1.

Uvod
Bankarski krediti namjenjeni stanavništvu prestavljaju ključni elemenat u rješavanju finansijski problema većine populacije današnjice, a sa druge strane krediti su najvažniji proizvod banaka u smislu sticanaja profita na bazi adekvatnih kamatnih stopa. Danas postoji veliki broj banaka koje svojim klijentima nude veliki broj usluga, a takođe nastoje da primamljivim marketingom u pogledu niskih kamatnih stopa, brze realizacije kreditnih procesa kao i niza drugih usluga privuku veliki broj potencijalnih klijenata. Ritail definiše sve usluge koje banka može ponuditi svojim klijentima fizičkim licima. Obuhvata sve vrste kreditnih linija koje banke odobravaju u skladu sa svojim politikama i procedurama o poslovanju. Kreditiranje stanovništva (ritail) od strane banaka u Bosni i Hercegovini precizno je definisana prema određenim grupama pojedinaca u smislu jasno definisanim preduslovima koje fizičko lice kao potencijalni klijent banke treba da ispuni. Npr. u ProCredit banci d.d. neki od tih preduslova su: • Klijent mora biti građanin Bosne i Hercegovine sa stalnim boravkom, ili stranac sa stalnim boravkom u Bosni i Hercegovini najmanje 5 godina. • Klijent mora biti stariji od 18, a mlađi od 70 godina, te mora biti u mogućnosti da samostalno podnese zahtjev za kreditnu liniju jer ovlaštenja odnosno punomoć za treće lice nije dozvoljeno. Tek nakon utvrđivanja ovih osnovnih preduslova banka određuje prihvatljivost klijenta, tj. njegove mogućnosti za dobijanje bilo koje kreditne linije od strane banke.

2. Vrste kredita za stanovništvo

Kreditne linije namjenjene stanovništvu podrazumevaju odobravanje raznih vrsta, uglavnom namjenskih kredita, međutim razni autori ih klasifikuju na različite načine. Jedna od najznačajnijih podjela zasnovana na analizi predviđanju i upravljanju rizikom je: 1) potrošački krediti, 2) stambeni krediti, 3) agrarni krediti. Ove tri osnovne vrste kredita namjenjenih stanovništvu obuhhvataju niz podgrupa.Tako na primer potrošačka grupa kredita obuhvata: a) pojedinačni (individualni) krediti, b) debitne kartice, c) kreditne kartice, d) auto krediti, e) krediti koji se vraćaju odjednom, f) krediti na bazi akcija, g) krediti zaposlenika banke... U grupu stambenih kredita ubrajamo: a) b) c) d) e) krediti za kupovinu gotovih stanova i kuća, krediti za kupovinu stanova i kuća u izgradnji, krediti za adaptaciju i preuređenje stanova i kuća, krediti za kupovinu placeva i njihovo komunalno uređenje, i druge vrste stambenih kredita.

Dok se u najčešće korišćene agrarne kredite ubrajaju: a) b) c) d) e) f) g) krediti za sijetvu poljoprivrednih kultura, krediti za tov (pilića,svinja junadi), krediti za dugogodišnje zasade (vinogradarstvo i voćarstvo), krediti za nabavku poljoprivredne mehanizacije, krediti za priplodnu stoku (ovce, koze, junice), krediti za poljoprivredne objekte (staje), krediti za navodnjavanje.

2

___________________________________________________________________________
1) Prof. dr nanad M. Vunjak, Prof. dr Uuroš N. Čurčić, Prof. dr Ljubomir D. Kovačević:Korporativno i investiciono bankarstvo, Subotica 2008. godine. Str. 171.

Većina banaka svojom širokom ponudom kreira sama neke manje uobičajne vrste kredita koje se inače mogu svrstati u ove tri opšte grupe kredita, neke od njih su: a) krediti za gasifikaciju i toplifikaciju, b) web krediti, c) krediti za legalizaciju, d) krediti za refinansiranje, e) gotovinski krediti, f) overdraft (krediti po trkućem računu) g) turistički krediti

2.1 Potrošački krediti
Potrošački krediti predstavljaju jedan od najčešćih kreditnih proizvoda većine banaka. Obuhvataju kratkoročne i srednjoročne kredite za finansiranje kupovine roba i usluga za ličnu potrošnju ili za ponovno finansiranje dugova nastalih za takve svrhe. Odobravanje ove vrste kredita od strane komercijalnih banaka isključujući pri tome brojne mikrokreditne organizacije, u našioj zemlji uglavnom se bazira na fizičkim licima koja imaju stalno zaposlenje. Zavisno od poslovne politike banaka, različiti su i pogledi na klijente, tako nar. neke banke prihvataju kreditne aplikacije za kredit samo svojih klijenata (klijenata koji imju neku njihovu uslugu), najčešće je to račun za prijem plate u njihovoj banci, dok druge banke svoju poslovnom politikom prihvataju kreditne zahtjeve za ovu vrstu kredita svih fizičkih lica sa dokazivim mjesečnim primanjima. Odobreni potrošački krediti otplaćuju se jednakim mjesečnim anuitetima u vidu dospjelih mjesečnih rata koje obuhvataju dio glavnice plus kamata. Potrošački krediti se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe: a) direktne b) Indirektne Direktni potrošački krediti podrazumjevaju kreditite kao osnovni proizvod banaka odobren direktno fizičkim licima kao krajnjim korisnicima tih sredstava, dok s' druge strane Indirektni kpotrošački krediti predstavljaju kredite odobrene fizičkim licima ali indirektno, preko posrednika kao što su razne firme od koje klijent kupuje neku robu. U tom slučaju firma kao trgovac dogovara uslove prodaje robe sa klijentom koje potom prezentira banci na osnovu čega banaka odlučuje o plasmanu kredita za konkretnog klijenta. Kamatne stope na ovu vrstu kredita uglavnom su fiksne i kreću se u intervalu od 9% do 13% uz proviziju koja se naplaćuje za obradu zahtjeva od 1,5% do 3 %. Koju će kamatu dobiti klijent (tražioc kredita) zavisi od činjenice da li je klijent banke ili ne.

3

________________________________________________________________
www.kreditnicentar.rs www.krediti.rs/procreditbank/krediti_za_stanovništvo

2.2 Stambeni krediti
Stambeni krediti su krediti sa striktnom namjenom kao što je kupovina, izgradnje, opremanje, adaptacija stambenih objekata tj. stana ili kuće. To su krediti sa dužim vremenom otplate pa čak i do 30 godina, pa iz tog razloga ih i nazivamo dugoročnim kreditima sa složenijom procedurom i kredite sa većim pojedinačnim obimom. Sve banke u Bosni i Hercegovini za stambene kredite imaju interne akte kojim propisuju načine plasiranja ove vrste kredita, odnosno zahtjevanu kreditnu sposobnost klijenta, činjenica je da svaka od njih zadržava diskreciono pravo na odobravanje kredita. Neki od osnovnih uslova za kreditnu sposobnost kod stambenih kredita su: • Državljani Bosne i Hercegovine sa dokazivim redovnim mjesečnim primanjima, dok se za zaposlenike ambasada, slobodna zanimanja i drugo, kreditna sposobnost određuje na poseban način i pod posebnim uslovima. • Uredno izmirenje obaveza u dosadašnjoj kreditnoj istoriji, putem CRK-a • Iznos kredita koji se može podići određen je potencijalnim anuitetom tj. iznosom neopterećenih mjesečnih primanja,djela koji osrtaje nakon podmirenja obaveza po postojećim kreditima. U većini slučajeva neopterećeni dio plate mora iznositi barem 2/3 prosječne plate. • Obezbjeđenje (zirant i sudužnik) u velikoj mjeri utiču na kreditnu sposobnost tražioca kredita zato što se i njihova primanja zbrajaju sa primanjima samog korisnika kredita, te se za njih zajednički utvrđuje kreditna sposobnost, ali bez obzira na veličinu primanja žiranata, banke uglavnom ne odobravaju kredite ukoliko su primanja korisnika manja od mjesečnog anuiteta. Kod većine kredita, uobičajno je da supružnici ili članovi užeg dijela porodice budu sudužnici po kreditu. Stambeni krediti se nalaze u ponudi skoro svake banke na našim prostorima sa različitim modelima obezbijeđenja. Instrumenti osiguranja kredita u najvećoj mjeri zavise od samog iznosa tog kredita i kreditne sposobnosti korisnika istog. Uobičajno je, da se na hipoteki koja je predmet kupovine upiše hipoteka, a prema potrebi banka može zatražiti dodatne instrumente obezbijeđenja.Kamatne stope na ove kredite su i najmanje jer je riječ o vrsti dugoročnih kredita i kreću se u intervalu od 6,5% do 8% promjenjiva (plus šestomjesečni EUROBOR) i fiksne kamate od 8,5% do 10% uz naknade koje se uzimaju za obradu kredita a kreću se od 1% do 2%. Najčešći instrumenti osigurana ove vrste kredita su: • Mijenica, SOP ( saglasnost o pljenidbi na platu), • Žirant i sudužnik, • Hipoteka, • Polisa životnog osiguranja, • Depozit.

4

________________________________________________________________
www.moj-bankar.hr/stambeni – krediti/

3 Agrarni (poljoprivredni) Krediti
Poljoprivredni krediti su krediti namjenjeni agrarnom sektoru usmjereni na razvoj poljoprivtednih djelatnosti kao što su sjetve, poljoprivredna proizvodnja, oprema i zemljište. Specifičnost ovih kredita ogleda se u samoj poljoprivrednoj djelatnosti, njenim sezonskim i klimatskim karakteristika. Banke svojim internim aktima definišu zahtejvanu kreditnu sposobnost svojih tražioca, a takođe zadržavaju diskreciono pravo na odobravanje kredita. Osnovni uslovi za poljoprivreden kredite su kao i kod većine ostalih kredita, a to su: Državljani Bosne i Hercegovine sa dokazivim redovnim mjesečnim primanjima, dok se za zaposlenike ambasada, slobodna zanimanja i drugo, kreditna sposobnost određuje na poseban način i pod posebnim uslovima. • Uredno izmirenje obaveza u dosadašnjoj kreditnoj istoriji, putem CRK-a • Iznos kredita koji se može podići određen je potencijalnim anuitetom tj. iznosom neopterećenih mjesečnih primanja,djela koji osrtaje nakon podmirenja obaveza po postojećim kreditima. U većini slučajeva neopterećeni dio plate mora iznositi barem 2/3 prosječne plate. • Obezbjeđenje (zirant i sudužnik) u velikoj mjeri utiču na kreditnu sposobnost tražioca kredita zato što se i njihova primanja zbrajaju sa primanjima samog korisnika kredita, te se za njih zajednički utvrđuje kreditna sposobnost, ali bez obzira na veličinu primanja žiranata, banke uglavnom ne odobravaju kredite ukoliko su primanja korisnika manja od mjesečnog anuiteta. Kod većine kredita, uobičajno je da supružnici ili članovi užeg dijela porodice budu sudužnici po kreditu. Pored ovih osnovnih uslova, kreditna sposobnost korisnika poljoprivrednog kredita (farmera) utvrđuje se na osnovu analize podataka svih pet elemenata: 1) karaktera, 2) kapaciteta, 3) kolaterala, 4) kapitala, 5) tržišnih uslova uvodeći i šesti elemenat 6) komunikacije Podaci za ovu analizu uglavnom se crpe iz više vrsta izvještaja kao što su: 1) tekući finansijski izvještaj ( u okviru 90 dana), 2) finansijski izvještaj u poslednje dve godine, 3) izvještaj o poslovanju: profitu (dobitku) ili gubitku, 4) ukupan budžet farme,i 5) porđenje operativnog budžeta sa predhodnim godinama. •

5

2) Prof. dr nanad M. Vunjak, Prof. dr Uuroš N. Čurčić, Prof. dr Ljubomir D. Kovačević:Korporativno i investiciono bankarstvo, Subotica 2008. godine. Str. 173.

Naime, činjenica je da je finansijska sposobnost tražioca i ove vrste kredita najbolji pokazatelj kreditne sposobnosti poljoprivrednog domaćinstva.

3.4 Overdraft (kredit po tekućem računu)
Krediti po tekućem/transakcijskom računu jesu vrsta kredita namjenjena široj populaciji klijenata banke, riječ je o opciji vezivanaja tekućeg/transakcijskog računa koja omogućava takozvano prekoračenje po računu, tj. povlačenje više novca nego što klijent trenutno posjeduje na istom. Namjena ove vrste kredita je pružiti podršku klijentu za njegove kratkoročne potrebe za likvidnošću – kako bi se prevazišao prazan prostor između redovnih priliva novca i samih potreba za novcem. Za dobijanje ove vrste kredita, klijent mora imati otvoren tekući/transakcioni račun kod banke sa redovnim mjesečnim prilivima gdje mu se na osnovu jednog mjesečnog iznosa određuje procentualno suma dozvoljenog minusa (overdrafta).

3. Potrošački kredit kod Procreditbanck d.d.
(primjer)

Kreditni proces kod većine banaka na našim prostorima uglavnom se ne razlikuje. Iako postoje, te razlike se odnose na neke manje finese u pogledu same papirologije, dok je značajnija razlika evidentirana kod samih kamatni stopa. Proces kreditiranja stanovništva (potrošački kredit) od strane ProCreditbank d.d. sastoji se iz sledećih koraka: 1) Priprema i upotpunjavanje zahtjeva za kredit (faza podnošenja zahtjeva), 2) Kreditna analiza, 3) Odlučivanje, 4) Formalizacija koleterala i kreditne dokumentacije, 5) Korišćenje kredita (isplata), 6) Monitoring i upravljanje portfoliom. Ukoliko se klijent javio sa zahtjevom za potrošački kredit u iznosu od 5000,00 KM i prihvatio transparetnu kamatnu stopu od 12% na ovu vrstu kredita koju nudi ova banaka uz 2% provizije na obradu zahtjeva, onda se pristupa sledećim fazama kreditnog procesa.

3.1 Faza podnošenja zahtjeva
6

Ovaj proces obuhvata primmanje zahtjeva i njegovo sistemsko evidentiranje. Po samom prijemu zahtjeva klijent mora ispuniti sve podatke navededene na njemu a to su: • Ime, prezime i adresu klijenta, • Osnovne informacije o poslovnoj aktivnosti ( tip aktivnosti, vlasništvo...), • Adrsa poslovne aktivnosti i vlasnika, • Parametre traženog kredita, • Namjena traženog kreditnog plasmana, • Mjesečna platežna sposobnost klijenta, • Aktivne obaveze prema dugim banakama, • Informacije o kolateralu. Po prijemu uredno popunjenog zahtjeva kreditni službenik ide dalje sa procedurom odobrenja kredita. 3.2 Kreditna analiza U ovoj fazi vrši se procjena kreditne sposobnosti klijenta, odnosno njegove platežne sposobnosti kao i spremnosti za otplatu istog, a zatim se popunjavanjava obrasca kreditne analize. Na osnovu potpisanog zahtjeva od strane klijenta, banka ima pravo pristup CRK ( centralnom registru kreditnih zaduženja) gdje je evidentirana kreditna istorija datog klijenta. Na bazi svih prikupljenih podataka o klijentu, kreditni službenik kreira Obrazac kreditne analize koja služi kao osnova za prezentiranje kredita članovima kreditnog komiteta. Nakon efikasno odrađene analize kreditni službenik priprema prijedlog, a potom sistemski evidentira obrazac kreditne analize. 3.3 Odlučivanje U ovoj fazi glavnu ulogu igra kreditni komitet. Svrha kreditnog komiteta je da procjeni rizik vezan za klijentov zahtjev i prezentiran prijedlog, te da donese odluku o kreditu. Prije donošenja same odluke svi članovi kreditnog komiteta moraju raspolagati svim relevantnim informacijama koje bi im pomogle pri donošenju ispravne odluke uzimajući u obzir vidjenje kreditne preporuke od samog kreditnog službenika.Odluka o kreditnom plasmanu od strane kreditnog komiteta bazira se na tri ključna elementa 1) Klijentova platežna sposobnost, 2) Klijentova spremnost u otplati kredita, 3) Kolateral (žirant sa svojom AZ) Ukoliko klijent ne ispunjava navedene uslove konačna odluka komiteta je negativna o čemu se klijent obavještava zajedno sa razlozima negativne odluke, a ukoliko je odluka pozitivna tj. klijent ispunjava navedene uslove onda se kreditni proces nastavlja. 3.4 Formalizacija kolaterala i kreditne dokumentacije Prije početka korištenja kredita, mora biti pripljemen ugovor o kreditu potpisan sa pripadajućim aneksima. Kreditni administrator ili službenik ovlašten za pripremu ugovora je dominantan u ovoj fazi u kojoj se primpema prateća dokumentacija pored ugovora i otplatnog plana.Kolateral

7

na ovaj iznos kredita je jedan žirant sa potpisanom i ovjerenom AZ (administritivna zabrana na platu). Po potpisivanju ugovora o kreditu obavezno je prisustvo svih lica uklučenih u ovaj kreditni proces sa strane korisnika kredita ( glavni dužnik, jemac, žirant), stim što je praksa da glavni dužnik poslednji potpisuje ugovor. 3.5 Isplata kredita Po potpisivanju ugovora o kreditu sledi doznaka odobrenih kreditnih sredstava 5000,00 KM na računa samog klijenta koja on može da podigne u cjelosti ili u djelovima na osnovu svojih potreba. Po isplati kredita, klijentu se ukazuju mogućnosti plaćanja rata trajnim nalogom ili direktno uz naglašavanje da se izbjegavaju druge banke zbog provizije. Iz otplatnog plana vidimo iznos mjesečne rate klijenta i ukupan iznos kamate koju on plati nakon 24 mjeseca.

5000,00(glavnica) + 648,82 (iznos kamate) = 5648,82 (glavnica i kamata)
Datum za upl. 1.3.2012 1.4.2012 1.5.2012 1.6.2012 1.7.2012 1.8.2012 1.9.2012 1.10.2012 1.11.2012 1.12.2012 1.1.2013 1.2.2013 1.3.2013 1.4.2013 1.5.2013 1.6.2013 1.7.2013 1.8.2013 1.9.2013 1.10.2013 1.11.2013 1.12.2013 1.1.2014 1.2.2014 Početno stanje 5000.00 4814.63 4627,41 4438,32 4247,33 4054,44 3859,62 3662,85 3464,11 3263,38 3060,65 2855,89 2649,08 2440.20 2229,24 2016,16 1800,96 1583.60 1364,07 1142,34 918.40 692,21 463,77 233,04 Rata kredita 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 Za uplatu 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 235,37 233,04 Dospj. glavnica 185,37 187,22 189,09 190,98 192,89 194,82 196,77 198,74 200,73 202,73 204,76 206,81 208,88 210,97 213,08 215,21 217,36 219,53 221,73 223,94 226,18 228,45 230,73 230,71 Dospj. kamata 50.00 48,15 46,27 44,38 42,47 40,54 38.60 36,63 34,64 32,63 30,61 28,56 26,49 24.40 22,29 20,16 18,01 15,84 13,64 11,42 9,18 6,92 4,64 2,33 Ostatak duga 4814,63 4627,41 4438,32 4247,33 4054,44 3859,62 3662,85 3464,11 3263,38 3060,65 2855,89 2649,08 2440.20 2229,24 2016,16 1800,96 1583.60 1364,07 1142,34 918.40 692,21 463,77 233,04 00.00

rb. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

Slika 1. otplatni plan kredita
I dodatnu proviziju od 100,00 KM, tkz. troškovi obrade kreditnog zahtjeva u iznosu od 2% po cjenovniku banke.

8

________________________________________________________________ Slika1. izvor: orginalan primjerak arhive ProCreditbank d.d. Sarajevo
Otplatni plan je plan otplaćivanja kredita (zajma). Finansijske institucije ga vrlo često pripremaju u obliku tabele (slika 1.), koja pokazuje otplatu tj. amortizaciju zajma kroz rok otplaćivanja tj. do dospjeća. Otplatni plan za svaki period (kreditima stanovništva najčešće na mjesečnoj razini) prikazuje visinu otplate anuiteta, kamata i glavnice.

3.6 Monitoring kredita
Monitoring predstavlja praćenje kredita u pogledu korišćenja kreditnih sredstava i otplate kredita na mjesečnojosnovi. Pisani dokaz o tome da je monitoring izvrsen čuva se u kreditnom dosijeu, ukoliko je krdit u kašnjenju monitoring s vrši prema posebnim instrukcijama o kreditnom kašnjenju, a u slučaju zloupotrebe, kreditni komitet može zahtjevati izvršavanje mjera definisanih samim ugovorom o kreditu.

9

4. Zaključak

Činjenica je da živimo u svjetu gdje vlada velika ekonomska kriza koja vidno ostavlja posledice u pogledu zaposlenosti i smanjenja plata preostalog broja stanovništva koji privređuje. Sa aspekta banaka kriza je takođe evidentna i sve se više osjeća u pogledu nemogućnosti klijenata da uredno vraćaju kredite. Iako znamo da bankarski krediti namjenjeni stanavništvu prestavljaju ključni elemenat u rješavanju brojnih finansijski problema većine populacije današnjice, teško se dobijaju upravo zbog tih posledica ekonomske krize koja direktno utiče na platežnu sposobnost klijenta, a sa druge strane krediti su najvažniji proizvod banaka u smislu sticanaja profita na bazi adekvatnih kamatnih stopa. Između ostalog, bitno je naglasiti da sa svojom akcionarskom strukturom većina banaka omogućava dalji razvoj i unapređenje poslovanja zasnovano na četri razvojna stuba: atraktivnoj ponudi, visokom kvalitetu, odgovornosti i sigurnosti. Svojim izvorima većina banaka Bosne i Hercegovine omogućavaju pristup kreditnim proizvodima sa najpovoljnijim kamatnim stopama na tržištu. Svoju kreditnu politiku banake na našim prostorima baziraju na strategiji odgovornog kreditiranja, vodeći računa da ni jedno kreditno zaduženje ne ugrozi klijenta, odnosno potencijalno dovede do prezaduženosti. U raznovrsnoj ponudi građani mogu pronaći finansijsko rješenje za svoje potrebe i to izborom najpovoljnije banke za njih.

10

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful