SVEUČILIŠTE U ZADRU ODJEL ZA ARHEOLOGIJU

VUKOVAR – LIJEVA BARA
Seminarski rad iz kolegija „Bjelobrdski kulturni kompleks“

Mentor: Doc. dr. sc. Karla Gusar Zadar, 2012.

Izradili: Ante Purušić Dino Ribić

......................................................................................................................................................................7 Nakit ruku....................3 Oruđe..........2 Predmeti grobnog inventara.....................................................................................................................................1 Grobni ritus...........................................................................................................................................................................................................SADRŽAJ SADRŽAJ..........................................................................................................................................................3 Osobna oprema.................................2 Uvod................................................................................................3 Oružje i bojna oprema................................................................................................................................................................................................10 Popis korištene literature..........4 Nakit...................................................................5 Metalni privjesci....................................................................................... alati i pomagala............................................................................................................................................................................................................................................8 Keramika.....................................................11 ....................................................9 Zaključak...........................................................................................................................................

1 Za postojanje ranosrednjovjekovnih nalaza saznalo se početkom 30-ih godina 20. a potom i sustavna istaživanja Arheološkog muzeja u Zagrebu započela su na Lijevoj bari s manjim arheološkim zahvatom u ljeto 1951.Uvod Vukovar se smjestio u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske i sjedište je Vukovarskosrijemske županije. 1 . godine. U vrijeme Slika 1. 1 2 Demo Ž.odvijajući se. Leži na ušću rijeke Vuke u Dunav. 2 Tijekom trogodišnjih arheoloških iskapanja istražena je površina od 3050m² te je otkriveno 438 ranosrednjovjekovnih grobova bjelobrdske kulture. 16.) arheoloških iskapanja nalazište na Lijevoj bari bilo je u stručnoj literaturi već gotovo pola stoljeća poznato pod nazivom „Gradac“ ili „Jankovića Gradac“. ne kao ranosrednjovjekovni već kao pretpovijesni lokalitet. 2009. Područje grada naseljeno je u kontinuitetu i grada još od od sam prapovijesti neolitika kulture. prostor iz točnije starčevačke Vukovara kulture Međutim. pod zajedničkim vodstvom dr. Osim ovih grobova otkriveno je još 9 pretpovijesnih skeletnih ukopa te 101 žarni ukop daljske kulturne grupe. Godine . a nastavila se u većem obimu 1952. sve vrijeme. stoljeća kada je Arheološki muzej u Zagrebu došao u posjed većeg broja prapovijesnih predmeta te nekolicine nalaza bjelobrdske kulture. i završila velikim iskopavanjima 1953. Demo Ž. Marcela Gorenca i Ksenije VinskiGasparini. DEMO. zbog nalaza koji su se pripisivali vučedolskoj kulturi bakrenog doba. najznačajniji je po nalazima bjelobrdske odnosno po lokalitetu Lijeva bara o kojem je u ovom seminaru i riječ. Probna. 16 . Zdenka Vinskog. 2009. Geografski položaj Vukovara (preuzeto iz Ž. 2009.

Pokojnici su polagani u grobove individualno izuzev par primjera u kojima su u isti grob položeni majka i dijete.) glave ili nogu. Demo Ž. Što se tiče uređenja grobnih jama sva zapažanja upućuju na to da su se pokojnici ukapali izravno u zemlju bez tragova grobne opreme. točnije njih četiri.4 U tadašnje vrijeme ta pojava nije bila toliko rijetka. a da je tek zatim ponegdje i pokatkad zamijećeno zabijanje jedne ili dvije drvene grede. ranosrednjovjekovni grobovi na Lijevoj bari nisu davali nikakve izravne potvrde za bilo koji od ovih primjera. U tom smislu osobito je zanimljiva pojava uočena u gr. 402. 2009. kolca ili daske u blizini pokojnikove Slika 2. Pokojnici su se u većini slučajeva polagali na leđa.Grobni ritus Iako se općenito vjeruje da je površinskim označavanjem grobova ranosrednjovjekovnih obuhvaćeno ponajprije uređenje manjeg humka izduženog oblika veličinom sličnoga grobnoj jami. 2009. 2009. a ponekad je skelet bio i u cijelosti uništen. 387. 2009. 363/ž gdje su pokojnikove noge prilikom ukopa zacijelo bile ispružene i tek su naknadnim raskopavanjem groba u strahu od vampirenja postavljene u prekriženi položaj. DEMO. a rijetki su slučajevi polaganja na bok. Prema tadašnjim vjerovanjima vampirenje se događalo obično nakon pokopa.3 Dubina grobnih jama varirala je od 15 cm do 115 cm s tim da su se u dublje jame ukopavale odrasle osobe dok su se u pliće ukapala djeca. a zaštitu od vampirenja pružao je postupak poznat pod nazivom „načinjanje“. Tom činu bili su izloženi različiti dijelovi pokojnikova tijela.5 Orijentacija grobova je u pravcu Z-I (glava-noge) sa većim ili manjim otklonima. Grob 363 (preuzeto iz Ž. nerijetko je oštećivana ili od trupa odvajana glava. ali su zbog još postojećih vitalnih organa češće oštećivani ili remećeni gornji dijelovi trupa. 3 Demo Ž. Demo Ž. rjeđe donji dijelovi ili noge pokojnika. 390. 4 5 2 .

Svi noževi nađeni su u funkcionalnom položaju tj. njih 90%. alata i pomagala na nekropoli Vukovar-Lijeva bara pronađeni su sljedeći predmeti: Pršljenovi. britva te pinceta. u predjelu pojasa ili rukama. alati i pomagala Od oruđa. Slika 3. Kresivo i kremen.Predmeti grobnog inventara Osobna oprema Noževi. igle. Kao i noževi pronađeni su u predjelu pojasa. šila. Iz muških grobova potječe najveći broj noževa. DEMO. Svrstavamo ih u prvu fazu bjelobrdske kulture i smatraju se staromađarskim utjecajem na slavenske žitelje. Oruđe.) 3 .na Lijevoj bari nađena su 23 ranosrednjovjekovna željezna noža.kresivo i kremen zatečeni su u deset grobova.turpija. Prema tipološkoj podjeli ovi noževi nose naziv A4. Prema tipološkoj podjeli kresivo i kremen nose naziv A5. alati i pomagala (preuzeto iz Ž. 2009. udica. strugalo. projektil za praćku. Ovi nalazi su povezani također samo sa muškim grobovima. Oruđe.

to su oblici koji su svojstveni. 265. tako i bjelobrdskom horizontu nalaza. Tobolac. Naime. 2009. Među njima prevladavaju strelice rombičnog pera(81. 9 Demo Ž. istočnog su tipa koji za naticanje umjesto tuljca koristi trn. zastupljena streljačkim prikupljenom jedino u arheološki istraženim grobovima. a samo iznimno ulomci pločica koštane 6 7 Demo Ž.9 Vršci strelica nađeni su isključivo u muškim grobovima.81%). dvoroge ili račvaste strelice.vršci strelica zastupljeni su u 22 primjerka u 13 grobova.tobolci su izrađivani od materijala podložnih brzom propadanju (koža. DEMO.6 Nalazi refleksnog luka. 4 . 8 Demo Ž. Tomičić Ž.8 Prema Gieslerovoj tipologiji refleksni luk označavamo kao A1. kako staromađarskom.) Vršak strelice. a preostalu nepunu petinu čine tri strelice lovorikog pera i jedan primjerak tzv. 2009.Oružje i bojna oprema Na Lijevoj bari oružje i bojna oprema najrjeđa jedino su i najmalobrojnija oružjem i skupina opremom predmeta grobnog inventara. tobolaca za strelice i šiljaka strelica predstavljaju prema Giesleru oblike koji predstavljaju prijelaznu fazu prema stvarnoj bjelobrdskoj kulturi.424.7 Refleksni lukdijelovi refleksnog luka pronađeni su samo u jednom grobu.429. bez iznimke. 1989. 2009. drvo. Sve strelice. a pokatkad i okviri željeznih pređica kojima su tobolci vezani o pojas. 10 Demo Ž. Riječ je o grobu mlađeg muškarca. 2009. željezo) tako da su od njih u grobovima obično preostali samo cjelovitiji dijelovi ili ulomci. bolje ili lošije sačuvanih željeznih okova s pripadajućim učvršćivačima. Slika 4.428. kost. Oružje i bojna oprema (preuzeto iz Ž. Pločice su nađene u nizu od prsa preko desne srane trbuha do desnog kuka. 2009. 10 Prema Gieslerovoj tipologiji strelice označavamo kao A3.424.

četverojagodne lijevane naušnice (tip 16). Slika 6. DEMO.) Naušnice.11 Na lokalitetu Vukovar-Lijeva bara pronađeno je pet tobolaca. 2009.na lokalitetu Vukovar Lijeva-bara susrećemo sljedeće oblike naušnica: lijevane grozdolike naušnice (tip 14a). Karičice tipa 13 javljaju se sveukupno u 22 slučaja od čega pojedinačno u 18 slučaja te su ujedno i najbrojnije. 5 . tip 18 te tip 19. polumjesečaste sa ukrasom iznad privjeska (15 e). lunulaste s ušicom na lunuli (15 b). tip I-II. Naušnice (preuzeto iz Ž. 2009.na lokalitetu Vukovar Lijeva-bara susrećemo sljedeće oblike karičica: tip 13. lunulaste naušnice s perforiranim roščićima na luku karike(15a).oplate vrha. Slika 5. lunulaste sa zvjezdolikim privjeskom (15 d). Prema Gieslerovoj tipologiji oznaka za tobolce glasi A2. lunulaste s perforiranom lunulom (15 c). usta ili vrata tobolca. DEMO. Karičice (preuzeto iz Ž.430. 2009. te volonjske naušnice (tip 17). Nakit Karičice.) 11 Demo Ž.

471.12 Od oblika torkvesa imamo: ogrlice torkvesi (tip 1). Slika 7. Tomičić Ž. 14 6 . 2009. Ogrlice torquesi utvrđene su u 8 slučajeva. ogrlice. ogrlice tipa đerdani(tip 39 i 40).ogrlica je skup istovrsnih ili raznovrsnih privjesaka složenih u niz ili povezanih u cjelinu koja se veže. Ogrlice đerdani javljaju se u 18 grobova od čega se u 5 grobova javljaju u kombinaciji sa ogrlicom tipa đerdani.) Ogrlice. tzv. 2009. Za razliku od prve faze nekropole u kojoj se ogrlice ne pojavljuju. 458.13 Na Lijevoj bari pronađeno je 34 kompleta ogrlica. a preostalih 17 iskopano je iz ženskih ili dječjih grobova tijekom arheoloških iskopavanja 1951-1953. Demo Ž. Torkvesi (preuzeto iz Ž.Torkvesi. Utvrđeno je postojanje dva temeljna tipa ovog nakita. 269-270.s Lijeve bare potječu 24 torkvesa. 7 torkvesa nabavljeno je otkupom. 1989. vješa i nosi oko vrata ili na prsima. Naime.14 12 13 Demo Ž. drugu fazu karakterizira njihovo često pojavljivanje. ogrlice torquese(tip 1) te ogrlice od raznolikih vrsta perli.đerdani (tip 39 i 40) te ogrliceđerdani sa bušenim poliedarskim perlama od ametista i fluorita (tip 41). 2009. DEMO. godine. tzv. razlikujemo karakteristične ogrlice od upletene brončane žice.

S obzirom da je taj novčić nađen u usnoj šupljini ovaj novčić tumačimo kao obolus. Novčić korišten kao obolus (preuzeto iz Ž.15 Po Gieslerovoj tipologiji križeve označavamo rednim brojem 45. Porfirogeneta (913 – 959) koji je nađen u dječjem grobu. 2009. 479. 7 . stoljeća. 2009. nezgrapan i nepravilan lijevani olovni primjerak bez ikakvoga prikaza ili ukrasa zatečen je zajedno s perlom upravo u predjelu vrata.na Lijevoj bari pronađena su dva križa.novac je nađen u pet grobova. Činjenica da je novčić bušen govori o njegovoj primarnoj upotrebi kao dijela ogrlice. Tomičić Ž. Dvodijelni su te se prema Gieslerovoj tipologiji označavaju brojem 10. Novac. stoljeća te bizantski zlatni novac kovan oko sredine X. među kojima je 6 brončanih i jedan željezni praporac.praporci su zastupljeni sa samo 7 primjeraka. oba u dječjim grobovima. Služio je Slika 8. jedan lijevan u bronci i s prikazom raspetog Krista nađen je u predjelu grudnog koša jednog skeleta. 273.Metalni privjesci Križevi. a loše drugi sačuvanoga i poremećenog jednostavan. 1989. DEMO. 2009. DEMO. Na Lijevoj Bari korištene su dvije vrste novca: rimski brončani novac III. i IV. Praporci.16 Slika 9.) kao jedan od ukrasnih dijelova ogrlice. Posebno mjesto pripada probušenom zlatnom novčiću bizantskog cara Konstantina VII. Privjesci (slika preuzeta iz Ž.) 15 16 Demo Ž.

DEMO. Posebno je interesantna njihova pojava u muškim ratničkim grobovima broj 92 i 268.491. narukvice od pletene brončane žice (tip 6). Narukvice (preuzeto iz Ž. narukvice rombičnog presjeka rastavljenih stanjenih krajeva (tip 7) te narukvice rastavljenih krajeva u obliku zmijskih glava (tip 8). zatim narukvice od lima zaobljenih proširenih završetaka(tip 3). 2009. Narukvice okruglog presjeka rastavljenih stanjenih krajeva tipa 4 susrećemo ukupno u 10 grobova. 2009.17 Od oblika zastupljene su sljedeće vrste narukvica. Tomičić Ž. Narukvice su u grobovima zatečene češće pojedinačno (25 grobova). narukvice od lima uvijenih krajeva(tip 2).Nakit ruku Narukvice. 18 Slika 10. 266.) 17 Demo Ž. negoli u paru ( 15 grobova).s Lijeve bare potječu 62 narukvice. 1989. 18 8 . narukvice okruglog presjeka rastavljenih krajeva(tip 4). te ih je većina sačuvana u cijelosti.

270-271. 500. 545. Tomičić Ž. 2009.) grebena (tip 34 B). ustanovljeni su u samo dva groba.) uočen je prikaz križa. prsteni rombičnog presjeka rastavljenih suženih krajeva (tip 27). koji je zapravo otisak lončarskog kola.22 Na dnu posude s vanjske strane Slika 11. Keramika Keramički nalazi. 9 . 24. 25. 2009. dok je ostatak pronađen u muškim i dječjim grobovima. okruglog presjeka (tip 25). Naime javljaju se u 27 slučajeva na svim dijelovima nekropole. Pronađeni keramički ulomci upućuju na uobičajene oblike manjih ranosrednjovjekovnih lonaca. 38 b. DEMO.21 Broj grobova s keramičkim ulomcima zasigurno bi bio puno veći. godine na Lijevoj bari prikupljeno je 120 primjeraka različitog prstenja. Keramika (preuzeto iz Ž. Ovu varijantu nakita Giesler kronološki svrstava u ranu fazu prvog stupnja bjelobrdske kulture(BB I) i smatra produktom bizantskog kulturnog kruga ili proizvodom radionica koje djeluju pod utjecajem bizantskog kulturnog kruga. 2009. Prstenje (preuzeto iz Ž. a puno rjeđi su primjerci izrađeni od srebra. 22 Demo Ž. 21. Nadalje prsteni su pronađeni većinom u ženskim grobovima. 19 20 Demo Ž.20 Od svih ovih oblika prsteni tipa 38b očigledno su bili omiljeni ukras na prstima bjelobrđana. Na nekropoli susrećemo sljedeće oblike prstena: tip 22a. 21 Demo Ž. 2009. prsteni rastavljenih krajeva. 2009. lijevani prsteni valovito reljefno istaknutog Slika 12. Pomoću tog ispupčenja na lončarskom kolu posuda se centrirala i time se dobivao pravilniji oblik te iste posude. Sasvim izuzetno mjesto pripada relativno brojnoj pojavi prstena 38b. DEMO. njih 2/3.tijekom arheoloških iskapanja 1951-1953. polukružnog presjeka (tip 22a).Prsteni. 545. zapravo ulomci razbijenih ranosrednjovjekovnih keramičkih posuda. međutim u vrijeme iskapanja keramika je bila zanemarena. 1989. konkavnog presjeka (tip 24).19 Prevladavaju prsteni izrađeni od bronce. sa stijenkama ukrašenima užlijebljenim dvoredom ravnih linija ili kombinacijom valovitih i vodoravnih linija.

lijevanih prstena valovito reljefno istaknutog grebena (tip 34 B). praporke tipa 10 te lijevanu dugmad s ušicom tipa 11. stoljeća. U ovom grobu. Ovakav ukop mogao bi se nazvati ratničkim. Nalazi staromađarskog tipa prvenstveno se nalaze u južnom dijelu nekropole. narukvice rombičnog presjeka i rastavljenih krajeva sa završecima nalik zmijskim glavama (tip 8).23 ovom horizontu nalaza treba priključiti kresiva te kremenje. 24. prvenstveno tobolci sa strelicama. stoljeća do početka XII. Značajnu novinu predstavlja pojava 23 Tomičić Ž. narukvice od pletene brončane žice(tip 6). nožić. ogrlice-đerdani(tip 39 i 40) i prsteni različitih varijanti oblika(tip 22a. U južnom dijelu nekropole. možemo pripisati karičice brončanih. rastavljenih krajeva tipa 13. Utvrđeno je prisustvo ovog nakita (tip I-II) u svega 7 slučajeva. tipični šiljci strelica. lijevane grozdolike naušnice (tip 14a). 1989. Za razliku od prve faze nekropole u kojoj se ogrlice ne pojavljuju.Zaključak Zdenko Vinski predložio je da se ranosrednjovjekovna nekropola Vukovar Lijeva bara datira od kraja X. lijevana dugmad(tip 11). što pokazuje da je na ovom području zasigurno postojao sloj društva čiji je zadatak bio čuvati naselje od neželjenih gostiju. narukvice okruglog presjeka rastavljenih stanjenih krajeva tipa 4. 262. 10 . To bi značilo da ova nekropola obuhvaća sve faze bjelobrdske kulture. pored koštanih pojačanja luka. 21. nalazi tobolaca za strelice i pojačanja luka(tip A) te nožići. karičice rastavljenih krajeva(tip 13). U drugoj fazi posjedanja nekropole. drugu fazu karakterizira njihovo često pojavljivanje. odnosno u ranoj fazi I stupnja bjelobrdske kulture. Prva faza nekropole Vukovar Lijeva bara karakteriziraju nalazi staromađarskog nomadskog obilježja. otkrivene su strelice. prsten tipa 21 te narukvica tipa 4. interesantna je vrlo mala pojava karičica sa S-petljom svojstvenih inače upravo ovoj fazi bjelobrdske kulture. 25 i 38 b) U drugoj fazi dolazi do česte pojave novog oblika narukvica. zatim narukive pletene od žice (tip 6). posebno se ističe grob pod rednim brojem 92. kao i prstena lijevanih s poprečnim urezima. te narukvice rastavljenih krajeva u obliku zmijskih glava. dvodijelni praporci(tip 10). Kasnu fazu prvog stupnja bjelobrdske kulture karakterizira pojava prstena rombičnog presjeka rastavljenih suženih krajeva (tip 27). Među takve predmete također spadaju. Prvoj fazi nekropole Vukovar – Lijeva bara. U drugoj fazi posjedanja groblja Vukovar Lijeva bara među grobnim inventarom prevladavaju. To su narukvice rombičnog presjeka rastavljenih stanjenih krajeva (tip 7). karičica tipa 13. također. ogrlice torquesi(tip 1).

Zapaža se nastavak prilaganja ogrlica đerdana. u ovoj fazi otkriven je novi tip lijevanih naušnica. Popis korištene literature 11 . lijevanih dugmeta s ušicom (tip 11) te prstena tipa 38 B.lijevanih naušnica volinjskog tipa (tip 17 B). Riječ je o takozvanim volinjskim naušnicama. narukvica (tip 2 i 4). odnosno o tipu 17 B prema Gieslerovoj tipološkoj podijeli. karičica sa stožastim završetkom (tip 19).

Željko Demo. 2009. Željko Tomičić. Ranosrednjovjekovno groblje bjelobrdske kulture: Vukovar-Lijeva bara. Zagreb. Drave. Dunava i Save u svijetlosti materijalnih izvora bjelobrdskog kulturnog kompleksa. Zagreb. 12 . Arheološka slika međuriječja Mure. 1989. Doktorska disertacija.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful