POVIJEST DIZAJNA MODERNIZACIJA-teorija stalnog usavršavanja medija kako bi čovjek ostao u prirodi -mislimo na proces promjene.

(Naš povijesničar-I.Karaman ¨¨Prijelaz ili modernizacija¨ 1986.g.) 6.PROCESA MODERNIZACIJE: (po Karmanu) TRANZICIJA STANOVNIŠTVA INDUSTRIJALIZACIJA GOSPODARSTVA URBANIZACIJA NASELJA DISPERZIJA KULTURE – ŠIRENJE KULTURE DEMOKRATIZACIJA POLITIKE - (Demokratsko društvo) INTEGRACIJA NARODA – (zastave, identiteti) (To vrijeme po Igoru Karamanu je vrijeme dizajna) DIZAJN-uvijek usmeren prema budućnosti, uvijek će se materijalizirati /još nema stav, ali dogodit će se modernizacija/ MODERNIZACIJA-neprestani razvoj promjene, a dizajn u toj modernizaciji aktivno sudjeluje. • PERIODIZACIJA DIZAJNA PO FEĐI : /FEĐIN PRIJEDLOG/: kroz 4 faze modernizacije 18. I 19.st. 1900-1945 1945-1990 1990- DO DANAS -Osnovne karakteristike i pojave koje možemo vezati za sve 4.faze modernizacije.

I.FAZA MODERNIZACIJE /18. i 19.st./ INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA

MEHANIZACIJA SVIJETA PODJELA RADA, MASOVNA PROIZVODNJA GOSPODARSKE IZLOŽBE SLOBODNA TRŽIŠNA KONKURENCIJA UVOĐENJE POJMA DESIGN U ANGLOSAKSONSKIM ZEMLJAMA UMJETNIČKI OBRT I PRIMJENJENE UMJETNOSTI NACIONALNA DRUŠTVA ZA PROMICANJE OBRTA KRITIKA MEHANIZACIJE MATERIJSKE PROIZVODNJE I PODJELE RADA: J.RUSKIN I W.MORRIS MATERIJALNA PROIZVODNJA IZVAN ZAKONA TRŽIŠTA : SHAKERS, UMJETNIČKE KOLONIJE

II.FAZA MODERNIZACIJA /1900-1945/ ¨PROIZVODNA VRPCA¨ /Assembly line/ FORD, TAYLOR

NOVA ESTETIKA ZA GRAĐANSKO DRUŠTVO; SECESIJA, ADOLF LOOS UMJETNOST I INDUSTRIJA DEUTSCHER WERKBUND /NJEMAČKI SAVEZ RADA/ PETER BEHRENS /A.E.G.-firma, ELECTROLUX/

RASPRAVA O STANDARDIZACIJI-INDIVIDUALNO AVANGARDNI UMJ.POKRETI: MODERNIZAM I DIZAJN

EDUKACIJA I INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA : BAUHAUS MASOVNA PROIZVODNJA I STANOVANJE : LE CORBUSIER, BUCKMINSTER FULLER TEORIJA I POVIJEST DIZAJNA : HERBERT READ I N.PEVSNER KONSTITUIRANJE PROFESIJE U SAD-U : STYLING, STREAMLINING I KULTURNE INSTITUCIJE (počinju se

baviti promocijom dizajna) NOVI ARTIFICIJELNI MATERIJALI TOTALITARNI POLITIČKI SUSTAVI I DIZAJN THE NEW BAUHAUS /osnovan krajem 1930 u SAD-u/

III.FAZA MODERNIZACIJE /1945-1990/ POSLIJE RATNA OBNOVA I BLOKOVSKA PODIJELA SVIJETA POJAM ¨GOOD DESIGN¨, NACIONALNI INSTITUTI, DIZAJN I KULTURA

KORPORACIJSKI IDENTITET-MULTI-NACIONALNE KOORPORACIJE, KOMERCIJALNE TVRTKE I AUTORSKI DIZAJN POP DESIGN – POTROŠAČKO DRUŠTVO OTPORI MODERNIZACIJI – POSTINDUSTRIJSKO DRUŠTVO ULMSKA ŠKOLA, ZNANSTVENOST I TEORIJA DIZAJNA (Njem.) PROFESIONALNE UDRUGE TEMELJENJE I PROMOCIJA DIZAJNA U OKOLNOSTIMA NEPOSTOJANJA PRIVATNOG VLASNIŠTVA (U Socijalizmu) KRITIKA POTROŠAČKOG DRUŠTVA TEORIJA OKOLINE, ZNANOST, DIZAJN I DRUŠTVO-ULM I B.FULLER TEORIJA I POVIJEST DIZAJNA: AUTOREFLEKSIJA KAPITALIZMA OTPORI MODERNIZACIJI: ¨POSTINDUSTRIJSKO DRUŠTVO¨, ¨DRUGA MODERNOST¨, ¨POST MODERNA¨

IV.FAZA MODERNIZACIJE /1990-DO DANAS/ RASPAD BLOKOVSKE PODJELE ZAPADNOG SVIJETA

¨DEZORGANIZACIJA KAPITALIZMA¨, ¨POSTFORDISTIČKA EKONOMIJA¨ GLOBALIZACIJA : NOVA RASPODJELA TEHNOLOGIJA I RADA DIGITALIZACIJA /MINIJATURIZACIJA/ NOVI TIP STROJEVA /¨CRNE KUTIJE¨- NORBERT BOTZ ih tako naziva/

POVIJEST I TEORIJA DIZAJNA ¨HYBRIS¨ DONNA HARRAWAY ¨INTERFACE¨ GUI BONSIEPE DIZAJN KAO ¨BRAND¨-KAO TRŽIŠNA MARKA DIZAJN I BUSINESS

(INTERFACE-posrednik tumači smisao dizajna danas) DIZAJN → porculan –wedjewood –prvi koji je došao na ideju da se razdvoji one koji rabe oblik (CRAFTSMAN) predmeta za pečenje od onih koji oslikuju taj predmet po predlošku (DESGINER, ARTIST), a taj predložak se zvao DIZAJN. 1.Tada počinje industrijska proizvodnja (kada se počinju otvrarti prve škole)-obrt odvojeno od umjetnosti. Počeci teorije dizajna : -Engleska – usred socijalističkog pokreta u 18.st. (parni stroj, James Watt) –pobjeda stroja nad čovjekom = INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA 1764 -zanatima je zavladao tehnički sistem – drugčija podjela rada, -MASOVNA PROIZVODANJA, PRIJEVOZNIČKI SISTEMI, NASELJAVANJE GRADOVA 19.st. = revolucija u komunikaciji početak mehanizacije, eliminacija kompliciranog ručnog rada do pojave parnog stroja, onaj tko je zamišljao predmet on ga je i proizvodio 1764. PARNI STROJ (James Watt) 1785. Primjena za pogon 1791. PROKLAMACIJA O SLOBODI RADA -nakon toga, Francuska revolucija =SVE SOCIJALNE REVOLUCIJE NASTALE SU NAKON ZNANSTVENO-TEHNIČKIH REVOLUCIJA SPINNING JENNY ♦ strojevi su prvu namjenu našli u tekstilnoj industriji ♦ između proizvodnje i potrošnje trebala je postojati veza : promocija masovne proizvodnje ¨Journal of Design¨ 1849.g. časopis izdao HENRY COLE. -slika koja se pokazivala zvala se DESIGN, a odnosila se na set vrijednosti, materijala i duhovne .... ♣ Engleska bogatija nego ikada, svjetska radionica, zbog toga su postale svjetske izložbe VELIKE SVJETSKE IZLOŽBE : 1851. LONDON : -organizator HENRY COLE -organizirane kako bi se pokazivali novi materijali i tehnike

KRISTALNA PALAČA 1851, by JOSEPH PAXTON -London Times ju je nazvao ¨zločinom protiv dobrog ukusa¨ . . . -konstrukcije nabranog krova, standardizirano stakleno oklno, lijevano željezo, sve spojeno vijcima po kutevima, -kritizirana zbog prenapadnih elemenata, ornamenata, uzorka i osvrta na historijske stilove iako je trebala biti prva koja će pokazati nove materijale i ugodnosti (London Times; ¨ogriješili se o dobar ukus¨...) Ostale svjetske izložbe: 1855 PARIZ 1862 LONDON 1867 PARIZ 1873 BEČ 1876 PHILADELPHIA 1878 PARIZ 1882 MOSKVA 1883 AMSTERDAM 1888 BARCELONA 1889 PARIZ –HALA STROJEVA EIFFELOV TORANJ → simbol industrijskog i tehnološkog razvoja, 28 miliona posjetitelja, -veći od Notre Dame-a (srca srednjovjekovnog svijeta) INDUSTRIJSKA EXPANIZIJA I HISTORICIZAM -1870-1885 = drugi val industrijalizacije širi se diljem Europe, unatoč velikoj ekonomskoj krizi, -u Njem., Franc, i Engl. = vraćaju se srednjovjekovni stilovi – elementi romantizma, gotike, renesanse i baroka-izmješani zajedno. • rezultat : jeftini djelovi za tehničku pripremu dekorirani ornamentima u namjeni da imitiraju tradicionalne oblike ručno oblikovanih stvari. ∗ posljedica naglog razvoja = PORAST STANOVNIŠTVA, POTREBA ZA RADNOM SNAGOM, ZAGAĐENJE, PODJELA RADA. Velike svjetske izložbe bile su za PROMICANJE, POTICANJE POTROŠNJE ŠTO JE INDIREKTNO POTICALO PROIZVODNJU = KAPITALIZAM •temeljni smisao neprekidnog okretaja kotača napredska, progrea = PROFIT ! 1886. KIP SLOBODE (Bartoloni?) Eiffel-unutrašnjost i konstrukcija • ideja Amerike, DIZAJNIRANE DRŽAVE, od ustava pa do novca, prava moderna industrijska država koja je osmišljena kao sustav modernog dizajna. 1851. KRISTALNA PALAČA, LONDON -sagrađena od 400 tona stakla i željeza, 1/3 ukupne godišnje proizvodnje stakla u Britaniji. Izložba je bila podjeljena : primarni (sirovi) materijali, strojevi, textil, industrijsko proizvedeni predmeti, primjenjena umjetnost. Čitava izložba napravljena pod patronatom princa Alberta (Victoria i Albert museum-koji je ime dobio po nj.) Ostali na istoj izložbi: SAMUEL COLT – REVOLVER -mehanizacija oružja (svijeta) = STANDARDIZACIJa -označava prvu fazu modernizacije i standardizacije, masovno tržište, -revolver je čitav funkcionalan, a značenje su mu dali kauboji, Doc Holiday, Jessy James SINGER -šivaći stroj (Bartolomej Timone-stroj iz Franc.je zakasnio) -zamišljen za žene koje također rade i u tvornici -Singerica je nula točka za emancipaciju žena → FEMINIZAM -mehanizacija svijeta u domaćinstvu 1876. REMINGTON 1-pisaći stroj -pisaći stroj (125 $), izmjenio rad pisanja, razvoj novog segmenta društva = ADMINISTRATIVNI POSLOVI • svaki novi proizvod pokrenuo čitav niz novih sustava proizvodnje REMINGTON → PROIZVODNJA PAPIRA → PROIZVODNJA INDIGA ZA KOPIRANJE

SHAKERS – 1840
100 godina prije Sullivana i ¨FFF¨ koja je bila srž funkcionalizma, Shakersi su vjerovali i držali se teorije : ¨beauty comes from practicity¨ • pol 18.st. u Engleskoj –Ann Lee • poč. 19.st. osnovali društva u SAD-u, najviše u Novoj Engleskoj • 6 000 ¨braće i sestara¨, život u komunama

• sekta zasnovana na religiji, vjeruju u drugi dolazak Krista, najveća i najpoznatija sekta u 19.st. • za razliku od Amiša, bili su otvoreni za tehničke inovacije PRINCIPI : -hands to work and hearts to god -pravilnost je lijepa -najveća ljepota je u skladu -rad je osnova ljepote -ono što je najpraktičnije, to je i najljepše DIZAJN: SHAKERSA ♦ orijentirani su sami na sebe i u proizvodnom smislu ♦ proizvodi su rađeni unikatno ili maloserijski za znanog korisnika ♦ predmeti su max.jednostavni i bez ornamenata ♦ POČETAK MODERNOG FUNKCIONALNOG DIAZJNA ♦ FUNKCIJA, KONSTRUKCIJA ♦ proizvode namještaj, strojeve, odjeću za prodaju ♦ perilica rublja, cirkularna pila, mašina za pletenje košara, raja s utezima, pribadače. . . ♦ proizvodili neovisno o tržištu

ARTS & CRAFTS MOVEMENT
-prvi koji su se suprotstavili problemu = MORRIS I RUSKIN -krajem 19.st. = industrijska proizvodnja proizvoda koji imitiraju ručno rađenu, bogato dekorativne predmete -kritike od strane Ruskina i Morrisa JOHN RUSKIN: • estetičar, slikar, kritičar, sociolog • pod ujtecajem socijallizma, društvene ravnopravnosti ¨Stroj je donio najviše probleme u ljudskoj vrsti jer je odvojio čovjeka od cijelog procesa rada i pretvorio ga u biološki stroj. . . ¨ WILLIAM MORRIS -Morris je prvi primjetio probleme industrijalizacije, zajednice ?otuđenost u radu i zajednici zbog podjele rada. Smatrao je da kada čovjek radi na predmetu, radi i na sebi, -smatrao je da umjetnosti i produkcija trebaju biti povezani • teolog, slikar, pisac • predrafaeliti – grupa prijatelja kao grupa umjetnika koji su željeli promjeniti engl.umjetnost -povratak prirodi, srednjovjekovna tema, prije Raffaela. • uzor za Morrisa i Art Nouveau • Oxford, Arts & crafts, glavni predstavnik pokreta, -POVRATAK UMJETNIČKIH RUKOTVORINA (obrta) • protivio se industrijskoj masovnoj proizvodnji, jer je vidio rezultate : zagađenje okoliša, otuđivanje čovjeka, loša kvaliteta proizvoda • estetski i socijalni problemi su neodvojivi od umjentosti, zato je htio komercijonalnu umjentost vratiti u duh srednjeg vijeka kada su umjetnost i proizvodnja bili u izravnoj vezi, i kada su umjetnici stvarali predmete koji su istodobno lijepi i korisni. • umjesto dekorativnog uvođenja historicizma, želio je prirodne ornamente i materijale te jasno strukturiranje forme. • jedan od prvih ozbiljnih zaštitnika okoliša • 1890 – KELMSCOTT PRESS –umj.i socijalni tekstovi i ideje Pokret Arts & Crafts • htjeli su reformirati dizajn i društvo povratkom ručne obrade proizvoda • utemeljitelj NOVOG STILA I.FAZA (1861) • pod utjecajem predrafaelita (DANTE GABRIEL ROSSETTI i EDWARD BURNE-JONES) RED HOUSE –stara ladanjska kuća (Phillip Webb) 1861. MORRIS & CO -nezadovoljan viktorijanskim namještajem otvara firmu, • namještaj, tapiserije, bojane tkanine, tapete, keramičke pločice, dekor interijera = ORGANSKI OBLICI IZ PRIRODE • najveći utjecaj vršile su reformističke ideje AUGUSTA PUGINA I JOHNA RUSKINA • Morris je bio socijalist i vjerovao je da ručni rad pruža moralno zadovoljstvo radniku i potršaču, • paradoks je bio u tome što su predmeti bili preskupi i samo su ih bogataši mogli priuštiti II.FAZA (1982) • ARTHUR MACKMUNDO I CHARLES ASHBEE osnovali su cehove koji su provodili ¨¨reformistički¨ oblikovane predmete • u to vrijeme se iskovalo ime Arts & Crafts • neki poput CHARLESA VOYSEA I ASHBEEA shvatili su da je nemoguće ponuditi dobro dizajnirane predmete širokim

masama bez mehanizacije • ARTS & CRAFTS ekvivalent kontinentalnog ART NOUVEAU stila • popularan do 1914

THONET • nije želio industrijski kopirati prije ručno rađene predmete, već iskoristiti industrijalizaciju za neke nove načine izrade • istražuje savijanje drvenih djelova pod pritiskom pare • tehnologija kuhanja i savijanja drva 1858.g. STOLICA NO.14 : • prvi moderni produkt u komercijalne svrhe u povijesti koji se prodaje po modernom marketinga?? • transport u djelovima • ne skupo, praktično početak modnog funkcionalnog dizajna • do 1930 prodano 50 milijuna stolica • do 1900 imao je nekoliko tvornica po Europi • od 1920 sa savijenog drva prelazi na čeličnu tubu • proizvodi BREVEROV stolicu, HOFFMANA, LOOSA I sl. Frederick Wiinslow TAYLOR • kraj 19.st., razbio je rad na njegove sastavne djelove i dokumentirao to u ¨principless of scinetific managment¨ 1911.g. • proučavanje pokreta u prostoru i vremenu • život je posvetio organizaciji rada, proizvodnji tj.optimizaciji radnog procesa • TVORNICA KAO ORGANIZAM • teorija je primjenjena u nekoliko ljudskih djelatnosti Henry FORD • 1914 DETROIT =assembly line / pokretna traka –osmišljava za model FORD T • tako je smanjio vrijeme proizvodnje i trošak • 1920 –svaki drugi auto FORD T • standardizacija u proizvodnji mjera i materijala omogućila je da strojevi i proizvodi imaju izmjenjive djelove • tijekom 2.sv.rata FORDIZAM je promjenio ostale sektore poput HRANE, NAMJEŠTAJA, ODJEĆE I BRODOGRADNJE • PRODUKCIJA STANDARDIZIRANIH ZAMJENJIVIH DJELOVA + TEKUĆA VRPCA • MINHENSKE RADIONICE 1897 : OLBRICH, RIEMERSCHMID, BEHRENS

♦1901. DARMSTADT

♦ umjetnička kolonija –sami sebi dovoljni ♦ imali su savršene uvjete za stvaranje ♦ bio je to mali umjetnički grad, utopija ♦ razvijanje posebnoj socijalnog modela po uzoru na Shakere ♦ umjetnici su djelovali, projektirali, radili vlastite kuće OLBRICH-kompletan projekt za izložbe i stanovanje, BEHRENS-svaka kuća je umjetničko djelo, kao dokaz je sebi izdizajnirao kuću i sve u njoj

WIENNER WERKSTATTE
• 1903 Josef HOFFMAN i Koloman MOSER • uzor u ASHBEEU i MACKINTOSHU • radili za bogatije • predmeti ručno izrađeni, a nosili su inicijale dizajnera i obrtnika • staklo, namještaj, metal, odjeća, nakit, tapete, keramika • GESTAMKUNSTVERK –ideja o totalnom dizajnu 1.KAZALLIŠTE, 2.POKERSDORF SANATORIJ, 3.PALAČA STOCKLET • davanje umjetničkog karaktera funkcionalnom predmetu • pokušaj stvaranja ¨NOVE ESTETIKE¨ pod utjecajem materijalne proizvodnje • za podizanje FUNKCIONALNIH ESTETSKIH STANDARDA u svakodnevnim predmetima

SECESIJA /1890-1910/
Jugendstil /NjEM./, Floreale /ITAL/, Art Nouveau /FRAN./, Liberty /ENGL/ • grupa akademskih umjetnika Austrije odvaja se od akademskog okruženja = novi suvremeni stil nezavisan od prošlosti, pokušaj stvaranja originalnog oblikovnog jezika u arhitekturi i primijenjenoj umjetnosti • florealni i geometrijski oblici, zakrivljene linije, organske forme =ljiljan • utjecaj japanske kulture • ornamenti i uzorci su brzo preneseni u arhitekturu i dizajn, kovano željezo, namještaj, nakit, tapete, moda i tipografija • trebala je postati popularna umjetnost, ali neki su proizvodi bili toliko skupi da su bili dostupni samo imućnima → DVA NAJPODSTILA: 1. MUCHA, GUIMARD, HORTA-organski 2. MACKINTOSH –geometrijski -upravo je ovaj drugi stil utjecao na HOFFMANA i OLBRICHA pri stvaranju WIENER WERKSTATTEA,te DEUTCHE WERKBUNDA. • krajem 19.st. nasuprot historicizmu koji je svijesno oponašao stilove iz prošlosti, ART NOVEAU se potpuno distancirao od toga i stvara nešto potpuno novo. • u ornamentima ne slijedi predhodne stilove, već ih preuzima iz prirodnih, organskih oblika. /FRANC./ ART NOVEAU=SECESIJA •PARIZ, NANCY • prirodni i simbolički pravac • imitacija cvijeća /NANCY/ • Emille Galle -staklo-posude,vaze,čaše -osim unikata, proizvodio je industrijski, imao je svoje showroomove u svojoj tvornici -jedino su Tiffani lampe i vaze bili ljepši /PARIZ/ •ceh ¨Belle Epoque¨-ujedinio je umjetnike te je biljni ornament doživio vrhunac • GUIMARD -ulaz u METRO –najznačajniji primjer objedinjavanjanovih tehnologija i dizajna -konstrukcije se više nisu skrivale fasadom -HOTCE GUIMARD /BELGIJA/ • Henry Van de Velde -grupa ks wingts –Briselex -centralna figura Art Nouveau • VICTOR HORTA -željezni stupovi koji su bili formirani kao da cvjetoci ljiljana izrastaju -konstrukcija i dekoracija savršeno se stapaju -HOTEL TASSEL, SOLVAY -¨Horta line¨-prepoznatljiva organska linija NJEM /JUGENDSTIL/ -bio je manje moderan i elegantan od Art Noveau. -nešto između konstrukcije i obrta pod utjecajem radionica osnovanih po engleskom modelu -CILJ =povećati konkurentnost Njemačkih proizvoda na tržištu -RICHARD RIEMERSHMIDT –vodeća figura -umjetnici Jugenstila bili su prepoznatljivi po svojim karikaturama i posterima, dizajniranjem interijera za cabaree i kazališta ŠPANJ. • ANTONIO GAUDI -Art Noveau smjer potpuno drugčiji i organskiji od svih ostalij •SAGRADA FAMILLIA (iliti Sveta Obitelj-Barcelona) -primjer umjetničke individualnosti i revolucije oblika -zgrade prepoznatljive, dinamične • CASSA MILLA, BATTLO, PARK u Barceloni

BEČ NA GRANICI STOLJEĆA -druga vrsta secesije koja se odvojila i razlikovala od težnja i ideja Art Noveau, sa vlastitim principima i teorijama razvile su se u Beču, -NOVA BEČKA SECESIJA također se odricala historicizma i tradiocionalne akademije, a bila je posebna zbog utjecaja MACKINTOSHA.

GLASGOW SCHOOL OF ART & MACKINTOSH
•pod utjecajem japanske umjetnosti razvijaju novi stil •upotreba ornamenata bitno smanjena, sa iznimkom nekoliko pastelnih tonova, preferiraju crno-bijeli boju koja im postaje zaštitni znak •središnja figura MACKINTOSH-čije su geometrijske forme plitko savijanog drva sa horizontalno i vertikalno postavile I utvrdili smjer za ostale sljedbenike moderne •u Beču je izuzetno cjenjen kao uzor modernog dizajna u izložbi secesije 1900 • vodeća uloga u formiranju modernog dizajna • The FOVR –žena, sestra i muž + C.R.Mackintosh 1.GLASGOW SCHOOL OF ART 2.WINDYHILL 3.HILL HOUSE -svijetli prozračni interijeri -njegov doprinos najviše se vidi u dizajnu namještaja, stakla, textila i metala -STILIZIRANE PRIRODNE FORME ♦ utjecaj–keltske kulture(oblici i motivi forme) japanske kulture(linearno) estetika Arts & Crafts= Novi stil UTEMELJITELJI BEČKE SECESIJE -Otto Wagner, Gustav Klimt, Hoffman, Moser Prvi arhitekti koji su se divili mašini i shvatili njenu pravu bit. OTTO WAGNER, ADOLF LOOS, LOUIS SULLIVAN, F.L.WRIGHT, HENRY VAN DE VELDE • OTTO WAGNER -zagovarač modernog života, upotreba tehnologije i zadovoljava zahtjeva od strane rastuće utbanizacije, -od 1900, njegovi arh.projekti i namještaj počeli su biti funkcionalniji -staklo, metal • POST OFFICE SAVINGS BANK, BEČ 1904 (Gradska štedionica?) • studenti Hoffman, Moser • ADOLF LOOS (kuća Steiner) -arhitekt i teoretičar, -zagovaratelj funkcionalne forme i žestoki protivnik dekorativnog Art Nouveau -1908 ¨Ornament i zločin¨ : ¨čim je veći razvoj kulture, ornamenata je manje¨ -umjesto ukrasa koji oponašaju oblike iz prirode zagovara upotrebu DRVA I MRAMORA. -1921 nije dobio natječaj za hotel Esplanade u Zagrebu •HOFFMAN -utjecaj Mackintosha, -sa Moserom =osniva WIENNER WERKSTATE • PALAIS STOCKLET •HENRY VAN DE VELDE -pod utjecajem Morrisa i Ruskina – iste ideje protiv industrijalizacije -GESTAMKUNSTWERK –total design -1907. co-osnivač DEUTCHER WERKBUNDA -1902.škola u Weimaru-preteća Bauhausa 1914.debata s Muthesiusom •MUTHESIUS -samo strojno proizvedeni proizvodi mogu se uzeti u obzir kad je riječ o stvaranju novog stila koji njemačke proizvode izdići iz inferiornog položaja na tržištu

-VISOKA KVALITETA INDUSTRIJSKOG RADA

DEUTSCHE WERKBUND
-Njemačka je malo zaostajala za drugim zemljama zato što je ratovala, -Deutsche Werkbund je podizao svijest o dizajnu • 3.njemačka izložba primijenjenih umj.u Dresdenu 1906, označila je promjenu u njem.reformi dizajna. Za razliku od prijašnje dvije izložbe, gdje su proizvođači i organizatori mogli zakupiti prostor i imati kontrolu nad onim što izlažu, treća izložba imala je odbor koji je osnovan da osigura da samo umjetnici i dizajneri s tendencijama prema suvremenom izlažu, -upravo ta izložba 1906 bila je poticaj da se osnuje DEUTCHE WERKBUND (radni savez) ♦ Nuthesius je bio kulturni ataše u Londonu, često je pisao o Britanskoj arh.i dozajnu, težio je reformi u edukaciji kako bi što više povezao umjetnost i industriju -smatrao je da njem.proizvodi moraju biti cijenjeni,a ne siromašna imitacija ??novih proizvoda?' 1907-Munchen (jedno od glavnih središta secesije) BEHRENS I OLBRICH, MUTHESIUS, VELDE -osnovan je od strane dizajnera i proizvođača, -500 članova u prvoj godini dana -arhitekti, umjetnici, vlasnici velikih izdavačkih tvrtki ♦ DEUTCHE WERKBUND = ujediniti dizajnere i proizvođače kako bi se unaprijedila kvaliteta i dizajn njemačkog proizvoda kao poticaj za širu ekonomsko socijalnu i kulturnu reformu • DEBATA O STANDARDIZACIJI 1914 -1914 potegnula se ideološka interna debata između MATHESIUSA i VEDEA O STANDARDIZACIJI I MASOVNOJ PROIZVODNJI • VELDE smatra da masovna proizvodnja i njeni ekonomskim industrijski i politički interesi guše umjetničku kreativnost i slobodu stvaranja -smatra kako kvalitetna estetika u proizvodnji može jedino biti postignuta pod zaštitom umjetnosti=INDIVIDUALIZAM • MUTHESIUS se zalaže da glavni pravac djelovanja razvoja njemačke industrije bude u pravcu STANDARDIZACIJE, -promjeniti moderni dizajn u njemačkoj industriji kako bi poboljšao ekonomski uspijeh na međunarodnom tržištu -samo bi proizvod koji bi bio stvaran kao koristan, a izveden masovnijom produkcijom imao dugačak životni vijek =STANDARDIZACIJA, -zauzima se za TIPIZIRANJE • BEHRENS je bio na strani MUTHESIUSA • GROPIUS je bio na strani VELDEA, međutim nakon devastacija u 1.sv.ratu, prihvatio je potrebu za standardizacijom i industrijalizacijom proizvoda ♦DEUTSCHE WERKBUND označava prijelaz iz Jugendstila prema modernom industrijskom dizajnu. -nastao prema modelu Arts & Crafts s bitnom razlikom : ¨Werkbund isključivo razvija model i uvjete za modernu industrijsku proizvodnju. Ne vraćaju se u prošlost niti joj teže¨ • CILJ =omogućiti industrijski rad suradnjom umjetnosti-industrije-ručnog rada 1914 – COELN – Izložba -izložba je bila stilski raznolika HOFFMAN, MUTHESIUS – NEOKLASICISTIČKI PAVILJON VELDE, GROPIUS-model FACTORY BRUNO TAUT-Stakleni paviljon s kupolom -u gotovo 100 zgrada bio je izložen opozvan broj zanatski i industrijski proizvedenih predmeta, -neobarok, secesija, neoklasicizam, ekspresionizam, a sve u strogom? Kontrastu s Gropiusovim modernim linijama administracijske zgrade i moderne tvornice = prvi primjeri potpuno ostakljenih pročelja !!! -interijer za spavaća kola •kako se sve više industrijski proizvodilo, završena je debata između VELDE-a i MATHESIUSA • ZGRADE NA Coelnskoj izložbi uvjerljivo su dokazale da će budućnost pripasti Muthesiusovim idejama 1912 –ilustrirani godišnjaci sa interijerom tvornica Gropiusa i Behrensa te automobili Ernesta Naumana • nakon 1.sv.rata pažnja je posvećena socijalnim problemima, prostorima za stanovanje i kućnim potrebštinama za radničku klasu -DIE WOHNUNG 1927-vrhunac-izložba u STUTTGARTU u organizaciji MIES VAN DE ROHE-a STANOVANJE –the WEISSENHOF SIEDUNG -kuće, zgrade i predgrađa za ? -svi poznati arhitekti

-60-tak kuća-Le Corbusier, Gropius, Rohe -konzervativci pokušali zabraniti prikazivanje avangardnog namještaja Marcela Breuera? -naselje su nazvali ¨arapsko selo¨ jer nije u duhu njemačkog morala 1925-1934-časopis DEI FORM • Izložba u Stuttgartu bila je prezentacija moderne? i NEW BAUHAUS pokreta • nakon 2.sv.rata Werkbund je ponovno uspostavljen, ali nikada nije dosegao vrhunac kao u svojoj prvoj fazi. • 1929 ¨FILM & FOTO¨ izložba u Stuttgatu GRAFIČKI DIZAJN -nova uloga typografije -PLAKATI kao novi medij pokreta -kompozicijska tipografija

RAZVOJ GRAFIČKOG DIZAJNA OD 1890-1900
-sa razvojem Art Noveau, dolazi do razvoja postera -Alphonse Mucka -¨Job¨ cigarete kasnije -MACKINTOSH-posteri

RAZVOJ GRAFIČKOG DIZAJNA OD 1890-1914
-MORRIS KELMSCOTT PRESS -woodart dekoracije i rubovi • BEČ –LONDON časopis THE STUDIO sadržavao je textove, o Arts & Crafts, postere za Glasgow school of art, prezentacije MACKINTOSHA i sl. • Gustav Klimt –naslovnica za prvi katalog o secesiji • SECESIJSKI PLAKATI -cijeli niz raznolikosti, ilustracije + typografija, dekoracija i tekst ALPHONSE MUCHA -¨JOB¨ -plakati za cigarete MILANO – PARIZ –natjecanje LEONETTO CAPPIELLO-prvo karikature, pa plakati CAPPIELO - ¨THERMOGENE¨ Raymond Savignac ¨RED THAROAT¨ Alberto Itohsein Marcello Dudovitch -3D muška i ženska tijela, gola nasuprot stilizirane pozadine • časopis ¨SIMLIASSIONS¨ Willi It. Bradley -¨the poster¨ TYPOGRAFIJA •nečitka slova bila su kritizirana od strane Rudolfa von Larisha u ¨Decorative type in the seince of Art¨ 1899 OTTO WAGNER •architectural drawing letters •DIE ZEIT-upotreba kvadrata (Wienner Werkstate) MACKINTOSH•predložio je logotip za Wienner Werkstate HOFFMAN •napravio je vizualni indentitet za Wienner Werkstate, monograme, memorandume, posjetnice •časopis ¨VER SACRUM¨ -prikazivao je ilustracije i sl.od dizajnera, -naslovnica = MOSER, HOFFMAN... ADOLF LOOS-das audere-tipografija za Ver Sacrum MOSER-dizajnirao za banku VAN DE VELDE-TROPON (hrana?) -odan ručnom radu i Morrisu, zahtjevao je da njegov dizajn oblikuje formu knjiga i sl. PETER BEHRENS-1901-plakat za DARMSTADT -u svojim počecima bio je podutjecajem Jugendstila i osnovao je minhensku secesiju, bio je jedan od osnivača ¨združenih radionica¨ u Minchenu, -aktivan član Darmstadta gdje je izradio svoj prvi GESTAMTKUNSTWERK –Behrens House -1907 sa J.M.Olbrichom osnovao je DEUTCHE WERKBUND,

-1902-typo Behrens –schrift • 1907 –EMIL RATHENAN imenuje Behrensa za kreativnog savjetnika (art direktora) za AEG (tvornicu turbina u Berlinu), u toj funkciji, oblikovao je AEG TURBINE FACTORY od betona, čelika i stakla = jedna od prvih modernih industrijskih građevina. -arhitektura, produkt dizajn, grafički dizajn -radio je kompletan produkt dizajn koji je bio popredl? grafičkim proizvodima, a kako predmeti nisu imali dizajnersku prošlost, imao je slobodu u oblikovanju. CORPORATE IDENTITY •prvi kompletan vizualni indentitet Behrens je izradio za AEG + svi popratni materijali •AEG je bio prva tvrtka na svijetu koja je imala cjelokupni vizualni identitet. •Corporate ident.prvo se nazivao ¨house style¨ što je ustvari bila neka vrsta standarda i pravila kako tretirati određene elemente 1916 – SANS SERIF NEUBABELSBERG –za AEG • otvorio je studio u Berlinu i radio sa GROPIUSOM, MEYEROM, MIES VAN DER ROHEOM I LE CORBUSIEROM •nakon 1900, plakati su postali ¨object poster¨ -prikazivali su objekt i tekst Lucian Beruhard –STILLER SHOES / MANOLI cigarete ERDT –OPEL ITOITLWEIN -SACHPLAKAT-komercijalni poster AMERIKA -paralelno sa Ottom Wagnerom i Loosom, u Americi su se mašini divili i shvaćali njenu bit LOUIS SULLIVAN I F.L.WRIGHT •LOUIS SULLIVAN Chicago-grad teške industrije i proizvodnje metala, nakon požara 1871 = NOVE ZGRADE • otac moderne arhitekture i teoretičar funkcionalizma • ¨FORM FOLLOWS FUNCTION¨ -? kao model odnosno, kao glavni temelj Bauhausa i ULM-a 1892-¨Ornament u arhitekturi¨ -tvrdio je da je ukras luksuz, a ne potreba, -njegovi ukrasi motivi pripadaju Jugendstilu 1902 – ARMIRANI BETON -zidane zgrade – opeka –CHRYSLER BUILDING-u prizemlju trgovine, a gore uredi. •konstruktivni princip za neboder, čelične konstrukcije •FRANK LLOYD WRIGHT 1888 –radi u uredu L.Sullivana 1896- otvara svoj studio -utjecaj japanske arhitekture u kombinaciji sa Sullivanovim idejama = ORGANSKA ARHITEKTURA -stopljene s prirodom, prirodni materijali u kombinaciji s armiranim betonom i staklom, • dizajnirao je namještaj za kuće • njegov cjelokupni rad ostavio je utjecaj na europski modernizam? prije i poslije 1.sv.rata /Gropius, Rohe, Behrens/ • LARKIN BUILDING – 1905 Buffalo -ROBIE HOUSE, Chicago 1909 -FALLINGERWATER HOUSE – 1936 -GUGGENHEIM –NY 1943-59 -STOLICA NA KOTAČIMA KAO RADNI STOLAC •JOHN PEMBLETON (Coca Cola) -apotekat, piće se prodavalo u apoteci kao lijek za želudac i pritome da ostanu budni, 1915.Alex Samuelson-nova boca -kampanja izgrađena PROMOCIJOM MALOPRODAJA PRIJE 1914 -od druge pol.19.st. (1860)u Americi dolazi do porasta ROBNIH KUĆA (NY, CHICAGO) te se to širi Europom (Pariz), -oglašivačke agencije -1872 u Americi je započella prodaja poštom -R.N.SEARS je izdao prvi katalog za naručivanje poštom – 1891 -uz Bibliju, najčešća knjiga u kući ¨KNJIGA ŽELJA¨ -predmeti prodavani bili su uglavnom historicistički, tek se početkom 20.st. situacija počela mjenjati te su predmeti bili oslikavani u duhu stoljeća,

-za mogućnost kataloške prodaje treba zahvaliti velikom NAPRETKU ŽELJEZNICE i modernizaciji POŠTANSKOM SISTEMA.

AVANGARDNI POKRETI (Futurizam...)
-avangardni pokreti razlikuju se od dosadašnjih po tome što su prva umjetnička manifestacija prihvaćanja elemenata industrijske kulture, -socijalno su angažirani, karakteristični po MULTIMEDIJALNOSTI I MANIFESTIMA 1.TEMA STROJA 2.TEMA POLITIKA • onaj koji stoji ispred svih, naziv po političkim psima koji su trčali da bi što prije zgrabili ranjenu životinju

• FUTURIZAM

-futuristi su avan-gardna dizajnerska grupa ranog 20.st. predvođena pjesnikom MARINETTI-jem, -osnovani su 1909 (20.2.1909. Prvi Manifesto) -slave i prihvaćaju mogućnost tehnoološke inovacije, multimedijalni (moda, namještaj, typo, interijeri, arh., kinematografija, fotka, glazba, izdavaštvo, kazalište) FILIPPO TOMASO MARINETTI & CO -1909-manifest futurizma -1914-¨Panole in liberta¨ -Zang Tumb? -tipografska poezija -časopis LACERBA (dizajner Francesco Camglio) 1913 -slova zamjenjuju image -blizak s Mussolinijem • BIF&2F+18 -soffici-assenblage od gotovih typo slova, aaaa FORTUNATO DEPEKO -Monza – 20m visoke zgrade os slova -¨Depero Futurista¨ -SELF –PROMO putem graf.dizajna -naslovnice za Vanity Fair, plakati advertising ¨Magnesium San Pellegrino¨mineralna voda 1933-izložba, 10 godina fašizma Leandri-Futurists all come to love?? Testi –plakat fašističke revolucije •E. Persilo =časopis Casabella •Futurizam je važan u dizajnu (grafičkom) jer je razvio tradicionalni, simetrički prijelom • ANTONIO SANT ELIA 1914 –Manifesto di arhitectura -izložba ¨Novi grad¨-Milano ¨ljudi su akumulatori i generatori pokreta sa izmjenjivim mehaničkim djelovima¨ • GRAD kao veliko BUČNO BRODOGRADILIŠTE,TVORNICA = FUTURISTIČKA KUĆA KAO GIGANTSKI STROJ, • skica za ¨METROPOLIS¨ (F.LANG) •SOVJETSKA RUSIJA -poslije revolucije 1917, Rusija je razvijala grafički dizajn kroz film kao masovni medij, •PROPAGANDNI PLAKATI -po uzoru na jaku vizualnu tradiciju –WBOK-narativni drvorezi • SLOGANI, ILUSTRACIJE 3. VRSTE PLAKATA :

1.Victor Deni, Dmitri S.Moore = Politička ilustracija 1919-Dead to World inperialism –MOORE 1920-HELP 1921-the 3rd Counism International-Deni -RED/BLACK 2.ROSTA WINDOWS 1919-1922 -nešto typa stripa, par sličica, na prozorima dućana, stanicama -od 1-4 metra -CHEREMNYKIT -MAYAKOVSKY -STENAI KOPIJE -VLADIMIR LEBEDEV 3.FOTOMONTAŽA (KONSTRUKTIVISTI) -EL LISSITZKY, 1920 ¨Beat he whites with the kedwedge¨ -tekst + znakovi ¨the Constructor¨ -kolaž knjige • dizajn za Mayakovsky-¨to be Read on + ?) •RODCHENKO –reklama-konstruktor -Gum department store –Moskva 1923 MONTAŽA -telingater (po uzoru na filmove 1920-tih-Einstein, Dzijavertov...) •posteri za film •filmski plakat za kino olo (Vertov)-Rodchenko DE STIJL -Nizozemska je, uz Rusiju i Njemačku bila preteća Avangarde •Piet Zweit (crno) P •LAUWERIK ¨Der Rinj¨ časopis-pioniri u lorišt.? Sans-serif body text •osnivač THEO VAN DOESBURG -apsolutna apstrakcija DE STIJL-magazin -VAN DOESBURG, MONDRIAN, Vilnos Huszar -magazin je pratio nizozemske i ruske avangardiste, konstruktiviste, dadaiste i futuriste -časopis se izdavao do 1931 • THEO VAN DOESBURG -Hegermeier & Co, Leayne of RSI → memorandum, typo →PRAKSA + TEORIJA, INDIVIDUALAN PRISTUP, RAZVIJANJE KREATIVNIH POTENCIJALA, ideja je došla iz Waldorfa i Monterori (STEINEK) -u 19 .st. u Europi se stvara novi pristup obrazovanja : DUHOVNO + MATERIJALNO (Žena od Meyera je to proučavala) GERRIT RIETVELD -kuća SCHROEDER 1924 -crveno-plavi stolac

BAUHAUS
-Njemačka, između dve velike avantgarde-Ruske i Nizozemske, bila je otvorena za njihove utjecaje, -KOMUNIZAM I KONSTRUKTIVIZAM + DE STIJL 1902 –Henry van de Velde je pozvan da stvori školu za primijenjene i lijepe umjetnosti u Weimaru. 1914-Velde napušta Njemačku zbog rata i između ostalog, predlaže Gropiusa za ravnatelja • BAUHAUS je nastao spajanjem Weimarske umjetničke akademije i Van de Veldeove škole industrijske umjetnosti (primijenjene umjetnosti) STAATLICHES BAUHAUS WEIMAR -nakon rata, Njemačka se trebala izgraditi i trebala je dizajnere, -grad Weimar prihvatio je Gropiusovu ideju o ponovnom otvaranju škole u kojoj je Van de Velde bio direktor prije 1.sv.rata BAUHAUS ⇔ HAUSBAU –KUĆA GRADNJE (ne samo i predmeta, nego i osobe)

-stara Morrisova ideja da kada čovjek radi na predmetu radi i na sebi -metafora za zamišljenu građevinu u kojoj svi umjetnici, obrtnici, inžinjeri djeluju zajedno u SINTEZI. 1915-Pisma o suradnji Gropiusa i grada Weimara 1919-BAUHAUS /WEIMAR/ -Gropius traži slobodu u radu i provođenju programa -izdaje manifesto -Bauhaus je nastao u teškim vremenima, prva godina nije u školi bilo stolova, stolica, nikakve oporeme • osnovna teorija Bauhausa bila je povezati TEORIJU i PRAKSU-svaki segment nastave = 2 mentora -školu je polovično financirao grad Weimar, a ostalo se financiralo od prihoda škole

Program škole : 3 i pol godine 1.BASIC CORSE –ITTEN (6.mjeseci) 2.OPREDJELJENJE -SKULPTURA -LINDIG / MARCKS -METAL -WAGENFIELD / BRANDT -NAMJEŠTAJ -BREUER -TEXTIL -ALBERS -KAZALIŠTE I KOSTIMOGRAFIJA-SCHLEMMER 1.ZNAK BAUHAUSA-Weimar -vezano uz njem.Ekspresionizam -senteza umjetnosti, obrta i arh. -individualnost 2.ZNAK BAUHAUSA 1922.Schlemmer -umjetnost + industrija -standardizacija Prvih godina Bauhaus djeluje kao obrtnička umjetnička radionica, no nakon višegodišnjeg (1921-23) predavanja Van Doesburya o DE STIJL-u, škola se napokon prebacila s ekspresionizma na put koji je Gropius originalno zamislio = spajanje umjetnosti s industrijom -kao rezultat toga, 1923 Itten je napustio Bauhaus, a zamjenio ga je Moholy-Nagy koji je uveo novu estetiku u grafički i produkt dizajn. DIREKTORI : 1919-1928 – GROPIUS –zbog napada na školu, 1928-1930 – MAYER – dobio otkaz od grada 1930-1933 – MIES VAN DER ROHE PROFESORI : ITTEN, KLEE, KANDINSKY, MOHOLY-NAGY, SCHLEMMER. -lokalne vlasti su kao uvijet za nastavak rada škole tražile da se organizira izložba 1923-izložba kako bi se obranili od napada vladajuće desnice Iizložba petogodišnjeg radaI -katalog-Herbert Bayer-sans serif 1925-zaprijetio je egzistenciji lokalnih umj. -prozvan ¨katedralom Socijalizma¨-3.plamteće zvijezde -odlazi iz Weimara zbog nesuglasica s nacionalistima

DESSAU
• grad je školi dao zemlju za izgradnju nove škole • zgradu projektirao Gropius -ravne plohe, staklo 1927-odjel Arhitekture koji je preuzeo švicarski arhitekt Itanes Mayer (lijevo orijentiran) 1928-Gropius, Moholy-Nagy i Bayer odlaze (Breuer) Direktor Hannes Mayer: -smatrao je da kuće nisu mašine za življenje, -Socijalni aspekti, jeftini materijali •reorganizacija škole : arhitektura, oglašavanje, fotografija, interijer, tekstil, •komercijalni uspijeh -u tom periodu škola je dobila naziv –visoka škola za oblikovanje 1930-grad Dessau daje Mayeru otkaz jer je navodno propagirao komunističku ideologiju i partiju u školi Direktor Mies van de Rohe-depolitizacija,-branio političke aktivnosti,

1932-pritisci na Bauhaus od strane Nacisionalnih socijalista, ideologija i estetika Bauhausa nazivani su SOCIJALISTIČKI, INTERNACIONALISTIČKI, ŽIDOVSKI. → škola se seli u BERLIN, a zgrada u DESSAU je promjenjena i zatvorena zidovima, te restaurirana 1984.g. -April 1933 = ZATVOREN BAUHAUS (Nacisti) •sinteza umjetnosti i industrije u društvenom smislu nije uspijela zbog političkih razloga • međutim, Bauhaus kao kombinacija ideje Arts & Crafts pokreta (individualnost) i mašinske produkcije (standardizacija) + FFF = SNAŽAN UTJECAJ DIZAJNA NA MODERNU UMJ. + INTERNACIONALNI STIL (arh) •nakon zatvaranja škole većina ljudi iz Bauhausa otišla je u Ameriku Gropius-Harvard MIES VAN DER ROHE-(ILLINOIS INST. OF TECH) MOHOLY-NAGY –Chicago-THE NEW BAUHAUS (Institut of Design) Gropius Mayer Breuer Bayer Albers Itten Rohe Moholy-Nagy Schlemmer WALTER GROPIUS 1908-1910-radi u uredu Petera Behrensa 1910-Deutche Werkbund / bio je na strani Veldea 1919 –Bauhaus 1928-daje otkaz, umoran od borbe za Bauhaus 1929-podpredsjednik CIAM 1934-seli u London zbog svojih uvjerenja o moderni i internacionalnom stilu (Nacisti) 1937-USA-HARDVAR 1938-1941-sa Breuerom-The Arch. Collaborative •Fagns shoe factory + Adolf Mayer 1911 -armirano betonska skeletna konstrukcija • 1914 –Mayer + Gropius = izložba u Coelnu (Deutche Werkbund) -spiralno ostakljeno stubište -interijer vagona za spavanje • zgrada Bauhausa u Dessau + još 2 kuće za profesore i sebe • radničko naselje Totren u Dessau, 135 kuća, • 1926 –ČELIČNA KUĆA (kuća kao stroj za stanovanje) (kuće su se sastavljale na toj lokaciji, max.stand.komponente) • JOHANNES ITTEN •1921-Bauhaus Weimar –Basic Course-vodio •interakcija s materijalima •nakon konflikta s Gropiusom odlazi •HERBERT BAYER -student u Bauhausu -1925 prof.vizual.komuniakcija i typo •naslovnica 1919-1923 •UNIVERSAL TYPO •1928-Dorland –oglašavačka agencija •1938- izložba Bauhaus-MOMA,NY •MARCEL BREUER •studirao na Bauhausu •namještaj po uzoru na KONSTRUKTIVIZAM I DE STIJL •1925 –Dessau-profesor TUBULAR STEEL –metalne cijevi, zbog bicikla •1925 WASSILLY chair •1932 –Aluminij •1935 seli se u Englesku •ISOICON –Pritchard •1937-USA-Hardvar •JOSEF ALBERS -asistent Moholy-Nagy-a

-1928 head of furniture workshop 1933 -USA –Hardvar,Yael -ULM • jednostavnost forme i minimalizam u materijalu -1926 STENCIL LETTERING –od kruga, kvadrata i trokuta •MIES VAN DE ROHE •1908-1911-radi s Behrensom gdje upoznaje Groppiusa •1921-Deutche Werkbund •1922-November Group -1930-33-Bauhaus direktor ¨LESS IS MORE¨ •LASZLO MOHOLY-NAGY •konstruktivist, fotograf •1923 na poziv Gropiusa dolazi u Bauhaus na mjesto ITTENA •1937.USA-škola u Chicagu ¨the New Bauhaus¨ •1944-Signied Gideon +M.N-Institut of design

GRAFIČKI DIZAJN IZMEĐU 2.SVJETSKA RATA
NJEMAČKA -između 2 snažne avangarde –Nizozemske i Rusije EKSPRESIONIZAM, DADA -MONTAŽA, ASSEMBLAGE, READY-MADE •utjecaj futurista pri upotrebi tipografije i konstrukc.

BAUHAUS •Behrens-Mediaval typo –za memorandume •znak kao masoni •1922-Oscar Schlemmer-novi znak koji se mogao lakše tiskati zbog geometrijskih oblika •SANS-SERIF-pojam radikalne reforme koja ispituje grafičke elemente •ITTEN-utopija Press almanac-1921-po uzoru na futuriste, kombinacija tipografije i graf.elemenata 1925 – Herbert Bayer – UNIVERSAL 1923 – Rudolf Koch –Neuland type 1923 – Jacob Erbar –Erbar type 1927 – Rudolf Koch – Kabel 1927 – Paul Renner –FUTURA •nakon dolaska Moholy-Nagy par mjeseci prije otvaranja izložbe petogodišnjeg rada škole, došlo je do novog pristupa kako prema svemu, tako i prema tipografiji. ¨NEW TYPOGRAPHY¨: JAN TSCHICHOLD •mladi caligraf, radio je na akademiji u Leipzigu – centru njemačke tiskarske industrije, •pohodio je izložbu na Bauhausu 1923 •1925 postao je šef propagande ¨NEW TYPOGRAPHY¨ •ukazivao je na upotrebu tipografije vertikalno i horizontalno, na DIN (Deutche Industrie Noveau) veličina papira (A4 i sl.)i na odbacivanje ornamenata osim kvadrata, trokuta i kruga •1928-knjiga ¨DIE NEUE TYPOGRAPHIE¨ •predavao je na printing school u Minchenu pod vodstvom Paula Runnera (FINRA?) •1929-surađuje sa Georg Trumpon (City type) •radio je filmske plakate (Mens poprancity) •1935 –Typographic layout •SABON typeface KURT SCHWITTERS •dadaist, the new typography, akzidendz? •1923-MERZ –one-man movement -prelom po principima nove tipografije ¨DO IT IN A WAY NO ONE HAS EVER DONE IT BEFORE¨ •reforma abecede-¨New Plasticist letter system¨

•sa Theom van Doesburgom formira malu grupu ¨Circle of New Advertising designers¨ •do 1930- imala je 12 članova (Piet Zwart, Paul Schmit) •LADISLAV SUTNAR (cooperative work), direktor škole, za graf.dizajn u Pragu -KAREL TEIGE-Devetsil group-magazini -ZENIT –Beograd, TANK –Zagreb (časopisi) -LAJOS KASSAK –dizajner časopisa MA -1928-prva izložba KRUGA u Coelnu •WALTER BEXTER –FRANKFUTER ALGEMEINE ZEITUNG -¨What is New Typography¨-članak koji objašnjava nove principe upotrebe tipografije (pisane u Frakturu!!!) -umjesto UPPER i LOW case, upotrebljava samo VERZALE •¨NORSHIP AND FORM¨ -1929-izložba •SIGNALIZACIJA (svijetleća prvi put) u JENI i FRANKFURTU WILLLI BAUMEISTER •naslovnica ¨die ner Franfurt¨ •radovi za izložbu Werkbunda 1927 -signalizacija u obliku kataloga i mapa, plakati i letci, vodiči, •na plakatu je bio historicistički interijer prekrižen sa pitanjem ¨HOW TO LIVE?¨ •MAX BURCHARTZ •1924 –agencija, oglašavano je u Werkbund magazinu ¨FORM¨, gdje piše i tekstove o principima oglašavanja •¨RAW MATERIAL¨-kolaži, montaže •oglasi uvijek u DIN formatu -1931-pomaže u organizaciji ¨ART OF ADVERTISING¨ u Essenu, za koju je napravio katalog, plakat -TYPOPHOTO –kombincija TYPO i PHOTO • JOHN HEARTFIELD •sudionik FILM & FTO izložbe, ROOM NO.5 gdje je napisao ¨use photography as a weapon¨ •1928-plakat za PARTIJU - ¨5¨ • OD 1929 omoti za knjige •Sinclair –how to coin dollars-naslovnica •naslovnica za časopis 1932 -¨The meaning of little greeting¨-smanjio je Hitlera da bi prikazao kako mali čovjek manipulira ekonomijom •radovi pionira New Typography objavljivani su u časopisu ¨COMMERCIAL ART¨ •1932 –izložba ¨FOTOMONTAGE¨-Berlin -Klintsis,Heartfield, Hissitzky, Rodcenko, Moholy-Nagy, Bayer • MOHOLY-NAGY • co-editor na print and publicity workshopu u Bauhausu (Dessau, direktor radionice→Bayer) •Bauhaus Books, magazin • nova tipografija-bold, linije i sl.,prelom prati temu! • 1924 –MA-magazin • 1925 –PAINTING, PHOTOGRAPH, FILM /Bauhaus book/ •1926 – offset magazine • 1927 –14 Bauhaus books -fotkao je tipografski metalni set • 1930 –katalog za Gopiusovu izložbu • HERBERT BAYER • 1921 –komercijalni umjetnik • 1922 – dizajn ¨emergency money¨ za vladu u vrijeme inflacije (milion maraka) • uveo DIN standard u Bauhaus • reforma PRINT & PUBLICITY odjela • dizajn (gr.) za FAGUS tvornicu • 1926 – poster za 60 rođendan i izložbu KANDINSKOG • Werkbund paviljon 1930-Pariz • 1928 –Dorland agencija -Chloredont pasta za zube • kada je NAZY PARTY došla na vlast 1933.g., Bauhaus je zatvoren, Reinner, Tsehichold su izgubili posao, NOVA TIPOGRAFIJA okarakterizirana je kao BOLJŠEVIČKA, a FRAKTUR je postao nacionalna tipografija • LUDWIG HOITLWEIN –radio za režim, kao i upotrebe montaže

ŠVICARSKA • dosta dizajnera je iz Njemačke prebjeglo u Švicarsku. • 1938 TSCHICHOLD -¨the profesional photographer¨-plakat MAX BILL • 1929 se vratio iz Dessaua • DADA -manira • 1931 –plakat za balet (sve moguće tipografije) plakat za izložbu Afričke umjetnosti • 1936 – MILANO /trienale/–paviljon Swiss design -swiss style FRANCUSKA CASSANDRE –furniture store poster, peignot typeface, i Bifur typeface ALEXEY BRODOVITCH-art director ¨Vu¨, citroen, odeo?? BRITANIJA • Časopis ¨Comercial art¨ u kojem je Tschichold pisao iz Njemačke 1930-31 • NEW TYPOGRAPHY je samo djelomično svedena u tradicionalnoj engleskoj, čiji su dizajneri kombinirali Njemački SANSERIF TYPO sa francuskim kubizmom. • jedina avangradna reakcija je bila prije 1.sv.rata kada je Marinetti posjetio London i kada je grupa VORTICIST izdala časopis ¨BLAST¨ • MONOTYPE in print 1912 – Garcomond 1922 Plantin 1913 – Baskewille 1923 Caslon 1916 • EDWARD JOHNSTON •co-edito ¨the inprint¨ časopis •pisao gusjim perom i sl. • 1915 –LONDON UNDERGROUN -tipografija koja je za 20.st. -prije Njemaca napravio tipografiju na bazi kruga i kvadrata -točka ma i j i dijamantnog oblika •ERIC GILL •student od Johnstona • GILL SANS-uzeo LU typeface kao uzor -bez dijamantnog oblika, 20rezova GILLSANS-a -Perpetna type •1931 –Essey on typograpfy •SPACING •STANLEY MORRISON -tihe times –GLAVA NOVINA •TIMES NEW ROMAN -omoti za knjige Victor Gollanz •EDWARD KAUFFER •radio za London Underpend kao dizajner FRANCK PICK-publicity dizajner za LU• •posteri koji dekoriraju stanice, mogli su se kupiti •uzori-njemci-HOHLWEIN •LU posteri -North daris •¨The early bird¨Daily Herald 1918 u Vorticist maniri •¨POWER¨ plakat za LU, 1930 •Actors prefer SHELL 1935 •LONDON NORTH EASTERN RAILWAYS -slično kao LU (London Underground) •TOM PURUS

•HENRY BECK -inžinjer, napravio kartu za London Underground, tako da je označio povezanost stanica, a ne njihovu udaljenost, +Johnstons type –1933 +boja kao identifikacija ISOTYPE OTTO NEURATH -internacional system of typographic Picford education → znakovi (piktogrami) u upotrebi 1.veći broj treba se prikazati većim brojem znakova, a ne povećanjem jednog znaka 2.prezentacija bez perspektive •MOHOLY-NAGY • 2 godine dizajnirao za London Underground •radio u SIMPSONS agenciji •ASHLEY HAVINDEN •1922 dolazi u SIMPOSONS (Craford) •napravio kampanju za Chrysler-¨Streamland¨?? Campagne -ASHLEY script •¨drink wild dayly¨ 1935

IZMEĐU DVA RATA = LE CORBUSIER
•industrijalizacija dovodi do masovne proizvodnje, pojave kapitalističkog društva i radničke klase •LE CORBUSIER –Švicarska -Charles-Edouard Jeanneret-graver kao i njegov otac •najveća utjecajna figura moderne arhitekture od 1920—1960 • 1905-prva kuća vila FALLET •1907 putuje europom i upoznaje Josefa Hoffmana •1908-1909 radi u Parizu za Auguste Perreta-koji je među prvima koristio armirani beton •1910-1911 –radi u Berlinu za Behrensa gdje usavršava modernu produkciju -u Berlinu dolazi u kontakt s vodećim ljudima Deutche Werkbunda i preko publikacija, upoznaje se s radom F.L.WRIGHTA •1914 –VILLES PILOTIS –koncept grada •od Behrensa uči o industrijaliziranom procesu i proizvodnji, o konceptu standardizacije i korelaciji između geometrijskih oblika i mašine •1915-ne realizirana DOM-INO kuća-konstrukcija beton + željezo -način montaže kuće i proizvoda tipično industrijski •1917 –odlazi u Pariz i od 1920 uzima ime Le Corbusier -u Parizu brzo ulazi u avant-gardne krugove i zajedno sa slikarom Ozenfantom osniva smjer PURIZAM /post-kubizam/ •urednik časopisa ¨Lespirit Nouveau¨ 1920-1925 u kojem je izdavao članke koji će kasnije postati knjiga 1923-¨Toward a New architecture¨ -u knjizi donosi razne teorije o modernom dizajnu koje će imati internacionalni efekt -¨kuća je mašina za stanovanje¨• -kuću zamišlja kao objekt podjeljen prema grupama funkcionalnosti i iz toga zaključuje da i organizacija grada može jednako funkcionirati -KUĆA, ODMOR, POSAO, PROMET •ove teorije demonstrirane su npr.1922 na CITROHAN HOUSE : -čelična kuća, apsolutno dizajnirana, nAzvana u čast Citroenovog automobila, -htio ju je proizvoditi kao automobile na pokretnoj traci, kuća je trebala biti jeftina kao auto •METODOLOGIJA DIZAJNA PRIMJENJIVA NA ARHITEKTURI •1922-¨grad za 3.miliona stanovnika¨ -moderan primjer urbanizma -vrlo važan koncept, služio je za izgradnju gradova od tada na dalje •IDEJA-cijeli grad sastavljen od blokova, stambene kuće stoje u parkovima, u središtu radnog dijela grada su neboderi

-auto važan segment toga grada, projektirao je auto bez ukrasa, •Divio se objektima poput AUTA, AVIONA i KVAKAMA nazivajući ih ULTIMATIVNIM RJEŠENJEM PROBLEMA U PRAKTIČNOM DIZAJNU -redovito je fotografirao svaku svoju kuću s autom ispred!!!!! -bio je vlasnik Voisin auta 1925 – Pariz Exibition -međunarodna izložba dekorativne umjetnosti, -paviljoni tradiocionalno ¨orijentirani osim njegovoj ¨Lespirit Nouveau¨-dvo etažni stambeni prostor, -dobio je užasne kritike, te se odvaja od tradicionalnih mišljenika 1926-¨5 ?points of a New Arhitecture¨¨ -kuća sa ¨slobodnim planom¨, krovom terasom, bez unutrašnjih zidova, velike staklene plohe, jednostavna fasada. . . 1929-villa STEIN •1929-VILLA SAVOY-nova tipologija kuće, -dematerijalizirana, staklene stijele (utjecaj prekooceanskih brodova) = INŽINJERSKA ESTETIKA –vizualni jezik proizašao iz racionalnog i korisnog riješenja u dizajnu1928-CIAM-Congres Internationaln Of the modern arhitecture (Švicarska) •urbanizam i modern.arh. 19929 –UAM-osnovao je uniju modernih umjetnika

NAMJEŠTAJ –LE CORBUSIER
-tretirao je namještaj kao funkcionalne djelove opremanja kuće ¨koje je prvo pokazao u ESPIRIT NOUVEAU Paviljonu¨ 1925 • surađivao s Perrard i Jeannaretom -upotreba metalne tube za stolice (malo kasnije od Breuera na Bauhausu) •¨Grand comfort chair¨ 1928-29 iliti ¨B306¨ -LEŽALJKA-redizajn Thonetove? -flexibilna, za različite položaje + koža + metalni kostur •tada su to bili proizvodi maloserijske proizvodnje,a danas mass proizvodnje, 1929-Salome d Artone -Corbusier i Perriard pokazali su proizvode ¨Equiping a living - space¨ -proizvednja je odbacio Penjot, pa su stolice proizvodili THONET-MUNDUS company •PRAVO TRŽIŠTE INDUSTRIJE JE HOUSING 1930-te -Le Corbusier je više orijentiran na arhitekturu, a Perriard mu je dizajnirala interijere •radio je projekte gradova u sjever.africi i južnoj americi po CIAM princpima -ATENSKA POVELJA-stanovanje, odmor, posao, promet •moralni i stručni kodeks modernog urbanizma -pravo stanovnika na sunce, zelenilo i prostor •URBANIZAM = SAMO PO MJERI ČOVJEKA (1942) 1936-redizajn auta Adler (preklopiva sjedala) + Gropius •poslije 2.sv.rata pomagao je u gradnji razrušene Europe •u tom periodu, radovi postaju sve ekspresivniji 1947-1952 : UNITE D HABITATION –Marseilles Perriand.radi prototip kuhinje •ZGRADA ZAJEDNIČKOG STANOVANJA -ideaj o masovnom stanovanju 2 etažni stanovi, na polovini bloka kat sa trgovinama, -komunikativno-uslužni sadržaji na vrhu -BRUTALIZAM-neobrađena betonska fasada u principu zbog toga što nije bilo lako nači radnike koji su znali raditi ornamente s finim detaljima, a poslije rata nije bilo baš novca ! •ARMIRANI BETON -upotreba boja •1947-prilika da projktira cijeli grad u Indiji CHANDIGARIA -ured, tajništvo, skupština -gubi beton? -NEUSPIJEH-nije pogodno za Indiju, prostori? Su puni kiše zbog nepričastog zida, premale sudnice za indiju koji na sud dolaze sa cijelom širom obitelji, lokalne razlike u temperaturi

•pri kraju karijere krenuo je prema ekspresivnom smjeru, zapostavlja funkcionalizam 1950-54 – NOTRE DAME-Rochamp -crkva -masivni, grubi zidovi, zakrivljeni krov, sitni otvori-JEDINSTVO S PRIRODOM •1957-Pariz-Studentski grad •60-tih godina INTERNACIONALAN STIL je doša u pitanje kao ne racionalan -nakon pada nebodera za stanovanje u Londonu, stanogradnja prestaje, rade se SVEUČILIŠTA, INSTITUCIJE, MUZEJI

AMERIKA 1930-1950
-u Americi su dizajn i potrošnja bili stil života -1.sv.rat imao je snažan utjecaj na industrijske kapacitete USA-a što je dovelo do udvostručavanja industrijske produkcije i povećane nabave energije, do velikog porasta kupovne snage, -kraj masovne imigracije, house boom→ doveli su do povećanjaraspona kućanskih potrepština koji postaju simboli potrošačkog društva -sredinom 20-tih tržište se zasitilo, povećanje broja dizajnera u industriji nije imalo utjecaj na opće ekonomsko stanje 1929-Krah burze na Wall Streetu (zbog bankrota barela?) -donosi razoran utjecaj na američku ekonomiju što za sobom dovlači i promjenu u profesiji industrijskog dizajnera koji se ne koncentrira toliko na vanjski izgled predmeta već se koncentriraju na RAZVIJANJE MATERIJALA, PROIZVODNIH PROCESA I MARKETINGŠKIH STRATEGIJA + POTROŠAČKIHELJA

• STYLING • -naziv za američku koncepciju industrijskog dizajna, radi se o zahvatu na vanjskom izgledu proizvoda, kozmetički zahvati na simboličkoj razini, *redizajn proizvoda pod estetskim i tržišno orijentiranim uvjetima, da bi bili PRIVLAČNIJI -KONZUMERIZAM ♦ 1928 General Motors – uspio je povećati ekonomski dobitak dizajnerskom politikom okrenutom potrošaču (veći izbor boja. ..) SLOAN-na temelju standardiziranih elemenata umnožava moguće kombinacije odjevajući ih u različite karoserije -javljaju se pojmovi ¨zastara proizvoda¨, i ¨redizajn¨ • 6M –razvili strategiju ¨KONZUMERSKOG INŽINJERSTVA¨ koja je vratila životni vijek proizvoda (1932), s naglaskom na modernost i kratkotrajnost proizvoda, ta metoda poznata je i pod nazivom ¨Planirana zastarjelost¨ i doprinjela je oporavku američke ekonomije ♦ STREAMLINING ♦ -pojam usko povezan uz STYLING, a znači dodavanje vanjskih elemenata -razlika je to što potječe od aerodinamičnih forma, a najviše se vidio na autima GENERAL MOTORSA (Harley j. Earl) i CHRYSLERA-a 1930 i 1950 -organski oblici -rezultat istraživanja AERODINAMIKE aviona i auta u 1.sv.ratu, -IDEALIZIRAN OBLIK KAPLJICE –smanjuje otpor vjetra RAYMOND LOEWY-studio for industrial design (nastaje taj pojam) -amerikanac podrijetlom iz Pariza, studirao inžinjering -u potrazi za AMERIČKIM SNOM, 1919 odlazi za bratom u Ameriku • radi kao dizajner izloga u Maycs, Saks 5th Avenue-saks na petoj ave. (uniforme) • kao modni illustrator za Vogue, Harpers Bazar, Vanity Fair 1929-art director za Westington Electric te otvara svoj studio R.L.Associates (slao je razglednice da ima studio) • njegov prvi komercijalni uspijeh-fotokopirni stroj GESTETNER (žena koja se spotiče o nogu stola, a papiri joj lete uokolo) 1930-te (1927-D.Werkbund-sudjelovao) -vodeći industrijski dizajner svog doba 1933-šiljilo aerodinamičnog oblika • DIZAJN KAO SASTAVNI DIO REKLAMNE STRATEGIJE ZA POVEĆANJE POTROŠNJE 1935 – COLDSPOT frižider (pojam BIJELA TEHNIKA-emajlirao) • DINAMIKA kao marketingško sredstvo • 1934 –kako izgleda ured ind.diz? izložba u Metropolit. NY • 1934 -Hupmobile • 1936 – lokomotiva za Pensylvania Rails -kao metak, dinamika = brzin. Čak i kad stoji, kao da se kreće M.A.Y.A. –most advanced yet aceptablue

•unaprijeđenje proizvoda, ali do one mejre do koje se može prihvatiti ! -dijalog između naručitelja i potrošača 1939 – New York Exhibition–(kraj epohe sylinga,kada Roosvelt zaključuje da je amerika velesila spremna za rat?) 7 zona : TRANSPORT, HRANA, VLADA, PRODUKCIJA, ZDRAVLJE I ZNANOST •tema = ¨zgrade za svijet sutrašnjice¨ -vizija budućnosti predstavljena kroz nove tehnologije, na human način kroz industrijskog dizajnera • ZVIJEZDE SAJMA = DIZAJNERI Trague, Bel Geddes, Dreyffus, Loewy → TRAGUE – scenograf za frikove, 1936-zamislio sajam, FORD paviljon sa test stazom !! → BEL GEDDES –scenograf, FUTURAMA –General Motors building -posjetioci su mogli panoramski vidjeti ¨novi grad¨ → DREYFFUS –AT & T building? -Demontration Call Room – besplatni pozivi diljem SAD-a i u idealni grad –DEMOCRACITY –smješten u Perisphere zgradi (Harrison & Fouilloux) → LOEWY -futuristička raketa NY-London -Lokomotiva za Pensylvania Railroad Company •1940 –GREYHOUND autobus • redizajn FARMAL traktora, stroja za separaciju vrhnja • 1940-42 LUCKY STRIKE-bijela kutija umjesto zelene, logo s obje strane (LOEWY)

• 1947 – Coca Cola aparat Dole-behix? -boca coka-cole, limenke -htio je da Coke bude novi naziv prihvaćen u-žargonu • 1949 – na naslovnici Time magazina ¨HE STREAMLINES THE SALES CURVE¨ -LOEWY • 1950 –COMMANDER auto • 1957 –Jukebox -do 60-tih radio aute za STUDEBAKER & CO SHELL → od ambalaže do odjeće prodavača –najopsežniji corporate identity u 20.st. •1967 –72 –NASA -interijer SKYLABA dodao je prozor da bi austronauti mogli opisivati što vide • 1970 – radi kao industrijski dizajner za SSSR -nasuprot Europskih dizajneriima (1930-1950) koji su pokretali reforme (socijalne 2.sv.srat i sl.), bio je fasciniran modernom tehnologijom, htio je pomiriti? 62 korisnika + teh = styling (kroz vanjski izgled?) -Prvi dizajner koji je svoje radove bazirao na modernim analizama tržišta, te je sve predstavljao sa oglašivačkom kampanjom

BUCKMINSTER FULLER
•jedan od najradikalnijih ind.dizajnera 20.st. u USA • 1928 osniva 4-D, kampanju koja razvija njegove vizionarske inovacije, proizvode -MAXIMUM HUMAN ADVANTAGE FROM THE MINIMUM USE ENERGY AND MATERIALS -taj koncept zvuči maximalno humano i iskorisno od što manje materijala DYNAMIC PWS MAXIMUM (EFFICIANCY), DYMAXION → DRUŠTVENO VIZIONARSTVO DYMAXION HOUSE 1927-46 -montažna kuća DYMAXION CAR 1933 -streamlined auto inspiriran avionom -bio je pun dizajnerskih grešaka, prije projekt propao isto kao i kuća koju je 37 000 naručitelja propalo jer je Fuller nije htio isporučiti dok je kompletno ne usavrši. -DYMAXION je utopijski , vizionarski projekt, suprotan od Loewy-jeve MAYA-e -bavio se istraživanjem koja REALIZIRA -znanost + matematika (studirao je na Hardvardu) -1949-GEODEZIJSKA KUPOLA ideja o stanovanju, zaštićenoj biosferi, -utjecao na ARCHIGRAM, PAPANEKA, kao i na ostale ekološki svjesne dizajnere i teoretičare

VICTOR PAPANEK

•jedan od najvatrenijih zagovornika socijalno i ekološki osvještenog dizajna proizvoda i alata • 1949 diplomirao arh.u NY te nastavio školovanje u smjeru etnologije i biologije u 50-tima • od 1964 –pionirske ideje ¨DESIGN FOR NEED¨ • 1971 -¨DIZAJN ZA STVARAN SVIJET¨ -kritika dizajna da je komercijaliziran i bez socijalne odgovornosti -pruža alternativni pristup dizajnu obraćajući pažnju na korištenje predmeta prije nego na njegovu formu -70-80-tih Papanek radi u zemljama trećeg svijeta, razvijajući rješenja za njihove lokalne probleme • posvetio je radni vijek istraživanju i oblikovanju predmeta za siromašne, nepokretne i stare osobe FORM FOLOWS FUNCTION (Sullivan) i FORM AND FUNCTION ARE ONE (Wright) = Papanek kaže da su ovakvi koncepti besmisleni jer ako nešto dobro izgleda, ne znači da dobro radi i obrnuti -tvrdi da je malo profesija štetnijih od industrijskog dizajna -knjiga je izazvala šok i revolt u prof.krugovima • Papanek se zauzima za korisnika • Pojam ENVIRONMENT (Okoliš) – poslije njegove knjige okoliš se počeo prikazivati kao važan aspekt dizajna. • VANCE PACKARD –The Hidden Tresuares, Waste Makers • RALPH NADEN-Unsafe at any speed --te tri knjige predstavljaju početak kritike masovne proizvodnje i početak ekološke svjesti !!!

MOMA –Museum Of Modern Art

NY • 1934 –Machine art izložba, postav Phillipe Johnston, -predmeti kao umjetnički izložci, ali masovno proizvedeni -jednaka vrijednost kao i umj.predmeti

DIZAJN I NACIONALNI IDENTITET
1937.-na izložbi u Parizu, najistaknutiji su bili paviljoni NJEMAČKI, SOVJETSKI, TALIJANSKI sa svojim propagandističkim diz.i arh Njemačka 1933 –Adolf Hitler izabran je za kancelara i započela je anti-modernistička estetika KDF WAGEN 1936 -nastao kao dio programa Nacional-socijalističke partije (Nacista) -proizvodi se da bi ga svatko mogao imati RADOST KROZ SNAGU -izgradnja autocesta kroz Njemačku, glavni komunikacijski sustav u ratu -nakon rata –1948 KDF = WV -društveni proizvod 1933-37 –prodaja NARODNOG RADIA (za slušati Hitlera), prodalo se 12 milijuna Italija -Balilla – auto (Balilla Musolinijeva mladež) -SNOP i SRP

NAKON 1945
-tvrtke su svatile proboj na globalno tržište kao važan zadatak -DIZAJN POSTAJE STALAN DIO KULTURE I GOSPODARSTVA dakle i EKONOMIJE i TRŽIŠTA -nakon 2.sv.rata = vrijeme obnove 1944 –COID-(Council Of Ibdustrial Design) -organizacija koja djeluje kako bi osvještavala što je to dizajn (prije nije - Werkbund) -promocija dizajna, spajanje industrijalaca i kreativaca 1957-GOOD DESIGN -COID-ov program za dobro oblikovane predmete 1963-ICOGRADA (International Council of Graphic design)

MULTINACIONALNE KOMPANIJE I GLOBALNI PROIZVODI
-epoha u kojoj postoji veliki broj sličnih proizvoda te je vizualni identitet važan faktor u odluci između 2 slična proizvoda -Coca-cola, McDonalds, Sony AEG OLIVETTI-Marcelo Nizzoli (1936), Giovani Pintozi 1974 – nagrada za corpora.ident. IBM :-uredska oprema, uzor Olivetti, -PAUL RAND, ELLIOT NOYES, -CHARLES EAM, NELSON, KAUFMAN -BREUER I SAARINEN-zgrade KNOLL 1946-proizvodi predmete poznatih dizajnera BRAUN-Dieter Rams

HOCHSCULE FUR GESTALTUNG

ULM 1951-1968

INGE SCHOLL –u ratu 1943, ubijeni su joj brat i sestra, iako njemaci, jer su bili protiv NAZI režima -poslije rata 1946 INGE stvara centar za edukaciju o demokraciji u ULMU, -htjela je osnovati centar / školu koja će učiti o demokraciji kako se više nikada nebi pojavio bilo kakav oblik NACIZMA i sl. U sjećanje na poginule brata i sestru -osnivali fondaciju SCHOLL, te je MAX BILL predlaže da umjesto škole o demokraciji osnuje školu za dizajn koja će poučavati ljude demokraciji i socijalnim problemima kroz dizajjn OTL AICHER, MAX BILL, HANS WEINER RICHTER -Američki državnik koji je radio u zapadnoj njemačkoj, koja je bila u tom bloku nakon podjele na istočni i zapadni, obečao je INGE dati milion maraka ako ona uspije skupiti isto • 1952 –poslovanje škole je odobreno 1953 – škola je otvorena pod vodstvom MAX BILL-a (bivši student Bauhausa) • škola je u početku funkcionirala u duhu tradicije Bauhaus jer je Bill to zamislio kao nastavak Bauhausa -predavači : ITTEN, ALBERS, MIES VAN DE ROHE → gosti predavači • u periodu 1956-58 na Ulmu su se dešavali intimni konflikti između starijih predavača koji su bili okrenuti Bauhausu i novih, mladih snaga koji su se naklonili Tomasu MALDONADU koji je zagovarao znantveniji pristup problemima • to je dovelo 1957 do ostavke Max Billa, a Maldonado je postao direktor !!! -u školi se proučavala METODOLOGIJA DIZAJNA i SOCIOLOGIJA KAO TEORIJA OKOLINE •zaslužan je za osnivanje TEORIJE OKOLINE -izgrađena –arh.i urbanizm. -predmetna –produkt -komunikacijska –nedodirljiva • Maldonado zastupa INTEDISCIPLINARNOST • do 1967 škola je padala u financijske probleme -1968 –konzervativci na vlasti, škola se zatvara • osnovni smisao Ulmške škole je da se predmeti projektiraju na način koji je objektivan prema okolini, da taj dizajn bude usmjeren prema potrebama ljudi • imali su ambiciju svijet učiniti boljim, da se proizvodi onoliko koliko treba, a ne u mark.?svrhe OTL AICHER DIETER RAMS (Braun) INGE SCHOOL MAX BILL HANS GUGELOT HERBERT OHL -tada su američki auti narasli i do metar i po -veličina kao doajm luksuza -DREAM MACHINE STYLING Harley Earl (direktor GM-STYLING SECTION-a) -ideja glamura i luksuza koji se može kupiti = AUTO (od mašine do poželjnog predmeta) -rađen uHollywoodu -radio custom-made aute za zvijezde -GM- Cadillac Division

-FILOZOFIJA-auti trebaju biti posebni i vizualno prihvatljivi, te zamjenjeni s novim modelima čim vizualno postane malo neprihvatljivo Art & Color = STYLING SECTION (SLOAN direktor GM) TEAGUE-radio u agenciji (borederi za oglašavanje) (Baby Brown Kodak) HENRY DREYFFUS-theatre design, Bell telephone design ¨300¨ ¨1955-Designing for people¨ Joe & Josephine (lutke na kojima je proučavao ljudske mjere, ergonomija, antropometrija) NORMAN BEL GEDDES-scenografija, izlozi

PAGE 1

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful