IV -METALNA AMBALAZA

AMBALAZA ZA·PAKIRANJE NAMIRNICA

159

METAlNA

AMBAlAZA

IV -1. VRSTEI SVOJSTVA METALA

Metali se kao arnbalazni materijali odlikuju Citavim nizom dobrih svojstava. Ne propustaju tekuce i plinovite komponente, mikroorganizme ni elektromagnetske zrake (svjetlost), Posjeduju veliku mehanicku cvrstoeu, sto omoguCava njihovu uporabu za izradu ambalaze vecih i velikih dimenzija (cisterne) ili ambalaze pod tlakom (aerosol). Zbog dobrog provodenja topline, metalna je arnbalaza pogodna za namirnice koje se konzerviraju sterilizacijom. Sto se rice cijene, nije pretjerano skupa. Metalna ambalaza ima vrlo siroko podrucje primjene. Koristi se za pakiranje hrane, pica i mnogih drugih proizvoda. Gotova metalna ambalaza se korisnicima isporucuje u obliku: - limenki - kanti - bacvi - poklopaca za sraklenke - zatvaraca za boce - tuba - aerosol (sprej) doza - metalnih kutija - cisterni - kontejnera. Sva metalna arnbalaza, osim tuba, karakterizirana je nepromjenjivim oblikom. To je posljedica cvrstoee metala i odgovarajuce debljine stijenke ambalaze. Stoga se metalna arnbalaza ubraja u skupinu krute (cvrste) ambalaze, Kako je vee ranije istaknuto, metalni ambalazni materijali su nepropusni za plinove, vodenu paru, elektromagnetska zracenja i mikroorganizme. To znaci da su osiguranjem herrnetickog zatvaranja (limenke, poklopci i zatvaraci sa staklenkama, odnosno bocama i tube), namirnice u metalnoj ambalazi u potpunosti zasticene od djelovanja vanjskih utjecaja. Uz navedena dobra svojstva, neki metali koji dolaze u obzir za izradu ambalaze odlikuju se i negativnim svojstvom - podloznoscu koroziji. Neki metali su i toksicni. Iz tih razloga metalna ambalaza u vecini slucajeva ne smije biti u izravnom dodiru s namirnicom, vee se posebnim postupcima mora zastititi (lakiranjem) kako bi se izbjegla korozija, odnosno interakcija sa sadrzajem, a time i narusavanje zdravlja potrosaca. Posljedica interakcije metalne ambalaze i namirnice moze biti prijelaz iona metala u sadrzaj, promjena nekih kvalitativnih svojstava (najcesee boje) i nastajanje vodika u plinovitom stanju. Osim moguce interakcije sa sadrzajem, zeljezo je kao predstavnik metalne ambalaze podlozno i promjenama pod djelovanjem vanjskih utjecaja (uglavnom kisika

AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA

6°1

METALNA

AMBALAZA

iz zraka u vlaznoj sredini) i unutarnjih cimbenika (najceSee kisela sredina i prisutnost kisika). Te su promjene poznate pod imenom korozija, a odnose se na oksidacijske promjene. Ambalaza mora u dovoljnoj mjeri zastiriti sadrzaj od tih promjena. Uobicajeno je da se zastita s unutarnje strane postize lakiranjem. Lakiranje i/ili gra6cka obrada je najceSee vanjska zastita. Od siroke lepeze metala, samo je neke moguce iskoristiti kao ambalazne materijale. Za proizvodnju ambalaze koristi se zeljezo, kosi tar, aluminij, olovo (kao legura za lemljenje), magnezij (kao dodarak aluminiju), krom i nikal (kao komponente nehrdajuceg celika) .

• IV - 1.1. Celik
Najvazniji tehnicki materijal, legura zeljeza i ugljika, sa sadrzajem ugljika ispod 1,7%, naziva se celikom. Celik ne sarno da se odlikuje dobrim mehanickim (cvrstoea) i tehnoloskim svojstvima (lako se preraduje kovanjem, valjanjem, izvlacenjem, savijanjem ...), vee je to i najjeftiniji metal. Zbog tih svojih svojstava upotrebljava se i za proizvodnju ambalaze. Brojne vrste celika podlijezu koroziji, iako to dosta ovisi 0 kolicini ugljika. Obicno brzo hrda vee na zraku, a lako se otapa i u slabim kiselinama. Od korozije se celik moze zasritiri raznim premazima i zastirnim slojevima, a Iegiranjem s nekirn metalima proizvcdi se nehrdajuci celik. U obicnorn celiku namijenjenom izradi metalne ambalaze u najvecoj je mjeri zastupIjeno zeljezo (min. 99%). Uz zeljezo, u maloj kolicini uvijek ima i nekih drugih elemenata kao sro su ugljik, mangan, silicij, fosfor i sumpor. Ti elementi nisu dodani da bi se poboljsalo neko svojstvo celika, vee potjecu iz sirovina za proizvodnju sirovog zeljeza (fosfor i sumpor), ili se dodaju tijekom proizvodnje celika (mangan i silicij). Iz tih se razloga svi oni nazivaju pratecim sastojcima celika. Veci sadrzaj ovih sastojaka uglavnom nepovoljno utjece na svojstva celika. Grada celika, a u svezi s njom i mehanicka, tehnoloska i kemijska svojstva, ovise o sadrzaju ugljika. Opcenito gledano, povecan sadrzaj ugljika povecava cvrstoeu i rvrdocu celika, a smanjuje mu zilavost. Sto se rice korozijske otpornosti, ona je u najvecoj mjeri uvjetovana prisutnoscu ugljika, fosfora i sumpora. Sto je manji sadrzaj tih elernenata, otpornost prema koroziji je veta. Celici koji do laze u obzir za izradu metalne arnbalaze manjih dimenzija su tzv, niskougljicni celici, tj. celici s maksimainim udjelom ugljika od 0,13%. Prema kolicini pratecih elemenata, postoji nekoliko tip ova celika (tablica IV-I).

AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA

1

61

Drawn & Ironed.) *L = za jako korozivne proizvode MR = za blago korozivne proizvode (povree i meso) N= za izradu Iimenki velike cvrstoce (npr. Feritni nehrdajuci celik. Za razliku od feritnog nehrdajuceg celika. i koristi se u izradi kucanskih aparata. Martenzitni tipovi celika koriste se za izradu pumpi i nozeva od kojih se ocekuje velika cvrstoCa. a druge dvije pod imenom krom-nikal celici prema sastavu glavnih komponenti. 0&1) • IV . nehrdajuci celici (stainless steel) dijele se u 4 glavne skupine: . sadrzi oko 17% kroma. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 621 . Nehrdajuci celik Nehrdajuci celici nazivaju se plemenitima jer su legirani nekim metalnim elementima. Austenitni nehrdajuCi celici predstavljaju glavnu skupinu nehrdajucih celika. izrada poklopca) 0= za izradu dvodijelnih limenki (vueene-peglane. Jedan od najpoznatijih krom-nikal celika. Martenzitni nehrdajuci celici sadrze krom kao glavnu komponentu. Feritni nehrdajuci celici sadrze krom kao glavni legirajuCi element (od 11 do 17%). poznat u Niemackcj pod oznakom V2A (Versuch 2 Austenitic). poznat kao ASTM 430. rostfrei i stainless steel. a maksimalni sadrzaj ugljika je 0.1. sto im mijenja tj.1%. npr. 1993.1.martenzitni (martensitic stainless steel) . ima oznaku 18/8 (18% kroma i 8% nikla). prokrom.1 %. konstruiran nakon Drugog svjetskog rata. sadrze i nikal. Krajem 50-tih godina proslog stoljeca. ferirno-martenzicni. Vrste i sastav celika (%) za proizvodnju bijelog lima (Robertson.austenitni (austenitic stainless steel) . Ovisno 0 metalurskoj strukturi.2% do 1.METALNA AMBALAZA Tablica IV-l.mijesane strukture (duplex steel). ta oznaka promijenjena je u medunarodnu oznaku AISI 304 (18/8) s 18% kroma i 8% nikla. poboljsava fizicka i kemijska svojstva.1.feritni (ferritic stainless steel) . Uobicajeni nazivi za nehrdajuce celike su inoks. Prisutnost nikla poboljsava korozivnu otpornost tih celika. Uz krom. kao glavni legirajuCi element. ferirno-ausrenitni i austenitno-martenzitni celici te celici koji se otvrdnjavaju izlucivanjern. sadrzaj ugljika iznosi od 0. Prve dvije skupine mogu se sumirati pod imenom kromirani celici.

Gotovo svaka zemlja posjeduje i svoju klasifikaciju.2). Takoder postoji i medunarodni standard (ISO-standard). a koje obavezno primjenjuju zemlje clanice ED. a austenitni krorn-nikal celici u seriju 300. a martenzitni celik s 13 % kroma i 0. Takve ambalazne jedinice pogotovo su pogodne za transport ili skladistenje agresivnih proizvoda (vocni sokovi. AMS (Aeronautical Materials Specifications) i ACI (Alloy Casting Institute). koja se koristi u Citanehrdajuci celici svrstani su u seriju 400. rezervoari itd. Koristi se u kemijskoj. poluproizvodi konzervirani sumporovim dioksidom itd. Danas je poznat pod oznakom AISI 316 (18/10/2. tankovi. Karakterizira ga velika evrstoca i otpornost na koroziju zbog niskog sadrzaja kroma i molibdena. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 63 . feritni i martenzitni Prema AISI (American Iron and Steel Institute) klasifikaciji.cisterne. primjerice. Taj tip nehrdajucih celika ima povecanu otpornost prema tockastoj koroziji (pit corrosion resistance) u razlicitim kiselinama. Tako. Prema namjeni se celici dijele na konstrukcijske i alatne celike. prehrambenoj.5% i 7%.METAlNA AMBAlAZA Sljedeci najzastupljeniji celik imao je oznaku V 4A (Versuch 4 Austenitic) s minimalno 2% molibdena. Za izradu komercijalne ambalaze (ambalaze manjih dimenzija) nehrdajuci celik je vrlo skup. U Sjedinjenim Americkim Drzavama.investicijska ambalaza . koriste se i klasifikacije prema SAE (Society of Automotive Engineers). Celici AISI 304 i AISI 316 cine oko 65% svjetske proizvodnje. a primjenjuje se najcesce u kemijskoj industriji (za transport prirodnog plina i nafte).vise zamjenjuju EN norme (tablica IV-3).5) s 18% kroma. Kemijski sastav (%) nekih nehrdajucih celika (EN ISO. kojim se objedinjuju americki i europski standardi.) Mijesane strukture nehrdajucih celika T:y tip krorn-nikal celika sve vise dobiva na vaznosti zbog svoje feritno-ausrenitne strukture. Tablica IV-2. nikla izmedu 4. pa je tako najceSce koristeni standard u Europi njernacki DIN koji sve. papirnoj. 10% nikla i 2. pored AISI-a. re molibdena izmedu 2% i 6%. njegova primjena ekonomski ne bi bila opravdana te se stoga i ne koriste u te svrhe. farmaceutskoj te industriji automobila. Posrotak kroma kod tog celika iznosi od 24% do 27%.). vorn svijetu.5% molibdena (tablica IV. ASTM (American Society for Testing and Materials). krorn-nikal celici s 18% kroma i 8% nikla imaju oznaku 304. 1997. Od nehrdajuceg konstrukcijskog celika moze se izraditi krupna .4% ugljika ima oznaku 420.

com/17_445. mljesane strukture 'I Feritni AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 641 .engineeringtoolbox.METALNA AMBALAZA Tabllca IV-3. Klasifikacija nekih nehrdajucih celika prema standardlma nekih zemalja (http://www.html) X 6 CrNiTi 1811 X 6 CrNiTi 18 10 11 Austenitni 21 Feritni.

Buduci da je kositar skup metal. koje djelomicno propustaju plinove. Danas se kositar koristi za proizvodnju bijelog lima. lijekova. Gustoca mu je 2. AMBALAiA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 165 . metalnog sjaja. sto daje privlacan izgled ambalazi.1. osjedjivih na elektromagnetska zracenja i namirnica bogatih arornaticnim kornponentama. Isto je tako otporan i prema slabim i razblazenim jacim kiseIinama. Zahvaljujuci dobroj toleranciji na visoke i niske temperature. uglavnom konditorski proizvodi. iako je ta otpornost znatno slabija u usporedbi s celikom. vodenu paru i plinove. Vrlo je mek te se od njega izraduju vrlo tanki lisrici .28 gl m 3. arnbalaza od aluminija je pogodna za pakiranje namirnica koje se konzerviraju sterilizacijom iii zamrzavanjem.kosirar). kozmetickih sredstava i sredstava za osobnu higijenu. stoljeca kositar se na podrucju ambalaze uglavnom upotrebljavao za proizvodnju staniola u koji su pakirane neke narnirnice.2. koje se zovu staniol (lat. odIikuje se dobrom rnehanickorn otpornoscu. S aspekta pakiranja namirnica. Aluminij i njegove legure ne propustaju vodu. u podrucju pakiranja je postao znacajan tek u Drugom svjetskom ratu kada se pokazao pogodnim materijalom za pakiranje namirnica i drugih proizvoda namijenjenih vojsci. AluminiJ Iako se aluminij upotrebljava kao ambalazni materijal od pocetka XX. Njegov prirodni privlacan izgled obicno se grafickom obradom jos i poboljsava. Ta svojstva cine aluminij pogodnim materijalom za pakiranje higroskopnih namirnica. aluminij i njegove legure odlikuju se Citavim nizom dobrih svojstava. Izuzetak Cine folije debljine do oko 20 f!m. stoljeca. svjetlo. Aluminij se ubraja u lake metale. Kositar Kositar je metal srebrnasto-bijele boje. a tali se na 231.1. a njegova proizvodnja ogranicena. • IV . ZahvaljujuCi navedenim svojstvima. Gusroca kositra je 7. To je metal srebrnasto-bijele boje metalnog sjaja. Kako se kao materijal za pakiranje namirnica upotrebljava tek manji dio od ukupne proizvodnje aluminija i njegovih legura. Aluminij se odlikuje dobrim fizicko-mehaniCkim svojstvima.folije.METALNA AMBALAZA • IV .3. u danasnje je vrijeme aluminij vrlo vazan ambalazni materijal. Sve do sredine XX. masnoce. stannum .8 °C Kositar je cak i na vlaznorn zraku otporan na koroziju. kositar je kao kornponenta ambalaznog materijala pogodan za pakiranje namirnica. Nesumnjivo znacajno svojstvo kositra je njegova netoksicnosr.7 g/cm3• Unatoc maloj gusroci. kao i za namirnice kojima je potrebna odredena kulinarska obrada (pecenje mesa u foliji). staniol je zamijenjen znatno jeftinijom aluminijskom folijom.

METALNA AMBALAZA MehaniCka svojstva aluminija uvjetovana su njegovom cistocom. Valjanje se primjenjuje za izradu limova. Kemijski sastav nekih legura aluminija (Robertson. 2003. ambalaze. Ova mana moze se znatno redueirati smanjenjem cistoce na 99. cokolada i druge.) Tablica IV-5. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 661 . tj. staklenke i case. odredenim dodarkom magnezija i mangana.12 flm). i to tako da se tvrdoca i cvrstoCa smanjuju. Folije se u velikoj mjeri upotrebljavaju za pakiranje namirniea kao sto su sir.) Zagrijavanjem (iarenjem) i kontroliranim hladenjern aluminija i njegovih legura mijenjaju se mehanicka i tehnoloska svojstva. kao sro su sposobnost za plasticnu obradu. a folija od 4.150 urn]. Sto se rice tehnoloskih svojstava. Debljina aluminijskih tankih traka iznosi 21 do 150 flm (najCesce 50 . Najcdci je sluca] da legirajuci metali budu zastupljeni s maksimalno 5%. Tablica IV-4. savidjivost i smanjenje zilavosti.99%) koji se ne upotrebljava za pakiranje namirnieaje mek i mehanicki slab. a neke imaju mehanicka svojstva slicna nelegiranom aluminiju.5% i/ili legiranjem. Aluminijski limovi upotrebljavaju se za proizvodnju transportnt. Kemljski sastav najcescih aluminijskih legura za izradu folija i ekstrudiranih posuda (CASTI. Cisti aluminij (99. a tanke trake i folije za proizvodnju sitne prodajne ambalaze. a upotrebljavaju se i za proizvodnju laminiranih ambalaznih materijala.5 do 20 flm (najcesce 7 . margarin. odnosno kemijskim sastavom aluminijske legure (rablice IVA i IV-5) te termickorn obradom. odnosno odlikuje se potrebnom malom silom na izvlacenje. maslae. ali se poboljsavaju neka tehnoloska svojstva. kao sto su npr. 1993. tankih traka i folija. Aluminijske trake i limovi obicno se upotrebljavaju za izradu poklopaea za staklene boce. a tanke trake za izradu raznih posuda za pakiranje. Neke legure imaju zavidnu cvrstocu i rvrdocu. bacve. aluminij i mnoge njegove legure vrlo su pogodne za obradu plasticnim deformaeijama. izvlacenje i presanje. kao sto je valjanje.

METALNA AMBALAZA Ekstruzijom (istiskivanjem) se izraduju profili razlicitog oblika. Dijelovi arnbalaze od Cistog aIuminija ili mekih Iegura najceSce se spajaju savijanjem ("pertlanjem"). prema aluminiju je najagresivnija mravlja kiselina. kompaktan. Ostale organske kiseline prakticki ne djeluju na aluminij. aluminij je postojan prema svim onim medijima prema kojima je otporan i njegov zastitni sloj. Obicno tim postupkom nije moguce dobiti cijevi dovoljno tankih stijenki i stoga se ti oblici doraduju postupkom izvlacenja. Stvoreni oksidni sIojje otporan na vodu i druga otapaIa u podrucju pH-vrijednosti 4. pogotovo pri povisenoj ternperaruri. Namirnice pakirane u aluminijsku arnbalazu mogu sadrzavati cak i vise od 200 mg/kg aluminija (ako je aluminijska ambalaza lakirana.5 . sto znaci da ga otapaju jace kiseline i luzine. Za duboko izvlacenje se upotrebljavaju aluminijski limovi ili rondele. miris i boju namirnice. Nije na odmet istaknuti da aluminij ne katalizira razgradnju vitamina. Na zraku pri sobnoj temperaturi nastaje sloj oksida aIuminija debljine 1 do 10 flm. Octena kiselina. Ljudski organizam ne asimilira i ne akumulira aluminij: on se. Prema jacim kiselinama je manje otporan od ceIika. Opcenito. Vrlo se lako spaja s kisikom iz zraka srvarajuci na povrsini zastitni sloj aluminijeva oksida iIi hidratiziranog aIuminijeva oksida (AI203 x H20). cijevi. DebIjina tog sloja ovisi 0 uvjetima oksidacije. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 67 . sto je prakticno uvijek slucaj. To je kompaktan sIoj koji sprecava oksidaciju dubIjih sIojeva aluminija. obicno s okruglim dnom. Buduci da je zastitni sloj aIuminijeva oks ida.8. a jednosatnim kuhanjem u vodi formira se sloj hidratiziranog aluminijeva oksida znatno vece debljine. kao i kalcij i magnezij. Netoksicnost aluminija je vrlo dobro svojstvo tog ambalaznog materijala. Postupkom dubokog izvlacenja proizvode se aluminijske posude razlicitog oblika. S aspekta kemijskih svojstava potrebno je istaknuti da je aluminij podlozan koroziji. kolicina aluminija je ispod 50 mg/kg). Ovako dobivene cijevi mogu se upotrijebiti za proizvodnju aluminijskih tuba. Kemijska otpornost rasre s cistocom nelegiranog aluminija. Od organskih kiselina. aluminij je otporniji prema kiselinama nego prema luzinama. kao sto su npr. Aluminij ne mijenja okus. a pogotovo hidratiziranog oks ida. u maloj mjeri otapa aluminij. Taj nacin spajanja je primijenjen kod aluminijskih tuba i nekih pokIopaca casa s kiselo-mlijecnirn proizvodima. Aluminij je amfoteran element.5. u probavnim organima talozi u obliku netopljivog fosfata i kao takav se izbacuje iz organizma.

• IV . Postupkom hladnog valjanja od debele metalne trake dobiva se celicna ili aluminijska traka (lim). za proizvodnju aluminijskog lima ~ ~ ~ ~ ~ AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 681 . Proizvedene trake se podvrgavaju kaljenju (kontrolirano zagrijavanje i hladenje).8 mm) postupkom toplog valjanja. odnosno dobivaju se tanke eeliene i aluminijske trake zeljenih mehanickih svojstava pripremljene za izradu ambalaze. moze se reci da se cisto zeljezo dobiva termickim postupkom. Osnovni metali (zeljezo i aluminij) se u rudama nalaze u relativno malim koliCinama i.1. zeljezo se moze dobiti kao niskougljicni eelik. eime se postize rekristalizacija u odredenorn stupnju. Za izradu cmog. Ovisno 0 postupcima proizvodnje. poluproizvodi paralelopipednog oblika. potrebno je: izdvojiti metale iz rude oblikovati polazni poluproizvod toplim valjanjem dobiti debele metalne trake hladnim valjanjem dobiti metalne trake potrebnih debljina za izradu ambalaze proizvesti ambalazu.2. a aluminij elektrokemijskim postupkom. Tijekom izrade ingota mogu se do dati odredeni legirajuci elementi. PROIZVODNJA I VRSTE AMBAWNIH MATERIJALA U zemlji se metali nalaze u obliku ruda. proizvedene celicne trake se zasticuju uljnim slojem . Od dobivenog eelika i aluminija se lijevanjem proizvode ingoti. Visinom temperature pri toplom valjanju utjece se na mehanicka svojstva ambalaznog materijala. namijenjeni daljnjoj preradi. debljine potrebne za izradu ambalaze. U sljedecoj fazi se od eelienih ingota proizvode relativno debele trake (oko 1. a time se mijenjaju neka mehanicka svojstva (povecava se krutost).0%. bijelog i kromiranog lima se koriste tanke niskougljicne ee~ licne trake dobivene postupkom hladnog valjanja. tako da se dobiju metali potrebnog sastava za izradu ambalaznih materijala. a aluminij eistoce vece od 99.METALNA AMBAlAZA IV . ne ulazeci u detalje koncentriranja i izdvajanja. Zagrijavanjem se mijenja kristalna struktura metala. U cilju sprecavanja ili usporava~ nja korozije.2. ProizYodnja metalnih ambalaznih materijala Pod metalnim ambalaznim materijalima podrazumijevaju se: crni lim bijeli lim kromirani lim aluminijski lim aluminijske rondele. Kako bi se od njih dobila ambalaza.

• IV . • IV . Medutim. Taj sloj debljine nekoliko mikrometara nanosi se kemijskim ili elektrokemijskim postupkom. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 69 . a aluminijske rondele se dobivaju lijevanjem ili isijecanjem iz toplovaljanih debelih aluminijskih traka . ProizYodnja bijelog lima Bijeli lim se dobiva nanosenjern prevlake kositra na niskougljicnu celicnu traku. Arnbalaza izradena od crnog lima se od interakcije sa sadrzajern stiti lakiranjem. cisterni i kontejnera (spremnika). Zavrsna faza u proizvodnji crnog lima je rezanje do zeljenih dimenzija. Kao sto je vee naznaceno. Priprema se sastoji u odmascivanju i dekapiranju. Kako bi se proizveo crni lim. Dekapiranje podrazumijeva srvaranje kontakra celicne trake i solne kiseline. a koristi se i za izradu kanti. za takvu proizvodnju utroseno je dosta kositra (vise od 30 g/ m"). za proizvodnju metalne arnbalaze se koristi toplokositreni bijeli lim ili elektroliticki bijeli lim. U cilju zastite od korozije na crni lim se nanosi tanki sloj ulja.METALNA AMBALAZA hladnovaljane tanke aluminijske trake.2. Zbog znacajne razlike u kvaliteti i cijeni danas se za te namjene koristi u najvecoj mjeri elekrroliticki bijeli lim. trazeni su nacini za proizvodnju bijelih limova s manjom kolicinorn kositra. U danasnje se vrijeme prakticno sva svjetska proizvodnja bijelog lima temelji na proizvodnji elekrrolitickih bijelih limova. razlika izmedu celicne trake od koje se crni lim proizvodi i crnog lima je u pasivacijskom (konverzijskom) sloju na povrsini crnog lima. kada se proizvede elektroliticki bijeli lim. s dosta debelom prevlakom kositra.1. a proizvod se naziva toplokositreni bijeli lim. obicno potapanjem dekapirane trake u kiselu otopinu kalijeva bikromata.2. U danasnje vrijeme od crnog lima se proizvode ambalazne jedinice veeeg volumena (bacve). Ranije se ovaj materijal koristio i za izradu limenki. radi odstranjivanja formiranih oks ida zeljeza. S obzirom na to da je kosirar skup metal. potrebno je pripremiti celicne trake dobivene postupkom hladnog valjanja.1. Dakle. ProizYodnja crnog lima Crni lim je hladnovaljani niskougljicni celik u obliku traka ili ploca dehniranih dimenzija. Sigurno je da je takav bijeli lim bio kvalitetan. S vanjske strane od hrdanja se n~ceSee stiti bojenjem.2. U proslosri (sve do Drugog svjetskog rata) se proizvodio sarno toplokositreni bijeli lim. Drugi nacin nanosenja kositra je elekrrokemijski. koji je stitio celicnu osnovu od korozije. metal nih kutija vecih dimenzija.1. Kositar se rnoze nanijeti potapanjem celicne trake u rastopljeni kositar. Na tako pripremljenu i ispranu celicnu traku nanosi se pasivacijski sloj.

MET ALNA A MBA L AZ A Proizvodnja elektrolitickog bijelog lima prikazana je na slici IV-I. 15). Prikaz proizvodnje elektrolitickog bijelog lima 1. traka se odmascuje i dekapira (6) i prolazi kroz sekciju za elekrroliricko nanosenje kositra (7).izlazni toranj. 5 . Brzinom kretanja i jacinom struje odreduje se kolicina natalozenog kositra po jedinici povrsine.pasivacija. Naneseni kositar se rastopi (8) radi stvaranja ujednacene i kontinuirane (neprekidne) prevlake. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 7°1 . Otapanjem kositra na povrsini celicne osnove formira se tanki sloj legure zeljezo/kositar (B).2 .uredaj za zavarivanje. Zbog moguceg zaostarka ulja.rastapanja kositra.odmascivanje i dekapiranje.uredaj za rezanje. rezanjem (13) i namotavanjem (14. cija je funkcija osiguravanje kontinuiteta i iste brzine prolaska trake kroz funkcionalne dijelove linije. 11 .mjerni instrumentl. nakon cega slijedi faza elektrostatskog nauljivanja (10).odmotael. 14.uredaj za rezanje. U sljedecoj fazi (9) se provodi pasivacija (nanos konverzijskog sloja) povrsine prevlake kositra. kontrolom nanosa kositra i debljine pasivacijskog i uljnog sloja (12). 3 . Slika IV-2. 12 .nauljivanje.ulazni toranj. 8 . 15 . Sljedeci sloj je cisti metalni kositar (C). U cilju sprecavanja oksidacije kositra. na slobodnoj se povrsini elektrokemijskim iii kemijskim postupkom formira konverzijski sloj na osnovi bikromata (pasivacijski sloj) (0). reze se (3) radi spajanja kraja trake s pocetkom trake s drugog odrnotaca (4) i prolazi kroz ulazni kompenzacijski toranj (5). Sastav elektrolltlckog bijelog lima ~============~g c A B Na poprecnorn se presjeku (slika IV-2) vidi da elekrroliticki bijeli lim ima vise slojeva. Slika IV-1. 6 . 13 .narnotael Suvremena proizvodnja bijelog lima odvija se na nacin da se celicna traka odmorava s odrnotaca (1 ili 2).nanosenje kositra. U sredini se nalazi celicna osnova (A). Proizvodacima ambalaze se bijeli lim isporucuje u narnotajima ili se traka reze i isporucuje u obliku ploca. Posljednji sloj cini uljni film (E) nanesen elektrostatskim postupkom. 7 . Proizvodnja elektrolitskog bijelog lima zavrsava prolaskom trake kroz izlazni kompenzacijski toranj (11). 9 . U tablici IV-6 prikazane su srednje vrijednosti debljine i mase po jedinici povrsine slojeva nanesenih na celicnu osnovu. 10 . 4 .

strana na kojoj se nalazi veca kolicina kositra treba biti u dodiru s proizvodorn. a oznacava se s D x/«. diferencijalni bijeli lim je takoder elekrroliricki bijeli lim. tankih limova (debljina ispod 0.METALNA AMBALAZA Tablica IV-G. razrnak izrnedu linija je kontinuiran ijednak. od takvog se lima proizvodi ambalaza i unutarnja strana ambalaze. Oznacavanje diferencijalnih limova (Annon. 1982.2 mm). U cilju ekonomicnije proizvodnje proizvodi se tzv. Suvremeni trend je u smanjenju debljine i koristenju tzv. Naime. pri eemu x/« predstavlja masu (g) kositra s jedne odnosno druge strane eeliene os nove. Kako se iz samog naziva moze zakljuciti. Svi elekrroliticki bijeli limo vi koji imaju jednaku kolicinu kositra sa svake strane eeliene osnove oznacavaju se s Exl x.Debljina i masa slojeva elektrolitickog bijelog lima Debljina elektrolitickih bijelih limova je u granicama od 0. Za identifikaciju stvarne kolicine kositra sluzi razmak izmedu linija.8 g kositra/ m2. U tablici IV-7 prikazane su standardne oznake elektrolitickog bijelog lima. sto je prikazano na slici IV-3.15 do 0. ali nema istu kolicinu kositra s obje strane eeliene osnove.49 mm. Kako bi se znalo koja je to strana. Brojcane vrijednosti (xl x) oznacavaju masu kositra na svakoj povrsini. na njoj su nanesene paralelne matirane linije debljine oko 1 mm. Slika IV-3. ako se s jedne strane nalazi 2. diferencijalni bijeli lim. Kao sto se vidi na slici. Dakle.) AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 171 .

0 NE c CD C til . Neosporno je da pri manjim kolicinama kositra ostaje veca povrsina celicne osnove koja nije prekrivena kositrom. " " 1"'.4 CD > co.38 Debljina prevlake kositra (11m) 721 . CD c \ \ \ \\ NE 0....54 o AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 0.8 Slika IV-4. Utjecaj odnosno bijelog debljine lima prekrivenost kolicine kositra na osnove ~!:! Qj .8 Nanos Sn prevlake -- :8.. Zavisnost koliCine kositra.6 .. odnosno njegove debljine. .y CD c 0. . ali i skuplji. . za proizvodnju bijelog lima moguce je upotrijebiti vecu iii manju kolicinu kositra.2 E .2 (g/m') s jedne strane 0.. Sto je koliCina kositra veca......4 11.htm) Kao sto se vidi.METAlNA AMBAlAZA Tablica IV-7.6 2.77 1. Standardne (EN i ASTM) oznake elektrotltlcklh bijelih limova i nominalna masa prevlake (http://www. 5. . > 0 0 CD I I 0.. i neprekrivene povrsine celicne osnove prikazana je na slici IVA. eelicne ]! 0 c 0.15 1..tinplate. to je bijeli lim kvalitetniji.com. 1.tw/Frame/tinplate.

ili u namotajima (koturima) minimalne sirine 685 mm i maksimalne sirine 895 mm. minimalne dimenzije 685x500 mm i maksimalne dimenzije 965xl070 mm. prevlaka kositra je rastopljena. a uvjetovana je primjenom bijelog lima.) Elektroliticki bijeli lim se proizvodi i isporucuje u plocarna. a dobiva se od hladnovaljane celicne trake izradene na brusenim valjcima . Tvrdoca je definirana temperom (T). Tablica IV-S. Povrsina elekrrolitickih bijelih limova moze biti razlicitog izgleda. prevlaka kositra je rastopljena. a razvrstana je u cetiri skupine: .METALNA AMBALAZA Tvrdoca elektrolitickih bijelih limova moze biti razlicita. Temper se odreduje aparatom po Rockwelu. prevlaka kositra je rastopljena. a dobiva se od hladno valjane celicne trake izradene na poliranim valjcima . Temper = 100 . Vrijednosti tempera ovisno 0 namjeni prikazane su u tablici IV-8. Ona je posljedica sastava celicne os nove i uvjeta tijekom odzarivanja (kaljenja). Temper objedinjuje svojstva otpornosti i mogucnosti obrade.dubina (mm)/0.002 0 temperu lima. Ovisno odredenu dubinu utiska. a dobiva se od hladno valjane celicne trake izradene na pjeskarenim valjcima . a dobiva se od hladno valjane celicne trake izradene na pjeskarenim valjcima. 1993. prevlaka kositra nije rastopljena. uz primjenu 30-TI skale.hrapava srebrna povrsina (silver finish). Primjena elektrolltlcklh bljelih limova (Robertson. kuglica ce izazvati AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 73 .sjajna povrsina (bright fiinish). I Celicna kuglica prornjera 1/16" uriskuje se silom od 300 N.mat povrsina (matte finish).glatka povrsina (stone finish).

ali su oksidi aluminija kompaktni.2. "vucenih" limenki i poklopaca. Ovisno 0 nacinu i uvjetima nanosenja prevlaka.5% i od legura aluminija s manganom i/ili magnezijem. a i topivost im se smanjuje. na koji se nanosi konverzijski (pasivacijski) sloj oksida kroma (C) mase oko 10 mg/ m2 (debljina 5 nm). time prevlake postaju kornpakrnije. Sastav kromiranog lima Na povrsini celicne osnove (A) nalazi se sloj metalnog kroma (B). radi povecane otpornosti prema upakiranom sadrzaju. ProizYodnJa aluminiJskog lima Aluminijski lim za izradu ambalaze proizvodi se hladnim valjanjem od aluminija cistoce najcdce 99.1. proizvela'celik bez kositra" tj. Sastav tih limova prikazan je na slici IV-5. Ltd. Ti limovi se koriste za izradu tzv. uJapanu je 1961. ProizYodnJa kromiranog lima U cilju iznalazenja novih i jeftinijih rjesenja. TFS (Tin Free Steel).---+AIP04 + 2 H+ Nakon te kemijske reakcije slijedi susenje na temperaturi oko 60°C.3. Aluminij je vrlo podlozan kemijskim reakcijama.1. a cesce kromatni ili fosfatni konverzijski (pasivacijski) sloj.150 mg/m2.2. kromirani lim sudjeluje s oko 10% . Iako je aluminij otporan na atmosferske utjecaje. Taj sloj omogucava bolju adheziju izmedu organskog sloja (Iak. godina tvrtka Fuji Iron & Steel Co. Na temelju raspolozivih podataka istice se da od ukupne proizvodnje celicnih limova. na ambalaznim materijalima od aluminija se elekrrokernijskim iIi kemijskim postupcim formira oksidni.3 do 54 mg/rn" (debljine od 2. Slijedi nanosenje uljnog sloja i. Konverzijske prevlake se formiraju potapanjem aluminija. Kao i kod bijelog lima. odnosno kromirani lim. Pri tome dolazi do kemijske reakcije i na povrsini aluminija se formiraju resko topljive soli (AlPO 4) i oksidi fosfora: 2 Al AP+ + 6 H+---+ 2 Alh + 3 H2 + H2P04 . mase od 18.5 do 7. masa prevlake iznosi 70 .4. primjerice u otopini fosforne kiseline.2 mg/rn" (debljina 2. • IV .54 nm). povrsine kromiranog lima su zasticene slojem ulja (0) mase oko 2. ako AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 741 . boja) i samog aluminija.6 nrn). namijenjenih proizvodnji komercijalne ambalaze. Umjesto kositra se na celicnu traku nanosi sloj krorna. sto cini aluminij otpornim prema koroziji. Proizvodnja kromiranog lima je u principu ista kao i proizvodnja bijelog elektrolitickog lima.METALNA AMBALAZA • IV . Slika IV-S.

Pored izgIeda punog valjka. J: -- SJlka IV-S.METALNA AMBALAZA je potrebno. presanja ili isijecanja iz toplo valjane aluminijske trake.5 F oznacava hiadno vaijanu aluminijsku foliju .2. neodzarena traka se odzaruje. Iz tog se razloga buduce unutarnje povrsine arnbalaze obicno lakiraju specijalnim lakovima. one mogu imati i otvor kruznog oblika na sredini osnovice valjka. odzareni]. Tvrdi limovi su dobiveni samo hladnim valjanjem. Rondele imaju oblik valjka sa zaobljenim rubovima. na povrsini tog sloja se nalazi sloj ulja (C) mase od 2. Proizvodnja aluminijskih rondela Aluminijske rondele se proizvode postupcima lijevanja. takva folija je i odrnascena. ambalaze [_ Aluminijska (A) osnova (Slika IV-6) obostrano je prevucena rankim konverzijskim slojem (B). Sastav aluminijskog lima • IV . aluminijski limovi mogu se proizvesti kao tvrdi (neodzareni) ili meki (polutvrdi.bez naknadnog zagrijavanja (odzarivanja) . tube). ako se koriste za izradu tuba . unutarnja strana metalne ambalaze mora biti na odgovarajuCi nacin zasticena.5 W oznacavameko" stanje folije dobivene dugotrajnim (do 24 sata) iarenjem folije na 360 "C.1. Visina rondele je uvjetovana dubinom izvlacenja i zeljenom debljinom stijenke oblikovane ambalaze.2. pored postignute mekoce.5. Meki limovi se proizvode odzarivanjern proizvedenog aluminijskog lima radi djelomicne ili potpune rekristalizacije. Uslijed djelovanja povisene temperature. • IV . Masa ovog sloja je od 70 do 180 mg/rn". a zbog nacina dobivanja i uvjeta primjene. Aluminijski limovi. Oznaka Al 99. Aluminijski lim se za proizvodnju isporucuje u namotajima iii plocama. Aluminijski lim se proizvodi i isporucuje u plocarna iii kao trake u namotajima (koturima).5 do 5 mg/rrr'. kada se rondele koriste za izradu limenki. Zastitne prevlake Zbog moguce interakcije sa sadrzajem. Promjer rondele je veci od visine i odgovara promjeru gotovog proizvoda (vucene limenke. Ovisno 0 namjeni. AMBALAtA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 75 . trake i folije u orneksanom stanju se lakse preraduju jer su meksi od tvrdog (neodZarenog) aluminija.2. Oznaka Al 99.

Naneseni lak se susi (isparavanje otapala) i polimerizira u tunelskoj susionici. zbog svoje konjugirane strukture sudjeluje u oksidativnom susenju.prihvatljiv. Tijekom pecenja i susenja prevlake odvija se niz kemijskih reakcija AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 761 . Limovi za izradu poklopaca i zatvaraca lakiraju se cijelom povrsinorn. Razlog zbog cega se oleoresinski premazi jos uvijek koriste je niska cijena te vrlo dobra otpornost prema kiselinama. Pripremljeni limovi se koriste za izradu metalne ambalaze. 1986. Vrste i karakteristike lakova (Annon.dobar. sto je propisano pravilnicima 0 kvaliteti pojedinih prehrambenih proizvoda ili je predmet ugovaranja proizvodaca i korisnika metalne ambalaze. Epoksi-fenolne prevlake se proizvode izravnim mijesanjem cvrste epoksi smole s fenolnom smolom ili su to proizvodi predkondenzacije smjese dviju smola u odgovarajucirn otapalima.) Ocjena: 1 . Taj se nedostatak moze izbjeci pigmentiranjem s pastom cinkova oksida. Mehanizarn susenja ukljucuje oksidaciju koja se ubrzava susenjern pri visokoj temperaturi (213 °C). 3 . Medutim. a dobivaju se mijesanjern prirodne gume i smola u prisutnosti susivih ulja. Vrsta.METALNA AMBALAZA Lakovi su otopljeni u organskim otapalima ili u vodi i u takvom se stanju posebnim valjcima nanose na metalne ploce ili trake. Prisutna alfa-oleosrearinska kiselina u tungovom ulju. dok se limovi za izradu omotaca (plasta] trodijelnih limenki lakiraju cijelom povrsinorn omotaca. kvaliteta i kolicina nanesenog laka uvjetovana je primjenom (rablice IV-9 i IV10). osim podrucja koje je predvideno za oblikovanje uzduznog spoja. Vrijeme i temperatura su dennirani vrstom laka. skloni su diskoloraciji uzrokovanoj prisutnoscu sumpornih spojeva. Tablica IV-9.los Oleoresinske prevlake predstavljaju jedne od najranije koristenih lakova. zbog otvorene strukture oleoresinskog materijala. 2 .

Prilikom zagrijavanja film a dolazi do gubitka otapala. Pigmentaeija s titanovim dioksidom obicno se koristi za dobivanje bijele ili zuckasto obojene prevlake. Uobicajeni sastav laka je oko 20% smole koja stvara film. pri cemu nastaje izrazito kompleksna molekula. Glavni nedostatak im je osjetljivost prema toplini. pokusala su se AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 177 . Oanas se uglavnom koriste za lakiranje trodijelnih limenki.METALNA AMBALAZA koje stvaraju trodimenzionalnu strukturu. vucene i ponovno vucene) lirnenki. fenola i poliestera). kako u proizvodnji limenki. Fenolni alkoholi vrlo brzo medusobno reagiraju. stvarajuCi eterske ili rnerilenske mostove. PVC organosolne prevlake koriste se za prevlacenje unutarnje stijenke ORO (Draw and Redrew. Nadalje. gdje se ne zahtijeva visoka Heksibilnost prevlaka. koja zbog svoje trodimenzionalnosti osigurava visoku kemijsku otpornost. Zbog svoje Heksibiinosti ti su materijali nasli primjenu. koristenjem mono-alkohola. Predkondenzaeijom epoksi i fenolnih smola poboljsavaju se svojstva prevlake. karakteriziraju poboljsana svojstva i dodatna otpornost te adhezivnost prevlake. zbog svoje terrnoplasricnosti i izvanredne Ileksibilnosti (dodatkom epoksida. Uloga plastifikatora dolazi do izrazaja pri stvaranju filma. sto ih je ucinilo gotovo univerzainima u njihovoj primjeni za proizvodnju limenki namijenjenih potrebama prehrambene industrije. visoki zahtjevi pecenja te masa nanesenog filma. bilo da se radi 0 kiselinama ili luzinama. Mala modifikaeija vinilnog lanea s maleinskom kiselinom poboljsava adheziju prevlake na celiku ili aluminiju kao osnovnom materijalu. odnosno proeesnoj pari pri proizvodnji konzervirane hrane. Posljediea tehnoloskog razvoja ocitovala se u proizvodnji lakova koji koriste otapala na osnovi epoksi-fenola. Esterifikaeijom fenola. PVC organosolna prevlaka daljnjim postupkom bubri i susenjern poprima optimalna svojstva potrebna za proizvodnju ORO lirnenki. Oa bi im se poboljsala svojstva. Fenolne smole se proizvode reakeijom formaldehida s fenolom u prisutnosti kataIizatora. mijesaju se s alkidima te amino i fenolnim smolama. Vinilne prevlake se temelje na kopolimerima vinil klorida i vinil aeetata visoke molekulske mase. poboljsava im se topivost u aromatskim otapalima. PVC organosola te epoksi-g-akrila na osnovi vode. Dugacki lanei (ugljik-ugljik) kod vinilnih smola cini ih terrnoplasticnima. Lakovi na osnovi vode. PVC organosolne prevlake. Navedene promjene primorale su i arnbalaznu industriju na redukeiju upotrebe organskih otapala koja su emitirala znacajnu kolicinu sternih komponenti. Uzevsi u obzir navedene kriterije kojima lak mora udovoljavati te kemijski sastav otapala namijenjenog za osnovni premaz. Cimbenik koji ogranicava koristenje fenolnih prevlaka je njihova nedovoljna Heksibilnosr. sto rezultira dobrim adhezivnim svojstvirna i visokom kemijskom otpornoscu. zbog prisutnosti vinilnih smola otporni su na kemikalije. 65% vode i 15% organskog kootapala. Ekoloski pokret u Ameriei 60-tih godina proslog stoljeca rezultirao je donosenjem zakona i regulativa s eiljem smanjenja zagadenosti zraka. tako i za izradu poklopaea odnosno zatvaraca za staklenke i boee. koji su otopljeni u ketonskom otapalu.

riba. juhe. poliakrilnih komponenti te epoksi-g-akrilnog kopolimera. Funkcionalna karboksilna kiselina oplernenjena epoksi smolom neutralizirana je (70%) dimetil etanolaminom i dispergirana deioniziranorn vodom. i obradena hrana koja sadrzi spojeve sumpora Pivo. Prevlake proizvedene na takav nacin imaju znacajnu komercijalnu primjenu u izradi limenki za piva i drugih napitaka.) Meso. Tablica IV-l0. Ispitivanja su pokazala da su alfa metilenske skupine i aril eterske skupine mjesta na kojima se odvija proces oplemenjivanja. pokazao se vrlo problernatican. Znacajniji napredak je postignut nanosenjem akrilnih skupina podloznih ionizaciji na hidrofobni epoksi kostur (oplemenjivanje). s izvanrednim svojstvima. povrce. ucinkovitost oplernenjivanja je manja od 100%. 1975. Glavne vrste unutarnjih prevlaka na limen kama (Britton. sam odabir sustava polimera koji su topivi u vodi. bezalkoholna pica. voce. Dodatkorn aminoplast-smole dolazi do medusobnog umreiavanja s oplemenjenim kopolimerom. tako da stvarni sastav proizvoda predstavlja smjesu nepromijenjenog epoksi kostura. Medutim. pivo i bezalkoholna pica Povrce. pri cemu nastaje konacni proizvod u obliku spreja. Kao sto je slucaj i s vecinom oplemenjenih kopolimera. riba. povrce. ali bez dodataka hidroliticki osjetljivih sku pin a.METALNA AMBALAZA proizvesti otapala na osnovi vode. Rezultirajuci karboksilni polimer po svojoj strukturi ima izgled cdlja u kojem su oplemenjene akrilne komponente manje duljine u odnosu na glavni kostur polietera. juhe (ukoliko je ZnO u prevlaci) AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 781 . juhe Meso. povrce.

~ m co Ulazlima --Slika IV-S. 1"11 ~ . sto je moguce vise. zatvaraca i dvodijelnih limenki. cesto se. osim povrsine predvidene za oblikovanje uzduznog spoja. nepozeljnih korozijskih pojava. odnosno kod limova za izradu omotaca trodijelnih limenki sve povrsine. lakira i vanjska strana metalne arnbalaze. 20 18 16 14 12 ~ 10 8 6 Slika IV-7. Graficka obrada Zbog zasrire od korozije.2. tj.2. jednostruko lakiranje (u prosjeku na kvadratnom metru nalazi se 4-6 g osusenog laka) i dvostruko lakiranje (kada se nalazi 8-12 grama suhog laka/mf lima).1. postoji odreden broj pora na laku. • IV . kao i zbog reklamno .7'l. Pored obaveznog lakiranja buduce unutarnje strane ambalaze. Postupak tiskanja je vrlo slican postupku lakiranja. Time se sprecavaju ili u znacajnoj mjeri smanjuju korozijske promjene. uobicajeno je tzv. Poroznost laka ovisno o debljini laka 8roj pora po jedinici povrsine mijenja se 50% s promjenom debljine laka za 1. Na slici IV-8 shematski je prikazan postupak lakiranja metalnih limova .METALNA AMBALAZA Sto se tice kolicine laka. sto je i pozeljno. ali se linija za tisak sastoji od vise jedinica za nanosenje svake pojedinacne boje i istog broja tunelskih susionica (za susenje AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 179 .prodajne funkcije. Nanesen sloj laka Celieni valjak 1 2 34 5678 9101112 Slika IV-S. mjesta lima koja nisu prekrivena lakom (slika IV-7). odnosno dvostrukog lakiranja je potpuno prekrivanje metalne os nove te izbjegavanje. Postupak lakiranja metalnih limova deblJina laka (mikrometri) Slika IV-7. Ovisno 0 debljini laka. a istovrerneno i zbog obaveznog deklariranja upakiranog proizvoda.Im Lak Gumena obloga co CI. Razlog vece debljine laka. Prilikorn graficke obrade bojom se prekrivaju sve vanjske povrsine limova za proizvodnju poklopaca. vanjska strana metalne ambalaze moze se graficki obraditi (litografija).

METALNA

AMBALAZA

i polimerizaeiju svake nanesene boje). Kao i kod lakiranja, moguce je tiskanje limova u plocarna iIi trakama. Kvaliteta nanesenih slojeva boje ovisi 0 namjeni tiskane ambalaze, prije svega, 0 uvjetima konzerviranja upakiranog sadrzaja. Boja mora imati dobru adheziju na metalnu povrsinu i tijekom pasterizaeije i sterilizaeije ne smije se mijenjati nijansa boje ili se skidati boja s metalne povrsine.

IV - 3. VRSTE I OBLICI METALNE AMBALAZE, PROIZVODNJA I PRIMJENA

U metalnu ambalazu se pakira veliki broj prehrambenih i drugih proizvoda. Herrneticki zatvorene limenke i na isti nacin zatvorene staklenke i boee s metalnim zatvaracima u potpunosti osiguravaju upakirani saddaj od djelovanja vanjskih utjeeaja, od trenutka zatvaranja do konacne upotrebe (otvaranja arnbalaze). Slicna svojstva imaju i metalne tube, a aerosolske (sprej) doze na poklopeu imaju llgraden venril za ispustanje sadrzaja. Metalne kante i bacve se kao ambalaza vecih volumena koriste za pakiranje, skladistenje i transport velikog broj~ prehrambenih i drugih poluproizvoda i gorovih proizvoda. -- -U ukupnoj potrosnji ambalaze, metalna arnbalaza sudjeluje s manje od 10% i planiranim blagim padom ueeSea (negativni trend). Razlog za takav trend je pojava novih vrsta ambalaze, posebno od viseslojnih kombiniranih, pa i polimernih materijala. Kako je potrosnja proizvoda uvjetovana brojem stanovnika na Zemlji, a on je svakim danom sve veci, planira se povecanje fiziekog opsega proizvodnje i primjene metalne ambalaze u svijetu u narednom razdoblju. Metalna ambalaza se proizvodi od eelika i aluminija prilagodenih oblika, a kao pornocni metali se koriste kositar, krom i olovo. Metalna arnbalaza raznih oblika, dimenzija i namjena proizvodi se od: - ernog lima - bijelog lima - kromiranog lima - aluminijskog lima - aluminijskih rondela. Metalni limovi i rondele se najeeSce koriste za izradu limenki, poklopaca za staklenke, zatvaraca za boee, metalnih tuba, kanti i bacvi te za izradu eisterni i kontejnera.

AMBALAiA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA

8°1

METALNA

AMBALAZA

III IV - 3.1. Limenke
Limenke su cvrste metalne posude, najcesce namijenjene hermetickom pakiranju proizvoda. Limenke se izraduju od bijelog lima, kromiranog ili aluminijskog lima. One su dehnirane kapacitetom, konstrukcijom, poprecnim presjekom, oblikom i posebnim svojstvima. Pod kapacitetom se podrazumijeva unutarnji volumen zatvorene limenke. Poprecni presjek limenki rnoze biti razlicit. Prema poprecnom presjeku postoji: - okrugla limenka - metalna posuda s kruznim poprecnim presjekom (slika IV-

9-A)
- cetvrtasta limenka - metalna posuda s kvadratnim ili pravokutnim poprecnim presjekom i blago zaobljenim krajevima (slika IV-9-B) - cetvrtasto zaobljena limenka - metalna posuda ciji poprecni presjek cine dvije paralelne strane medusobno spojene s dvije polukruzne strane (slika IV-9-C) - ovalna limenka - metalna posuda s ovalnim (elipsastim) poprecnirn presjekom (slika IV-9-D) - trapezna limenka - metalna posuda s pravokutnim poprecnirn presjekom i blago zaobljenim krajevima. Razlika izmedu cetvrtaste i trapezne limenke je u tome sto kod trapezne limenke povrsina dna i poklopca nisu jednake (slika IV9-E) i - mandolina-limenka - metalna posuda priblizno trokutnog poprecnog presjeka sa zaobljenim krajevima i stranama (slika IV-9-F).

A

A

B

c

Slika IV-9. Poprecni presjek limenki

D

E

F

S obzirorn na konstrukciju, limenke mogu imati dno, omotac i poklopac kao osnovne elemente i tada su to trodijelne limenke (slika IV-lO-A), a mogu biti i dvodijelne (slika IV-lO B), kada dno s omotacern cini jedan element, a poklopac predstavlja drugi element limenke.

AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA

1

81

METALNA

AMBALAZA

Slika IV-10. Trodijelna i dvodijelna limenka

Slika IV-11. Oblik limenkl

moDo
A B A B
Slika IV-10. Slika IV-U.

Prema obliku razlikuju se: - cilindricne limenke - metalna posuda s glatkim omotacem ili sa suzenjem neposredno uz kruzni spoj dna, odnosno s pojacanjima na ornotacu, poprecnog presjeka plasta istog kao i dna poklopca (slika IV-ll-A) - konusna limenka - metalna posuda s glatkim plastorn, ciji se poprecni presjek tijela postepeno mijenja od dna do poklopca (slika IV-ll-B) Uz navedene oblike, limenke mogu imati i posebna svojstva. Pri tome se razlikuje: - lirnenka sa suzenjern - metalna posuda ciji plast uz poklopac i/ili dno ima smanjeni poprecni presjek, tako da se mogu koristiri poklopci i/ili dna manjih dimenzija (slika IV-12-A) - limenka s prosirenjern - metalna posuda Cijije plast uz poklopac prosiren, tako da se rnoze korisriti poklopac veceg promjera (slika IV-12-B) - limenka s pojacanjern na plastu - metalna posuda s glatkim plastom na kojem su utisnuti zlijebovi radi povecanja mehanicke cvrstoce (slika IV-12-C) - limenka "a decollage" - trodijelna limenka s dnom zalemljenim za plast i poklopcern oblikovanim dvostrukim presavijanjem nakon punjenja. Dno se otvara odgovarajuCim kljucern (slika IV-12-D) - limenka s otvorom - trodijelna limenka s poklopcern i dnom zalemljenim za pIa st. Poklopac na sredini ima otvor (slika IV-12-E).

Slika IV-12. Limenke posebnih svojstava

DDDuD
A B

c

D

E

AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA

821

Poklopci ~dna trodijelnih limenki i poklopci dvodijelnih limenki. Nairne.1.1. a potom se ornotac spaja s dnom.METAlNA AMBAlAZA • IV . prvo se proizvode ornotac i poklopac. Na opisani nacin se proizvode kruti (rvrdi.zastavica 6 .kruzni spoj omotaea s poklopcem (dnom) " II II 1 3 ---lr-------' 2 " " II " c:====~1~====~-7 • IV . Sljedeca faza je konacno oblikovanje (povijanje) prirubnice.uzdufnl spoj 4 .1. neelasticni). U proizvodnji lakootvarajuceg poklopca postoje dodatne operacije kojima AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 83 .cvoriste 7 . ProizYodnja trodijelnih limenki T rodijelne limenke se sastoje od tri osnovna dijela: omotaca. odnosno dno.3. imaju razlicita mehanicka svojstva i mogu biti: ~ kruti (tvrdi. Poklopci odnosno dna se proizvode iz trake ili ploce lima tako sto se u jednom ciklusu isijecanjem i presanjem kruznog isjecka dobiva konacan oblik poklopca. omotaca i poklopca (slika IV~13) 4 Slika IV-13. ovisno oobliku i konstrukciji. Pri tome je prirubnica samo djelomicno oblikovana.prirubnica omotaca 5 . Elementi trodijelne limenke 1. Proizvodnja poklopaca se odvija u nekoliko faza ito: ~ isijecanje kruznog isjecka iz lima ~ oblikovanje poklopca presanjem kruznog isjecka ~ oblikovanja prirubnice ~ nanosenje brtvene mase ~ susenje brtvene mase. dna i poklopca.3. elasricni i vakuumski poklopci. neelasricni) ~ elasticni ~ vakuumski poklopci ~ lakootvarajuci. Proizvodnja poklopaca se zavrsava susenjern brtvene mase u tunelskoj susionici na tempera~ turi 105~140 °C u trajanju oko 20 minuta.ojacanja 3 . Proizvodnja trodijelnih limenki je uvjetovana njihovim sastavom. Trodijelne limenke Trodijelna limenka se sastoji od dna. Slijedi nanosenje tekuce brtvene mase u zlijeb poklopca.omotae 2 .1.1.

B). U rakvorn slucaju.. na slici IV-15 dimenzije poklopca . . Elasricni poklopci su konstrukcijski rijeseni s ekspanzijskim prstenovima na povrsini poklopca (slika IV-14. Slika IV-14. Na tajje nacin kod zatvorene limenke omoguceno smanjenje volumena kada se unutarnji tlak smanji u odnosu na tlak izvan zatvorene limenke.. Na slici IV-14 prikazan je oblik i dimenzije poklopca .c w: ~ B '7\ . sto osigurava povecanje ili smanjenje volumena zatvorene limenke kao posljedice djelovanja razlike tlakova unutar i izvan limenke u postupcima toplinske obrade..D) se ubrajaju u skupinu krutih poklopaca i imaju zakovanu spojnicu u obliku rucice i urezani zlijeb. neelasticni) poklopci (slika IV-14. Izgled poklopaca za limenke Q Q it A I p -r> Q . kada se sadrzaj ohladi. sro bi dovelo do detormacije omotaca. Ti se poklopci proizvode od aluminijskog lima i koriste kao poklopci za trodijelne i dvodijelne aluminijske limenke. Primjenjuju se u slucaju punjenja limenki s vrucim sadrzajern (> 85°C). a poklopac se kida (otvara) po urezanorn zlijebu. Primjena vakuumskih poklopaca eliminira ovu pojavu.. Vakuumski poklopci su konstrukcijski rijeseni s ekspanzijskim prstenovima i oni imaju oblik kalote (slika IV-14-C). Prilikorn presanja dan im je blago konkavan profil. Kruti (tvrdi. Lakoorvarajuci poklopci (slika IV-14.. a u tablici IV-ll navedene su dimenzije poklopaca . Sve se te operacije izvode prije nanosenja tekuce brtvene mase. Takvo rjesenje ornogucava laku dilataciju poklopca u oba smjera u odnosu na ravninu poklopca.dna cilindricnih limenki. C 0 AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 841 . smanji se volumen punjenja i formira se dosta velik vakuum u limenci.METALNA AMBALAZA se proizvodi spojnica. Cime se omoguCava otvaranje jednim potezom. priprema poklopac za spajanje sa spojnicom i samo zakivanje spojnice.A) su ojacani urisnutim zlijebovima takvog pro fila da je poboljsana cvrstoCa poklopca. Oni tijekom rerrnicke obrade ne mijenjaju lako svoj profit zbog cega tesko dolazi do promjene volumena zarvorene limenke sa sadrzajem.dna cilindricnih limenki. : .dna. cime se osigurava nepromjenjiyost oblika odnosno pro fila.

METALNA AMBALAZA Tabela IV-11. d. Proizvodnja omotaca lemljenjem i 2 3 4 AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 85 .dna d. Slika IV-i5. ~ '"- ~ '" b.dna Omotaci za limenke se mogu proizvoditi lemljenjem iii zavarivanjem. ~.. Dimenzije i dozvoljena odstupanja okruglih poklopaca . s!' I IJ:lh. Proizvodnja omotaca lemljenjem odvija se u nekoliko faza i to: . Redoslijed operacija ovisi 0 nacinu oblikovanja. i d Slika IV-i6. d .rezanje lima na odgovarajuce trake ciscenje i zagrijavanja ruba lima za nanosenje legure za lernljenje (slika IV-16-1) nanosenje legure (kositar+olovo) za lemljenje (slika IV-16-2) savijanje omotaca i zagrijavanje mjesta uzduznog spoja (slika IV-16-3) oblikovanje uzduznog spoja (slika IV-16-4) oblikovanje prirubnice i alternativno pojacanja ornotaca lakiranje unutarnje strane uzduznog spoja. Izgled i dimenzije poklopca .

Zastavicom (5) se naziva koso zarezani dio zalemljenog plasta u dijelu prirubnice. Proizvodnja omotaea zavarivanjem 1 2 3 Omotac lirnenke (1) moze biti ravan (bez pojacanja] ilis pojacanjima (2). Presjek dvostrukog uzduznog spoja Jednostruki spoj moze biti zalemljen iii zavaren. Pojacanja Cine oblikovani dio plasta po cijelom volumenu (kruzni prstenovi) koji osigurava vecu cvrstocu i stabilnost i omoraca i cijele limenke. Presjek jednostrukog uzduznog spoja Slika IV-19. Slika IV-17. kako je to prikazano na slici IV-13. Nepropusnost (hermeticnost) zalemljenih spojeva postize se legurom za lemljenje (kositar i olovo). Na gornjem dijelu otvorene limenke (slika IV-13) nalazi se prirubnica (4) omotaca koja sluzi za spajanje ornotaca s poklopcem. Uzduzni spoj limenke (3) moze biti jednostruki (slika IV-18) iIi dvostruki (slika IV-19). Jasno je da je time otklonjen jedan AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 861 .METALNA AMBALAZA Proizvodnja ornotaca zavarivanjem odvija se na sljedeci nacin: rezanje lima na odgovarajuce trake savijanje trake tockasto zavarivanje trake (slika IV -17-1) zavarivanje ruba ornotaca (slika IV-17-2) lakiranje iii nanosenje praha (pulvera) na uzduzni spoj (sIika IV-17-3) oblikovanje prirubnice i alternativno pojacanja ornotaca. sto osigurava pravilno spajanje plasra s poklopcem (dnom). a dvostruki spojje zalemljen. Cvoriste (6) je dio kruznog spoja (7) ornotaca s poklopcem (dnom) na mjestu uzduznog spoja ornotaca. Oblikovanje omotaca lemljenjem u velikojje mjeri u danasnje vrijeme zamijenjeno zavarivanjem i to bez preklapanja rubova omotaca. Slika IV-18.

podlozak za zatvaranje. Izgled druge role 3 C. Dijelovi alata za zatvaranJe IImenke 1 .rola za I.potlsna ploea. Prema konstrukcijskoj izvedbi. fazu zatvaranja B. 3 .omotae IImenke. 5 Slika krufnog IV-20. 4 . ova limenka nema zastavicu i Cvoriste.potencijalna prisutnost olova u upakiranoj namirnici. Pozicija prije pocetka druge operacije D.rola za II. Spajanje ornotaca s dnom se obavlja na stroju koji se naziva zarvaracica i AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 187 . spoja Oblikovanje A.METALNA AMBALAZA od glavnih nedostataka lemljenja uzduznog spoja . 2 . 5 .poklopac. 7 . PoziciJa na zavrsetku druge operaclje Nakon proizvodnje omotaca i dna oni se spajaju i tako je oblikovana i proizvedena limenka. Pozicija prije pocetka prve operacije F. 6 . Izgled prve role E. fazu zatvaranja. Pozlclja na zavrsetku prve operacije G.dno limenke.

.METALNA AMBALAZA to tako sto se savijaju i stiskaju prirubnice dna i omotaca. U drugoj fazi zatvaranja aktiviraju se role za drugu fazu zatvaranja. Elementi dvostrukog spoja omotaea i poklopca (dna) 1-vrh spoja. 4-donja unutarnja okuka spoja. . odnosno zatvaranje limenke. a na ornotac (2) limenke se postavi poklopac (3). odnosno oblikuje se kruzni (dvostruki) spoj. do . . Limenka se svojim dnom (1) postavlja na potisnu plocu (4).stvarni preklop. Postupak spajanja ornotaca i dna je idenrican zatvaranju napunjene limenke (slika IV-20). 6-masa za brtvljenje.pregib omotaca. Poklopac je s "podloskorn" fiksiran za plast limenke. Presjek dvostrukog spoja omotaca i poklopca (dna) na cvoristu ctl AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 881 .visina spoja. Aktiviranjem role za prvu fazu savijaju se prirubnice tako da vise nije moguce skinuti poklopac.debljina lima omotaea Slika IV-22. Sila koja djeluje na potisnu plocu potiskuje cijelu limenku do "podloska' za zatvaranje (5).debljina lima poklopca (dna). 3-unutarnja strana spoja. Hu -unutarnja visina spoja. 2-gornja okuka unutarnjeg vrha spoja. koje se izvodi u dvije faze. b . odnosno nije postignuto hermeticko zatvaranje. ciji je izgled prikazan na slici IV-20-E. Prestankom djelovanja tih rola kruzni spoj je samo uvjetno oblikovan. 7-vanjska strana spoja. d. p. . Slika IV-21. d.maksimalno moguci preklop. p. H .debljina spoja. S-donji vrh spoja.pregib poklopca (dna). Zadatak tih rola je da "ispeglaju" kruzni spoj i osiguraju njegovu herrneticnost. odnosno na slici IV-20-G (kraj druge faze zatvaranja). Te role rotiraju oko poklopca. Slijedi oblikovanje kruznog spoja. a . Polozaj te role prikazan je na slici IV-20-F (prije pocetka druge faze zatvaranja). a smanjenjem promjera rotacije prirubnica poklopca i omotaca povijaju se do krajnjeg polozaja prikazanog na slici IV 20-0.

Vrijednost prekrica (P) dvostrukog spoja izracunata po formuli P = (a/b) x 100 mora biti veca od 55% na bilo kojem mjestu osim na cvoristu. U slucaju lemljenog spoja. sto je definirano njegovom vrijednoscu prekrica (P) i stisnuca (5).1 (3 dp + 2 do) ds x 100 Stisnuce dvostrukog od 80 %. IV-13). Postotak prekrica (P) je definiran izrazorru %P Po +Pp + 1.1(2 dp + do) x 100 Prekrice izracunato po ovoj formuli mora biti vece od 50% na bilo kojem mjestu osim na cvoristu.1. Naravno da je i kolicina upakirane namirnica u suglasnosti s dimenzijama limenki. Postotak stisnuca (5) je definiran izrazom: %s= 1. Cilindricne trodijelne limenke (koje su mozda najrasprostranjenije) obiljezavaju se promjerom i visinom ili volumenom (tablice IV-12. Kruzni spoj mora biti nepropustan (hermerican). Tablica IV-12. spoja na bilo kojem mjestu osim na cvoristu mora biti vece • IV . Najcesce zastupljene cilindricne limenke 225 425 445 860 4250 AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 189 .1.3. Velicina prekrica poklopca (dna) na cvoristu moze biti za 1/3 manja od velicine prekrica na ostalim mjestima.2. Velieine limenki i njihovo oznaeavanje Limenke se izraduju u raznim velicinarna. prisutan je i sloj legure za lemljenje.METALNA AMBALAZA Na slici IV-22 prikazan je presjek kruznog spoja ornotaca i poklopca (dna) na cvoristu. Vidi se da na tom mjestu kruzn! spoj Cine cetiri debljine lima ornoraca (umjesto dvije debljine izvan cvorista] i tri debljine lima poklopca. ali ne manja od 30 %.ldp - H H -1.

"150 gramska" .uredivanje ruba limenke.2. dok je drugi dio poklopac. pakiranje LEl L~ ~-8= EJ EJ ~ ~:J L~ ~ AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 9°1 .lakiranje limenke s unutarnje strane. Zbog nacina proizvodnje ornotac je bez pojacanja i bez uzduznog spoja. ali je to rjedi slucaj.4 em (2 2/'6 in.3.1. Mogu se proizvoditi i od kromiranog lima.).graficka obrada. Takve limenke najceSce se izraduju od aluminija ili bijelog lima. Omotac i dno limenke cine jedan dio dobiven postupkom izvlacenja iz lima ili rondele. 1986.) * Oznaka 202 x 214 = Promjer 5. oblikovanje dna limenke 3 . Shematski prikaz proizvodnje dvodijelnih limenki 1. Visina 7. stabilizaeija (susenje laka) 4 .bez navodenja dimenzija. Dvodijelne limenke Dvodijelne limenke se sastoje od dva dijela. • IV .rezanje kruznog isjecka iz lima 2 . stabilizaeija (susenje laka).METAlNA AMBAlAZA Tablica IV-13. stabilizaeiJa limenke (susenJe laka). odmascivanje.3 em (2141'6 in. Slika IV·23. Cetvrtaste limenke oznacavaju se dimenzijama duijina x sirina x vlstna . Najcesce zastupljene dimenzije limenki (Bakker i Eckroth.duboko lzvlacsnle limenke u tri faze. oblikovanje grla limenke 5 . lakiranje vanjske povrsine limenke.) Limenke manjih dimenzija cesto se oznacavaju i kao "50 gramska'.

Visefaznim izvlacenjern proizvode se duboko vucene limenke tako sto se klasicnim postupkorn prvo oblikuje plitka posuda. Oubokom izvlacenju prethodi rezanje kruznog isjecka iz lima. Ti poklopci su cesto lakoorvarajuci. 1 DO 2 3 6 A 1 0000 4 5 7 DO 2 3 B Slika IV-25. U cilju smanjenja trenja koriste se odredena maziva. Maksimalni odnos visine i promjera kod dvostruko vucenih (0 RO) limenki iznosi 2:1. Shematski prikaz proizvodnje dvodijelnih Iimenki A: vucenih i peglanih (Drawn and Ironed. na isti nacin kao i kod trodijelnih limenki. odnosno povecava se vis ina limenke. Slika IV-24_ Postupak dubokog izvlacenja Poklopci se proizvode od istog materijala kao i ostatak limenke. tako da se na kraju proizvede limenka potrebne visine s tankim ornotacem (debljina omotaca iznosi oko 1/3 prvobitne debljine lima). Pri tome dolazi do vrlo velikog trenja izmedu lima i matrice. dok taj omjer kod vucenih i peglanih (0&1) limenki iznosi 1.METALNA AMBALAZA Omotac i dno limenke proizvode se u jednom ciklusu postupkom izvlacenja (slika 1V-23). ORO) 4 5 AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 91 . B: dvostruko vucenih (Drawn and Redrawn. Ta se operacija ponavlja jos jednom uz upotrebu klipa s jos vecim promjerom. 0&1). U posljednjoj fazi izvlacenja posebnim se alatom oblikuje uvuceno dno. a u istom procesu se oblikuje i prirubnica ornotaca. tako da ne dolazi do izravnog kontakra metala i kalupa. Ouboko izvlacenje je postupak izvlacenja lima pritiskom tocno profiliranog klipa u matricu kalupa (slika 1V-24). Proizvodnja tih limenki zavrsava lakiranjem (unutarnja strana). odnosno grafickom obradom (vanjska strana) i susenjern organskog sloja. Zatvaranje napunjenih limenki se obavlja oblikovanjem kruznog spoja na isti nacin kao i kod trodijelnih limenki.5:1 (slika 1V~25). stanjuje se sarno omotac. Nakon toga. primjenom klipa veceg promjera na istom kalupu.

farmaeeutske.750 nm) te za mikroorganizme iz okoline. Nairne. Za pakiranje proizvoda koji se terrnicki ne obraduju.3. pasterizirani proizvodi cija je pH vrijednost veca od 4. Razlog za to su dobra mehanicka i zastitna svojstva ove ambalaze. a u posljednje vrijeme i neke arnbalazne jediniee od polimernih rnaterijala istog oblika. Ta ambalaza je pogodna za terrnicku obradu upakiranog sadrzaja i zbog toga se koristi za izradu konzervi postupeima pasterizaeije i sterilizaeije.1. industrije kozrnetickih proizvoda. od tekucih do onih cvrste konzisteneije. Za proizvodnju konzervi omotac. Hrana se u limenke moze pakirati i pod aseptickim uvjetima. ona se koristi i za pakiranje proizvoda kemijske. Limenke se mogu koristiri i za pakiranje hrane u atmosferi zraka (obicna atmosfera) i u zastitnoj atmosferi (plin sastava drugacijeg od zraka). limenke mogu biti od bijelog ili kromiranog lima. kao i za mnoge druge proizvode.METALNA AMBALAZA Tablica IV-14. Karakteristike 0&1 i ORO limenki Oebljina osnovice (dno) > plasta Ne mijenja se tijekom proizvodnje Manje (ekonornlcnua proizvodnja) Za pakiranje pica • IV . dno i poklopae limenki moraju biti od istog materijala.3. U metalnu ambalazu mogu se pakirati sve vrste prehrambenih proizvoda. Isto tako se i boee od stakla (a nekad i od polimernih materijala) zatvaraju metalnim zatvaracima. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 921 . kao i za pakiranje "suhih' namirniea. elektromagnetska zracenja (200 . a poklopae (lakoorvarajuci) od aluminijskog lima . Primjena limenki Hermeticki zatvorene limenke su nepropusne za plinove.3. Na taj nacin se osigurava duza odrzivost hrane pri definiranim uvjetima skladistenja. dok se sterilizirane namirniee ili pasterizirani proizvodi s pH man jim od 4. Poklopci i zatvaraci Staklenke.2.5 mogu cuvati na sobnoj temperaturi. vodenu paru. • IV .5 moraju se cuvati na temperaturama ispod + 10°C. zatvaraju se poklopcima izradenim od metala. kao i za pakiranje higroskopnih proizvoda i proizvoda s malim sadrzajern vlage. Primjena metalne ambalaze nije ogranicena sarno za pakiranje hrane.

silavac i pry off poklopci. Poklopci za staklenke Ovisno 0 obliku grla staklenke. Staklenka twist B. u principu isto kao i dvodijelne limenke.1.omnia (alupo) . Za sve poklopce. ti poklopci mogu imati cetiri. taj poklopac moze se ponasati kao "nedisuci'? (ako se zatvaranje obavlja u struji zasicene vodene pare . .1.2. Prema nominalnom promjeru.pornocu specijalnih zatvaracica).pano-T .27).1. Twist off poklopci se navijaju na grlo staklenki u smjeru kretanja kazaljke na satu. nacina izvodenja sterilizacije. bez obzira na oblik i konstrukciju. kao i temperature sadrzaja u trenutku zatvaranja. Ovisno 0 prornjeru i tehnickoj izvedbi grla staklenki.twist off . ili kao "disuci" (ako se zatvaranje obavlja pri normalnim atmosferskim uvjetima). Twist off poklopci Twist off poklopce karakteriziraju zupci s unutarnje strane donjeg dijela poklopca (sIika IV. postoji pet vrsta twist-off poklopaca (tablica IV-15).METALNA AMBALAZA Poklopci i zarvaraci se proizvode od limova postupkom izvlacenja. U sljedecoj fazi se oblikuju rubovi poklopaca i na kraju se u zlijebove nanosi mas a za brtvljenje i susi ili se postavljaju ulosci i podlosci. Najcesce koristeni poklopci su: . T. Masa za brtvljenje se nalazi s unutarnje strane u zIijebu poklopca i nalijeze na gornju povrsinu grla zatvorene staklenke.3. Grlo staklenke twist A III IV . Ovisno o uvjetima zatvaranja. karakreristicno je da imaju masu za brtvljenje koja osigurava nepropusnost (hermeticnost) zatvorene staklenke. Ostali poklopci se na grla staklenki fiksiraju mehanicki (slika IV-26). Slika IV-26_ za zatvaranje off poklopcem za zatvaranje off poklopcem A. 2 Pojam i objasnjenje pogledati u poglavlju 0 staklu AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 193 .P. koriste se razliciti poklopci. III IV . pravilno rasporedenih po unutarnjem opsegu.pano . Oni su izradeni od lakiranog elektroIitiCkog bijelog iii kromiranog lima.3.2. sest iii osam zubaca.

METALNA AMBALAZA B presjekA-A detalj C brtvena masa Slika IV-27. Pano-T poklopci su prikazani na slici IV-29. Ubrajaju se u "disuce" poklopce jer pri povecanju unutarnjeg daka dolazi do neznatnog podizanja poklopca s grla staklenke.T poklopci su izradeni od lakiranog aluminijskog lima. a dimenzije su prikazane u tablici IV-16. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 941 . Zatvaranje ovih poklopaca se osigurava djelovanjem daka sa strane poklopca i utiskivanjem navoja s grla staklenke (slici IV-28).2. U praksi se koriste cetiri razlicire dimenzije pano-T poklopaca. a time i izlaska dijela zracnog prostora iz zatvorene staklenke.1. Izgled i dimenzije twist off poklopaca 5 Tablica IV-iS.2. Dimenzije twist off poklopaca • IV . Pano-T poklopci Pano.3.

Dimenzije pano-T poklopaca • IV . rL__ ___i===~l..3. TIl' "i"'."" I / Slika IV-29. Omnia (alupo) poklopci Omnia (alupo) poklopci danas se sve manje koriste..METALNA AMBALAZA Slika IV-28_ Grlo staklenke namijenjeno zatvaranju pano. A Slika IV-30. lzgled omnia (alupo) (A). "'I • I .3. C L D poveeanl detalJ C D ~ I cI ~ ) .2. Izgled je prikazan na slici IV-30-A. Izradeni su od lakiranog aluminijskog lima i ubrajaju se u skupinu "disucih" poklopaca..T. lzgled i dimenzije pano-T poklopaca D D D [._ II D..<:f .(e) poklopca C AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 95 .. pano (8) i p.1. !~~~~~~~~~/~ ~_.J/ Tablica IV-16.T poklopcem brtvena masa D.

2.2. koriste se za zatvaranje staklenki velikih prornjera. a kasnije pano-T poklopeima.4. P. Zatvaraci za boce Ovisno 0 obliku grla boee. Izradeni su od aluminijskog lima i ubrajaju se u skupinu "disucih' poklopaea (slika IV-30-B).plitki aluminijski zatvarac.2. koriste se razliciti zatvaraCi.poklopci P.3.2.3.krunski zatvarac . Za razliku od svih ostalih poklopaea.twist off zatvarac .3. Pano poklopci Pano poklopei se danas vrlo malo koriste.aluminijski navojni zatvarac . Izgled i dimenzije krunskog zatvaraea AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 961 . mas a za brtvljenje nanesena je s unutarnje strane u zlijebu poklopea na tjemenu i s bocne strane. (Press-on Twist off) poklopei su izradeni od lakiranog bijelog iii kromiranog lima.3.1.T. Ono malo sto se upotrebljavaju. II IV . Slika IV-31. Za sve zarvarace razlicirog oblika i konstrukeija karakreristicno je da imaju masu za brrvljenje koja osigurava nepropusnost (herrneticnost) zatvorene boce.METALNA AMBALAZA II IV . Krunski zatvarac Za zatvaranje gaziranih i mnogih drugih tekucina u boeama vrlo cesto se koristi krunski zarvarac. a dimenzije u tabliei IV-I7. II IV .5. II IV .1.2.1. Izgled i dimenzije krunskog zarvaraca su prikazani na sliei IV-31. Zamijenjeni su prvo omnia (Alupo). Pripada skupini nedisucih poklopaea (slika IV-30-C).2. Masa za brtvljenje na bocnoj unutarnjoj strani poklopea osigurava zatvaranje staklenke. Najcesce koristeni metalni zatvaraci su: .T.

2. poli(vinil-klorida).2 32. a izgled zatvorenog poklopca je prikazan na slici IV-32-A.1 ± 0. • IV . Aluminijski navojni zatvarac Aluminijski navojni zatvarac se proizvodi od aluminijskog lima. s uloskorn od pluta i podloska izradenag od kositra (Sn).1 ± 0.2 21 21 22 Krunski zatvaraci se proizvode od celicnog lima (bijeli ili kromirani lim) sa zasrirnorn prevlakom protiv korozije. Slika IV-32.2. (PVC) ili acetilceluloze (AC).METALNA AMBALAZA Tablica IV-17. Danasnji krunski zarvarac umjesto uloska od pluta i podloska ima najceSce nanesenu masu za brtvljenje na osnovi obicnih ili ekspandiranih polimernih marerijala. Dimenzije krunskog zatvaraca d2 (mm) Braj nazubljenja 32.2. Izgled aluminijskog navojnog (A) i plitkog (8) aluminijskog zatvaraea f A B 1 AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 97 . Sa slike IV-3I i iz tablice IV-17 vidi se da"klasicni" krunski zatvarac cini kapica izradena od metala.3. aluminija (AI). .

3. masti i drugih prehrambenih proizvoda. radi osiguranja od ndeljenog otvaranja upakiranog sadrzaja. smola.2. a zarvaraci za zatvaranje boca.3. Plitki aluminijski zatvaraci se koriste za zatvaranje rekucina u boce pod atmosferskim tlakom. Kao i aluminijski navojni.2. Na slici IV. • IV .3. Navoji na zatvaracu se oblikuju prilikom zatvaranja. Zarvaranjem poklopcima i zarvaracima se postize nepropusnost (herrnericnost) staklene ambalaze. • IV . kada se i perforirani prsten povija preko prstena grla boce.3.2.33 prikazan je izgled kanre za pakiranje jestivih i tehnickih masnoca. kao i za pakiranje i skladisrenje jestivih ulja. • IV . su promjeru grla boce. boja. Twist off zatvarac Twist off zarvarac je istog oblika kao i twist off poklopac (slika IV-27).3. razrjedivaca i slicnih kemijskih proizvoda (rekucina).lakova. Twist off poklopci i zatvaraci osiguravaju nepropusnost (herrnericnost) sraklenki i boca pod atmosferskim tlakom i pod vakuumom.3.METAlNA AMBAlAZA Taj zatvarac (slika IV-32-A) se sastoji od aluminijske kapice s perforiranim prstenom na donjem dijelu i uloskom od ekspandiranih polimernih materijala. Plitki aluminijski zatvarac Plirki alurninijski z~tvarac (slika IV-32-B) se sastoji od aluminijske kapice s jezickorn za otvaranje i uloskom te podloskom kao kod aluminijskog navojnog zarvaraca. Pano-T i omnia (Alupo) poklopci osiguravaju nepropusnost (hermeticnost) staklene ambalaze u koju su pakirani termicki obradeni proizvodi. Kante Kante su cvrste metalne posude koje se koriste za pakiranje i skladistenje motornih ulja. Zatvaranje se obavlja povijanjem donjeg ruba aluminijske kapice preko prstena grla boce.3. Dimenzije tog zatvaraca prilagodene gaziranih pica.4. Krunski zatvaraci osiguravaju hermeticnost ambalaze: "obicnih" (nepasteriziranih ili pasreriziranih) i gaziranih pica u staklenim bocama.2. Za iste namjene mogu se koristiti i aluminijski navojni zatvaraci. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 981 . Koristi se za pakiranje negaziranih ili • IV . Primjena poklopaca i zatvaraca Poklopci se koriste za zatvaranje staklenki.2. i taj zatvarac se koristi za pakiranje negaziranih tekucina (cesto za ulja).

Bacve Bacve su cvrste metalne posude koje se koriste za pakiranje i skladistenje nafte.okrugle s grlom . One mogu biti: .4.lake (za cvrste masnoce). naftnih derivata.preklopni (slika IV-34-D). tehnickih i jestivih masti. • IV . lakirane ili graficki obradene .reske (za naftu) . Ovisno 0 namjeni i dimenzijama.cetvrtaste s usadnim poklopcem . D Slika IV-34. mineralnih ulja i ulja za jelo. visoke) . kante se proizvode od cmog i bijelog lima. Izgled grla i poklopaca kanti Kante mogu biti: . Slika IV-34. Unutarnja strana (u konrakru sa sadrzajem) moze biti nelakirana iii lakirana.METALNA AMBALAZA Slika IV-33. Izgled kante za Jestive i tehnlcke masnoee A B I I c Slika IV-33.cetvrtaste s navojnim grlom (manje. vece.poluteske (za naftu) .zatvoren kruznim spojem s navojnim grlom (slika IV-34-A) .cetvrtaste s konicnim grlom . odnosno.okrugle s ekscentricnim poklopcem.okrugle s preklopnim poklopcem .lake (za naftu i ulja za jelo) .okrugle s usadnim poklopcem .zarvoren kruznim spojem s usadnim poklopcem (slika IV-34-C) . Poklopac za kante moze biti: . vanjske strane mogu biti nelakirane.3. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 99 .zarvoren kruznirn spojem s konicnim grlom (slika IV-34-B) .

i mnogi poluproizvodi namijenjeni daljnjoj preradi. dno i poklopae proizvode se od celicnog (crnog) lima. promjera % inca: 1. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 100 1 .9 em). Grla se zatvaraju odgovarajucim cepovima. jedno na poklopeu (malo grlo. kao finalni proizvodi. a drugo na sredini plasta (veliko grlo. Dimenzije lake baeve za cvrste masnoee Plasr. a manje za pakiranje cvrstih poluproizvoda i proizvoda kemijske industrije. s unutarnje strane moraju biti zasticene lakovima koji ne utjecu na zdravsrvenu ispravnost upakiranog sadrzaja i ne utjecu na promjenu okusa i mirisa.METALNA AMBALAZA Kante i bacve se najceSce primjenjuju za pakiranje rekucih. Od prehrambenih proizvoda u tu ambalazu se najceSce pakiraju sirevi ijestive masnoce. Na slici IV. Bacve za tekuce sadrzaje imaju dva navojna grla. promjera 2 inca: 5 em). lzgled i dimenzije lake bacve za cvrste masnoee Tablica IV-lB. Lake bacve za cvrste sadrzaje imaju poklopae koji je obrucem pricvrscen za plast. presjekA-A Slika IV-35. a kada su bacve namijenjene pakiranju ulja i masti za ljudsku prehranu. a u tablici IV-18prikazane su odgovarajuce dirnenzije lakih bacvi.35 prikazan je izgled i dimenzije lake bacve za cvrste masnoce.

a postupak proizvodnje je prikazan na slici IV-37. Tube su Heksibilna. Povlacenjam trna u pocetni polozaj (C) oslobada se oblikovana tuba. Slijede operacije rezanja ruba. a na unutarnju stranu otvora za punjenje se nanosi termolak ili ljepilo. ali se promijenio materijal za njihovu proizvodnju i sama tehnologija proizvodnje. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 101 .-. na Cijem se kraju nalazi grlo s malim otvorom kroz koji "izlazi" upakiran sadrzaj.-. tj. Nakon punjenja tuba se zarvara visestrukirn savijanjem (formira se preklop).5. Izgled metalne tube Slika IV-37. nepovratna. koji se moze pornocu povisene temperature zavariti (ako je tuba s unutarnje strane lakirana termolakom).METALNA AMBALAZA • IV . lakiranja unutarnje strane tube uglavnom epoksidnim lakom te grafiCka obrada vanjske strane plasta tube. Za zatvaranje tuba danas se skoro iskljucivo upotrebljavaju zatvaraci od plasticnih masa. Metalne tube Prve tube su proizvedene sredinom XIX. ron dele bez otvora u sredini). Prazne tube na drugom kraju imaju otvor koji sluzi za punjenje.-.-. Slika IV-37. Bez obzira je li vrat od aluminija ili plasticne mase. na njegovoj vanjskoj strani se nalazi grlo s navojem za ucvrscivanje zarvaraca. One imaju cilindricno tijelo koje na gornjem dijelu naglo prelazi u krarki vrat. prodajna ambalaza. a utiskivanjem trna alata (B) oblikuje se tuba postupkom dubokog izvlacenja. stoljeca i to od kositra.5%) sa iii bez otvora na sredini. koje zajedno s visestrukim savijanjem osigurava nepropusnost (herrneticnost) tube. Sa slike IV-37-A se vidi da se u matricu postavlja rondela. Proizvodnja aluminijskih tuba U danasnje vrijeme metalne tube se proizvode od aluminijskih rondela (Cistoca aluminija 99.36.-. Zatvaranje tube nakon punjenja se obavlja dvostrukim savijanjem donjeg dijela (otvora za punjenje) tube.~ Slika IV-36.-. Slika IV-36. t t(f. Izgled metalne tube prikazan je na slici IV. Od tada se oblik tube nije bitno mijenjao. U tube se pakiraju uglavnom pastozni sadrzaji i viskozne tekucine. Za herrneticko pakiranje tuba na vrhu navoja mora biti zarvorena (dobivena iz pune rondele. Uglavnom je taj otvor zatvoren aluminijskom membranom. Aluminijske tube ponekad imaju vrat (suzeni dio tube s navojem) nacinjen od plasticne mase.3. koja se mora prije prve upotrebe probusiti.

da nije toksican i da je jeftin. senfa. proizvode se i aerosoli (slika IV-38). u koje se prerhodno stavlja kartonski ulozak . AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1021 .METALNA AMBALAZA Napunjene aluminijske tube se gotovo uvijek rucno pakiraju u sklopive karronske kutije. Uz to. uz primjenu povisenog tlaka. koje se koriste za pakiranje tekucih sadrZaja pod tlakorn.1. kreme za ukrasavanje kolaca. sto znaci da se u njih mogu pakirati namirniee koje je neophodno sterilizirari. da nije lako zapaljiv. • IV . To se postize dvostrukim savijanjem donjeg dijela tube na koji je nanesen termolak i uz primjenu daka i povisene temperature. Danas se kao pogonski plinovi najCeSce koriste: propan. butan. Primjena metalnih tuba Iako su mogucnosti za njihovu upotrebu velike. Soda. • IV . NajceSce se koriste za pakiranje koneentrata rajcice. i rasprsuje u fine kapljiee. Iz aerosola se sadrzaj isto tako istiskuje komprimiranim plinom kroz ventil ucvrscen na grlu boce.3. Takav je plin u aerosolima u najvecoj mjeri u tekucem agregatnom stanju.5. Pod definiranim uvjetima. izobutan i ugljikov dioksid. To su cvrste metalne posude posebne konstrukeije. Metalne tube se najvise koriste za pakiranje pastoznih prehrambenih i drugih proizvoda. U tom slucaju se mora osigurati hermeticnost zatvorene tube. namirniee u tubama se mogu podvrgnuti terrnickoj sterilizaeiji.voda je otopina ugljikova dioksida u vodi pod odredenim dakom.3. Kao pogonski plin za aerosole se moze upotrijebiti svaki plin cija je kriticna temperatura znatno iznad sobne temperature. Dobar dio ugljikova dioksida se nalazi iznad povrsine vode i svojim pritiskom potiskuje soda-vodu kroz eijev i ventil kad se ovaj otvori. pasreta itd. kondenzirati. Prednost pakiranja u ru ambalazu je sto se istiskivanjem sadrzaja i naknadnim zatvaranjem tube onernogucava kontakr sadrzaja sa zrakorn . U nekim zemljama u tube se pakira topljeni sir. majoneza. Dio ugljikova dioksida je otopljen u vodi i on joj daje karakreristican okus i izaziva karakterisrican sum i "iskrenje" vode nakon izlaska iz boee. tube se u prehrambenoj industriji relativno malo upotrebljavaju. Preteca aerosola je boca za soda-vodu. od pogonskog plina se zahtijeva da je kemijski inertan. Ostali oblici metalne ambalaze Pored do sada navedenih oblika metalne ambalaze. a iznad tekucine se nalazi jedan dio plina u obliku pare. Pritiskom prstima na tijelo tube istisne se potrebna kolicina upakiranog sadrZaja. zacini i med. Takav se plin rnoze relativno lako. koncentrati juha.6.

Omotac aerosola je s vanjske strane graficki obraden. ali relativno rijetko sluze i za pakiranje prehrambenih proizvoda (slag i kreme).3. ernulgiran ili suspendiran tekuci ili cvrsti proizvod.1. a proizvod se pri tome rasprsi u sitne kapljice. Kako je sadrzaj u dozi pod tlakom. otvaranjem venrila izlazi kroz otvor u obliku fino rasprsenih kapljica ili pjene.6. Poklopci aerosola na sredini imaju ventil niskog pritiska (D). tekucina iz aerosola pod pritiskom prolazi kroz dovodnu cijev i ventil i izlazi kroz mlaznicu koja obicno ima otvor promjera 0.5 mm. Izgled boce za aerosole B Ambalaza za aero sole moze biti trodijelna ili dvodijelna. odnosno njegovog tlaka. odnosno nalaze primjenu svugdje gdje postoji potreba za fino dispergiranom roborn. i sastoji se od dna (slika IV-38-A). kozmetickih i farmaceutskih proizvoda. Kad tekucina izade iz rnlaznice i dode na atmosferski tlak. jedino se za zatvaranje koriste poklopci s ventilom niskog pritiska . omotaca (B) i poklopca (C). Izradeni su od bijelog lima (trodijelni) ili od aluminijskih rondela (dvodijelni).e se koriste za pakiranje kemijskih. ali i za pakiranje nekih prehrambenih proizvoda. kao i limenke. zbog smanjenog tlaka plin momentalno ispari. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 103 . Aerosoli se proizvode na isti nacin kao trodijelne ili dvodijelne limenke. Najcesc. Aerosoli se najvise koriste za pakiranje kozmetickih i drugih kemijskih proizvoda. a kada se koriste za pakiranje hrane. Slika IV-3S. Kad se pritiskom na dugme otvori ventil. na koji se nastavlja dovodna cijev (E) koja dopire do dna doze. s unutarnje strane morajubiti zasticeni lakom. • IV . Velicina kapljica ovisi 0 odnosu proizvoda i kondenziranog plina. Primjena aerosol a Aerosoli se koriste za pakiranje tekucih sadrzaja pod tlakorn. u kojima je u tekucem plinu otopljen. kao i od vrste plina. Iznad tekuceg dijela nalazi se parni dio pogonskog plina pod tlakom.METALNA AMBALAZA Vecina aerosola su dvofazni sustavi.

Namirnice koje podlijeZu rerrnickorn konzerviranju. Dakle. tekucu i plinovitu komponentu. Dakle. Za razliku od evrstih i tekucih rvari. rekucih.apsolutna temperatura. Namirnice koje se konzerviraju toplinom uglavnom sadrze velik udio vode te je njihov koeficijent sirenja veci od koeficijenta sirenja evrstih tvari. limenka koja se podvrgava zagrijavanju sadrzi evrstu.15 K-1 Realni plinovi se ponasaju slicno. odnosno plinovitih tijela.R. Buduci da je limenka kruta metalna posuda koja ne mijenja ili vrlo malo mijenja oblik (volumen). PONASANJE LIMENKI TIJEKOM TERMICKE STER ILIZACIJ E U postupku konzerviranja lakokvarljivih namirnica toplinom (pasterizacija i sterilizacija) upakiranorn sadrzaju u limenkama dovodi se toplina. medusobno se dosta razlikuju. u zatvore- nim limenkama dolazi do stvaranja tlaka koji je u funkciji temperature i sastava (svojstava) upakiranog sadrzaja. a pakiraju se u limenke. a volumen arnbalaze moze se uzeti kao konstantan (sirenje limenke kao evrstog tijela je dosta malo).broj mol ova plina R .METALNA AMBALAZA IV .4. prisutna odredena kolicina zraka. opcenito gledano. ali ne i isto kao idealni plinovi. kao i u zracnorn prostoru same limenke.univerzalna plinska konstanta T . Koeficijent temperaturnog sirenja tekucih tvari je nesto veci. koeficijent temperaturnog sirenja plinova je znatno veci. Koeficijenti sirenja evrstih.tlak V . ali nesto manji od koeficijenta sirenja vode. Poznato je da se povecanjem temperature sva tijela sire.volumen n .T gdje je: p . Za istu promjenu temperature najmanje se mijenja volumen evrstih tijela. zbog eega mu se povecava temperatura. Pri sterilizaciji se mijenja temperatura "zarobljenih" pI in ova. su u cvrstom i/ili tekucem stanju s brojnim meduprijelazima (vise iIi manje viskozni sadrzaji). AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1041 . Poznato je da za idealne plinove vrijedi jednadzba plinskog stanja: p. = Po (1 +or) gdje je: Po = dak plina pri 0 °C a = terrnicki koeficijent promjene daka ex = _1_ 273. Svi pokusaji definiranja stanja stvarnih pIin ova pokazali su da se najbolja ovisnost tlaka i temperature dobiva korekcijama Clapeyronove jednadzbe uvodenjern novih konstanti. a istovremeno se smanjuje topljivost plinova. pri promjeni temperature mijenja se i dak idealnih plinova prema Charlcsovom zakonu i na odredenoj temperaturi t iznosi: P. zbog porasta temperature sadrzaja dolazi do porasta unutrasnjeg tlaka.V=n. U njima je. Dakle.

ali ne dovodi do promjena konstrukcijskog oblika limenki. kao i razlikom temperature namirnice u trenutku zatvaranja. zbog povecane temperature same limenke i moguce male dilatacije poklopcal dna. Ta deformacija se ogleda u narusavanju strukrure oblikovanog dvostrukog spoja (uglavnom je narusena hermeticnost). tijekom zagrijavanja u njoj se u najvecoj mjeri mijenjaju tlak.u fokus se stavlja i razmatra razlika tlakova u limenci i u okolnom mediju. Logicno je pretpostaviti da uslijed djelovanja efektivnog tlaka moze doci do odredenih fizickih promjena na limenci. Moze se postaviti pitanje koliki je stvarni tlak u zatvorenim limenkama u pojedinim Jazama obrade toplinome Zbog kompleksnosti sastava hrane (upakiranog sadrzaja). porast daka u limenci je proporcionalan porastu temperature. ta vrijednost tlaka naziva se kritiCni tlak. moze doci do trajnih deformacija limenke. p i temperatura. pri sterilizaciji. Takav zakljucak se moze izvesti samo ako se zanemari promjena volumena. Trajne deformacije se javljaju u slucaju kada se prekoraCi maksimalni tlak koji jos uvijek izaziva elasticne deformacije. S obzirom na to da je brojcana vrijednost terrnickog koeficijenta sirenja plinova najveca. Ukoliko je tako nastali efektivni tlak veci od kriticnog tlaka. koja uvijek sadrzi mikroorganizme) u konzervu. Ta vrijednost moze biti pozitivna (kada je tlak u limenci veci od vanjskog tlaka). tj.METALNA AMBALAZA Kada se promatra limenka sa sadrzajem kao zatvoreni sustav. jasno je da je povecanje daka u limenci u najvecoj mjeri uvjetovano kolicinorn plinske faze. odnosno limenka nije vise herrneticki zatvorena. Iz navedenih razmatranjase moze zakljuciti da s porastom temperature sadrzaja dolazi i do povecanja daka u zatvorenoj limenci. Apsolutna vrijednost te razlike naziva se efektivni tlak. Namirnica u limenci s takvim promjenama najvjerojatnije je kontaminirana mikroorganizmima. U slucaju vecih vrijednosti efektivnog tlaka. te temperaturom termicke obrade. Sa slike IV-39 se moze vidjeti da je doslo do promjene oblika u odnosu na pravilno oblikovani dvostruki spoj (slika IV-21). Takve promjene su u podruqu elasticnih deformacija i nakon prestanka djelovanja unutarnjeg tlaka limenka se vraca u prvobitni oblik (polozaj). Kako unutarnji tlak moze djelovati na zatvorenu limenku? Kada se razmatra to pitanje. u limenci vlada vakuum). Takvom promjenom naruseni su prekrice i stisnuce dvostrukog spoja. jer u procesu hladenja moze doci do ulaska rashadnog medija (voda. pa je spoj postao propustan. razlicite "geometrije" i velicine limenke. tlak u limenci je veci od tlaka koji vlada u autoklavu. alije djelornicno umanjen moguCim porastom volumena zatvorene limenke. T. Druge dvije faze (tekuca i cvrsta) u znatno manjoj mjeri utjecu na vrijednost tlaka. Ova promjena se moze manifestirati u promjeni volumena arnbalaze (posljedica dilatacije poklopcal dna i omotaca). Stoga je najsigurnije da se vrijednost tlaka odredi mjerenjem za svaki konkretni slucaj. dolazi i do malog povecanja volumena arnbalaze. ZnaCi. tvrdoce i debljine lima te vrste limenke. Naime. dolazi do trajne deformacije poklopca. AMBAlAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 105 . ali i negativna (tlak u limenci je manji od vanjskog tlaka. U pravilu. a poznata je pod pojmom"kljunovanja poklopca" (slika IV-39). tesko je utvrditi i empirijsku zavisnost. prakricno nije moguce tocno izracunati vrijednosti daka u zatvorenoj limenci za neku zadanu temperaturu. sto u stvarnosti nije slucaj.

U prakticnim uvjetima primjene limenki za terrnicku obradu se preporucuje da apsolutna vrijednost efektivnog tlaka ne bude veca od polovice vrijednosti kriticnog tlaka iii kriticnog vakuuma. unutarnji dak se povecava sve do trenutka dok ne dode do "kljunovanja'. Izbororn vrste poklopca (kruti. Zbog velikog broja cimbenika koji utjecu na vrijednosti kriticnog tlaka iii vakuurna. U tom cilju u zatvorenu Iimenku se ubacuje komprimirani zrak. Pri svim drugim jednakim uvjetima. nakon zavrsene terrnicke obrade.obliku limenke . odnosno dolazi do smanjenja volumena limenke zbog ulupljivanja ornotaca. Na dijagramu (sIika IVAO) je prikazana promjena temperature u sredistu konzerve i temperature zagrijanog medija (voda.pojacanjima na omotacu . Ta vrijednost predstavlja vrijednost kriticnog vakuuma. a urvrdena vrijednost predstavlja vrijednost kriticnog daka. a vrijednost efektivnog tlaka.METALNA AMBALAZA Slika IV-39. Izgled dvostrukog spoja na mjestu "kljunovanja" U slucaju kada je unutarnji tlak u konzervi. dovodi do trajnih deformacija limenki vecih volumena i obrnuto. vodena para) tijekom AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1061 .debljini limova . odnosno kriticnog vakuuma. najjednostavnije je da se za svaku vrstu limenki eksperimentalno urvrde te vrijednosti. a samim tim i velicine nastaIog efektivnog daka. U cilju povecanja otpornosti na djelovanje efektivnog tlaka (vakuuma).volumenu limenke . veca od kriticnog vakuuma. u pravilu manja vrijednost kriticnog tlaka. dolazi do plasticnih deformacija ornotaca limenki. elasticni. rnanji od vanjskog tlaka.tvrdoci limova . U slucaju kad je potrebno odrediti kriticni vakuum. vakuumski) osigurava se odgovarajuca promjena voIumena limenke. u ovom slucaju vakuuma. Limenke proizvedene od debljih i rvrdih limova otpornije su na djelovanje efektivnih tlakova u odnosu na limenke istog oblika i volumena izradene od tanjih i meksih limova. Vrijednosti efektivnog tlaka koji dovodi do trajnih deformacija limenki ovise 0: . odnosno ulubljivanja ornotaca. iz zarvorene Iimenke se evakuira zrak odnosno tlak se smanjuje sve dok ne dode do deformiranja. na omoracu se obIikuju pojacanja i takva limenka je otpornija u odnosu na onu bez pojacanja.vrsti poklopaca.

vrijednost efektivnog tlaka i vrijednosti kriticnog daka i vakuuma. Na pocetku faze odriavanja . tako da sadrzaj oslobada toplinu mediju.) . fazi sterilizacije.kao ina pocetku III.. 5to. Zbog toga se ne smije osloniti sarno na termodinamicki dak grijaceg medija. U navedenom slucaju se vidi da dak u autoklavu P treba odrzavati izrnedu vrijednosti AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 107 . U fazi zagrijavanja (1.). .faza hladenja zapocinje smanjenjem temperature medija. faze. T~ // I I I I I I '"T.. Na slici IV-40 vide se prethodno urvrdene vrijednosti kriricnog daka (Kp) i kriricnog vakuuma (Kv). faza) dolazi do porasta temperature grijaceg medija (TzJ i ona je veca od temperature sadrzaja (TJ Zbog toga dolazi do prijelaza topline iz grijaceg medija i povecanja temperature sadrzaja. Kriticni trenutak s aspekta narusavanja hermeticnosti u postupku sterilizacije predstavlja pocetak hladenja. I dalje je grijaCi medij topliji od proizvoda u limenci. tj. u II... Faza hladenja zavrsava kad se dostigne zeljena temperatura (oko 35°C) u centru sadrzaja. faza) temperatura grijaceg medija je postigla potrebnu vrijednost i tijekom cijele faze odrzava se konstantnom (Tzm = const. sto uvjetuje i smanjenje temperature sadrzaja. a opada u fazi hladenja.je konstantan i veci od odgovarajuceg termodinamickog daka. Tlak u autoklavu postepeno raste u I. Dijagram sterilizacije namirnica u limenkama Na dijagramu se vidi da se sterilizacija odvija u tri faze. nego se dak u autoklavu mora odrzavati na potrebnom nivou komprimiranim zrakom ili vodom. tlaka u autoklavu. Preporucene vrijednosti tlakova u autoklavu su prikazane krivuljom P. U tom trenutku moze doci do kratkotrajnog pada daka u autoklavu zbog dovodenja vode za hladenje. fazi . Taj pad tlaka rnoze uvjetovati porast vrijednosti efektivnog daka preko vrijednosti kriticnog daka."stacionarne faze" (II. posebno kada je u pitanju vodena para. U stacionarnoj fazi clak u zatvorenoj limenci povecava se porastom temperature sadrzaja.. II III Slika IV-40. saddaj se i dalje zagrijava. Na istom dijagramu su prikazane i promjene unutarnjeg tlaka u zavisnosti od temperature sadrzaja. dovodi do "kljunovanji' poklopca. . bez obzira na kratko vrijeme djelovanja. Pri kraju te faze eventualno dolazi do izjednacenja temperature sadrzaja i grijaceg medija (Tzm = TJ Treca faza (III. Porastom temperature sadrzaja u prvoj fazi dow i do porasta daka u zatvorenoj limenci (P).METALNA AMBALAZA sterilizacije.

predstavlja koroziju. take da ne postoji opasnost "kljunovanja" poklopca. Prema mehanizmu odvijanja. korozija se manifestira u obliku hrde. Skoro svaki materijal moze stvarati nezeljene produkte pri djelovanju odredenih 6zicko-kemijskih tvari iz okoline. Stoga je moguce provodenje pasterizacije u otvorenim uredajima. Da bi se sa sigurnoscu izbjeglo "kljunovanje" poklopca. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1081 .1. Ovisno 0 vrsti upakiranog proizvoda. u zavrsnoj fazi hladenja sterilizacije ili pasterizacije moze doci do pojave ulupljivanja ornotaca zbog stvorenog vakuuma u konzervi cija je vrijednost veca od kriticne vrijednosti. dak u autoklavu mora biti veci od daka u zatvorenoj limenci za oko 0.5 bara. sterilizacija se mora obaviti s "protutlakom'. temperature punjenja i napunjenosti limenke. u pravom smislu rijeci. tj. U tom slucaju. polimerni rnaterijali) podlijezu odredenim promjenama. Drugim rijeCima. efekrivni dak nece dostici kriticne vrijednosti. korozija metala moze biti kemijska ili elektrokemijska.METALNA AMBALAZA daka u zatvorenoj limenci (P') i kriricnog daka (Kp). KOROZIJA U sirem smislu. Ako se sterilizacija odvija pravilno. a nije opravdano mijenjati ni temperaturu sadrZaja kao ni stupanj punjenja limenki. izradene od debljih i tvrdih limova te elasticne ili vakuumske poklopce. Kemijska korozija metala se odvija bez prisutnosti elekrrolira po zakonima kemijske kinetike heterogenih reakcija. odnosno u uredajima koji nisu hermeticki zatvoreni. pod korozijom se podrazumijevaju sve nepozeljne promjene na materijalu uslijed Iizicko-kemijskog djelovanja vanjske sredine. Kako svojstva sadrzaja nije moguce mijenjati.5. doci ce do "kljunovanja" poklopca. manje je izrazena. IV .5 . ako se prijede vrijednost kriticnog daka (Kp). za sprecavanje ove pojave potrebno je koristiti limenke boljih mehanickih svojstava (s pojacanjima na plastu). primjenjuje se protudak od najvise 0. odnosno doci ce sarno do elasticnih deformacija. zbog nize temperature. Prakricno svaka kemijska promjena na ambalaznorn materijalu koja se odvija protiv nase zelje i volje.0 bara od vrijednosti termodinamickog daka vode/vodene pare na temperaturi sterilizacije. najvise podlijezu metali. U suprotnom sluCaju. efektivni dak u limenci je manji od kriticnog daka. I svi ostali ambalazni materijali (drvo. Korozijskim promjenama. Ako se iz bilo kojih razloga pasterizacija izvodi u autoklavu. Ta korozija se sporije odvija. odnosno dak u autoklavu se odrzava u granicama Ps do P. staklo. U svakodnevnom zivotu. ali se one odvijaju znatno sporije i manje su izrazene. uobicajeno vrijeme upotrebe namirnica u ovakvoj ambalazi je znatno krace od vremena u kojem se mogu registrirati nezeljene promjene na ambalazi. Postupak pasterizacije se obicno izvodi bez protudaka.

Elektrokemijska korozija metalne arnbalaze u najvecoj se mjeri odvija u prisutnosti elekrrolita (kondenzirana vodena para odnosno voda s otopljenim plinovima). Pri tome se vise deformirani iii vise napregnuti dijelovi metala ponasaju kao anode.elektrolit. NajceSce ona predstavlja obicnu oksidaciju metala molekulskim kisikom.elektrolir. Submikroskopska (atomska) heterogenost povrsine metala moze izazvati isti ucinak. Na slici IV AI-a prikazan je galvanski clanak uslijed prisutnosti makro i mikroeiemenata u osnovnoj strukturi metala. Drugi. kao posljedice postojanja granice kristala ili anizotropnosti kristala metala. fizicki poremecaj strukture ili privremeni razliciti unutarnji ili vanjski utjecaji) ili nehomogenosti povrsine metala. Na slici IVA1 shematski su prikazani uzroci nastajanja elektrokemijske heterogenosti na dodirnoj povrsini metal. Pri tome se metal u porama ponasa kao anoda. pri cemu se metal ispod produkata korozije dalje otapa tj. Isto se dogada i kod heterogenih legura. odnosno tipovi korozivnih galvanskih clanaka. pri cemu se atomi ili skupine atoma s negativnijim elektrodnim potencijalom ponasaju kao anode. Razlicite koncentracije odgovarajuCih iona metala u elektrolitu formiraju galvanski Clanak tako sto se dijelovi metala u dodiru s razrijedenorn otopinom ponasaju kao AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 109 . dijelovi legure s komponentom pozitivnijeg elektrodnog potencijala ponasaju se kao katoda.METALNA AMBALAZA odnosno nije karakteristicna za metalnu ambalazu. Slika IVAI-b prikazuje pojavu galvanskog clankauslijed nejednakosti povrline metala. isto tako znacajan uzrok elektrokemijske korozije. prikazana je na slici IV-4I-g i 4I-h. takoder moze uvjetovati pojavu galvanskog clanka. Terrnodinamicka nepostojanost metala u elekrrolitima je rezultat elektrokemijske heterogenosti na granici dodira metal . Pri tome se metali s pozitivnijim elektrokemijskim potencijalom ponasaju kao katoda. Nejednakost zastitne prevlake na povrsini metal a (slika IV-41-c). Neravnomjerna deformacija (slika IV-41-e) i neravnomjerna naprezanja pod utjecajem vanjskih sila (slika IVAI-f) mogu isto tako dovesti do nastajanja galvanskih clanaka. Razlozi odvijanja elekrrokemijske korozije su visestruki. kao posljedica prisutnosti makro i mikropora. Elektrokemijska korozija rnetala se odvija u elektrolitima po zakonima elektrokemijske kinetike. kao uzrok pojave galvanskih clan aka. odnosno iste takve mogu biti i razne povrsine monokristala metala. Pri tome granice kristala mogu biti anode ili katode. Pojava galvanskih clan aka na povrsini metala objasnjava se ovom heterogenoscu. je pojava galvanskih clanaka kao posljedice nehomogenosti metalne ambalaze (primjese drugih kemijskih elemenata. Osnovni uzrok elektrokernijske korozije je nepostojanost metala u elektrolitima. ponasa kao anoda. Do pojave galvanskog clanka dolazi i pri neravnomjernom nastajanju sekundarnih produkata korozije na povrsini metala (slika IVA1-d). Nehomogenost tekuce faze.

na pojavu galvanskih clanaka rnoze utjecati i nejednakost fizickih uvjeta. Ako je metal u dodiru s elekrrolitom razlicite pH vrijednosti. Kada se u elekrrolitu nalaze oksidacijska sredstva (npr. Povrsine metala u dodiru s koncentriranijom otopinom soli koje djeluju kao inhibitori korozije. primjerice. kada je dio metala zagrijan na visoj temperaturi (slika IV-41-i) ili izlozen intenzivnijem elektromagnetskom zracenju. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 11°1 . Akceleratori korozije (Mannheim. pri cemu se dijelovi metala u dodiru s koncentriranijom otopinom soli. ponasaju se kao katode. Posljednji razlog nastajanja galvanskog clanka je povezivanje s vanjskim izvorom elektricne struje (slika IV-41-j). nego sarno manje dijelove povrsine metala. osim povezivanja s vanjskim izvorom struje. zbog male debljine limova od kojih se proizvode limenke. U najvecem broju slucajeva. Tablica IV-19. bilo koji oblik ili uzrok korozije kod metalne ambalaze ima stetne posljedice. kisik). Isto tako i nejednake koncentracije neutralnih soli u oropini (slika IV-41-g) uvjetuju nastajanje galvanskog clanka. Medutim. Na slici IV-42 prikazani su oblici djelomicne korozije metala. ponasaju kao anode.) Svi navedeni razlozi. Najcesci uzroci elektrokemijske korozije kod metalne arnbalaze prikazani su na slikama IV -41-a. Tako. 41-b i 41-f. ponasa se kao anoda.METALNA AMBALAZA anode. najopasniji su oblici korozije prikazani na slici IV-42-e i 42-£ ito zbog poreskoca u uocavanju promjena na povrsini (I) i velike dubine (II). dijelovi metala u dodiru s elektrolitom vece koncentracije oksidacijskog sredstva ponasaju se kao katoda (slika IV-41-h). 1987. su moguce prirodne situacije i mogu dovesti do korozivnih promjena meralne ambalaze. koje djeluju kao akrivator (tablica IV-19) korozije. Pored nehomogenosti metalne faze i nehomogenosti elektrolita. Naravno da taj slucaj nikada nije prisutan u praksi. Za elektrokemijsku koroziju je karakteristicno da ona ne zahvaca ravnomjerno komplernu povrsinu. Dijelovi metala na kojima nastaju pozitivni ioni ponasaju se kao anode. dijelovi metala u dodiru s elektrolitom nize pH vrijednosti (kiselijim) se ponasaju kao katoda.

Oblici djelomicne (tockaste) korozije metala I . h. e. Tipovi korozijskih galvanskih clanaka c.METALNA AMBALAZA f. Slika IV-42. II . d. b.Izgled povrslne metala izlozene djelovanju korozijske sredlne.presjek predmeta izlozenog djelovanju korozlJske sredine II AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1111 . J. Slika IV-4:1.

Uobicajeno je da se meralna ambalaza od korozijskih promjena stiti na sljedece nacine: . II IV .METALNA AMBALAZA II IV .0. kada je rijec 0 ambalazi. a kod limenki i kauri oni se dodatno stite i organskim previakama (lakovima i bojom). korozija metalne ambalaze je nepozeljan proces. i u oba slucaja s obaveznom zastitorn nemetalnim (organskim) prevlakama. Opcenito.5.1. Iz tih razloga pronadene su brojne mogucnosti da se metali zastite od korozijskih promjena.403 V) u odnosu na elektrodni potencijal zeljeza (. odnosno anodne (prevlaka ima negativniji elekrrodni potencijal od metala osnove). S obje strane celicne trake nanose se slojevi metala. Konverzijske prevlake su nemetalne prevlake nastale na povrsini metala kao posljedica kemijskih ili elektrokemijskih reakcija. Zastita od korozije Kao sto je vee istaknuto. izmedu dva metala se oblikuje vrlo tanak sloj legure.44 V). Za zasritu metalne ambalaze od korozije uvijek se koriste zastitne prevlake. Slojevi kositra i kroma se ubrajaju u katodne prevlake jer oba metala imaju pozitivniji elektrodni potencijal (.14 Vi . tako da bijeli lim ima dvije metalne prevlake i to: legura zeljezo/kositar i'cisti" AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA .zasritnim prevlakama (konverzijskim i premazima) . Zastita limova prevlakama Zastitne prevlake mogu biti metalne s konverzijskim (pasivacijskim) slojem ili sarno konverzijski slojevi. a nazivaju se i pasivacijskim slojem. Uobicajena zasrira limova za proizvodnju ambalaze je zastita metalnim prevlakarna s konverzijskim slojem ili oblikovanjem konverzijskog sloja. Prema jednoj od moguCih klasifikacija.oplemenjivanjern. Metalne zastitne prevlake s konverzijskim slojem nanose se na celicnu traku s ciljem dobivanja bijelog i kromiranog lima.nemetalne prevlake. Nemetalne prevlake mogu biti izradene od anorganskih ili organskih tvari nanesenih na metalnu osnovu.konverzijske prevlake . Pri elektrolitskom nanosenju kositra na celicnu traku.1.metalne prevlake . Ukoliko je potrebno.0. prevlake za zastitu metala od korozije dijele se na: .obradom korozijske sredine .5.1. dok se oplemenjivanje. moze se primijeniti i obrada korozijske sredine. metalne prevlake mogu biti katodne (metalna prevlaka ima pozitivniji elektrodni potencijal od metala osnove). rjede primjenjuje. i to kositra za proizvodnju bijelog lima i kroma za proizvodnju kromiranog lima.0.

1. U takvoj vodi su prisutni samo kisik i anorganske soli.koristenje inhibirora korozije. proizlazi da je jedina korozijska tvar u pitkoj vodi . Tehnicki promatrano. U najcescem broju slucajeva. U tom slucaju.uklanjanje korozijskih tvari .otopljeni kisik. u njoj nisu prisutne kiseline ni cvrste cestice. uklanjanje korozijskih tvari iz vode moguce je: . odnosno kada sadrzi vece kolicine otopljenih soli. sto svakako nije dobro . Vanjske povrsine mogu biti zasticene od korozije na isti nacin (lakiranjem) iii grafickom obradom. jasno je da je takva voda korozijska sredina. kromiranog i aluminijskog lima. Soli su u vodi prisutne u relativno malim kolicinama: one uvjetuju rvrdocu vode i neznatno utjecu na koroziju merala. Prevlaka u obliku samo konverzijskog (pasivacijskog) sloja nanosi se na obje strane aluminijske trake. kao konverzijski zastirni slojje oksid aluminija.uklanjanjem anorganskih soli iz vode ionskirn izmjenjivaCima uklanjanjem cvrstih cestica iz vode filtracijom.).5. Kisik se moze ukloniti iz vode rerrnickirn otplinjavanjem ili uvodenjem redukcijskih sredstava i/ili inhibitora korozije u vodu. vanjske povrsine bijelog i kromiranog lima nisu dodatno zasricene od korozije organskim prevlakama.neurralizacijom kiselina u vodenim otopinama . unutarnje povrsine su zasticene slojevima organskog premaza (v.2. Kada je voda velike tvrdoce.uklanjanjem kisika iz vode . Termicko otplinjavanje AMBAlAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 113 . Iz gore navedenih razloga. poglavlje IV-2.2. Ako se prihvati ta Cinjenica. • IV . ali ceSee kromatni ili fosfatni sloj. ako se rerrnicka obrada izvodi u pitkoj vodi. Termicki postupak uklanjanja otopljenih plinova (kisika) iz vode temelji se na smanjenju topljivosti plinova povisenjem temperature tekucine (vode). Za tu se svrhu koristi voda. kao nepozeljni ucinak u procesima toplinske obrade je pojava kamenca koja narusava vizualni izgled gotovih konzervi. koja se ponasa kao elektrolit jer su u njoj prisutne anorganske soli i otopljeni kisik iz zraka. Zaslila Iimova obradom korozijske sredine Upakirana namirnica u metalnoj ambalazi se cesto konzervira terrnickim putem. U cilju smanjenja korozijskog ucinka vode u kojoj se odvija pasterizacija ili sterilizacija mogu se provesti sljedeci postupci: . Naknadna zastita katodne metalne prevlake se odvija oblikovanjem konverzijskog (pasivacijskog) sloja oks ida kositra.METALNA AMBALAZA kosi tar. Utjecaj korozijskog ucinka je znatno povecan zbog povisene temperature. odnosno oksida kroma. Prilikorn toplinske obrade vanjska povrsina Iimenki je u neposrednom dodiru sa zagrijanom vodom kao grijuCim medijem. Za proizvodnju metalne ambalaze od bijelog. Cesro.

a s druge strane se ostvaruje znacajna usteda u utrosku toplinske energije. U fazi zagrijavanja i odrzavanja potrebne temperature voda se dogrijava izravnim uvodenjem zasicene vodene pare. Nairne. Van der Waalsovih ili valentnih sila. Izuzetak je primjena nehrdajucih celicnih limova . Po svojoj prirodi inhibitori korozije su spojevi koji se adsorbiraju na povrsinu metala za koju se vezu pomocu Coulornbovih. Korozijsko djelovanje agresivnih komponenti u vodi kao elekrrolitu u praksi se ponekad smanjuje ili potpuno uklanja primjenom inhibitora korozije metala. (zeljezo legirano kromorn. kao anodni inhibitori najceSce se koriste fosfati. Takav postupak racionalnog koristenja zagrijane vade tijekom sterilizaeije i pasterizaeije ima prednosti u odnosu na zagrijavanje uvijek hladne vode u posudi za sterilizaeiju zbog manje koliCine otopljenog kisika i manjeg korozijskog ucinka sjedne srrane.1.5. titanom. Zaslila limova oplemenjivanjem Za proizvodnju metalne ambalaze koriste se legure zeljeza i legure aluminija. konzerve se hlade vodom iz vodovodne mreze. kao sto su kupri.3. niklorn. fosfatni i drugi ioni te visevalenrni kationi metala. Inhibitori korozije mogu biti anorganski ili organski. Tako zagrijana voda se dovodi u dodir s napunjenim i zatvorenim limenkama. a prema mehanizmu djelovanja mogu biti anodni. termicka sterilizaeija se obavlja u vodi koja je prethodno zagrijana uvodenjem zasicene vodene pare u posudu za zagrijavanje vode. a zagrijana voda se potiskuje u prvu posudu. permanganatni. medutim. odakle se ponovno koristi za sljedeci eiklus sterilizaeije. dok bi inhibitore trebalo dodavati u svaku novu kolicinu vode . • IV . zatim krornatni. Anodni inhibitori korozije su oksidaeijska sredsrva kao sro su nitrati. Tijekom termicke obrade namirniee upakirane u metalnu ambalazu. feri i drugi slicni ioni. katodni i mjeSoviti. kaee. molibdenom) za izradu arnbalaznih jediniea velikog volumena (kade. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1141 .METALNA AMBALAZA se gotovo uvijek provodi i to kao sporedni ucinak samog zagrijavanja koje je neophodno za provodenje termicke srerilizacije. nitriti. koje mogu u velikoj mjeri smanjiti brzinu elektrokemijske korozije metala. Pod inhibitorima korozije podrazumijevaju se dodane tvari u maloj koneentraeiji. Na kraju staeionarne faze sterilizaeije. U prisutnosti anodnih inhibitora korozija metala se smanjuje zbog smanjenja brzine prijelaza iona metala u otopinu iii smanjenja povrsine anodnih dijelova metala stvaranjem netopljivih zastitnih prevlaka. Iz ekonomskih razloga termicko otplinjavanje (uklanjanje kisika iz vode) ima prednost zbog mogucnosti visekratnog koristenja termicki otplinjene vode. molibdatni. a rjede nitrati i nitriti. Isto tako je moguca adsorpeija inhibitora na povrsinu metala istovremenim djelovanjem vise razlicitih sila. sto nije u funkeiji zastite od korozije. kod ovako oplemenjenih metala se samo poboljsavaju mehanicka svojstva. eisterne i spremniei).

suvremena proizvodnja bijelih limova karakterizirana je koristenjern male kolicine kositra. Iz gore navedenog proizlazi da je namirniea u izravnom dodiru s kositrom i zeljezom. voda. kositar i aluminij). Sigurno je da. kemijski sastav namirnice. T u je kositar prvi zastitni sloj i. uvjetno receno.5 kiseline reagiraju s metalima i otapaju ih. a najCesee 0 pH vrijednosri. vee u pravilu utjece i na zdravstvenu neispravnost takve hrane (povecan sadrzaj reskih metala. a nekad cak i boju unutarnje povrsine ambalaze. Nekim namirnieama se namjerno mijenja kemijski sastav i cesto im se dodaje voda. kiseline. U ekstremnim slucajevima. u vecini slucajeva namirniee su izrazito heterogenog sastava. mjesta celicne osnove koja nisu zasticena kositrorn. Hoce Ii doci do ovih reakeija i kojim intenzitetom ce se odvijati. ugljikohidrati. sec se u duljem vremenskom razdoblju moze manifestirati kao vodikova. uvjeti skladistenja i drugi nedovoljno poznati cimbeniei. Taj kositar ne pokriva u potpunosti ejelokupnu povrsinu celicne osnove. Ovisno 0 kemijskom sastavu. ovisno 0 kemijskom sastavu namirniee.METALNA AMBALAZA Nacelno promatrano. odnosno zeljeza). INTERAKCIJA AMBALAZE I SADRZAJA AMBALAiA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 115 . odnosno na prevlaei kositra postoje pore. Gotovo jeuvijek ta pojava pracena korozijskim proeesima. tj. odnosno neke komponente namirniee mogu reagirati s tim metalima. secer. nitriti. ovisi o mnogo cimbenika. nitrati. odnosno te reakeije s kositrom su sporije od onih sa zeljezom. do propadanja namirniee. kuhinjska sol. neke namirniee u ejelini ili sarno neke njiihove komponente mogu kemijski reagirati s metal nom ambalazorn. interakeija nije jednaka u svim slucajevima. Ukoliko je taj proees uzeo maha. Pri tim reakeijama dolazi do oslobadanja molekulskog vodika. Medusobno se razIikuju u kvalitativnom i kvantitativnom sastavu. dolazi do prelaska tam nih obojenja na sadrzaj i onda se radi 0 diskolorativnim promjenama sadrzaja. Kada je kolicina nastalih spojeva velika. Sam kositar je manje reakrivan i teze stupa u kemijske reakeije s komponentama narnirnice. i lipidi su najCeiieezastupljene komponente namirnica. polifosfati ili drugi dodaei. Kako je vee istaknuto. ne dozvoljava dodir namirniee sa zeljezom. To se prije svega odnosi na interakeiju komponenata namirniee s metalnom osnovom (zeljezo. prisutnost kisika u ambalazi.6. kiseline. Kao posljediea kemijskih reakeija dolazi do nastajanja"metalnih" spojeva koji mogu dovesti do gubitka prvobitne boje proizvoda ili do pojave nekarakterisricnog okusa. daleko prije pojave vodikove bombaze namirniea je vee roliko "bogata" metaIima da je prakticki neuporabljiva. Svi spojevi trovalentnog zeljeza su tamno obojeni i zbog toga (ako dode do njihovog nastajanja) mijenjaju boju namirnica. Bjelancevine. u slucaju "tockaste" korozije. Da bi se ta pojava sprijecila ili u najvecoj mjeri umanjila. moze doci do perforaeije ambalaze ijasno. Neki od njih su: vrsta i kvaliteta ambalaze. Svakako da je ta interakeija nepozeljna jer ne sarno da pogorsava senzorske karakteristike proizvoda. limenke se proizvode od bijelog lima. IV . Kod namirniea ciji je pH manji od 4-4. odnosno kemijska bornbaza.

Ipak se radi na tome da se takva pojava izbjegne. manga i guave. Izuzetak od tog pravila je slucaj kada se u limenke od bijelog lima pakira kompot od jabuke. papaje. U samom sastavu namirnice i interakcije s metalnom ambalazom treba takoder istaknuti da se neke komponente ponasaju kao akceleratori tih reakcija. odnosno dodane nitrarne i nitritne soli kod mesnih proizvoda. sIjiva. Cimeje omogucen kontakt sa zeljezom i odvijanje nepozeljnih kemijskih reakcija. svi ti spojevi se ponasaju kao depolarizatori karode. otapanje kositra otapanje zeljeza Otapanje kositra i zeljeza kod IImenki lima nelakiranih od bijelog hrana Sn prevlaka FeSn Jegura celicna(Fe)osnova U tim slucajevima je pozeljno i dozvoljeno da unutarnja strana.METALNA AMBALAZA Kod narnirnica Cijije pH veti od 5.771 V. odnosno istisnuti ga iz nekog spoja jer je elektrodni potencijal sustava Fe3+ / Fe2+ veci i iznosi + 0. Slika IV-43. ili jedan njezin dio.14 V. Istu ulogu i znaca] ima i molekulski kisik koji je "zarobljen" u unutrasnjosti metalne ambalaze. odnosno pospjesuju unutarnju koroziju. ananasa. kruske. grejpfruta. Nairne. zbog izravnog dod ira kiselog proizvoda s kositrom dolazi do izrazaja redukcijsko svojstvo kositra prema jednadzbi: Sno + 2 Fe3+ ~ Sn2+ + 2 Fe2+.0. ne bude lakiran jer se time bolje ocuva svijeda boja navedenih proizvoda. Nairne. ne dolazi do otapanja metala niti do vodikove bombaze.. breskve.. oslobada se sumpor i nastaju sulfidi kositra i zeljeza. Kako je elektrodni potencijal Sn? /Sn2+ = . banane. jer prosjecan petrosae moze mramoriranje smatrati daleko ozbiljnijom manom nego sto ona ustvari jest.lakovima. Cime doprinose uspostavljanju elektromotorne sile izmedu elektroda.). Takva pojava se naziva mramoriranje. kao i vocne salate od navedenih vrsta voca (slika IV-43). Sve je to poznato i do tih pojava dolazi ili bi dolazilo ukoliko bi se namirnice pakirale u metalnu arnbalazu koja nije naknadno zasticena. malin a . primjenom po stupka sterilizacije dolazi do djelornicne razgradnje aminokiselina. Tu treba istaknuti da ta pojava ni u kojem slucaju nije srerna niti znaci daje takva namirnica rnanje kvalirerna. Zbog te Cinjenice i zbog toga sto nakon dovoljno dugog vremena ipak dolazi do narusavanja prevlake kositra. Ti spojevi su tamnoljubiCaste boje i pojavljuju se u obliku mozaika na unutarnjoj strani ambalaze od bijelog lima. U svim takvim slucajevima AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1161 . odnosno akceptori iona vodika. Medutim. limenke od bijelog lima za pakiranje namirnica s unutarnje strane moraju biti zasticene organskim prevlakama . U tom smislu se isticu obojene tvari antocijanske prirode (visnja. mandarine. kosi tar je u stanju reducirati trovalentno zeljezo (cija je boja tamna). a bogate su proreinima. bijelog grozda.

u reakciju ne stupaju ni kositar ni zeljezo. sto svakako treba sprijeCiti. Interakcija sadrzaja s metalnom podlogom kroz pore u zastltno] prevlaci Radi dodarne sigurnosti. Sve dok ima slobodnog aluminija. a nastali spojevi aluminija ne utjeeu na vizualni izgled niti na zdravsrvenu ispravnost upakiranog proizvoda. Propisano je da koristeni lakovi moraju biti zdravsrveno ispravni i ne smiju dovesti do nepozeljnih kemijskih i senzorskih promjena namirnica. Na taj je nacin ona u izravnorn dodiru sa sadrzajem i zbog elektrokemijskog potencijala aluminija dolazi do njegovog otapanja u sadrzaju. otapanje kositra otapanJe zeljeza hrana organska prevlaka Sn prevlaka FeSn legura cellcna (Fe) osnova Slika IV-44.METALNA AMBALAZA predviden je "skraceni" rok upotrebe namirnice. u duljem vremenskom razdoblju doslo bi do povecane koncentracije metala (i zeljeza i kositra). Aluminij je vrlo reaktivan metal i zbog toga se za izradu ambalaze koriste aluminijski limovi s konverzijskim (pasivizacijskim) slojem. Kao i kod lirnenki od bijelog lima. Zbog toga konverzijski sloj moze zasrititi ambalazu od alurninijskog lima sarno za odredeno vrijeme od interakcije aluminij/ sadrzaj. odnosno maskiranja pojave mramoriranja. Naneseni slojevi laka moraju biti kontinuirani (bez prekida) i moraju u porpunosti onemoguciti dodir komponenata sadrzaja s metalnom osnovom ambalaze. U cilju postizanja odredenih estetskih uCinaka. Sarno rako zasticena unutarnja povrsina limenke sprecava interakciju ambalaze i namirnice i osigurava zdravstvenu ispravnost upakirane hrane u deklariranom roku upotrebe. U tom smislu poznati su "zlarni" odnosno gold lakovi. uobicajeno je da se lakovi pigmentiraju. U tom slucaju moguca interakcija sadrzaja s rneralom odvija se kroz mikropore na zastitnoj prevlaci (slika IV-44). Za razliku od zeljeza. u nekim slucajevirna namirnica nije u izravnom dodiru ni s lakom ni s metalom (prdana praska sunka se pakira u polietilensku foliju prije pakiranja u metalnu ambalazu). lakovi pigmentirani prahom aluminija i lakovi kojima je dodan cinkov ili titanov oksid. a i mogucnost stupanja u kemijske reakcije je slican. spojevi aluminija su bezbojni iii bijelo obojeni take da ne dovode do pojave diskoloracija upakiranog sadrzaja. Zanimljivo je napomenuti da se za zastitu od interakcije zeljezo/ sadrzaj kod limenki od bijelog lima za proizvodnju konzervi za meso u komadima moze koristiti plocica od Cistog aluminija (aluminijska anoda) postavljena s unutarnje strane dna limenke. Konverzijski sloj kod aluminijskih limova ima istu ulogu kao kositar kod bijelog lima. i kod limenki od aluminijskog lima je obavezna unutarnja zastita organskim AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1117 . kako s unutarnje tako i s vanjske strane.

Naneseni slojevi laka moraju ispunjavari iste uvjete kao i oni kod lakiranja unutarnje strane limenki od bijelog lima.1 do 0. te ne migrira iz limenke pri neurralnoj vrijednosti pH. Kolicina kroma koja prijede u namirnicu iz limenki od kromiranog lima (TFS) iznosi od 0. globalni trend je u napusranju primjene lema koji sadrzi olovo.2 mg/ dan. No. Naravno da se namirnice rnedusobno razlikuju. Iako se jos uvijek u nekim dijelovima svijera proizvode lemljene limenke. Propisi koje je izdala FAO-WHO (Food and Agriculture Organization-World Health Organisation. tom pitanju se u praksi posvecuje dosta velika paznja. u iznosu od 0. Sadrzaj olova kod lemljenih limenki. Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu-Svjetska zdravstvena organizacija) odnose se uglavnom na kolicine teskih metala i na njihovu gornju granicu. Utjecaj vrste kiseline na migraciju metala (ppm) lz lemljenih limenki (Bearfield i sur. kako po kvalitativnoj. Te su norme odredene za pojedine metale i za sumu svih metala. svaka namirnica sadrzi u sebi odredenu prosjecnu kolicinu metala. sto prije ili kasnije dovodi do gubitka kvalitete i nutritivne vrijednosti sadrzaja. takoder utjece na sadrzaj ovog elementa u namirnici (tablica IV-20). i pored toga. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1181 .PTWI (Provisionally Maximum Tolerable Daily Intake) za olovo. Trovalentni krom u organizmu se ne akumulira i ne apsorbira. Opcenito. a koliCina migriranog olova u hrani odredena je EU Direktivnom 84/500/EEC.) (sastav lema: 2 % Sn/ 98 % Pb) Drugi metali kao sto su zeljezo i kositar nisu toksicni. Kakve posljedice sve ovo ima po zdravlje potrosaca? Sadrzaj toksicnih metala koji potencijalno mogu prijeCi iz ambalaze u namirnicu je vrlo mali ili nemjerljiv. JACFA Uoint FAO/WHO Expert Committee on Food Aditives) je 1993.METALNA AMBALAZA prevlakama -lakovima.3 mg/kg namirnice. a njihove povecane vrijednosti ukazuju na pojavu korozije.025 mg/kg tjelesne mase.025 do 0. a pojedini zakonski propisi reguliraju ru problematiku. go dine urvrdila provizornu maksimalnu dnevnu vrijednost . gdje je bocni say oblikovan koristenjem legure olova i kositra. 1983. tako i po kvantitativnoj zastupljenosti metala. Prema literaturnim podacima. ali njihova povecana kolicina nije pozeljna iz organoleptickih razloga. Na taj nacin se postizu isti ucinci zastite kod metalne ambalaze izradene od oba arnbalazna materijala.. unos kroma iznosi od 0. Tablica IV-20.

]ACFA (1993. u iznosu od 0.PTWI za zeljezo.) je utvrdila provizornu maksimalnu dnevnu vrijednost . ne ukljucuje unos zeljeza AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 1 119 . Vee i malo povecane koncentracije zeljeza (iznad 20 mg/kg) dovode do promjene okusa (osjeca se "metalni" okus) namirnica.15 mg/kg.8 mg/kg tjelesne mase. Ova vrijednost.METALNA AMBALAZA Tablica IV-21. osam puta niza od akutne toksicne doze. Koncentracija otopljenog kositra u nekim prehrambenim proizvodima tijekom cuvanja u otvorenim nelakiranim iii djelomicno lakiranim limenkama (WHO Food Additives Series 46:TIN) Uobicajena kolicina zeljeza u najvecern broju namirnica iznosi od 5 .

Capar S. dolazi do ubrzanog otapanja kositra (rablica IV-21). Beatjield D.c. Singapore. 8..html. zbog povecane prisutnosti zraka. I. 2..METALNA AMBALAZA putem tvari boje (prehrambenih bojila) ili zeljeza kao suplementa hrani koji se uzima tijekom trudnoce ili lijecenja. Bakker M.12.inchem. Rome. koja moze prijeCi iz arribalaze u proizvod. CAST! Metals Red Book (2003) Non Ferrous Metals.Inc. 22.tinplate. 13.engineeringtoolbox..IR.w. 3. 21. Warwick M.. 14. (1987) Corrosion Engineering. Inc. Publication No.. Cambridge. Miltz). 18. Applied Science Publishers Ltd. (1987) Interaction between metal cans and food products.Lange HJ.].. (1980) Principle of Food Packaging.122004. New York.com/17 _ 445.. Baier M. McGraw . CXIFAC 98124. 10. http://www. Griffin R.) (1986) The Wiley Encyclopedia of Packaging Technology. Taylor D..) 15.2004.htm# _46123121.tw/Frame/tinplate. Sacharow. 4. Codex Alimentarius Commission (1998).]' 8 (1) 47-54.G. ali treba voditi racuna da se sadrzaj u nelakiranim limenkama. 510.Hill Book Co. LlTERATURA 1. Basel. Gray. 10. I.]. VereS M. GregerJ. prebaci primjerice u staklenku i pospremi do upotrebe. Marcel Dekker. (1986) Guidelines for Can Manufacturers and Food Canners.W.Esih 1.). Opcenito. 2.Manheim C.Comparing International Standards (9. 46. Britton S. Kodeks iz 1998. Council of Europe's Policy Statements Concerning Materials and Articles Intended to Come into Contact with Foodstuffs. (1993) Food Packaging . U protivnom. Zagreb. B.]. Food Sa!.org/documents/jecfa/jecmono/ v46je12. 24. Berun=Hamourg. CASTI Publishing Inc. http://www.. Westport. http://www.. Food Sci. (eds..I.1751-1754. (1982) Guide to Tinplate. (1980) Multielement analysis offoods stored in their opened cans.I. C. Technical document Guidelines on Metals and Alloys used as Food Contact Materials..Robertson G.Cutlery and table hollowware . Technomic Publishing Co . Connecticut.G. 105-ll8. Nauina knjiga. International Tin Research Institute. Middlesex.02.]. Beograd. 13. Publication No.htm. International Tin ResearchInstitute. Position paper on tin. 9. Annon. (1988) u: Aluminium in Food and the Environment.. Greenwood E. (1981) Tin and iron content of canned and bottledfood.1765. L. godine navodi maksimalnu dozvoljenu kolicinu kositra od 250 mg/kg (za cvrstu hranu) i 200 mg/kg za tekuce proizvode.1. WHO Food Additives Series 46: TIN (addendum).R. (1990) Tehnologija zaStite od korozije. Crosby N. (1972) Untersuchungs-methoden in der Konservenindustrie.John Wiley & Sons.. AMBALAZA ZA PAKIRANJE NAMIRNICA 12°1 .. 4th ed. Boyer K. Middlesex. Paul Parey. The Royal Society ofChemistry. Tin coating weight (9.Principles and Practice.. StainlessSteel. 19.Massey R..L. 20. (1981) Food Packaging Materials. Skolska knjiga. Corr. 17. u nelakiranim limenkama kolicina kositra ne prelazi 100 mg/kg.2002.20041161EC Commission directive of 12 February 2004 laying down the sampling methods and the methods of analysis for the official control of the levels of tin in canned foods. Alberta. 5. 1. no.A.E. Eckroth D. (eds). Sadrzaj kositra u namirnicama pakiranim u lakiranim Iimenkama od bijelog lima obicno je manji od 25 mg/kg i rijetko prelazi granicu od 50 mg/kg. (1991) Osnovi konzervisanja namirnica..) 16. ll. 6. Dugi. 23. Harte. (1983) Br.com. S.Part 2: Requirements Jor stainless steel and silver-plated cutlery (ISO 8442-2:1997). New York.12.c. Annon.. Z. 622.AVI Publishing Company. 12. Food and Agricultural Organization of the United Nations.Joint FAOIWHO Jood standards programme. Doc.Fontana M. ukoIiko se ne utrosi odmah nakon prvog otvaranja.2004.EN ISO 8442-2:1997IAC:1999 Materials and articles in contact with foodstuffs ..IR. u: Food Product-Package Compatibility Proceedings (eds. (1975) Tin Versus Corrosion. 7. London.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful