u infinitivu svršava na . ĉ i dţ . opens plays digs ( oupnz ) ( pleiz ) ( digz ) 74 . za radnju koja se redovito dogaĊa ili se u sadašnjosti ponavlja . : worry marry carry cry zabrinjavati se oţeniti se nositi plakati worries marries carries cries Ako je ispred -y samoglasnik . every year svake godine .s u 3 .

79 . take off at 730 and arrive in London at 11 . Light spreads much more quickly than sound . 83 . . 81 . Npr . reach the airport at 7 . u općim tvrdnjama . He will finish his work if he has time . Ona mi zgrabi pismo iz ruke . Zatvori prozor prije nego što ga razbije vjetar I shall ring you up when I come home . Npr . nesvšeni prezent ( The Prezent Continuous Tense ) 85 . : She snatches the letter out of my hand .pokvarena ĉorba . A child needs good care . Poslije kiše sunce sja . za izraţavanje općepoznatih ĉinjenica . unaprijed planiranu radnju . Previše kuhara . za buduću . uzlijećemo u 730 i stiţemo u London u 11 . : A year has 365 days . Godina ima 365 dana . u vremenskim i pogodbenim reĉenicama ako je u glavnoj reĉenici futur ili imperativ : Telefonirat ću ti kad doĊem kući . In our country cherries ripen in June . Takav se prezent ĉestonalazi u prospektima putiĉkih agencija . Moja majka radi u trgovini . 84 Odlazimo iz Zagreba u 630 stiţemo na aerodrom u 7 . : We leave Zagreb at 630 . rastrga ga na komade i baci u vatru . 80 . Too many cooks spoil the broth . u poslovicama . Shut the window before the wind breaks it. Naša momĉad igra nogomet svake subote . u ţivom opisivanju prošlih dogaĊaja ( historijski prezent ) . Our team plays football every Saturday . On ide u tehniĉku školu . They go to the mountains every year . . 17 . tears it to pieces and throws it into the fire . 82 . My mother works in ashop . Djetetu treba mnogo njege . Npr . Npr .He goes to a technical school . On će završiti svoj posao ako bude imao vremena . Nesvršeni prezent tvori se od prezenta pomoćnog glagola be i participa prezenta glagola . : After rain comes sunshine . Npr . U našoj zemlji trešnje dozrijevaju u lipnju . Oni idu svake godine u planine .Svjetlo se širi mnogo brţe nego zvuk .

ne ĉitam you are not reading .pušiti writing . Npr .igrati working -radeći bringing .prestajući permitting .upitni oblik tvori se tako da se iza upitnog oblika pomoćnog glagola stavi not i particip prezenta .dopuštajući beginning . 89 . 90 .ĉitaš .raditi bring . 18 .udarajući stopping .donijeti play .ing ispada . : work ... .udariti stop . krajnji se suglasnik ispred .ĉitam you are reading . Odriĉno .igrajući 87 .pišući smoking . to. napomena uz particip prezenta 91 . naglašen samoglasnik. : am I reading  . : I am not reading .ne ĉitaš li  . Prema tome nesvršeni prezent glagola read glasi : I am reading .ĉitam li  are you reading  .ne ĉitam li  are you not reading  . Npr . Ako se glagol svršava na jedan suglasnik ispred kojega stoji kratak .. : write .ĉitaš li  . Npr ..e koje se ne izgovara .ne ĉitaš . Ako se glagol u infinitivu svršava na .poĉinjući . Npr .pušeći 92 . 86 .donoseći playing . 88 .dopustiti begin .poĉeti hitting . Particip prezenta tvori se tako da se infinitivu doda nastavak -ing .. . : am I not reading  . Odriĉni oblik se tvori tako da se iza pomoćnog glagola stavi not .pisati smoke . Npr .ing podvostruĉava .prestati permit . Upitni oblik tvori se tako da se pomoćni glagol stavi pred subjekat .koji mijenjamo . : hit .e pred nastavkom . Npr .

Odlazimo veĉeras .93 . She is constantly complaining of the cold . Što radi Jane  Vjeţba klavir . obiĉno uz priloge koji oznaĉuju ponavljanje . 95 . Jeste li ĉuli da se izgraĊuje novi tip podmornice . : The wind is blowing . Ĉujem nekakvu buku u susjednoj sobi .putovati travelling .vidjeti . za radnju koja se ne dogaĊa u ovom ĉasu . Stani  Zar ne vidiš crveno svjetlo  Ovaj kolaĉ ima dobar ukus .izravnavajući travel . understand . za radnju u bliţoj budućnosti . : He is always askingquestions .. Doĉekat će me na stanici u 7 sati .putujući 19 . Najobiĉniji glagoli koji se ne upotrebljavaju u nesvršenom obliku jesu : hear .htjeti . Npr . know .razumjeti . Vjetar puše . : level .znati . : He is translating a novel by William Faulkner . za radnju koja se sada dogaĊa . 97 .sjetiti se . 96 . smell -mirisati . za radnju koja se ponavlja . Npr . taste .Npr: We are leaving this evening . remember .okusiti . . Ona se neprestano tuţi da joj je hladno . obiĉno uz vremenske izraze kojipokazuju budućnost . ali je još u toku . What is Jane doing  She is practising the piano . wish . On uvijek nešto pita . see . Npr . : I hear a noise in the next room . nesvršeni prezent upotrebljava se : 94 . Have you heard that they are constructing a new type of submarine On prevodi jedan roman Williama Faulknera .izravnati levelling . She is singing in the opera tomorrow . Stop  Dont you see the red light  This cake tastes good . Npr . Do you remember our first dance  Do you understand my words  I wish you a lot of happiness . glagoli koji se ne upotrebljavaju u nesvršenom prezentu 98 . Krajnje se -l uvijek podvostruĉava . Npr .ĉuti ..ţeljeti . Ona sutra pjeva u operi . Sjećaš li se našeg prvog plesa  Razumijete li moje rijeĉi  Ţelim vam mnogo sreće . want . He is meeting me at thestation at 7 .

otvorio sam Ako se glagol u infinitivu svršava na . dok look at i listen to upotrebljavaju i u nesvršenom obliku . dok je u bosanskom jeziku najobiĉnije vrijeme za izricanje prošlih dogaĊajaperfekt ( došao je .išao sam I gave . See i hear oznaĉuju nesvjesnu upotrebu osjetila . Što to gledate  Gledam krasno cvijeće u našem vrtu . : smoke .d Npr .ed . Preteritom u engleskom jeziku izriĉu se prošli dogaĊaji . : What are you looking at  I am looking at the beautiful flowers in your garden.donio sam I went .e . PRETERIT The PreteriteTense 100 .vidjeti i look at . Preterit pravilnih i nepravilnih glagola ima samo jedan oblik za sva lica jednine i mnoţine . Npr .dao sam 103 . 1o4 .pušiti I smoked .I know that you dont understand me . hear . Npr . Preterit nepravilnih glagola ne tvori se prema stalnim pravilima .dati I brought .gledati . kupili smo ) Tvorba preterita 101. 99 . neovisnuo našoj volji . : bring .pušio sam 102 . dodaje se u preteritu samo . Preterit pravilnih glagola tvori se tako da se infinitivu doda nastavak .slušati .ĉuti i listen to . već ga treba nauĉiti za svaki glagol posebno . Treba paziti na razliku izmeĊu glagola see .donijeti go . vidjela je . He is listening to the news . 20 . Odriĉni oblik preterita pravilnih i nepravilnih glagola tvori se od odriĉnog preterita . On sada sluša vijesti .ići give . Znam da me ne razumijete .otvoriti I opened . Npr . : open .

Npr .otvorio sam you opened .glagola do ( did not ) i infinitiva ( bez to ) glagola koji mijenjamo . Upitni oblik preterita pravilnih i nepravilnih glagola tvori se tako da se did stavi ispred subjekta i doda infinitiv ( bez to ) glagola koji mijenjamo .nisam otvorio he did not bring . it ) open did we not open  did you not open  did they not open  I opened . it opened we opened you open they opened upitno did I open  did you open  did ( he . Npr . she . it did not open we did not open you did not open they did not open odriĉno . : I did not open . : . 105 . it ) open  did we open  did you open  did they open  108 . she . Oblici potvrdno preterita glagola " open " odriĉno I did not open you did not open he . : did I not bring  did he not open  nisam li donio  nije li on otvorio  107 .otvorio si he . she . : did you open did he bring  jesi li otvorio  je li on donio  106 . Odriĉno . she . N PR .on nije donio 21 . Npr . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola do upotrbljavaju se u odriĉnomi u odriĉno upitnom obliku saţeti oblici .upitni oblik preterita pravilnih i nepravilnih glagola tvori se tako da se iza upitnog oblika preterita glagola do stavi not i infinitiv glagola koji mijenjamo .upitno did I not open  did you not open  did ( he .

Ako se glagol svršava na . : look .smijati se push .putovati levelled travelled 111 .ed podvostruĉava . : open . Ako se glagol svršava na jedan suglasnik ispred kojega stoji jedan kratak . naglašen samoglasnik . Npr . Ako se glagol u infinitivu svršava na ( t ) ilĉi ( d ) nastavak .vući planned skipped dragged 110 . : obey . š ) . Npr . Npr .poslušati obeyed ( obeid ) 114 .s.izravnati travel .plakati marry . krajnji se suglasnik ispred . Krajnje se -l uvijek podvostruĉava .gurati looked skipped laughed pushed ( lukt ) ( skipt ) ( la:ft ) ( put ) 113 . : plan .skakati drag . nastavak -ed izgovara se ( t ) . tajse -y mijenja u i ispred nastavka -ed .ed izgovara se ( id ) .poslušati stay . : level .skakati laugh . Ako se glagol u infinitivu svršava na bezvuĉan suglasnik ( p . nastavak ed izgovara se ( d ) .planirati skip .ed nikakvih promjena . k. 112 .I did not .zabrinjavati se cry .oţeniti se worried cried married Ako ispred y stoji samoglasnik . Npr .gledati skip . nema pred nastavkom .y ispred kojega stoji suglasnik .ostati obeyed stayed Nastavak . Ako se glagol u infinitivu svršava na zvuĉan suglasnik ili na samoglasnik .Npr . . Napomene uz tvorbu preterita 109 . Npr . Npr .zatvoriti closed ( klouzd ) obey .I didnt did I not . f .didnt I  22 .ed u preteritu moţe se izgovarati na tri naĉina : kao ( t ) . : worry . ( d ) i ( id ) .otvoriti opened (  oupnd ) close .

She realized that he did not love Shvatila je da je on više ne voli . Volio bih da imam nova kola . Nesvršeni preterit tvori se od preterita pomoćnog glagola be i participa prezenta glagola koji mijenjamo . He behaves as if he were my chief . The teacher told me I talked too much . When did you see the film  Kada si vidio taj film  116 . There was a strong wind on the Juĉer je bio jak vjetar na Kanalu .prekjuĉer . two weeks ago prije dva tjedna . If only you were kinder to her . it is high time krajnje je vrijeme .krpati wait . kad se misli na neki prošli dogaĊaj iako nije prilogom oznaĉeno vrijeme kad se radnja dogodila . Nesvršeni preterit ( The Preterite Continuous Tense ) 119 .kamo sreće da . Onse ponaša kao da je moj šef .kad bi barem . Did you enjoy the concert  Sreli su se u Parizu . i u pitanjima koja poĉinju sa when .command . the day before yesterday . : They met in Pris . her any more .jućer . Channel yesterday. : I wish I had a new car . Prije dva dana primio sam kartu od Johna . kao što su : yesterday . Uĉitelj mi je govorio da previše govorim .zapovijediti mend . : I was reading . as if . za radnju koja se u prošlosti završila .kao da . Npr .ĉitao sam . godine . Npr . Je li ti se sviĊao koncert  117 . u zavisnoj reĉenici ako je u glavnoj reĉenici preterit ( vidi pravila o slsgsnju vremena ) : I thought he was an Englishman . She left her umbrella inthe train . in 1946 .1946 . Ostavila je kišobran u vlaku . Kad bi ti barem bio bolji prema njoj . koji oznaĉuju nešto što nije ostvareno ili se ne moţe ostvariti . iza izraza kao :I wish . Stoga se preterit redovito upotrebljava u reĉenicama sa priloškim oznakama koje oznaĉuju prošlo vrijeme . ( kma:ndid ) (  mendid ) (  weitid ) Preterit se upotrebljava : 115 . Npr. if only .ĉekati commanded mended waited 23 . Mislio sam da je Englez . Two days ago I received a card from John . 118 .

Npr . Npr . he was sitting in a cafe . Npr . za dvije radnje koje traju istovremeno . : was I reading  . Npr . When we arrived they were playing cards . Upitni oblik tvori se tako da se pomoćni glagol stavi pred subjekt . 125 . Kad je otišao od kuće . 126 . za radnju koja je u prošlosti trajala u ĉasu kad se dogodila neka druga prošla radnja .werent they  Nesvršeni preterit se upotrebljava : 124. bez obzira na to kad su zapoĉele i kad će se završiti . They were running across the field while the bombs were falling .I wasnt . oni su se kartali . sjalo je sunce . Npr . Znao sam da se s njom razgovara o njenoj . : I knew that he was talking to her kćeri . : I was not reading . 121 . Ta se druga prošla radnja kazuje obiĉnim preteritom .120 . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola be obiĉno se u odriĉnom i odriĉno .upitnom obliku upotrebljavaju saţeti oblici . Trĉali su preko polja dok su padale bombe . : I was not . Kad smo došli . : was I not reading  . you were not .you werent . Odriĉni oblik tvori se tako da se iza pomoćnog glagola stavi not .nisam ĉitao 24 . : The children were playing while their mothers were chatting . Npr . was I not  wasnt I were they not  .upitni oblik tvori se tako tako da se iza upitnog oblika pomoćnog glagola stavi not i particip prezenta . Dok je padala kiša on je sjedio u kavani . u zavisnoj reĉenici umjesto nesvršenog prezenta ako je u glavnoj reĉenici preterit ( vidi pravila o slaganju vremena ) .jesam li ĉitao  122. Odriĉno . When he leftthe house the sun was shining .nisam li ĉitao  123 . : I was just having lunch when he rushed Upravo sam ruĉao kad je on uletio u sobu . Djeca su se igrala dok su njihove majke ĉavrljale . Npr. into the room . While it was raining .

odgovorila je . Particip perfekta pravilnih glagola tvori se tako da se infinitivu doda nastavak . već ga treba nauĉiti za svaki glagol posebno . Tvorba perfekta 128 .about her daughter . Npr . Ĉuo je da zvono zvoni . 129 . a ipak nije otvorio 25 . Npr . Npr .jesam li uzeo  .dati particip perfekta : forgotten taken given 131 . : I have taken . He could hear that the bell was vrata . Particip perfekta nepravilnih glagola ne tvori se prema nekom stalnom pravilu . PERFEKT The Present Perfekt Tense 127 . : infinitiv : to forget . and yet he did not open the door . Prema tome je particip perfekta pravilnih glagola jednak preteritu . Odriĉni oblik perfekta tvori se od odriĉnog oblika prezenta pomoćnog glagola have i participa perfekta glagola koji mijenjamo .uzeo sam . Npr . Engleskim perfektom kazuje se radnja koja je uvijek na neki naĉin povezana sa sadašnjošću . Zato se to vrijeme u engleskim gramatikama i zove Prezent Perfekt Tense . she has answered .zaboravio je . ringing .uzeti to give . Upitni oblik perfekta tvori se od upitnog oblika prezenta glagola have i participa perfekta . U engleskom jeziku perfekt nije prošlo vrijeme kao u bosanskom . : have I taken  . pa za particip perfekta vrijede one iste napomene koje vrijede i za tvorbu preterita .nisam uzeo 132 . 130 . : I have not taken .zaboraviti to take . Perfekt se tvori od prezenta pomoćnog glagola have i participa perfekta ( The Past Participle ) glagola koji mijenjamo . he has forgotten .ed .

Napomena : 136 . dakle . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola have obiĉno se upotrebljavaju saţeti oblici . Since 137 . He has lived here for three years .Ive taken .has he not taken  . Uz since redovito stoji perfekt jer since znaĉi : od neke vremenske taĉke u prošlosti pa do sada .upitnog oblika pomoćnog glagola have i participa perfekta glagola koji mijenjamo . They have been absent for five weeks . she has not taken . he has taken . you have not taken you havent taken .hes taken .upitni oblik perfekta tvori se od odriĉno . have we not taken  -havent we taken  .she hasnt taken . Tako : He lived here for three years znaĉi da je on ovdje ţivio tri godine . Preteritom . : He has been ill since February . za radnju koja je poĉela u prošlosti i koja još traje . izraţavamo radnju koja je potpuno završena u prošlosti i nema veze sa sadašnjošću . Odsutni su ( već ) pet tjedana . Kad bismo u gornjim reĉenicama upotrebili preterit umjesto perfekta . Isto tako : They were absent for five weeks znaĉilo bi da su bili odsutni pet tjedana . njihovo znaĉenje bi se potpuno izmijenilo . On ovdje ţivi ( već ) tri godine . Npr: I have taken . uz koji ĉesto stoji već . Npr . Bolestan je ( već ) od veljaĉe . Npr . ali više ne ţivi ovdje . 134 . Takav se perfekt gotovo uvijek prevodi na bosanski prezentom . ali su se vratili i sada su tu .nisam li uzeo  26 .: .: have I not taken  .133 . Odriĉno .hasnt he taken  Perfekt se upotrebljava : 135 . Npr .

27 . He has lived in this street for a long time .Since his arrival he has worked in a chemical plant . We have not had much fruit this autumn . Kupila je novu haljinu u sijeĉnju . morali bismo upotrebili preterit . this autumn jesenas . uz priloge vremena koji oznaĉuju vremensko razdoblje koje još nije završeno . Nisam ga vidio otkad smo se vratili iz Engleske . Bio sam u Londonu .uvijek . and now he is in London . Jutros ga nisam vidio . She bought a new dress in January . Danas sam mnogo radio .danas . On u ovoj ulici stanuje već dugo vremena .nikada . ALI  He lived here for five months . For oznaĉava vremensko razdoblje . 141 . Npr . : They have been married for five years . never . Izgubio je kišobran . 142 . : I have worked hard today . Takvi su priloški izrazi : today . uz " just " za radnju koja se upravo završila . Uvijek je voljela djecu . Npr . Npr . Npr . za radnju kod koje ne ţelimo istaknuti vrijeme kad se dogodila . On je stanovao ovdje pet mjeseci . : I was in London last year . 140 . Nikad nisam vidio tako draţesnu djevojku . Kad bi smo spomenuli vrijeme kad se radnja dogodila . Oni su u braku već pet godina . moramo upotrebiti preterit . Kupila je novu haljinu . She has bought a new dress . a sada je u Londonu . this morning . a ako je prošlo . I have not seen him since we returned from England .ove godine . : I have been to London . I have not seen him this morning . For 138 . : . Npr . upotrebljava se uz for perfekt . always .jutros . 139 . Bio samu Londonu prošle godine . Od svog dolaska on radi u jednoj kemijskoj tvornici . Ove jeseni nismo imali mnogo voća . She has always been fond of children . this year . Ako to razdoblje seţe do sadašnjeg momenta . I have never seen such a pretty girl . He has lost his umbrella . već samo ĉinjenicu da se dogodila .

Upravo je završio svoje predavanje . Već dva sata s vama razgovaram . Npr . Nesvršeni perfekt tvori se od perfekta pomoćnog glagola to be i participa prezenta glagola koji mijenjamo . On već tri mjeseca putuje .nisam ĉitao . I have been speaking to you for two hours . Nesvršeni perfekt ( The Present Perfekt Continuous ) 143 .Npr .) Nesvršeni perfekt se upotrebljava : 148 . : have I been reading  .leţati .ĉitao sam 144 .stajati .ĉekati . Npr . : He has been lyving in bed for ten days . a vjerojatno će još potrajati .jesam li ĉitao  146 . 145 . Upravo se vratila s godišnjeg odmora . On već deset dana leţi u postelji . stand .nisam li ĉitao  Napomena : 147 . . Odriĉni oblik tvori se od odriĉnog oblika perfekta pomoćnog glagola to be i participa prezenta glagola koji mijenjamo . Glagoli kao sit .upitni oblik tvori se tako da se iza odriĉno . Odriĉno .sjediti . She has just returned from her holiday . : I have been reading . rest . Our son has been reading Oliver Twist for two months . Npr . : He has been travelling for three months . wait . 28 . Npr .t. Naš sin već dva mjeseca ĉita Olivera Tvista .134 . lie . za radnju koja već neko vrijeme neprekidno traje . : have I not been reading  .He has just finished his lecture . gotovo se uvijek upotrebljavaju u nesvršenom perfektu . 149 . koji oznaĉuju stanje .poĉivati .upitnog oblika perfekta pomoćnog glagola to be stavi particip prezenta glagola koji mijenjamo . : I have not been reading . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola to have upotrebljavaju se saţeti oblici ( v. Npr . Upitni oblik tvori se tako da se iza upitnog oblika perfekta poćnog glagola to be stavi particip prezenta glagola koji mijenjamo .

bio je odgovorio 152 . : I had not taken she had not forgotten he had not answered .upitni oblik pluskvamperfekta tvori se od odriĉno . Pluskvamperfektom izraţavamo prošlu radnju koja se završila prije neke druge prošle radnje .nije bio odgovorio 153 . half an hour . Npr . Pluskvamperfekt se tvori od preterita pomoćnog glagola to have i participa perfekta glagola koji mijenjamo .nisam bio uzeo . Odriĉni oblik pluskvamperfekta tvori se od odriĉnog oblika preterita pomoćnog glagola to have i participa perfekta glagola koji mijenjamo .Kad sam došao kući .He has been standing in the corridor for On već pola sata stoji u hodniku . Obiĉno se upotrebljava u sloţenim reĉenicama . : had I taken had she forgotten  had he answered  .bio sam uzeo . PLUSKVAMPERFEKT The Past Perfekt Tense 150 . She has been waiting forhim since four oclock . oni su bili otišli u kino . : had I not taken  had she not forgotten  had he not answered  .nije li bila zaboravila . Npr .nisam li bio uzeo  . Npr . Upitni oblik plusvamperfekta tvori se od upitnog oblika preterita pomoćnog glagola to have i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Tvorba pluskvamperfekta 151 .nije li bio odgovorio  .bila je zaboravila .nije bila zaboravila . 29 . : When I came home they had gone tothe cinema . Odriĉno .upitnog oblika preterita pomoćnog glagola to have i participa perfekta glagola koji mijenjamo .je li on bio odgovorio  154 . : I had taken she had forgotten he had answered . Ona ga ĉeka već od ĉetiri sata .jesam li ja bio uzeo  . Npr .je li ona bila zaboravila  . Npr .

Izgovarao je engleski kao da prije nije nikada nikoga ĉuo govoriti engleski . Kamo sreće da sam to prije znao . Npr . Rekli su mi da je naša momĉad izgubila igru . u zavisnim reĉenicama uz after . Pluskvamperfekt se upotrebljava : 156 . u zavisnoj reĉenici umjesto perfekta i preterita ako je u glavnoj reĉenici preterit . : I wish I had known this before . za radnju koja se završila prije neke druge prošle radnje .155 .bio sam ĉitao . he had not taken . Pokazao joj je sliku koju je bio kupio u Italiji . Npr . He pronounced English as if he had never heard anybody speak English before .hadnt they taken  30. Npr : I was told that our team had lost the game . He showed her the picture he had bought in Italy .Id taken . If only I had been more careful . on je već bio otišao 158 . Umjesto punih oblika glagola to have upotrebljavaju se u pluskvamperfektu saţeti oblici : Npr : I had taken . as if . we began to feel tired . Npr . 159 . pluskvamperfektom se izraţava nešto što nije ostvareno u prošlosti . Npr .: I had been reading .he hadnt taken .kad bi barem . Rekao mi je da je kupio kućicu na moru Nesvršeni pluskvamperfekt ( The Past Perfekt Continuous ) 160 . When I called on him he had already left . He told me that he had bought a small . . 157 . His friends tried to help him after he had lost all his money . poĉeli smo osjećati umor .kao da . house at the seaside . iza izraza : I wish .kamo sreće da . had they not taken . : She suddently found that she had lost her camera . Odjednom je ustanovila da je izgubila fotografski aparat . Prijatelji su nastojali da mu pomognu pošto je izgubio sav svoj novac . Pošto smo se popeli na vrh . Da sam barem bio oprezniji . had they not taken  .he hadnt taken . : After we had reached the top . if only . Kad sam ga posjetio . Nesvršeni pluskvamperfekt tvori se od pluskvamperfekta pomoćnog glagola to be i participa prezenta glagola koji mijenjamo .

161 . Npr .upitni oblik tvori se tako da se iza odriĉno . Npr . : . Pokazala mi je pulover što ga je plela . Govorio je o romanu što ga je pisao .jesam li bio ĉitao  163 . Odriĉni oblik tvori se od odriĉnog oblika pluskvamperfekta pomoćnog glagola to be i participa prezenta glagola koji mijenjamo . 31 . She showed me the pullover she had knitted . Npr . 162 . za radnju koja je trajala prije neke prošle radnje i vjerovatno se i nastavila . Pokazala mi je pulover što ga je splela . : I had not been reading .. Npr . Odriĉno . Umjesto punih oblika glagola have upotrebljavaju se saţeti oblici I hadnt been . Npr . Npr . 167 .nisam li bio ĉitao  164 . Kad bi u prethodnim primjerima umjesto nesvršenog pluskvamperfekta stajao obiĉni plusvamperfekt . : He talked about the novel he had written .. hadnt I been . Nesvršeni pluskvamperfekt se upotrebljava : 165 . Upitni oblik tvori se tako da se iza upitnog oblika plusvamperfekta pomoćnog glagola to be stavi particip prezenta glagola koji mijenjamo . u zavisnoj reĉenici umjesto trajnog perfekta i preterita ako je u glavnoj reĉenici preterit ( vidi pravila o slaganju vremena ) . : had I not been reading  .nisam bio ĉitao . Napomena : 166 . : He talked about the novel he had been writing . znaĉenje bi se promijenilo . She showed me the pullover she had been knitting . : had I been reading  .upitnog oblika plusvamperfekta pomoćnog glagola to be stavi particip prezenta glagola koji mijenjamo . Govorio je o romanu što ga je napisao .

ono ) će uzeti . proĉitat ću njegovo pismo . : shall I take  will you take  . a will za 2 . Npr ..hoću li uzeti  . 171 . Rekla mi je da je njezin suprug cijelu zimu .on ( ona . Odriĉni oblik futura tvori se tako da se iza pomoćnog glagola shall ili will stavi not . it ) will take we shall ( will ) take you will take they will take . : I shall ( will ) not take . U engleskom jeziku budućnost se moţe izraziti na nekoliko naĉina : futurom .neću uzeti you will not take -nećeš uzeti . a iza njega infinitiv ( bez to ) glagola koji mijenjamo . Futur se tvori s pomoćnim glagolima shall i will i infinitivom ( bez to ) glagola koji mijenjamo . She told me that her husband had been putovao travelling the whole winter . Futur je glagolsko vrijeme kojim se izraţava budućnost ( npr : doći ću sutra . lice jednine i mnoţine .hoćeš li uzeti  173 . Odriĉno .uzet ćemo . nesvršenim prezentom .. : I shall ( will ) take you will take he ( she . 32 . Znao sam da je radio cijelu noć .upitnog oblika glagola shall ili will . i 3 . 172 .uzet ćeš .. FUTUR The Future Tense 168 . Npr .uzet će ( oni . Upitni oblik futura tvori se da se shall ili will stavi pred subjekt i doda infinitiv ( bez to ) glagola koji mijenjamo . Npr . ona ) Vidimo da se shall ili will upotrebljavaju za 1. one .I knew that he had been working all night .uzet ćete .upitni oblik futura tvori se od odriĉno .. lice jednine i mnoţine . ) 169 .uzet ću . oblikom " going to " i prezentom . 170 .

You shant go fishing with me tomorrow .Ill take . Napomena : .shant we take  . shall . We shall finish this course in five months .wont they take  Napomena : 175 . sve više prevladava upotreba glagola will u potvrdnom i odriĉnom obliku futura za sva lica jednine i mnoţine. Nećeš sa mnom ići sutra na ribolov . : shall I not take  will you not take  . 174 . Npr . Odluĉio sam mu pomoći jer mu je moja pomoć potrebna . ( odluka .I shant take . You shall have a new hat as soon as I getmy pay . a za 2 . I will lend you any book you need . Npr . za izraţavanje namjere . a pogotovu u ameriĉkom govoru . Završit ćemo ovaj teĉaj za pet mjeseci . Umjesto njih upotrebljavaju se saţeti oblici ( contracted forms ) . za ĉistu budućnost : In three years Zagreb will have one million inhabitans . prijetnje ili obećanja .neću li uzeti  . Za tri godine Zagreb će imati milion stanovnika . U tom sluĉaju upotrebljava se za 1 .youll take .nećeš li uzeti  33 . i 3 . odluke . U modernom engleskom jeziku . Npr : I shall take you will take I shall not take you will not take shall we not take  will thwy not take  . prijetnja ) . Posudit ću ti svaku knjigu koju trebaš ( obećanje ) Dobit ćeš novi šešir ĉim dobijem plaću .you wont take . U modernom se engleskom jeziku rijetko upotrebljavaju puni oblici . Futur se upotrebljava 176 . 177 . : I will help him because he needs my help . lice will .i infinitiva ( bez to ) glagola koji mijenjamo .

: I shall not be reading you will not be reading . Na pr.: shall I not be reading? will you not be reading? . I will not speak German . Nesvršeni futur ( The Future Continuous Tense ) 178 .: He will be playing in our team next Sunday.nećeš li ĉitati? Nesvršeni futur upotrebljava se: 182.: At eight oclock tonight I shall be listening Veĉeras u osam sati slušat ću radio. to the wireless.nećeš ĉitati 180 . 179 .. 183.hoćeš li ĉitati? i td. Npr . Odriĉni oblik tvori se tako da sefutur glagola to be stavi u odriĉni oblik i da mu se doda particip prezenta glagola koji mijenjamo . 181. Na pr.Na pr.ĉitat ćeš.Usporedite ova dva primjera : I shall not speak German . Odriĉno-upitni oblik tvori se tako da se futur glagola to be stavi u odriĉno-upitni oblik i da mu se doda particip prezenta glagola koji mijenjamo.. Upitni oblik tvori se tako da se futur glagola to be stavi u upitni oblik i da mu se doda particip prezenta glagola koji mijenjamo.: shal I be reading? will you be reading? . Putovat ćemo cijelu noć. Nesvršeni futur tvori se od futura glagola to be i participa prezenta glagola koji . Npr . Neću da govorim njemaĉki . za buduću radnju koja će trajati prije i poslije nekog budućeg momenta ili radnje. Neću govoriti njemaĉki . On neće u nedelju igrati u našoj momĉadi. za buduću radnju koja će neko vrijeme trajati. Na pr. 34 . .hoću li ĉitati? .ĉitat ću . : I shall be reading you will be reading .neću li ĉitati? .neću ĉitati . We shall be travelling all night.

Nesvršenim prezentom izraţavamo unaprijed dogovorenu radnju u bliţoj budućnosti . By the time you get this letter I shall have begun the second part of my journey.: He will have sold all the tickets by Saturday. Sutra ćemo igrati nogomet . we shall have arrived-stići ćemo. Izraţavanje budućnosti nesvršenim prezentom 187 . Before the end of the holiday he will have spent all the money. Prije završetka praznika potrošit će već sav novac. Na pr. ja ću već zapoĉeti drugi dio svoga putovanja. 35. za radnju koja će biti završena do nekog odreĊenog momenta u buduĉnosti. she will have left-ona će otići itd. . Stoga se uz to vrijeme obiĉno upotrebljava neki prilog ili priloška oznaka koja to oznaĉuje: We are playing footbal tomorrow . Kad primiš ovo pismo . Na pr. neću se javiti na telefon jer ću /u to vrijeme/ sp vati.uzet ćeš i td.Kako vidimo iz navedenih primjera . Ako me nazoveš u sedam sati.: I shall be speaking-govorit ću. Do subote će već prodati sve karte.napisat će. Napomena 186.If you ring me up at seven oclock I wont answer because Ishall be sleeping. Na pr. Svršeni futur / The Future Perfekt Tense/ 184 Svršeni futur tvori se od shall ili will i infinitiva perfekta / vidi 222/ glagola koji mijenamo. Na pr. Svršeni futur upotrabljava se: 185. it will be raining-padat će kiša itd. he will be swimming-on će plivati.: I shall have taken You will have taken -uzet ću .Uz svršeni futur uvijek stoji neka oznaka budućeg vremena. engleski nesvršeni futur prevodi se na bosanski jezik futurom nesvršenog glagola. Svršeni futur prevodi se na naš jezik futurom svršenih glagola.:he will have writen .

: know . Provest ćemo svoje ljetne praznike na moru . He is going to bui a new car . you are going .kupit ću .znati . : I shall know all about it tonight .) i infinitivom glagola koji mijenjamo . Sastat ću se s njim sutra . : I am going to build a garage . Glagol see moţe se upotrijebiti i u nesvršenom prezentu za radnju u blizoj budućnosti . Npr . On će kupiti novi auto . ( tako smo se dogovorili ) . Pojeo si previše slatkiša . 192 . 193 . 189 .. Sagradit ću garaţu . Tim se oblikom moţe takoĊer izraziti da je neko siguran da će se nešto dogoditi .I am coming after lunch . Budućnost tih glagola izraţava se sa shall i will . 188 . Naš će orkestar svirati u Švicarskoj idućeg tjedna . You have eaten toomany sweets . Uskoro ću vam se javiti .. a rjeĊe za stvari . Bojim se da će ti biti zlo . hear . Doći ću poslije ruĉka .on će otputovati . Npr . Npr : I am going to bui you are going to take he is going to leave .. Glagoli koji se ne upotrebljavaju u nesvršenim vremenima ne mogu izraziti budućnost na taj naĉin . Our orchestra is playing in Switzerland next week . He will understand me better a few minutes . Npr : Look at the sunset . Pogledaj zalaz sunca . I am afraid you are going to be sick .. Sve ću o tome saznati veĉeras . understand . Uz glagole go i come ne upotrebljava se oblik going to . Izraţavanje budućnosti sa " going to " 190 . 191 .. 36 . Npr ..uzet ćete . Npr . We are going to sped our summer holiday at the seaside .ĉuti . : I am seeing him tomorrow . Umjesto njega obiĉno se . It is going to be a lovely day tomorrow .razumjeti . On će me bolje razumjeti za nekoliko minuta . Sutra će biti krasan dan . You will hearfrom me soon . ali u drugom znaĉenju . Tim se oblikom izraţava buduća radnja koju subjekt poduzima svjesno i po svojoj odluci i zato se ĉešće upotrebljava za osobe . Budućnost se izraţava i nesvršenim prezentom glagola go ( I am going .

Izraţavanje budućnosti obiĉnim prezentom 194 . Kondicional se tvori od pomoĉnog glagola should i would i infinitiva /bez to/ glagola koji mijenjamo. Tim se oblikom obiĉno sluţimo kad iznosimo detaljne planove ekog putovanja . KONDICIONAL T h e Co n d i t i o n a l 196. m . za takve svrhe najpodesniji. izleta itd . Napomena 195.: . m . Katkada se buduća .upotrebljava nesvršeni prezent tih glagola . 197.Ako ste u sumnji kojim da se od navedenih naĉina posluţite za izraţavanje buduĉnosti najmanje ćete pogriješiti ako se odluĉite za futur sa shall i will. zbog svoje kratkoće. ali je ovaj naćin. He is coming tomorrow ( umjesto : He is going to come ) 37 . Ostajemo u Parizu pet sati i stiţemo u Calais oko 9 uveće . five hours and reach Calais about 9 p. . To bi se isto moglo izraziti i svim ostslim naĉinima za izraţavanje buduĉnosti. Npr . stay in Paris dolazimo u Pariz u 950 idućeg dana . arrive Odlazimo iz Zagreba u 10 sati ujutro . : I am going to the cinema ( umjesto: I am going to go ). in Paris at 950next day . Npr . : We leave Zagreb at 10 a . Sadašnji kondicional tvori se sa should i would i infinitivom perfekta glagola koji mijenjamo. unaprijed planirana radnja moţe izraziti i obiĉnim prezentom ./Za tvorbu infinitiva perfekta vidi 222/ Na pr.

ne bi li ti uzeo? itd. Na pr.ne bih li uzeo ? would you not take .U mjesto punih oblika upotrebljavaju se ĉesto saţeti oblici.ti bi uzeo i td. should I have taken?. I should not have taken . 198.I should take .bio bi uzeo Prošli kondicional you would have taken .: should I not take?. Ishould have taken .da li bih uzeo? would you take? .you wouldn't take should I not take .ti nebi uze i td.: I should take . you would not have taken . should I not have taken? . 38. 200.wouldn't you take? .ne bih uzeo you would not take . 201.Npr. 199.shouldn't I take? would you not take .ti ne bi bio uzeo i td.da li bi ti uzeo? itd.ne bih li bio uzeo? would you not have taken .Upitni oblik tvori se tako da se should ili would stavi pred subjekt.uzeo bih Sadašnji kondicional you would take .da li bih bio uzeo? would you have taken?-bi li ti bio uzeo? itd.I shouldn't take you would not take .: I should not take .Odriĉno-upitni oblik tvori se tako da se iza should ili would i subjekta umetne not. Na pr.ne bih bio uzeo i td. Na pr.ne bi ji ti bio uzeo? itd.Odriĉni oblik kondicionala tvori se tako da se iza should i would stavi not.ti bi bio uzeo i td.: should I take? .I'd take you would take-you'd take I should not take .

Pogodbene reĉenice 202. If the rein stops. Zavisna reĉenica obiĉno poĉinje veznikom "if" pa se ĉesto zove "if" clause. Na pr. Da je prestala kiša bili bismo pošli u šetnju. U engleskom jeziku postoje tri glavna tipa pogodbenih reĉenica. Kad bi prestala kiša. pošli bi smo u šetnju. Pogodbene reĉenice su zavisno-sloţene reĉenice kojima se kazuje: da će se nešto ostvariti ako se ispuni neki uslov. III . 39. 203.Kondicional sadašnji i kondicional prošli upotrebljavaju se u pogodbenim reĉenicama. da bi se nešto ostvarilo kad bi se ispunio neki uslov.we shall go for a walk.: Ako prestane kiša. kad bi me ti pozvao. Glavna reĉenica moţe stajati ispred "if" reĉenice ili iza nje. "if" reĉenica prezent if you invite me. da bi se nešto bilo ostvarilo da se ispunio neki uslov. Poći ćemo u šetnju ako prestane kiša. I Glavna reĉenica futur I shall come Doći ću II kondicional I should come Došao bih preterit if you invited me. poći ćemo u šetnju. poći ćemo u šetnju. ako me pozoveš. Ako prestane kiša. I u engleskom jeziku pogodbene reĉenice sastoje se od dva dijela: glavne reĉenice i zavisne reĉenice.: We shall go for a walk if the rain stops. Na pr.

Potrošit ćeš manje novaca ako prestaneš pušiti. Drugim tipom pogodbenih reĉenica /u glavnoj reĉenici kondicional . ne bih nosio takav šešir. Kad bih bio na tvom mjestu .Takvim se reĉenicama kazuje da je malo vjerovatno . Stići će na vrijeme ako ulovi voz u 7 sati. Na pr. dogodila. 206. što znaĉi da će se vjerovatno ostvariti posljedica ako se ispuni uslov izraţen u "if" reĉenici. Da sam bio oprezniji . the accident bila would not have happened. u zavisnoj pluskvan perfekt/ izraţavamo neostvarenu pogodbu u prošlosti /unfulfilled condition/. 204. doĉekat ću te na stanici. I will meet at the station. Theuy would be successful if they worked harder. round the world. If he had not been abroad last winter.u zavisnoj preterit/ izraţava se nevjerovatna pogodba /improbable condition/. nesreća se ne bi . I would not wear such a hat.: If he had money. da si me pozvao. Treĉim tipom pogodbenih reĉenica /u glavnoj reĉenici prošli kondicional. 205. he would travel svijeta. You will spend less money if you stop If you come to London. bi dobio to namještenje. he bio he would have got the job.: If I had been more careful. If I were you. u zavisnoj prezent/ izraţava se vjerovatna pogodba /probable condition/.Kondicional prošli I should have come Bio bih došao 40 . Kad bi imao novaca putovao bi oko Imali bi uspjeha kad bi više radili. Da nije prošle zime bio u inostranstvu. pluskvamperfekt if you had invited me. Ako doĊeš u London . Na pr. da se ispuni uslov izraţen u "if" reĉenici.: He will arrive in time if he catches the 7 o'clock train. Na pr. a katkada i sasvim nemoguće . Prvim tipom /u glavnoj reĉenici futur.

He said to me : " You shall have your raise " Ti ćeš s njim govoriti .i 3. Ako pogodbenom reĉenicom izraţavamo prirodne zakone i njihove nuţne posljedice. they would have been happy . Ako ne pada kiša. Ako pijem previše kafe.stoji u glavnoj i u "if" reĉenici prezent. licu. : I will forget everything if you do Sve ću zaboraviti ( obećavam ti ) ako to više . Neću dopustiti da se njome oţeni . the soil gets dry. the night is dark. tlo se sasuši. 207. If the sky is covered with clouds.would 209 . Ako je nebo pokriveno oblacima. licu jednine i mnoţine. i 3 . to sam ĉvrsto odluĉio . Will u 1 . Shall . . a u odriĉnom obliku zabranu . dontworry . it is my firm decision . oni bi bili sretni . Izostavljanje veznika "if" 208. Ako bih zakasnio na ruĉak . a will u 2. I should have helped you. odluku ili obećanje . If I drink too much coffee.He would have caught cold if he had jumped into the cold water. Ostale upotrebe shall i will 210. Shall u 2 ." 212 . Shall I answer the telephone  Što da joj kaţem o tom pismu  211 . Da sam te prije sreo.: Had I met you before . prijetnju ili obećanje . ne mogu spavati. bio bih ti pomogao. Rekao mi je " Ja vam obećavam da ćete dobiti povišicu . U knjiţevnom se jeziku katkada u pogodbenim reĉenicama izostavlja "if". Na pr. noć je tamna. Da smo izgubili igru . Bio bi se prehladio da je skoĉio u hladnu vodu. licu izraţava namjeru .will Should . Shall i will +infinitiv itraţavaju ĉistu buduĉnost samo ako shall stoji u 1.: If it does not rain. 41. Should I be late for lunch . licu jednine i mnoţine izraţava odluku . Na pr. He shall not marry her . : You shall speak to him . Had we lost the game . Npr . Npr . nemoj se zabrinjavati . a glagol se stavlja pred subjekt.I cannot sleep.

mail this letter for me  Hoćete li mi . Starac bi svako popodne sjedio kraj prozora u svom naslonjaĉu . please  Will you have a cup of tea  Hoćete li poći sa mnom u kino  Hoćete li mi . Npr . 216 . Will u upitnim reĉenicama izraţava poziv ili molbu . predati ovo pismo na poštu  217 .not mention it any more . Trebalo je da doĊeš na sprovod njegove Trebalo je da upita lijeĉnika za savjet . molim vas . Whenever he was free . 213. :  Would you kindly give me that ashtray  Would you . molim vas . Npr . : Will you come to the cinema with me  Will you open the door for me . već se upotrebljavaju i u nekim posebnim sluĉajevima . Would u upitnim reĉenicama izraţava uljudnu molbu . I would rather . ne budeš spominjao . Npr . Should i would  infinitiv ne izraţavaju samo kondicional . Should u svim licima izraţava moralnu obavezu ili duţnost .bilo bi mi milije . mothers funeral He should have consulted the doctor . he would play with his little son . Morali biste pokazivali više razumjenja za te stare ljude . 215 . Should s infinitivom perfekta izraţava neispunjenu duţnost . Npr . Npr . please . I will work harder because I want to pay my fathers debts . 218 . : You should show more understanding for these old people . She should pay more atention to her pronunciation . Kad god je bio slobodan . otvoriti vrata  Izvolite li šalicu ĉaja  214 . 42 . Would se upotrebljava u frazama I would sooner . Iza tih fraza dolazi infinitiv bez to . Radit ću marljivije ( odluĉio sam da radim ) jer ţelim isplatiti oĉeve dugove . : Every afternoon the old man would sit in his armchair by the window . molim vas dati onu pepeljaru Hoćete li mi . ja bih radije . Morali bi obratiti više paţnje svome izgovoru . Would izraţava uobiĉajenu radnju u prošlosti . : . igrao se sa svojim sinĉićem . You should have come to his majke . Npr .

Infinitiv prezenta : to come . to have been punished itd .govoriti . Infinitiv perfekta tvori se od infinitiva pomoćnog glagola to have i participa perfekta glagola koji mijenjamo . to be closed .biti pouĉavan . to learn . Ĉini se da ona redovito dolazi . They would sonner die than break their promise . 224 . to have been sending itd . : He was sorry to have come . Infinitiv perfekta pasivni : to have been cured . to be sent . 220 . to have been sent . On bi radije ţivio u svojoj zemlji nego u inozemstvu .uĉiti itd . Nesvršeni infinitiv perfekta : to have been reading . INFINITIV The Infinitive 219 . Nesvršeni infinitiv prezenta tvori se od infinitiva glagola to be i participa prezenta glagola koji mijenjamo .biti zatvoren itd .doći . Htio je odmah doći . Taj se infinitiv vrlo rijetko upotrebljava . : She seems to be coming regularly. to have understood itd . Oni bi radije umrli nego prekršili svoje obećanje . Bilo mu je ţao da je došao .biti poslan . 221 . Npr . Npr . U bosanskom postoji samo jedan oblik za infinitiv . Npr .dolaziti itd . 223 . : 222 . Nesvršeni infinitiv perfekta tvori se od infinitiva perfekta glagola to be ( to have been ) i participa prezenta glagola koji mijenjamo . 43 . : It is a good thing for him to have been Za njega je dobro da su ga poslali u . Infinitiv ili neodreĊeni oblik glagola u engleskom jeziku obiĉno dolazi sa prijedlogom to .He would rather live in his own country than abroad . to be coming . to have been writing . : To punish is sometimes worse than to be punished . Infinitiv prezenta pasivni : to be taught . to speak . Infinitiv perfekta : to have come . Nesvršeni infinitiv prezenta : to be working . Npr : He wantid to come at once . to have spoken . 225 . Npr . Npr . dok u engleskom razlikujemo nekoliko oblika infinitiva . Katkada je gore kazniti nego biti kaţnjen .raditi .

Npr . Znaĉenje namjere pojaĉava se ako se fraza in order stavi pred infinitiv . Zamolila me je da prostrem stol . kao što to vidimo iz navedenih prijevoda . stavlja se pred infinitiv rijeĉ how . zapovijed ( npr . dislike . 229 . Ona ne zna plesati . studira englesku literaturu . Infinitiv se upotrebljava : 226 . They ordered him to leave the room . englesku školu . By reading good authors we learn how to express our thoughts more precisely .ne voljeti ) i mnogi drugi .znati .sent to an English school . hate . love . Rekao sam mu neka ostane kod kuće . : She went to the country to see her friend . Ustao je rano ( s namjerom ) da bi se prošetao .traţiti ) .reći . want . invite pozvati ) . His uncle sent him to London to study Njegov ga je stric poslao u London da English literature . . Njegov je otac ţelio da on postane lijeĉnik Napomena : 228 .pouĉavati . 44 . wish . . akuzativ s infinitivom ) .uĉiti itd. osjećanje ( npr . Nauĉio ga je crtati . I like my coat to be well cut . She asked me to lay the table . Npr . Pozvali su ga da doĊe na većeru .mrziti . desire ) . Volim da mi je kaput dobro skrojen . He taught him how to draw . npr . command . ask . Npr . to learn . He hates his room to be too hot . Infinitiv perfekta pasivni tvori se od infinitiva perfekta glagola to be ( to have been ) i participa perfekta glagola koji mijenjamo . : She does not know how to dance .zapovjediti . Ta se konstrukcija ( akusativ s infinitivom ) prevodi na bosanski redovito zavisnom reĉenicom . : His father wanted him to become a doctor . Pošla je na selo da posjeti svoju prijateljicu .voljeti . tell . I told him to stay at home . order naloţiti . To su glagoli koji izraţavaju : ţelju (npr . He got up early in order to have a walk . Naloţili su mu da iziĊe iz sobe . to teach . iza mnogih glagola u konstrukciji objekat  infinitiv ( tzv . They invited him to come to dinner .like . Ĉitajući dobre pisce nauĉimo taĉnije izraţavati svoje misli . to know . za izraţavanje namjere . On ne voli kad mu je soba prevruća . izricanje ( npr .ljubiti . iza nekih glagola . 227 .

sad ţalostan . shall . iza pridjeva koji izraţavaju osjećaje . 234 . to see her friend . iza defektnih glagola : can . could . Nije dovoljno brzo trĉao da bi ulovio autobus 232 . : happy . Danas bi moglo biti kiše . It might rain today . : I was delighted to spend the afternoon with you . Rekao mi je kako su bijesni što su izgubili igru . iza glagola " make " ( kad znaĉi prisiliti . Npr . Bio je ţalostan što se rastaje od nje . Infinitiv bez " to " Infinitiv bez " to " upotrebljava se : 233 .Npr: Can you lend me your pen  You must read this book .bijesan . infinitiv to come to dinner prevodimo : da doĊe na veĉeru . Iz prijevoda gotovo svih ovih primjera vidimo da se engleski infinitiv prevodi na bosanski jezik zavisnom reĉenicom . delighted . 230 . He was sad to part with her. On će ti oprostiti . : . Tako npr. Npr . hisfathers decision . too weak to climb . 45 . should . glad .veseo . He was too weak to climb the steps . Bio je premlad da bi razumio odluku svog Bilo mi je vrlo lijepo provesti popodne s vama . iza too i enough .preslab da se popne itd .da posjeti svoju prijateljicu . He will forgive you . Bit ću sretan da upoznam vaše roditelje . I shall be happy to meet your parents . 231 . npr . to have lost the game što su izgubili igru . nagovoriti ) i glagola let . must . Dovoljno sam star da se brinem za sebe .Napomena : Vidimo da se how  infinitiv obiĉno prevodi na bosanski samo infinitivom .oduševljen itd . I should be at home now . He did not run fast enougt to catch . furious . He told me how furious they were to have lost the game . Bio je preslab da se popne uza stepenice .sretan . navesti . Sada bih morao biti kod kuće . will would. : He was too young to understand oca . may might . Npr . I am old enough to look after muself . the bus . Moţeš li mi posuditi pero  Morate proĉitati ovu knjigu .

Npr . On bi prije umro nego bio nepošten . would rather . 236 . Katkada prijedlog to moţe zamijeniti infinitiv s to .He made her cry . 237 . Let him do as he pleases . Natjerao ju je na plaĉ . Promatrao sam djeĉake kako se penju na drvo . 235 ..vidjeti . Volim šetati kroz polja .. Oblici koji se tvore od infinitiva i nastavka . 46 . The judge made him confess his crime . : You had better go for a walk than stay at home . Sudac ga je naveo da prizna svoj zloĉin . watch .promatrati . iza glagola osjećanja . would sooner . Let him repeat the sentence . kao što su : hear . ali je morala ( ići ) . Takav se to upotrebljava da bi se izbjeglo ponavljanje glagola koji je već spomenut . .ing (. ali Oblici na . Npr . Vidio sam ga kako nosi veliku košaru . Frommy window I saw her cross the street . Ĉuo sam ga kako je otvorio vrata . I watched the boys climb the tree . I would rather go with you . He would sooner die than be dishonest . Bit će bolje da poĊeš na šetnju nego da ostaneš kod kuće . Nije htjela ići na zabavu .ing mogu biti : gerund I am fond of walking through the fields . Zamolili su je da povede svoju kćerkicu . Vidio sam je sa svoga prozora kako je prešla ulicu . Neka ponovi reĉenicu . : She did not want to go to the party but she had to ( go ) . Pusti ga da radi po svojoj volji .ing Forms ) 238 .ĉuti . nije htjela ( da je povede ) jer je bilo suviše hladno . see . They asked her to bring her little ona daughter but she did not want to ( bring her ) because it was too cold . Npr : I heard him open the door . iza fraza kao što su : had better . Ja bih radije išao s vama . particip prezenta I saw him carrying a big basket .

Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice . Zgrada nalijevo je naša škola . pred njim moţe stajati prijedlog . a kod prelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda : sadašnji ( being taught ) i prošli ( having been taught ) . I do not like drinking wine before lunch . His being nervous is due to his illness . iza njega moţe stajati objekt . iza njega moţe stajati prilog .imenica The building on the left is our school . On voli brzo hodati . Ne volim da mi se neprestano daju savjeti . Pošto je dobio njeno pismo . . Imeniĉke osobine gerunda jesu : 243 . 242 . moraš ga nekoliko puta proĉitati . gerund moţe stajati u raznim vremenima : gerund sadašnji ( reading ) gerund prošli (having read ) . After having got her letter . Ne volim piti vino prije ruĉka . Prije nego što prevedeš jedan odlomak . Before translating a pasage . pred njim moţe stajati atribut . I hate being advised all the time . 47 . . To štoje nervozan posljedica je njegove bolesti Umjesto da radi svoj posao otišao je u kino . bio je vrlo nesretan . you must read it several times . 244 . GERUND The Gerund 239 . 241 . he felt very unhappy . He is fond of walking quickly . Glagolske osobine gerunda jesu : 240 . Istead of doing his work he went to the cinema .

he is too obstinate . 249 . She resents his being late . svršetak ili nastavak neke radnje .završiti . After his heart attack he stopped smoking .imate li što protiv  would you mind  da li biste imali što protiv  i sliĉnih .nema smisla . Npr .ne voljeti .voljeti . 248 . Takvi su glagoli : begin -poĉeti .nastaviti itd . hate . 48 . I dont like travelling alone . She couldnt help admiring his skill .prestati . Ne volim sam putovati . Johnovi su roditelji nesretni zbog toga što je on lijen Gerund se upotrebljava : 246 . Da li biste mi htjeli poslati ovo pismo  Bili vas smetalo ako danas poĊem ranije spavati  . Poĉeo je pisati u dobi od osamnaest godina . Nakon srĉanog napadaja prestao je pušiti .. iza svih prijedloga . Nije mogla a da se ne divi njegovoj spretnosti . resent . : It is no use trying to persuade him . zamjerati . Nastavio je sa sviranjem pošto su već svi otišli .245 .uţivati u . : I will send you the book after having read it . I cant help ne mogu a da ne . Bila je zaposlena ĉišćenjem svoga stana . prigovarati . Uţivali smo u plivanju u rijeci . continue . Would you mind mailing this letter for me  Do you mind my going to bed earlier today  250 . go on . love . dislike . finish . His sculptures are worth seeing .negodovati . By marrying against the will of Poslat ću ti knjigu pošto je proĉitam . iza glagola koji znaĉe poĉetak . iza izraza : it is no use . : He began writing at the age of eighteen .nastaviti . He went on playing after everybody had left .poĉeti . iza fraza : do you mind . Zamjera mu što zakašnjava . We enjoyed swimming in the river . Npr . i iza pridjeva worth i busy . She was busy cleaning her flat . 247 . end .mrziti . detest . Time što se udala protiv volje svojih roditelja Nemam ništa protiv toga da mi se kaţe istina . iza glagola koji izraţavaju neki osjećaj .mrziti . Nema smisla pokušati ga nagovoriti . on je previše tvrdoglav . enjoy .ne vrijedi . start . Npr . it is no good . : I dont mind being told the truth .voljeti .. Vrijedi vidjeti njegove skulpture . pred njim moţe stajati genitiv . stop . Johns being lazy makes his parents unhappy . Takvi su glagoli : like .svršiti . Npr .

Thinking that he was ill I sent him to the doctor . da pobliţe oznaĉi neku imenicu . Npr . I was writing a letter . i predikativno . Ţelim sobu s tekućom hladnom i toplom vodom . 49. Ovo je zanimljiva knjiga . ja sam pisao pismo . To je bio vrlo uzbudljiv dan . U tim se vremenima particip prezenta upotrebljava predikativno . Vidio sam je kako mu maše i kako se smiješi Budući da sam mislio da je bolestan . Particip prezenta je glagolski oblik koji ima osobine pridjeva . Particip prezenta moţe stajati i samostalno . They approached walking hand in hand . Nisu joj dali da vidi svoga sina . I have been learing English for four years . Atributivno upotreba participa prezenta 252 . Dok sam prolazio pokraj kuće . Nesvršena se vremena ( Continous Tenses ) tvore pomoću participa prezenta . naĉinila je veliku pogrešku . : When he entered the room . kao dio imenskog predikata . poslao sam ga k lijaĉniku . : I saw her waving to him and smiling .her parents she made a great mistake . without paying the fee . PARTICIP PREZENTA The Present Participle 251 . tj . Samostalna upotreba participa prezenta 254 . Kad se particip prezenta upotrebljava kao atribut . Study also the following chapters I want a room with running cold and hot water . Prouĉite takoĊer iduća poglavlja . Npr . Pribliţavali su se drţeći se za ruke . Kad je ušao u sobu . on je ĉesto po znaĉenju pravi pridjev : This is an interesting book . You cannot enter the playground Ne moţete ući u igralište a da ne platite ulaznicu . Predikativna upotreba participa prezenta 253 . That was a very exciting day . . On se moţe upotrijebiti atributivno . On u takvim sluĉajevima stoji umjesto usporedne ili zavisne reĉenice . Već ĉetiri godine uĉim engleski . They prevented her from seeing her son . ĉuo sam ih kako se smiju . Passing by the house I could hear them laugh .

Npr . Imperativ za 1 . 257 . Npr . lice jednine i mnoţine tvori se s glagolom let . koje su izvedene od glagola .cream . Let them do their home . Npr . Dont eat too much ice . Neka Mary kuha umjesto tebe . Okolica našeg grada vrlo je privlaĉljiva . John and Henry . zabrana ili molba . Hajde da sutra razmotrimo ovu stvar . 258 . stop that noise . The policeman told him to the left . 259 . Iza let dolazi imenica ili zamjenica u padeţu objekta i infinitiv bez to glagola koji mijenjamo . Pokaţite joj vrt . Odriĉni oblik 1 . Imperativ je glagolski oblik kojim se izriĉe zapovijed . Policajac mu je rekao da skrene ulicu Jeste li vidjeli zbirku njegovih crteţa  ZAPOVJEDNI NAĈIN The Imperative 256 . Dont listen to him . : . : Let him do as he pleases . i 3 . : Dont jump from the tram before it stops . Npr . 50 . Nemoj jesti previše sladoleda . nalijevo Have you seen the collection of his drawings  Onima sastanak gotovo svaki dan . 260 . : Give me that book . lica jednine i mnoţine tvori se tako da seispred let stavi odriĉni oblik glagola do ( do not ili dont ) . Daj mi onu knjigu . : He has a meeting almost every day . Npr . Let us consider the matter tomorrow . John i Henry . Ne skaĉi s tramvaja prije nego što se zaustavi . lice jednine i mnoţine jednak je infinitivu bez to . Imperativ za 2 .work again . Let Mary do the cooking instead of you .ing 255 . Neka ponovno izrade svoju domaću zadaću . lice jednine i mnoţine tvori se tako da se ispred glagola stavi do not ( dont ) . prestanite s tom bukom . izgubile su osobine glagola i postale prave imenice . Neke rijeĉi na . Odriĉni oblik imperativa za 2 .ing . Show her the garden . Nemojte ga slušati .Imenice na . i 3 . The surroundings of our town are very attractive . Neka radi po svojoj volji .

natjerat ćeš me u ludilo . nešto što samo zamišljamo . 263 .: konjuktiv prezenta ( if ) I be ( if ) he be ( if ) they be konjuktiv preterita ( if ) I were ( if ) he were ( if ) they were Konjuktiv se upotrebljava : 265 . Nemojte im dopustiti da kazne dijete zbog takve sitnice. molim vas . Do come and have tea with us tomorrow . Dont let her marry that man . DoĊite . Konjuktiv ima zaseban oblik samo u 3 . ţelimo ili ĉemu se nadamo .s . Molim te uzmi još jedan kolaĉ . KONJUKTIV The Subjektive 262 . u nekim izrazima . Nemojte joj dopustiti da se uda za tog ĉovjeka . licu jednine prezenta svih glagola . 264 . Npr . Ako se pred imperativ stavi do . Do stop whistling . a u svim licima konjuktiva preterita oblik were .Dont let them punish the child for such a trifle . 51 . Npr . Ta prestani s tim zviţdanjem . Glagol be ima u svim licima konjuktiva prezenta oblik be . 261 . Npr . sutra k nama na ĉaj . : ( if ) he come ( if ) she send Napomena Konjuktiv se u modernom engleskom jeziku vrlo rijetko upotrebljava . you will drive me mad . Nemojmo ponovno uĉiniti istu pogrešku . zapovijed ili molba su istaknute i jaĉe naglašene . Npr Do take another cake . : . Konjuktivom se izraţava nešto nestvarno . a razlikuje se od obiĉnog prezenta po tome što nema nastavka . Dont let us make the same mistake again .

nego se radnja vrši na subjektu .krajnje je vrijeme I would sooner . dok svi ostali glagoli imaju isti oblik za konjuktiv preterita i za obiĉni preterit .pouĉavam I taught I shall teach Pasiv I am taught . Krajnje je vrijeme da završi svoje studije . PASIV The Passive Voice 267 . I will stay Ma što došlo . If only he recovered . Ţeljela bih da mi je on sin . Npr . Ta je reĉenica u aktivu . it is high time . U takvim reĉenicama subjekt nije vršitelj radnje . Naši su radnici sagradili ovaj most . tj.kad bi barem .kao da . Ovaj je most sagraĊen od naših radnika . Iz tih primjera vidimo da se konjuktiv razlikuje od obiĉnog preterita samo kod glagola be . subjekt This bridge ( Ovaj most ) nije izvršio radnju te reĉenice . Nisam ni pomislio da mu uĉinim nešto naţao . već se radnja izvršila na njemu . On govori kao da je filozof . It is high time he finished his studies . Ativ I teach . as if . ja ću ostati uz svoju with my children . Njemu bi bilo milije da mu ţena vodi brigu o djeci .kamo sreće da .bilo bi mi milije .Long live the young couple  Ţivio mladi par  Come what may . : I wish he were my son . 52 . if only . U reĉenici : This bridge has been built by our workers . subjekt Our workers ( Naši radnici ) izvršio je radnju te reĉenice . I would sooner you went with me . takvi koji mogu uza se imati objekt . U engleskom se jeziku ĉesto upotrebljavaju pasivne reĉenice .radije bih . iza : I wish . 266 . Pasivne glagolske oblike mogu tvoriti samo prelazni glagoli . Far be it fromme to do him any harm . U reĉenici : Our workers have built this bridge .bivam pouĉavan I was taught I shall be taught prezent : preterit : futur : Pasivni oblici tvore se tako da se uzme ono vrijeme glagola to be koje nam je potrebno i doda . U pasivnim se reĉenicama upotrebljavaju pasivni glagolski oblici . koji svi oznaĉuju nešto što nije ostvareno ili se ne moţe ostvariti . Kad bi se barem oporavio . djecu . 268 . He speaks as if he were a psilosopher . I would rather .

Npr . Stoga se engleske pasivne konstrukcije prevode na bosanski aktivnom reĉenicom ili povratnim glagolom . a pasivni futur od futura glagola to be i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Takvi su glagoli : show . a drugi u akuzativu . 53 . The tickets will be sold one hour Karte će se prodavati jedan sat prije predstave . before the performance . Ima .odbiti ( kome što ) . Npr . sluĉajeva kad osjećamo da je potrebno spomenuti vršitelja radnje .send . all over the world . Takve reĉenice nisu ĉeste . meĊutim . vidjeli bismo da su njihovi subjekti nepoznati ili nevaţni .pokazati ( kome što ) . a rjeĊe pasivom . Ova je knjiga prevedena prije dvije godine . Kad bismo ova dva primjera stavili u aktiv . The boy will be taken to the hospital . Npr . : Foreign lauguages are taught Strani jezici pouĉavaju se po cijelom svijetu . : Our neighbours car was stolen last night .dati ( kome što ) . Ispred rijeĉi koja oznaĉuje vršitelja radnje stavlja se prijedlog by . ako je objekt vaţniji od subjekta . Npr: The first aeroplane was constructed by the brothers Wright . 271 . car last night . Netko je ukrao kola našega susjeda prošle Odvest će djeĉaka u bolnicu . pasiv Netko je poslao mojoj kćerki kutiju slatkiša .se particip perfekta glagola koji mijenjamo . Djeĉak će biti odvezen u bolnicu . : Somebody stole our neighbours noći . tj . : aktiv Somebody sent my daughter a box of sweets . Netko je otvorio moju ladicu . Prvi avion su konstruisala braća Wright . This book was translated to years ago . My drawer has been opened . 272 . Npr . vidimo da u navedenim pasivnim reĉenicama nije spomenut vršitelj radnje ( somebody they ) . They will take the boy tothe hospital . Iza glagola koji traţe dva objekta . . Prema tome se pasivni prezent tvori od prezenta glagola to be i participa perfekta glagola koji mijenjamo . moguća su dva oblika pasivne reĉenice . 269 Pasiv se u engleskom jeziku najĉešće upotrebljava ako je subjekt aktivne reĉenice nepoznat ili nije vaţan . 270 . Pasiv nije u duhu bosanskog jezika . jedan u dativu . refuse . Prošle su noći ukradena kola našeg susjeda . give .poslati ( kome što ) itd .

Stara gospoĊa voli da joj se ĉita . The old lady likes being read to . : Her children are well provided for . 54 . Glagoli s prijedlogom . O tom se dogaĊaju dugo vremena govorilo .Abox of sweets was sent to my daughter . U engleskom jeziku u neupravnom govoru vrijede pravila o slaganju vremena . Duhu engleskog jezika više odgovara da objekt u dativu . I knew that he was ill . They refused him a passport . Pokazali su mi stare rukopise . Npr . Znao sam da je bolestan . 273 . Rekli su mi istinu . Neĉije rijeĉi moţemo ponoviti na dva naĉina : ako ih ponavljamo taĉno onako kako ih je tko rekao . Slaganje vremena ( Sequence of Tenses ) 275 .brinuti se za .opskrbiti itd . : On mi je rekao : " Sastat ćemo se u 10 sati . Odbili su da mu izdaju putovnicu . They have told me the truth (aktiv ) I have been told the truth ( pasiv ) . NEUPRAVNI GOVOR Indirekt Speech 274 . look after . Smijat će vam se ako vas vide s njim . zadrţavaju taj prijedlog i u pasivu . Npr . : I know that he is ill . Njena su djeca dobro opskrbljena . upotrebljavamo upravni govor ( Direkt Speech ) . koji oznaĉuje lice ( u gornjem primjeru my daughter ) . You will be laughed at if they see you with him . : Rekao mi je da ćemo se sastati u 10 sati . U sloţenim se reĉenicama vrijeme glagola zavisne reĉenice ravna prema vremenu glagola glavne reĉenice . Npr . Odbili su da mu izdaju putovnicu . Evo nekoliko primjera : They showed me the old maniscripts ( aktiv ) . " Ako izvještavamo što je netko rekao . Znam da je bolestan . ili My daughter was sent a box of sweets . This event has been spoken about for a long time . I was shown the old manuscripts ( pasiv ) . He was refused a passport (pasiv) . npr . Rekli su mi istinu . Pokazali su mi stare rukopise . provide for . Npr . . onda se sluţimo neupravnim govorom ( Indirekt or Reported Speech ) . postane subjekt pasivne reĉenice .

276 . Budući da je u glavnoj reĉenici preterit , u zavisnoj reĉenici , po pravilu o slaganju vremena , mora za istovremenu radnju stajati preterit. 277. I knew that he had been ill. Znao sam daje bio bolestan. 55 .

Ako je u glavnoj reĉenici preterit, onda se za radnju koja se dogodila prije upotrebljava pluskvamperfekt /pretprošlo vrijeme/. 278. I knew that he would be ill. Znao sam da će biti bolestan. Ako je u glavnoj reĉenici preterit , onda se za radnju koja se dogodila kasnije upotrebljava futur u prošlosti. 279. Kako u bosanskom jeziku nema slaganja vremena, prevodi se preterit prezentom, plusvamperfekt perfektom, a futur u prošlosti futurom. Futur u prošlosti upotrebljava se samo u zavisnim reĉenicama, a po svom je obliku jednak kondicionalu. 280. Ako je u glavnoj reĉenici prezent , perfekt ili futur , onda se upotreba vremena u zavisnoj reĉenici ne razlikuje od upotrebe vremena u bosanskom jeziku, tj. za sdašnjost se upotrebljava prezent, za prošlost jedno od prošlih vremena, a za buduĉnost futur. Na pr.: that he is ill. Znam Znat ću  Znao sam

da je bolestan.

I know I shall know I have known

that he was ill. that he has been ill. that he had been ill. that he will be ill.

Znam da je bio Znat ću  bolestan. Znao sam

Znam Znat ću  da će biti Znao sam bolestan. 281. Budući da je neupravni govor zavisno sloţena reĉenica , primjenjuju se u njemu pravila o slaganju vremena . Uzmimo kao primjer reĉenicu : I study music . - Studiram muziku . Upravni govor She said : " I study music . " She said : " I studied music " Neupravni govor She said that she studied music .

She said that she had studied music . She said : " I have studied music " She said : " I shall study music . " She said : " Study music ! " She said that she would study music . She told me to study music .

56. Iz ovih primjera vidimo da se pri prenošenju upravnog u neupravni govor vremena mijenjaju : 282 . Upravni govor prezent preterit perfekt futur imperativ futur u prošlosti infinitiv Neupravni govor preterit

pluskvamperfekt

Upotreba glagola say i tell
283 . U upravnom se govoru upotrebljava say . Npr . : He said: " I am your friend." He said to me : "I am your friend." Rekao je : " Ja sam ti prijatelj." Rekao mi je :" Ja sam ti prijatelj."

284. U neupravnom se govoru moţe upotrijebiti say ili tell. Na pr.: He said that he was my friend. He teld me that he was my friend. Rekao je da mi je prijatelj. Rekao mi je da je moj prijatelj.

285. U neupravno govoru upotrebljava se say samo ako nije spomenuta osoba kojoj se govori. Kad je ta osoba spomenuta , mora se upotrijebiti tell. 286. Imperativ upravnog govora postaje u neupravnom govoru infinitiv sa to. Pred takvim se infinitivom uvijek upotrbljava tell, jer je uvijek spomenuta osoba kojoj je neko nešto zapovijedio. Na pr.: "Bring me a glass of water ." " Donesi mi ĉašu vode ." He told me to bring him a glass of water . Rekao mi je da donesem ĉašu vode .

Evo još nekoliko primjera za upotrebu say i tell : 287 . He said : " The plane crashed near the airport ." He said that the plane had crashed Rekao je : " Avion se survao blizu aerodroma . " Rekao je da se avion survao blizu 57.

near the airport . aerodroma . He told us that the plane had crashed Rekao nam je da se avion survao near the airport . blizu aerodroma . She said : " I shall visit the World Fair . " Rekla je : " Posjetit ću Svjetsku izloţbu " . She said she would visit the World Fair . Rekla je da će posjetiti Svjetsku izloţbu . She told her sister she would visit the Rekla je svojoj sestri da će posjetiti World Fair . Svjetsku izloţbu .

Napomene uz neupravni govor
288 . Pri prenošenju iz upravnog govora u neupravni mijenjaju se zamjenice prema smislu .Npr: She said : " I am in a hurry . " She said she was in a hurry . They said : " We have arrived ." They said they had arrived . Rekla je " Meni se ţuri . " Rekla je da joj se ţuri . Rekli su : " Stigli smo " Rekli su da su stigli .

289 . This i these postaju u neupravnom govoru that i those ako je uvodni glagol u preteritu : The porter said : " Smoking is Vratar je rekao :" Pušenje je u ovoj forbidden in this room . " prostoriji zabranjeno . " The porter said that smoking was Vratar je rekao da je pušenje u onoj forbidden in that room . prostoriji zabranjeno . I said : " I don't like these colours . " Rekao sam : " Ne sviĊaju mi se ove boje . " I said I didn't like those colours . Rekao samda mi se ne sviĊaju one boje . 290 . Prilozi mjesta i vremena mijenjaju se u neupravnom govoru ako je uvodni glagol u preteritu . Tako here postaje there , today - that day , tomorrow - the next day ili the following day , yesterday - the day before ili the previous day . Npr . : He said : " I shan't stay here any Rekao je : " Neću više ovdje ostati . " longer . " He said that he wouldn't stay there Rekao je da neće više ondje ostati . any longer . Jane said : " We are leaving tomorrow." Jane je rekla : " Odlazimo sutra . " Jane said that they were leaving Jane je rekla da odlaze sutradan the next day ( the following day ). ( idućega dana ) . He said : " I was very tired yesterday." Rekao je : " Juĉer sam bio vrlo umoran ." He told me that he had been very tired Rekao mi je da je bio dan prije the day before ( the previous day ) . vrlo umoran .

" " Upitao me kad ćemo se vidjeti . who .upitnoj reĉenici . do you like ? postalo je I liked . whom . 294 . Npr . Uvodni glagol u zavisno . which .pitati .upitna reĉenica ( Neupravno pitanje ) 291 .pitati se . wonder . : She asked me if I felt better .upitnoj reĉenici ne stoji u upitnom obliku . Npr . Zavisno . whose . I wantid to know how long it Ţelio sam znati kako će dugo trebati would take me to reach London . the message . da doĊem do Londona . Upitao me gdje sam bio . I wonder how much that will cost me .upitnoj reĉenici oznaĉuje pitanje ili neizvjesnost . SviĊa li vam se moderna poezija ? Upitao me da li mi se sviĊa moderna Vidimo da se upitni oblik glagola u direktnom pitanju mijenja u zavisno . Usporedite : Where have you bought it ? She asked me where I had bought it . kao i u neupravnom govoru . how . Zanima me koliko će me to stajati . not to be sure . Ne znam tko će danas otići pomlijeko .ţeljeti znati . poezija. Upravno ( direktno ) pitanje moţe poĉeti upitnom rijeĉi ili glagolom . when . Do you like modern poetry ? He asked me if I liked modern poetry . not to know . Who wil fetch the milk today ? Tko će danas otići po mlijeko ? I don't know who will fetch the milk today. nego u potvrdnom . " U zavsno. They inquired if the train was late .ne znati . : Where have you been ? Gdje si bio ? He asked me where I had been . vrijede pravila o slaganju vremena . Ako poĉinje upitnom rijeĉi . Zavisno .58. zavisno upitna reĉenica poĉinje tom istom upitnom rijeĉi . . Informirali su se da li vlak kasni . Takvi su glagoli : ask . inquire . where .ne biti siguran itd. Gdje ste to kupili? Upitala me je gdje sam to kupio . Upitala me da li se osjećam bolje .pitati .upitnoj reĉenici u potvrdni oblik : have you bought ? postalo je I had bought . I did not know if he would deliver Nisam znao hoće li on predati poruku . 292 .upitnom reĉenicom izvještavamo što je netko upitao . npr . Glagol u zavisno .Upravno pitanje : " When shall I see you ? "" Kad ćemo se vidjeti ? " glasit će u neupravnom obliku : " He asked me when he would see me . want to know . why .what . 293 .

: team . Robert . zbirne imenice ( collective nouns ) .vojska . . Npr . horse . goodness dobrota itd .hrana . opće imenice ( common nouns ) .Amerika . Npr . : boy .momĉad . Imenice su rijeĉi kojima nešto imenujemo . Upitao me da li sam se drţao njegova savjeta . 299 . tj . woman . ili neće . crowd . .konj . Npr .upitna reĉenica uvodi se veznikom if ili whether . 295 . Ne znam hoćete li doći sutra . navy . window . Npr . zavisno . ice .ţena . Amerika .mornarica . 300 .gomila . koje sluţe kao nazivi za sva bića ili stvari iste vrste Npr . IMENICE Nouns 296 . air . : desk .pisaći stol . Upitala me zašto nisam zatvorio vrata . Ako upravno pitanje poĉinje glagolom .Ana .prozor . hand .vino . koje u jednini oznaĉuju skup ili mnoštvo .krdo . Did you follow my advice ? Jesi li se drţao moga savjeta ? He asked me if I had folowed his advice . 59. cattle . herd .stoka itd .Glasgow itd . Shall I get my money or not ? Hoću li dobiti svoj novac ili neću ? He wanted to know whether he would Ţelio je znati da li će dobiti svoj novac get his money or not . Glasgow .djeĉak . police policija .ruka itd . Vrste imenica Prema znaĉenju dijelimo imenice na nekoliko vrsta .Robert .mlijeko . : Will you come tomorrow ? Hoćete li doći sutra ? I don't know if you will come tomorrow . 298 . Npr .jato .bakar . food . vlastita imena ( proper names ) . One mogu biti : 297 . copper . table . : wine . imenice koje sluţe kao nazivi za pojedina bića . flock .zrak .Why did you not shut the door ? Zašto niste zatvorili vrata ? She asked me why I had not shut the door . . : Anna .stol . milk . mjesta itd .led . . mnoštvo . army . gradivne imenice ( materijal nouns ) koje oznaĉuju tvar ili materiju .

bratić i sestriĉna itd . . thirst . : picture . Napomena 306 . zajedniĉkog roda ( common gender ) su one imenice koje u istom obliku sluţe za muški i za ţenski rod .zdravlje .strah .olovo itd . 60. ovaj stol . Osnovna je razlika izmeĊu imenica u engleskom jeziku i bosanskom jeziku da u našem jeziku stvari mogu biti muškog . Npr .smjelost . girl .otac . . Napomena Usporedite u bosanskom : on je dobar vozaĉ . Neke imenice ţenskog roda tvore se tako da se muškom rodu doda nastavak .inteligencija itd .šljiva itd . ona je dobar vozaĉ .bolest .sag .tetka . health . katkada gramatiĉki rod . : boy . brother . on je po struci matematiĉar . . ţenskog ili srednjeg roda .ţeĊa .djevojka itd . ova klupa . father . fear .djeĉak .lead . intelligence . aunt . 307 .slika . carpet .brat itd . 304 . U engleskom jeziku imenice imaju prirodni rod . : sister .cipela .sestra . . To znaĉi : 303 . ţenskog su roda ( feminine gender ) one imenice koje oznaĉuju ţensko biće . ovo pero . plum. Npr . Npr . uncle . srednjeg su roda ( neuter ) stvari . ova kuća . Tako na primjer imenica pupil moţe znaĉiti uĉenik i uĉenica . friend prijatelj ili prijateljica .pisac ili spisateljica . ROD IMENICA Gender 302 . cousin . Npr .ess . mother .majka .U bosanskom jeziku imenice imaju katkada prirodni. muškog su roda ( masculine gender ) one imenice koje oznaĉuju muško biće . ovaj prozor . writer . courage .ujak . 305 . ŢENSKI ROD IMENICA Feminine Gender 308 . Npr . ona je po struci matematiĉar itd . shoe . illness . ovo sedlo itd.

pas woman .muškarac father .kralj bachelor .kokoš cow .bik dog .tigar waiter .prijatelj he . Npr .vladarica 311 .goat .tetka quen .pura peahen .hen .neţenja nephew .paunica 313 .nasljednik lioness .kraljević heir .tigrica waitress .ess samoglasnik e ili o ispada .paun turkey .brat uncle .konobarica actress .otac brother .maĉak maid .lav prince .nasljednica 61. : man .glumac emperor .maĉka 312 .djevojka wife .pijetao bull .puran peacock .lion .servant .cock .supruga daughter . Ako se imenica muškog roda svršava na .jarac tom .ţena mother .sluga boyfried .cat .vladar tigress .nećakinja girl .kraljica spinster .servant .sestra aunt .muţ son . Katkada se rijeĉ koja oznaĉuje rod stavlja iza imenice . Katkada se pred imenicu stavi neka rijeĉ koja oznaĉuje rod . : man . Npr .konobar actor . Neke imenice imaju za ţenski rod posebnu rijeĉ .lavica princess .kraljevina heiress . 309 . onda ispred nastavka .sluţavka girlfriend .neudata ţena niece .goat .krava bitch .prijateljica she .sin gentleman .kći lady .majka sister . : tiger . : turkey. Npr . Npr .cat .nećak boy .gospoĊa hen .gospodin cock .kuja .djeĉak husband .glumica empress .er ili -or .koza she .ujak king .

ruţa bridge . a iza bezvuĉnih suglasnika (s ) .prozor table .mijenja y u i i dodaje nastavak .crkva rose . š . MNOŢINA IMENICA Prular of Nouns 314 .most buses wishes matches churches roses bridges 316 .y . Taj se nastavak izgovara iza zvuĉnih suglasnika i samoglasnika ( z ) . dţ .heroj potatoes tomatoes volcanoes negroes heroes 317 .ulica duck . Kod takvih se imenica nastavak . ţ . Mnoţina imenica obiĉno se tvori tako da se jednini doda nastavak . Npr .vulkan negro .es . : piano .šibica church . ĉ .stol street . Npr . ispred kojega stoji suglasnik .crnac hero . Ako se imenica u izgovoru svršava na s . dodaje se nastavak . : potato .krompir tomato .ţelja match .62.trgovina chairs windows  tables streets ducks shops izgovor ( z )  izgovor ( s ) 315 . Npr.s ako se imenica završava na muklo . Neke imenice na .e ) .paradajz volcano . Imenice na -o tvore mnoţinu tako da se jednini doda nastavak .es ( ili samo . Tako se kod imenica na . : .autobus wish .o tvore mnoţinu pravilno . z .stolac window . Npr .klavir photo . Kod imenica dolazi u mnoţini do pravopisnih promjena .fotografija pianos photos 318 .es .s . : chair .es izgovara ( iz ) : bus .patka shop . Taj se nastavak izgovara ( z ) .

factory .patuljak cliff .tat wolf .geese mouse .muškarac .kruh shelf .polovina leaf .tvornica lorry . Npr .f ili fe tvpre mnoţinu dodavanjem nastavka .feet tooth .krov chief .teeth groose .magarac bay . : roof . 319 . -rf i .uš .poglavica handkerchief .igraĉka donkey .list loaf .noţ life .polica thief .guska . Npr .zaton ways toys donkeys bays 320 . Neke imenice na .zemlja flay .muha factories lorries countries flies 63. : calf .oof . -ief . Ako se ispred y nalazi samoglasnik .kamion country . mnoţina se tvori pravilno .rupĉić dwarf . 321 .es .zub .men woman .ţena . To au obiĉno imenice koje se svršavaju na .vuk knife .women foot .s . dodavanjem nastavka s: way .stijena roofs chiefs handkerchiefs dwarfs cliffs Neke imenice tvore mnoţinu nepravilno : 322 .tele half .put toy .ţivot calves calves leaves loaves shelves thieves wolves knives lives 63 .f ili fe mijenjaju f u v i dobivaju nastavak .miš .lice .ff .mice louse . Mnoge imenice na .stopalo . promjenom osnovnog samoglasnika : man .

škare .fonetika . Where are the scissors ? Where are your trousers so dirty ? Roba je oštećena poţarom .roba . Npr . lososi deer . : goods .hlaće . gallows .vješala . vijest . U našem moru ima riba svih vrsta 325 . pastrve salmon .pastrva .matematika . : fish . jeleni Napomena Kad mislimo na razne vrste riba .jelen .children 64. Npr . The goods have been damaged by the fire .oxen child . Neke imenice dolaze samo u mnoţini . Obiĉno tvore mnoţinu tako da se jednini doda nastavak . : There are all kinds of fishes in our sea . imenica fish stoji u mnoţini . Physics was his favourite subjekt . ribe sheep . Npr .fizika .novost . Gdje su škare ? Zaštosu tvoje hlaĉe tako prljave ? 326 . trousers . Mathematics is very important in engineering .nadnica .323 . statistics . Glagol uz takve imenice stoji takoĊer u mnoţini . Matematika je vrlo vaţna u tehnici . news . physics . Mnoţina sloţenica 327 .statistika . : ox .djed grandfathers . Phonetics has always been his hobby .en ili -ren.dijete .s . scissors . Npr . Fonetika je uvijek bila njegov hobi . ovce trout . Npr . Sloţenice su rijeĉi koje su sastavljene od dva ili više dijelova .ovca . Glagol uz takve imenice stoji u jednini . Fizika je bila njegov najomiljeniji predmet . wages .. Neke imenice ostaju u mnoţini nepromijenjene . His pyjamas were striped . This news is very suprising . Njegova je pidţama bila prugasta .. a znaĉe jedninu . : mathematic . phonetics . : grandfather . 324 . nastavkom .losos . Neke su imenice po obliku u mnoţini .riba .vol . Npr . Ova vijest vrlo iznenaĊuje .

U engleskom jeziku ne postoje padeţni nastavci . PADEŢI IMENICA Cases of Nouns 333 . s crticom ( npr .in . Npr : two boys . : man . Sloţenice se mogu pisati kao jedna rijeĉ ( npr .prolaznik son.teacher .chair . I gave it to my sister . stavljaju se oba dijela u mnoţinu . dining room . coal . U bosanskom jeziku imenice se dekliniraju .ashtray . Npr . courage .servants women . armchair .ljubaznost itd. To je soba moje sestre . Ako man ili woman ĉine prvi dio sloţenice . Mary is my sister .dva djeĉaka . kindness .ĉekaonica writing desk .teachers Napomena : 330 . : passer . tj. Npr .pepeljara deck . samo glavna rijeĉ dobiva nastavak za mnoţinu .naslonjaĉ ) .four hours . One su nebrojive ( Uncountable Nouns ) i prema tome ne mogu se upotrebljavati u mnoţini . Ono što u bosanskom jeziku izraţavaju padeţni nastavci . .trpezarija ) Za to nema odreĊenih pravila .servant .servant ) ili kao dvije rijeĉi ( npr . Mnoţinu redovito tvore samo opće imenice . Dao sam to svojoj sestri . Gradivne i apstraktne imenice .srebro . One obiĉnooznaĉuju nešto što se moţe brojati te ih zovemo brojivim imenicama ( Countable Nouns ) .pet dana .sluga woman .by sons .in law 329 . : silver .hrabrost . twenty . ne mogu se brojati . 328 . u engleskom se izraţava prijedlozima ili odreĊenim poloţajem te imenice u reĉenici .ugljen . primaju razliĉite padeţne nastavke .chairs waiting . Kad je jedan dio sloţenice prijedlog ili prilog . Marija je moja sestra .zet passers .by . osim u genitivu . uzete u općem smislu . Npr . Npr . This is my sister's room .leţaljka waiting room . : 334 .pisaći hastal ashtrays deck . five days . 332 . BROJIVE I NEBROJIVE IMENICE Countable and Uncountable Nouns 331 .law .dvadeset ĉetiri sata itd .nastavnica men . man .rooms writing desks 65.

iza bezvuĉnih suglasnika kao ( s ) . a iza ( s ) ( z ) . 335 . a objekt iza glagola .oĉev kišobran Shaw's plays Shawove drame John's family Johnova familija 338 . Npr : Anna's dress Anina haljina father's umbrela .( t  ) i ( d3 ) kao ( iz ) . Vidio sam tamo svoju sestru . Ako imenica ne tvori mnoţinu s nastavkom -s . Genitiv ( The Genitive Case ) 336 . sister ! I spoke about my sister . (  ) . Don't cry . s. razlikovat ćemo subjekt od objekta samo po poloţaju imenice u reĉenici .ţenski ĉasopisi 340 . tj . popstupak je isti kao u genitivu jednine . 337 . (  ) . Npr . iza zvuĉnih suglasnika i samoglasnika izgovara se kao ( z ) .s u genitivu izgovara se jednako kao nastavak . Nastavak .s .s u mnoţini . . Npr: s. sestro ! Govorio sam o svojoj sestri . 66. Utakvim se sluĉajevima u bosanskom jeziku upotrebljava prisvojni pridjev .djeĉje knjige men's gloves muške rukavice women's journals . John teaches Robert . ako ima nepravilnu mnoţinu . o. Budući da je nominativ jednak akuzativu . : girls' club ladies' shoes boys' games djevojaĉki klub ţenske cipele djeĉaĉke igre 339 .I saw my sister there . U mnoţini se stavlja samo apostrof iza nastavka -s . tj. Robert teachers John . Ne plaĉi . Subjekt redovito stoji na prvom mjestu . Genitivom se najĉešće izraţava pripadanje . Genitiv se tvori tako da se iza imenice u jednini stavi apostrof i doda nastavak . : children's books . John pouĉava Roberta . o. Robert pouĉava Johna . I went with my sister .Npr . Otišao sam sa svojom sestrom .

. za oznaku mjere . kad imenica oznaĉuje ţivo biće . vremena i vrijednosti .namještaj njegove radne sobe 342 . Tako kaţemo : the pupil . u nekim izrazima . kao : at the greengrocer's at St . Prema tome se ĉlan ne moţe prevesti na naš jezik . Pavla ) kod moje tetke ( u kući moje tetke ) 67 . Genitiv se upotrebljava : 341 . Kad u bosanskom jeziku kaţemo : uĉenik . the house . Npr . the town .67.hours' walk 343 . putovanje od jednog dana udaljenost od jedne milje vrijednost od jedne funte šetnja od dva sata ĈLAN The Article 344 . u engleskom moramo u takvom sluĉaju staviti pred imenicu ĉlanjer je ona tek s ĉlanom potpuna . U bosanskom jeziku nema ĉlana . . dok se genitiv imenica koje oznaĉuju stvari tvori redovito s prijedlogom of .grad .kuća . : a day's journey a mile's distance a pound's worth a two . dijete grad .djedov naslonjaĉ the lion's share lavlji dio ( najveći dio ) the drawers of my desk . the child . : Robert's school Robertova škola grandfather's armchair . Ĉlan se u engleskom jeziku stavlja pred imenicu . kuća itd .dijete . Npr .uĉenik .ladice moga pisaćeg stola the furniture of his study . Pavla ( u crkvi sv. Paul's at my aunt's kod povrćara kod sv.

one u izgovoru poĉinu suglasnikom.djeĉak a lamp . Na drugoj strani ulice vidim autobus . : an animal . Npr . 346 . Naranĉa je bogata vitaminuma . Izgovaraju se : ( ' ju:niv :sl )( ' ju:sful ) ( 'w naid ) .ţivotinja an evening .eyed pišu samoglasnikom . 345 . NEODREĐENI ĈLAN The Indefinite Artikle NeodreĊeni ĉlan ima dva oblika : a i an .veĉe an inn . pred imenicom u jednini koja predstavlja vrstu . 348 .pošten ĉovjek NeodreĊeni ĉlan se upotrebljava : 347 . Oblik an se upotrebljava ispred rijeĉi koje poĉinju samoglasnikom ili suglasnikom koji se ne izgovara . . Npr . A lamb is a pretty animal .68. Npr . Janje je draţesna ţivotinja . : A rose has a pleasant smell .svjetski jezik a useful invention .koristan izum a one . An orange is rich in vitamins .jednooki ĉovjek Napomena : Premda se rijeĉi universal . Couldyou lend me a pencil ? It is so useful to have a car . Bili mi mogao posuditi olovku ? Vrlo je korisno imati auto . useful i one . : a boy . Oblik a se upotrebljava ispred rijeĉi koje poĉinju suglasnikom ili samoglasnikom koji se izgovara kao suglasnik .gostionica an honest man . pred imenicom u jednini kad se ona prvi put spominje ili kad se uzima u općem smislu I can see a bus on the other side of the street . Ruţa ima prijatan miris .svjetiljka a universal language .eyed man .

U dva sata bilo je mnogo ljudi koji su ĉekali na tramvaj.Uovim primjerima imenice a rose . an orange . b . Napomena 353.malo i a little-nešto. u izrazima a few . 352 . Napomena : NeodreĊeni ĉlan moţe biti odijeljen od svoje imenice pridjevom ( an inteligent man inteligentan ĉovjek . : He lives on fifty pence a day . On ima nekoliko prijatelja koji mu prave društvo . I used to meet him four times a week . Npr . a little -nešto . Shaw bio je Irac .Treba paziti na razliku izmeĊu few . a thousand . On je inteligentan ĉovjek . a big house .nekoliko .stotina . who keep him company . This cloth is two pounds a yard . Sastajao sam se s njim ĉetiri puta tjedno . 351 . a hundred .: . Mary is a pretty girl . a lot of . He is an intelligent man . pred većinom imenica koje ĉine dio predikata .sve naranĉe itd. nešto malo. Marija je draţesna djevojka . Ona zaraĊuje nešto novaca pa moţe kupiti najpotrebnije stvari . Ovo sukno stoji dvije funte po jardu . an orange znaĉi oranges . The speed limit on this road is sixty miles an hour . On je bio mornar . half a dozen . ) 350 .zeleni list itd . B . a great deal of mnogo itd . Na pr.milijun itd. šest olovaka . I want to become a painter .sve ruţe . Dopuštena brzina na ovoj cesti je šezdeset milja na sat .tisuća . a score dvadeset .nekoliko. : There are at least half a dozen Na njegovu pisaćem stolu ima barem pencils on his desk . Shaw was an Irishman . Kupila je tisuću araka papira . : He has a few friends . On ţivi od pedeset penija na dan . a rose znaĉi roses . 349 . Npr . : He was a sailor . Npr . a lamb predstavljaju vrstu . She earns a little money and so she can buy the most necessary things . 69. zanimanje ili neka karakteristika subjekta . malo njih i a few . a green leaf .velika kuća . Npr. Ţelim postati slikar . She bought a thousand sheets of paper . tj . G . a million .mali broj. Takvim se predikatom obiĉno oznaĉuje narodnost . u nekim izrazima kojima se oznaĉuje cijena i vrijeme . At two o'clock there were a lot of people waiting for the tram.tuce . ispred nekih brojnih izraza : a dozen . G .mnogo . Sliĉna razlika postoji i izmeĊu little .pola tuceta .

On ima malo prijatelja i ĉesto se osjeća usamljen. She gave the child half an orange.U engleskom se one upotrbljava samo u brojnom smislu. Na pr. 354. Napomena 356.iza such.He has few friends and often feels lonely. Don't be in such a hurry! She is quite a good pupil. They talked for half an hour. Karte u serklu su skupe. Još je samo jedan dan do praznika. Ne bi smio nikada kazati tako nešto.Na pr.: What a lovely day! What a pretty girl! What an exciting story! 355./ . Nemoj se tako ţuriti! Ona je priliĉno dobra uĉenica. Umjesto neodreĊenog ĉlana ne smije se upotrijebiti one. Dala je djetetu pola naranĉe. Razgovarali su pola sata. Na pr. Na pr.: Tickets in the circle are expensive. He drank half a bottle of wine. Popio je pola boce vina. 70.Ne valja reći:I saw one man nego I saw a man. /Jednina : A ticket in the circle is expensive.quite i half.: There is only one more day before the holidays.ispred imenica u mnoţini. moći. He has so little money that he cannot help On ima tako malo novaca da mi ne moţe pome.: You should never say such a thing. Krasna li dana! Draţesne li djevojke! Uzbudljive li priĉe! IZOSTAVLJANJE NEODREĐENOG ĈLANA Omission of the Indefinite Article NeodreĊeni ĉlan se upotrebljava: 357.U uskliĉnim reĉenicama koje poĉinju sa what neodreĊeni ĉlan stoji iza what ispred brojivih imenica u jednini. U bosanskom moţemo u takvom sluĉaju reći: Vidio sam jednog /nekog/ ĉovjeka.

radnici the engines .polja . ispred njih stoji odreĊeni ĉlan.: the worker . Na pr. of our soldiers. Mlijeko je zdravo i dobro.radnik the engine . Na pr.: the workers . Beauty is only skin-deep. a ispred rijeĉi koje poĉinju samoglasnikom /di/. koje oznaĉuju neku materiju. Hrabrost i poštenje ĉesto idu zajedno. Robert and John are architects.polje Izgovor odreĊenog ĉlana 362. 360.stroj the field .strojevi the fields .: Milk is healthy and good. Steel and iron are useful metals./ ispred nebrojivih imenica /Uncountable Nouns/ 358. /Jednina: Robert is an architect. Ljepota je prolazna. /Jednina: A town should be clean. koje oznaĉuju nešto apstraktno . Na pr. Pišemo na papiru. OdreĊeni ĉlan ima isti oblik za jedninu i mnoţinu: the. OdreĊeni ĉlan se izgovara na dva naĉina: ispred rijeći koje poĉinju suglasnikom izgovara se/d/.: Courage and honsety often go together. Robert i John su arhitekti. The whole world is fighting for peace. 359. Ĉelik u ţeljezo su korisni metali. 71. Ljepota dalmatinske obale je glasovita./ Gradovi bi morali biti ĉistiji. ODREĐENI ĈLAN The definite Article 361. Na pr. Cijeli svijet se bori za mir. A lot has been written about the courage Mnogo se pisalo o hrabrosti naših vojnika. We write on paper. Na pr.: The beauty of the Dalmatian coast is famous.Towns should be clean. Ako se nebrojive imenice upotrbljavaju u odreĊenom smislu.

ispred imenica koje su pobliţe odreĊene odnosnom reĉenicom . Djevojka koja je otvorila vrata je njihova neĉakinja.: The vilage where he was born is pretty. 366. Taj ĉovjek je star i slab. . The sun is very hot today. She was the first person he saw when he opened the door. They reached the Pole on January 18th.: London is the biggest city in Europe. pridjevom ili nekom frazom. Na pr. My friend John attends a technical school. U bliţoj buduĉnosti bit će mnogim ljudima moguće doći na Mjesec.: There is a man standing at the door. Selo u kojem se on rodio je lijepo. Pĉela je marljiva. She bought the most expensive coat in the shop. januara stigli su na Pol. Na pr. the elephant the underground  / di / the admiral OdreĊeni ĉlan se upotrebljava: 363. 18. Na pr. ispred imenica od kojih postoji samo jedna te vrste. Na pr. 367. The man in blue car is an actor. Škola pripada tvornici tekstila. Pred vratima stoji neki ĉovjek. Ona je bila prve osoba koju je vidio kad je otvorio vrata. Napomena Pas je vjerna ţivotinja. 364. The man is old and weak. 365. The grey building is a hospital. Kupila je najskuplji kaput u trgovini. Na pr. The bee is industrious. This is the third time he is abroad. Ĉovjek u plavom automobilu je glumac. London je najveći grad u Evropi.: In the future it wil be possible for many people to reach the Moon. The girl who opened the door is their niece.the station the woman  / d / the hat 72. ispred imenica koje su postale odreĊene time što se spominju drugi put.: The dog is a faithful animal. Danas je sunce jako vruće. Siva zgrada je bolnica. The school belongs to a texfactory. To je treći put da je on u inostranstvu.ispred imenica u jednini koje predstavljaju vrstu. Moj prijatelj John ide u tehniĉku školu.ispred pridjeva u superlativu i ispred rednih brojeva.

370 . The Hebrides are a group of islands in the north of Scotland . : The Thompsons have a house in the country . kao i imena zemalja koja stoje u jednini .: London is situated on the Thames. 73. Trgovine u Regent Streetu vrlo su privlaĉne . : He went to France and settled in Paris . planinskih lanaca.348/. Industrija je u Sjedinjenim Drţavama visoko razvijena . otoĉja. . kao i uz imena zemalja koja stoje u mnoţini.Pred imenicama koje predstavljaju cijelu vrstu moţe se upotrijebiti neodreĊeni i odreĊeni ĉlan/vidi poglavlje o neodreĊenom ĉlanu. London leţi na Temzi. The shops in Regent Street are vere attractive . In the United States industry is highly developed . Vrhunci Alpa uvijek su pokriveni Hebridi su grupa otoka na sjeveru Škotske . mora. gradova . Npr .: This is home for the blind. with snow. ulica . Have you read the novel "The Naked and the Dead"? To je dom slijepih. pojedinaĉnih brda i vrhunaca . 368.ispred pridjeva. da oznaĉi skup osoba koje imaju svojstva što ga izraţava taj pridjev. Na pr. IZOSTAVLJANJE ODREĐENOG ĈLANA Omission of the Definite Article OdreĊeni ĉlan se ne upotrebljava : 371 . Thompsonovi imaju kuću na selu . Npr . Atlanski ocean je manji od Pacifika. okeana. The tops of the Alps are always covered snijegom. Na pr. Brownovi već mnogo godina ţive u ovom selu . Jesi li ĉitao roman" Goli i mrtvi"? 369. ispred porodiĉnih imena u mnoţini da se oznaĉe svi ĉlanovi jedne porodice . The Atlantic is smaller than the Pacific.ispred imena rijeka. ispred imena osoba . On je otišao u Francusku i nastanio se u Parizu . The Browns have lived in this village for many years .

Cotton is not so warm as wool . ispred imenica school . Ĉaj što sam ga kupio u Engleskoj 374 . Oni imaju dvoje djece . Npr .zatvor . : The admiration he felt for his doctor him interested in medicine . odliĉan je. ispred imenica koje oznaĉuju obroke . onda pred njima stoji odreĊeni ĉlan . Coffee and tea do not grow in our country . Pamuk nije tako topao kao vuna . he went Kad je obuka bila završena . : When school was over . a ne na samu zgradu ili predmet . bed -krevet . Ann and Peter . Za mog prijatelja Johna doruĉak je najvaţniji obrok .trg . Uspjeh je nemoguć bez marljivog rada . Etna is a volcano in Italy . market . After dinner rest a whille after supper walk a mile . Uspjeh firme treba zahvaliti dobroj upravi . kad mislimo na svrhu kojoj sluţe . 373 . Doruĉak što ga serviraju u ovom restoranu sve je prije nego dobar . Kad se misli na odreĊene obroke . Etna je vulkan u Italiji . Ruĉak što smo ga imali juĉer bio je najbolji koga se mogu sjetiti . 372 . Npr . Npr . : The breakfast the serve in this restaurant is far from being good . poslije veĉere prošeći jednu milju . The success of the firm is due to good management .The have two children . Po jasnom danu vide se iz Calaisa bijele stijene Dovera . ispred apstraktnih i gradivnih imenica kad o njima govorimo općenito . The lunch we had yestarday was the best I can remember . 375 . Svirala je klavir tako dobro da sam bio ispunjen divljenjem . We always have a cup of coffee after lunch .stol . Poslije ruĉka uvijek popijemo šalicu kahve . Anu i Petra . The tea I bought in England is exellent .škola . : For my friend John breakfast is the most important meal . prison . pošao je . Ako se apstraktne i gradivne imenice upotrijebe u odreĊenom smislu . : She played the piano so well that I was filled with admiration . Npr . Divljenjem što ga je osjećao prema svom lijeĉniku pobudilo je njegov interes za medicinu . Success is impossible without hard work . Poslije ruĉka odmori se naĉas . Npr . Kahva i ĉaj ne rastu u našoj zemlji . 74. mora se upotrijebiti ĉlan . table . On a clear day you can see from Calais the white cliffs of Dover .

My father is a doctor . Pronašli su ga krivim i zatvorili . Njegove amidţe su farmeri . 377 . Hodali su drţeći se za ruku . London is a big city . the prison of our town . upotrebljavamo pred tim imenicama ĉlan . my . Oni su ( osim pokaznih ) nepromjenjljive rijeĉi . 376 . London je velik grad . Neki ljudi vole raditi noću . Marija je dobra djevojka . His uncles are farmers . John is a good boy . oni su svi bili za stolom ( kod jela ) . night . ravno kući . kao i izrazima koji se sastoje od dva paralelna dijela : hand in hand . London i Paris su veliki gradovi.od jutra do noći itd . The old castle in the valey is Stari dvorac u dolini je zatvor našega grada . Moj otac je lijeĉnik . Iz ovih primjera vidimo da pridjevi u engleskom jeziku ( good . Putovali smo danju . He was found quilty and sent to prison . . John je dobar djeĉak . Njegov amidţa je farmer . Ona je dobro dijete . The table in our sitting room is very old . They walked hand in hand . dok u bosanskom jeziku pridjev ima posebni oblik za svaki rod 380 . Kad mislimo na samu zgradu ili predmet . the school . Kad sam ušao . London and Paris are big cities . She is a good child . When I entered . 75. Npr: The white building on the left is Bijela zgrada na lijevoj strani je škola . Pridjevi se u engleskom jeziku znatno razlikuju od pridjeva u bosanskom jeziku . She works from morning till Ona radi od jutra do mraka . Npr . umnogim ustaljenim izrazima . Some peple prefer working at night . PRIDJEVI Adjectives 378 . 379 . In our age of mashinery few things U našem vijeku strojeva malo se stvari are made by hand . izraĊuje rukom . frommorning till night . kao i svi ostali ) imaju jedan oblik za sva tri roda . Stol u našoj dnevnoj sobi vrlo je star . Mary is a good girl . His uncle is a farmer . Moja majka je nastavnica . : We travelled by day .drţeći se za ruke .straight home . they were all at table . My mother is a techer .

kao dio imenskog predikata. A small child needs a lot of care. 76. Ne volim slatkiše. Svi govore o njegovom novom kaputu. Na pr. Mladi ĉovjek se vratio kući prošle sedmice. Njegov je novi kaput vrlo skup . the poor-siromasi. Ova lekcija je dugaĉka. the rich. Ako pred pridjev stavimo odreĊeni ĉlan. kao i svi ostali ) imaju jedan oblik za jedninu i mnoţinu . 383. The old often cannot understand the young . Na pr. Napomena Atribut je rijeĉ koja stoji uz imenicu i pobliţe je oznaĉava. 381 . He is not satisfied with his new coat . 384.known novel . kao atribut. Na pr. 385.: You cannot spesk to him he is asleep. " The Naked and the Dead " is the title of a well . Malom je djetetu potrebno mnogo njege. Iz ovih primjera vidimo da pridjevi u engleskom /new.: This lesson is long. This child is not afraid of anything.pravednici. Ne moţete s njim razgovarati on spava.: Stari ĉesto ne razumiju mlade . . Zimi su noći hladne. Everybody speaks about his new coat . Dobra je knjiga dobar drug. This hotel is modern and comfortable.: The young man returned home last week. His new coat is very expensive . his. on dobiva znaĉenje imenice u mnoţini: the dead-mrtvaci. " Goli i mrtvi " je naslov poznatog romana .Iz ovih primjera vidimo da se pridjevi u engleskom ( big . Na pr. kao i svi ostali/ imaju jedan oblik za sve padeţe. I am not fond of sweets. In winter the nights are cold. On nije zadovoljan svojim novim kaputom .the just. his . A good book is a good companoin. dok u bosanskom jeziku pridjev ima poseban oblik za jedninu i mnoţinu . već samo kao dio imenskog predikata. U engleskom jeziku ima nekoliko pridjeva koji se ne mogu upotrijebiti atributivno. Ovaj hotel je moderan i udoban. Pridjev se u reĉenici upotrebljava : 382. dok u bosanskom jeziku postoji poseban oblik za svaki padeţ. Ovo se dijete niĉega ne boji.bogataši.

: small.est . : small .lijep . high . imaju u engleskom kao i u bosanskom jeziku tri stupnja komparacije : pozitiv (the positive ) . komparativ ( the comparative ) i superlativ ( the superlative ) .est .er i est Npr . Opisni pridjevi .najširi the wise . KOMPARACIJA PRIDJEVA Comparison of Adjectives 386 .er . : the small .r 388 .r pale .najmanji the old .e .najmudriji the pale . Superlativ jednosloţnih pridjeva tvori se tako da se pozitivu doda nastavak .On je stariji nego moj otac . podvostruĉuva se krajnji suglasnik ispred nastavka . .najĉišći the wide .r ako se pridjev svršava u pozitivu na .John je najbolji uĉenik u razredu .najstariji the clean . . Npr .er . nastavak . Jednosloţni pridjevi ( Adjectives of one syllable ) tvore komparativ tako da se komparativu doda nastavak -er .ĉišći wide .stariji clean . beatiful .r wise . He is older than my father .velik . Komparativom kazujemo da neko svojstvo kod jednoga postoji u većoj mjeri kod drugoga .Napomena : Vidi takoĊer poglavlje o odreĊenom ĉlanu . Npr . Pozitiv je osnovni oblik pridjeva . Pred superlativ pridjeva stavlja se odreĊeni ĉlan .malen . : This man is old . odnosno . big .Ovaj ĉovjek je star .visok itd . a ako se pozitiv svršava na .e . npr .st . Npr . a ako se pozitiv doda nastavak . 77.st . Ako se jednosloţni pridjev svršava na jedan suglasnik pred kojim stoji kratak samoglasnik podvostruĉava se krajnji suglasnik .manji old . John is the best pupil in the class .est .najbljeĊi Napomene uz komparativ i superlativ 389 .st .st . .est .er . taĉka 368 . Njime izraţavamo osobinu bića ili predmeta . Superlativom kazujemo da neko svojstvo kod nekog postoji u najvećoj mjeri . Tvorba komparativa i superlativa 387 .est . : .

zanimljiv dangerous . Npr . To su : 392 .st the polite . pridjevi sa naglaskom na drugom slogu .fat . pridjevi koji se svršavaju na . -y se mijenja u i : dry .debeo thin .r easie .est the noble .suh sly .sjajan interesting .st the acute .oštar severe .y .opasan more careful more splendid more interesting more dangeroust the most careful the most splendid the most interesting the most dangerous Neki dvosloţni pridjevi tvore komparativ i superlativ na isti naĉin kao i jednosloţni pridjevi . : severe .plemenit easy . trosloţni i višesloţni pridjevi ( Adjectives of two . a superlativ tako da se pred pozitiv pridjeva stavi the most . 390 . three or more syllables ) tvore komparativ tako tako da se pred pozitiv pridjeva stavi more .er noble .lukav drier slier the driest the sliest 391 .lak clever .er .strog polite . Dvosloţni .r the clever .r acute . Ako se jednosloţni pridjev svršava na .r polite .uljudan complete .st the complete . -le . i .potpun acute . : clever .r the severe .y pred kojim stoji suglasnik .pametan noble . Npr .oprezan splendid .tanak sad .st the easi-est 393 . : careful . Npr .st .r complete .ţalostan fattest thinner sadder the fattest the thinnest the saddest 78.

pridjevi imaju nepravilnu komparaciju . Neki vrlo obiĉni i ĉesti . upotrebljava se uz imenice u jednini koje znaĉe neku materiju ili nešto nebrojivo . Imamo vrlo malo ugljena u našem podrumu .dobar bad . malo less the least the farthest the furtherst the oldest the eldest better worse the best the worst  -mnogo more the most far . : There is little sugar in this lemonade . We have very little coal in our cellar . nego few .kasan  later latter the latest the last Little 395 . U ovoj limunadi ima malo šećera . He had little pleasure in his life . Today there have been few customers Ima malo stvari koje su mu milije od njegova auta . Danas je bilo malo mušterija .malen .star  older elder late .dalek  farther further old . To su : good . Kad little znaĉi malo .zao much many little .79. Npr . NEPRAVILNA KOMPARACIJA Irregular Comparison 394 . Uz imenice u mnoţini ne moţe se upotrijebiti little . Npr . 396 . : There are few things he likes better than his car . On je u ţivotu imao malo radosti .

Zimi nema mnogo gostiju u ovom hotelu . a upotrebljava se uz imenice u jednini koje znaĉe neku materiju ili nešto nebrojivo . Farther . the oldest . It is the oldest book in his library . further . . the farthest . Many znaĉi mnogo . a elder i eldest samo atributivno uz nazive ĉlanova porodice . Were there many tickets left ? There were not many original thoughts in his speech . Npr . Ima li mnogo snijega na ulici ? Many 398 . Npr . the furthest 399 . Moglo bi se reći da je oblik further i furthest obiĉniji te da se upotrebljava i za udaljenost i u prenesenom smislu . Nemam mnogo vremena . Oblici sa " a " ne razlikuju se znatno p3o znaĉenju od oblika sa " u " . Ova je knjiga starija nego njezin vlasnik . I haven't got much time . u trgovini . Much znaĉi mnogo . the eldest 400 . Bio je odviše umoran da ide dalje . Is there much snow in the street ? Za veĉeru nije ostalo mnogo kruha . taĉka 352 . a upotrebljava se uz imenice u mnoţini . Npr . : This book is older than its owner . Older . Je li preostalo mnogo karata ? Nije bilo mnogo originalnih misli u njegovu govoru . ( Za a few i a little pogledajte poglavlje o upotrebi neodreĊenog ĉlana . ) 80. : He was too tired to go any further . Reporter je zatraţio dalje obavijesti o nesreći . : In winter there are not many visitors in this hotel . Npr . dok se oblik farther i the farthest upotrebljava samo za udaljenost . To je najstarija knjiga u njegovoj knjiţnici . The reporter asked for further information about the accident . : There is not much bread left for supper . Older i the oldest upotrebljava se kad se usporeĊuje starost ili dob .in the shop . Much 397 .

: If she had a choice between a detective Kad bi mogla birati izmeĊu kriminalnog story and a serious novel she would i ozbiljnog romana .as i pozitivom pridjeva . VRSTE KOMPARACIJA 403 . spavaća kola . Kaţu da je njegovo posljednje djelo njegovo najbolje djelo . : He returned home last year . Komparacijom se moţe izraziti : 1 . Njegov je sin stariji nego moja sestra Mary . as i pozitivom pridjeva . 405 . He was the last passenger to get a sleeper .. ovaj potonji . Hrana je u ovom restoranu jednako dobra kao kod kuće . Last bez odreĊenog ĉlana the znaĉi prošli . : The meals in this restaurant are as good as at home . i onda mu komparativ znaĉi kasniji .His son is older than my sister Mary . 404 . Is there any later bus today ? Ima li danas koji kasniji autobus ? His latest work is said to be his best . Vratio se kući prošle godine . nejednakost 3 . My older brother is a student of medicine . : .a superlativ najkasniji ili najnoviji . Sreo sam ga prošlog tjedna . Naša najstarija sestra vodi kućanstvo za sve nas . I met him last week . sigurno bi izabrala surely choose the latter . He is as strong as a horse . Late ima pravilnu komparaciju . Our eldest sister keeps house for all of us . Jednakost se izraţava sa as.. nadmoćnost . Npr . On je bio posljednji putnik koji je dobio a sleeper . Npr . jednakost 2 . Jak je kao konj . Late 401 . Nejednakost se izraţava sa not so ... Napomena 402 . Npr . Moj je stariji brat student medicine . Npr . 81. a superlativ the last znaĉi posljednji od veĉeg broja . Nepravilni komparativ latter znaĉi drugi od dva .

Their garden is not so large as ours . In Bosnia and Herzegovina rugby is not so popular as football .

Njihov vrt nije tako velik kao naš . U Bosni i Hercegovini rugby nije tako popularan kao nogomet . 82.

406 . Nadmoćnost se izraţava komparativom , iza kojega stoji than . Npr . : Asia is bigger than Europe . My typewriter is better than yours . Travelling by aeroplane is more expensive than by train . Azija je veća od Evrope . Moj pisaći stroj je bolji nego tvoj . Putovanje avionom je skuplje nego vlakom .

407 . UsporeĊivanje triju ili više osoba ili stvari izraţava se superlativom , iza kojega stoji of ili among , a pred imenima mjesta in . Pred superlativom uvijek stoji the . Npr. : This is the most interesting novel of all the novels I nave read . He was the youngest among all the players . She is the prettiest girl in our village . Ovo je najzanimljiviji roman od svih romana što sam ih proĉitao . On je bio najmlaĊi meĊu svim igraĉima . Ona je najljepša djevojka u našem selu .

408 . Komparativom se moţe izraziti i usporedno povećanje ili smanjivanje dvaju svojstava . To se izraţava sa the + komparativ ... the + komparativ . Npr . : The longer the journey , the more it will cost . The better the child , the happier the parents . The sooner you come , the better for you . Što dulje putovanje , to će više stajati . Što bolje dijete , to sretniji roditelji . Što prije doĊete , to bolje po vas .

409 . Komparativom se moţe izraziti i postepeno povećanje ili smanjivanje . To se izraţava sa dva komparativa , izmeĊu kojih stoji and . Npr . : He is growing fatter and fatter . In spring the days become longer and longer . I am getting more and more interested in this problem . On postaje sve deblji . U proljeće dani postaju sve dulji . Taj me problem sve više zanima .

PRIDJEVI I ZAMJENICE Adjectives and Pronouns
410 . U engleskom jeziku postoje neke rijeĉi koje se upotrebljavaju kao pridjevi tj . ispred imenice , i kao zamjenice , tj . samostalno ( umjesto imenice ) . Takve su rijeĉi : pokazni pridjevi i zamjenice ( Demonstratives ) posvojni pridjevi i zamjenice ( Possessives )

upitni pridjevi i zamjenice ( Interrogatives ) neodreĊeni pridjevi i zamjenice ( Indefinites ) Sve te rijeĉi imaju isti oblik kao pridjevi i kao zamjenice , osim posvojnih , koji imaju posebne oblike kao pridjev , a posebne kao zamjenice . 83.

POKAZNI PRIDJEVI I ZAMJENICE Demonstratives
411 . Najobiĉniji pokazni pridjevi i zamjenice jesu : this - ovaj i that - taj , onaj. This i that su jedini pridjevi koji imaju poseban oblik za mnoţinu : jednina this that Npr . : This building is our school . These houses belong to a textile factory . I like that car . Is it yours ? Are those girls French ? Ova zgrada je naša škola . Ove kuće pripadaju tvornici tekstila . SviĊa mi se onaj auto . Je li vaš ? Jesu li one djevojke Francuskinje ? mnoţina these those

412 . This i these odnose se na nešto što je blizu po prostoru i vremenu that i those na nešto što je udaljenije od osobe koja govori . This , these , that i those upotrebljavaju se kao pridjevi i kao zamjenice . Npr : This man is her husband . Ovaj ĉovjek je njezin muţ .

413 . pridjev

Could you lend me that pencil ? Da li biste mi mogli posuditi tu olovku ? Is this your brother ? No , this Je li to vaš brat ? Ne , 414 . zamjenica  is my friend Dick . to je moj prijatelj Dick . When did that happen ? Kada se to dogodilo ? Kao pokazni pridjevi i zamjenice upotrebljavaju se takoĊer such , the same i one .

such
415 . Kao pokazni pridjev , such znaĉi takav , takve vrste . Npr . : He talks too much . I don't like such people . Such accidents are very common . On previše govori . Ne volim takve ljude . Takve su nesreće vrlo ĉeste .

416 . Such moţe znaĉiti i velik . Npr . : She made such a mistake . He is such a fool . Napravila je veliku pogrešku . On je velika budala . 84.

417 . Such se upotrebljava i kao zamjenica . Npr . : If you behave like a child , you must be treated as such . The result was such that everybody was suprised . Ako se ponašaš kao dijete , mora se s tobom tako i postupati . Rezultat je bio takav da su svi bili iznenaĊeni .

the same
418 . The same oznaĉuje jednakost i uvijek se upotrebljava s odreĊenim ĉlanom . Moţe se upotrebiti kao pridjev i kao zamjenica . Npr . : The were born in the same house . Her eyes and her hair are the same colour . A Happy New Year ! The same to you . RoĊeni su u istoj kući . Njene su oĉi i kosa iste boje .

pridjev 

zamjenica  She is the same as her mother : Ona je ista kao njena majka : intelligent , gay and pretty . pametna , vesela i draţesna .

Sretnu novu godinu ! I tebi .

one
419 . Iza pokaznih zamjenica the , this , that , these i those ĉesto se dodaje one ( u mnoţini ones ) da se izbjegne ponavljanje prije spomenute imenice . Npr . : I like this cake better than that one . You will take the brown boxes and I will take the black ones . The window of my room is the one with a green blind . Više mi se sviĊa ovaj kolaĉ nego onaj . Ti ćeš ponijeti smeĊe kutije , a ja ću uzeti crne . Prozor moje sobe je onaj sa zelenim zastorom .

Moja . Ova lopta je njezina . : pridjev Moja je zadaća dobra . : Is that my umbrella ? Je li to moj kišobran ? . This is her ball . Npr . Posvojni pridjevi my your his her its our their moj tvoj njegov njezin ( za stvari ) naš njihov Posvojne zamjenice mine yours his hers its yours theirs my . prevedeni na engleski . zamjenica Ĉija je zadaća dobra ? . Ovo je njezina lopta .mine 422 . Iz ovih primjera vidimo da mine i hers stoje umjesto my homework i her ball . Posvojni pridjev za 1 . glase : pridjev My homework is good . Navedeni primjeri .Mine . PRISVOJNI PRIDJEVI I ZAMJENICE Possessives 420 . posvojna zamjenica zamijenjuje posvojni pridjev s imenicom . U engleskom jeziku razlikuje se oblik posvojnog pridjeva od oblika posvojne zamjenice . 421. Ubosanskom jeziku prisvojni pridjevi i zamjenice imaju isti oblik . a zamjenice mine . Posvojni pridjevi i zamjenice su rijeĉi koje izriĉu pripadanje . This ball is hers . lice je my . Npr . tj .85. zamjenica Whose homework is good ? .

My gloves are newer than his . Tvoj je odgovor bio najbolji . hers i its . lice jednine i mnoţine je your . her i its . Moje su rukavice novije nego njegove . its 427 . Npr . : If you do not shut the tin . the coffee will lose its flavour . Robert's moters tonque is Englis . your . a zamjenica his . : Albert and his brother are good footballers . Je li biljeţnica tvoja ? 424 . mislim da je moj . Npr . Posvojni pridjevi za 3 . I believe it is mine . Kunić je štitio svoje mlade od hladnoće . a hers kao zamjenica ako nešto pripada ţenskom biću : Mary and her friend are fond of jazz muzic .yours 423 . Npr . The rabbit protected its little ones from the cold . kahva će izgubiti svoj miris .hers 426 . Robertov je maternji jezik engleski . a zamjenica yours . . 86. Ako ne zatvorite limenku . her . Posvojni pridjev za 2 . Her se upotrebljava kao pridjev . Ne . : Your answer was the best . Marija i njezine prijateljice vole dţez .No . Is this copybook yours . Its se upotrebljava kao posvojni pridjev za stvari i za ţivotinje . a njezin francuski . and hers is French . Albert i njegov brat su dobri nogometaši . lice jednine jesu his . His se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica ako nešto pripada muškom biću . his 425 .

Posvojni se pridjev u engleskom jeziku . ovih primjera vidimo da engleski posvojni pridjevi ( my .theirs 429 . Their se upotrebljava kao posvojni pridjev . dok u bosanskom imamo posebni oblik za muški . Njihova je ekspedicija bila vrlo uspješna . tvoja . Posvojne zamjenica yours vrlo ĉesto upotrebljava u završnoj fazi u pismima . redovito upotrebljava ispred imenica koje oznaĉuju dijelove tijela i odjevne predmete . ) 431 . Takve posvojne zamjenice . ţenski i srednji rod ( englesko my moţe znaĉiti moj . Npr . Npr . a theirs kao posvojna zamjenica za 3 . tvoje itd . kako to vidimo iz prijevoda . He took his handkerchief from his pocket and wiped his face . Ameriĉke su novine veće nego naše . Npr .ours Our se upotrebljava kao prisvojni pridjev . his itd .jedan moj prijatelj . lice mnoţine . tvoj . Nosila je kišobran u desnoj ruci . ) imaju samo jedan oblik za sva tri roda . Npr . American newspapers are bigger than ours . Izvadio je iz dţepa rupćić i obrisao lice . moja . 430 . lice mnoţine : Our school is on the other side of the park . a ours kao posvojna zamjenica za 1. : a ffriend of mine a cousin of hers some books of theirs . ne prevode na bosanski jezik . their . Naša je škola na drugojstrani parka .87. : She carried an umbrella in her right hand . : . Our car is a Ford and theirs is a Fiat . a njihov je Fijat . Naš auto je Ford . our .jedan njen bratić . Posvojne se zamjenice upotrebljavaju u nekim ustaljenim izrazima . your . 432 . your .neke njihove knjige 433 . : Their expedition was a great success . moje .

kao što su : who .S poštovanjem . Zamjenicom who pitamo za osobe .Srdaĉno Te pozdravlja . U modernom se engleskom jeziku oblik who sve više upotrebljava umjesto whom . U ovim primjerima who nije subjekt reĉenice . who 435 .koga . Oblici zamjenice who jesu : genitiv whose . Ona je subjekt reĉenice .ĉiji i akuzativom whom. Npr .S osobitim poštovanjem 88. UPITNI PRIDJEVI I ZAMJENICE Interrogatives 434 . Pitanja ĉesto zapoĉinju upitnim pridjevima ili zamjenicama . Whose se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica . which i what . Npr . : Who is our greatest conductor ? Tko je naš najveći dirigent ? Who went to fetch bread this morning ? Tko je jutros išao po kruh ' 436 . : Whose car is parked in front of our house ? Whose room is the one on the left ? Whose was that voice ? Whose are these flowers ? Ĉiji je auto parkiran ispred naše kuće ? Ĉija soba je ona nalijevo ? Ĉiji je to bio glas ? Ĉije je ovo cvijeće ? . U ovim primjerima zamjenica who je u nominativu . whom .Yours sincerely Yours faithfuly Very respektfully yours . whose . Who ( whom ) are you talking about ? Who ( whom ) did you give did you give the tiket to ? O kome razgovarate ? Kome si dao kartu ? 437 . On zamjenjuje oblikom whom . Who se moţe upotrebiti samo kao zamjenica . whose 438 .

What se redovno upotrebljava kad pitamo za neĉije zvanje . prvim ili the first or the second in the morning ? drugim jutarnjim ? Which of the sisters Brown has Koja vas je od sestara Brown .He is a mechanic . : Which way is shorter ? Koji je put najkraći ? Which train do you want to take . kakav . Kao pridjev znaĉi koji . What was your grandfather ? .On je mehaniĉar . Kojim vlakom ţelite putovati . What se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica .89. 441 . what 439 . Which se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica kad odabiremo jedno ili više od odreĊenog broja osoba ili stvari . Evo još nekoliko primjera : Who are you waiting for ? Who is this letter for ? What did you break the window with ? What was the conference about ? Koga ĉekaš ? Za koga je ovo pismo ? Ĉime si razbioprozor ? O ĉemu se govorilo na konferenciji ? which 442 . U upitnim se reĉenicama u engleskom jeziku prijedlog ĉesto stavlja na kraj reĉenice . jazz or classical music ? What was it you wanted to know ? What did you bring her from Italy ? What were they doing when you arrived ? Koji broj su vaše cipele ? U koje vrijeme odlazi vaš vlak ? Koju vrstu glazbe više volite . : What is his son ? .O ĉemu pišeš? Ili : With whom did she go ? bit će : Who did she go with ? U takvim se sluĉajevima whom obiĉno mijenja u who . dţez ili klasiĉnu glazbu ? Što si ono htio znati ? Što si joj donio iz Italije ? Što su radili kad ste vi stigli? 440 . a kao zamjenica što .On je bio oficir .He was an officer . : Whot sise are your shoes ? What time does your train leave What kind of music do you like better . Npr . Tako se umjesto : About what are you writing ? kaţe : What are you about ? . Što je njegov sin ? . Što je bio tvoj djed ? . Npr . Npr .

Npr . 443 . iĉiji . Juĉer sam kupio ulja za svoj auto . Ako ţelimo oznaĉiti neku osobu . upotrebit ćemo neodreĊeni pridjev ili zamjenicu . U takvom se sluĉaju ne upotrbljava glagol do . some 446. someone . : Yesterday I bought some oil for my car . Some uz nebrojive imenice oznaĉuje neodreĊeni broj . Ako je upitna zamjenica objekat reĉenice . both . Some i sloţenice sa some upotrebljavaju se u potvrdnim reĉenicama . either . Treba mi novaca . mora se upotrijebiti glagol do .one i nothing every i sloţenice everybody . stvar . something any i sloţenice anybody . neither . anything no i sloţenice nobody . Npr : What did you see there ? Who did you speak to last night ? Što ste tamo vidjeli ? S kime si sinoć razgovarao ? NEODREĐENI PRIDJEVI I ZAMJENICE Indefinites 445 .invited you to her party ? Which do you like better . : . Npr . Some uz nebrojive imenice oznaĉuju neodreĊenu koliĉinu . everyone . no . nešto . : Who told you to leave the door open ? What caused the train to be late ? Wich of the boys won the game ? Tko ti je rekao da ostaviš vrata otvorena ? Koji je uzrok da je vlak zakasnio ? Koji je od djeĉaka pobijedio u igri ? 444 . ništa neĉiji . anyone . išta . MeĊu neodreĊene pridjeve i zamjenice ubrajamo i each . Upitna je zamjenica vrlo ĉesto subjekt reĉenice . tea or coffee ? pozvala na svoju zabavu ? Što više voliš . 448 . koliĉinu ili broj . NeodreĊeni pridjevi i zamjenice u engleskom jeziku jesu : some i sloţenice somebody . everything . svatko . ĉaj ili kahvu ? 90. Npr . all i one . itko . nitko . niĉiji itd . svašta . U bosanskom jeziku su najobiĉnije takve rijeĉi : netko . I need some money . 447 .

Any uz nebrojive imenice oznaĉuje neodreĊenu koliĉinu . Netko je u susjednoj sobi . anybody's . : Will you have some more cake ? Won't you have some more coffee ? Hoćete li još kolaĉa ? Zar nećete još malo kahve ? any 452 . 451 . Somebody has asked for you . Here are somebody's gloves . ) da oznaĉe pripadanje neodreĊenoj osobi . : Can I have some sugar ? Mogu li dobiti šećera ? I can see that you have laid the table . Are you expecting someone ? Oĉekujete li nekoga ? u pitanjima koja izraţavaju poziv ili molbu . somebody i someone 449 . : There is something wrong with that door . Npr . Vidim da ste prostrli stol . Someone wil have to pay for it . Nešto nije u redu s tim vratima . Ovdje su neĉije rukavice .He has some interesting photographs from Africa . Netko će to morati platiti . Somebody i someone oznaĉuju neodreĊenu osobu . Something oznaĉuje neodreĊenu stvar . U njegovu razredu ima vrlo dobrih studenata . i to : ako oĉekujemo potvrdan odgovor . someone's . On ima interesantnih fotografija iz Afrike . Give me something to eat . Any i sloţenice sa any upotrebljavaju se u upitnim i odriĉnim reĉenicama . everyone's itd . : There is somebody in the next room . 453 . Npr . Npr . Npr . something 450 . There are some very good students in his class . Some i sloţenice sa some mogu se upotrijebiti i u upitnoj reĉenici . Daj mi nešto za jelo . Netko je pitao za tebe . Npr . : . Napomena : Sloţenice sa body i one upotrebljavaju se u genitivu ( somebody's . 91.

You can choose any book youlike . bilo kakav . Npr . 92. None se upotrebljava kao zamjenica . koje imaju u znaĉenju nešto odriĉno . . There were scarcely any houses there . Imenica ispred koje stoji some ili any prevodi se obiĉno na bosanski genitivom koji oznaĉuje dio neke cjeline ( partitivnim genitivom ) . Any uz brojive imenice znaĉi neodreĊen broj . no 458 . koji god . You can find me at home any day next week . none 459 . bilo tko itd . a stoji umjesto no i imenice koja je prije spomenuta Npr . Any i njegove sloţenice upotrebljavaju se uz rijeĉi hardly . To moţemo vidjeti iz prijevoda navedenih primjera .Bojim se da ga nemamo kod kuće. Ima li u tom tekstu rijeĉi koje ne poznajete ? On nema roĊaka u inozemstvu . : I have done hardly any work today . without . . Anybody can do it . To moţe svatko ( bilo tko ) uĉiniti . 457 . Ima li šećera u ormaru ? Nije bilo moguće dobiti taksi .Is there any sugar in the cupboard ? There was not any possibility to get a taxi .I am afraid there is none ( no butter ) at home . Npr . scarcely . Danas nemam vremena . Npr .: Are there any words in this text that you don't knov ? He has not any rellatives abroad . gotovo ne . Any i njegove sloţenice upotrebljavaju se i u potvrdnim reĉenicama .bez . Mogu li dobiti malo maslaca ? . Danas nisam gotovo ništa uradio . Moţete me naći kod kuće svaki ( bilo koji ) dan iduĉeg tjedna . 455 . On je to uĉinio bez iĉije pomoći . : Can I have some butter ? . To nije teţak zadatak .jedva . Onda im je znaĉenje bilo koji . a stoji umjesto not any . Moţeš izabrati bilo koju god knjigu ţeliš . Npr . It is not a difficult task. : I have no ( not any ) time today . Tamo gotovo i nije bilo kuća . He did it without anybody's help . 456 . No se upotrebljava kao pridjev . 454 . There has been no rain for weeks . Već tjednima nije bilo kiše .

a znaĉi svaki . Nemam ništa . : In this house everybody has a television set . : Nitko nije došao . U ovoj kući svatko ima televizor . They searched him but found nothing in his pockets . a znaĉi ništa . Svi su djeĉaci bili pozvani . Npr . 93. : You can find it in every small village in England . Every je samo pridjev . Nothing je zamjenica koja stoji umjesto not anything . anybody . Nitko nije bio tamo . Pretraţili su ga . not anyone: Npr . There was not anybody there . 462 . Npr . no . Iz prijevoda odriĉnih reĉenica sa any i no ( i njihovim sloţenicama ) vidimo da se u bosanskom upotrebljavaju dvije negacije . dok u engleskim odriĉnim reĉenicama stoji samo negacija . ali nijedan nije mogao doći . Nitko me nije došao posjetiti za moj roĊendan . He used to come every day . Stoje umjesto not . nothing 461 .one su zamjenice . To moţete naĉi u svakom malom selu u Engleskoj . Nobody i no . a znaĉe svatko . Npr . . everybody i everyone 464 . Nije bilo nikoga da me doĉeka . a znaĉe nitko . : Nobody came to see me on my birthday . Nobody came .one to meet me . Dolazio je svaki dan .one 460 . ali nisu našli ništa u njihovim dţepovima . nobody . Ništa se ne moţe uĉiniti . I have nothing . Upotrebljava se za više od dvoje kad se o njima govori kao o grupi u kojoj svi ĉlanovi imaju neke zajedniĉke oznake . There was no . Everybody i everyone su zamjenice . every 463 . : There is nothing to be done .All the boys were inwited but none were able to come . Npr .

Ne vrijedi proĉitati ni jedan od ta dva romana . Ne mogu vam se pridruţiti ni u jednom ni u drugom sluĉaju . Potres je bio teţak udarac za svakoga . . ali joj se ni jedna nije sviĊala . everything 465 . Npr . Everything je zamjenica . neither Neither se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica . 94. Ljudi su hodali na obje strane ulice . : They showed her both houses but she liked neither . I ate a little of everything . Either se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica . : I sent some chocolate to each girl . Each znaĉi svaki . Npr . sve . : Have you written to either of them ? Jesi li pisao kojem od njih dvojice ? People walked on either side of the street . Poslao sam ĉokolade svakoj od djevojĉica . either 467 . Neither of the two novels is worth reading . a upotrebljava se kao pridjev i kao zamjenica za dvoje ili više njih kad se o njima govori pojedinaĉno . Gotovo je sve u njegovoj domaćoj zadaći bilo pogrešno . Svaki pojedini od njih morao je napisati jedan sastavak . a znaĉi svašta . : Almost everything in his homework was wrong . Npr . Each of them had to write an essay . Pokazali su joj obje kuće .The earthquake was a great blow to everyone . ili jedan i drugi od dva . each 466 . a znaĉi jedan ili drugi od dva . Npr . a znaĉi nijedan ni drugi . In neither case can I join you . Jeo sam pomalo od svaĉega .

Izgubio sam sat pa moram kupiti drugi . I don't like this television set . a znaĉi drugi . svi . All my time is taken up by reading Sve vrijeme trošim na pripremanje za ispit .drugi . sve itd . Vidio sam da drugi ljudi rade to isto . Npr . S neodreĊenim ĉlanom piše se uvijek kao jedna rijeĉ another . Moţe stajati s odreĊenim i s neodreĊenim ĉlanom . Npr .95. other 469 . There are so many films on that you can't see themall . I have lost my watch and have buy another . Npr . Show me the other . a znaĉi sav . All se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica . 472 . What was the other's name ? Tell the others that the meeting won't take place . Kad all znaĉi sve ( za oznaku koliĉine ) . 473 . glagol stoji u mnoţini . Kako se zvao onaj drugi ? Reci ostalim da se sastanak neće odrţati . Kad all znaĉi svi . Other se moţe upotrebiti kao pridjev i kao zamjenica . Sve su se djevojke divile njegovu glasu . Ne sviĊa mi se ovaj televizor . svu drvenu graĊu uništila kiša . : They had to stop building the house Morali su prestali s gradnjom kuće jer je because all timber was ruined by the rain . napomena 470 . for the exam . Glagol uz all moţe stajati u jednini i u mnoţini . Daje se toliko filmova da ih ne moţeš sve vidjeti . Other i another kao zamjenice imaju genitiv ( other's . both . Pokaţite mi onaj drugi . glagol stoji u jednini . ne taj . ne isti . : All the girls admired his voice . another's ) a other ( kao zamjenica ) upotrebljava se i u mnoţini ( others . : I have seen other people do the same thing . cijeli . ostali ) all 471 .

Ako one zamijenjuje imenicu u mnoţini . 478 . onda se stavlja u mnoţinu . 477 .mogli pokazati one što ih imate u izlogu ? Modern buildings have much more Moderne zgrade imaju mnogo više svijetla light than the old ones . Bili su obojica iste visine . Could you Ţelio bih kupiti jednu kravatu . : I should like to bui a tie . kupio je jednu ( kuću ) u gradu . he bought one in the town . . lice . : After selling his house in the country . napomena 475 . LIĈNE ZAMJENICE Personal Pronouns 479 . One je zamjenica koja oznaĉuje neku neodreĊenu osobu . 2 . a tnaĉi oba . 96. U tom se sluĉaju u bosanskom jeziku obiĉno upotrebljava rijeĉ " ĉovjek " Npr . Pošto je prodao svoju kuću na selu . They were both the same height . One cannot but admire him . Glagol uz both stoji uvijek u mnoţini . one 476 . : One cannot believe her . : I know him very well . Npr . Both se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica . Ĉovjek joj ne moţe vjerovati . Ti ga vrlo dobro poznaš . Liĉne zamjenice oznaĉuju : 1. a to su : both . osobu kojoj se govori Npr . tj . : You know him very well . tj . either i neither . nikada nije ozbiljna . osobu koja govori . U engleskom jeziku postoje tri neodreĊene zamjenice koje se upotrebljavaju kad se radi o dvije osobe ili stvari . Npr .474 . Poznam ga vrlo dobro . Ĉovjek ne moţe a da mu se ne divi . lice . Both rooms are on the first floor . she is never serious . Obje su sobe u prvom katu . One se ĉesto upotrebljava umjesto brojive imenice koja je već prije u reĉenici spomenuta . jedan i drugi . Da li biste mi show me the ones you have in the window . Npr . nego stare .

97." Naš nastavnik uvijek kaţe : " Djeĉaci i morate marljivije raditi . Moja majka radi u uredu .oni . She je liĉna zamjenica za 3 . : She said to her son " You must not do that . lice jednine . Nominativ liĉnih zamjenica glasi : I . lice .3 . Npr .on she . ono ( za stvari i ţivotinje ) I 481 .on . . osim za 2 . she 484 . : I know that I must write this letter . : She knows him very well . " Our teacher always says : Boys and djevojke . girls . " he 483 . a upotrebljava se za ţenska bića . Npr . lice . you must work harder .ona they . Liĉne imaju za svako lice poseban oblik . Ona ga vrlo dobro pozna . ona it . lice jednine i mnoţine . tj osobu o kojoj se govori . Piše se uvijek velikim slovom .ti you . a upotrebljava se za muška bića . I je liĉna zamjenica za 1 . one . 480 . Policajac stoji na raskršću . lice . He je liĉna zamjenica za 3 .vi he . On upravlja prometom . She has no time to go shopping . : The policeman stands at the crossroads .mi you . Npr . you 482 . Ona nema vremena da ide po trgovinama . : My mother works in an office . He controls the traffic . lice jednine i mnoţine . Npr . " Rekla je svojem sinu : " To ne smiješ uĉiniti .ja we . Npr . You je liĉna zamjenica za 2 . ona . Znam da moram napisati to pismo .

Kako je daleko do stanice ? Do Londona ima dvadeset milja . vrlo je elegantna . Danas je vrlo hladno . We se upotrebljava kad osoba koja govori ukljuĉuje još neke druge osobe . . Npr . : It sometimes rains in winter . Bilo je pet sati kad smo stigli . aji ( one ) vole druge sportove . : I have discussed the matter with my colleagues and we have decided not to go . They will help you . ona . : I like your new tie . u nekim bezliĉnim izrazima . Mary i Ann ne vole tenis . Zar nije draţestan ? 486 . it is very smart . it 485 . one . : Here are my sons . Prekasno je da se sada ide na šetnju . It is warmer in Italy than here . Npr . they 489 . : It was five o'clock when we arrived . It is too late to go for a walk now . Mary and Ann don't like tennis but they are fond of other sports . It is freezing . Npr .Smrzava se . Televizor je stajao na stoliću . Bio je sasvim nov . Evo mojih sinova . Razgovarao sam o toj stvari sa svojim kolegama . It se upotrebljava : za stvari i ţivotinje . u izrazima koji oznaĉuju vrijeme ili udaljenost .98. It was quite new . 487 . It is very cold today .Npr . Toplije je u Italiji nego ovdje . How far is it to the station ? It is twenty miles to London . we 488 . pa smo odluĉili da ne idemo . SviĊa mi se tvoja nova kravata . They se upotrebljava za 3 . Isn't it pretty ? Pogledaj moga psića . Npr . Oni će vam pomoći . The television set was on a little table . U zimu katkad pada kiša . Look at my puppy . lice mnoţine i znaĉi oni .

Padeţ objekta ( Objective Case ) glase : me .nama . kad je liĉna zamjenica pravi ili direktni objekt reĉenice .za stvari sva tri roda us . Dao mi je mnogo posla .Look at the children .tebi . kad je liĉna zamjenica nepravi ili indirektni objekt .nju . Ĉini da su ( ona ) u vrtu . Were are my spectacles ? Will you Razgovarali smo o njemu . mi .njima .za stvari sva tri roda it . He has taught them for five years . mene . Sreo sam ga juĉer . On ih pouĉava već pet godina . Pokazao sam mu svoje marke . She left five minutes ago . ga her . you . 494 . Pogledaj djecu . it .njoj . te him . he .meni . : We have been speaking about him . kad liĉna zamjenica stoji iza prijedloga . njega . we . 493 . Nominativ liĉne zamjenice ( I . : I must try to do it . Na ţalost . we cannot accept your offer . I showed him my stamps . They seem to be zadovoljna happy in the garden . Npr . 491 . Padeţi liĉnih zamjenica 490 . me you . njih im . vas them . Npr . joj . Otišla je prije pet minuta . Unfortunately . mu . ti . Moram pokušati da to naĉinim . 99. she . Npr . je it . : I met him yesterday . Npr . Gdje su moje oĉale ? Hoćeš li ih . tebe . nas you .ih Padeţ objekta se upotrebljava : 492 .njemu . : He gave me a lot of work to do .vama . they ) najĉešće je subjekt u reĉenici . ne moţemo prihvatiti vašu ponudu .

: We can't believe him . Vidio sam ga mnogo puta . Poslat ću joj cvijeća . : I gave him three books . Dao sam tri knjige njemu . ali : I 'll send some flowers to her . Nominativ liĉne zamjenice stoji redovito na poĉetku reĉenice . dolazi uvijek s prijedlogom to . 497 . Ako je zamjenica direktni objekt . ali : I gave three books to him .look for them ? potraţiti ? 100. : I have seen him many times . POVRATNE ZAMJENICE Reflexive Pronouns . Npr . 498 . Npr . Ako stoji iza direktnog objekta . They are late again . ona stoji iza glavnog glagola . Prošle su je godine poslali u školu . Ako je liĉna zamjenica indirektni objekt . Ne moţemo mu vjerovati . ona moţe stajati ispred direktnog objekta ili iza njega . Dao sam mu tri knjige . ili : I 'll send her some flowers . U primjerima s prijedlogom to vidimo da je indirektni o objekat naglašen ili istaknut . Poloţaj liĉnih zamjenica u reĉenici 495 . Npr . Takvo isticanje je osobito izraţeno u primjeru : She gave the sweets to them and not to you . Poslat ću cvijeća njoj . Dala je slatkiša njima . They sent her to school last year . 496 . a ne tebi . Oni su opet zakasnili .

Stoga se mnogi glagoli koji se u bosanskom jeziku upotrebljavaju s povratnom zamjenicom mogu u engleskom upotrebljavati i bez nje . them ) i rijeĉi self za jedninu . U engleskom jeziku povratna zamjenica ima poseban oblik za svako lice . U engleskom jeziku postoji tendencija da se povratna zamjenica upotrebljava sve manje i manje . Jedan je od razloga tome vjerovatno i taj što su te rijeĉi dugaĉke i nespretne . pranje ) prelazi na rublje . : From my room I could hear speak to herself . your b) a 3 . : Ona pere rublje . radnja ( tj . dok je povratna zamjenica ubosanskom jeziku kratka rijeĉ koja se lako dodaje glagolu . uz prijedloge . i 2 . Go and wash yourself . Ĉuo sam iz svoje sobe kako sama sa sobom razgovara . Tako npr . 1 . her . our . dok je ona u bosanskom jeziku za sva lica jednaka . She helped herself to some more sugar . Npr . Stajao je pred zrcalom gledajući se . John ! 503 . He was standing in front of the mirror looking at himself . In all his works he writes only about himself . Oblik povratne zamjenice za sva lica glasi : myself yourself himself herself  itself ourselves yourselves themselves 501 . one oznaĉuju da su subjekt i objekt isto lice . Povratne su zamjenice rijeĉi koje stoje uz prelazne glagole i oznaĉuju da se radnja vraća na subjekt . kad su subjekt i objekt isto lice . : He was not able to protekt himself Nije se mogao zaštititi od fromthe cold . Npr . Kako vidimo . your .499 . lice jednine i mnoţine povratne zamjenice tvore se od posvojnog pridjeva my . Npr . hladnoće . 101. lice od padeţa objekta liĉne zamjenice ( him . Povratna se zamjenica upotrebljava : 502 . Posluţila se sa još malo šećera . Drugim rijeĉima . U svim svojim djelima piše samo o sebi . John ! Hajde se oprati . 500 . . a selves za mnoţinu . it .

najĉešće imenicu .koga 507 . brijati se . Zamjenice myself . upotrebljavaju se takoĊer ako ţelimo naglasiti imenicu ili liĉnu zamjenicu u reĉenici . od kojih jedna ( obiĉno druga ) poĉinje odnosnom zamjenicom i pobliţe oznaĉuje neku rijeĉ . Odluĉila je da sama odgovori na pismo . She decided to answer the letter herself . The boy who was talking to me Djevojke koje stanuju u njegovoj kući njegove su nećakinje . Npr . ODNOSNE ZAMJENICE Relatives 505 . which . Djeĉak koji je sa mnom razgovarao o . whose . that i what .ĉiji whom . Oblici zamjenice who jesu : nominativ : genitiv : padeţ objekta : who -tko whose . yourself itd . Zamjenice za isticanje ( Emphatic Pronouns ) 504 . Tako u navedenom primjeru reĉenica " koji je najbolje izradio svoju zadaću " pobliţe oznaĉuje imenicu " uĉenik " Odnosne su zamjenice u engleskom jeziku ove : who .dress . Npr . Who i whom upotrebljavaju se samo onda kad imenica u prvoj reĉenici oznaĉuje neku osobu . itd 102. who 506 . oblaĉiti se . : Ovo je uĉenik koji je najbolje izradio svoju zadaću . Odnosne reĉenice sastoje se od dviju reĉenica . iz prve reĉenice . Npr .shave . whom . : Sam je direktor otvorio sastanak . Odnosne zamjenice upotrebljavaju se u odnosnim reĉenicama . : The girls who live in his house are his nieces . The headmaster himself opened the meeting .wash .prati se .

The young lady whom you can see Mlada gospoĊica koju vidite meĊu among the students is a well-known studentima poznata je pjevaĉica . The girl I wrote the letter to . To je ĉovjek o kojem sam govorio . whose 510 .about the concert is a student of music . koncertu jest student muzike . 508 . The tall man we met in the street .. The young lady who you can see . Whom se zamjenjuje sa who i onda kad dolazi sa prijedlogom . jest moj direktor . This is the man that I spoke about . Npr . ili : This is the man about whom I spoke . 103. Umjesto who moţe se upotrijebiti i that . 509 .. ili se zamjenica izostavi . Lijeĉnik ĉiju si sliku vidio u Lijeĉniĉkom vjesniku moj je prijatelj . Djevojka kojoj sam pisao pismo jest moja prijateljica . moţe glasiti i ovako : The girl who I wrote the letter to ... U takvim sluĉajevima prijedlog se stavlja na kraj reĉenice ... Ĉesto se relativna zamjenica moţe i izostaviti .. : The girl to whom I wrote the letter is a friend of mine . This is the man I spoke about . Whose se obiĉno upotrebljava za osobe . . The tall man whom we met in the Visoki ĉovjek kojeg smo sreli na ulici street is my headmaster . ali se u govornom engleskom jeziku taj oblik sve rjeĊe upotrebljava te se zamjenjuje oblikom who ili that . This is the man who I spoke about . singer . rjeĊe za stvari . Tako navedeni primjeri mogu glasiti i ovako : The tall man who we met in the street . Whom je u ovim primjerima gramatiĉki ispravan oblik .. The tall man that we met in the street .. The young lady that you can see ... : The doctor whose picture you saw in the Medical journal is a friend of mine . Npr ... The girl that I wrote the letter to ....

The boy whose bicycle was stolen Djeĉak kojemu su ukrali bicikl went to the police . otišao je na miliciju . The people whose houses were damaged Ljudi kojima je poplava oštetila kuće by the flood had to move to another village . morali su se preseliti u drugo selo . A river whose banks are steep is not Rijeka kojoj su obale strme nije convenient for bathing . pogodna za kupanje .

104.

Which
511 . Which se upotrebljava kao odnosna zamjenica kad imenica u prvoj reĉenici oznaĉuje neku stvar ili ţivotinju . Npr . : The grammar which you are studying Gramatika što je sada uĉite mnogo now will help you a lot . će vam pomoći . The courage which he showed Hrabrost što ju je pokazao bila was amazing . je izvanredna . The picture which is hanging in his drawing Slika što visi u njegovu salonu room is very valuable . vrlo je vrijedna . 512 . U svim se ovim primjerima moţe which zamijeniti sa that , a kad te zamjenice nisu subjekt reĉenice , mogu se i izostaviti . Prema tome bi navedeni primjeri mogli glasiti i ovako : The grammar that you are stuying ... The grammar you are stuying ... The courage that he showed ... The courage he showed ...

U primjeru : The picture which is hanging in his drawing room ... moţemo which zamijeniti sa that , ali ga ne moţemo izostaviti jer je u nominativu . Ispred which moţe stajati i prijedlog . Npr . : The film about which I told you is very amusing . Film o kojem sam ti govorio vrlo je zabavan .

Ako u takvom sluĉaju umjesto which upotrebimo that , prijedlog mora doći na kraj . Prema tome ovaj će primjer glasiti :

The film that I told you about ... ali se that moţe i izostaviti : The film I told you about ... 105.

that
That se upotrebljava : 513 . iza superlativa . Npr . : Shakespeare was the greatest dramatist that ever liwed This is the most interesting book that I have ever read .

Shakespeare je bio najveći dramatiĉar koji je ikada ţivio . To je najzanimljivija knjiga što sam je ikada ĉitao .

514 . iza all , everything , nothing , much i little . Npr . : You are welcome to all that is on Izvolite se posluţiti svime što je na the table . stolu . He offered his frijend everything that Ponudio je svome prijatelju sve što he had in his house . je imao u svojoj kući . In the museum they saw nothing that U muzeju nisu vidjeli ništa što već they had not seen before . prije nisu vidjeli . There was nobody that wanted to help her . Nije bilo nikoga tko joj je htio pomoći . Much that people read is nonsense . Mnogo toga što ljudi ĉitaju jest glupost . 515 . kad izvećeg broja osoba , ţivotinja ili stvari izdvajamo jednu ili više njih . Npr . : The boy that opened the door for me is my friend's son . The coat that I bought last year is still very good . This is the dog that bit my little son . Djeĉak koji mi je otvorio vrata sin je moga prijatelja . Kaput što sam ga kupio prošle godine još je vrlo dobar . To je pas što je ugrizao moga sinĉića .

516 . That se ne moţe nikada upotrijebiti ako postoji samo jedno takvo biće ili stvar . U takvom se sluĉaju za osobe upotrebljava who , a za stvari i ţivotinje which . Npr . : My father , who is a worker , works in a coal - mine . St . Paul's Cathedral , which is one of the finest buildings in London was built by Sir Christopher Wren . Moj otac , koji je radnik , radi u ugljenokopu . Katedralu sv . Pavla , koja je jedna od najljepših zgrada u Londonu , sagradio je Sir Chrisopher Wren .

U ova je dva primjera odnosna reĉenica uklopljena u glavnu reĉenicu .Ona nije bitna za sadrţaj cijele reĉenice , već samo daje samo jednu dodatnu informaciju o imenici u glavnoj reĉenici I bez te uklopljene reĉenice smisao glavne reĉenice bio bi potpun , pa bi gornje reĉenice mogle glasiti :

My father works in a coal - mine . St . Paul's Cathedral was built by Sir Christhopher Wren . Uklopljene odnosne reĉenice odvajaju se zarezom od ostalog dijela reĉenice jednako kao uklopljene odnosne reĉenice u bosanskom jeziku . 106. 517 . What znaĉi ono što i upotrebljava se kao odnosna zamjenica samo onda kad u glavnoj reĉenici nema imenice na koju se zamjenica odnosi . Npr . ; He refused to do what he was Nije htio naĉiniti ono što su mu rekli told to . da naĉini . She told me what I did not want Rekla mi je ono što ja nisam ţelio to hear . ĉuti . He did not want to believe what Nije htio vjerovati što su mu ljudi people told him about his son's behaviour . govorili o vladanju njegova sina .

PRILOZI Adverbs
518 . Prilozi su rijeĉi koje pobliţe oznaĉuju glagole , pridjeve ilipriloge . Npr . : He writes neatly . The film is rather good . He speaks quite well . 519 . Najobiĉnije vrste priloga jesu : prilozi naĉina ( adverbs of manner ) . Npr. : badly - loše , slowly - sporo , bradvely - hrabro , well - dobro itd . ; prilozi mjesta ( adverbs of place ) . Npr . : here - ovdje , everywhere - posvuda , down - dolje itd . ; prilozi odreĊenog vremena ( adverbs of definite time ) . Npr . : today - danas , now - sada , yesterday - juĉer itd . ; prilozi neodreĊenog vremena ( adverbs of indefinite time ) . Npr . : sometimes - katkada , always - uvijek , often - ĉesto itd .; On piše uredno . Film je priliĉno dobar . Ongovori sasvim dobro .

It runs fast . Npr .ly .ly useful . 524 . To su : fast . Ako pridjev svršava na .prijazno in a manly way .sretno prettily .previše .brzo . brzo . late .ly quiet . 525 . Ne volim rane vlakove . Npr . On je dobar vozaĉ . Ne volim ustajati rano . I don't like early trains . Neke rijeĉi imaju isti oblik za pridjev i za prilog .brz . : Yours is a fast car .prijazan manly .dalek . They know very little about the far past of their town . : very . far .kasan . Npr . teško . too . Kopanje u rudniku je teţak posao . Pridjevu good odgovara prilog well . early . Miners work hard . I don't like getting up early . : happy pretty gay easy happily .ly . Rudari teško rade . hard . daleko itd .ly stupid . : pridjev quick quiet stupid useful prilog quick .teţak . : friendly . Mining is hard work . rano . On vozi brzo . quite . 520 .dovoljno .ran .korisno 521 .draţesno gaily . : He is a good driver .prilozi stupnja ( adverbs of degree ) . Npr . Npr .sasvim itd .glupo .y . Pridjevi koji završavaju na . taj se y ispred nastavka . On vozi dobro . Prilozi naĉina obiĉno se tvore tako da se pridjevu doda nastavak . Npr . enough . He drives well .ly nemaju odgovarajuĉeg priloga . Kod takvih pridjeva umjesto priloga upotrebljava se priloška fraza .lako 522 . Kuća mu je daleko od trgovina ..vrlo .ly mijenja u i . kasno .muţevno 523 .mirno . Oni znaju vrlo malo o dalekoj prošlosti svoga grada . Neki prilozi imaju dva oblika : jedan koji je jednak pridjevu i drugi s nastavkom . 107. His house is far from the shops . Vaš auto je brz .muţevan in a friendly way .veselo easily .

Their cottage is high up inthe mountain . but I was highly pleased when they ali mi je bilo drago kad su me pozvali invited me to visit them . U takvom sluĉaju oblik na -ly ima drukĉije znaĉenje .brzo hard .teško near . 527 . pred superlativom priloga nikada ne stoji odreĊeni ĉlan .oni tvore komparativ s more . Sinoć sam išao vrlo kasno spavati . superlativ s nastavkom .hrabro politely . Cijeloga je svoga ţivota teško radila . Budući da su svi prilozi s nastavkom . Jednosloţni prilozi i prilog early tvore komparativ s nastavkom .est .ly dvosloţni ili višesloţni .er hard . To su : . Neki prilozi imaju nepravilnu komparaciju . 108.-ly . a superlativ s most .er earli .est . I am so busy that I can hardly find time to write my private letters . Lately some serious traffic accidents U posljednje vrijeme dogodilo se nekoliko have happened . Npr . Npr . ozbiljnih prometnih nesreća . Npr . : fast .er .est near . Nepravilna komparacija priloga 528 .blizu early . Gotovo sam zaboravio gdje je to . I have nearly forgotten where it is .rano fast . : She has worked hard all her life . : slowly . He lives so near that we can easly On stanuje tako blizu da moţemo lako walk it .sporo bravely . Tako sam zaposlen da jedva mogu naći vremena za svoja privatna pisma .est earli .er near .er fast -est hard . Last night I went to bed very late . otići onamo pješice .uljudno more slowly more bravely more politely most slowly most bravely most politely Za razliku od superlativa pridjeva . Njihova je kućica visoko u planini . 526 . da ih posjetim . KOMPARACIJA PRILOGA Comparison of Adverbs Za komparaciju priloga vrijede ista pravila kao i za komparaciju pridjeva .

Prilozi naĉina ( Adverbs of Manner ) Prilozi naĉina odgovaraju na pitanje kako ? i obiĉno stoje uz objekt ili . Ako u jednoj reĉenici ima više vrsta priloga . Npr . Last night she played her part excellently in the new theatre . Ona je sinoć odliĉno odigrala svoju ulogu u novom kazalištu . On je spremno predao poruku . Prilozi mjesta ( Adverbs of Place ) . Napomena : Prilog se nikada ne smije staviti izmeĊu glagola i objekta . ako nema objekta . She played her part excellently in the new theatre last night .daleko better worse less more farther further best worst least most farthest furthest 109.malo much . POLOŢAJ PRILOGA U REĈENICI Position of Adverbs 529 . : I didn't fell well at school yesterday . mjesta . Pjevala je lijepo . He delivered the message promptly . : She answered my letter quicly . Onda će ove reĉenice glasiti : Yesterday I didn't feel well at school . Juĉer se nisam u školi dobro osjećao . Da bi se izbjeglo gomilanje priloga na kraju reĉenice . neposredno iza glagola . : She answered my letter quicly . Ne valja reći : She answered quicly my letter .mnogo far . 531 . nego . moţe se prilog vremena staviti i na poĉetak . Npr .. She sang beautifully . Govorio je sporo .loše little . vremena . oni stoje ovim redom : prilog naĉina .well . Prilozi obiĉno stoje na kraju reĉenice . 530 .dobro badly . He spoke slowly . Brzo je odgovorila na moje pisma .

sometimes . Npr . Npr . ) obiĉno stoje na kraju reĉenice . : Did you writte your homework here ? You won't find such grapes anywhere . I sometimes listen to the news from London . We went home but she wasn't in . ali ga nikada nije bilo kod kuće . I often came to see him but he was never at home . 110. 533 . Today the shops are closed . PoĊimo veĉeras u kino . Njihov je poloţaj isti kao i poloţaj priloga naĉina . She never speaks about herself . Katkada slušam vijesti iz Londona .juĉer . ali nje nije bilo kod kuće . Jesi li ovdje napisao svoju domaću zadaću . Now it is too late to change anything . Our trams are always crowded . ako je sloţeno vrijeme . Naši su tramvaji uvijek puni . a mogu stajati i na poĉetku . Prema tome . Ona nikada ne govori o sebi . now . Sutra ga neće biti kod kuće . Uvijek sam bio slab plivaĉ . Prilozi neodreĊenog vremena ( Adverbs of Indefinite Time ) ( often . Nigdje nećete naći takvog groţĊa .rijetko . Prilozi vremena ( Adverbs of Time ) Prilozi vremena odgovaraju na pitanje kada ? itd . Danas su trgovine zatvorene . I have always been a bad swimmer .sutra itd . never . 534 . Oni ĉesto odlaze na selo da posjete svoje roditelje . Npr . Prilozi neodreĊenog vremena stoje uvijek iza prezenta ili preterita glagola to be .katkada . Njima se moţe oznaĉiti odreĊeno ili neodreĊeno vrijeme . tomorrow . Prilozi odreĊenog vremena ( Adverbs of Definitive Time ) ( today . Došao sam ĉesto da ga posjetim . : They often go to the country to see their parents . .sada . yesterday .ĉesto . 532 . Pšošli smo kući . He won't be at home tomorrow . : Let's go to the cinema tonight . prilozi neodreĊenog vremena stoje iza pomoćnog glagola . Npr .nikada itd ) stoje uvijek ispred glavnog glagola . seldom .danas . Sada je prekkasno da se bilo što izmijeni .Prilozi mjesta odgovaraju na pitanje gdje ? kamo ? kuda ? itd .

Prilozi stupnja ( too . Npr . The story is quite interesting . Osim priloga enough . Kupila je novu vilu prije godinu dana .priliĉno . : They moved to their new flat three months ago . Preselili su se u novi stan prije tri mjeseca . This coffee is rather bitter .sasvim . Prilozi stupnja ( Adverbs of Degree ) 536 . Prehladno je da se poĊe na kupanje . quite . Ova je kahva priliĉno gorka . : He is not strong enough for this job . Ona nikada ne stavi dovoljno šećera u moj ĉaj . Prilog ago stoji uvijek iza imenice koja oznaĉuje vrijeme . Npr . : It is too cold to go swimming . enough . rather .previše . : She never puts enough sugar in my tea . Enough seupotrebljava kao pridjev i kao prilog . Kao prilog stoji iza pridjeva ili priloga što ga pobliţe oznaĉuje .535 . Enough kao pridjev stoji ispred imenice . oni uvijek stoje ispred pridjeva ili priloga što ga oznaĉuju . Nemam dovoljno vremena da ĉitam beletristiku . On poznaje grad dosta dobro da se u njemu snaĊe . On nije dovoljno jak za taj posao . I have not enough time to read fiction . Npr . 111. She bought a new villa a year ago . He knows the town well enough to find his way . Npr . enough 537 .dosta itd ) pobliţe oznaĉuju pridjeve ili priloge . . Priĉa je priliĉno zanimljiva . a rijetko glagole . 538 .

one twenty .three thirty forty fifty sixty seventy eighty ninety a hundred a hundred and one Redni brojevi Ordinal Numbers the first the second the third the fourth the fifth the sixth the seventh the eighth the ninth the tenth the eleventh the twelfth the thirteenth the fourteenth the fifteenth the sixteenth the seventeenth the eighteenth the nineteenth the twentieth the twenty . BROJEVI Numerals 539 .two twenty . Glavni brojevi kazuju koliko je ĉega . a redni koji je po redu . Glavni brojevi Cardinal Numbers 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 30 40 50 60 70 80 90 100 101 one two three four five six seven eight nine ten eleven twelve thirteen fourteen fifteen sixteen seventeen eighteen nineteen twenty twenty .112.third the thirtieth the fortieth the fiftieth the sixtieth the seventieth the eightieth the ninetieth the hundredth the hundred and first .second the twenty .first the twenty .

the ninth ) .3000000 stanovnika . Pri ĉitanju sloţenih brojeva stavlja se ispred desetice .two hundred and twelve 366 . Ako ispred tih rijeĉi ne stoji odreĊeni broj . Eight u rednom broju dobiva samo nastavak .1st . : hundreds of years .2nd .200 two hundred the two hundredth 221 two hundred and twenty .first 250 two hundred and fifty the two hundred and fiftieth 1000 a thousand the thousandth 1003 a thousand and three the thousand and third 1000000 a million the millionth 113. million stoji odreĊeni broj . U tom sluĉaju iza tih brojeva dolazi prijedlog of . Npr . Npr .six 3418 . Kad ispred rijeĉi hundred . Npr . onda one ne dobivaju u mnoţini nastavak -s .tisuće ljudi millons of pounds . 544 .stotine godina thousands of people . . thirtieth itd ) Four .three hundred and sixty . Npr. 541 . third . Prva tri redna broja tvore se nepravilno .4th itd . Twenty .5020 studenata three million inhabitans . : first .3rd . Ostali se redni brojevi tvore tako da se glavnom broju doda nastavak -th .one million and two 543 . fourteen ali forty . 540 .milijuni funti . pred jedinice .one the two hundred and twenty . U pismu se redni brojevi skraćuju tako da se uz brojku stave posljednja dva slova . Napomene uz pisanje nekih brojeva Five i twelve u rednom broju mijenjaju ve u f i dobivaju nastavak th ( fifth .h ) .h ( eight . : 212 . second .400 dolara five thousand and twenty students . : four hundred dollars . one u mnoţini dobivaju nastavak -s . and . fourth . Nine u rednom broju gubi krajnje -e ( nine . 542 . thirty i svi ostali brojevi na -y mijenjaju to y ispred nastavka -th u ie ( twentieth .thre thousand four hundred and eighteen 1000002 . twelfth ) . thousand .

one half . .eight .stoti auto 550 .545 .seven itd .jedanput twice . Ispredrednog broja stoji odreĊeni ĉlan .ĉetiri puta itd . 546 .ponedeljak Tuesday . 114. 547 .triput ( ili thrice . ali samo u pjesništvu ) four times . : in eighteen forty .seven ili samo : seventeen eighty . . Npr .srijeda Thursday . Dani u tjednu ( hevti ) Sunday .nineteen hundred and forty .seventeen hundred and eighty six 1947 .nedjelja Monday . 548 . Razlomci imaju u nazivniku redni broj : 4 / 5 .utorak Wednesday .prva lekcija the second year . 3 / 4 .one quarter ili a quarter . Umnoţeni su brojevi : once . Npr .dvaput three times .six sevenths 8 / 10 .three quarters 549 . : 1786 . Npr . : the first lesson . Uz godine se upotrebljava prijedlog in .ĉetvrtak Mjeseci u godini January February March April May July August September Oktober November . lipnja . i 1 / 4 . uz dane on .tisuću osamsto ĉetrdeset osme on June 15th .15.eight tenths Razlika je jedino kod 1 / 2 .four fifths 6 / 7 . Npr .druga godina the hundredth car . Kad brojevi oznaĉuju godine . Uz imena kraljeva pišu se rimski brojevi . upotrebljava se hundred umjesto thousand .six nineteen forty . : Henry VI I I ( ĉitaj : Henry the Eight ) Elisabeth I ( ĉitaj : Elisabeth the First ) 551 .

Uveĉe . : At seven o'clock . . Npr . Uz satove stoji prijedlog at . Twenty .petak Saturday .U sedam sati . At half past three . 554 . Vrijeme se kazuje ovim izrazima : What is the time ? What time is it ? .Friday . Npr . October 2nd . In the afternoon . 2nd of October . Ĉetvrt do tri . . . In the evening . Noću se kaţe at night . . . A quarter to three . 2nd October . It is five ( minutes ) past eleven . Sada je jedanaest sati i pet minuta . Osam je sati . It is a quarter past twelve . Half past nine . 553 . a od polovice dalje do punog sata upotrebljava se prijedlog to s idućim satom .Utri i po .Ujutro .Popodne . Napomena : Izraz past upotrebljava se sve do polovice sata ( ukljuĉivši i polovicu ) . kaţemo : October the second ili the second of October . .five minutes to ten . Sada je dvanaest i ĉetvrt . a danju by day .subota June December 115. a to se moţe pisati na razne naĉine : October 2 . Dvadeset i pet minuta do deset . At a quarter to eleven . . Uz dijelove dana stoji prijedlog in .Uĉetvrt do jedanaest .Koliko je sati ? It is eight o'clock . Devet i po . : In the morning . 555 . Kad ĉitamo ili govorimo . Datume izraţavamo rednim brojevima . 552 .

on top .prije podne ) i p . on my birthday . ( post meridiem . . Mary is twenty years old . -Muškarac od ĉetrdeset godina . Dob se izraţava ovim izrazima : How old is he ? . .556 . 5 sati ujutro ili popodne .Johnu je petnaest godina .na vrhu itd on Monday . A man of forty . Idući putniĉki vlak dolazi u 4 55 .na stolu . : on the table . Prijedlogom on oznaĉujemo mjesto i vrijeme .Koliko mu je godina ? What is her age ? . Vrijeme dolaska ili odlaska vlakova kazuje se ovako : The next passenger train arrives at 4 55 ( at four fifty . It leaves at 6 20 .na moj roĊendan at . ( ante meridiem . Npr . -Mariji je dvadeset godina . recimo . m .u ponedeljak .Koje je ona dobi ? John is fifteen . Napomena : Da bi se oznaĉilo da li je . m .five ) .poslije podne ) . upotrebljavaju se latinske kratice a . PRIJEDLOZI Prepositions Najobiĉniji su prijedlozi : on 558 . 557 .Odlazi u 6 20 ( at six twenty ) 116.

: at the theatre . Into oznaĉuje smjer kretanja . Npr . in the hospital u bolnici . : He jumped into the water . . inthe I th century u devetnaestom stoljeću itd . Uz glagol arrive . at the seaside . at seven o'clock . to 561 . On svakog jutra ide na rijeku . They arrive at Victoria Station at 7 30 p.u Engleskoj . The President arrived in Holland yesterday . Npr . Prijedlog at dolazi u priloškim oznakama mjesta i vremena . at the Faculty . at the table . in the hall .u osam i ĉetvrt .u ponoć .u kazalištu . Napomena : 562 . Npr . Oni stiţu na Viktorija kolodvor u 7 30 uveĉe into 563 . Ona ide na trg . Stigao je u London sinoć . . at night . in 560 .na fakultetu . She is going to market . in August . Prijedlog in upotrebljava se za mjesto i za vrijeme .Skoĉio je u vodu .559 .m. To oznaĉuje kretanje prema nekom cilju . Predsjednik je juĉer stigao u Holandiju . He ran into the room . in 1994 . at a quarter past eight . nego in ili at Npr .u sobi .u kolovozu . : He goes to the river every morning . in England .u podne . : in the room . at midnight .u jesen .u sedam sati . Npr . : He arrived in London last night . in autumn .za stolom . .na moru .na stanici .Utrĉao je u sobu from .u halu .stići nikada se ne upotrebljava prijedlog to . at the station . at noon .noću 117.

: He works for me . Npr .avionom . by steamer .vlakom .uz prozor .uz kamin itd . On već pet godina pouĉava u ovoj školi . he will be here till next Tuesday .pješice . : by train . For ( osim svoga obiĉnog znaĉenja za .bit će ovdje do idućeg utorka since 567 . On je prije rata tri godine studirao u Parizu .564 From izraţava kretanje od nekog mjesta . She comes from Spain . I have been ill since March . Stanujem u Zagrebu već od 1924 . Npr . by plane . Till je prijedlog koji sluţi samo za vrijeme .parobrodom .On radi za mene ) oznaĉuje trajanje u nekom vremenskom razdoblju . on bicycle . npr . By se redovito upotrebljava uz razna prevozna sredstva . till 566 .autom .laĊom . : by the window . by 565 . : He has taught in this school for five years .: They came from Dubrovnik by plane .na konju .na biciklu . He studied in Paris for three years before the war . by the fireplace . Since se upotrebljava samo za vrijeme . Npr . 118. by boat . Ona je iz Španjolske .od sedam do osam sati . Već od oţujka sam bolestan . a znaĉi od neke taĉke u prošlosti pa do sada : I have lived in Zagreb since 1924 . on horseback . Npr . nikada za mjesto . By se katkada upotrebljava za mjesto . . for 568 . . Došli su iz Dubrovnika avionom . ali : on foot . Npr . by car . : from seven till eight .

Before se redovito upotrebljava za vrijeme . Behind se upotrebljava samo prostorno . during 569 . : Nobody looked after his office during his absence . .Iz ovih prijevoda vidimo da se for ne prevodi na bosanski jezik . Iza kuće je garaţa . : I can't meet you before 7 o'clock . after 570 . Za vrijeme njegove odsutnosti nitko nije vodio brigu o njegovu uredu . Npr . Ispred kazališta nalazi se zdenac . : After lunch I am going to the river . Npr . Poslije ruĉka idem na rijeku . vrlo rijetko za prostor . Za vrijeme prošlogodišnjih praznika imali smo mnogo kiše . In front of upotrebljava se samo za prostor . During our last year's holiday we had a lot of rain . Npr . He will be here after seven o'clock . in front of 573 . Bit će ovdje poslije sedsm sati . Moje je sjedalo baš iza tvoga . 119. behind 572 . I saw him standing before her with a bunch of flowers . After se najĉešće upotrebljava za vrijeme . Ne mogu se s vama sastati prije sedam sati . My seat is just behind yours . Npr . : There is a fountain in front of the theatre . Npr . : Behind the house there is a garage . before 571 . Vidio sam ga kako stoji pred njom s buketom cvijeća . takoĊer oznaĉuje trajanje u nekom vremenskom razdoblju .

RED RIJEĈI U REĈENICI Word Order 577 . njihovo se znaĉenje ĉesto odreĊuje mjestom na kojem stoje u reĉenici . : Between the railway station and my house there is a playground . Npr . Before going to bed I shall read Prije nego što poĊem spavati . MeĊu drvećem nalazi se jedna kućica . : There is a little house among the trees . Among znaĉi izmeĊu više predmeta ili osoba . Between znaĉi izmeĊu dva . proĉitat ću novine . The picture is between the door and the fireplace . Slika je izmeĊu vrata i kamina .I am always shy when I have to speak in front of so many people . between 574 . Iza prijedloga se ne moţe upotrijebiti infinitiv . 120. We spoke about writing to her . 575 . Budući da imenice u engleskom jeziku nemaju nastavka za pojedine padeţe ( osim za genitiv ) . Napomena : 576 . Uvijek se plašim kad moram govoriti pred tolikim ljudima . the newspaper . već se umjesto njega upotrebljava gerund : After sitting down he began to eat . Ĉini se da je priliĉno sretna meĊu svojim prijateljicama . poĉeo je jesti . Pošto je sjeo . 578 . She seems to be quite happy among her girl friends . Npr . IzmeĊu ţeljezniĉke stanice i moje kuće nalazi se igralište . Govorili smo o tome da joj napišemo pismo . Stalan red rijeĉi u reĉenici jest : . Stoga je red rijeĉi u reĉenici u engleskom jeziku veoma strogo odreĊen .

juĉer . a da se smisao reĉenice ne bi izmijenio . razumljivo . clearly. 121. Ako reĉenicu proširimo s dvije ili više adverbalnih oznaka . Prilozi neodreĊenog vremena ( often. sometimes .subjekat The teacher Nastavnik predikat explained je objasnio objekt this lesson .katkada . yesterday . Tako bismo mogli reći : Ovu vjeţbu objasnio je nastavnik . : subjekt The teacher Nastavnik The teacher Nastavnik The teacher Nastavnik predikat explained je objasnio explained je objasnio explained je objasnio objekt this lesson ovu vjeţbu this lesson ovu vjeţbu this lesson ovu vjeţbu adverbalna oznaka in our class . ovu vjeţbu . : Yesterday the teacher explained this lesson clearly in our class . mjesto ( in the class ) vrijeme ( yesterday ) . : The teacher explained this lesson clearly in our class yesterday . Npr . onda one stoje ovim redom : naĉin (clearly ) Npr . 581 . 579 . seldom . a što objekt . 580 . MeĊutim da bi se izbjeglo gomilanje adverbalnih oznaka na kraju reĉenice . moţe se prilog odreĊenog vremena staviti i na poĉetak reĉenice . one će obiĉno stajati na kraju reĉenice . U bosanskom jeziku mogli bi smo u ovoj reĉenici i promjeniti red rijeĉi . jer se iz oblika imenice vidi što je subjekt . Ako tu reĉenicu proširimo adverbalnim oznakama ( naĉina . u razredu .ĉesto . mjesta ili vremena ) .rijetko . Takav je poredak u engleskom nemoguć jer nema razlike u obliku za nominativ i akuzativ . 583 . 582 . Npr .

send . 122. Neki glagoli . svojoj ţeni . Oni idu ĉesto u kino . pravi objekt u akuzativu . bring -donijeti itd .uvijek . Npr . Brown G . Nisam nikada s njim razgovarao . I have never spoken to him . koji oznaĉuje stvar . 537 . rather i enough vidi taĉke 535 . Za poloţaj priloga ago . i 538 . i nepravi objekt u dativu .poslati . quite . subjekt Mr .always . upamtiti da prilozi neodreĊenog vremena stoje uvijek iza prezenta i preterita glagola to be . Treba . : They often go to the cinema . He was never a good swimmer . meĊutim . Npr . tj . ) stoje uvijek ispred glavnog glagola . : I am sometimes late . koji oznaĉuje osobu : subjekt Mr . never . traţe dva objekta . Brown predikat sent je poslao objekt u dativu his wife svojoj ţeni objekt u akuzativu a present . poklon . npr . Ja katkada zakasnim .nikada itd . give . . Brown predikat sent je poslao objekt u akuzativu a present poklon objekt u dativu to his wife . 584 . 536 . onda je pred njim uvijek prijedlog to .dati . On nije nikada bio dobar plivaĉ . Brown G . 585 . too . Kad objekt u dativu stoji iza objekta u akuzativu .

Upitao me zašto ne odgovorim .zašto . : predikat Can Moţeš li mi pomoći ? Are Jesi li sam ? Does Voli li ona ples ? Have Imaš li slobodnog vremena ? Subjekt You help me ? You alone ? She like dancing ? You any spare time ? 587 . when . : Where does she live ? When will you come ? Why don't you answer ? How do you do it ? Gdje ona stanuje ? Kada ćeš doći ? Zašto ne odgovoriš ? Kako vi to radite ? 588 . Upitao me gdje ona stanuje .kako itd .kada . Takav se red rijeĉi redovito upotrebljava u upitnim reĉenicama . Inverzija se upotrebljava i u pitanjima koja poĉinju upitnim rijeĉima .123. U neupravnim pitanjima nema inverzije . . Prema tome će ova pitanja u neupravnom obliku glasiti ovako : He asked me where she lived . Upitao me kad ću doći . how . Npr . He asked me when I would come . He asked me why I did not answer . kao što su : where . OBRNUTI RED RIJEĈI ( INVERZIJA ) 586 .gdje . why . Npr . Obrnuti se red rijeĉi sastoji u tome da se predikat stavi pred subjekt .

591 . a zatim subjekt. : To je dobar film . isn't it ? b ) John can do it . Inverzija se takoĊer upotrebljava iza so i neither . a iza njega dolazi zamjenica ( nikada imenica ) . 589 . tj . Znaĉi : He is an excellent mechanic . neither does her sister . zar ne ? Mary neće doći sutra . NPR . a negativnim reĉenicama dodajemo neither .ako je prethodna reĉenica potvrdna . a zatim subjekt . glagol stoji ispred subjekta . zar ne ? . u dodatnom ga pitanju zamjenjuje glagol do . Ona ne voli ples . : He is an excellent mechanic .u dodatnom pitanju ponavlja se isti pomoćni glagol koji je u prethodnoj reĉenici . zar ne ? John to moţe uĉiniti . Ako je u prethodnoj reĉenici glagol punog znaĉenja .He asked me how I did it . iza kojega slijedi pomoćni glagol . ako je prethodna reĉenica negativna . dodatno je pitanje negativno . and her sister does'nt like dancing either . iza kojeg slijedi pomoćni glagol . Potvrdnim reĉenicama dodajemo so . were you ? d ) Mary won't come tomorrow . ili : She doesn't like dancing . 593 . . a takav mu je i brat . zar ne ? John to moţe uĉiniti . Vidimo da iza takvog so i neither dolazi inverzija . Inverzija se upotrebljava i u kratkim dodatnim pitanjima kojima govornik traţi potvrdu za ono što je rekao . dodatno je pitanje potvrdno . ( Vidi primjere b ) i d ) ! ) 594 . Upitao me kako ja to radim . Npr . So i neither upotrebljavaju se da bi se izbjeglo ponavljanje jednog dijela prethodne reĉenice . a ni njena sestra . and his brother is an excellent mechanic too . 124. 590 . On je odliĉan mehaniĉar . : a ) This is a good film . and so is his brother . will she ? Iz ovih primjera moţemo vidjeti : 592 . Znaĉi : She does'nt like dancing . can't he ? c ) You were not at the match yesterday . Npr .

we aren‟t you are not ---. zar ne ? You haven't seen him lately .it‟s we are ----.we‟re you are ----. have you ? U posljednje ga vrijeme nisi vidio . Glagol u dodatnom pitanju dolazi uvijek u onom vremenu u kojem se nalazi glagol prethodne reĉenice .it isn‟t we are not ---.you‟re they are ----.I‟m not you are not ----youaren‟t he is not ---. zar ne ? DODATAK GLAGOLSKI OBLICI Glagol “to be”—biti Prezent potvrdno I‟ am ----. Npr . ) ponavlja se u dodatnom pitanju samo pomoćni glagol . : She speaks English . Ako je u prethodnoj reĉenici sloţeno glagolsko vrijeme ( futur . 595 . zar ne ? 596 . did he ? Ti razumiješ što ja kaţem . : They will write to you . zar ne ? Robert broke the window .he isn‟t she is not ---. zar ne ? On nije stigao juĉer .You understad what I say . perfekt itd .you aren‟t they are not---. won't they ? Oni će ti pisati .she isn‟t it is not ---.I‟m you are ----. doesn't she ? Ona govori engleski . don't you ? He didn't arrive yesterday .she‟s it is ----. Npr . a iza njega se stavlja zamjenica .he‟s she is ----.they‟re odriĉno I am not ---.you‟ re he is ----. zar ne ? 125.they aren‟t . didn't he ? Robert je razbio prozor .

he wasn‟t it was not .we wern‟t you were not -you weren‟t they were not .I was not you were not .isn‟t it ? ---.theweren‟t upitno was I ? were you ? was he ? was she ? was it ? werer we ? were they ? odrĉno -upitno was I not? .weren‟t we? were they not ? -weren‟t they? .aren‟tyou is he not? is she not? is it not ? are we not? ---.aren‟t I ? are you not? ---. upitno am I ? are you ? ? is he ? is she ? is it ? are we ? ? are you ? you? are they ? arenm‟tthey? are you not? are ---.aren‟t not?-- upitno-odriĉno am I not ? ---.aren‟t we they Preterit potvrdno I was you were he was she was it was we were you were they were odriĉno I was not .wasn‟t it ? were we not ? .isn‟t he ? ---.wasn‟t he ? was she not ? .it wasn‟t we were not .isn‟t she ? ---.wasn‟t she? was it not ? .youwern‟t he was not .weren‟t you ? was he not ? .he wasn‟t she was not .126.wasn‟t I ? were you not .

upitno .I haven‟t been .have you been ? .Has he been ? itd odriĉno I have not been you have not been he has not been .you haven‟t been .haven‟t I been ? . upitno had I been ? had you been? had he been ? odriĉno-upitno had I not been ? had you not been? had he not been ? .he hasn‟t been .126. Perfekt potvrdno I have been you have been he has been itd.have I been ? .haven‟t you been ? .haven‟t he been ? odriĉno-upitno have I not been ? have you not been ? have he not been ? Plusvamperfek t potvrdno I had been you had been he had been odriĉno I had not been you had not been he had not been itd.

upitno shall I be ? shall you be ? shall he be ? odriĉno-upitno shall I not be ? shall you not be ? shall he not be ? Svršeni futur povratno I shall have been you will have been he will have been odriĉno I shall not hav been you will not have been he will not have been upitno shall I have been ? will you have been ? will he have been ? odriĉno-upitno shall I not have been ? will you not have been? will you not have been ? Kondiciona l potvrdno I should be you would be he would be itd. . odriĉno I shall not be you will not be he will not be itd. Futur potvrdno I shall be you will be he will be itd. odriĉno I should not be you would not be he would not be itd.128.

upitno should I be ? would you be ? would he be ? itd. Kondicional prošli potvrdno I should have been you would have been he would have been itd. odriĉno-upitno should I not be ? would you not be ? would he not be ? 129. itd. odriĉno I should not have been you would not have been you would not have been upitno should I have been ? would you have been ? been ? would he have been ? odriĉno-upitno should I not have been ? would you not have would he not have been ? Imperativ b e Infinitiv prezenta to be Infinitiv perfekta to have been Particip prezenta .

he hasn‟t .I haven‟t .it‟s .having been Gerund prezenta being Gerund perfekta having been Glagol “to have” -imati Prezent potvrdno I have you have he has it has we have you have they have .you‟ve .youhaven‟t .we‟ve . Particip perfekta been .you haven‟t they have not -theyhaven‟t upitno have I ? have you ? has he ? has she ? has it ? have we ? we ? o d r i ĉ n o .hasn‟the? .I „ve .hasn‟tshe? .we haven‟t you have not .he‟s .u p i t no have I not ? has he not ? has she not ? has it not ? .being 130.they‟ve odriĉno I have not you have not he has not it has not we have not .hasn‟t it ? haven‟t have you not? -haven‟tyou have we not? .haven‟t I? .you‟ve .it hasn‟t .

you‟d .I‟d .hadn‟t you ? had not they ? .you‟d .hadn‟t we ? had not you ? .have they ? have they not ? .we hadn‟t you had not .hadn‟t you ? had not he ? .hadn‟t I ? had you not ? .she hadn‟t .I hadn‟t .hadn‟t it ? had not we ? .hadn‟t she ? had it not ? .he‟d she‟d odriĉno I had not you had not he had not she had not it had not we had not .they‟d .they hadn‟t upitno had I? had you ? had he ? had she ? had it ? had we ? had you ? had they ? odriĉno-upitno had I not ? .you hadn‟t .it hadn‟t .haven't they? 131.hadn‟t they ? Perfekt po t v r d n o I have had you have had ha has had itd odriĉno I have not had you have not had you have not had .hadn‟t he ? had not she ? .we‟d . Preterit potvrdno I had you had he had she had it had we had you had they had .you hadn‟t they had not.he hadn‟t .

upitno have I had ? have you had ? has he had ? odriĉno-upitno have I not had ? have you not had ? has he not had ? it 132. Pluskvamperfekt potvrdno I had had you had had ha had had odriĉno I had not had you had not had you had not had itd. upitno had I had ? had you had ? had he had ? odriĉno-upitno had I not had ? had you not had ? had he not had ? itd. Futur potv rdno I shall have you will have he will have odriĉno I shall not have you will not have he will not have upitno shall I have ? will you have ? will he have ? odriĉno-upitno shall I not have ? will you not have ? will he not have ? Svršeni futur potvrdno odriĉno .

Kond icional prošli potvrdno I should have had You would have had he would have had itd. odriĉno -upitno should I not have? would you not have? would he not have? itd. odriĉno I should not have you would not have he would not have? itd upitno should I have? would you have? would he have? itd. Kondicional potvrdno I should have you would have he would have itd. odriĉno I should not have had. you would not have had he would not have had itd. upitno shall I have had ? will you have had ? wil he have had ? odriĉno-upitno shall I not have had ? will you not have had ? will he not have had ? itd.I shall have had you will have had ha will have had I shall not have had you will not have had he will not have had 133. upitno odriĉno-upitno .

should I have had? would you have had? would he have had ? itd. ? would you not have had ? would he not have have had ? 134. should I not have had.having had Gerund prezenta having Gerund perfekta having had . Imperativ have Infinitiv prezenta to have Infinitiv prezenta to have had Particip prezenta having Particip perfekt a had .

she doesn‟t upitno do I ? do you ? does he ? does she ? does it ? do we ? do you ? do they ? odriĉno-upitno do I not ? do you not ? .135.doesn‟t it ? do we not .you didn‟t .don‟t we ? do you not ? .doesn‟t she ? does it not ? .doesn‟t he ? does she not ? .it doesn‟t .don‟t they Preterit potvrdno I did you did odriĉno I did not you did not .he doesn‟t .I don‟t .you don‟t . " to do " ) potvrdno I do you do he does she does it does we do you do they do odriĉno I do not you do not he does not it do not we do not you do not they do not . P r e z e n t ( gl .don‟t I ? she does not .don‟t you does he not ? .you don‟t .I didn‟t .they don‟t .we don‟t .don‟t you ? do they not ? .

he did itd.they can‟t upitno can I ? can you ? can she ? can it ? can we ? can you ? can they ? odriĉno-upitno can I not ? .can‟t I ? can you not ? .we can‟t .you can‟t .can‟t she ? can not it ? .can‟t we ? can not you ? .I cant‟t . .you can‟t .he can‟t .didn‟t ? . Imperativ do Glagol “can” .can‟t they ? Preterit potrvdno I could you could upitno could I ? could you ? .he didn‟t itd.don‟t you ? 136.she can‟t .can‟t it ? can not we ? .mogu Prezent potvrdno I can you can he can not she can not we can not you can not they can not odriĉno I can not you cannot he cannot she cannot we cannot you cannot they cannot .didn‟t he ? upitno did I ? did you ? did he ? odriĉno-upitno did I not ? did he not ? did you not ? .can‟t you ? can she not ? . he did not .can‟t you ? can not they ? .

could he ? itd.he could itd.you couldn‟t .couldn‟t I ? .  driĉno-upitno could I not? could you you? could he not ? .couldn‟t he ? Glagol “may” .I couldn‟t .couldn‟t you ? .smijem Prezent potvrdno I may you may he may she may it may we may you may they may odriĉno I may not you may not he may not she may not it may not we may not you may not they may not upitno may I ? may you ? may he ? may she ? may it ? may we ? may you ? may they ? odriĉno-upitno may I not ? may you not ? may he not ? may she not ? may it not ? may we not ? may you not ? may they not ? Preterit potvrdno odriĉno . odriĉno I could not you could not he could not .he couldn‟t 137.

I might you might he might I might not you might not he might not upitno might I ? might you ? might he ? odriĉno-upitno might I not ? might you not ? might he not ? 138 .musn‟t she ? must it not ? .you musn‟t he must .they musn‟t upitno must I? must you ? must he ? must she ? must it ? must we ? must you ? must they ? o d r i ĉ n o -u p i t n o must I not ? .he musn‟t she must not .I musn‟t you musnt .musn‟t you ? must he not ? .we musn‟t you must not .musn‟t I must you not ? .musn‟t you ? must they not ? musn‟t they ? Glagol “teach” AKTIV Prezent potvrdno I teach you teach .you musn‟t they must not .pouĉavati upitno do I teach ? do you teach ? .musn‟t he ? must she not ? .musn‟t we ? must you not ? . Glagol “must” Prezent potvrdno I must you must he must she must it must we must you must they must .it musn‟t we must not .she musn‟t it must not .moram odriĉno I mus not .musn‟t it ? must we not ? .

I don‟t teach .he doesn‟t teach she does not teach it does not teach we do not teach you do not teach they do not teach .he teach she teach it teach we teach you teach they teach does he teach ? does she teach ? does it teach ? do we teach ? do you teach ? do they teach ? 139 .don‟t you teach ? .doesn‟t it teach ? .doesn‟t he teach ? .don‟t they teach ? Preterit potvrdno I taught you taught he taught she taught it taught we taught you tought they taught upitno did I teach ? did you teach ? did he teach ? did she teach ? did it teach ? did we teach ? did you teach ? did they teach ? odriĉno .doesn‟t she teach ? .it doesn‟t teach .she doesn‟t teach . odriĉno I do not teach you do not teach .we don‟t teach .you don‟t teach .don‟t I teach ? .don‟t we teach ? .don‟t you teach ? .you don‟t teach .they don‟t teach he does not teach odriĉno-upitno do I not teach ? do you not teach ? does he not teach ? does she not teach ? does it not teach ? do we not teach ? do you not teach ? do they not teach ? .

didn‟t it teach ? . upitno had I taught ? had you taught ? had he taught ? .I didn‟t teach he did not teach . o d r i ĉn o .didn‟t they teach ? Perfekt potvrdno I have taught you have tought he has tought itd.didn‟t you teach ? .yoo didn‟t teach tzhey did not teach .he didn‟t teach she did not teach .haven‟t I taught ? . odriĉno I have not taught you have not taught upitno have I taught ? have you taught ? odriĉno-upitno have I not taught ? have you not taught ? has he not taught ? .hasn‟t he taught ? itd.u p i t n o did I not teach ? did you not teach ? did he not teach ? did she not teach ? did it not teach ? did we not teach ? did you not teach ? did they not teach ? .didn‟t we teach ? .they didn‟t teach 140 .didn‟t she teasch ? .haven‟t you taught ? .I did not teach -I didn‟t teach you did not teach .didn‟t you teach ? .she didn‟t teach it did not teach .didn‟t he teach ? .it didn‟t teach we did not teach .we didn‟t teach you did not teach . Pluskvamperfek t potvrdno I had taught you had taught he had taught itd.didn‟t I teach ? .

you hadn‟t taught .he won‟t teach odriĉno-upit no shall I not teach ? . odriĉno -upitno had I not taught ? .won‟t you teach ? will he not teach ? won „t he teach? itd. o d r i ĉ n o .he hadn‟t taught itd. Futur potvrd no I shall teach you will teach he shall teach upitno shall I teach ? will you teach ? will he teach ? odriĉno I shall not taught you will not teach he will nbot . odriĉno I shall not have taught you will not have taught he will not have taught upitno shall I have taught ? will you have taught ? will he have taught ? itd.I hadn‟t taught .hadn‟t he taught ? 141 .you won‟t teach .hadn‟t you taught ? had he not taught ? . Svršeni futur potvrdno I shall have taught you will have taught he will have taught itd.u p i t no shall I not have taught ? will you not have taught ? will he not have taught ? Kondicional .I shan‟t teach .odriĉno Ihad not taught you had not taught he had not taught .shan‟t I teach ? will you not teach ? .hadn‟t I taught ? had not you taught ? .

K o n d i c i o n a l pr o š l i potvrdno I should have taught you would have taught he would have taught itd.having taught Gerund prezenta teaching . odriĉno I should not have taught you would not have taught he would not have taught upitno should I have taught ? would you have taught ? ? would he have taught ? odriĉno-upitno should I not have taught ? would you not have taught would he not have taught? I m pe r a t i v teach Infinitiv to teach Infinitiv perfekta to have taught Particip prezenta teaching P a r t i c i p p e r fe k t a taught . 142.potvrdno I should teach you would teach he would teach odriĉn o I should not teach you would not teach he would not teach upitno should I teach ? would you teach ? would he teach ? odriĉno-upitno should I not teach ? would you not teach ? would he not teach ? itd.

Gerund perfekta
having taught

143.

P a s i v
Prezent potvrdno
I am taught you are taught he is taught itd.

odriĉno
I am not taught you are not taught he is not taught itd.

upitno
am I taught ? are you tught ? is he taught ? itd.

odriĉn -upitno
am I not taught ? are you not taught ? is he not taught ? itd

Preterit potvrdno
I was taught you were ta he was taught itd.

odriĉno
I was not taught you were not taught he was not taught itd.

upitno
was I taught ? were you taught ? was he taught ?

odriĉno-upitno
was I not taught ? were you not taught ? was he not taught ? itd.

Perfekt
potvrdno
I have been taught you have been taught

odriĉno
I have not been taught you have not been taught

he has been taught

he has not been taught

upitno
have I been taught ? have you been taught ? has he been taught ? itd. 144 .

odriĉno-upitno
have I not been taught ? have you not been taught ? has he not been taught ?

Pluskvamperfekt
potvrdno
I had been taught taught you had been taught he had been taught

odriĉ no
I had not been you had not been taught he had not been taught

upitno
had I been taught ? had you been taught ? had he been taught ?

odriĉno-upitno
had I not been taught ? had you not been taught ? had he not been taught ?

Futur
p o tv r d n o
I shall be taught you will be taugh he will be taught

odriĉno
I shall not be taught you will not be taught he will not be taught itd.

upitno
shall I be taught ? will you be taught ? will he be taught ?

odriĉno-upitno
shall I not be taught ? will you not be taught ? will he not be taught ?

Svršeni futur
potvrdno
I shall have been taught been taught you will have been taught taught

odriĉno
I shall not have you will not have been

he will have been taught been taught

he will

not have

upitno
Shall I have been taught ? taught ? will you have been taught ? taught will he have been taught ? taught? 145 .

odriĉno-upitno
shall I not have been will you not have been will he not have been

Kondicional
potvrdno
I should be taught you would be taught he would be taught

odriĉno
I should not be taught you would not be taught he would not be taught

upitno
should I be taught? would you be taught ? would he be taught ?

odriĉno-upitno
should I not be taught ? wopuld you not be taught ? would he not be taught ?

Kondicional prošli
potvrdno
I should have been taught you would have been taught he would have been taught

odriĉno
I should not have been taught you would not have been taught he would not have been taught

upitno
should I have been taught ? would you have been taught ? would he have been taught ?

odriĉno-upitno
should I not have been taught ? would yo nothavebeentaught ? would he not have been taught?

Imperativ
be taught

Infinitiv prezenta
to be taught

Infinitiv perfekta
to have been taught

were (woz. w:) bore (bo: ) bore (bo: ) beat (bi:t) became (bi‟keim) began (bigæn) bent (bent) bet (bet) bade (bæd. Nepravilni Infinitiv glagoli Preterit arose ( `rouz ) awoke( ‟wouk) was. beid ) bound (baund ) bit (bit) bled (bled) blew (blu) broke (brouk) bred (bred) brought (bro:t) built (bilt) burnt (be:nt) burned (be:nd) burst (b:st) bought (bo:t) cast (ka:st) caught (kæt ) chose (tu:z) clung (kli) clad (klout ) arise ( ‟raiz) pojaviti se awake (‟weik) probuditi se be (bi:) biti bear (b ) roditi bear (b) nositi beat (bi:t) tući become (bi‟km) postati begin (bi‟gin) poĉeti bend (bend) svinuti bet (bet) kladiti se bid (bid) zapovijediti bind (baind) vezati bite (bait ) gristi bleed (bli:d) krvariti blow (blou) duhati break (breik) slomiti breed (bri:d) uzgajati bring (brig) donijeti (bro:t) build (bild) sagraditi burn (b:n) gorjeti (be:nd) burst (b:st) prsnuti buy (bai) kupiti (bo:t) cast (ka:st) bacati catch (kæt ) choose (tu:z) cling (kli) prianjati clothe (klout) odijevati particip perfekta arisen (‟rizn) awaked (‟weikt) been (bi:n ) bor n ( bo: n) bor n (bo:n) beaten („bi:tn) become (bi‟km) begun (bi‟gn) bent (bent) bet (bet) bidden (bidn) bound (baund) bitten (bitn) bled (bled) blown (bloun) broken (broukn) bred (bred) brought built (bilt) burnt (be:nt) burned burst (b:st) bought cast (ka:st) caught (kæt chosen (tu:z) clung (kli) clad (klout) Comment [y1]: Comment [y2]: .Particip perfekta having beeb taught Gerund pr ezenta being taught Gerund perfekta having been taught 146 .

stajati creep (kri:p) puzati cut (kt) rezati deal (di:l) dijeliti dig (dig) kopati do (du:) ĉiniti came (km) cost (kost) crept (kri:p) cut (k t) dealt (delt) dug (dg) did (did) 147 . postati gild (gild) pozlatiti give (giv) dati go (gou) ići grind ( graind) mljeti. Infinitiv draw (dro:) vući. objesiti have (hæ v) imati hear (hie ) ĉuti Preterit drew ( dru:) dreamt (dremt) (kloutd) clothed come(km) cost (kost) crept (kri:p) cut (kt) dealt (delt) dug (dg) done (dn) Particip perfekta drawn (dru:) dreamt drunk (drnk) driven (drivn) dwellt (dwelt) eaten (i:tn) fallen (fo:ln) fed (fed) felt (felt) fought (fo:t) found fled (fled) flung (fl) flown (floun) forbidden forgotten (f forgiven (f „givn) forsaken (f „seikn) frozen(frouzn) got (got) gotten (gotn) gilded („gildid) gilt (gilt) given (givn) gone (gon) ground (graund) grown (groun) hung (hæ  ) hanged (hæ ) had (h æd) heard (h :d) drank (drænk) drove (drouv) dwellt (dwelt) ate (et) fell (fel) fed (fed) felt (felt) fuoght (fo:t) found (faund) fled (fled) flung (fl) flew (flu:) forbade (f „beid) forgot (f „got) forgave (f „geiv) forsook (f „suk) froze (frouz) got (got) gilded („gildid) gave (geiv) went (went) ground (graund) grew (gru:) hung (hæ ) hanged (hæ  ) had (h æd) heard (h :d) .clothed (kloutd) come (km) doći cost (kost) koštati. crtati dream (dri:m) sanjati (dremt) drink (drik) piti drive (draiv) tjerati dwell (dwel) boraviti eat (i:t) jesti fall (fo:l) pasti feed ((fi:d) hraniti feel (fi:l) osjećati fight (fait )boriti se find (faind) naći (faund) flee (fli:) pobjeći fling (fli) baciti fly (flai) letjeti forbid (f „bid) zabraniti (f „bidn) forget (f „get) zaboraviti „gotn) forgive (f „giv) oprostiti forsake (f„seik) oprostiti freeze (fri:z) smrzavati se get (get) dobiti. brusiti grow ( grou) rasti hang (h æ  ) visjeti.

hew (hju:) sjeći hide (haid) sakriti hit (hit) udariti hold (hould) drţati hurt ( h :t) ozlijediti keep (ki:p) ĉuvati kneel (ni:) kleĉati knit (nit) plesti hewed (hju:d) hid (hid) hit (hit) held (held) hurt (h :t) kept (kept) knelt (nelt) knitted („nitid) knit (nit) 148. osvjetliti lose (lu:z) izgubiti make (meik) napraviti mean (mi:n) znaĉiti meet (mi:t) sresti mow (mou) ţeti overcome(„ouv „km) nadvladati overcome(„ouv„km) pay (pei) platiti put (put) staviti read (ri:d) ĉitati rid (rid) osloboditi ride (raid) jahati (ridn) ring (ri ) zvoniti rise (raiz) dići se rot (rot) trunuti run ( r n) trĉati saw (sou) šiti shake ( eik) tresti known (noun) laid (lid) led (led) leaned leant (lent) leapt (lept) learnt learned (l :nd) left (left) lent (lent) let (let) lain (lein) lit (lit lighted („laitid) lost (lost) made (meid) meant (ment) met (met) mowed (moun) „keim) paid (peid) put (put) read (red) rid (rid) ridden rung (r  ) risen (rizn) rotten („rotn) run (r n) sewn (soun) sewed (soud) shaken ( eikn) . knew (nju:) laid (lid) led (led) leaned (li:nd) leant (lent) leapt (lept) learnt (l:nt) learned (l :nd) left (left) lent (lent) let (let) lay (lei) lit ( lit) lighted („laitid) lost (lost) made (meid) meant (ment) met (met) mowed (moud) overcame(„ouv paid (peid) put (put) read (red) ridden (ridden) rid (rid) rode (roud) rang (ræ ) rose (rouz) rotted („rotid) ran (ræ n) sewed (soud) shook ( uk) hewn (hju:n) hewed (hju:d) hidden (hidn) hit (hit) held (held) hurt (h :t) kept (kept) knelt (nelt) knitted (nitid) knit (nit) know (nou) znati lay (lei) poloţiti lead (li:d) voditi lean (li:n) nasloniti (se) (li:nd) leap (li:p) skoĉiti learn (l:n) uĉiti (l:nt) leave (li:v) ostati lend (lend) posuditi (kome) let (let ) pustiti lie (lai) leţati light (lait) upaliti.

d ) ţuriti se spell ( spel ) sricati spend ( spend ) trošiti .shave (eiv) brijati se shine (ain) sijati shoe (u:) potkovati shoot (u:t) ustrijeliti show ( ou) pokazati oun) shaved (eivd) shone (on) shod (od) shot ( ot) showed ( oud) shaved (eivd) showed (eivn) shone(on) shod (od) shot ( ot) shown showed ( oud) ( 149.provesti spill ( spil ) proliti spin ( spin ) presti spit ( spit ) pljunuti split ( split ) raskoliti spoil (spoil ) pokvariti spread ( spred ) raširiti spring ( spri ) skoĉiti stand ( stænd ) stajati steal ( sti:l ) ukrasti stick ( stik ) prionuti sting ( stik ) ubosti stink (sti ) zaudarati strike ( straik ) udarati spoke ( spouk ) sped ( sped ) spelt ( spelt ) spelled ( speld ) spent ( spent ) spilt ( spilt ) spilled ( spild ) spun (spn ) spat (spæt ) spit ( spit ) split ( split ) spoilt ( spoilt ) spoiled (spoild ) spread ( spred ) sprang (spræ ) stood ( stud ) stole ( stoul ) stuck ( stk ) stung ( st ) stank ( stæk ) struck (strk ) sowed ( soud ) spoken (spoukn ) sped ( sped ) spelt ( spelt ) spelled ( speld ) spent ( spent ) spilt ( spilt ) spilled ( spild ) spun (spn ) spat ( spæt ) spit ( spit ) split ( split ) spoilt ( spoilt ) spoiled ( spoild ) spread ( spred ) sprung ( spr ) stood ( stud ) stolen ( stouln ) stuck ( stk ) stung ( st ) stunk (stk ) struck ( strk ) smelled ( smeld ) sowed ( soud ) smelled ( smeld ) sown ( soun shrank ( ræk) shut (  t) sang (si ) sank (sæ k) sat (sæt) slew (slu:) slept (slept) Preterit slide (slid) smelt (smelt ) shrunk ( rk) shut (  t) sung (si ) sunk (sk) sat (sæt) slain (slein) slept (slept) Particip perfekta slide (slid) smelt (smelt . shrink ( rik) stegnuti se shut ( t) zatvoriti sing (si ) pjevati sink (sik) tonuti sit (sit ) sjediti slay (slei) zaklati sleep (sli:p) spavati Infinitiv slide (slaid) klizati smell (smel ) mirisati ) sow ( sou ) sijati ) speak ( spi:k ) speed ( spi.

stricken ( strikn ) striven ( strivn ) sworn sweat ( swet ) sweated ( swetid ) swept ( swept ) swolen swelled ( sweld ) swum ( swm ) swung ( sw ) taken ( teikn ) taught ( to: t ) torn ( to:n ) told ( tould ) thought ( Θo:t ) thriven ( Θrivn ) thrived ( Θraivd ) thrown ( Θroun ) thrust ( Θrst ) swim ( swim ) plivati swing ( swi ) take ( teik ) teach ( ti:t ) pouĉavati tear (t ) poderati tell ( tel ) reći think ( Θik ) misliti thrive ( Θraiv ) uspijevati throw (Θrou ) thrust ( Θrst ) Infinitiv swam ( swæm ) swung ( sw ) took ( tuk ) taught ( to: t ) tore ( to: ) told ( tould ) thought ( Θo:t ) throve ( Θrouv ) thrived ( Θraivd ) threw ( Θru: ) thrust ( Θrst ) Preterit Particip perfekta tread ( tred ) stupati trod ( trod ) trodden ( trodn ) understand (¸ nd „stæ nd) razumjeti understood (¸ nd „stud) understood(¸nd„stud) wake (weik) probuditi woke (wouk) woken (woukn) waked (weikt) waked (weikt) woke (wouk) wear ( w ) nositi wore (wo: ) worn (wo: n) weave (wi:v) tkati wove (wouv) woven ( wouvn) wove (wouw) weep (wi:p) plakati wept (wept) wept (wept) win (win) dobiti won (won) won (won) wind (waind) vijugati wound (waund) wound (waund) withdraw (wi‟dro:) povući (se) withdrew (wi‟dru:) withdrawn(wi‟dro:n) withhold (wi‟hould) zaustaviti withheld (wi‟held) withheld (wi‟held) withstand (wi‟st ænd) oduprijeti (se) withstood (wi‟stud) withstood(wi‟stud) work (w:k) raditi worked (w:kt) worked (w:kt) wrought (ro:t) wrought (ro:t) wring (ri) izaţimati wrung (r ) wrung (r) write (rait) pisati wrote (rout) written (ritn) .strive ( straiv ) boriti se swear ( swε ) zakleti se . kleti (swo:n ) sweat ( swet ) znojiti se sweep ( swi:p ) pomesti swell ( swel ) nabreknuti strove ( strouv ) swore ( swo: ) sweat ( swet ) sweated ( „swetid ) swept ( swept ) swelled 150.

cipela .ĉuti .ostaviti .ţalostan .siromašan .151.oni  a: æ i: o o: u:  :     oi u i .medvjed .igraĉka .magla .maslac .donijeti .djevojka .kratak .otac . ENGLESKI ALFABET a m (ei) (em) b (bi:) c (si:) d (di:) e (i:) f (ef) g h (d3i:) i (ei ) j (ai) k (d3ei) l (kei) (el) n (en) (zed) o (ou) p (pi:) q (kju:) r (a:) s ( es) t u (ti:) (ju:) (vi:) (dblju:) (eks) (wai) v w x y z ZNAKOVI ZA IZGOVOR ENGLESKIH GLASOVAKOJI SE RAZLIKUJU OD ZNAKOVA ŠTO SE UPOTREBLJAVAJU U PISMU znak primjer butter (bt) France (fra:ns) sad (s æd) leave (li:v) fog (fog) short (o:t) shoe (u:) father („fa:) girl (g:l) toy (toi) poor (pu) hear (hi) bear (b) bring (bri) three (ri:) they (ei) .Francuska .tri .

grm .stolica .uzvik conjunction (kn‟d3ekn) .navodnici apostrophe (postrfi) .most .prepzin) .uţitak .dvije toĉke ful-stop („ful‟stop) .imenica article („a:tikl) .uskliĉnik brackets („brækits) .prilog prepsition (.veznik numeral („nju:mrl) .crta quotation marks (kwout‟ein‟maks) .zamjenica adverb („ædv:b) .broj .int:d3ekn) .crtica dash (dæ) .apostrof NAZIVI ZA VRSTE RIJEĈI verb (v:b) .ĉlan adjective („æd3ektiv) .toĉka mark of interrogation („ma:kvintero‟gein) . 3 t d3 w bush (bu) pleasure („ple3e) chair (t) bridge (brid3) winter („wint) .glagol noun (naun) .upitnik mark of exclamation (ma:kv‟eksklmein) .zagrada hyphen (haifn) .pridjev pronoun („prounaun) .prijedlog interjection (. NAZIVI ZA INTERPUNKCIJU comma („kom) -zarez semi-colon („semi‟kouln) -toĉka-zarez colon („kouln) .zima 152.

436 neodreĊeni ( upotreba ) 347 . 190. 559 be 18 . I N D E X (Brojevi oznaĉavaju paragrafe) a 345 after 570 ago 535 akuzativ s infinitivom 227 .50 oblik 46 u znaĉenju moći.360 odreĊeni ( oblik ) 361.153. 108 kao pomoćni glagol 38 za isticanje 39 u kratkim odgovorima 40 uz so 41 u dodatnom pitanju 42 kao glagol punog znaĉenja 43 skraćeni oblici u prezentu 71 12 . Glagola 233 do 18. udaljenost i cijenu 24 konjuktiv 264 before 571 behind 572 between 574 bezliĉni glagoli 13 both 474 . hardly . 194 by 565 can 45 . 362 odreĊeni ( upotreba ) 363 . biti sposoban 48 za dozvolu 49 u uljudnom pitanju 50 causative have 33. 34.44.473 among 575 and izmeĊu dva komparativa 409 u sloţenim brojevima 542 another 470 any 452 . 36 causative get 35 could 50 ĉlan ( općenito ) 344 neodreĊeni 345.356 izostavljanje 357 . 37 . 228 all 471 .370 dani u tjednu 551 datumi 552 defektivni glagoli infinitiv iza def. without 456 u potvrdnim reĉenicama 457 arrive ( prijedlozi uz ) 564 at 554 . 475 brojevi 539 .557 glavni i redni 539 glavni 545 napomene uz pisanje nekih brojeva 541 budućnost ( izraţavanje ) 169.455 + imenica prijevod na hrvatskosrpski ) 455 uz scarcely . 71.24 kao pomoćni glagol 20 kao glagol punog znaĉenja 21 kao imenskog predikata 22 u izrazima za dob.

183 svršeni 184 . 323 nepromjenjena mnoţina 342 koji ne dolaze u mnoţini 325. 177.236 in front of 537 . 319 mnoţina imenica na . 316.250. 332 each 466 either 467.596 u pitanjima sa where.242 imeniĉke osobine 243 . ĉ. 587.76 na -y 77 glavni brojevi 539 ĉitanje sloţenih brojeva 542 have 18.261 istaknut sa do 261 in 546.umnoţni 547 razlomci 548 odreĊeni ĉlan ispred rednog broja 549 brojive i nebrojive imenice 331. why. iza so i neither 589 enough + infinitiv 231. 568 from 563 further 399 futur 168. when.186 sa going to 190. 576 glagolske osobine 240 .335 genitiv (upotreba) 341 . 193 genitiv ( imenica )336 . ţ. mnoţina 314 mnoţina imenica na s. 591 . 560 infinitiv 219 .181 upotreba 182. 475 elder 400 emfatiĉno do 39 skraćeni oblici u preteritu 108 u imperativu 261 dob 557 dodatno pitanje 42.245 upotreba 246 . 170 . 321 nepravilna mnoţina 322.236 prezenta 220 prezenta. pasivni 224 perfekta. 25 -32 kao pomoćni glagol 26 kao glagol punog znaĉenja 27. pasivni 225 upotreba (za izraţavanje namjere) 226 akuzativ sa infinitivom 227.340 upotreba 341 . š.343 gerund 238 . causative 35 glagoli općenito 1 na o.343 na -ing 255 imperativ 256 tvorba 257 .250.193 tvorba 170 . nesvršeni 221 perfekta (tvorba) 222 perfekta.f i fe 320.174 upotreba 176.306 zajedniĉki rod 307 tvorba ţenskog roda 308 -312 s posebnim oblikom za ţenski rod 313 154. nesvršeni 223 prezenta. 228 iza nekih glagola 229 iza nekih pridjeva 230 iza too i enough 231 prevoĊenje na hrvatskosrpski 232 bez to 233 .596 during 569 rod 302 . z.29 itd. 195 nesvršeni ( tvorba ) 178 .ing oblici (općenito) 238 into 562 inverzija 586. 537 every 463 everybody 464 everyone 464 everything 465 farther 399 few 396 for 138. 576 get. 555. 332 padeţi 333 . 591 . 317 mnoţina imenica na -y 318. na -ics 326 brojive i ne brojive 331. 587 have got 30 . i dţ 315 mnoţina imenica na -o.

356 izostavljanje 357 . 465 each 466 either 467 neither 468 other 469 all 471 .406 uspore4dno povećavanje ili smanjivanje komparacija priloga 526 .u stalnim izrazima 31.99 za radnju koja se sada dogaĊa 94 za radnju u bliţoj budućnosti 95 make 234 many 398 may 45 . 403. 481 u kratkim dodatnim pitanjima 591 it 485 .498 oblici 480 nominativ 490 poloţaj u reĉenici 495 . 32 causativ have 33 . hers 426 his 425 how + infinitiv 229 hundred 543.478 nepravilna komparacija pridjeva 394 . 51 . upotreba 347 . if (izostavljanje) 208 imenice 296 .200 saţeti oblici 201 konjuktiv 262 . everyone i everything 464 .448 .ed 112 . 331 . 451 somebody . without 456 no 458 none 459 nobody .528 kondicional ( tvorba ) 196 sadašnji 197 .409 nepravilna 394 tvorba komparativa i superlativa 387 -393 vrste 403 . no .394. 9 nesvršeni prezent 85 .266 upotreba 265 .326. scarcely .473 both 474 one 476 .one 460 nothing 461 every 463 everybody . 87 . something prijevod imenica sa some i any 455 any uz hardly .200 prošli 197 .260 oblik 245 . 246 .114 155. 544 I 480.402 nepravilni glagoli 2 . someone .360 neodreĊeni pridjevi i zamjenice 445 .36 he 438 hear 99 her.53 za dozvolu 52 za mogućnost 53 might 54 .301 komparacija pridjeva (općenito) 386 .487 its 427 izgovor nastavka .343 vrste 297 . 266 last 402 late 401 let 234 liĉne zamjenice 479 .478 some 446 .498 listen to 99 little 395 look at 99 neodreĊeni ĉlan 245 .

285 .290 neupravno pitanje 291 . 61 negacija u engleskom jeziku 462 neither 468 . 183 nesvršeni infinitiv prezenta 221 nesvršeni infinitiv perfekta 223 156.e 6 nepravilnih glagola 7 .183 tvorba 178 . 149 nesvršeni preterit 119 . 87 .181 upotreba 182 . 501 upotreba 502. 130 pasiv ( općenito ) 267 tvorba 268 upotreba 269 .126 nesvršeni prezent 85 . 544 mine 422 mjeseci u godini 551 mnoţina imenica 314 .tipovi 203-209 pomoĉni glagoli 11 povratne zamjenice 499-504 oblik 500.149 nesvršeni perfekt 143 . 503 povratni glagoli 10 povratni glagoli 2 prelazni glagoli 8 must not 59 my 422 nebrojive imenice 331 .99 za radnju koja se sada dogaĊa 94 particip perfekta pravilnih gla gola 5 . 167 pogodbene reĉenice 202.326 mnoţina sloţenica 327 . 55 . 129 pravilnih glagola na . 131-134 upotreba 135-142 pluskvamperfekt 150-167 tvorba 151-155 upotreba 156-159. 282 say i tell 283 . 149 nesvršeni futur 178 .147 upotreba 148 . 332 need not 60 .59 za radnju u toku 96 za radnju koja se ponavlja 97 nesvršeni perfekt 143 . 270 prijevod na bosanski 271 u reĉenici sa dva objekta 272 glagola s prijedlogom 273 infinitiv perfekta 225 infinitiv prezenta 224 perfekt 127 -142 tvorba 128.147 upotreba 148 . 507 whom 508.330 much 397 must 45 . 166 nesvršeni 160-164 upotreba nesvršenog 165.149 tvorba 143 .295 red rijeĉi 292 . 475 neither + inverzija 589 upotreba 590 za radnju u bliţoj budućnosti 95 za radnju u toku 96 za radnju koja se ponavlja 97 neupravni govor ( općenito ) 274 slaganje vremena 281 .million 543 . nesvršeni perfekt 143 .61 za obavezu 56 upotreba 55 . 512 .149 tvorba 143 . 588 no 458 nobody 460 nominativ liĉnih zamjenica 490 none 459 nothing 461 objekt nepravi (poloţaj u reĉenici) 585 objekt pravi (poloţaj u reĉenici) 585 obrnuti red rijeĉi 586 odnosne zamjenice 505-517 oblici 505 who 506. 287 imperativ 286 promjene priloga i zamjenica 288 . 509 whose 510 which 511. 293 .126 tvorba 119 -123 upotreba 124 .

140 nesvršeni 119-126 prezent 65-70.99. 188 pridjev such 415.. za buduću radnju 83 u vremenskim i pogodbenim reĉenicama 84 nesvršeni 85. 580-584 stupnja (too. quite. 451. that 411-413 prijedlog na kraju upitne reĉenice 411 prijedlozi 558-576 prilozi 518-538 vrste 519 naĉina 520 tvorba 521-525 komparacija 526-528 poloţaj u reĉenici 529-530. 72-75. rather. licu jednine 211 she 484 should 214. 513-516 what 517 odreĊeni ĉlan 361-377 oblik 361.455 some + imenica (prevod na bosanski)455 somebody 429 someone 449 something 450 such 425 superlativ 407 superlativ i komparativ (tvorba) 387-393 svojstva glagola 3 svršeni futur 184-186 tell i say 283-287 tense 4 that 411-414 that (odnosno) 512-516 the 361-377 the. 558 one 419. 102-106 upotreba 115-118.101.. the + komparativ 408 . 215 since 137. 112-114 pravilnih glagola na -e 6 napomene uz tvorbu 109-111 nepravilnih glagola 7.i 3. ours 428 padeţ objekta liĉne zamjenice 491-494 padeţi imenica (opĉenito)333-335 pokazni.567 slaganje vremena 275-282 sloţenice ( mnoţina ) 327-330 so (inverzija) 589. 187. 92-95. 362 upotreba 363-370 izostavljanje 371-377 odriĉni oblik defektnih i pomoćnih glagola 14 odriĉni oblik glagola punog znaĉenja 15 older 400 on uz datume 546. 470 ought 62-64 our. enough) 536-538 posvojni pridjevi 420-433 oblik 421 her 426 usporedba sa bosanskim jezikom 430 uz dijelove tijela i odjevne predmete 431 prisvojne zamjenice u ustaljenim izrazima 432-433 quite 536 rather 536 razlomci 548 red rijeći u reĉenici 577-590 preterit 98 pravilnih glagola 5. 100 upotreba 78-82.590 some 446-448.neodreĊeni ( općenito) 410 this. 194 157.upitni. 476-478 open (0blici) 107 other 469.that. 416 pridjev the same 418 pridjev our 428 pridjev their 429 pridjevi (usporedba s bosnskim jezikom 378 opĉenito 279-381 upotreba 382-385 komparacija 386 vrste komparacije 403-406 shall 195.103-107.209-211 za dozvolu i savjet 210 u 2.prisvojni.

517 which 442.588 ţenski rod (tvorba) 308-313 you 482 your. the ispred rednog broja 549 their.511. 510 will 175.stalan u engleskoj reĉenici 578 pravi i nepravi objekt 585 u zavisno-upitnoj reĉenici 292.293-29 red rijeći 292.444 upitni oblik pomoĉnih i defektnih glagola 16 glagola punog znaĉenja 17 upitni pridjevi izamjenice 434-444 vrijeme (kako se kazuje) 533 dolaska i odlaska vozova 556 vrste imenica 297-301 we 488 what 439.588 redni brojevi 539-542 rimski brojevi uz imena vladara 550 rod imenica 302-306 same 418 saţeti oblici glagola do preterita 123 perfekta 134. 195.433 who 435 too + infinitiv 231 too kao prilog stupnja umnoţeni brojevi 547 upitne reĉenice 443.544 till 566 to 561 to+infinitiv 233 to umjesto infinitiva 237 pluskvamperfekta 155 futura 174 kondicionala 201 say i tell 283-285.189 sequence of tenses 275-282 zamjenice (općenito) 410 this. yours 423 .147 158. 287 see 99. that 411-414 such 417 the same 418 one 419 hers 426 its 42 ours 428 theirs 429 prisvojne u ustaljenim izrazima 432. 209-213 would 216-218 zajedniĉki rod imenica 307 zamjenice liĉne 479-498 zamjenice za isticanje 504 zapovjedni naĉin 256-261 tvorba 257-260 istaknut sa do 261 zavisno. theirs 429 they 489 this 411-414 thousand 543.upitne reĉenice 291.512 who 435-437 kao subjekt 436 kao objekt 437 who (odnosno) 506-509 whose 438.440.

tvorba 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 9 10 11 11 13 17 17 17 19 20 23 23 24 25 nesvršeni pluskvamperfekt . upotreba 30 31 32 33 34 35 35 35 36 37 37 39 41 42 43 44 45 47 48 49 49 49 50 51 51 . tvorba nesvršeni pluskvamperfekt . tvorba preterit . tvorba nesvršeni preterit . upotreba imenice na . neprelazni i povratni glagoli pomoćni glagoli tvorba negativnog oblika glagola tvorba upitnog oblika glagola be kao pomoćni glagol be kao glagol punog znaĉenja have kao pomoćni glagol have kao glagol punog znaĉenja causative have do kao pomoćni glagol do kao glagol punog znaĉenja can may must ought prezent glagola punog zna ĉenja upotreba prezenta nesvršeni prezent upotreba nesvršenog prezenta preterit . upotreba futur upotrba futura nesvršeni futur svršeni futur svršeni futur . upotreba nesvršeni preterit . upotreba izraţavanje budućnosti ne svršenim prezentom izraţavanje budućnosti sa " going to " izraţavanje budućnosti obiĉ nim prezentom kondicional pogodbene reĉenice upotreba shall i will upotreba should i would infinitiv upotreba infinitiva infinitiv bez to gerund upotreba gerunda particip prezenta particip prezenta . upotreba perfekt .159.ing imperativ konjuktiv konjuktiv . SADRŢAJ ( Brojevi oznaĉuju stranice ) Glagoli : svojstva glagola pravilni i nepravilni glagoli prelazni .

upotreba neupravni govor slaganje vremena upotreba say i tell zavisno .upitne reĉenice 52 52 54 54 56 57 160.perfekt . upotreba 26 28 28 29 30 pasiv pasiv . oblik i upotreba 71 izostavljanje odreĊenog ĉlana 73 Brojevi : brojevi . glavni i redni tvorba rednih brojeva Prijedlozi : najobiĉniji prijedlozi 110 111 115 Red rijeĉi u reĉenici : stalan red rijeĉi obrnuti red rijeĉi 119 121 Pridjevi : upotreba pridjeva u reĉenici 75 komparacija pridjeva 76 nepravilna komparacija 78 vrste komparacije 81 Dodatak : oblici glagola be have do can may must teach nepravilni glagoli engleski alfabet znakovi za izgovor engleskih glasova nazivi za interpunkciju nazivi za vrste rijeĉi indeks 123 128 133 134 135 136 136 144 148 149 149 150 150 Pridjevi i zamjenice : pokazni pridjevi i zamjenice posvojni pridjevi i zamjenice upitni pridjevi i zamjenice neodreĊeni pridjevi i zamjenice liĉne zamjenice povratne zamjenice odnosne zamjenice 82 84 87 89 96 100 101 . oblik i upotreba 67 izostavljanje neodreĊenog ĉlana 70 odreĊeni ĉlan . Imenice : vrsta imenica rod imenica mnoţina imenica brojive i nebrojive imenice padeţi imenica genitiv upotreba genitiva 59 59 61 65 65 65 66 Prilozi : vrsta priloga tvorba priloga komparacija priloga poloţaj priloga u reĉenici 105 105 107 108 Ĉlan : neodreĊeni ĉlan . upotreba pluskvamperfekt . tvorba pluskvamperfekt . tvorba nesvršeni perfekt . upotreba nesvršeni perfekt .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful