FONOLOGIJA I FONETIKA 1.

univerzalnost u raznolikosti Fonologija: sustavnost u nasumičnosti -različiti jezici – razlike na fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj i semantičkoj razini -činjenica da ne postoje 2 jezika koja imaju jednaku glasovnu strukturu -u jezicima znatno varira: a) broj konsonanata (6-122) – inventar konsonanata jezika svijeta b) broj vokala (2-14) – inventar vokala jezika svijeta c) korištenje tonalnih efekata (0-5) – inventar tonskih jezika d) slogovna strukatura – struktura sloga jezika svijeta FONOLOŠKE UNIVERZALIJE: -ako jezima imalo mali inventar konsonananata onda de ti konsonanti biti artikulacijski jednostavni (Londlom and Maddieson 1988.) -ako jezika ima samo 3 vokala, onda su to –i, -u te –a -jezika može razlikovati do 5 tonova, ne više -ako jezika ima konturne tonove, onda ima i ravne tonove -jezik sa složenim konturnim tonovima, također ima i jednostavne konturne tonove 2. fonetika i lingvistika (fonologija) Lingvistika perspektiva – apstraktno, sustav, konstrukcija koja se pretpostavlja (jezik) a) fonetika istražuje fizičke osobine govornih glasova – redundantnost b) fonologija istražuje strukturu i funkciju glasova u tijeku prenošenja značenja – distinktivnost, dovoljna razlika, FONETSKA PERSPEKTIVA – konkretno, ostvarenje, dostupno neposrednom opažanju, promatranju Dvojno odnosi fonetika prema lingv: fonetika -> a) lingvstika ; b) fonologija LINGVISTIČKA PERSPEKTIVA – apstraktno, sustav, konstrukcija koja se pretpostavlja (jezik) FONETSKA PERSPEKTIVA – konrektno, ostvarenje, dostupno neposrednom opažanju, promatranju Razlikovanje jezika i govora: razlikvanje lingv. i fonetike, odnosno fonologije i fonetike JEZIČNO je ono što vrijedi opdenito, kao sustav GOVORNO je pojedinačno ostvarenje (svaki govorni čin novi je slučaj) FONETIKA-obično u pomodnoj funkciji u odnosu prema lingvistici FONOLOGIJA/FONETIKA: “...in the light of the distinction between phonological and phonetic distinctive features, that the two sets be absolutely unrelated” (Chomsky and Halle, 1968:169). • “A phonetic study tells how the sounds of a language are made and what their acoustic properties are. A phonological study tells how these sounds are used to convey meaning”(Hyman, 1975:2). • “... while phonetic reality may motivate a phonological representation, it neither justifies nor ultimately explains it. Phonetic reality provides the stuff of which phonological theory provides the organization.” (Goldsmith, 1990:10). -Usprkos svim razlikama, iznenađujuda je sličnost u tome kakorazličiti jezici strukturiraju svoje glasovne sustave. - Prema podacima o nekim temeljnim sličnostima međufonološkim sustavima različitih jezika može s pravomzaključivati o nekim univerzalnim karakteristikama fonološke strukture. Fonologija u lingvsitici

• Fonologiji pripada istraživačko područje u kojem se pokušava razumjeti struktura koja stoji u podlozi glasovnih sustava. -Fonologija se može opisati i kao granu lingvistike kojoj je zadatak da opiše načine na koje se strukturiraju glasovi ljudskoga govora kao medij kojim se prenosi oblik morfema (značenjskih jedinica) u jeziku uopde i u pojedinačnim jezicima. -Fonologija nekog jezika promatra se, dakle, kao dio cjelokupne jezične strukture, odnosno njegove ukupne organizacije ZADACI FONOLOGIJE: prva je konstatacija da postoje elementi koji se u izrazima ponavljaju -pojedinačni segmenti ili nizovi segmenata: • sok – kos: s-o-k, k-o-s; kost, slast, mast ... •... zadatak je fonologije da ustanovi koji se elementi pojavljuju u pojedinom fonološkom sustavu (popis). ju ne pojavljuju se u svim mogudim sljedovima (postoje neka ograničenja) • hrv. skok, slast ali ne: *tsok, *lsats, kalodont (ne: *nt... ) segmenta – slog!! •... zadatak je fonologije da ustanovi koje su kombinacije segmenata dozvoljene, odnosno kakva ograničenja u sustavu postoje. ili moraju izgovarati različito – zbog nekih jezičnih procesa dolazi do promjene istoga segmenta u određenom kontekstu • hrv. misao – mišlju (ne: mislju) •... zadatak je fonologije da otkrije koji procesi stoje u osnovici izgovora pojedinih segmenata unutar izraza nekog morfema u različitim kontekstima. • Varijacije na fonološkom planu mogu se manifestirati na razini: segmenata ili glasova; fonema; slogovne organizacije; na granici morfema FONOLOŠKE RAZINE: fonološka izreka, intonacijska skupina, fonološka skupina, razina riječi, slogovna, segmentalna 3. FONETIKA – posebna znanst.disciplina koja ima vlastiti predmet proučavanja: govor – vlastitu metodologiju kojom dolazi do spoznaja o njemu a) artikulacijska: fiziologija govora; b) akustička: govorni zvuk ARTIKULACIJSKA FONETIKA: a) anatomija i fiziologija govornih organa-izgled i oblik govornih organa; b) razumijevanje aktivnosti govornih organa u prozivodnji glasova govora ARTIKULACIJA – kontrolirani pokreti govornih organa sa specifičnom namjerom i svrhom GOVORNI ORGANI – 2 sustava: respiratorni i alimentarni a) dišni organi – ne oblikuju konkretne glasove ali daju temeljni oblik na prozodijskome planu: slogovi, naglasak riječi, rečenična intonacija, stanke, govorni tempo b) alimentarni organi: veličina i oblik šupljina (usne i ždrijelne) – modificiraju se pomicanje mišida jezika i mekog nepca – mijenjanjem njihova oblika glasovi dobivaju spec.fonetsku kvalitetu

GOVORNI PROCES: namjera govornika proizvesti jezičnu poruku, precizna koordinacija pokreta dvaju sistema organa, lanaca započinje neuralnom aktovnošdu u mozgu – slijed motoričkih naredbi OSNOVNA SVRHA: tvorba glasova – pokretanje izvjesne količine zraka iz pluda; modificiranje pokrenute zračne struje i njezina tlaka; oblikovanje govornih organa od larinksa do usna Značajan faktor u tvorbi glasova: razlika u sublotalnom i supraglotalnome tlaku zračne struje RAZNOVRSNOST LARINGALNIH GLASOVA: 1) zračna struja; 1.1) mjesto pokretanja zračne struje; 1.2.) količina zraka; 1.3.)izlazeda/ulazeda-------2) glasnice; 2.1.)glasnive (ne)vibraju (bez)zvučnosti;2.2.)napetost glasnica----------3) oblik glote: zatvor, trokutasti oblik, breathy voice, creaky voice Uloga mekog nepca u artikulaciji: 1) velum podignut uza stražnji zid farinksa (spriječen prolaz zraku kroz nos) – oralni glasovi 2) velum spušten i omogudava prolaz zraku kroz nos – nazalni glasovi engl. velic closure = velarna prepreka - odnosi se na podignutost mekog nepca -razlika: oralno / nazalno Razlika konsonanata i vokala : alimentarni organi Vokala: 24 Konsonanata: 600 1. Artikulacijski kriterij - Nastanak glasa (konsonanti) 2. Auditivni kriterij - Sonornost (vokali) 3. Fonološki kriterij - Podjela glasova (vokali i konsonanti) USNA + NOSNA ŠUPLJINA = 4 dimenzionalna cijev Podjela glasova: Fonološki kriterij Glasovi: a. Konsonanti (suglasnici)• konsonanti češde izazivaju neke glasovne promjene Npr. Nazalizacija vs. Jednačenje po mjestu/načinu tvorbe b. Vokali (samoglasnici)• vokali su obično slogotvorni Npr. a, i vs. p, š PROIZVODNJA GLASOVA 3 temeljne komponente: 1) INICIJACIJA ZRAKA- način i mjesto pokretanja zračne struje prilikom započinjanja govorenja 2) FONACIJA- aktivnost glasnica 3) ARTIKULACIJA- konačno oblikovanje glasova OPIS KONSONANATA: 3 osnovne faze: PRIPREMA – postavljanje artikulatora u određeni položaj; DRŽANJE – artikulatori stoje u određenom položaju, OTPUŠTANJE – artikulatori se odmiču od položaja u kojem su bili u fazi držanja Mjesto: mjesto najvedeg suženja; onaj dio artikulacijskog prostora kroz koji prolazi zračna struja a koji se pri izgovoru glasova najviše sužava ili se govorni organi, artikulatori, međusobno dodiruju -dodatno mjesto izgovora: labijaliziranost (kʷ), palataliziranost (tʲ), velariziranost (tˠ) i laringaliziranost(tˤ) Način: tipovi prepreke koja se postavlja zračnoj struji: okulzivi,frikativi, afrikate, aproksimanti, virbranti i poluvokali, zatvaranje, suženje, otvor Zvučnost: zvučni, bezvučni Artikulacija: NAČIN Nastanak glasa rezultat je poremedaja u prolazu zračne struje kroz govorni mehanizam. 3 su moguda načina proizvodnje glasova: 1. potpuna prepreka: okluzivi, afrikate (zatvor) - stvaraju je glasnice, jezik i/ili usne - naglo ili usporeno otvaranje

!*Ovakve artikulacijske klasifikacije vokala prilično su nesigurne. dijagramski Oblik drugim vokalima istoga jezika. uvula. frikativi) 3) nazali 4) likvidi (vibranti. vokali . otvoreni) . poluvokali) 5) vokali (zatvoreni. aproksimanti. nepostojanje prepreka: vibranti. laterali. poluzatvoreni/poluotvoreni. frikativi) 2) zvučni konsonanti (okluzivi. afrikate. sužen prolaz: frikativi. a se čuje bolje i dalje nego p !!NAJMANJE SONORNI 1)bezvučni konsonanti (okluzivi. Peru: 2-4 V Podjela glasova: Sonornost ili čujnost glasova(zvonkost) Sonornost proizlazi iz izgovornih osobina glasova: K se razlikuju od V prema: struje) Npr. poluvokali .2. apeks Opis vokala Raščlanjivanje procesa artikulacije vokala u nekoliko tipičnih dijelova: usna (ne/zaokruženi) Shema vokalskog prostora u usnoj šupljini se prenosi u grafički.glas nailazi na organ koji može vibrirati (glasnice. afrikate.zapravo neprecizne jer se uglavnom oslanjaju na kinestetski osjet govornika (češde se za klasificiranje koriste auditivne metode) Vokali svjetskih jezika Vowels of Worlds languages WALS – 40 V (s V dijalekata) -15 V -14 V Sjeverna Amerika. sj.na mjestu od larinksa do usana 3. Australija.

t. c. nj.Zvučni zatvornici (b.Zvučni val nastaje titiranjem (ponavljanjem pokreta nekog tijela) Titranje: A. Jelakovid (1977) Ljudski govor: glas – govorni zvuk . jednostavno ili složeno (čisti ton ili složeni zvuk (boja zvuka)) jednostavna. š. g. ž) 5. o) 11.’. lj) 7. FONOLOŠKE TEORIJE Praški lingvistički krug: Nikolaj Sergejević Trubeckoy ‘Grunzüge der Phonologie.Vioki vokali (i.frekvencija titranja jakost zvuka (glasnoda) .!!NAJVIŠE SONORNI Ljestvica sonornosti za hrvatski jezik (Jelaska. što zamjedujemo sluhom. u) 10.Bezvučni zatvornici (p. č.Nosni i usni približnici (m. v) 6. parsing 4.Prijelaznik (j) 9. đ. Smještanje fonema u fonološki sustav Fonem: apstraktne jedinice određenog jezičnog sustava. k. 2004.Srednji vokali (e. najmanja linearna jedinica plana jezičnog izraza. n. promjenom fonema dolazi do promjene . d) 2.Treptajnik (r) 8. h) 4.) 1.specifični zvuk -> ljudski govorni organi Definiranje zvuka: Fizikalno.Niski vokali (a) Akustička fonetika: Govorni zvuk Zvukom se u užem smislu te riječi naziva sve ono što čujemo.amplituda titraja (boja) – duljina titraja PRIMALAC ZVUKA U GOVORNOM LANCU JE UHO! DEFINIRANJE ZVUKA – PSIHOLOŠKO: subjektivni doživljaj zvuka. dž) 3.Bočni (l. periodično ili neperiodično (harmonično ili šum) B. d. jedinica bez odgovarajudeg plana jezičnog sadržaja.Zvučni tjesnačnici (z. ved su složeni (ljudski glas!!) TITRANJE: jednostavno – čisti ton i složeno – složeni zvuk Definiranje zvuka: Fiziološko-Neurološko Koji organi nam omogudavaju percepciju zvuka/koristimo kada slušamo? • Fiziološko . f.Bezvučni tjesnačnici (s. 1939.neurološko •presudna konstatacija: zvuk je dostupan ljudskim osjetilima (sluhu) • uho = cijeli slušni mehanizam • (od vanjskog uha do centara za slušanje u mozgu) Fiziološke i akustičke (perceptivne) karakteristike zvuka (3D) (ton) .

broj samih fonema je konačan za svaki jezični sustav – na razini izraza pridružuje im se varijabilni broj fona Fonemi. niti jedan jezik ne iskazuje istovremeno dvije alternante istog. neraščlanjiv. fonemi su ulančani u nizove. precizan formalistički prikaz pravila (transformacija) i način na koji pravila međusobno djeluju jedno na drugo na temelju strogog poretka.). proučava foneme organizirane u tom sustavu-> Fonetika vs. ne sve razlike!. (1968. derivacijska i linearna fonologija. Fonologija Američki strukturalizam . formalna i apstraktna pravila koja djeluju na (temeljni) prikaz.(in)varijante. ali sa strane jezika. jedinstvena klasifikacija vokala i konsonanata R. str. skup međusobno sučeljenih obilježja. 1956. proučava pojave vezane za govor.' Generativna fonologija Noam Chomsky & Morris Halle ‘The Sound Pattern of English.12 pari distinktivnih obilježja. strogo ograničen i određen broja RO -> ograničen broj fonema. PhD thesis (1976. Glavna obilježja. funkcionalna jezična jedinica. 2. dokazi da pravila zahvadaju prirodne razrede glasova. tzv. slobodne varijante Fonologija: najmanjem jezičnom segmentu pristupa kao jezičnoj. teorija o razlikovnim obilježjima i označenosti. služi za međusobno razlikovanje glasova: dovoljno je razlikovanje u jednom obilježju za utvrđivanje pripadnosti fonema određenome sustavu. osnovni uzorak koji je u podlozi okupljanja fonemajest slog.’. 22) 'Razlikovna obilježja svrstana u istodobne snopove nazivaju se fonemi. Fonologija: proučava jezična sredstva kojima se taj glas veže za značenje Fonem: najmanja jezična jedinica koju čini skup ne svih nego samo distinktivnih artikulacijskih i akustičkih obilježja zahvaljujudi kojima se jedan glas razlikuje od drugih kao sredstvo razlikovanja značenja riječi. Distinktivna obilježja:1. (alo)foni. • Leksički ton Dagaare HL yùòrí 'penis' LH yúórì 'ime' Kantonski: [si] Visoki ton 55 'pjesma' Srednji ton 33 'pokušati' Niski ton 22 'tvar' .na planu sadržaja jezičnoga znaka. podliježu univerzalnim zakonima.’. Jakobson (‘Temelji jezike’.) ‘Autosegmental and metrical phonology.fonološka sastavnica. Klasična generativna fonologija sadržane: iscrpna i sveobuhvatna analizu fonologije engleskoga jezika. a ne fizičkoj pojavi. Mjesna obilježja Autosegmentalna fonologija John Goldsmith. Laringalna obilježja. apstraktnog jezičnog sustava. kombinatorne varijante. svaki jezik koristi neke. 1990. razlikovna obilježja svrstana u istodobne snopove. i kako bi olakšali izgovor (usporedi s fonemima i njegovim alofonima).Načinska obilježja i 4.funkcionalizam: Roman Jakobson & Morris Halle ‘Fundamentals of language. sadrži sva razlikovna sredstva koja pomažu pri razlikovanju morfema i riječi Razlikovna obilježja: dvije varijante jednoga obilježja zajedno supostoje u istom kodu. univerzalna obilježja. Uloga fonološke sastavnice je neophodna bududi da temeljni oblici sadrže nemogude ili neželjeno spojene nizove fonema te je zadada upravo fonološke sastavnice da ih preoblikuje u optimalnije prikaze kako bi bili u skladu s pravilima gramatike toga jezika.’ (SPE). 3.

1990. NOCODA . i) input ii) odvezivanje iii) povezivanje iv) širenje GEOMETRIJA FONOLOŠKIH OBILJEŽJA: a) korijen b) LARINGALAN – zvučan. želi objasniti i ponuditi znanstveno-dokazan model dinamičnih i kreativnih mentalnih procesa u kojima su odražene univerzalne vrijednosti ljudskih jezika . +zaokruženi (kombinacije obilježja).‘Optimality Theory: Constraints Interaction in Generative Grammar. ograničenja!! Primjeri ograničenje OZNAČENOSTI:*stegnuti glotis (odnosi se na razlikovno obilježje).Niski silazni 21 'vrijeme' Nisko-visoki 24 'uzrokovati' Nisko-srednji 23 'grad' • Gramatički ton Tiv (Niger) vende 'odbijati' – vèndè (prošlost) – vèndé (neposredna prošlost) Etsako: údzé – òkpá -> údzôkpá 'jedna sjekira' òké-òkpá -> ókôkpá 'jedan ovan' ówà-ówà -> ówŏwà 'svaka kuda' • Bruce Hayes: alternativan način prikaza jedinice kvantitete (sloga) putem mora – μ: jedinica kvantitete. kontinuirani. PhD thesis (1976.model iz čije de se strukture i procesiranja modi iščitati njihove različitosti. fonologije. *-stražnji. NO insertion: DEP-IO (za svaki segment u otputu mora postojati odgovarajudi segment u inputu).’ 1990.) ‘Autosegmental and metrical phonology.’.*. 4. Linije pridruživanja se ne smiju križati. oblici. stegnut SUPRALARINGALAN – NAČIN (nazalni. * VC (u odnosu na CV). no u duhu generativne gramatike. *V Nazalan. koronalan. Teorija Optimalnosti: model gramatike alternativan modelu generativne gramatike. *C+σ (zatvoreni slog). *nepravilne konsonantske skupine NoCoda *Complex Onset Primjeri ograničenja VJERNOSTI: No delition: MAX-IO (za svaki segment u inputu mora postojati odgovarajudi segment u outputu). razbučen. radikalan Teorija OptimalnostiAlan Prince & Paul Smolensky. MJESTO – labijalan. Svaki ton mora biti povezan s nekom jedinicom koja nosi ton. **σV (slog bez pristupa). trajanja. koja se pripisuje isključivo prozodijski relevantnim segmentima rime: J i O Autosegmentalna fonologija John Goldsmith. lateralni. dorsalan. 2. S i t ò í – o g a b a g a í melodijski red VV CV red/okosnica TT tonski red John Goldsmith: Konvencija pravilnog pridruživanja: 1. Svaka jedinica koja nosi ton mora imati ton. Pridruživanje se vrši jedan na jedan i s lijeva na desno. gramatičke pojave i procesi unutar riječi . *prednji zaokruženi vokali (u odnosu na prednje nezaokružene). stridentni). No feature change: IDENT-IO (odgovarajudi segmenti moraju biti identičan MORFOLOGIJA-učenje o oblicima -lingvistička disciplina unutar koje se proučava struktura. **σ CC (grananje pristupa). 3.

nego sa sastavnim dijelovima.-identificiranje i klasificiranje morfema (najmanjih značenjiskih jedinica u jeziku) -FONOLOGIJA -> sintaksa. ali dohvatljivu količinu. drugih jedinica 2. • Oblik označitelja neovisan je o prirodi odgovarajudeg označenika. leksikologija ODREĐIVANJE JEZIČNE RAZINE: Jesu li jezici nomenklature? . • Morfemi: temeljne jedinice prve artikulacije – minimalni jezični znakovi • Svaka se od tih jedinica može nadi i u drugim kontekstima. zato je nužna ekonomičnost u upotrebi jezičnih jedinica. tj..”etikete” u različitim jezicima) . • Artikulacijske i auditivne sposobnosti (i kapaciteti) čovjeka su ograničeni. .fonema • glava.aglutinativni jezici ARTIKULACIJA: Svojstvo jezika da se može raščlaniti i uvijek ponovo oformiti u svojoj komunikacijskoj funkciji. l –dol . plava. • Glasovi se ne povezuju s prirodom označenog. Neograničena raznolikost situacija i činjenica ljudskog iskustva svodi se na veliku.. spava. • Druga artikulacija pruža dodatnu ekonomičnost jeziku. slava. ARTIKULACIJA: • Iskustvo se razlaže na pojedinačne značenjske jedinice kojima u jeziku odgovaraju minimalni znakovi (monemi = morfemi).. . EKONOMIČNOST JEZIKA: • Kad bi svaka minimalna značenjska jedinica morala imati specifičan glasovni izraz morali bi se pamtiti deseci tisuda različitih jedinica. razlike među njima svodile bi se samo na razlike u označavanju. riječi bi se svele na etikete koje se naljepljuju određenim pojmovima …(pojednostavljena ideja prema kojoj su stvari iz stvarnog svijeta raspoređene u jasno odvojive kategorije kojima se samo nadijevaju različite oznake. o – sol. istorodnim segmentima drugih označitelja: b. da su jezici samo nomenklature. novom ili ponovnom povezivanju jedinica • pojedine jedinice toga niza slabo su specifične. • Svaka jedinica koja proizlazi iz prve artikulacije opet se artikulira na jedinice druge razine/ tipa. a veda preciznost postiže dodavanjem novih. • Raščlanjivanje ili analiziranje činjenica iz iskustva na niz jedinica od kojih svaka ima glasovni oblik i značenje... ARTIKULACIJA: • Osnovne jedinice prve artikulacije (morfemi) ne mogu se dalje rastaviti na jedinice koje bi isto tako imale i fonički oblik i značenje. MORFOLOGIJA. • originalnost misli očituje se u neočekivanom.. • Osnovni princip prema kojem se ljudsko iskustvo pretače u jezične kategorije 1. • Glasovni oblik (izraz) može se analizirati na slijed jedinica od kojih svaka pridonosi tome da se jedna značenjska jedinica razlikuje od drugih. • Vrijedi za sve ljudske jezike i očituje se na dvjema razinama.bos. • Princip prema kojem su organizirani izrazi monema svodi se na nizanje distinktivnih jedinica . spaja. • Način je prema kojem je uređeno iskustvo zajedničko svim članovima jedne jezične zajednice.

pačji. strahovanje. jak/a = jedna riječ. putovanje. patki. predradnik. prestrašiti se • rad.morfem • Sintaksa – kombiniranje riječi u vede cjeline (sintagma. stol/ov/i. pače.riječ .jedinica • Jezični znak = označitelj + označeno • MINIMALNI JEZIČNI ZNAKOVI = morfemi • Morfemi su rezultat analize na razini prve artikulacije. naraditi se • popis fonema . patke. jak ( Ø!) = jedna riječ.. jedan morfem • brk/a. dva morfem • brk/ov/i. raditi.otvoren je skup • teoretski neograničen broj jedinica • manje morfema nego riječi • put. zarađivati. s patkama.MORFEM: temeljna jez. radnički. jak/ost/i = jedna riječ. zarada. nekoliko desetaka) MORFOLOŠKI OPIS: • Morfološki (pod)sustav nekog jezika • skup morfema nekog jezika i njihovih međusobnih odnosa • Morfološki opis • propis • konačan skup pravila kombiniranja klasa morfema • popis • beskonačan skup morfema • konačan popis klasa morfema PREPOZNAVANJE MORFEMA – POSTUPAK I KRITERIJI • Problem određivanja/identifikacije riječi! • Dvije metode taksonomijskog strukturalizma: • segmentiranje : razlaganje kompleksnih jezičnih jedinica u manje dijelove. patkino PROBLEM IDENTIFIKACIJE: • type (različnica)– jezične jedinice – u sustavu • token (pojavnica) – govorne – realizirane • lema .. putnički. putovati.leksem PROBLEM DELIMITACIJE: • Vanjske i unutarnje granice riječi: • sintagma .zatvoren • (različit u raznim jezicima. otputiti se. patkama. stol. radnik. . rečenice. • Morfeme ne treba poistovjedivati s riječima iako mogu nekad imati jednak oblik: • brk. tri morfema POPIS: BROJ FONEMA I MORFEMA • popis morfema . patkica. pačidu. diskurs) . segmente • klasifikaciranje • INDETIFIKACIJA RIJEČI: Pripada paradigmatskoj osi: • uključuje odluku o tome kada se jedan jezični ili govorni odsječak smatra jednom istom riječju. pačjemu. s patkom. • strah. stranputica. stol/a. a u kojim se slučajevima radi o dvjema ili više različitih riječi • patka. pačid.

distribucijski (kriteriji raspodjele).stopped raining (između d i r mora biti granica) • hrv.74.prvi. ton.. značenje.fonetsko .ton . alofoni) na segmentalnoj razini  prozodijske jedinice (intonacija. interpunkcija. ekmek ekmekler “kruh.nema smisla određivati riječ na sistemskom. "kalodont" . vremenska organizacija glasova u govoru  * *pauze – između riječi ne moraju biti dulje nego unutar jedne riječi bezvučni okluzivi!! . .smrt . akcent) na suprasegmentalnoj razini FONOTAKTIKA: • Fonotaktički kriterij: • različiti jezici mogu koristiti za delimitaciju riječi ista ili različita fonološka sredstva: fonotaktička pravilnost.• • • • • u vlastitom jeziku imamo intuitivnu kompetenciju za odvajanje/prepoznavanje riječi nije uvijek lako eksplicitno navesti kriterije prema kojima se riječi identificiraju (oblik.nt .mjesto .gramatički ORTOGRAFSKI PROBLEM DELIMITACIJE: riječ se definira/određuje kao jedinica zapisana između dviju bjelina *problemi: jezici bez pisma!!.prozodijski . PROBLEM DELIMITACIJE : ortografski .dva tipa pokazatelja na fonološkom planu:  fonemi (grupe fonema. intonacija. nego više – prototipski – mogude je da neki primjeri ostaju nejasni jezičnospecifične razlike u kriterijima za određivanje riječi – pojedini jezici mogu imati vlastite kriterije Martinet: “. kruhovi” • masa masalar “stol.Fonološki kriteriji: . tzv.. jezici u kojima se ne odvajaju riječi!!..prozodijski kriteriji: riječ se definira kao bilo koji segment u rečenici koji se može izdvojiti potencijalnim pauzama  * govorni tempo. naglasak . jezičnom planu – u opdoj lingvistici. Fonetsko ..mstislav. ved se to radi unutar pojedinog.. vokalska harnija • Konsonantske grupe na početku ili kraju riječi: • engl.mjesto. danog jezika…” Osnove opde lingvistike. fonološki .semantički . tip.. zadnji ili neki drugi određeni slog • . skradenice . funkcija) riječ se ne može čvrsto definirati.. • KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE RIJEČI NA RAZINI SEGMENTIRANJA : indikatori granice riječi. str.uzlazni na unutrašnjim slogovima riječi u standardnom hrvatskom DISTRIBUCIJA: • Distribucijski kriteriji (kriteriji raspodjele): - . stolovi” • AKCENT: jedan (glavni) ili više (bláckbòard "školska ploča’’ bláck bóard "crna ploča" • . • Alofoni: • ispred ŋ ne može biti granica riječi • Vokalska harmonija: • tur.

sintagme ili rečenice.znači da je redoslijed morfema (i fonema) u riječi zadan i ne može se mijenjati • u/ kud-ic-i > u / ic-i-kud ili i-ic-kud. • prijedlozi SEGMENTIRANJE: • Segmentiranje se odvija se na sintagmatskoj jezičnoj osi. pret-po-top-n-i) • .suprotne tendencije koje su unutar riječi objedinjene: • unutrašnja stabilnost riječi . • izoliranost • kohezija • potencijalne pauze • Okviru distribucijskog kriterija ..izdvajanje ("izoliranost") jedne riječi u odnosu prema ostalima. the). SEMANTIKA: • Semantički kriteriji: • odnosi se na značenjski plan riječi . • Podrazumijeva uspostavljanje odnosa između segmenata u slijedu."kohezije" .u • Distribucijski kriteriji (kriteriji raspodjele): • pozicijska pokretljivost /mobilnost . dakle između riječi i jedinica koje su vede ili manje od nje same: • treba odrediti relaciju riječi prema grupi riječi ili sintagmi (vanjske granice – DELIMITACIJA: prstenatstoluk: prstenast-oluk) • treba odrediti odnos između riječi i njenih dijelova.ač (perač. riječi s gramatičkom funkcijom • član (die. igrač. • Slobodni ili samostalni morfemi • U svojoj / kudici// živi // moj /pas. nosač) . sintagme ili rečenice. proklitike) SUPSTITUCIJA: • Supstitucijski kriteriji (kriteriji zamjene): • paradigmatska zamjena u istoj poziciji . jedan objekt) • Gro3vater ~ gro3er Vater • “ kupiti mačka u vredi” GRAMATIKA: • Gramatički kriteriji: • uobičajeni završeci – nastavci/sufiksi • . knjižnica) • . morfema (unutrašnje granice – SEGMENTACIJA: kud-ic-a. • 1 2 3 4 5 6 • **primjer: on ga se bio prestrašio – ograničenja! (enklitike..odnosi se na relativno slobodno premještanje same riječi u okviru neke vede cjeline.u okviru neke vede cjeline.ica (kupaonica.odgovori na pitanja kao što su: • je li riječ jedinica kojom se nužno izriče jedno cjelovito značenje? • ** što je sa slučajevima kad se jedno značenje izražava izrazom koji se sastoji od više elemenata ili kako se definiraju složenice? • Crno more (1 značenje.

kopitar’ . sg. CIRKUMFIKS – obavija korijen ili osnovu riječi. -i) • različiti tipovi afikasa: odnos prema korijenskom morfemu • (pre-trag-a) * ppp. sg. m’ • leksem gramatem • slobodni (stol) • vezani (-a) • Klasifikacija morfema: razvrstavnje segmentiranjem riječi dobivenih jedinica u grupe ili klase prema nekom od zajedničkih obilježja • 1. slobodni /vezani: prema ponašanju u jeziku TIPOVI MORFEMA S OBZIROM NA POZICIJU U RIJEČI • Kriterij . domada.osnova + deriv. otvoren popis • OBAVEZAN u samostalnoj kombinaciji. promjena jedne.morfemi koji pripadaju leksiku. iste riječi DERIVACIJA – tvorba.(imenički) • -ni (pridjevski) • 2. slaganje MORFOLOGIJA – oblična ili fleksijska Gram.kategorije: tvor. • gramatemi – morfemi koji pripadaju gramatici. m’ • konj .jedan od 3 načina tvorbe riječi (uz slaganje i bezafiksni način tvorbe) dodavanjem afiksa korijenu ili osnovi • lat.položaj s obzirom na KORIJEN riječi: • AFIKSACIJA . tvorbeni/oblični: prema funkciji u jeziku (kud-ni / kud –e ) • 3. zatvoren popis • u kombinaciji nužno uz leksički morfem • konj ‘životinja.kategorije: leksički morfem + gram. INFIKS – umede se u korijen ili osnovu riječi. glagolski. leksički / gramatički: odnos prema izvanjezičnoj realnosti • (trag / -ov-.morfem Tvor.MORF-2 • imenski. pričvršdeno» < ad – figere «pričvrstiti» PREFIKS – ispred korijena riječi. affixum «pribijeno. SUPSTITUCIJA – zamjenjuje se jedan ili više fonema u osnovi drugima RIJEČ – KOMBINACIJA MORFEMA FLEKSIJA – oblici. pridjevski: prema vrsti riječi kojoj pripadaju • kud. izvođenje novih različitih riječi. REDUPLIKACIJA – potpuno ili djelomično ponavljanje istih elemenata. TRANSFIKS ili KONFIKS-korijen se prekida na nekoliko mjesta.Ø ‘N.OSNOVNI TIPOVI MORFEMA: • leksemi .nastavak LEKSIČKA MORFOLOGIJA – derivacija – TVORBA RIJEČI • KORIJEN: najmanje jedan leksički morfem sa značenjem • OSNOVE: proizvodi nesamostalne kombinacije s leksičkim značenjem • KORIJEN (+ DERIVACIJSKI MORFEM) = OSNOVA • jednom stvorene koristi ih fleksija • 2 osnovna postupka tvorbe osnova • derivacija • kompozicija • primjena tvorbenih gramatičkih morfema . SUFIKS – iza korijena riječ.a ‘G.

. k-a-t-a-b • Kompozicija • imenske složenice: • posesivne (atribucija): plavook • determinativne (atribucija): mravojed • kopulativne (koordinacija): sjeveroistok • apozicijske (apozicija): auto-put • priloške: brzopleto MORFOLOGIJA – FLEKSIJSKA: • OBLIK : minimalne samostalne kombinacije • osnova + nastavak (flektivni morfem) = OBLIK • PARADIGMA : visoka podudarnost sustava na planu izraza i sadržaja • jednom stvorene stupaju u sintagmatske odnose • fleksija • unutarnja (infiksi) heb: k-a-t-a-b. isti korijen) • kanonski oblik (lema) • glagoli: • hrv.lieben. stol.Derivacija • konverzija • imenica prelazi u glagol: drinkN → drinkV • afiksacija • sufiksi imenice: trč-a-tiV → trč-a-njeN • prefiksi vid: uzeti → pre-uzeti • infiksi lat. nom. perf. tangere. m: crn. tetigi.. inf. topao VRSTE RIJEČI: • termin iz tradicionalne gramatike • . ptcp.1. k-e-t-b • vanjska (prefiksi i sufiksi) hrv: dobr-a. pravilni • singen. nepravilni • imenice – nom.infinitiv • lat. isti leksički morfem. . sg. m/ž/sr: kuda. kombinatorno sudjeluju u konstituiranju jezičnih jedinica na višoj razini. gesungen – jaki. • LEKSIKOLOGIJA • Riječ kao rječnička jedinica. • Riječ je temeljni oblik koji predstavlja čitavu paradigmu (sve oblike koji imaju isto temeljno značenje. tactum • njem. pret. sang. geliebt) – slabi. sg. ptcp. predstav-a • Bloomfield: “Riječ je minimalna slobodna forma koje ima određeno značenje kad stoji sama. ge-back-t • transfiksi hebr. pozitiv. .” • Morfološka riječ je neposredna samostalna kombinacija morfema.tango. tag. tac-tum.→ tango • konfiksi nje. brz. auto-put). sg. • Grafička riječ su slova između bjelina. inf.perf. • Sintaktička riječ je riječ kao atom u sintaksi tj. . • Fonetska riječ je naglasna cjelina (npr. (liebte. selo • pridjevi – neodređeni oblik. riječ + klitika). • Semantička riječ je značenjska cjelina (npr.

inherentne sintaktičke funkcije • prilozi. vezani morfemi . polinezijski. zamjenice. drink > drank > drunk • prijeglas (metafonija) • nje. punina. čitanje' • prijevoj (alternacija.os ‘učitelj’ NA GRANICI MORFOLOGIJE I SINTAKSE: • IZOLATIVNI (npr. azijski. broj (DOM) • slaganje A-N • rod. uzvici. oaskal > oaskol . afrički jezici) • nema fleksije dakle nema morfologije • jedan slog odgovara jednom morfemu . prijedlozi. vrijeme • slaganje V-O • padež.’ • 1sg pst dati-tr art=kokos prep 3pl • SINTETIČKI • FUZIJSKI (npr. pridjevi. kineski. apofonija) • ie.složenice • gramatički odnosi među rečeničnim jedinicama su iskazani sintaksom (npr. praznina (e/o) • engl. redukcija. jezici: duljina. lik. brojevi. padež. čitati. glagoli SLAGANJE: • Promjenjive vrste riječi : • Flektivni oblici : • slaganje S-V • lice.fleksija (padež) određuje sintaktičku funkciju • imenice. samostalni morfemi . Haus > häuse • Promjene izvan korijena: • vokalska harmonija • grč. hrvatski) • plan sadržaja flektivnih morfema objedinjuje više zajedno amalgamiranih gram kategorija .• Podjela na vrste riječi: • Nepromjenjive : značenje nije uvjetovano gramatičkim okruženjem. ‘Ja sam im dao kokos. strog red riječi) • Boumaa Fijian (Dixon 1988: 53) • Au aa soli-a a=niu vei ira. Tag > täglich. veznici • Promjenjive : sustavno mijenjaju zančenje s promjenom gramatičkih morfema. lice. stupanj MORFOLOŠKE PROMJENE: • zahvadaju tvorbu i fleksiju • promjene utječu na leksičke i gramatičke morfeme • rezultiraju alomorfijom (komplementarna distribucija) • s ili bez morfološke funkcije • Promjene u korijenu: • reduplikacija • Tagalog: basa> mambasa> mambabasa 'ono što se čita. broj. broj.

Kenneth and S. 1993. 1947) • osnovna jedinica analize : morfem (leks jednaki status kao gram) • nizanje morfema : podsjeca na tradicionalnu morfologiju • item & process • osnovna jedinica analize : leksem • primijena derivacije i fleksije • pravilo za dodavanje morfema • word & paradigm • osnovna jedinica analize : riječ.nizanje sufiksa • visoki stupanj alomorfije . Hockett ‘Problems of morphemic analysis’. ‘On Argument Structure and the Lexical Representation of Syntactic Relations’.više gramatičkih kategorija u istom morfemu . “sve dopuštene kombinacije” morfema • !filtar : u otvorena mjesta u sintaktičkoj strukturi se propuštaju samo stvarne riječi od svih mogudih kombinacija u rječniku • distributed morphology (M.rod. • osnovna sintaktička jedinica je riječ • strukturne razlike među riječima i rečenicama • leksikon čini skup riječi a ne morfema • morfologija je smještena u leksikonu • morfološka sastavnica je nezavisna od sintaktičke • morfološka sastavnica : generira i odabire odgovarajudi oblika riječi koji smješta u otvoreno mjesto u sintaktičkoj strukturi • Morris Halle ‘Prolegomena to a Theory of Word Formation’ 1973. pl..) • morfologija nije jedinstvena sastavnica smještena u leksikonu ved su njezine funkcije distribuirana posvuda • abstraktni morfemi.sufiksu visok stupanj sinkretizma tj.) • sintaktički atomi su manji od morfema ili riječi • • . Halle & A. Marantz ‘Distributed Morphology and the Pieces of Inflection’. gen.ova: m. (Linguistic Inquiry 4: 3-16) • tvorba riječi je eksplicitno dio leksikona • tvorbena pravila polaze od morfema i od njih proizvode sve mogude oblike riječi tj. paradigma • odnosi između jedinica unutar iste paradigme • Noam Chomsky ‘Remarks on Nominalization’. homografije • NOM vuk vukovi • GEN vuka vukova • . Jay Keyser. 1970. upisuju im se fonološka obilježja tek kada je sintaksa derivirana • nanosyntax (Hale. 1993. • AGLUTINATIVNI (npr. ugro-finska porodice) • plan sadržaja flektivnih morfema sadrži samo jedna gramatička kategorija • jedna gramatička kategorija jedan morfem .sufiks • nizanje gram kategorija .vokalska harmonija • ABS köy köyler MORFOLOŠKE TEORIJE • item & arrangement (Charles F.

ili misao prelazi granicu rečenice ili uopde ne izražavamo nikakvu misao). DISKURS-može se sastojati od beskonačnog niza međusobno povezanih rečenica.uređivanje. Najmanja jedinice kojom sintaksa barata jest dakle riječ. sintaksa rečenice. pa čak i samo sa sintaksom rečenice Različite lingv. kao termin javlja se kod stoika – spominje je Apolonije Diskol. ali tako da i preostali dio bude diskurs. objektne.Kr Škiljan – sintaksa je dio lingvistike koji proučava jezične jedinice više od razine riječi. logika (pripomod semantici).discipline preklapaju se sa sintaksom: semantima(plan sadržaja. gramatičar.fonologija (intonacija rečenice). ali zadire i na plan sadržaja Plava/Siva gramatika: sintaksa je lingvistička disciplina koja proučava rečenično ustrojstvo. atributne i adverbijalne Sintaksa rečenice: definicija rečenice • Formalna: rečenica započinje velikim slovom a završava interpunkcijom • Fonetsko-fonološka: rečenica je cjelina ostvarena između 2 potpune pauze • Sintaktička: gramatički cjelovita struktura • Komunikacijska: rečenica je dovršeno priopdenje • Filozofija jezika: rečenica je misao izražena riječima (ALI:ponekad 1 rečenica sadrži više misli. rečenice i diskurs – prvo na planu jezičnoga izraza. pa se promatra samo to kako se one slažu u rečenice. Donja je granica sintakse riječ. a gornja rečenica Katičid: Sintaksa je dio gramatike koji proučava rečenično ustrojstvo. ali u praksi je broj rečenica u svakom diskursu ograničen. morfologija (vrste riječi). sintaska diskursa -tradicionalno se sintaksa izjednačava sa sintagmatikom i sintaksom rečenice. a najveda rečenica Podjela sintakse: sintagmatika.skupove riječi.• riječi su derivirane u sintaksi SINTAKSA-slaganje. opis događaja ili iskazivanje misli • U odnosu na diskurs: Rečenica je onaj dio diskursa koji i sam može biti diskurs. 2. predikatne.st. u kojima se javljaju i značenje koje nose.pr. Pri tome se pretpostavlja da su poznati glasovi od kojih se riječi sastoje. fonetika SINTAGMATIKA • fonološko-fonetska – intonacijsko-ritmička cjelina odijeljena jasnim pauzama • semantička – skup riječi međusobno uže povezana značenja • sintaktička – skup riječi čiji su gramatemi međusobno uvjetovani • funkcionalistička – dio rečenice koji se izdvaja na nekom stupnju analize Podjela sintagmi: – unutarnje (složenice više morfema) – vanjske (više riječi) • nezavisne ili koordinativne (sintaktički ili semantički ravnopravni članovi) • zavisne ili subordinativne (jedna od riječi sintaktički ili semantički određuje druge) • po funkciji – subjektne. oblici. . Predmet su mu pravila po kojima se riječi slažu u rečenice. Jezična jedinica najviše razine.idiomi). U njoj se opisuju pravila slaganja riječi u rečenice.

ali ta ovisnost nije svugdje ista. stalno (ser) ili privremeno svojstvo (estar) • sou feliz / sou uma pessoa feliz ‘sretna sam osoba’ • estou feliz ‘sretna sam trenutno. do posljednjeg slova. a završava ondje gdje prestaje ovisnost među jezičnim jedinicama • kraj svakog diskursa je ujedno i kraj rečenice – u čitavom diskursu postoji međusobna ovisnost jezičnih jedinica. (ser) • Ella está callada. zbog nečega’ Glavni glagol • otvara mjesto objektu (npr. stanje ili zbivanje subjekta • sintaktički i informacijski nezavisan • nije uvršten u rečenično ustrojstvo ved je njegov temelj • sama sebi otvara mjesto • otvara mjesto za druge riječi u rečenici • temeljna sintaktička kategorija gramatičkog ustrojstva rečenice • Pomodni glagol • odnos predikacije • Ivan je visok. • povratan: direktni objekt (izjednačen sa Subjektom) . iskaz. a negdje slabija. (estar) • port. • Tradicionalna sintaksa bavi se i dijelovima od kojih su rečenice sastavljene: Glavni dijelovi prema funkciji: subjekt i predikat. . UNUTAR REČENICE: • Prema sintaktičko-semantičkom kriteriju rečenice mogu biti: izjavne. svojstvo (ser) ili stanje (estar) • Ella es callada. • u odnosu na prisutnost negacije mogu biti: niječne ili negativne ili potvrdne ili afirmativne. • Diskurs . – diskurs može biti samo 1 rečenica od samo 1 jedne riječi. • šp. dati. ali i razgovor u cijelosti. upitne.jezična jedinica najviše razine • diskurs traje dotle dok izbor jezičnih jedinica ovisi o prethodno odabranim. • tranzitivni: direktni objekt . njima su odgovarajude vrste riječi: imenica i glagol Predikat : jezgra rečenice (ključni dio. itd. srž rečenice) • dio rečenice kojime se označava radnja. fraza Iskaz je jedinstvo teme (poznatog) i reme (novo).Otac je Marku poklonio auto.Ivan se je obrijao. čitava knjiga od 1. temelj.Kiša pada. nego je negdje jača. zapovjedne i usklične/uzvične.Primjer: internet – niz konačnih ali i jedan beskonačan diskurs -termina rečenica: izreka. direktni objekt . redi) • intranzitivni: ∅ .Ivan je kupio kruh. Iskaz je rečenica promatrana s gledišta obavijesnog ustrojstva. • bitranzitivni: indirektni objekt.

O najčešde de odrediti i poredak drugih glava u tom Jeziku Promjena reda riječi:promjena donosi dodatno značenje • nova obavijest (cleft-konstrukcija ili topikalizacija) • engl. OBJEKT . vs. ako su S i O N onda se ostvaruje kanonski : SVO poredak • Šest mogudih kombinacija • neki jezici imaju fleksibilan poredak osnovnih konstituenata • kriterij: poredak S. V.Direktni objekt • besprijedložni imenički izraz • najčešde u akuzativu • u pasivu postaju subjekt . izjavnim. tj.V i O u glavnim.Marko ga je jučer kupio. . pragmatički neutralnim rečenicama • poredak S. Red riječi: • Greenbergove implikacijske univerzalije vezane uz poredak osnovnih konstituenata (1963. • stara obavijest (klitika) .Podučavao nas je matematiku.Ivan vjeruje *(u) pobjedu. poimeničena riječ. Subjekt : riječ ili skupina riječi koja izražava vršitelja radnje • sintaktički neovisan o drugim dijelovima (!) • dodaje informaciju o predikatu • subjekt se slaže s predikatom u licu.) • U1. È la mia macchina che si è rotta. • tal. They left. *Ivan vjeruje pobjeda. .Tražio je Petra uslugu.Novi je stan Marko jučer kupio . • kontrast . . / *Left. rodu i broju • imensku riječ u nominativu kojoj predikat otvara mjesto u rečeničnome ustrojstvu •gramatički (sintakički) i logički (semantički) subjekt .• otvara mjesto ‘prijedložnom objektu’ . rečenica (?) • ∅. → Podučavani smo matematiku. • oslanjanje na pragmatiku pri rekonstruiranju izostavljene zamj..Si è rotta la mia macchina. zamjenica ili broj. / Otišli smo.Marko je jučer kupio novi stan. La mia macchina si è rotta. / *Tražio je uslugu Petra. . Indirektni objekt • besprijedložni imenički izraz • najčešde u dativu Redoslijed objekata .Luku je bilo sram pred prijateljima. It's the structure that's different. / *Matematika je podučavana nas. izostavljen : pro-drop jezici (pronoun-dropping) • morfologija glagola ukazuje na obilježja • Otišli su.Luku (≠ Nom) Subjekt može biti: • imenica.Marko je jučer kupio novi stan.

Asp : vid. T : vrijeme. taj niz čini konstituent. Adv : prilog.obaveznu ili neobaveznu • Pro : zamjenica.TEKSTOVI KONSTITUENTSKE STRUKTURE: Testovima konstituencije : određuju sastavnice (konstituente) neke rečenice • supstitucija : • konstituent može zamijeniti nekim drugim elementom • Ako neki niz riječi možemo zamijeniti jednom riječju. • *Kim *read a+ and *wrote a poem+. • Kim *read a book+. • koordinacija: • Samo se konstituenti mogu povezivati u koordiniranu strukturu. taj niz čini konstituent. . Num : broj. a da rečenica ostane pravilna. A(dj) : pridjev. • It is *a book+ that Kim read. P : prijedlog. Mod : pojačivač (modifikator). veliki broj riječi • u su prosjeku duže od funkcionalnih riječi • niža frekvencija pojavljivanja u tekstu • semantičke jedinice (mogudnost referiranja) • N : imenica. imenica) i funkciju riječi (npr. M : način. subjekt) u kontekstu tj. Comp : komplementator (zavisni veznik) KORJENSKI(KOREJSKI) PRIDJEVI: izražavaju svojstvo (predikacija): TM • modificiraju imenicu (pridjev): relativni sufiks JEZIK NUTKA (vakašanski jezik) ili samoanski jezik (austronezijska jezična porodica) • tvrdilo se da ne razlikuju imenice od glagola • morfosintaktičko ponašanje u kontekstu je različito za dvije . • Kim *read a book+ and *wrote a poem+. Funkcionalne riječi (funkcionalne glave): • značenje razmjerno apstraktno : zatvoren popis s manjim brojem jedinica • u prosjeku su krade • veda frekvencija pojavljivanja u tekstu • gramatičke jedinice (predikacija) • odabiru dopunu . Agr : slaganje.Kim [wrote a poem]. UNIVERZALNE VRSTE RIJEČI: • definiraju se na temelju njihovog morfosintaktičkog ponašanja • Martinet razlikuje prirodu riječi (npr. rečenici • dijele se na dvije kategorije: leksičke kategorije i funkcionalne kategorije Leksičke riječi (leksičke glave): • konkretno značenja: otvoren popis. V : glagol. • permutacija: • Ako neki niz riječi možemo premjestiti na neko drugo mjesto u rečenici.

IMENSKI KONSTITUENT: • imenica : man. trans.vrste leksičkih kategorija : postoji opreka imenice-glagoli Gramatički odnosi: vrsta i čvrstoda !!Čvrsta veza • leksički (ili gramatički) uvjetovana • uspostavljena: strukturnim odnosom • iskazana: • poretkom (blizina) • morfološki iskazana (afiksi : rekcija ili slaganje) !!od slabije do čvrste veze • koordinacija : bijela i siva • usporedba : bijela kao stijena • predikacija : stijena je bijela • apozicija : Bijele Stijene • pridjev : bijela stijena • posvojnost : stijene Velebita PADEŽNI SUSTAVI: Padež : odraz nekog strukturnog odnosa funkcionalne glave (V. P. TEMATSKE ULOGE: Semantičke uloge: • Hijerarhija činitelja (Actor hierarchy) • Agens > Instrument > Doživljač > Recipijens • Hijerarhija trpitelja (Undergoer hierarchy) • Pacijens > Tema > Stimulus > Doživljač > Recipijens / Cilj / Izvor / Lokacija • Ivan hoda.Abs (O) SEMANTIČKE VS. : Abs (S). Tematske (gramatičke) uloge • UTAH (Uniform Theta Assignment Hypothesis): • Pretpostavka da se ista theta-uloga uvijek se pridružuje na istom sintaktičkom položaju. P (kosi padeži). T) i imenice • leksički : semantički uvjetovani • logički subjekt. T (Nom) Padežni sustavi: • Nom-Ak • Erg-Abs : intr. : Erg (S) . • Ivan je napadnut na putu kudi. *homme . • Ivan je dobio pismo. • Ivan voli čokoladu. • U leksičkom unosu glagola zapisano je koje θ-uloge taj glagol pripisuje. N (Gen) • strukturni : proizlaze iz sintaktičkih odnosa • V (Ak).

ou est-il? • lokalno ili diskontinuirano slaganje • diskontinuirano slaganje MORFOLOŠKI OSTVARAJ: morfološki označeno unutar vedeg konstituenta morfosintaktičkom oznakom na glavi konstituenta ili na zavisnom elementu. optative • Mood > Tense > Aspect V Aspect > Tense > Mood (Cinque. l’homme • imenica i demonstrativ : that man. ?tih pet dobrih ljudi SLAGANJE: iskazivanje sintaktičkih odnosa morfološkim jedinicama. 1985) • prošlost. konjunktiv. unutrašnja struktura događaja • način : ne stoji u uskoj vezi prema događaju. b) na jednom elementu. ono što se po prvi puta uvodi u diskurs . ono o čemu je riječ (predikacijska veza) • Focus : rema nova obavijest. 2007) REČENIČNI KONSTITUENT – REČENICA U DISKURSU: Lijevi rub rečenice : smještanje rečenice u diskurs split CP Rizzi (1997) Force > (Top) > (Foc) > Fin • Force:ilokucijska snaga . sadašnjost. c) na oba elementa TAM KONSTITUENT: T(ense)A(spect)M(odality) • vrijeme: (absolutno) deiktičko obilježje povezuje događaj s izvanjezičnim svijetom u trenutku iskaza (Comrie. taj dobar čovjek • imenica pridjev broj član : these five good man. ko-variranje semantičkih i funkcionalnih obilježja jednog i funkcionalnih obilježja drugogelementa • rekcija : slaganje unutar rečenice : subjekta i predikata • slaganje : slaganje unutar imenskog konstituenta : pridjev i imenica • upravljanje : slaganje unutar glagolskog konstituenta : glagola i objekta • ‘cross-reference’ : slaganje u diskursu anafore i antecedenta. bez uočavanja unutrašnje strukture • nesvršeni : sagledava događaj iznutra. omogudava govorniku da evaluira propoziciju u odnosu prema drugim propozicija (tvrdnja.• imenica i padež : čovjek∅ • imenica i član : the man. A) na niti jednom. taj čovjek • imenica pridjev član : the good man. imperativ.) (zavisna rečenica) • indikativ.. Jean. budučnost • aspekt (vid): odnosi unutar događaja (situaciju) (Comrie.iskazuju se namjere (odnos) govornika prema rečenici koju smješta u diskurs • izrična (izreka. negacija) • upitna (upit) • zapovjedna (zapovjed) • Topic : tema stara obavijest.. (ne)moguda. kondicional. status propozicije koja opisuje događaj.1976) • svršeni : sagledava događaj izvana.

Jean a-t-il achete la voiture? ‘Ivan je-li-on kupio auto?’ • objektna upitna • in-situ • kin.atribucija. preciziranjem značenja riječi kojoj se dodaju POVEZIVANJE REČENICA: ZAVISNE REČENICE Glavna rečenica : glagol glavne rečenice otvara mjesto zavisnoj rečenici te određuje/upučuje na njezinu modalnost Zavisne rečenice • prema mjestu umetanja: objektne.morfem za što treba MODIFIKATORI(dodaci): na primjeru adverba Dodatak (proširak): • leksički neobavezna dopuna • imenici • riječ : Adj (slaganje) . negacija na kraju premda se odnosi na obje rečenice Zavisne rečenice • prema stupnju uklapanja (na jednoj od ling. • prema stupnju uklapanja (na jednoj od ling. razina): • umetanje: • dvostruko umetanje • Ivan je Marku rekao da je Petar priznao da ne voli Mariju. adverbne (PO) • Priznala je istinu. subjektne. Priznala je da je ukrala nakit. razina) • nizanje: npr.UPITNE REČENICE: Upitne rečenice : • u sebi sadrže nepoznanicu • u odgovoru zahtijevaju navođenje nepoznanice : nužno focus • da-ne pitanje • intonacija : Ivan je kupio auto? • inverzija • fran. Ni zhao shei? (Shen 2004) ‘Ti tražiš koga?’ • pomicanje • What did John buy? • Što je kupio Ivan? • morfem • turski . apozicija • rečenica : relativne rečenice • glagolu • riječ : Adv (strukturno blizu) • rečenica : PO • semantička potreba za sužavanjem. • kontrola: referent objekta glavne je isti kao i subjekt zavisne rečenice .

• derangirani glagolski oblici: zavisni glagol neoznačen za TAM SINTAKTIČKE TEORIJE • Distribucionalizam: Bloomfield. • pokušava definirati metodu opisa jezičnih jedinica na strogo znanstven i egzaktan način • Bloomfieldov behaviorizam • tzv.-danas) • Lexical-functional grammar: Kroeger (2005. jelska škola ili behavioristička lingvistika • preuzeo iz američke psihologije • uz psihološku doktrinu i znanstvena metoda • primjenjiv u svim znanostima .. sintaktičkoj) • distribucija jedinice: određivanje mjesta koje zauzima neka jedinica u odnosu prema drugim jedinicama iste razine : njeno “ponašanje” • definicija jedinice : opis svih njezinih relacija • Distribucionalizam na sintaktičkoj razini .. uvijek na određenoj razini (fonološkoj.) • Radical Construction Grammar: Croft (2001.) DISTRIBUCIONALISTIČKA ANALIZA: • Leonard Bloomfield • predstavnik behaviorističkog učenja • strukturalistička lingvistika • ‘Language’. • *Marko je naredio Petru postaviti stol.-danas) • Gramatika uloga i reference: Van Valin (1977. morfološkoj. (1930te) • generativna gramatika: Chomsky (1960.lingvistici • nastojedi održati objektivnosti u znanosti posvetio se samo fizikalnoj strani jezičnog fenomena : • IZRAZ u govoru je opisiva znanstvena činjenica • antimentalist i mehanicist • deskriptivist • korpus • bavi se jezičnim reakcijama na nejezične i jezične stimuluse • Korpus u distribucionalizmu • analiza ograničena samo na korpus . • infinitivne dopune: referent subjekta glavne isti subjektu zavisne rečenice • Marko želi kupiti auto. 1933.PLAN IZRAZA • izostavljaju se svi elementi koji se u tom korpusu ne pojavljuju • važan! odabir korpusa • !zahtijeva određene pretpostavke o jezičnom sustavu u suprotnosti s deskriptivističkim pristupom • Američki distribucionalizma promatra se i analizira distribucija jezičnih jedinica.• Marko je naredio Petru da postavi stol.) • Head-Driven Phrase Structure Grammar: Sag & Wasow (2003.

određuju se najvede cjeline od kojih se ta razina sastoji i tek kad je takva analiza gotova te se cjeline opet dijele na svoje neposredne sastavnice to znači da se npr. • definirao sintaksu: središnji sastavnica gramatike • proizvodan. i Aspects of the Theory of Syntax. a onda svaka od njih na subjektnu i predikatnu skupinu i tako redom • NEDOSTATAK: bududi da je sadržaj zanemaren. 1951. 1957.• metoda neposrednih sastavnica (immediate constituents) : koji su dijelovi rečenice gramatički usko povezani jedan uz drugi • neposredne sastavnice : dijelovi rečenice ili jedinica nižih razina koji su sintaktički međusobno povezani u neke cjeline • na svakoj razini. složena rečenica razlaže najprije na svoje rečenične sastavnice. sebi srodnu • sintaktičke relacije ponekad prelaze granicu rečenice • diskursa : jezične jedinice najviše razine • utemeljio sintaksu diskursa Kenneth L. od rečenice do riječi.. kreativan dio gramatike • ostali dijelovi gramatike su interpretativni • Univerzalan Gramatika (UG) • antibehaviorist : problem usvajanja jezika ‘Poverty of the Stimulus’ . 1965. • pokušao je dokazati mogudnost analize plana izraza bez plana sadržaja • ukazao na nedostatke metode neposrednih sastavnica: • opisati diskontinuirane sintaktičke cjeline • odnos afirmativnih i negativnih ili aktivnih i pasivnih rečenica • Harris je uveo: transformacije :pravila s pomodu kojih se jedna sintaktička struktura preoblikuje u drugu. Pike • zasnovao lingvističku disciplinu : tagmemika • tagmem: spoj određenog mjesta u postavi i klase svih jedinica koje u paradigmatskom odnosu mogu stajati na tom mjestu • koristi pojam transformacija GENERATIVNA GRAMATIKA: Noam Chomsky • Bloomfieldov učenik • uočio slabosti deskriptivne lingvistike • posredstvom Jakobsona upoznao je europsku tradiciju • odbacuje pojam korpusa i cjelokupni deskriptivistički pristup • transformacijsko-generativna gramatika (TGG) : iz temelja je promijenila način gledanja na jezični fenomen i premostila jaz između američke i europske lingvistike • Chomsky: Syntactic Structures. metoda neposrednih sastavnica nije u stanju objasniti sintaktičke pojave koje su semantički uvjetovane • Zellig Harris • najvažniji i najdosljedniji sljedbenik Bloomfielda • ‘Methods in Structural Linguistics’.

do danas: Minimalist Program USPOREDBA FORMALNE I FUNKCIONALNE TEORIJE: • Formalne teorije : npr. premještanja. zajedničke svim jezicima • dubinska struktura (deep structure) • nosi sav bitan sadržaj • njoj se pridružuje semantička sastavnica koje podliježe semantičkoj interpretaciji • transformacije : pravila koja se primjenjuju na dubinske strukture i kojima se dubinska struktura postupno pretvara u površinsku • specifične za svaki pojedini jezik • skup gramatičkih pravila: izmjene.• urođena jezična sposobnost • lingvističkom kreativnošdu • sposobnost govornika nekog jezika da na osnovi ograničenog broja postava koje je čuo proizvede teoretski beskonačan niz rečenica nekog jezika. i samo te rečenice (ovjerene rečenice) • gramatika: • proizvodi odnosno generira beskonačne nizove ovjerenih rečenica • opisuje govornikovo • poznavanje jezika ili jezičnu kompetenciju (competence) • A NE upotrebu jezika ili jezične performanse (performance) Tradicionalna generativna gramatika (TGG) : Formalni model derivacije i transformacije • derivacije: pravila kojima se od leksičkih jedinica dolazi do dubinskih struktura. ukidanja i spajanja jezičnih jedinica • površinskim strukturama (surface structure) • dobivene transformacijama • složenije rečenice koje se realno i javljaju ili mogu javiti u govoru • površinskoj se strukturi pridružuje fonološka sastavnica. modularne teorije • sve sintaktičke pojave moraju biti objašnjive unutar sintakse • osnovna operacija: pomicanje (engl. a njoj opet fonološka Interpretacija • Chomsky je uvijek bio otvoren za kritiku svoje teorije i godinama ju je dotjerivao i usavršava: • 1957–1965: Standard Theory • dubinske i površinske strukture i transformacije • 1965–1973: Extended Standard Theory • sintaktička ograničenja i X-bar teorija • 1973–1976: Revised Extended Standard Theory • ograničenja X-bar teorije • pozicija COMP • pomakni α • 1981–1990: Government and binding/Principles and parameters theory • Lectures on Government and Binding (1981) and Barriers (1986) • 1990. Minimalistički program • blaža verzija sintaktocentrične teorije tzv. move) .

• u slojevitoj strukturi rečenice definirani su odnosi između glavnih konstituenata u rečenici • Uz konstituentske projekcije postoji i operatorska projekcija • Operatori : kategorije koje modificiraju pojedine slojeve rečenice • npr. negaciju. • Presupozicije su neka vrsta 'predznanja'. ved i o . !nije autonomna • Semantika i pragmatika utječu na sintaktičku strukturu te se stoga neki sintaktički fenomeni ne mogu objasniti bez uvođenja semantike i pragmatike • RRG postulira tzv. slojevitu strukturu rečenice: univerzalna • sastoji se od: nukleusa (nucleus).) • Teorija koja pokušava biti primjenjiva na tipološki vrlo različite jezike • Traženje univerzalnog: ne na način da se jezicima pripisuju obilježja koja u njima ne postoje • Sintaksa: središnja. parole i competence vs. RRG • uvode semantiku i pragmatiku u svoja objašnjenja • interakcija triju razina • spregu forme i funkcije • langue vs. performance • I funkcionalne teorije (izuzev rijetkih) proučavaju langue GRAMATIKA ULOGA I REFERENCE: Foley i Van Valin (1977. ne-argumente • navedeni su elementi rečenice univerzalni . jezgre (core) i periferije (periphery) • nukleus sadrži predikat • jezgra sadrži nukleus i argumente predikata • periferija sadrži dopune. modalnost i sl. • Komunikacijski kontekst obuhvada i PRESUPOZICIJE i IMPLIKATURE. • RRG smatra da subjekt i objekt nisu univerzalne kategorije te im stoga nije mjesto u lingvističkoj teoriji • Rečenica se uvijek realizira u određenom komunikacijskom kontekstu.• utvrditi motivaciju i ograničenja (obilježja na sučelju) • zaseban razvoj i analiza razina • postaje važan problem sučelja s drugim razinama • fonologijom (sensory-motor system) • semantikom/pragmatikom (conceptual-intentional system) • obavijesnim ustrojstvom • Funkcionalne teorije: npe. • Implikatura je neizrečena posljedica izrečenog. ilokucijsku snagu. slušatelj mora interpretirati tu rečenicu u istom kontekstu da bi ispravno shvatio poruku. najvažnija jezična razina. vrijeme. znanje koje prethodi onome što je rečeno da bismo to mogli razumjeti.svi jezici razlikuju predikat od ostalih elementa. • Presupozicije i implikature ne ovise samo o danim jezičnim podacima. kao i argumente predikata od ne-argumenata.

red riječi i sl.. Značenje: nomenklatura ili vrijednost Wittgenstein (Tractatusu) -Ime znači predmet.skup naziva koji predstavljaju skup stvari.) mislim na vezu akustičke slike s nekim pojmom’ (de Saussure.. npr. naziva koji predstavljaju. u jezičnoj aktualizaciju. određena je onime što postoji izvan njega ZNAČENJE: referent? de Saussure: -vrijednost jezičnoga znaka unutar sustava: značenje (valeur) -referencije na konkretan predmet: značenje (signification) -načina na koji nam se taj predmet predstavlja u umu: označenik (signifié) Značenje: -vrijednost jezičnoga znaka ostvaruje se u suodnosu prema drugim. Jezično značenje nije cjelovita i stalna kategorija koju je lako utvrditi značenje je dinamično obilježje koje ovisi o govornim situacijama. za obilježavanje obavijesne strukture. u referiranju na neki konkretni predmet stvarnoga svijeta ili referent Pristupi značenju: . Definira se kao proučavanje značenja u jezika. -Jezik je popis različitih imena. omoguduje komunikaciju -vrijednost: mjesto jezičnoga znaka unutar jezika. -Nomenklatura je neposredan odnos između jezika i svijeta. susjednim znakovima unutar sustava -konkretni ostvaraj jezičnoga znaka u govoru. intonaciju. • Govornik na taj način može lakše prepoznati koji je dio rečenice 'nova'. de Saussure (Tečaj) -postojanje neposrednog odnosa između jezika i stvarnoga svijeta preko pojma -pojam: posredna mentalna kategorija između jezika i svijeta -stabilnost označenika preduvjet je ostvarenju jezika kao sustava . a koji 'stara' obavijest (tj.... Predmet je njegovo značenje. 2000:185) arbitrarnost: relativna stabilnost označenika u odnosu prema označitelju.predmet lingvističkog istraživanja -‘kada tvrdim da neka riječ nešto znači (. • ne proizlazi iz njega samoga... . odnosno o upotrebi riječi.opdem znanju i kontekstu govornog čina. • Jezici koriste različita sredstva.odgovaraju različitim stvarima u svijetu. nužno je određeno. ... rečenice imaju različitu fokusnu strukturu) SEMANTIKA: LINGVISTIČKA SEMANTIKA: -veze između jezičnih simbola/znakova i izvanjezične stvarnosti -sadržaji znakova u jeziku -značenja riječi (leksička semantika) -značenja rečenica (rečenična semantika) ZNAČENJE: semantika – znak.

tj. autonomija jezika) -Refrencijalistički (Ogden-Richards.. ostvarivanje odnosa znaka prema izvanjezičnim pojavama. nego samo između riječi i značenja -riječi se ne odnose direktno na stvari. uz pomod jezičnih znakova -prema de Saussureu – značenje ne povezuje riječ i stvar. nego se taj odnos uspostavlja posredovanjem ljudskog uma. REFERENCA/SYMBOL/REFERENT VEZA RIJEČ – ZNAČENJE – STVAR -direktna veza ne postoji između riječi i stvari. nego pojam i njegovu sliku u našemu duhu/umu RIJEČ (pojam) – STVAR (akustička slika) SEMANTIČKI TROKUT 2: sadržaj/izrazi/predmet SEMANTIČKI TROKUT 3: smisao/ime/stvar SADRŽAJ.-Antirefrencijalistički (de Saussure.parne ljudske ekstremitete – pandan prednjim nogama četvreronožaca.po-diž-u ruk-e Značenje: (pružati uvis .. koji najčešde služe zahvadanju predmeta) Smisao: Glasaju “za” ili “protiv”. Frege. onaj u koji se preslikava pojava iz izvanjezičnog svijeta Značenje : odnos znaka prema fenomenima iz izvanjezičnog svijeta Smisao : konkretna vrijednost neke riječi u jednokratnom kontekstu. Martinet. ZNAČENJE. POKUŠAJ KATEGORIZACIJE ZNAČENJA: ZNAČENJE: kultura Sapir-Worfova hipoteza: kulturni relativizam -kulturu nije mogude opisati bez jezika jer se ona u njemu odražava -iskustvo svakodnevno prenosimo jezikom unutar jezične zajednice -NIJE JEZIK TAJ KOJI ODRAŽAVA KULTURU I NAČIN POIMANJA SVIJETA. antimentalist. antireferencijalist) SEMANTIČKI TROKUT: shematski prikaz značenja kao veze između jezičnog znaka i izvanjezičnog fenomena. Sadržaji znakova: . referent) -Menatalistički (de Saussure. tj. koncept: posreduje između jezika i svijet) -Bihejvjorizam (Bloomfield. SMISAO: Sadržaj : jedan od dvaju dijelova jezičnog znaka. ostvarivanje značenja u konkretnoj komunikacijskoj situaciji Rečenica: Podižu ruke. VED SUPROTNO JEZIK ODREĐUJE I OBLIKUJE NAŠU PERCEPCIJU I MIŠLJENJE O SVIJETU Bloomfield: -sva znanja i sve znanosti se trebaju temeljiti na prirodnim znanostima -tumačenje na temelju fizikalnih zakonitosti -kultura za jezik nije uopde relevantna . semička analiza.

a ne jezično. mnogo istaknutije od nefokalnih • nije uvjetovana jezično-kulturnim nego perceptualno-kognitivnim sposobnostima • djeca ih prve usvajaju • Zaključak: Boje pokazuje upravo suprotnu organizaciju od onoga što su mislili strukturalisti .ne pokazuju nimalo proizvoljnosti. predmet stolac: referencija: za sjediti. žutu i ružičastu • mili: crnu i plavu i zelenu • fokalne boje: • kognitivno. lubenica.. a ne relativizam • temeljne boje: žarišne točke i nijedan jezik nema više od jedanaest osnovnih boja • sekundarne boje: mogudnosti naziva su gotovo neograničene • E.KATEGORIZACIJA IZVANJEZIČNOG UNIVERZUMA: • različiti jezici različito razdjeljuju vanjski svijet • jezik radi podjele i tamo gdje one ne postoje u stvarnosti • boje su nelingvistička dimenzija: konkretni psiho-fiziološki kontinuum • pravilnost u imenovanju. dinja. maslina. pravopis!!) primjena strukturalističkih ideja produktivan pristup semantičkoj analizi vokabulara/mentalnoga leksikona: strukturu u kojoj su značenjske jedinice – leksemi – međusobno povezani odnosi među semantičkim jedinicama tvore mrežu međusobno povezani leksemi se povezuju u: asocijativna polja (Bally) i beskonačni karakter polja individualnost i subjektivnost. • Teorija prototipa • Prototip . narančastu. znanstvena klasifikacija flore i faune nije tipična za prirodni jezik --vode ili povrde -Pottier (1964). nepredvidivost i nesustavnost nisu strogo jezično određene ved odražavaju izvanjez.centralni član (semantičke) kategorije • stupnjevana kategorizacija • kategorija ptica: vrabac ili noj? GRANICE IZMEĐU POJMOVA Granice između riječi/pojmova (a ni između referenata) nisu uvijek jasne -predmet rajčica.. kontekst . Heider Rosch (1972) : 23 jezika • dokazala neke temeljne postavke Berlina i Kaya • Dani (Papue Nove Gvineja): imenuje samo dvije temeljne boje • mola: žarišnu bijelu i crvenu. nego su dapače izvrstan primjer utjecaja perceptivno-kognitivnog utjecaja s jedne strane i utjecaja okoline kao čimbenika koji utječu na oblikovanje jezičnih kategorija. s nogama (1-4?!) POKUŠAJ KVANTIFIKACIJE ZNAČENJA: STRUKTURALIZAM plan sadržaja teže je proučavati egzaktnim znanstvenim metodama nego plan izraza (fonologija.

Pottier (1964. stabilni.organizacija leksema unutar semantičkog polja LEKSIČKO POLJE: -ne postoji jedan najistaknutiji leksem unutar polja -polja su jasno ograničena u odnosu prema drugim leksičkim poljima nekog jezika -jasna odjeljenost leksema unutar polja – svaki leksem zauzima točno određeno mjesto unutar polja prema ostalim leksemima -nema preklapanja i nema praznina unutar polja -sustav posliježe neprestanim promjenama. dinamički .) -objektivni pristup značenju .leksemi dolaze i nestaju -novi leksemi zauzimaju prethodnikovo mjesto ne moraju biti značenjski istovjetni -mijenjaju se i značenjski odnosi između susjednih leksema SEMIČKA/KOMPONENCIJALNA ANALIZA: Hjelmslev (1959).pristupa se značenju kao nečem stabilnom ili do kraja odredivom -opis značenja do kraja i bez ostatka : nužnih i dovoljnih obilježja -proučavanje leksičkoga značenja raščlanjivanjem leksema na semantička obilježja najmanje jedinice značenja : sem. pučke taksonomije (antropolozi): .semantička polja (Trier) .jedan od načina da se unese red u vokabular/mentalni leksikon SEMANTIČKA POLJA: -svi semantemi koji imaju neke zajedničke semantičke komponente -semantemi koji međusobno dijele određeno polje značenja -okupljaju se oko neke leksičke jezgre sve iz nje izvedene ili na neki način srodne riječi -leksemi unutar istog semantičkog polja međusobno se definiraju -vrsta mreže odnosa . nestabilni. nejasne i ne odgovaraju znanju o svijetu prosječnoga govornika • jezične taksonomije: • odgovaraju našem poimanju izvanjezične stvarnosti • hijerarhijsku strukturu među leksičkim jedinicama • određena značenjskim svezama među leksemima • prirodne taksonomije.temeljna je jedinica značenja. individulani klasem: izražava pripadnost opdenitim semantičkim kategorijama (živo/neživo). nisu univerzalni -utvrđuju se značenjski odnosi između jedinica istoga semantičkoga polja Semem-skup semova Arhisemem-podskup koji se sastoji od semova zajedničkih vedem broju semema denotativni semovi-opisuju denotativno značenje leksičke jedinice. semem sem . (materijalno/nematerijalno) .može biti svojstven vedem broju semantičkih polja TAKSONOMIJA • Taksonomije: hijerarhijski sustav klasifikacije izvanjezičnih pojavnosti • znanstvene taksonomije: • ponekad prosječnim govornicima nerazumljive. opdeprihvadeni konotativni semovi-opisuju konotativno značenje leksičke jedinice.

idiomi -paradigmatskih značenjskih odnosa njihove međusobne supstitucije antonimi KOLOKACIJE-sintagmatska organizacija leksema. šalica. visok/nizak. više-manje predvidljive kombinacije leksema-visoka frekventost su – pojavljivanja. cipela. oženjen/neoženjen. tanjur. roditelj/dijete .• kako ljudi klasificiraju pojavnosti i stvari koje ih okružuju • nema više od 5 razina unutar teksonomskih odnosa (antropolozi) • Generička razina-najznačajnija razina taksonomija -morfološki su jednostavne -svakodnevnim riječima označujudi najučestalije pojavnosti koje nas okružuju -djeca ju prva usvajaju u usvajanju: pas.kupiti/prodati. dobar/loš -komplementarni:ne mogu se komparirati. ne dopuštaju stupnjeve kontrasta živ/mrtav. stabilne kolokacije = idiomi PARADIGMATSKI ODNOS: Imam novi kaput/Imam stari kaput. -riječ se aktualizira tek u kontekstu -značenje se može definirati kao skup kontekstā u kojima se riječ pojavljuje LEKSIČKO-SEMANTIČKI ODNOSI: Značenjski odnosi među leksemima mogu proizadi iz: -sintagmatskih značenjskih odnosa sekvencijalnog načina pojavljivanja leksema kolokacije. mačka. tj. muško/žensko relacijski:ispod/iznad. Promjena značenja/suprotno značenje: antonimija ANTONIMIJA: značenjski odnos suprotnosti značenja -pravi pridjevski parovi:velik/malen.and –Frames Semantics (1977) ZNAČENJE U KONTEKSTU: Martinet: -upozorava na potrebu poznavanja konteksta u kojemu se neka jedinica može pravilno upotrijebiti. Referentu značenje leksičkih jedinica razumijevamo s obzirom na pozadinsko znanje Fillmore Scenes. gore/dolje konverzni:dvosmjerni kontrasti koji su međusobno zavisni. auto KONTEKSTNA ANALIZA Kontekstna analiza:kontekst je nositeljem jezičnih i izvanjezičnih podataka -nemogude zamisliti sustavnu semantičku analizi bez cjelovite kontekstne analize -uporabom bilo koje jezične jedinice u bilo kojem kontekstu istovremeno aktiviramo dvije vrste znanja:jezično i enciklopedijskoga Koncept-mentalna kategorija koja predstavlja strukturu znanja koju govornik ima o određenoj izvanjezičnoj stvari.

Stilistika – sloboda sinonimije HOMONIMIJA/HOMOFONIJA/HOMOGRAFIJA jednak oblik. različito značenje. glavni dio nečega. lagati/zaobilaziti istinu. fog. ljuljati. stoka.. dijelektalne eufemizmi u funkciji sinonima: pokojnik/mrtvac. telegram. kontekstualne. debeo. kupusa. pisani oblik). snaga. krupan.brzojav. -vatra. oruđe • lak : otopina umjetne ili prirodne smole. blaženo stanje/trudnoda. srčan. različit oblik -mod. -hrabar. plakati.SINONIMIJA: -isto značenje (?!). riba • glava : dio tijela. plamen u jeziku najčešde dolazi do diferencijacije značenja sinonima zbog jezične ekonomije . . oružje • kosa : lasi. male težine • sam. 2. dud.provudi se kroz ušicu igle. kukati. “organ biljke”. novine. hladan. dom. Dragocjenosti POLISEMIJA:jedna riječ. jako krupan. različite riječi • luk : povrde. obitelji • sloboda : pjesnička sloboda. dive. više značenja patološka : narušava se idealni odnos 1:1 unutar jezičnog znaka značenja su prepoznatljivo srodna • list : papir.razlike u upotrebi: stilske. za dlaku sinonimi domade i strane riječi . glomazan. zibati -zamjenivi u svim kontekstima -kolokacije skup konteksta u kojima se mogu pojaviti kuda. ogroman. duga. njihati. obitelj. temeperament. forma (glasovni sastav. frigidan. divovski sinonimija u složenih leksičkih izraza . univerzum. svijet. oganj.. prostran. sila. samac -jako velik. Zatvorenik je pušten na slobodu. žaliti ekvivalentno denotativno i konotativno značenje -neženja. čavla. sloboda slogana. radnik na održavanju čistode/čistač djelomični sinonimi-mist. plunge apsolutni sinonimi samo ako imaju sva ista značenja puno polisemnih leksema koji su sinonimi u jednom ali ne u svim značenjima: velik. odvažan. kartaški. porodica. višnja. list pitanje je kako de se tretirati zajedničko porijeklo riječi nije ujednačeno u različitim jezicima blago : 1. .

denotacija (meaning!) Lingvističku semantiku zanima smisao. odnosi na neku trenutačnu kategorizaciju. Referencija:konkretni ostvaraj jezične jedinice. neutralno. osobno. MERONIMIJA: x je dio y -odnos: dio-cjelina -nije odnos hijerarhije -odnos uključivanja. -ne proučava svijet neposredno. domovina Konkretno:materijalno Apstraktno: nematerijalno Osnovno:temeljnoglava: dio tijela Preneseno:metaforičko:glava: pametan čovjek. nestabilna. implicitno. emotivno. konotacija (meaning!) Referencija . visibaba. varira s obzirom na uporabu SMISAO A NE REFERENCIJA: Dva različita aspekta značenja:Različiti termini. tj. vođa Denotativno:primarno. porodica. ne varira s obzirom na uporabu majka : ženski roditelj Konotativno:izvedeno. đurđica. eksplicitno.. podrazumijeva -sastavni dio bez kojega ne može funkcionirati -ptica i jato. a ne referencija. skup svih svojstava koja nisu nužna za definiciju i razumijevanje nekog pojma majka : nježnost. veliko-malo. Sinn. niti njegovu konceptualizaciju (fizičari. neven kohiponimi : leksemi u jednakom odnosu prema hiperonimu inkompatibilnost – odnos leksema/kohiponima koji se međusobno isključuju: • crveno-žuto. šuma i drvo. sigurnost . šef. nego ono kako ljudi riječima -međusobno prenose informacije unutar nekoga jezika . • cvijet : tulipan. ljubav.HIPERONIMIJA: odnos inkluzije između hiperonima i hiponima: X je vrsta Y. toplina. Bedeutung.reference. psiholozi) -ne neposredno promatranje vanjskoga svijeta.sense. nepromjenjivo. opde. više-manje sinonimni: Smisao . ovca i stado. kapljica i voda -neotuđiva posvojnost:kravlja noga i noga od stola/markova noga i markova knjiga RAZLIČITE DIMENZIJE ZNAČENJA: Leksičko:svijet Gramatičko:jezik Predmetno:referencijalno-predmeti koji ne uključuju ljudski odnos ili reakciju Emotivno:uključen afektivni odnos – ljubav. sloboda..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful